PROLJEĆE

LIST GRADA OPATIJE BROJ GODINA XXI OŽUJAK 2017. BESPLATNI PRIMJERAK

Parićali: Irena Bistričić Vuković i Nikola Turina

Još se nismo ni “ohladili” od fešte povodom 20 go-dina izlaženja gradskog li-sta “Opatija”, što smo pro-

slavili lanjskog listopada, a moji su me suradnici upozorili: jeste li znali da radimo 200-ti broj “Opa-tije”? Dakle, opet jedna okrugla brojka, opet jedan jubilej i podatak vrijedan pažnje. Lijep je osjećaj da sam na podužem spisku imena ljudi koji su radili gradski list, ve-seli me što će “Opatija” po dvje-stoti put doći na adrese opatijskih obitelji i raduje me pomisao da će možda jednog dana na naslovnici lista biti otisnuta brojka 300. “Tko

200-TI BROJ „OPATIJE”ima informacije ima i moć” izreka je zbog koje si umišljam da “Opa-tija” pridonosi moći građana, pa je i samo to dovoljan razlog da postoji i opstane.

Može se dogoditi, kako neki tvrde, da će vrlo brzo tiskana iz-danja pregaziti vrijeme, no, ja ne-kako vjerujem da će još dugo biti dosta onih koji će preferirati “opi-pljivu” novinu i da je pred “Opati-jom” svijetla budućnost, kakvu joj iskreno želim.

Obljetnice i jubileje obilježa-vaju i drugi u Opatiji. Petnaest godišnjicu postojanja slavili su Kolibrići, prvo desetljeće rada Udruga invalida, 25 godina je prošlo od osnivanja Katarine Line… Svima čestitamo i pokla-njamo im zasluženu pažnju u ovom broj “Opatije”.

Pažnju su zaslužili i događaji u proteklih mjesec i pol dana, raz-doblju punom “važnih datuma”. Slavilo se Valentinovo, obilježio 8. mart…

Proljeće nam je stiglo, a valj-da su tome pridonijele i maškare koje rastjeruju zimu, pa na duple-rici podsjećamo na karnevalske dane i događaje. Da se ne pozabi kako nan je sve to bilo lepo i ve-selo…

Ima nekih koji dobro znaju kako prezentirati svoj rad i kako doći pod “svijetla pozornice”, ali i onih drugih koji rade u tišini i samozatajno. Uvijek me raduje kada naletimo na takve priče, kao što je ona o uspjesima učenika i nastavnika opatijske Hotelijer-sko-turističke škole, ili ona o du-gogodišnjem radu Savjetovališta za mlade i obitelj. Dirnuo me je su-sret s dvjema ženama, djelatnica-ma u savjetovalištu, socijalnom radnicom i psihologicom, koje pomažu ljudima kada se nađu u problemima, koje slušaju tužne priče i preokreću životne sudbi-ne… Možda će i vas, dragi čitatelji.

Moram priznati da mi in-formatička pismenost nije jača

strana, a vjerujem da takvih kao ja ima dosta i među našim čitate-ljima. Takvima preporučam našu noviju rubriku, Tehno kantunić, u kojoj nas David uči kako preži-vjeti 21. stoljeće. Svašta se još može naučiti, vjerujte mi.

Što se još važno dogodilo? KTC, koji se uskoro treba otvoriti, dobio je ime, ali postao i predmet političkih prepucavanja. Stalno ponavljam da “neću politiku u svoju butigu”, ali ne može se to uvijek poštovati. Predizborna groznica već uveliko trese Opa-tiju, pa nam nema druge nego idući, travanjski broj “Opatije”, po-svetiti izborima, političkoj sceni, kandidatima za gradonačelnika, stranačkim izbornim listama…

A prije toga pred nama je ve-liki kršćanski blagdan, pa svima koji ga slave u ime redakcije i svoje ime želim:

Sretan Uskrs!� Do�čitanja

� Mirjana�Rončević

MIRJANA RONČEVIĆ

MUL – Va Ike zel je zub vremena. I nedaj ti boh hodit va nečeren nespretnen tamo se slikat aš je pun škuji. Dve maći gredu na adresu onistega ki je zadužen za njegov brižan izgled. Lučka uprava ili ki već. A sezona samo ča ni prišla.

MAĆA KA SE PONAVJA – Aš se niš ni dogodilo osin ča se skupa zgleda još huje. Krov razrušen samo ča ne pade kemu na auto i glavu. Maći zavavek, dok se ne popravi.

NOVE ŠKATULI ZA PASI – Na nekoliko mesti na Lungomare osvanule su nove ška-tule za pasi. Va škatulah su šesne črne vrećice pa bi se nekako rabilo domislet jednu zet i pobrat ono ča pas stori za sobun. Za čisteje Lungomare, zaspraven, tako malo rabi.

MOSTIĆ VA IČIĆEH – Prišlo je i vreme da se popravi mostić va Ičićeh. Lepo je zazidan i storen i zgleda jako šesno. Merital je dve kamelije.

2 LIST OPATIJA |ožujak 2017. UVODNIK

Opatijski Kulturno-turistič-ki centar nosit će ime Drage Gervaisa, objavio je novi ravnatelj Festiva-

la Opatija Ernie�Gigante�Dešković. -�U�užem�izboru�naziva�novog�

kulturno-turističkog� centra� našla�su� se� četiri� prijedloga� –� Arcadia,�Kubus,� Gervais� i� Kamelija.� Otvo-reno� je� savjetovanje� s� javnošću�oko�izbora�imena�i�svoje�preferen-cije� poslalo� je� 67� osoba.� Najviše�glasova� dobili� su� naziv� Gervais� i�Kamelija,�prvi�31,�a�drugi�29�gla-sova.�Arcadia�je�dobila�8�glasova,�a�Kubus�5.�Dva�naziva�koja�su�do-bila�najviše�preferencija� su� zatim�iznova� poslana� na� završno� raz-matranje� te� je� prevladao� stav� da�je�Gervais� najadekvatniji� izbor� za�ovakav�centar.�Osim�što�se�ovime�daje� hommage� velikanu� kulture�

KTC-u ime Gervais

Drago� Gervais (Carolus Iu-lius Oscar Gervais) rođen je u Opatiji 18. travnja 1904. godine (umro je 1. srpnja 1957. u Seža-ni) i jedan je od najznačajnijih djelatnika u kulturi ovoga po-dručja. Studirao je u Zagrebu i Ljubljani. Bio je direktorom dra-me i intendant HNK „Ivana pl. Zajca“ u Rijeci. Pisao je pripo-vijesti, feljtone, komedije, a po-sebno je poznat po čakavskoj poeziji. Aktivno je cijelog svo-jeg života sudjelovao u kultur-nom životu Opatije i Hrvatske.

našeg�područja,�ove�je�godine�nje-gova�obljetnica�i�60�godina�Ljetne�pozornice� na� čijim� je� planovima�izgradnje� radio.� Stoga� je� doista�adekvatno�posvetiti�upravo�njemu�ovaj�novi�objekt�u�kulturi, istaknuo je Gigante�Dešković.

Ernie Gigante Dešković izabran je za novog ravnatelja Festivala Opatija nakon provedenog natje-čaja, a odluku je donijelo Upravno vijeće na prijedlog gradonačelni-ka Ive� Dujmića. Četverogodišnji mandat novog ravnatelja opatijske ustanove za organizaciju, promidž-bu i posredovanje u oblasti kulture započeo je 27. veljače.

Međutim, na zahtjev jeda-naest vijećnika Gradskog vijeća Opatija nezadovoljnih izborom novog ravnatelja, sazvana je sjed-nica GV na kojoj se raspravljalo

o provedenom natječaju. Nakon dugotrajne rasprave, u zaključku koji je podržalo devet vijećnika, a četiri su bila suzdržana, Gradsko

fPiše Kristina�Tubić Snimio Nikola�Turina

vijeće je osudilo političku trgovi-nu, predložilo gradonačelniku da temeljem svojih ovlasti pokrene postupak razrješenja izabranog ravnatelja te predložilo da ravna-telj i Upravno vijeće u što kraćem roku predlože izmjenu Statuta Fe-stivala u dijelu propisivanja uvjeta za izbor ravnatelja. Glavni prigovo-ri vijećnika na izbor Deškovića bila su pitanja je li izabrani ravnatelj kompetentan voditi ovu ustano-vu te ima li dovoljno iskustva da mu se u ruke preda upravljanje više od 50 milijuna kuna vrijed-nim Kulturno-turističkim centrom (KTC) i Ljetnom pozornicom. No, gradonačelnik Dujmić je rekao da je dao povjerenje Deškoviću te da ne namjerava to mijenjati.

A izgradnja KTC-a bila je tema posljednje sjednice Gradskog vijeća održane u aktualnom sa-stavu. Naime, točka Zahtjev za donošenje akta po hitnom je po-stupku uvrštena na dnevni red, a na zahtjev devet vijećnika. Nakon rasprave, vijećnici su većinom glasova donijeli zaključak kojim traže da u roku od 30 dana grado-načelnik Ivo Dujmić pokrene po-stupak neovisne revizije čitavog postupka projektiranja, izgradnje i nadzora KTC-a. Ovaj je zaključak temeljen na sumnji dijela grad-skih vijećnika da neki koraci pri realizaciji projektiranja, izgradnje i nadzora realizacije centra nisu bili u skladu sa zakonima i strukom, što je rezultiralo štetom po grad-ski proračun. Gradonačelnik je na kraju rasprave istaknuo da je novi kulturno – turistički centar koji je dobio i službeno ime „Gervais“, a koji je pred otvorenjem, bio klju-čan projekt gradske vlasti u aktu-alnom mandatu te će ugostiti sve velike manifestacije i vratiti Opati-ju na kulturnu scenu.

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 3VIJEST MJESECA

OPATIJA - LIST GRADA OPATIJENakladnik: GRAD OPATIJAGlavna urednica: Mirjana RončevićIzvršna urednica: Kristina TubićMarketing: Sanja MonarGrafički dizajn i priprema: Sanjin MačarSuradnici: Irena Bistričić Vuković, Kristina

Staničić, Dražen Turina, Aleksandar Vodopija, Marijana Smokvina, Lidija Lavrnja

Fotografije: Nikola Turina, David KurtiUređivački savjet:

Ivone Šabarić – Rubeša (predsjednica) dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča, Andrej Pošćić Aldo SimperKontakt: List Opatija, Maršala Tita 3, 51410 Opatija Telefon: 051/701-322; Fax: 051/701-267Mob: 099/322-51-19 E-mail: listopatija@gmail.com URL: http://www.opatija.hrTisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.Naklada: 6.000 primjeraka

List je besplatan i izlazi mjesečnoISSN 1331-3827Oglašavanje u listu Opatija Zadnja 3.200 kn + PDV; unutanji ovitak 2.000 kn+ PDV; 1/1 1.500 kn + PDV; 1/2 750 kn + PDV; 1/4 350 kn + PDV, 1/8 200 kn + PDV Popust za tri objave 20 posto, popust za šest objava 30 posto.

Naslovna stranica: Proljeće je stiglo - lijepi “selfi” ispred rascvjetanih kamelija u opatijskom parku

Snimio: Nikola Turina

� Vaš�gradonačelnik

� Ivo�Dujmić

Poštovane�sugrađanke�i�sugrađani,

Krajem ožujka, u vrijeme dok ovo budete čitali, novi će Kulturno – tu-ristički centar, koji će

nositi ime “Gervais”, nadam se imati uporabnu dozvolu i otvorit će vrata građanima kako bi svi mogli razgledati što smo dobili ovim velebnim zdanjem. To je ključni projekt koji će moći ugo-stiti velike manifestacije i prired-be i vratiti Opatiju na kulturnu scenu Hrvatske. Jednostavno rečeno, Opatija je s ”Gervaisom” dobila svoj “Lisinski”.

Iako u ovim kolumnama nastojim izbjeći politiku, pre-dizborno je vrijeme i napadan sam sa svih strana, pa tako neki dovode u sumnju poslove oko izgradnje KTC-a. Ta je tema is-forsirana kao točka dnevnog reda na sjednici Gradskog vije-ća, pa samo mogu ponoviti da je po pitanju KTC sve provedeno stručno, profesionalno i zakoni-to, te da su o svemu vijećnici re-dovito bili informirani. Niti jedna lipa nije potrošena više od ono-ga što je predviđeno, ponašali smo se kao pažljivi gospodari i postavili sustav tako da nam se vraća 25 posto PDV-a, što nije malo. Prigovara se i da objekt nema parkirališta, ali treba pod-sjetiti da se KTC nalazi u sredi-štu grada u čijoj će blizini biti izgrađena garaža Gorovo s 260 parkirnih mjesta, za što upravo treba biti ishodovana građevin-ska dozvola, te da je blizu i gara-ža Slatina s preko 350 parkirnih mjesta.

Važnije od političkih prepu-cavanja je ono što se radi i gradi u Opatiji i okolici. Na kupalištu Slatina, ispod Pančere se uređu-je dio plaže, gradi se i nova pla-ža ispod hotelijerskog fakulteta, privatni investitori gradi repliku starog banja Angiolina i plažu hotela Savoy, ulaže se i dotje-ruju i drugi kupališni prostori…Hotelijeri ulažu u nova hotelska zdanja u Ičićima (“Giorgio II, Mali raj…), na Punta Kolovi se ulaže u nove sadržaje hotela Adriatic, te objekta Domino. Na jesen bi trebala početi gradnja

ŠUMSKE ŠETNICE PRIBLIŽIT ĆEMO TURISTIMA

novog hotela u Iki, te u Volo-skom na lokaciji Amfore…Iska-zan je interes za kupnju hotela “Paris” od dosadašnjeg vlasni-ka, pa se možemo nadati da bi i ta duga, tužna priča mogla uskoro imati sretan završetak. Privatne investicije su važne jer donose nova radna mjesta, pune proračun i uljepšavaju naš grad. Ono o čemu moramo stalno voditi računa je da se Opatija zalaže za održivi razvoj,

pa ćemo koristiti svaku priliku gdje imamo nadležnosti da se razmotre ponuđeni projekti i da unaprijed vidimo kako će to izgledati u stvarnosti, što se uz pomoć današnje tehnologije i 3D projekcija može lako učiniti.

Veseli me što Hrvatske ce-ste kreću u izgradnju velikog rotora kod izlaza s autoceste, na granici Opatije i Matulja, jer je to važno i za opatijsku “tre-ću cestu” koja počinje na toj

lokaciji. Planiran je i veliki rotor kod bivšeg hotela Panorama, ruševnog objekta kojeg HGK namjerava obnoviti sredstvima iz EU fondova, a kako se radi o graničnom području između Opatije i Rijeke, i mi ćemo na-stojati tome pridonijeti.

Šetnice su naše najveće bogatstvo, i dok ih za potrebe suvremenog turizma drugi tek grade, mi smo ih naslijedili iz austrougarskog doba, pa je sada na nama da ih opleme-nimo i turistički valoriziramo. Zato smo u suradnji s Turi-stičkom zajednicom i drugim subjektima, krenuli u taj po-sao, pa će se, uz legendarni Lungomare, turistima približiti i slavno Šetalište Carmen Sylva, Put mlekarica od Opatije do Ve-princa, šumske staze od Ičića prema Opatiji i Veprincu… Već u travnju će se organizirati, uz pomoć KŠR Gorovo, šetnje ne-kim dotjeranim šumskim šetali-štima. Ove jeseni će se izgraditi nathodnik preko Nove ceste do Amerikanskih vrtova, kako bi se imao adekvatni pristup ovom atraktivnom kompleksu koji je godinama bio zaboravljen i za-nemaren.

Ne zaboravljamo ni na opa-tijsko zaleđe. U Veprincu je prošireno groblje, izgrađen pri-stupna cesta i parkiralište, ure-đena kapelica, a na ulazu u sta-ri grad obnavlja se prostor Etno zbirke. U Iki je uređen prostor za rad mjesnog odbora, pa je i taj dosadašnji problem riješen.

Drage�Opatijkei�Opatijci

Pred nama je najveći kr-šćanski blagdan, Uskrs, koji tra-dicionalno označava i početak turističke sezone. Opatija se priprema da što bolje dočeka turiste i goste, bit će raznih pro-grama i događanja, jer svima želimo uljepšati boravak u na-šem gradu.

Sretan�vam�Uskrs!

NIKO

LA T

URIN

A

4 LIST OPATIJA |ožujak 2017. IZ UREDA GRADONAČELNIKA

fPiše Aleksandar�Vodopija

Uskrs, najveći kršćanski blagdan, dostojno se obi-lježava u cijelome svijetu. Za razliku iskomercijalizi-

ranijeg Božića, svatko ga doživljava na svoj, intimni način, dok je njegov vanjski aspekt, unatoč neminov-nim razlikama, posvuda poprilično uniforman. Nimalo lak zadatak da spoji ono gotovo nespojivo, intimu sa nemilosrdnom okolicom, povje-rili smo paru kojemu je, slobodno to možemo reći, svijet premalen, no Opatija im na toj sitnoj točki zauzima iznimno važno mjesto kojem se vraćaju barem jednom godišnje; po mogućnosti upravo oko Uskrsa. To su diplomirana po-vjesničarka umjetnosti Damjana�Simončič, sedamdesetogodišnja profesorica engleskog i talijanskog jezika iz Slovenije, i Adrian�Alle, au-stralski inženjer rudarstva, bivši di-plomat pri Ujedinjenim narodima u Africi, čija strast za tenisom (broj 1 u parovima na International Tennis Federation senior tenis listi u svo-joj starosnoj skupini od zavidnih 85+ godina, te broj 3 u svijetu po-jedinačno) predstavlja nepresušni izvor energije koja ih vodi po cijelo-me svijetu.

