PROGRAMSKA PODRKAPojam programska podrka odnosi se naskup svih programa koji se mogu izvravati na raunalu. Programi su najee pohranjeni na vrstom disku raunala - kaemo da suinstaliranina raunalu. Programsku podrku podijelili smo na dvije velike skupine:sistemskii korisniki(aplikacijski) programi. Sistemski programi omoguuju raunalu samo pokretanje i izvravanje osnovnih funkcija. Oni upravljaju pojedinanim hardverskim dijelovima. Izvravaju zadatke kao to je prijenos podataka sa memorije na disk, ispisivanja teksta na monitoru... U sistemske programe pripadaju operacijski sustavi,driveri(pogonski programi), programi prevoditelji i ostali slini alati.Operacijski sustav je skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove raunala i omoguuju njihovu djelotvornu uporabu. To je program koji se prvi pokree pri ukljuenju raunala i njegova jezgra ostaje cijelo vrijeme u memoriji raunala upravljajui radom raunala. Operacijski sustav je jedini obavezan program na svakom raunalu! Poznatiji operacijski sustavi su: MS DOS, Linux, Unix, MS Windows.Korisniko suelje je dio operacijskog sustava zaduen za komunikaciju s korisnikom. Korisniko suelje moe biti znakovno (na starijim raunalima MS DOS) ili grafiko (u novijim operacijskim sustavima, npr. MS Windows).U znakovnom korisnikom suelju komunikacija izmeu korisnika i raunala odvija se iskljuivo slovima i brojevima. Korisnik naredbe unosi pomou tipkovnice, a raunalo rezultate prikazuje ispisom teksta ili brojeva.U grafikom korisnikom suelju (GUI-Graphical user interface) raunalo osim s pomou slova i brojeva predaje korisniku poruke pomou sliica koje se zovu IKONE. Ikone likovno opisuju i podsjeaju na predoenu akciju ili objekt s kojim korisnik moe rukovati.Postoji nekoliko karakteristika kroz koje moemo promatrati operacijske sustave. Gledamo li operacijske sustave prema programskom kodu, moemo rei da oni mogu bitiotvoreniilizatvoreni. Otvoreni operacijski sustavisu sustavi otvorenog programskog koda (open source). Osim injenice da subesplatni, vano je naglasiti da ih svaki korisnik(koji ima znanje za to, naravno)moe doraivati. Primjeri otvorenih operacijskih sustava su:Linux,BSD,FreeDOS. Zatvoreni operacijski sustavisu komercijalni programi. To znai da To znai da za njihovo koritenje moramo platiti. Primjeri takvih programa su:MS(Microsoft)DOS,MS Windows(95, 98, NT, Server, XP, Vista, Windows 7...),UNIX...Gledamo li broj korisnika koji mogu raditi na jednom raunalu, operacijski sustavi mogu biti jednokorisniki ili viekorisniki.Jednokorisniki operacijski sustavi (npr. MS DOS) su raeni pod pretpostavkom da je raunalo istodobno namijenjeno jednom korisniku, dok viekorisniki operacijski sustavi (npr. Linux, Unix, Windows) omoguuju rad vie korisnika na jednom raunalu.Viekorisniki operacijski sustavi pri pokretanju od korisnika zahtijevaju prijavu koja se sastoji od unoenja korisnikog imena i lozinke.Na temelju unaprijed pridijeljenog doputenja operacijski sustav korisniku doputa (ili ne) rad na raunalu.Korisniko ime i lozinku dodjeljuje sistemski operator.S obzirom na broj programa koji mogu istovremeno biti pokrenuti na raunalu, operacijske sustave dijelimo na jednozadane i viezadane. Jednozadani operacijski sustavi omoguuju istodobno rad samo u jednom programu, dok viezadani (Multitasking) omoguuju istovremeni rad u vie programa.

PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA1. Funkcija operacijskog sustava (OS) izmeu ostalog je: a) organizacija baze podataka b) izrada prezentacija c) upravljanje datotekama d) unos podataka programom za tabline kalkulacije

2. U dijalokom okviru za podeavanje programske trake (Taskbar-a) izmeu ostalog moemo: a) obrisati popis nedavno koritenih datoteka b) prikazati istovremeno sve pokrenute programe c) prikazati traku za brzo pokretanje d) prikazati popis ikona na radnoj povrini

3. Formatiranjem diska briemo: a) sve osim read-only datoteka b) nepovratno sav sadraj diska c) sve oznaeno na disku d) briemo samo datoteke

4. to se ne dogaa u operacijskom sustavu kad se pokrene hibernacija (Hibernation)?a) Spremanje konfiguracije radne povrine b) Iskljuivanje zaslona i diska c) Spremanje podataka u meuspremnik (Clipboard) d) Spremanje stanja sustava na tvrdi disk

5. Koju od sljedeih skupina nastavaka datoteka ine samo slikovne datoteke? a) .jpg, .htm, .gif, .bmp b) .bmp, .gif, .tif, .rtf c) .gif, .bmp, .tif, .png d) .jpg, .pdf, .php, .gif

6. Koju skupinu nastavaka datoteka ine samo tekstualne datoteke? a) .htm, .gif, .bmp b) .rtf, .doc, .txt c) .txt, .tif, .html d) .pdf, .php, .tif

7. Koju skupinu nastavaka ine samo audiodatoteke? a) wav, mpg b) mp3, wav c) mp3, avi d) mp3, mpg

8. Koja od navedenih datoteka moe imati nastavak .wav? a) slikovnab) tekstualnac) programskad) zvukovna

9. Koju skupinu nastavaka imaju samo datoteke koje sadre izvorni kd programa napisan u nekome od viih programskih jezika? a) .c, .html, .cppb) .dll, .pas, .phpc) .wav, .bas, .cppd) .pas, .bas, .c

RJEENJA1.c) 2.c) 3.b) 4.c) 5.c) 6.b) 7.b) 8.d) 9.d)