Kako Damjana tradicionalno dio godine provodi i u New Yor-ku, zamolili smo je da nam opiše Uskrs upravo u gradu koji je za mnoge simbol novoga svijeta.

SAD�su�pobožna�zemlja�što�se�može�vidjeti�već�i�po�novčanicama�na�kojima�je�istaknuta�upravo�vjera�u�Boga.�U�katedrali�Sv.�Patricka�na�Petoj� aveniji� u�New�Yorku� svakog�se�radnog�dana�za�vrijeme�pauze�za�ručak�održava�misa�na�koju�dolazi�cijela�hrpa�poslovnog�svijeta�što�je,�u�usporedbi�sa�situacijom�kod�nas�gdje�crkve�katkad�zjape�prazne�čak�i�nedjeljom,�upravo�nevjerojatno.�U�New� Yorku� čovjek� ima� osjećaj� da�se� nalazi�među� istinskim� vjernici-ma.� Veliki� petak� je� praznik� –� čak�ni�čuvena�Metropolitan�opera�tada�ne�održava�predstave.�Uskrsni�po-nedjeljak�je�u�Americi�također�slo-bodan�dan.�Kroz�veliki�se�tjedan�u�brojnim�crkvama�održavaju�koncer-ti;�Bach�je�konstanta,�a�pravi�uskr-sni�klasik�je�Händelov�oratorij�‘’Me-sija’’.�Izbor�koncerata�sa�slobodnim�

NJUJORČANI U CRKVAMA, AUSTRALCI NA PLAŽAMA

Uskrs u New Yorku

Damjana Simončič pred

jednim od newyorških

izloga koji plijene pažnju

svih prolaznika, pa i cijelih

obitelji

Adrian Alle u uskršnjem interijeru australskog Versacea

ulazom� upravo� je� čudesan.� Na�veliki�petak�pjeva�se�isključivo�bez�glazbene� pratnje,� a� čitanja� i�moli-tve�traju�od�podneva�pa�sve�do�15�sati�–�vremena�Kristove�smrti.�Na�veliku�subotu�svi�boje�jaja�i�kuhaju�šunku,�a�slovenska�manjina�peče�i�poticu�(orehnjaču)�koja�se�nalazi� i�na�menuima�u�Bijeloj�kući.�Tamo�ju�je�smjestila�Jackie�Kennedy�čiji� je�francuski�djed�Du�Bouvier�posjedo-vao�vinograde�blizu�naše�Radgone�gdje�je�radio�odličan�pjenušac.�

Gospođa Damjana ističe kako se u Carnegie Hallu, najčuvenijoj koncertnoj dvorani na svijetu iz 19. stoljeća, na Uskrs redovito izvodi mjesecima unaprijed rasprodana Mahlerova 2. simfonija – Uskrsnu-će, dok se na 5. aveniji organizira jedinstvena Easter Bonnett Parade – parada šešira svih vrsta, mode-la, veličina i boja koja transformira žene koje ih nose u pravo pokretno cvijeće. Šešire, identične onima nji-hovih vlasnica, nose i neke domaće životinje, pogotovo psi. Svi su izlozi puni zečeva i pisanica, a neki su tako raskošno animirani da pred njima stoje čitavi redovi zaintrigi-rane publike. Radio City Music Hall, jedna od najvećih dvorana na svi-jetu sa impozantnih 7000 sjedećih mjesta, organizira spektakl ‘’Easter at Radio City’’ koji pored prigod-nih čitanja iz Svetog pisma, nudi i

show program pop kulture i plesa za široke narodne mase. Ukratko, cijeli je New York ugođen na uskr-snu notu, u koju se uklapaju i običa-ji slovenske manjine. U svojoj crkvi Sv. Cirila na Manhattanu ona nudi dobrodošlicu svima, vjernicima i nevjernicima, darujući im ručno obojene pisanice koje će krasiti njihove domove kroz cijelu godinu.

Adrian, također kozmopolit, po-drijetlom je Australac, a dio godine živi u svojoj domovini, tako da isti-

če kako je tamo, ‘’down under’’, sve postavljeno na glavu. S Damjanom živi u Queenslandu, drugoj najvećoj državi Australije, tropskoj zemlji iz snova, gdje svi najviše drže ipak do Božića. Uskrs u Australiji predstav-lja nekalendarski kraj ljeta i svrše-tak uživanja u kupanju i surfanju. To je velik vremenski i društveni preokret – gotovo je sa beskonač-no dugim izležavanjima na plaži i roštiljanjima uz intenzivno konzu-miranje dobrog australskog piva i još boljih vina. Pravi korizmeni post! Sva sreća da je Uskrs praznik čiji datum nije konstantan – pada na prvu nedjelju nakon prvog proljet-nog punog mjeseca tako da može biti u rasponu od 22. ožujka do 20. travnja, a kako je ove godine kasno, to za Australiju znači produžena se-zona kupanja. Za brojne Australce jedino je to važno – ono što žele

jest opušteno uživati u životu dokle ide; i tako do kraja! Koncentrirajući se na Uskrs, Adrian zaključuje:

Uskrs� se� uglavnom� slavi� po�uzoru� na� tradiciju.� Na� veliki� se�petak�jede�isključivo�riba�te� je�ta-kva�ponuda�i�u�svim�restoranima.�Najpopularnija� australska� riba� je�burramundi,� izvrsna�bijela� riba�sa�sjevera� Queenslanda� koja� živi� u�zaljevu� Carpentaria.� Zanimljivo� je�istaknuti� da� je� Veliki� petak� stati-stički�najaktivniji�dan�za�avio-prije-

voznike.� Veliku� subotu� obilježava�nabava�hrane�i�bojanje�jaja.�Djeca�će�ih�dobiti�tek�u�nedjelju,�na�sâm�Uskrs,�no�morat�će�se�potruditi�da�ih�nađu�budući�da�su�posakrivana�u� svim�kutcima� vrtova� i� parkova.�Tradicionalno�se�jedu�i�rakovi�koji�plivaju�u�velikim�količinama�zaista�izvrsnih�vina.�Uskrsni� je�ponedje-ljak� također� državni� praznik.� Ob-zirom�da�u�Australiju�stižu�i�brojni�doseljenici,�prvenstveno�iz�azijskih�zemalja,�posebno�iz�Kine,�s�njima�dolaze� i� nove� tradicije� i� različite�vjeroispovjesti� tako�da�se� tradici-onalni� katolički� običaji� na� žalost�polako�i�trajno�gube�u�moru�novih�utjecaja.�Klasičan�vjerski�život�ov-dje�polako�gasne�ali,�uz�pravu�vjeru�i�toleranciju,�vjerujem�da�će�na�neki�način�opstati�čemu�u�prilog�govore�i�moja� iskustva� iz�Afrike;�no�to� je�već�neka�druga�priča!

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 5USKRS U SVIJETU

Boris� Jokić, znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, bivši voditelj

stručne radne skupine za provo-đenje Cjelovite kurikularne refor-me i znanstvenik za čiju je podrš-ku prošle godine na ulice i trgove izašlo oko 40 tisuća građana, sudjelovao je u panel-diskusiji Kvaliteta obrazovnog sustava Hrvatske održanoj u sklopu pro-jekta Opatija Coffeehouse De-bates u prepunoj kavani Hotela Continental. Uz Jokića, panelist je bila i Bojana�Ćulum, docentica s Odsjeka za pedagogiju Filozof-skog fakulteta u Rijeci i jedna od glavnih zagovornika civilne misije sveučilišta, koju je prouča-vala kao stipendistica Fulbright programa na Portland State Uni-versity, a moderator diskusije bio je dr.sc. Ivan�Cerovac iz Udruge za razvoj kulture mladih „Kultur-ni front“, organizatora projekta Opatija Coffeehouse Debates. S Borisom Jokićem porazgovarali smo o aktualnom stanju u druš-tvu i sustavu obrazovanja.

fNa�stručnom�skupu�ravnatelja�hrvatskih�škola�održanom�prije�nekoliko�dana�u�Opatiji�ministar�znanosti�i�obrazovanja�Barišić�školstvo�je�ocijenio�s�ocjenom�minus�četiri,�istaknuvši�kako�može-mo�biti�zadovoljni�stanjem�u�obrazovanju,�kao�i�s�opre-mljenošću�škola.�Treba�li�nam�onda�reforma?

Boris Jokić, Bojana Ćulum i Ivan Cerovac

fPiše Kristina�TubićfSnimio David�Kurti

JOKIĆ: MORAMO POČETI ULAGATI U LJUDE

Opatija Coffeehouse Debates

-� Jedan� od� ciljeva� projekta�„Opatija� Coffeehouse� Debates“�je� oživjeti� duh� starih� engleskih�kavana�koje�su�u�17.�i�18.�stolje-ću�služile�kao�mjesta�društvenih�okupljanja�gdje�su�ljudi�rasprav-ljali� o� dnevnim� novostima� i� ak-tualnim� društveno-političkim� i�znanstvenim�temama,� te�sa�su-građanima�vodili�razgovore�o�pi-tanjima�od�zajedničkog�interesa.�Projekt� je� krenuo� krajem� 2014.�godine� s� ciljem� promicanja� ra-spravljačke� kulture� među� gra-đanima,� ali� i� povezivanja� aka-demske� zajednice� s� lokalnom�zajednicom.� Uvijek� nastojimo�imati� aktualne� teme� i� predava-če,�pa�smo�tako�imali�rasprave�o�genetski�modificiranim�organiz-mima,� održivosti� razvoja� našeg�društva,� autoritetu� liječnika� u�pružanju� zdravstvenih� usluga,�feminizmu� i� ženskim� pravima,�modernim� pokretima� u� psihija-triji� i� psihoterapiji,� klimatskim�promjenama,� politici� štednje� u�doba� krize,� pravima� duševnih�bolesnika,� islamskoj� državi,� ci-jepljenu,� budućnosti� eura� i� eu-rozone,� direktnoj� demokraciji�i� eksploataciji� nafte� u� Jadran-skom�moru.�Interes�je�odličan,�a�vrlo�dobro�je�prihvaćeno�i�mjesto�održavanja�u�kavani�Continental, kazao je Ivan�Cerovac iz Udruge Kulturni front te najavio sljedeće rasprave na teme mirovinskih stupova te alternativne medici-ne i cijepljenja.

- Kao nacija se možemo za-varavati koliko god hoćemo i ta slika samodopadnosti u ogle-dalu može biti jedna od opcija, ali svi podaci ukazuju da je naš sustav obrazovanja izrazito zapušten. Naši obrazovni isho-di su takvi da smo 12 godina ispodprosječni u svim funkcio-nalnim pismenostima na PISA istraživanjima. Ne postižemo zadovoljavajuće rezultate niti kroz prizmu školskih ocjena jer 45 posto učenika gimnazija i če-tverogodišnjih strukovnih škola na kraju prvog razreda ima ocje-nu dovoljan iz matematike. Slič-no je i na rezultatima državne mature gdje učenici ne pokazu-ju očekivana znanja i vještine. Zaostajemo i u odgojnim ishodi-ma. Društvo smo koje odgaja za kampanjsko izvršavanje obveza i učenici uče uglavnom prije te-sta i usmenog ispitivanja. Uče-nici u siječnju 2017. godine na

sjeverozapadu Hrvatske na WC odlaze u šatore. Značajan broj škola ima azbestne krovove. Nizak je financijski i društveni status odgojno-obrazovnih rad-nika. Znate, možemo sebi dati i šesticu ili sedmicu, ali stanje je drugačije. Sve dok ne uvidimo da stvari moramo promijeniti, da moramo početi ulagati u lju-de, u nastavnike, u obrazovanje i u znanost, do tada ne vidim neku perspektivu za naše obra-zovanje.

fAktualna�vlast�najavljuje�nastavak�reforme�i�uvođenje�informatike�od�jeseni�u�prve�razrede.�Je�li�to�dobra�opcija?

- Hrvatski sustav odgoja i obrazovanja u posljednjih 26 godina „krase“ parcijalna rješe-nja da se nešto malo promijeni, a od toga najčešće nema koristi. Jedini je put cjelovita promjena i sagledavanje sustava kao cjeli-ne. Parcijalne promjene su dnev-nopolitički potezi u svrhu stva-ranja dojma da se nešto radi. Takvi potezi u sustavu odgoja i obrazovanja mogu izazvati više štete nego koristi. U cjelovitoj kurikularnoj reformi smo poku-šali napraviti upravo tu cjelovitu promjenu. Uvođenje informatike je pak izrazito složen proces. Potrebno je puno promišljanja o dinamici uvođenja, osiguravanju ljudskih i materijalnih resursa, prilagodbi procesa učenja i pou-čavanja razvojnoj dobi djeteta… Sve to nadilazi dnevnopolitičke novinske napise i jeftine politič-ke reaktivne poruke. Zahtjeva strukturiranost, odlučnost, ja-snoću i razvijenu obrazovnu po-litiku. Nisam siguran da politika na ovim prostorima to ima, bez obzira na političku opciju.

fPohvalili�ste�Opatiju�istaknuvši�kako�uvijek�kada�dolazite�uživate�u�njenim�lje-potama,�ali�smatrate�da�naš�grad�može�pružiti�još�mnogo�više...

- Opatija je prekrasna. Do-šao sam sa suprugom, ona nije Hrvatica, i oduševila se

Opatijom na prvi pogled. Šte-ta što ostajemo tek par dana. Meni se vaš grad oduvijek sviđa, zaista je sve lijepo te mislim da ima puno više po-tencijala nego što je trenutno iskorišteno. Smatram da bi se puno toga moglo napraviti još bolje, a tu ne mislim samo na turističku ponudu, već i kultur-no i umjetnički, kao i u znan-stvenom pogledu.

6 LIST OPATIJA |ožujak 2017. DEBATE

fPiše Mirjana�Rončević

Opatijski Crveni križ od početka ove godine ima novu ravnateljicu, mr.� sc.� Đanu� Pahor,

koja je na tu dužnost izabrana nakon odlaska u mirovinu du-gogodišnje ravnateljice Gordane�Grgurina. Rođena Opatijka, dr. Pahor, specijalistica epidemiolo-gije, dvadesetak godina je radila u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko goranske županije u Rijeci, a posljednje dvije godine bila je voditelj ispo-stave u Opatiji. Svestrana i di-

namična, dr. Pahor je od mladih dana bila uključena u aktivnosti opatijskog Crvenog križa, pa do-bro poznaje sve programe i akci-je ove organizacije.

Prvi� puta� me� u� Crveni� križ�dovela� moja� susjeda,� gospođa�Bosiljka� Gostimir,� pa� sam� još�kao� školarka� sudjelovala� u� ne-kim�akcijama.�Kasnije�sam,�kao�studentica�i�poslije�liječnica,�dr-žala�razna�predavanja,�najviše�o�pružanju� prve� pomoći,� pa� sam�vodila� i� naše� opatijske� ekipe�na�razna�natjecanja.� Imala�sam�i� brojna� predavanja� o� drugim�temama,� o� gripi,� komarcima� i�slično, prisjeća se dr. Pahor koja je uspješnu karijeru u području epidemiologije odlučila zami-jeniti vođenjem humanitarne organizacije. Smatra da je to do-brodošla promjena nakon steče-nog životnog i radnog iskustva, ali na novi posao nikako ne gle-da kao na “čekanje penzije” već veliki novi izazov.

Biti� na� čelu� opatijskog� Cr-venog� križa� znači� preuzeti� ve-liku� odgovornost� i� obavezu,� jer�je� riječ�o�uspješnoj�organizaciji�čiji�su�programi�prepoznati�u�ci-jeloj�zemlji,�što,�između�ostalog,�potvrđuje� i� dobivena� “Povelja�dr.� sc� Jadranko�Crnić”,� najveće�priznanje� Hrvatskog� Crvenog�

NOVA RAVNATELJICA TRAŽI MLADE

križa.� Jednostavno� rečeno,� do-bila� sam� dobru� “dotu”što� znači�i� veliku�obavezu�ali� i�poticaj�da�rezultati�rada�ne�smiju�biti�manji�nego�što�su�dosad�bili, naglaša-va dr. Pahor. Ističe kako opatijski Crveni križ, u kojem su uz nju zaposleni još i Lovorka� Kveder,�Cony� Priskić� i� Rajka�Mušćo, te uz potporu brojnih aktivista i vo-lontera, uspješno provodi brojne programe koji dobivaju podršku i pomoć liburnijskih jedinica lo-kalne samouprave.

Posebno je oduševljava rad Kluba 60 +, energija, volja i entu-zijazam opatijskih penzionera.

Divi se gerontodomaći-cama koje su uključene u program Pomoć u kući, namijenjen sta-rijim i nemoćnim, a ponosna je i na Mar-ket za potrebite, preko kojeg se, zahvaljujući donacijama, u hrani i higijenskim po-trepštinama p o m a ž e preko 230 obitelji.

Prvi�zadatak�koji�sam�si�po-stavila�na�novoj�dužnosti�je�pri-vući�više�mladih�aktivista� i�vo-lontera�jer�nam�mladi�nedostaju.�Zato�smo�osnovali�Klub�mladih�na� čijem� je� čelu� Ivan� Cerovac,�kako�bi�među�tom�populacijom�razvijali� socijalnu� osjetljivost�i� solidarnost.� Rad� s� mladima�je� i� strategija� Hrvatskog� Crve-nog� križa,� pa� je� promocija� vo-lonterstva� i� samoorganiziranje�mladih� i� naš� zadatak.� Jedan�od� prioriteta� mi� je� i� poticanje�darivanja�krvi,� jer� je�Opatija�po�broju� darivatelja� na� devetom�od� deset�mjesta.� Oformili� smo�

radnu� grupu� Aktiva� darivatelja�koju� predvodi� Roberto� Žigulić�i� već� imali� za� Valentinovo� ak-ciju� darivanja� krvi� među� sred-njoškolcima�koja� je� dala�dobre�rezultate.� Naime,� ove� je� godi-ne� u� toj� akciji� krv� darivalo� 35�maturanata,� a� lani� njih� 19,� što�je� lijepi� pomak.� U�Hrvatskoj� je�pokrenut� veliki� projekt� posud-be� ortopedskih� i� medicinskih�pomagala,� što� opatijski� Crveni�križ�već�godinama�prakticira,�a�ova�kampanja�bi�trebala�pomo-ći�da�se�dobije�više�anatomskih�kreveta� koji� nam� nedostaju.�Imamo�tim,�na�čelu�s�dr.� Ingrid�Kinkela,� koji� vodi� Klub� preven-tive�dijabetesa,�a�koji�će�raznim�edukacijskim� predavanjima� i�radionicama� promovirati� zdrav�način�života.�Na�pomolu�su�novi�projekti� u� suradnji� s� Udrugom�Žmergo�i�Kulturnim�frontom,�a�u�suradnji�s�policijom�organizirat�ćemo�predavanja�na�temu�“Oso-be�starije�životne�dobi�kao�žrtve�kaznenih�djela”,� te�edukacijska�predavanja�za�osnovce�na�temu�trgovanja� ljudima, kaže nova ravnateljica, spremna predano raditi kako bi “Crveni križ i dalje bio značajna subjekt u životu zajednice”.

- Ne�smijemo�zaspati�na�lovo-rikama�dosadašnjih�rezultata,�već�moramo� hrabro� krenuti� u� nove�izazove,�razvijati�interdisciplinar-ni�pristup�i�timski�rad.�Ovdje�ima�za� svakoga� mjesta,� pa� pozivam�sve�koji�se�žele�uključiti�u�naš�rad�da�dođu,�jer�zajedno�smo�jači, po-ručuje dr. Đana Pahor.

NIKO

LA T

URIN

A

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 7CRVENI KRIŽ

Kao katolik, osobno obožavam Uskrs. Mislim da je to za nas vjernike jedan jako poseban doga-đaj i uvijek rado dočeku-jemo takve dane. Nekako nam on dolazi zajedno s jednim prekrasnim osje-ćajem koji, kako ja to vo-lim reći, kruži u zraku. Kod kuće imamo isto neke tradicije koje nas prate svake godine, zajednički ručak primjerice, ali uvijek je tu prisutno svakako i malo molitve. No, zajed-ništvo je ono što nam je tada bitno i što pridonosi lijepom ugođaju koji do-nosi Uskrs. To je stvarno dan kojem se jako radujem.

Uskrs� koji� nam� dođe�nakon� onog� malo� skro-mnijeg� razdoblja�korizme�za�mene�znači�jedno�veli-ko�ispunjenje,�radost�i�us-hićenje.� Sam� blagdan�mi�ima�mnogo�veće�značenje�u� crkvi� nego� kod� kuće.�Te�dane�imamo�puno�do-gađanja� u� crkvi� pa�mi� je�doma� više� onako� usput-no�nego� li� neko� posebno�pripremanje.�Više�mi�je�to�vjerski�običaj�u� tom�smi-slu.� Nisam� opterećena�nekakvim�kuhanjima�i�pri-premama�doručka,�ručko-va�i�sličnog�–�što�stignem,�stignem.� Mnogo� mi� više�znači� doći� i� biti� u� crkvi� i�provesti� to�vrijeme�na� taj�način.

VOJMIR TRINAJSTIĆ

TONKA MANDIĆ

UMIROVLJENIK UMIROVLJENICA69 65

KAKO SE PRIPREMATE

ZA USKRS?

RADOSNO IŠČEKIVANJE NAJVEĆEG BLAGDANA

ANKETA

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 9

Nama kršćanima Uskrs je naravno najveći blagdan – uskrsnuće Isusovo koje svi radosno iščekujemo, a za to se naravno pripre-mamo, posebno u crkvi, i u korizmi Križnim putem, ali naročito u Velikom tjednu kada su najveći dani Veliki četvrtak, Veliki petak i Veli-ka subota koji označavaju Posljednju večeru, veliku Isusovu muku te bdijenje i iščekivanje najveće njego-ve slave. Meni taj dan dono-si poseban osjećaj jer sam u tome čitavom dušom i či-tavim bićem, a naročito što sam i crkvena glazbenica pa je i u tom smislu to za mene velika pri-prema.

Uvijek proslavimo taj veliki blagdan svečano, posebice tu u Opatiji u crkvi. Član sam i crkve-nog zbora pa onda i u tom smislu obilježim i sve dane priprema prije njega samoga. Do Uskr-sa i sam Uskrs uglav-nom slavim kroz crkvu i vjerske običaje, a što se tiče onog kućnog dijela, to kod nas tradicionalno bude u ponedjeljak, dan nakon, kada pripremamo veliki ručak i pečemo ja-njetinu za cijelu obitelj – tada se okupljamo i dru-žimo i uživamo u lijepoj i radosnoj atmosferi koju nam to razdo-blje pruža.

Uskrs� nam� je� naš�najveći� kršćanski� blag-dan� i� meni� on� znači�zapravo� i� ispunjenje� te�moje� vjere.� Znači� mi�puno�da�u�to�doba�mno-go�vremena�provodim�u�crkvi,� naročito� u� razdo-blju� Velikog� tjedna.� Ali�i� doma� imam� neke� već�tradicionalne� pripreme�kao�što�su�farbanje�jaja,�kuhanje� šunke,� radim�kolačiće,�pince�i�sve�ono�što� se� obično� nađe� na�našim� uskršnjim� stolo-vima.�I�uvijek�u�to�vrije-me�osjećam�neku�lijepu,�posebnu� atmosferu� i�uzbuđenje�oko�iščekiva-nja� tog� dana,� Isusovog�uskrsnuća.

Za�mene� kao� vjernicu,�Uskrs�ima�veliko�značenje.�On� čini� temelj� naše� vjere,�odnosno�moje�vjere�osob-no.� Radujem� se� Uskrsu�jer� je� to� jedan� blagdan� u�kojem� slavim� svoga� Spa-sitelja.� Istovremeno,� to� je�i� obiteljski� blagdan� koji�nastojim�prenijeti�na�svoju�djecu.�Nekad� se� okupljala�cijela�moja� šira� obitelj,� ali�sada� nas� ima� toliko� puno�da� je� to� sve� teže.� No,� na�sam� taj� dan� odlazim� na�misu,�ništa�se�prije�ne�jede,�već� se� nakon�mise� odlazi�na�doručak�s�blagoslovlje-nom�hranom.�To�je�ono�što�čuvam�od�svog�djetinjstva�i� upravo� to� pokušavam�prenijeti�i�svojoj�djeci.

SILVIA ANTONY

KATARINA KALČIĆ

ŽELIMIR CVITANIĆ

DAVIDA KRAGIĆ

Ove godine nam Uskrs, najveći kršćanski blagdan, ‘pada’ na 16. travnja, a iako smo još uvijek u razdo-blju korizme i do njega nam preostaje još oko dva tjedna, mi smo odlučili porazgovarati s vjernicama i

vjernicima u našem gradu. Iako mnogi ovaj kršćanski blagdan obilježavaju zajedničkim doručkom ili ručkom, te provode u druženju s obitelji, htjeli smo saznati što taj dan donosi prak-tičnim vjernicima. Tim smo se povodom raspitali kako ga oni obilježavaju, kako se osjećaju i kakve pripreme mu predstoje.

CRKVENA�GLAZBENICA UMIROVLJENICA UMIROVLJENI�PROFESOR ODGAJATELJICA52 59 64 39

? fPiše Sanja Monar Snimio Nikola Turina

RADOSNO IŠČEKIVANJE NAJVEĆEG BLAGDANA

U prošloj� je�godini�otvo-reno� 76� novih� obrta�na� području� Liburnije,�što� je� 20� posto� više�

nego� godinu� prije.� Prevlada-vaju� ugostitelji,� a� slijede� pro-izvodni�obrti� te�se� radi�uglav-nom�o�mladim� ljudima,�novim�idejama� i� primjeni� novih� teh-nologija. Vesele� nas� pozitiv-ni� trendovi,� do� kojih� je� došlo�unatoč� problemima� s� kojima�se�obrtnici� suočavaju,� naroči-to�ugostitelji�čije�je�poslovanje�

Čelnici Udruženja obrtnika Opatija Dušan Mušćo, Josip Dedić, Mauricio Počekaj i Igor Stanger

fPiše Kristina�Tubić Snimio David�Kurti

ugroženo�izmjenama�zakona�o�PDV-u, istaknuo je predsjed-nik Udruženja obrtnika Opatija Josip�Dedić na konferenciji za medije održanoj 10. veljače, na kojoj su čelnici UO predstavili planove i programske smjerni-ce za 2017. godinu.

–�Tražit�ćemo�od�Ustavnog�suda�sa�se�ukine�stopa�PDV-a�od�25�posto.�Smatramo�da�ni-smo�u�ravnopravnom�položaju�s�ostalim�pružateljima�ugosti-teljskih�usluga,�budući�da�ho-telima�i�pansionima�PDV�izno-si�13�posto,�dok�se�kafićima� i�restoranima�primjenjuje�stopa�od�25�posto.�Ovaj�kraj�živi�od�turizma�i�ugostiteljstva�i�treba�voditi�računa�o�svojim�ugosti-teljima.�Opterećenja�su�velika,�plaže�još�imaju�dodatno�opte-rećenje�koncesijama�i�tu�nema�puno�prostora�za�razvoj, kazao je predsjednik Ceha ugostite-lja Igor Štanger te dodao kako su nezadovoljni i posjetom kritičara uglednog svjetskog restoranskog vodiča Miche-lin, koji su dodijelili zvjezdicu

rovinjskom restoranu Monte, jer smatraju da je Michelin ne-opravdano zaobišao Kvarner, a razlog nalaze u nedovoljnom ulaganju u turizam na Kvarne-ru u odnosu na ostale dijelove hrvatske obale.

Kod programskih smjerni-ca Ceha trgovaca, predsjednik Ceha Mauricio�Počekaj nagla-sio je da su njihove aktivnosti usmjerene na poticanje malih trgovina u zaleđu, kao i poti-canju razvoja gradskih jezgri koje odumiru jer poslovne ak-tivnosti sele u trgovačke cen-tre.

-�Mali�trgovci�u�zaleđu�teš-ko�opstaju,�plaćaju� ista�dava-nja� kao� i� oni� u� centru� grada� i�tu�bi� trebale�djelovati� jedinice�lokalne� samouprave.� Također�bi� trebalo�organizirati�više� lo-kalnih� manifestacija,� poput�Adventa�na�mrkate�koji�je�sva-kodnevno� privlačio� mnogo-brojne� posjetitelje.� Jedan� od�problema� koje� treba� riješiti� je�i�parkirna�politika, istaknuo je Počekaj.

TRG NA TRŽNICIČelnici Udruženja obrtnika pred-

stavili su i svoj prijedlog vezan za izmjene i dopune UPU-a koji su upu-tili Gradu Opatiji, a koji se odnosi na Poslovno-tržni centar pored tržnice. Oni predlažu da se tamo izgrade pod-zemne garaže, a prostor iznad njih da se uredi za manifestacije i druženja građana. Smatraju kako bi bilo do-bro kada bi Grad pronašao način za investiciju, a sve bi se moglo izgraditi i urediti u kratkom vremenskom roku, budući da je uređenje trga na Slatini još vrlo daleko. Istaknuli su kako bi se time mogao dobiti adekvatan zele-ni prostor, a Opatija bi konačno dobila toliko potreban trg.

SVE VIŠE NOVIH OBRTA

OBRT – PUT DO USPJEHADesetak� godina� na� liburnijskom� po-

dručju�Udruženje�obrtnika�Liburnije�provo-di�program�prezentacije� i�promocije�obrt-ničkih�zanimanja�„Obrt�–�put�do�uspjeha“,�kroz�koji�učenike�završnih�razreda�osnov-nih� škola� upoznajemo�s� obrtničkim�zani-manjima.� Od� prošle� godine� program� se�provodi�na�području�cijele�Primorsko-go-ranske�županije.�Već�u�ožujku�krećemo�s�prvim� aktivnostima� u� tri� osnovne� škole�na� području� Liburnije,� tijekom� ožujka� i�travnja� organizirat� ćemo� Dan� otvorenih�vrata� i� učenicima� prikazati� promotivni�film�o� određenim� zanimanjima,� a� završni�dio�održat�će�se�u�Art�kinu�Croatia�u�Rije-ci� 11.� svibnja,� gdje� će� se� predstaviti� sve�obrtničke� škole� s� područja� županije.� Za�sve� zainteresirane� učenike� s� liburnijskog�područja� organizirat� ćemo� besplatan� pri-jevoz, kazao je tajnik Udruženja obrtnika Dušan�Mušćo.

Vereno d.o.o., M. Tita 162/3 • Radno vrijeme: 8.00 – 17.00 satiSubotom: 8.00 - 13.00 sati • Tel: 711-091; Mob: 091-577-8659

na Slatini- PROGRAM ZA VRT “PLANTELLA”- NIJANSIRANJE BOJA ZA DRVO, METAL I ZIDOVE- STOLNJACI I PODNE OBLOGE NA METAR- RAZNE MREŽE I PLETIVA- VRTNI ALAT I PRIBOR

Željezarija Vereno

10 LIST OPATIJA |ožujak 2017. UDRUŽENJE OBRTNIKA

Prije� 25� godina,� nakon�petnaestogodišnjeg�rada� u�Kvarner� expre-ssu� i� nešto� u� Kompa-

su,� otvorila� sam� svoju� put-ničku� agenciju� i� sama� u� sad�već�legendarnoj�sobi�broj�121�u� hotelu� “Adriatic”� s� jednim�malim�kompjutorom,� krenula�u� posao� koji� je� već� prve� go-dine� donio� dobre� rezultate.�Danas,� 25� godina� poslije,�mogu�reći�da�je�Katarina�line�uspješna� obiteljska� tvrtka,� u�kojoj�moj�sin�Daniel�vodi�mar-keting�a�kćerka�Anamarija�kr-starenja,�u�kojoj�je�zaposleno�četrdesetak� pretežno� mladih�ljudi,�tvrtka�koja�ima�sjedište�u� novouređenom� prostoru� u�Opatiji� i� svoje� poslovne� pro-store� u� Splitu� i� Dubrovniku.�Ključ�uspjeha�je�upravo�u�tom�spoju� iskustva� i� mladosti,� u�korištenju� ljudskog� poten-cijala� i� inventivnosti� mladih�ljudi,� naših� djelatnika� među�kojima� su� neki� ovdje� stasali�od� pripravnika� do� šefa.� Ka-tarina� line� je� prepoznatljiva�po�organizaciji�krstarenja,�ali�to� je�samo�trećina�našeg�po-slovanja, rekla je Katica� Ha-uptfeld, vlasnica i direktorica opatijske putničke agencije Katarina Line, za susreta s novinarima na dan, 17. velja-

OD „GUSARA” DO „INFINITYJA”

EURO ZA DOWN UDRUGE- Odlučili�smo�da�ovu�našu�slavljeničku�godinu�obilježimo�prvenstve-

no�dobrim�djelom,�pa�smo�se�sa�zadovoljstvom�obavezali�da�će�u�2017.�godini�svaki�putnik�na�Katarina�Line�brodovima�donirati�jedan�euro�udru-gama�za�Down�sindrom�u�Rijeci�i�Dubrovniku,�kako�bi�pomogli�njihovim�prekrasnim�štićenicima.�Računamo�da�bi�do�kraja�godine�na�taj�način�mogli�prikupiti�od�25�do�30�tisuća�eura.�Takve�se�slične�akcije�provode�po�svijetu,�nije�to�ništa�neuobičajeno,�a�vjerujemo�da�će�biti�gostiju�koji�će�želiti�donirati�i�više�od�jednog�eura, najavio je humanitarnu akciju Danijel�Hauptfeld.

Podsjetio je da već godinama Katarina Line svakog ljeta ugošćuje četr-desetak malih Vukovaraca koji sedam dana provode na moru. Tako će biti i ovog ljeta kada će se djeci iz Vukovara pokloniti jednotjedno krstarenje.

-� Naše� su� turističke� grupe�male,� od� 20� do� 40� gostiju,� a�svi�naši�programi�imaju�garan-tirane�polaske.�Naši�najbrojniji�gosti� su� iz� dalekih,� prekoo-censkih� krajeva,� Amerikanci,�Australijanci,� Novozelanđani,�Južnoafrikanci,�a�oni�kada�do-laze�u�Europu�ostaju� i�do�mje-sec�dana.�Naše�turističke�aran-žmane� i�krstarenja�koriste�kao�jedan�predah�na�tom�putovanju�po� Europi,� a� mi� im� pružamo�mogućnost�raznih�kombinacija�i�tura�po�moru,�obali�i�kopnu.�To�su�gosti�koji� traže�visoki�stan-dard� usluge,� pa� je� i� to� razlog�što�stalno�radimo�na�sve�većoj�kvaliteti�naših�brodova.�Počela�sam�s�jednim�trabakulom,�“Gu-sarom”,�zatim�smo�na�drvenim�jedrenjacima�i�željeznim�brodo-vima�podigli�standard�da�svaka�kabina� ima� tuš� i� wc,� a� danas�imamo�55�ugovorenih�brodova�među� kojima� sve� više� onih� de�lux� kategorije,� gdje� svaka� ka-bina�ima�i�svoj�balkon,�kao�što�je�to�brod�“Infinity”,�zasad�naj-noviji�u�našoj�floti�ali�već�su�u�

fPiše�Mirjana�Rončević

Prošle je godine Katarina Line dovela u Hrvatsku pre-ko sto tisuća gostiju, koji su ostvarili gotovo pola milijuna noćenja, što znači da je svaki gost prosječno ovdje boravio pet dana. Trećina njih je krstari-la na jedrenjacima i luksuznim brodovima nove generacije, dok su drugi koristili zanimlji-ve programe i ture po kopnu, te smještaj u hotelima i apartma-nima, ili neko od organiziranih putovanja u inozemstvo.

Katica Hauptfeld

izgradnji� četiri� nova� luksuzna�broda�koja�će�ekskluzivno�plo-viti� za� nas, naglasila je vlasni-ca agencije koja je po prometu na trećem mjestu u Hrvatskoj. Unatoč konkureniciji koja se javlja sa sličnim programima, Katarina Line svojim sadašnjim kapacitetima ne uspije udovo-ljiti potražnji i interesu za njene programe, pogotovo krstare-nja na brodovima koji su svi izgrađeni u Hrvatskoj, a čiji su vlasnici i kapetani uglavnom iz splitske regije.

-�Veliki� je�problem�što�nas�ne� prati� infrastruktura,� što� su�mnoge� luke� neadekvatne� za�prihvat�naših�brodova,�počevi-ši� od� Opatije.� Na� Kvarneru� su�druge� luke�uglavnom�sređene,�ali� u�Dalmaciji� ima�dosta�pro-blema�po�tom�pitanju, požalila se Katica Hauptfeld, ali i opti-mistično najavila svoje plano-ve vezane za Opatiju i izgrad-nju četverozvjedanog hotela na Slatini, jer želi i time prido-nijeti ponudi grada s dugom turističkom tradicijom.

Zaposlenici agencije Katarina Line

če, kada je prije četvrt stoljeća osnovala tu tvrtku, te je naja-vila da će se velika proslava jubileja, za djelatnike, broda-re, strane poslovne partnere i domaće hotelijere, održati 25. studenoga u Opatiji.

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 11OBLJETNICE

NIKO

LA T

URIN

A

Govor mržnje rastući je problem ne samo u našoj zajednici i zemlji, nego i u svijetu, a to je

bila i glavna tema ovogodišnjih osmih po redu Dana antifašiz-ma, održanih od 1. do 3. ožujka u organizaciji Udruge antifaši-stičkih boraca i antifašista Gra-da Opatije i Gimnazije Eugena Kumičića.

Učenici 4.b razreda Barbara�Barbieri,� Iva� Benić,� Lucia� Kosić,�Alan� Nikolovski,� Sara� Puharić,�Ana�Lucija�Stankić,�Ivan�Vukman�i� Lea� Žulić pod mentorstvom profesorica Ivane�Černeha i Sare Meszaros u rujnu prošle godine osmislili su i pokrenuli projekt „Uklonimo govor mržnje“, a u re-alizaciji projekta pomogli su im Sara�Salamon i Damir� Tomić pri izradi filma, kolegica iz razreda

GIMNAZIJALCI PROTIV GOVORA MRŽNJEfPiše Kristina�Tubić Snimio David�Kurti

Opatijski gimnazijalci s mentoricama predstavili su projekt „Uklonimo govor mržnje“

Nika� Kurti koja je sve fotografi-rala te UABA, Policijska postaja Opatija i stručne službe Grada Opatije. Učenici su uz pomoć pri-jatelja pronalazili razne natpise i grafite govora mržnje na zgra-dama diljem Opatije te ih prekrili antipodnim, tj. suprotnim poru-kama i sve dokumentirali filmom i fotografijama. Tako su ružne i proste poruke postale poruke lju-bavi i tolerancije, a svoj su pristup nazvali „gerila degrafitiranje“. Projekt su predstavili na Danima antifašizma, kada je prikazan i do-kumentarni film koji su snimili, a nakon kojeg je uslijedila rasprava s učenicima sudionicima projek-ta, moderatorima profesoricama voditeljicama projekta te gostima iz drugih opatijskih srednjih ško-la, Prometne škole Rijeka te opa-tijske osnovne škole.

-� Nas� osmero� učenika� eti-čara�iz�4.b�razreda�s�profesori-cama� Ivanom�Černeha� i�Sarom�Meszaros� osmislili� smo� ovaj�projekt� s� ciljem� osvješćivanja�potrebe� djelovanja� u� vlastitom�životnom� okružju� u� skladu� s�etičkim� postavkama� i� zakon-skim� normama,� građanskom�sviješću� i� društvenom� odgo-vornošću.�Željeli�smo�motivirati�ljude� na� djelovanje� u� smjeru�ostvarivanja� zajedničkih� cilje-va,�tj.�uklanjanja�govora�mržnje.�Proučili� smo� dijelove� Ustava� i�Kaznenog� zakona� RH,� proveli�školsku� anketu,� intervjuira-li� zaposlenike� škole,� učenike�i� građane,� stupili� u� kontakt� s�Policijskom� postajom� Opatija,�Upravnim�odjelom�za�prostorno�uređenje� te� Upravnim� odjelom�za� komunalni� sustav� i� zašti-

8. DANI ANTIFAŠIZMA

Ovogodišnji Dani antifašizma bili su posvećeni govoru mržnje te održani po već ustaljenom ras-poredu - prvog dana prikazan je kanadski film „Cyberbully“, nakon kojeg je uslijedila rasprava; drugi dan bio je posvećen mladima; dok je trećeg dana održan okrugli stol s temom rasprave kako povući granicu između prava na slobodu govora i govora mržnje, a gosti su bili Vesna�Alaburić,�Milivoj�Dretar�i�Romano�Kovač te moderator Ne-ven�Šantić. Ove je godine po prvi put Osnovna škola „R. K. Jeretov“ u suradnji s UABA-om održala te-rensku nastavu za sedamdesetak učenika osmih razreda u Memori-jalnom muzeju Lipa pamti, gdje su sudjelovali u raznim radionicama.

ŽUPANIJSKA NAGRADA OLEGU MANDIĆU I LJUBI KUNTARIĆU

tu� okoliša.� Zaključak� je� bio� da�postoji�zazor�od�govora�mržnje�te� smo� odlučili� djelovati.� Prva�nam� je� zamisao�bila�da�prebo-jimo� poruke� govora� mržnje� na�zgradama,� međutim,� nadlež-ne�službe�u�Gradu�nam�to�nisu�dozvolile� te� smo� dogovorili�alternativno� rješenje� i� natpise�prekrili� velikim� arcima� papira�na� koje� smo� napisali� i� nacrta-li� poruke� suprotne� onima� koje�smo� zatekli.� Kroz� rad� na� pro-jektu�smo�spoznali�nešto�novo,�a� to� je�artivizam�–�spoj�umjet-nosti� i� aktivizma.� Otvorili� smo�Facebook�stranicu�pod�nazivom�projekta� i�postavili� fotografsku�izložbu�u�školi,�a�dokumentarni�film�koji� smo�snimili� i� fotogra-fije�mogu�se�pogledati�na�našoj�Fb� stranici, kazali su učenici Ivan�Vukman i Alan�Nikolovski.

Pokretač i idejni začetnik (uz prof. Tatjanu�Matetić i Nevena� Šantića) Dana antifašizma u Opatiji te počasni predsjednik UABA-e Oleg�Mandić dobitnik je ovogodišnje nagrade Pri-morsko-goranske županije za životno djelo za promicanje antifašizma kao jedne od vrijedno-

sti na kojima počiva Hrvatska. „Cijeli život po-svetio je pisanju i promicanju istine o strahota-ma Auschwitza, iznimno je društveno aktivan, objavio je više knjiga, snimao je dokumentarne filmove, organizirao razne događaje i dobitnik je mnogih priznanja“ stoji u obrazloženju nagrade.

A županijska nagrada za životno djelo dodijelje-na je još jednom našem sugrađaninu, posmrt-no skladatelju Ljuboslavu� Ljubi� Kuntariću� za cjelokupan glazbeni opus i doprinos glazbenoj umjetnosti kojoj je podario legendarna glazbe-na djela.

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 13DANI ANTIFAŠIZMA

fPiše Mirjana�Rončević

Savjetovalište za djecu, mlade, brak i obitelj, te osobe treće životne dobi, u Opatiji postoji i

djeluje već 19 godina, a nedav-no je preseljeno iz prostorija Crvenog križa na novu lokaciju, u Dom Liburnija u Voloskom (A. Štangera 48). Stručne dje-latnice u Savjetovalištu su socijalna radnica Gordana�Gr-gurina i psihologinja Sanja�Mi-šović�Kalanj.

-� Na� ideju� o� osnivanju� ta-kvog�savjetovališta�došle�smo�još� 1998.� godine,� kada� je� bio�opterećen� tim� koji� je� radio� u�Centru� za� socijalni� skrb� i� po-kazala� se� velika� potreba� za�dodatnim� radom� u� popodnev-nim� satima� s� osobama� koji-ma� treba� pomoć.� Dobili� smo�podršku� i� financijsku� pomoć�Grada�Opatije� i� tako�već�goto-vo� 20� godina� uspješno� obav-ljamo�ovaj�posao.�Zahvaljujući�susretljivosti� ljudi� iz� Mjesnog�odbora� Volosko,� preselili� smo�u�njihove�prostorije�u�Volosko�i�ovdje�imamo�odlične�uvjete�za�rad,�kaže Gordana Grgurina.

Savjetovalište� Grada�Opatije� za� djecu,� mlade,�brak�i�obitelj,�te�osobe�tre-će� životne� dobi� na� adresi�Opatija,� A.� Štangera� 48�(Volosko� –� zgrada� Li-burnije,� II� kat)� ima� radno�vrijeme:�srijeda� i�četvrtak�od� 16,30� do� 18,30� sati.�Socijalni�radnik�i�psiholog�su� stručni� radnici,� a� do-govor�za�termine�se�može�obaviti� na� brojeve:� 098�170�8680�ili�098�649�880.�Savjetodavni� program�provodi� se� individualno� i�besplatno.

POMOĆ U PRONALAŽENJU IZLAZAU Savjetovalište dolaze oso-

be koje imaju neke probleme koji im se čine nepremostivima, kako bi kroz razgovor i besplat-nu stručnu pomoć vratile samo-pouzdanje i osobnim angažma-nom pronašli rješenje.

- Mnogi�dolaze�sa�zebnjom�i� nepovjerenjem,� misleći� “ča�ćete�mi�vi�pomoć,�kad�ne�moren�sam� sebi”.� Ali,� nakon� nekoliko�razgovora�i�uz�veliku�diskreciju,�kada�se�izgradi�međusobno�po-

vjerenje,�mnoge�uspijemo�uvje-riti�da�izlaza�iz�njihove�situacije�ima…, objašnjava Grgurina.

Na adresu Savjetovališta korisnike upućuju liječnici, po-licija, socijalni radnici, suci, stručne službe škola, Klub 60 +, a neki dolaze i samoinicijativno. Metodama socijalnog i psiho-terapeutskog rada pomaže se onima koji imaju teškoće u bra-ku, prilikom razvoda braka i od-nosa s djecom, u slučajevima nasilja u obitelji, alkoholizma, psihičkih teškoća, bolesti, usa-mljenosti starijih ljudi, poreme-ćaja u ponašanju maloljetnika…

-� Najviše� radim� s� djecom�i� mladima,� onima� koji� imaju�poremećaje� u� ponašanju,� koji�su� agresivni� ili� imaju� smetnje�u� koncentraciji,� a� upućuju� ih�iz� škola� u� suradnji� s� roditelji-ma.� Pomaže� se� i� zanemarenoj�djeci,� mladima� koji� se� bore� s�ovisnošću�ili�nekim�drugim�pro-blemima.� Radim� i� s� odraslim�osobama� koje� imaju� psihičkih�teškoća,�nekih�koji�se�liječe�na�psihijatriji� i� kojima� ovom� do-datnom� pomoći� olakšavamo�život,�pogotovo�kada�žive�sami�i� nemaju� obiteljsku� potporu.�

HAPPY ENDDošla je i na tri prva tretmana samo plaka-

la. Kada su se emocije malo smirile, ispričala je svoju tužnu životnu priču. Radila je kao sobarica, muž joj je otišao raditi u Njemačku, a ona ostala s njihovo dvoje malodobne djece u Opatiji. Poče-li su graditi malu kućicu i sve se činilo dobrim. A onda – udarac. Muž traži razvod, ima u Njemač-koj drugu ženu i dijete! Očajna, shrvana, zapušte-na, došla je u Savjetovalište po pomoć.

-� Dugo� smo� radile� na� vraćanju� njenog� sa-mopouzdanja,�razgovorom�pa�i�banalnim�savje-tima:�odite�kod� frizera,�sredite�zube,�dotjerajte�se…�Nakon�šest�mjeseci�prestala� je�dolaziti.�A�onda�sam�jedne�večeri�na�televiziji�čula�vijest�da�je�proglašena�“najboljom�sobaricom�u�zemlji”� i�vidjela�jednu�drugu,�zadovoljnu�i�sređenu�ženu.�Vjerujte�mi,�za�taj�njen�uspjeh�bila�sam�možda�sretnija�nego�ona�i�naravno�da�sam�joj� išla�če-stitati.� To� je� slučaj� koji�mi� je� zauvijek� ostao� u�duši…, ispričala nam je Grgurina.

Jako�sam�zadovoljna�rezultati-ma�koje�postižemo,�jer�je�veliko�zadovoljstvo�kada�nakon�neko-liko�tretmana�vidiš�da�se�čovjek�osjeća� bolje,� da� je� zadovoljniji�svojim�životom, kaže Sanja Mi-šović Kalanj.

Samo prošle godine Savje-tovalište je posjetila 91 osoba i pružen im je 231 tretman, a to govori koliko je ovakav oblik po-moći potreban jer je i svih prote-klih 19 godina u prosjeku godiš-nje u tretmanu bilo između 90 i 110 obitelji.

- Iako� mnogi� već� znaju� za�rad� Savjetovališta,� želimo� još�jedanput� poručiti� svima� onima�koji� se� nađu� u� teškoj� životnoj�situaciji,�suočeni�s�problemima�za�koje�sami�ne�nalaze�rješenje,�da� se� bez� sustezanja� obrate�nama�i�zatraže�besplatnu�struč-nu� pomoć.� Jer� izlaza� uvijek�ima,� a� mi� ćemo� sve� učiniti� da�im�pomognemo�kako�bi�ga�naš-li.� Nekada� je� ljudima� dovoljno�da� ih� netko� pažljivo� sasluša� i�već�se�osjećaju�bolje, poručuju stručne djelatnice iz opatijskog Savjetovališta za djecu, mlade, brak i obitelj, te osobe treće ži-votne dobi.

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 15SAVJETOVALIŠTE

NIKO

LA T

URIN

A

PROLJETNI IZAZOVI ZBRINJAVANJA OTPADABudući da nam dolaze topliji i ljepši dani, svim našim korisnicima pojaviti će se i nezaobilazan izazov zbrinjavanja

krupnog i zelenog otpada, a uslijed čišćenja i proljetnog sređivanja podruma, tavana, stanova i okućnica

ZELENI�OTPAD koji nasta-je kao posljedica oblikovanja i krčenja okućnica moguće je zbrinuti na više načina.

Za uže područje Grada Opatije (Volosko, Opatija, Ika i Ičići) moguće je dogovoriti preuzimanje manjih količina zelenog otpada (do 1m3) za-pakiranog u najviše 10 crnih vreća po cijeni od 91,53 kune (s PDV-om). Preuzimanje mo-rate unaprijed dogovoriti na telefon 505-225.

Osim toga, moguće je na isti broj telefona naručiti od-voz zelenog otpada kamio-nom, ili pak naručiti postavu baje od 5m3 za vlastite potre-be. Manje količine zelenog otpada sa vaše adrese pre-uzimamo manjim vozilom, stoga je i cijena za takvo zbrinjavanje prilagođena. Veće količine zelenog otpada sa vaše adrese preuzimamo ili običnim kamionom ili ka-mionom grajferom. Odvoz morate unaprijed dogovoriti na telefon 505-225 te izvršiti

uplatu za navedenu uslugu postave baje.

U to, postoji i mogućnost da se zeleni otpad, do koli-čine osobne autoprikolice (najviše 2 m3) doveze na pod-ručje našeg odlagališta te be-splatno odloži. Veće količine otpada ne smijete dopremati na odlagalište i neće biti pre-uzete.

Besplatno� odlaganje� ot-pada� na� odlagalištu� može-te� realizirati� samo� uz� pre-dočenje� plaćenog� računa�Libukom� Jurdani� d.o.o.� Jur-dani�od�prethodnog�mjeseca�te�osobne�iskaznice.

KRUPNI� KOMUNALNI�OTPAD� čine stari namještaj, ormari, stolice, madraci i sl.�, a njih možete besplatno od-ložiti u baje postavljene na javnoj površini u dogovoru sa pojedinim jedinicama lokalne zajednice. Rasporede posta-ve baja redovito šaljemo uz račune početkom tekuće go-

dine. Isti se mogu pregledati na našim web stranicama www.komunalac-opatija.hr.

Osim toga, moguće je na broj telefona 505-225 naruči-ti odvoz krupnog otpada po količini preuzetog otpada, ili pak naručiti postavu baje od 5m3 za vlastite potrebe. Ma-nje količine krupnog otpada sa vaše adrese možemo preu-zeti manjim vozilom, stoga je i cijena za takvo zbrinjavanje prilagođena. Veće količine krupnog otpada sa vaše adre-se preuzimamo ili običnim ka-mionom ili kamionom grajfe-rom. Odvoz morate unaprijed dogovoriti na telefon 505-225 te izvršiti uplatu za navedenu uslugu postave baje.

U to, postoji i mogućnost da se krupni otpad, do koli-čine osobne autoprikolice (najviše 2 m3) doveze na pod-ručje našeg odlagališta te be-splatno odloži. Veće količine otpada ne smijete dopremati na odlagalište i neće biti pre-uzete.

Besplatno� odlaganje� ot-pada� na� odlagalištu� može-te� realizirati� samo� uz� pre-dočenje� plaćenog� računa�Libukom� Jurdani� d.o.o.� Jur-dani�od�prethodnog�mjeseca�te�osobne�iskaznice.

Za preuzimanje električ-nog�i/ili�elektroničkog�otpada (sav otpad koji za svoj rad zahtijeva priključak struje ili pak baterije), potrebno je na-zvati besplatne telefone

0800-444 110 ili 0800-0051 i dogovoriti sa ovlašte-nim tvrtkama preuzimanje EE otpada sa vaše adrese.

Moguće je i dovesti EE uređaj na naš deponij Osoj-nica te ga besplatno odloži-ti.

Prozori, šuta, pločice, ci-gle, i ostali građevni mate-rijali spadaju u građevinski�otpad i nije ih dopušteno odlagati u posude/baje za komunalni otpad ili odlagati pored njih.

NIKO

LA T

URIN

A

fPiše�Kristina�Tubić

Radionica i igraonica za dje-cu s teškoćama u razvoju „Kolibrići“ koja djeluje pri Društvu „Naša djeca“ Opa-

tija, na Valentinovo je prigodnom svečanošću i puštanjem u zrak crvenih balona proslavila svoj pet-naesti rođendan.

-� Prije� 15� godina� opatijsko�Društvo�“Naša�djeca”�pokrenulo�je�projekt�“Više�od�igre”�prema�kojem�je�realizirana�igraonica�i�radionica�za�djecu�s�posebnim�potrebama� i�kroničnim� bolestima� “Kolibrići”,�koja� je� najprije� egzistirala� na� vo-lonterskim� osnovama,� zatim� je�dobila� financijska� sredstva� ame-ričke� fondacije� AED/USAD,� a� od�2004.�godine�Grad�Opatija�u�svom�proračunu� odobrava� sredstva� za�rad� “Kolibrića”.� Zadnje� tri� godine�program�je�sufinanciran�i�od�PGŽ,�a�uključuju�se�djeca�iz�cijele�Libur-nije�i�Rijeke�te�program�nosi�naziv�

„Kolibrići“ u društvu voditelja, roditelja i prijatelja

PETNAESTI ROĐENDAN KOLIBRIĆA

„Kolibrići� plus“.� Trenutno� je� u� rad�uključeno�36�polaznika,�koji�rade�u�grupama, istaknula je voditeljica i začetnica programa Ivone�Šabarić�Rubeša.

Kroz radionicu i igraonicu „Ko-librići“ mališani sudjeluju u likov-no-kreativnim, dramskim i plesnim

aktivnostima, terapijskom jahanju organiziranom u suradnji s udru-gom „Pegaz“ iz Rijeke te aktivno-stima na bazenu Kantrida u surad-nji s PK za osobe s invaliditetom „Forza“. Uz stručne voditelje edu-katore rehabilitatore Ivone�Šabarić�Rubeša i Jadrana�Rubešu u radu s

„Kolibrićima“ pomažu i volonteri Ivan�Nino�Kašić,�Anđela�Pavlović,�Andrea� Sušanj� i Lea� Žulić te po-laznice stručnog usavršavanja u DND-u Irena� Vičić,� Marija� Jović,�Julija�Finderle,�Lana�Šarec� i�Maja�Šarec.

Roditeljima mališana pola-znika „Kolibrića“ ovaj program i podrška koju dobivaju jako puno znači.

-�Sretna�sam�što�u�našem�gra-du�postoji�ovakva�igraonica.�Moja�djevojčica� puno� je� napredovala�od� kada� dolazimo,� a� naročito� joj�je�važno�druženje�i� igra�s�drugom�djecom.� Rado� dolazi� i� jako� smo�zadovoljni, kazala je Šeila� Delić, majka četverogodišnje Asje. Po-hvale za rad imaju i Tanja� Suba-šić, majka petogodišnjeg Patrika i Nina�Ljubičić, majka četverogodiš-njeg Arona, koje ističu kako su se njihovi sinovi jako oslobodili i više nisu povučeni te vidljivo napredu-ju iz mjeseca u mjesec.

fPiše Kristina�Tubić

Udruga osoba s invaliditetom Grada Opatija slavi deset go-dina svog djelovanja, a rođen-danska proslava održat će se

24. ožujka u 17 sati u Kulturnom domu Zora uz gostovanje klape „Marun“ te prigodni domjenak. Udruga broji sto-tinjak članova razne starosne dobi, od mlađih okupljenih u „Smajliće“, pa do starijih osoba, među kojima su i osobe s teškim invaliditetom, a pomažu im šest asistenata zaposlenih uz potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Okupljanja i druženja članova su srijedom i petkom na adresi Vrutki 6 od 17 do 19 sati, a ljeti od 18 do 20 sati.

-� „Smajlići“� imaju� svakodnevne�aktivnosti,� od� vježbanja� u� Sportskoj�dvorani�Marino�Cvetković,�preko�kuha-nja,�šetnji�Opatijom,�likovnih�radionica�i�jahanja,�kojeg�posebno�vole.�Organi-ziramo�i�prodaju�ukrasa�koje�izrađuje-mo�na�štandovima�za�Uskrs�i�Božić,�a�pomažu�nam�i�roditelji.�Već�pet�godina�članovi�odlaze�na�ljetovanje�u�Maistrin�Resort�Amarin�u�Rovinju,�a�često�idemo�i�na�razne�izlete.�Nedavno�je�naših�pet�

DESET GODINA UDRUGE INVALIDAputem mjera javnih radova za zapo-šljavanje četiri asistenta te pozivaju zainteresirane da se jave, a volonteri su uvijek dobrodošli. Za sve koji su voljni pomoći novčanim prilogom broj žiro računa je HR6124020061100492351.

Zuhra� Jukić u Udrugu dolazi sa svojom djecom Jasminom i Leilom te ističe kako se sin Jasmin, koji je invalid, jako veseli druženju, a ona razgovoru s drugim roditeljima.

-� Razmjenjujemo� brige� i� radosti.�Jedino� mi� roditelji� možemo� razumje-ti� jedni� druge, ističe mama Zuhra. A dvadesetogodišnji Ivan�Dokozić i dva-desettrogodišnji Zoran� Bogdanović ponose se samostalnošću te mnogim stvarima koje su naučili u Udruzi.

-�Volim�kada�idemo�u�Rijeku�u�kino,�a�najviše�u�Bačvu�na�pijaču.�Rado�od-lazim� na� bazen� i� jahanje.� Također� se�volim�voziti�brodom,�a�sam�mogu�au-tobusom�ići�iz�Matulja�do�Rijeke, kazao je Ivan te zahvalio gradskoj vlasti na besplatnim pokaznim kartama, dok je Zoran dodao kako se najviše veseli ljetovanju.

članova�završilo�Veselu�školu�kuhanja�na�Narodnom�učilištu�u�Rijeci,�gdje�su�ovladali� osnovnim� kulinarskim� vješti-nama� pod� mentorstvom� nastavnice�kuharstva� Mladenke� Žibert,� a� zvanje�„pomoćni�kuhar“�upisat�će�im�se�u�rad-nu� knjižicu.� Potičemo� članove� da� se�osamostale�i�odvoje�od�roditelja.�Mno-gi�mogu� sami� otići� u� dućan� i� obaviti�kupovinu,�a�u�učenju�vrijednosti�novca�pomaže�i�naša�igra�slična�Monopoliju,�gdje�članovi�kroz�igru�uče�koliko�košta�neka� namirnica.� Jako� nam� pomaže�

naša�glavna�asistentica�Ivana�Jeletić.�Želja� nam� je� stambeno� zbrinjavanje�naših� Smajlića.� Na� našem� području�nažalost� nema� stambenih� zajednica,�a�nadamo�se�da�će�gradska�vlast,�koja�je� uvijek� imala� razumijevanja� prema�našoj�Udruzi,�pomoći�u� realizaciji� tog�zahtjevnog� projekta, kazala je pred-sjednica Udruge Klaudia� Dokozić te istaknula kako im je želja i veći prostor, jer je članova svakim danom sve više te su im njihove prostorije već odavno tijesne. Trenutno je raspisan natječaj

Članovi opatijske Udruge invalida

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 17JUBILEJI

NIKO

LA T

URIN

A

UKUPNI TROŠKOVI GRADNJE KTC-A NIŽI OD OČEKIVANIHU svjetlu aktu-

alnih politič-kih polemika koje pune me-

dijski prostor, a tiču se troškova gradnje kulturno-turističkog centra, iz ovih poda-taka jasno se vidi da nema argumenata ni za kakve prozivke oko troškova gradnje KTC-a. Gradonačel-nik Ivo Dujmić iznosi najsvježije podatke oko očekivane cijene gradnje, koji pokazuju da će ukupni troškovi biti niži od očekivanih, i to za 7-8 milijuna kuna, pa će tako rea-lizacija ovog objekta koštati između 41 do 42 milijuna kuna. Troškovi su niži za 25 posto jer je zatražen povrat PDV-a po svim računima za troškove iz 2016. i u 2017.

PREGLED TROŠKOVA GRADNJE:1. Sredstva za izgradnju KTC-a osigurana su odlukama Gradskog vijeća:- odluka o zaduženju za realizaciju projekta Doma umjetnosti (11.12.2012.) 46.000.000,00 kn- usvajanje II. izmjene proračuna Grada za 2016. (15.11.2016.) za izgradnju se osigurava dodatnih 2.829.168,00 knSVEUKUPNO 48.829.168,00 knOsigurana sredstva odnose se na izradu projektne dokumentacije, ishođenje dozvola, izgradnju te druge prateće troškove.

2. Izgradnja KTC-a odvija se u okviru sredstava osiguranih za njegovu izgradnju:- pripremne aktivnosti do 2015. godine(projekti, revizije, dozvole, vodni doprinos, priključak struje i vode i dr.) 1.720.465,00 kn- izgradnja (radovi, nadzor nad radovima, izmještanje parkirnih rampi, plaćanje naknade za zamjenska parkirna mjesta za potrebe h. Im-perijal, geodetski snimak, obavijesti o privremenoj regulaciji prometa, demontaža i montaža sustava hlađenja i grijanja hotela Imperijal (koji se dijelom nalazio na parceli KTC) 46.854.222,00 knSVEUKUPNO 48.574.687,00 kn

3. Vezano za troškove u fazi izgradnje KTC (46.854.222 kn), njih čine sama izgradnja objekta i oprema GP KRK, 45.604.444,75 kn • osnovni ugovor 39.555.991,66 kn • I. Anex 3.245.150,19 kn • II. Anex 2.803.302,90 kn- stručni i projektantski nadzor 473.875,00 kn- ostali prateći troškovi (geodetski radovi, preregulacija prometa, premještanje parkirnih rampi h. Imperijala, demontaža i montaža susta-va hlađenja i grijanja s h. Imperijal, plaćanje naknade za zamjenska parkirna mjesta za potrebe h. Imperijal) 775.902,77 kn

4. Ukupni troškovi izgradnje KTC-a bit će niži za 25% jer je nakon izrađene studije i odabranog modela upravljanja (putem Festival Opatija) zatražen povrat PDV-a po svim računima za nastale troškove u 2016. i 2017. te će po tom osnovu ukupni troškovi biti manji za cca 7-8 mil kn. Sveukupni troškovi izgradnje bit će oko 41-42 mil. kn.

fPiše Tanja�Čorak

18 LIST OPATIJA |ožujak 2017. OBAVIJEST

fPiše Kristina�Tubić

Tradicionalna izložba kamelija u organizaciji Udruge ljubitelja kameli-ja u Opatiji održat će se

od 7. do 9. travnja, a na njoj će svi uzgajivači i građani koji cijele godine uzgajaju i njeguju ove bilj-ke nježnih cvjetova predstaviti javnosti svoje najljepše primjer-ke. Svečano otvorenje izložbe je 7. travnja u 18 sati u Umjetnič-kom paviljonu „Juraj Šporer“ uz nastup učenika Glazbene škole „Mirković“. Posjetitelji će moći

razgledati fotografije cvjetova i grmova kamelija te ocijeniti žive cvjetove, a bit će izloženi i radovi učenika Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci, Osnovne škole “R. K. Jeretov” Opatija te članica Batik grupe Zajednice Talijana iz Rijeke. Tijekom traja-nja izložbe , 8. i 9. travnja od 10 do 19 sati, posjetitelji će moći kupiti sadnice kamelija članova uzgajivača te suvenire na temi kamelija koje su izradili članovi udruge. Na Cvjetnicu, 9. travnja, u paviljonu Šporer održat će se nastup na harmonici dr. Mihalja

Ivkovića, koji će nastupiti i na završnom dijelu Dana kamelija i izložbe u 18 sati, kada će se proglasiti najljepše kamelije po ocjeni stručnog žirija i glaso-va posjetitelja, kao i najljepšeg rada učenika opatijske škole. Poseban gost ovogodišnje Izlož-be je grupa od stotinjak ljubitelja kamelija iz gradova smještenih oko talijansko-švicarskog jezera Lago Maggiore (Verbania, Locar-no), a koji će također izlagati sa svojim cvjetovima. Više informa-cija o izložbi na www.kamelija-opatija.com

POZIV UZGAJIVAČIMA KAMELIJA

Udruga ljubitelja kamelija u Opatiji poziva građane s pod-ručja Opatijske rivijere i Kvarnera koji u svojim vrtovima ili vazama uzgajaju kamelije da se uključe u natjecanje na 9. međunarodnoj Izložbi kamelija, koja će se održa-ti od 07. do 09. travnja u Umjet-ničkom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji. Za� fotografije� biljaka�i� cvjetova� kamelija potrebno je javiti se na broj telefona 271-491 (Foto Luigi Opatija) ili mobitela 098/259294 (gđa Dolores). Fo-tografiranje će se obavljati do 3. travnja. Za upute o slanju vlasti-te fotografije kamelije potrebno je kontaktirati Foto Luigi Opatija. Za� sudjelovanje� na� izložbi� živih�cvjetova� kamelija, potrebno je donijeti cvjetove 7. travnja od 12 do 15 sati u Paviljon Juraj Špo-rer. Više informacija na telefone 712-204 i 099/3096407 ili na mail kamelija.op@gmail.com.

SVEČANOST KAMELIJA

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 19IZLOŽBA

fPiše Kristina�Tubić

Opatija će i ove godine u proljetnom terminu biti domaćin Sajma opre-me za bazene, wellnes-

se, plaže i uređenje okoliša Relax�Adria, koji će se održati od 30. ožujka do 1. travnja u Sportskoj dvorani Marino Cvetković.

-�U�vrijeme�kada�su�turistički�djelatnici� najaktivniji� u� pripremi�za� novu� sezonu,� Relax� Adria� u�Opatiju� dovodi� više� od� 70� izla-gača.� Svi� oni� koji� razmišljaju� o�gradnji� bazena,� ovdje� će� moći�pronaći�sve�vezano�za�vanjske�i�unutarnje�bazene�i�to�od�gradnje�do� održavanja,� kao� i� hidroma-sažne� bazene,� saune� i� opremu�za� wellness.� Velik� je� dio� sajma�posvećen� uređenju� terasa,� pla-ža�i�vanjskih�prostora.�Izlagački�program� pokriva� namještaj� za�terase,�tende�i�zaštitu�od�sunca,�stolice,� ležaljke,� suncobrane,�

USUSRET TURISTIČKOJ SEZONISAJAM

je tri uspješna specijalizirana tu-ristička sajma - HoReCa Adria, Relax Adria i Internet Adria, koji su Opatiju smjestili na kartu po-željnih sajamskih destinacija.

Ulaz� na� sajam� je� besplatan�za�sve�posjetitelje�uz�prethodnu�prijavu� i� preuzimanje� ulaznice�na�web�stranicama�sajma,�a�rad-no�vrijeme�je�od�10�do�19�sati.�

podne�obloge�za�terase�te�alate�i� usluge� za� uređenje� okoliša, a sajam�će�imati�i�bogat�popratni�program� događanja.� U� petak,�31.� ožujka� u� 15� sati� započinje�Forum� obiteljskog� smještaja�Primorsko-goranske�županije,�a�subota,�1.�travnja�rezervirana�je�za�mnogobrojna�korisna�i�kvali-tetna� predavanja� i� edukacije.�

Teme� predavanja� će� pokrivati�EU� fondove� i� kredite,� uređenje�okoliša,� produženje� sezone,� e-mail�marketing,�gradnju�i�održa-vanje�bazena�te�ponudu�outdoor�aktivnosti, najavila je Barbara�Požarić�u ime organizatora Ča-sopisa Turizam Info i Info Lab Medija iz Opatije. Prošle godine tvrtka Info Lab Mediji pokrenula

- Subotnje večeri bile su tijekom karnevala rezervirane za Pusne tance uz Duleta i Bonacu na prvom katu Sportske dvo-rane „Marino Cvetković uz posebne goste iznenađenja Karin Kuljanić, Josefinu�i�Trio�Rio te Kokonića na harmonici.

PUSNI TANCI

Pusne užanci čuvaju i Ičićani, koji su i ove godine sudjelovali u karnevalima okolnih mjesta i pobirali jaja po kućama u Ičićima, gdje su ih domaćini radosno dočekivali bogatim trpezama te osu-dili svog pusta u Lučici, nakon čega su se pogostili fritajom od jaja koje su sakupili.

IČIĆANSKE MAŠKARE

Karnevalsko ludilo za velike i male

DJEČJI KARNEVALSKI KORZO

Dječji karnevalski korzo okupio je dvije tisuće maš-karica iz trideset grupa iz cijele Hrvatske i Slovenije. Mali kauboji, buba-mare, kla-unovi, Egipćani, papigice, ali i maske inspirirane domaćim „fenomenima“ – Čudesna šuma Učka i Mačak z Volo-skega prošetali su glavnom opatijskom prometnicom, a povorka je završila na Slatini gdje se zabava nastavila uz pjesmu i ples grupe Colonia.

MAŠKARANI KLAPSKI MARATON U prepunoj sportskoj dvorani

održan je 8. Maškarani maraton u organizaciji ženske klape Volosko, a program su vodili Dražen Turina Šajeta i Mario Lipovšek Battifiaca. Prema ocijeni žirija i publike pobi-

I ove�je�godine�Karneval�u�Opatiji� ponudio� građa-nima� i� njihovim� gosti-ma� pregršt� pusnih� do-

gađanja�i�zabave�za�velike�i� male.� Odlično� vrijeme,�tisuće� maski� na� dječjom�povorci�i�Balinjeradi,�pusni�tanci,�maškarani�koncerti,�maškarane� klape� i� Kukali�privukli� su� mnogobrojne�

Opatijce� i� turiste� koji� su�uživali�u�petom�godišnjem�dobu�i�maškaranim�ludori-jama.� Najluđe� doba� služ-beno� je� započelo� podiza-njem�Pusta�Đemsa�Yeloua�Trapana� i� karnevalske�za-stave�uz�prigodan� igrokaz�Lumberaša� ispred�tržnice,�a� ključeve� grada� preuzeo�je� pusni� gradonačelnik�

Duško� Jeličić� Dule.� Dječji�karnevalski� korzo� okupio�je� 30� maškaranih� dječjih�grupa,� koje� su� svoje� ma-štovite� kostime� pokazale�u� povorci� od� tržnice� do�Slatine,� gdje� su� plesali� i�pjevali� uz� popularnu� gru-pu�Colonia.�Kroz�Opatiju�je�i� ove� godine� prošao�Rally�maškaranih� oktanaca�Ha-

Na Slatini je u moru održana tradicional-na Kukalka – jedinstvena morska alka u kojoj Kukali jurišaju na morskim konjićima s bam-busom u ruci. Pobjednik ovogodišnje Kukalke s najviše osvojenih bodova bio je Mirko�Šuša.

KUKALKA

Učenici Glazbene škole Mirković i ma-lišani zbora Girotondo navukli su maske i održali koncert u Vili Angiolini, a pridružili su im se i gosti iz Malinske.

KARNEVALSKI KONCERT

Karnevalsko ludilo za velike i male

MAŠKARANI KLAPSKI MARATON jedila je muška klapa Kastav s pjesmom Opera u tri čina – Mol, Hep i Ina. U revijalnom djelu na-stupili su Aleksandar Valenčić i Francesco Squarcia te Dule i Lumberaši.

- Štrumfovi, političari, klaunovi, vojnici, vještice, robi-

jaši, zmajevi, skijaši s mora na monopatinama, karićima

i “merikanskim” vozilima spustili su se glavnom opatij-

skom prometnicom na 34. Balinjeradi. Opatija je poput

Zagreba dobila skijašku stazu u centru grada, a pažnju su

plijenili i „zvončari“ s limenkama kao novi opatijski trend.

BALINJERADA

lubje� –� Liburnija,� koji� je�završio�uz�zabavu�na�plaži�Slatina.� Subotnje� večeri�bile� su� rezervirane� za� pu-sne� tance� na� katu� Sport-ske� dvorane� uz� Duleta� i�Bonacu� te� njihove� goste�iznenađenja,� a� Maškarani�klapski� maraton� privukao�je� mnogobrojnu� publiku�koja� je� ispunila� Sportsku�

dvoranu.�Veliko�finale�kar-nevala� bila� je� 34.� Balinje-rada,� luda� utrka� atraktiv-nih�vozila�koja� je�zabavila�i� nasmijala� mnogobrojne�posjetitelje,� a� koji� su� se� i�sami�mogli�uključiti� i�pro-vozati� na� „Taxi� Balinjeri“�i� doživjeti� jedinstvenu�atmosferu� utrke.� Balinje-rada� je�završila�povorkom�

lokalnih�karnevalskih�gru-pa� i� Kukalkom,� morskom�verzijom� Sinjske� alke� u�kojoj� su� Opatijski� kukali�zajahali� „morske� konjice“�i� u�plitkome�moru�na�Sla-tini� uprizorili� svoje� viđe-nje� poznatog� natjecanja.�Kraj�Karnevala�označilo� je�spuštanje�Pusta,�kojeg�su�osudili�za�sve�nedaće...

Lumberi promoviraju opatijske pusne

užance ne samo doma, već i diljem Hrvat-

ske, pa su tako uz sudjelovanje u povorka-

ma u Opatiji, Lovranu i Rijeci te na lokalnim

karnevalima posjetili i Zagreb i Đakovo i po-

kazali svoje maštovite maske i tradicionalne

običaje.

LUMBERI

fPiše Kristina�Tubić�Snimio Nikola�Turina

PUST JE KRIV!Maškarane ludorije završile su osudama

pusta, pa su tako u raznim kvartovima grada, kao i okolnim mjestima „glavni krivci za sve“ spušteni sa stupova i osuđeni za sve neda-će, a naša je kamera zabilježila suđenje pu-stu Hepiću – Iniću u Vasanskoj uz prigodne stihove koje je napisao Dino Đelmo.

PETO GODIŠNJE DOBADV

ID K

URTI

Učenici s mentorima na natjecanju Gastro – prof. Lili Marinčić, prof. Sandi Basić, prof. Ksandra Sinožić, mr.sc. Ksenija Beljan, učenice Piera Bertolini i Ivona Skender i prof. Tatjana Pocrnić

Učenici Hotelijersko-turi-stičke škole Opatija nižu izvrsne rezultate i osvajaju odličja na natjecanjima u

zemlji i inozemstvu. Na nedavnom regionalnom natjecanju ugostitelj-sko-turističkih škola „Gastro“ odr-žanom u veljači na Malom Lošinju učenica Piera�Bertolini plasirala se na državnu razinu natjecanja u dis-ciplini Poslovanje turističke agenci-je, a Piera je upućena i na državno natjecanje iz talijanskog jezika, kao i učenik Mario�Paškoto�za francuski jezik. Odličan međunarodni uspjeh postigao je učenik Karlo�Festini na 29. konferenciji AEHT-e održanoj krajem listopada u Londonu, gdje je osvojio srebrnu medalju u disci-plini Predstavljanje turističke desti-nacije. Rad učenice prvog razreda predložen je za državnu razinu na-tjecanja „Lidrano“, a na natjecanje „Europa u školi“ poslani su radovi dviju učenica.

Na uspjehe učenika ponosna je i njihova ravnateljica mr.sc.�Ksenija�Beljan, koja ističe da iza njih stoji mnogo truda i vrijednog rada, kako učenika, tako i njihovih profesora i mentora.

-� Naša� je� škola� članica� najve-će� europske� asocijacije� turističkih�i� ugostiteljskih� škola� AEHT-e� od�2003.� godine,� a� na� europskim� na-tjecanjima� sudjelujemo� od� 2006.�godine,� kada� smo� s� prvim� pojav-ljivanjem� u� Irskoj� osvojili� zlatnu�medalju.�Naše�vitrine�krase�zlatna,�srebrna� i�brončana�odličja� i�pehari,�a� posljednje� osvojeno� je� srebrnog�sjaja,�koje� je� iz�Londona�donio�naš�učenik�Karlo�Festini.�On� je�kao�dio�tročlanog�tima�predstavljao�turistič-ku� destinaciju� London.�Natjecatelji�su�imali�razgledavanje�znamenitosti�grada� i� jedan�dan�za�pripremu,�na-kon� čega� su� održali� prezentaciju.�U� jakoj� konkurenciji� naš� je� učenik�ostvario� izvanredan� uspjeh.� Velika�je�stvar�s�ovakvog�natjecanja�doni-jeti�medalju.�Posebno�me�veseli�što�su�naši�učenici�prepoznati�na�europ-skim�natjecanjima�i�svi�ih�žele�dobiti�u�svoj�tim.�Puno�truda�i�vremena�se�ulaže�u�pripremu�za�natjecanja,�pa�smo�tako�već�krenuli�s�pripremama�za� sljedeće� natjecanje� koje� će� se�održati�u�studenom�u�Belgiji,� kao� i�za� međunarodno� natjecanje� „Turi-stička�tržnica“�koje�će�biti�u�Saraje-

POZNATI HT-OVCIOpatijsku Hotelijersko-turi-

stičku školu odabrali su i mnogi danas poznati uspješni turistički djelatnici te ističu kako su u njoj stekli odlične temelje i znanja. Neki od njih su direktorica za-grebačkog Double Tree by Hilton Josipa� Jutt� Ferlan, menadžer za kongresni turizam u opatijskoj Tu-rističkoj zajednici Goran�Pavlović, izvršni direktor Milenij hotela Ve-dran Gržetić, direktor hotela Sveti Jakov Matteo� Simoneti, direktori uspješnih opatijskih hotela Sanjin�Rolih, Željko� Dijan� i� Ana� Jajalo,�sveučilišni profesori prof.dr.sc.Vlado�Galičić i doc.dr.sc.Tomislav�Galović, a poznatih bivših uče-nika ima i u drugim profesijama, pa tako ime škole diljem zemlje i svijeta pronose uspješni sportaši Juraj� Divjakinja, Halil� Jaganjac, Enia�Ninčević, Toni�Družeta i Sara Sadiqui te poznati pjevači Sabrina�Hebiri, Mario�Lipovšek�Battifiaca,�Antonio� Krištofić,� Nikolina� To-mljanović�i�Barbara�Munjas.

VITRINE PUNE ODLIČJAvu,�a�uz�financijsku�pomoć�PGŽ-a.�Slijedi� i�odlazak�na�natjecanje�„Po-slovni� izazov“,� gdje� su� učenici� ušli�u� finale, istaknula je ravnateljica Beljan.�

Opatijska Hotelijersko-turistič-ka škola najstarija je turistička škola u Hrvatskoj. Osnovana je 17. listo-pada 1929. godine pod nazivom „R. Corso secondario di avviamento professionale alberghiero Ivo Olivetti“ di Abbazia (Strukovna hotelijerska škola), a njezini sljedbenici su danas Ugostiteljska i Hotelijersko-turistič-ka škola. Prema riječima ravnatelji-ce Beljan, želja djelatnika i učenika je proslaviti visoki jubilej, a pripreme za proslavu 90. obljetnice već su za-počele.

U Hotelijersko-turističkoj školi učenici pohađaju četverogodišnji smjer hotelijersko-turistički tehni-čar, a u pripremi je i novi program turističke gimnazije.

-� Od� našeg� osnivača� Primor-sko-goranske� županije� dobili� smo�suglasnost� za� uvođenje� programa�turističke�gimnazije�te�zatražili�odo-brenje� od� nadležnog� ministarstva.�Radi� se� o� novom� smjeru� u� našoj�županiji,� koji� se� eksperimentalno�izvodi�već�šestu�godinu�u�školama�u�Zagrebu,�Varaždinu,�Splitu� i�naišao�je�na�odličan�interes,�pozitivan�stav�od�učenika�i�roditelja,�a�mi�bismo�na�jesen�krenuli�s�jednim�razredom�ako�dobijemo� odobrenje.� Po� završetku�smjera�hotelijersko-turistički�tehni-čar�učenici�dobivanju�zanimanje� te�su�spremni�za�tržište�rada�ili�mogu�polagati� državnu�maturu� te� upisati�fakultet,�a�nakon�završetka�gimna-zijskog� smjera� državna� matura� će�im� biti� obavezna� te� će� nakon� nje�upisivati�studije.�Mnogo�naših�uče-nika�iz�smjera�hotelijersko-turistički�tehničar� nastavljaju� školovanje� na�fakultetima� te� ističu� da� su� dobili�odlične� temelje,� naročito� iz� stranih�

fPiše Kristina�Tubić

jezika,�a�njihovi�najčešći�odabiri�su�studiji� jezika,� hotelijerstva,� ekono-mije,�pomorstva,�ali�i�drugi.�Moram�istaknuti� da� naši� učenici� sa� zavr-šenom� srednjom� školom� i� svojim�zvanjem�imaju�jako�dobre�šanse�za�zapošljavanje.�Ova�struka�je�vrlo�za-hvalna�i�na�tržištu�ima�potražnje�za�ovim�kadrom,�pa�tako�imamo�upite�za�praksu�iz�hotelskih�kuća�„Jadran-ka“�iz�Lošinja�i�„Maistra“�iz�Rovinja,�gdje�će�se�neki�od�učenika�kasnije�i�zaposliti.�Mnogi�su�učenici� iz�škol-skih�klupa�odmah�dobili�posao, ka-zala je naša sugovornica.

A škola se može podičiti i mno-gim projektima koje provodi, poput nedavno održane izložbe Hrvatska iz zraka, dobrovoljnim darivanjem krvi koje se održava svakog Valen-tinova te brojnim humanitarnim akcijama, kao i suradnjom sa stra-nim školama. Tako su sa školom iz Švedske snimali film, a praksu razmjenjuju s mađarskom školom iz Nagykanisze, gdje svake godine naši učenici odlaze u njihove toplice na praksu, a njihovi učenici dolaze u Opatiju.

Ravnateljica mr.sc. Ksenija Beljan

LIST OPATIJA 23 HOTELIJERSKO-TURISTIČKA ŠKOLA

NIKO

LA T

URIN

A

fPiše�Lidija�Lavrnja

Za razliku od mnogih opatijskih udruga koje su svoju djelatnost usmjerile na razne se-

gmente vezane za gradski život, Agro Opatija okrenula se oživ-ljavanju poljoprivrednih djelat-nosti. Premda se može pomi-sliti da i nema neke poveznice između Opatije kao priobalnog turističkog grada i poljoprivre-de, ona je i grad koji ima svoje zaleđe, a u njemu i mogućnosti bavljenja kako vrtlarstvom, tako i nekim drugim poljoprivrednim granama. Osim toga, postoje i stanovnici Opatije koji zemlju za obrađivanje imaju i izvan grada, pa tako i oni mogu biti članovi ove udruge, koja okuplja i člano-ve sa šireg područja, od Brseča i

Kastva, pa do Rijeke i Kostrene. Detaljnije s radom ove Udruge upoznale su nas predsjednica Milica�Sekulić i potpredsjednica Patricia�Rumac.

-�Udruga�je�osnovana�2013.godine i� danas� broji� preko�osamdeset� članova.� Cilj� joj� je�okupljanje� i� edukacija� malih�poljoprivrednika� našeg� kraja.�Želimo� ljude� naučiti� ne� samo�kako� pripremiti� urod,� već� ga�kasnije�i�utržiti.�Udruga�okuplja�maslinare,�vinogradare,�voćare,�te� uzgajivače� povrća� i� aroma-tičnog� bilja.� Posebno� smo� po-nosni�što�je�naša�udruga�ušla�u�klaster� istarskih�maslinara,�što�omogućava�da�i�maslinovo�ulje�naših� članova� bude� označeno�kao�istarsko�ekstra�djevičansko�i�po�zadovoljavanju�svih�kriteri-ja�dobije�oznaku� izvornosti.�Za�

osnivanje� naše� Udruge� veliku�zaslugu� ima� udruga� Belica� iz�Kastva,�koja�okuplja�vinograda-re�i�vinare,�a�čiji�je�član�bio�i�po-kojni�Igor�Žiganto.�On�je�inicirao�osnivanje� Agro� Opatije,� budući�da�se�nije�bavio�samo�vinogra-darstvom,�već�i�maslinarstvom,�i� u� Ičićima� je� imao� maslinik� s�maslinama�starim�preko�dvade-set�godina,�objašnjava Sekulić.�

Napominje da Udruga go-dišnje organizira oko dvanaest edukativnih sastanaka i preda-vanja, a osim teoretskog dijela, postoji i praktični dio rada, pa se tako u vinogradima, ma-slinicima i drugim nasadima održavaju radionice na kojima sudionici imaju priliku vidjeti orezivanje, cijepljenje, rezidbu i prepoznavanje štetnika. Kada je riječ o zaštitnim sredstvima

AGRO UDRUGA EDUCIRA POLJOPRIVREDNIKE

biljaka, nastoje da ona budu u umjerenim okvirima i čim manje štetna za okoliš, pa su tako organizirali i edukaciju o upotrebi pesticida. A u sezoni proizvodnje vina, održavaju se predavanja o vinarstvu, te obav-ljaju analize kvalitete vina. Pre-davanja osim naših sugovor-nica koje su po struci inženjeri agronomije, drže i stručnjaci iz raznih područja vezanih za po-ljoprivredu, a budući su otvore-nog tipa, osim članova mogu im prisustvovati i ostali zainteresi-rani građani.

-� Nastojimo� naše� članove�pratiti� od� samog� začetaka� nji-hovog�rada,�pa�sve�do�finalnog�proizvoda.� Ono� što� posebno�želimo�je�animirati�mlade�ljude,�kako�bismo� ih�zainteresirali� za�neku� od� poljoprivrednih� djelat-nosti.�Također,�osim�predavanja�i� radionica� na� terenu,� organi-ziramo� i� izlete� i� posjete� nekim�drugim� poljoprivrednim� ima-njima,� a� naši� članovi� sudjeluju�i� na� smotri� vina� koja� se� svake�godine� održava� u� Kastvu,� i� na�kojoj�postižu�dobre�rezultate.�O�efektu�edukacije�govori�i�to,�da�naši�članovi�maslinari,�u�počet-ku�rada�Udruge�nisu�imali�tako�dobre� ocjene� kvalitete� svojih�ulja� kao� što� ih� imaju� danas.�Naime,� već� samo� dvije� godine�nakon� osnivanja� otišli� su� na�natjecanje� u� Vodnjan,� i� od� nji-hovih� četrnaest� uzoraka� ulja,�dvanaest� ih� je� nagrađeno� me-daljama.� A� kakva� ulja� proizvo-de,�imaju�priliku�pokazati�i�široj�publici�budući�da�se�vikend�prije�Badnjaka�u�Veprincu�organizira�smotra�mladih�maslinovih�ulja,�ističe Rumac.

No, ono što još uvijek čla-novi ove Udruge nemaju su prostorije za rad, te za potrebe svojih sastanaka i predavanja koriste prostorije u Villi Anto-nio. A budući da rad ove Udruge obuhvaća još dosta toga veza-no za poljoprivrednu djelatnost, svi oni koji žele saznati nešto više, mogu to učiniti putem maila agro.opatija@gmail.com, ili se obratiti Milici Sekulić na mob. 098 910 2451 i Patriciji Rumac na mob. 0989691067.

Milica Sekulić i Patricia Rumac

NIKO

LA T

URIN

A

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 25UDRUGE

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 27

fPiše Aleksandar�Vodopija

Unatoč nešto kasnijem Uskrsu, te shodno tome i dužim pokladama, kar-neval je u Opatiji jedno-

stavno proletio. Svaki je dan na neki način bio u službi maškara koje su naprosto, kao i u cijeloj re-giji, preuzele vlast i onemogućile ona zbivanja koja im nisu bila u službi. I neka! U Opatiji je to tradi-cija, te drugo nismo niti očekivali. Rijeka je, uostalom, dovoljno blizu da zadovolji naše kazališne ape-tite, a tamo cvate i cijeli niz go-stujućih priredaba pod nazivom ‘’Komedije u karnevalu’’ čije ime govori samo za sebe, a potražnja za ulaznicama još je rječitija.

Ipak, sagledamo li situaciju u najširem mogućem kontekstu, niti Opatiji nije nedostajalo kultu-re. Valentinovo, praznik svih za-ljubljenih koji je posljednjih godi-na našao svoje mjesto i u srcima Hrvata pa tako i Opatijaca, ove je godine obilježen velikim koncer-tom popularnog Petra Graše u opatijskoj sportskoj dvorani. Pu-blika i slike svjedoče o prigodnoj scenografiji i ‘’protokolu’’ u kojem nije nedostajalo romantike, crve-ne boje i balona u obliku srdaca. Ono što je najvažnije, nije nedo-stajalo niti publike. Grašo je, to se dobro zna, ime za koje se uvi-jek traži karta ili mjesto više; bilo da pjeva besplatno na splitskoj Rivi; bilo da nastupa u susjednoj Sloveniji, u Velenju na primjer, gdje mu je nedavno rasprodani koncert valjalo i ponoviti; bilo da zagrijava srca zaljubljenih Opa-tijaca i njihovih gostiju iz bliže i dalje okolice. Stoga se odluka opatijske OFC agency pokazala i više nego opravdana, tim više što se koncert svojim konceptom i vizualnošću savršeno uklopio u širi kontekst razdoblja u kojem je održan – maškare!

U maškare su se, naravno, uklopila i ostala dva koncerta koja ono što u stvari jesu nose već i u svojem nazivu. Niti tje-dan dana iza Graše održan je tako na istome mjestu sada već tradicionalni, a svake godine sve urnebesniji Maškarani klapski maraton koji je također ispunio

‘’Cvetkovića’’ isto tako ne razoča-ravši niti jednog posjetioca. A da i naši najmlađi imaju što za reći, još su jednom dokazali polaznici Glazbene škole ‘’Mirković’’ i Glaz-beno-talijanske igraonice ‘’Giro-tondo’’. Samo deset dana kasnije od posljednjih uzavrelih zbivanja u sportskoj dvorani, oni su svojim zakrabuljenim nastupom u Villi Angiolini, u svome neponovljivom stilu, napravili sjajan prijelaz pre-ma onome što bi trebalo uslijediti – pravoj kulturi.

Na žalost, obzirom na cijelu sagu oko izbora novog ravnatelja centralne opatijske ustanove za kulturu, Festivala Opatija, ono što slijedi još uvijek je nepoznanica. Dobra je vijest da je čelna osoba ove ustanove napokon odabrana. To je, vjerojatno svi već znaju, Er-nie Gigante Dešković. Vjerojatno je svima jasno i da je pred ovim mladim čelnim čovjekom Festi-vala cijeli niz nemalih izazova od kojih je kulturni program samo vr-šak ledenog brijega. Poželimo mu stoga puno sreće na mjestu gdje će mu ona zaista i trebati.

Za početak, ‘’timing’’ za dola-zak nove osobe nije mogao biti gori. Proljetna kazališna sezona, naime, ‘’visi’’ u zraku; FEN, Fe-stival nezavisih kazališta, koji je proteklih godina postao zaštitni znak našega grada i upravo sim-bol kvalitete njegove kulturne ponude ovog se proljeća, sasvim je izvjesno, neće održati; ljetna

sezona na našoj velikoj pozornici pod vedrim nebom doslovce kuca na vrata i krajnji je čas za njezino definiranje.

Kao da to nije dosta, u naj-skorije bi vrijeme u Opatiji trebao biti otvoren i objekt čiji je radni naziv KTC – Kulturno turistički centar. Već se sada u dnevnome tisku može pročitati da će Cen-tar uskoro biti otvoren, a, citiram, ‘’na novom je ravnatelju Festivala Opatija da dokaže opravdanost njegova postojanja’’. Vrlo zani-mljiv pogled na stanje stvari. Ja bih rekao da je opravdanost grad-nje ovakvog objekta apsolutno neupitna, te da bi bilo vrlo nepro-mišljeno krenuti u takav projekt kada bi se u to sumnjalo. Ono za što je ravnatelj Festivala Opatija, ma tko on bio, zadužen, jest da na najbolji mogući način iskoristi re-surse s kojima raspolaže. S druge pak strane, prije svega treba vi-djeti kako sâm prostor izgleda i kakva je njegova funkcionalnost. Slike i podaci djeluju impresivno, no činjenično će stanje, nakon službenog otvorenja, pokazati jesu li u skladu sa suvremenim zahtjevima kazališta općenito; i ne samo suvremenim. Kazališna umjetnost sastavljena je ne samo od drame, već i od glazbeno-scen-skih djela čije je izvođenje dosad bilo uvelike ograničeno ne samo dubinom u Opatiji raspoloživih pozornica, nego i nepostojanjem osnovnih preduvjeta za smještaj

orkestra. Kapitalni objekt, kakav bi KTC, ma kako se on u konač-nici zvao, trebao biti, s ovakvim se problemima ne bi trebao za-marati. To ujedno pruža i veće strateške mogućnosti onome tko odgovara za programe koji se tu mogu očekivati. No, hoće li zaista biti tako, vidjet ćemo.

Naravno, za sva ova otvorena pitanja trebat će ipak počekati otvorenje ovog našeg, nadajmo se, hrama kulture. Tada će vrlo brzo sve postati jasno. A do tada, premostimo trenutni kulturni jaz posjetom našim uzdanica-ma – Knjižnici i Muzeju turizma. U knjižnici je, naime, povodom rođendana umjetnosti postavlje-na izložba Loredane Bradaschia ‘’Svijet u bojama’’, a predstavljena je i knjiga recepata Nade Rocco ‘’Moje sirove strasti’’. S druge pak strane, Hrvatski muzej tu-rizma nudi jedinstvenu izložbu ‘’Maestro u Opatiji’’ na kojoj je prikazana zbirka obitelji Strozzi – Papandopulo; obitelji koja je udarila neizbrisivi pečat ne samo našem kraju, već i puno šire, na koju smo s pravom ponosni, te, također s pravom, očekujemo da bude još bolje valorizirana. U nadi da je ovo tek prvi korak, a da će sljedeći možda učiniti Festival Opatija, strpimo se još malo i dajmo priliku promjenama. Da su one neminovne, rekao je još veliki Shakespeare, jesu li i pozitivne, saznat ćemo uskoro!

Valentinovski nastup Petra Graše zagrijao je sva zaljubljena srca. Kada dolaze na red zaljubljenici u kulturu?

Proljeće bez FEN-a

KULTURA

MORČIĆI NK OPATIJAPOBJEDNICI DVORANSKOG PRVENSTVA

Nogometaši NK Opatija pobjednici su 10. malo-nogometnog dvoranskog prvenstva Liburnije za

morčiće koje se od 21. siječnja do 5. ožujka vikendima igralo u Sport-skoj dvorani „Marino Cvetković“. Na prvenstvu je sudjelovalo osam eki-pa – NK Halubjan, HNK Lovran, NK Zamet, MNK Fantina Kastav, HNK Kvarner Matulji, MNK Gorovo Opati-ja, MNK Kastav i NK Opatija. Ukupno je odigrano 56 utakmica u kojima je nastupilo preko 100 igrača rođenih 2006. godine i mlađih.

Drugo mjesto, iza prvoplasirane ekipe Opatije, osvojila je momčad NK Halubjan, treći su bili NK Zamet, a slijede MNK Fantina, MNK Kvarner, MNK Gorovo, MNK Kastav i HNK Lo-vran.

Najboljim igračem proglašen je Tin�Sanković iz NK Opatija, najbolji strijelac bio je Jakov�Bilajac, također iz NK Opatija, dok je za najboljeg vratara izabran Davor� Božić iz NK Halubjan.

Posebno priznanje za borbe-nost i zalaganje dodijeljeno je Leo-nardu�Milinu iz MNK Fantina, a pri-znanje za najmlađeg igrača dobio je Vito�Sandalj iz HNK Lovran.

Trofej za fair-play „Stojan Osoj-nak“ dodijeljeno je momčadi HNK Lovran.

Za pobjedničku ekipu NK Opa-tija igrali su Evian�Puž,�Mario�Gržin,�Petar� Džaja,� Erik� Drozdek,� Daniel�Matković,�Moreno�Stanić,�Tin�San-

ković,� Petar� Perko,� Jakov� Bilajac,�Sven�Blečić,�Noa�Križaj�i�Ena�Čorak pod vodstvom trenera Marina� Go-lemca.

Organizator jubilarnog 10. iz-danja Dvoranskog nogometnog prvenstva Liburnije za morčiće je Nogometni klub Opatija, pod pokro-viteljstvom Grada Opatija, a prven-stvo je održano pod motom „Naša igra je fer igra“. Organizacijski odbor činili su Stipe�Mikulić,�Boris�Petrov-čić�i�Silvano�Raffaelli te vanjski su-radnik Branko�Kranjac.

-� Započeli� smo� 2007.� godine�na�Gorovu,�kada�smo�Stipe�Mikulić,�Boris�Petrovčić�i�ja�došli�na�ideju�da�ovom� najmlađem� uzrastu� dječaka�osiguramo�kontinuitet�natjecanja�u�zimskim�mjesecima.�Veseli�nas�što�je� prvenstvo� odlično� prihvaćeno,�a� ova� opatijska� sportska� dvorana�gdje� se� danas� održavaju� utakmi-ce� je�vrhunac�te�su�uvjeti�u�kojima�igramo�odlični.�Želja�nam�je�bila�da�

sudjeluju�i�ekipe�djevojčica�te�je�na�10.� jubilarnom� izdanju� odigrana� i�promotivna� utakmica� između� prve�i�druge�selekcije�ovog�uzrasta�Žen-skog�nogometnog�kluba�Rijeka, ka-zao je Silvano Raffaelli.

-�Veseli�me�što� je� ekipa�Opati-je� nakon� deset� godina� održavanja�ovog�prvenstva�po�prvi�put�osvojila�zlato.�Ovo�su�odlični� i�vrijedni�deč-

ki,�ponosan�sam�na�njih�i�njihov�rad,�trud� i� zalaganje, istaknuo je trener prvoplasirane momčadi Marin� Go-lemac.

Najbolji igrač turnira Tin San-ković iz NK Opatija ponosan je na osvojenu titulu:

-� Jako� sam� ponosan� što� sam�izabran� za� najboljeg� igrača.� Trudit�ću�se�još�više,�ovo�mi�je�odličan�po-ticaj�za�daljnji�rad.�Volim�nogomet�i�kad�odrastem�želim�biti�nogometaš, kazao je Tin.

Jakov�Bilajac svoj će pehar za najboljeg strijelca dodati mnogo-brojnima koji već krase zidove nje-gove sobe:

-�Ovo�mi�je�sedmi�pehar�za�naj-boljeg� strijelca� i� igrača.� Ponosan�sam�na�njih,�ali�mi�je�ipak�najvažni-je�da�ekipa�pobjeđuje.�Jako�smo�se�trudili� tijekom� cijelog� ovog� prven-stva�i�zasluženo�pobijedili, istaknuo je Jakov.

U organizaciji Autokluba Opatija motor-sport u opatijskom restaurantu „Molo“ najavljen je nastup trofejne rally posade

Viliam� Prodan-Zoran� Raštegorac uoči otvo-renja ovogodišnje domaće automobilističke sezone te predstavljen atraktivni novi bolid Pe-ugeot 208 R5 T16, koji ispod haube „skriva“ mo-tor 1.6 ccm turbo s 280 ks i pogon na sva četiri kotača, a s kojim će opatijska posada krenuti u osvajanje ovogodišnjeg prvenstva.

-�Prije�osam�godina�kada�smo�osnovali�klub�niti� u� najboljim� snovima� nisam� očekivao� da�ćemo�u�ovako�kratkom�periodu�u�našem�klubu�

doći�praktički�do�vrha,�što�se�Rallyja�tiče.�Kada�smo�prije�četiri�mjeseca�najavili�nastup�posade�Prodan�/�Raštegorac�u�Ford�Fiesti,�potajno�sam�se�nadao�da�će�se�dogoditi�ova�situacija.�Ovo�je�veliki�korak�za�hrvatski�auto�sport�jer�ovakvo�vozilo�niti� jedan�vozač�u�našoj�zemlji�do�sada�nije�vozio�te�se�nadam�da�ćemo�se�na�kraju�se-zone�svi�zajedno�veseliti�naslovu�prvaka�Hrvat-ske.�Ovo�je�izuzetna�promocija�za�Opatiju�i�cijeli�auto�sport�i�nadam�se�da�ćemo�ponovo�vratiti�renome�našoj�Opatiji,�koja� je�godinama�bila�u�samom�vrhu�ovog�sporta, istaknuo je predsjed-nik AK Opatija Motorsporta Igor�Puž.

PREDSTAVLJEN NOVI BOLID POSADE PRODAN / RAŠTEGORAC

Morčići NK Opatije s trenerom

Najbolji strijelac Jakov BilajacNajbolji igrač Tin Sanković

NIKO

LA T

URIN

A

DANI

EL K

URTI

28 LIST OPATIJA |ožujak 2017. fUređuje i piše Kristina�Tubić

Najboljom opatijskom spor-tašicom u 2016. godini pro-glašena je Sanja�Lotspaich iz Športskog ribolovnog

kluba Ičići, a najbolji sportaš je En-rico�Marotti iz Društva sportova na moru Volosko. Nagrade najboljim sportašima, sportskim kolektivima i sportskim djelatnicima uručili su na svečanosti u sportskoj dvorani Marino Cvetković 9. veljače grado-načelnik Ivo� Dujmić, predsjednik Sportskog saveza grada Opatije Fer-nando�Kirigin,�predsjednik Zajednice sportova PGŽ�Veljko�Karabajić�i pro-čelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ�Valerij�Jurešić, u prisustvu brojnih gostiju i uzvanika.

-� Grad� Opatija� ima� 1.250� regi-striranih�sportaša,�čak�dvije� trećine�od�njih�su�oni�najmlađi,�a�svi�oni�su�u�protekloj�2016.�godini�osvojili�120�zlatnih,�90�srebrnih�i�150�brončanih�medalja� na� raznim� međunarodnim,�državnim� i� županijskim� natjecanji-ma.� Izgradnjom� sportske� dvorane�ispunjen� je� san� opatijskih� sportaša�te� stvorene� nove� prilike� za� dvoran-ske� sportove� i� rekreaciju.� Sportska�

infrastruktura�preduvjet�je�za�vrhun-ske� rezultate,� ali� i� za� sportski� turi-zam.�Rade�se�planovi�za�nogometno�igralište�čija�bi�rekonstrukcija�treba-la�započeti�2018.�godine,�u�planu�je�i�opatijski�sportski�bazen.�Možda�ti�planovi� zvuče� ambiciozno,� ali� bez�ambicioznih�ciljeva�danas�ne�bi�bilo�ni� svih� ovih� prekrasnih� sportskih�rezultata�koje�večeras�slavimo, ista-knuo je Kirigin.

Najuspješnija muška seniorska ekipa je momčad Automobilističkog kluba Opatija motorsport u sastavu Marsel�Katić,�Denis�Rubinić,�Tomas�Hrvatin,�Mateo�Butorac,�Viliam�Pro-dan,�Marko�Stiperski,�Paulo�Petretić�i�Damir�Surina, dok je nagrada za naj-uspješniju žensku seniorsku ekipu dodijeljena Streljačkom klubu Opati-ja, i to Pameli�Gubo�Samarđić,�Raisi�Gojak,�Matei�Kršanac,�Luciji�Novak�i�Suzani�Lunder.

Najuspješniji sportski djelatnik u 2016. godini bio je Dušan�Benko iz Športskog ribolovnog kluba Ičići, a najuspješniji trener Dragutin� Galina iz Karate kluba Opatija. Nagradu za najuspješnijeg sportaša s invalidite-tom primio je Vjekoslav�Gregorović

iz Stolnoteniskog kluba Opatija 08. Priznanja za ostvarena izuzetna sportska postignuća u protekloj go-dini dobile su Ivona�Tubić�i�Azra�Sa-leš iz Karate kluba Opatija te Sanja�Lotspaich� i�Sava�Dešković iz Šport-skog ribolovnog kluba Ičići.

Najbolji sportaš junior je Kristi-an�Kolaj iz Kickboxing kluba Opati-ja fight Club, nagradu za najboljeg kadeta primio je Anton� Baždarić iz Karate kluba Opatija, najuspješnija juniorka je Iva� Kukuruzović iz Stre-ljačkog kluba DVD Opatija, a naju-spješnija kadetkinja Gala� Zukić iz Speed badminton kluba Pešekani.

Nagrađeni su i perspektivni sportaši –�Dora�Biondić iz Teniskog kluba Opatija, Leo�Vekić iz Stolnote-niskog kluba Opatija 08, Ana�Krištić iz Rukometnog kluba Liburnija Opa-tija, Ante� Volarević iz Košarkaškog kluba Opatija i David�Mililnovich iz Karate kluba Opatija.

Ocjenjivački sud Sportskog sa-veza grada Opatije dodijelio je po-sebna priznanja koja su otišla u ruke Višnji� Hrmić iz Rukometnog kluba Liburnija Opatija te Odiseju�Kureliću iz Košarkaškog kluba Opatija.

SANJA LOTSPAICH I ENRICO MAROTTI NAJBOLJI OPATIJSKI SPORTAŠI

Najuspješnijim sportašima, ekipama i sportskim djelatnicima dodijeljene su nagrade

Najuspješnijim opa-tijskim sportašem u 2016. godini proglašen

je Enrico� Marotti iz Društva sportova na moru Volosko koji se trenutno nalazi na natjecanju na Havajima, a nagradu je u njegovo ime pri-mila njegova majka. Enrico se na Svjetskom prvenstvu u jedrenju na dasci na Bolu, u klasi funboard, disciplina sla-lom, okitio laskavom titulom viceprvaka svijeta, a svojoj je bogatoj kolekciji odličja na-kon zlatne europske medalje pridodao i srebrnu svjetsku te tako osigurao prvu senior-sku windsurfing medalju za Hrvatsku.

Najuspješnija sporta-šica je� Sanja� Lotspaich iz Športskog ribolovnog kluba Ičići koja je na Svjetskom prvenstvu za seniorke u lovu štapom s obale održanom u Irskoj, kao članica hrvatske reprezentacije, osvojila dru-go mjesto i srebrnu medalju u ekipnoj konkurenciji, dok je u pojedinačnoj konkurenciji zauzela 5. mjesto.

-� Ribolovom� se� bavim�od� svoje� osme� godine,� uvi-jek�u�ŠRK�Ičići.�Ovo� je�mi� je�prvo�priznanje�Grada�Opatije�i�moram�priznati�da�ga�nisam�očekivala.�Ostvarili�smo�zai-sta�odlične�rezultate�i�jako�mi�je�drago�da�smo�dobili� i�ovu�nagradu.�Dobiveno�priznanje�mi� znači� odličnu� motivaciju�za� još� bolje� rezultate� te� se�nadam�da�ćemo�druge�godi-ne�biti�još�bolji�na�Svjetskom�prvenstvu�u�listopadu�u�Juž-noj�Africi, kazala je Sanja.

MEDALJE ROBERTU MATULJI

Robert�Matulja iz JK Opatija pobjednik je kriterijske re-gate radio upravljanih jedri-

lica (RU) održanoj u organizaciji JK Opatija 4. i 5. ožujka ispred restorana Bevanda i kupališta Lido. Sudjelovalo je 17 natjeca-telja iz Mađarske, Italije i Hrvat-ske. Uspješni su bili i opatijski jedriličari Paolo� Mavričić koji je osvojio drugo mjesto,� Robert Grubiša koji se plasirao na treće

mjesto te Jasmin� Jaklin koji je regatu završio na četvrtom mje-stu.

Robert�Matulja bio je odličan i na Otvorenom prvenstvu Hrvat-ske za radio upravljane jedrilice u klasi IOM (International One Metre) održanom 21. i 22. siječ-nja u Rogoznici, gdje je osvojio prvo mjesto i titulu prvaka drža-ve. Njegov klupski kolega Robert�Grubiša osvojio je 12. mjesto. NI

KOLA

TUR

INA

DAVI

D KU

RTI

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 29SPORT

Opatija u top 10 najrazvijenijih gradova

Prema analizi Fine o najrazvi-jenijim gradovima i općinama u zemlji, Opatija se nalazi na ljestvici top 10 gradova Hrvatske. Mjereno prema pet kriterija (dohodak po stanovniku, proračunski prihod po stanovniku, stopa nezaposlenosti, obrazovanost stanovništva, rast stanovništva), Opatija se smjestila na sedmom mjestu, iza Novigrada, Zagreba, Umaga, Krka, Poreča i Ro-vinja, a ispred Cresa, Dubrovnika i Novalje. Prema podacima Fine indeks razvijenosti Opatije iznosi 131,56 posto. Među najrazvijenijim mjestima dominiraju turistički gra-dovi i općine iz Istarske i Primor-sko-goranske županije. K.T.

Opatiji nagrada sigurnosti

Na 9. regionalnoj konferenciji Sigurnost gradova – SIGG 2017. održanoj u Opatiji u organizaciji Hrvatskog foruma za urbanu si-gurnost i časopisa Zaštita tvrtke Tectus d.o.o., grad Opatija dobio je priznanje u kategoriji „Najbolji projekt sigurnosti lokalne zajedni-ce“ u 2017. godini za projekt “Si-guran gost - zadovoljan gost”, u kojem su se prevenirale krađe na plažama i provalne krađe, a gra-donačelniku Ivi�Dujmiću uručena je Zahvalnica na potpori organi-zacije ove konferencije. Projekt si-gurnosti grada Opatije prisutnima je predstavio načelnik PP Opatija Damir�Brnas. K.T.

Veleposlanici u Opatiji

Gradonačelnik Ivo� Dujmić primio je 24. veljače veleposla-nika Republike Indije u Republici

Hrvatskoj Nj.E. Sandeepa� Kuma-ra. Prilikom susreta bilo je riječi o mogućoj suradnji na području gospodarstva, turizma i kulture. Veleposlanik Kumar pohvalio je ljepote Opatije i njezine rivijere, pritom naglasivši želju za uspo-stavom konkretne međunarodne kulturne i turističke suradnje s Opatijom. Gradonačelnik Dujmić susreo 1. ožujka i s veleposlani-kom Kraljevine Španjolske u RH Nj. E. Eduardom�Aznarom. Razgo-varali su o mogućnostima jačanja suradnje osobito u područjima ga-stronomije i kulture. K.T.

Potpisani ugovori potpore mladima

Grad Opatija dodijelio je uku-pno deset potpora za edukacija mladima po Programu poticanja zapošljavanja mladih Grada Opati-je. Ugovore su 2. ožujka potpisali korisnici i predstavnici ustanova u kojima će se edukacije održati ravnateljicom Narodnog učilišta u Rijeci Heni�Strčić i predstavnicom Hrvatskog zavoda za zapošljava-nje Ispostave Opatije Aleksandra�Jambek�Munjac, koji će realizirati program u suradnji s Pučkim otvo-renim učilištem Algebra. Gradona-čelnik Ivo�Dujmić istaknuo je da se ovaj program realizira već deset godina, te da je do sada preko nje-ga potpore dobilo i koristilo 118 osoba. K.T.

Novi Laboratorij za kateterizaciju srca

Župan Zlatko�Komadina, držav-ni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko�Plazonić i gradonačelnik Ivo�Dujmić sa suradnicima posjetili su 18. veljače novootvoreni Labora-torij za kateterizaciju srca u Tha-lassotherapiji Opatija. Ravnatelj Thalassotherapije Viktor� Peršić istaknuo je da je laboratorij znak nastanka nove vrijednosti u ovoj ustanovi, ali i podsjetnik na razvoj-ni put i nastojanja više generacija.

Prilagodbu i adaptaciju prostora, kao i nabavku medicinskog materi-jala i opreme s 500 tisuća financi-rala je PGŽ, a preostalih 200 tisuća kuna sama Ustanova. Dio opreme kupljen je s 1,5 milijuna kuna vrijed-nom donacijom Dobrotvorne Fon-dacije Mark Kaufman iz Moskve. Otvorenje Laboratorija za kateteri-zaciju srca prvi je u nizu događaja u 2017. godini kojim će Thalassothe-rapia obilježiti 60 godina od svojeg osnutka. K.T.

Prijem za dr. Estelu Vlašić

Gradonačelnik Ivo� Dujmić u društvu zamjenika Marine�Gašpa-rić i Fernanda�Kirigina primio je 31. siječnja u svom uredu dr.� Estelu�Vlašić, pedijatricu koja je preko tri i pol desetljeća brinula o zdravlju djece na području Opatije. Povod je bio odlazak u mirovinu ove vri-jedne doktorice koja je generaci-jama Opatijaca i njihovih roditelja predstavljala dio odrastanja i živo-ta i zahvaljujući čijem je zalaganju Opatija postala jedan od vodećih gradova u segmentu razine stan-darda zdravstvene zaštite i pre-vencije zdravlja djece. K.T.

Prijem za Gordanu Grgurinu

Gradonačelnik Ivo� Dujmić u pratnji zamjenika Fernanda� Kiri-gina primio je 13. veljače u svom uredu Gordanu� Grgurinu, dugo-godišnju ravnateljicu Hrvatskog

Crvenog križa - Gradskog društva Opatija, a povodom njezinog od-laska u mirovinu. Gradonačelnik je istaknuo uvijek dobru suradnju, kao i napore ove priznate opatij-ske humanitarne djelatnice te pohvalio projekte u području rada s građanima treće dobi i brige za potrebite građane, a zamjenik Ki-rigin pohvalio je projekt socijalne samoposluge. K.T.

Svjetski dan turističkih vodiča

Svjetski dan turističkih vodiča obilježen je u Opatiji 18. veljače uz besplatno vođenje i upoznava-nje opatijskih znamenitosti. Gra-đani su tom prilikom mogli čuti što i kako naši turistički vodiči pri-čaju tisućama stranaca koji po-sjećuju naše krajeve. Organizator vođenja bila je Udruga turističkih vodiča Liburnije, a razgled u traja-nju od dva sata vodila je turistička vodičkinja Đurđica� Kovačić, koja je pričala o turističkom razvoju i značaju Opatije. K.T.

Staniću i Ružiću Porini

Dodjela 24. glazbene nagrade Porin održana je 17. ožujka u Spa-ladium Areni u Splitu, a čak četiri ove prestižne nagrade otišle su u Opatiju, Elvisu�Staniću koji je osvo-jio čak tri te Vedranu�Ružiću. Elvis Stanić sudjelovao je u izradi albu-ma „Familija“ Olivera Dragojevića i Zlatana Stipišića Gibonnija koji je nagrađen za najbolji album pop glazbe, a dodijeljeni su mu i Pori-ni za najbolju produkciju i najbolji aranžman Oliverove pjesme „Gdje to piše“. U kategoriji jazza dobitnik Porina za najbolji album jazz glaz-be je “Spiritual Market” u izvedbi

30 LIST OPATIJA |ožujak 2017.

Vedrana Ružića. Projekt „Spiritual Market“ inspiriran je zapisima pu-tovanja Marka Pola na Dalekom istoku i nastao je kao spoj različi-tih umjetnosti, a promocije su odr-žane u Zagrebu i Beču. K.T.

Nagrađeni vinari iz Poljana

Opatijski kraj ne obiluje vinogra-dima, no da se i u njemu proizvode dobra vina potvrđuje i nagrada koju su nedavno dobili vinari iz Poljana, Patricia� i�Andrijano�Rumac. Na 25. izložbi mladih vina Ludbreg 2017. oni su sa svojim vinom Malvazija 2016. osvojili zlatno odličje te prigodno priznanje Zlatni trsek. Bijela vina bila su i najzastupljenija na ovoj jubilarnoj izložbi, koja je krajem si-ječnja okupila predstavnike vinara iz ludbreškog kraja, ali i susjednih vinogorskih područja, a sa svojim vinima pridružili su im se i vinari iz cijele Hrvatske. Od prijavljenih 478 uzoraka, zlatno odličje dobilo je njih 76, srebrno 280, a brončano 81.�L.L.

Julijana Rumora najbolji sudac

Julijana Rumora iz Športskog ribolovnog kluba Jadran Opatija osvojila je titulu najboljeg suca u udičarenju. Hrvatski savez za sportski ribolov na moru u veljači je na svojoj redovnoj godišnjoj skup-štini održanoj u Rijeci dodijelio priznanja i nagrade najuspješnijim članovima u 2016. godini. K.T.

Likovna nagrada Iris Matulji

Likovni rad učenice 8.c razreda Iris�Matulja iz Osnovne škole „R. K. Jeretov“ Opatija uvršten je među dvadeset najboljih likovnih urada-ka u konkurenciji od njih 1.200 na međunarodnom natječaju na temu „Šetnja pod morem“. Nagradu je Iris primila u pratnji mentorice prof.�Vanje� Kusturin� Zukić u Kulturnom domu u Slovenskim Konjicama. K.T.

Opatija u norveškom Aftenpostenu

U siječnju je u Aftenpostenu, jednom od najčitanijih norveških dnevnih listova i portala, objavljen članak „Pet savjeta za vaše puto-vanje u Hrvatsku ovog ljeta“ auto-rice Camille�Flaatten koja se nalazi među vodećim norveškim novina-rima i blogerima tema vezanih uz turizam. Kako nas je obavijestio Hrvoje�Marušić, naš veleposlanik u Oslu, članak navodi kako je Hr-vatska po preferencijama Norve-žana najbrže rastuća destinacija te kako su agencije povećale ka-pacitete u hrvatskoj neke i do 50 posto, a među preporučenim de-stinacijama uz Dubrovnik, Hvar i Rovinj, navodi se i Opatija. K.T.

Program cjeloživotnog obrazovanja

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu startao je s prvom generacijom progra-ma cjeloživotnog obrazovanja „ Menadžment kamping resorta“. Riječ je o programu specifično usmjerenom unapređenju zna-nja i kompetencija vezanih uz

kamping resorte, što s obzirom na njihovu visoku zastupljenost u strukturi smještajne ponude Hrvatske ima posebnu važnost. Teorijska nastava odvijat će se na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, a terenska nastava u kampu Krk. Ovo je prvi program cjeloživotnog obrazovanja iz kamping menad-žmenta u Hrvatskoj i jedan od izu-zetno rijetkih obrazovnih modula u Europi. K.T.

Gimnazija domaćin županijskog natjecanja

Gimnazija Eugena Kumičića bila je domaćin županijskog Natje-canja iz njemačkog jezika za sred-nje škole, na kojem je sudjelovalo trideset učenika iz jedanaest ško-la PGŽ. Natjecanje je otvorio rav-natelj škole domaćina prof. Oliver�Kvasina, koji je pozdravio učenike i njihove mentore te im poželio uspjeh. Učenici su se natjecali u dvije kategorije, čitanje i slušanje s razumijevanjem te gramatika i vo-kabular, a najuspješniji su bili Joel�Aničić i Isabella�Rituper iz PRHG te Mia�Dodik iz Salezijanske klasične gimnazije. K.T.

Girotondo u posjetu Domu za starije

Polaznici Talijansko glazbene igraonice „Girotondo“ Glazbene škole „Mirković“ posjetili su šti-ćenike Doma za starije na Volo-skom, gdje su prikazali glazbeni program „Ususret proljeću“. Izveli su nekoliko pjesmica na talijan-skom i hrvatskom jeziku, a uče-nice glazbene škole Evangelina�Kovačić i Lina� Vuković odsvirale su melodije na violini. Mališane

su pripremali maestra Doriana Saftić, učitelj violine Boris Bosa-nac i učiteljica Ljerka�Šemeš. Na kraju su djeca štićenicima Doma darovala cvijeće od papira koje su sami izradili. K.T.

Započeli radovi na kupalištu

Do početka kupališne sezo-ne Opatija bi trebala dobiti novo luksuzno kupalište na mjestu nekadašnjeg, poznatog pod ime-nima „Angiolina“, „Jadran“ i „dr-veno Lido“, a koje će biti replika starog drvenog kupališta koje je izgorjelo u požaru 1989. godine. Radovi su započeli početkom ve-ljače, a otvaranje je predviđeno za lipanj. Na mjestu betonskog pla-toa izgradit će se drveni kupališni paviljon, gdje će u prizemlju biti smještene garderobe, sunčalište, sanitarije te blagajna, na katu sa-une, fitness, wellness masaža te kabine za odmor, a na krovnoj te-rasi planirano je sunčalište, tera-sa i bar. Uz ugostiteljsku ponudu i ponudu plažnih rekvizita unutar objekta, na prostoru između ku-pališta Lido i Angiolina, Opatijci i njezini gosti dobit će zonu vode-nih sportova. K.T.

Nada Rocco u knjižici

Gradska knjižnica i čitaonica „Vik-tor Car Emin“ Opatija organizirala je 22. veljače predstavljanje knjige recepata „Moje sirove strasti“ au-torice Nade�Rocco, poznate hrvat-ska kazališne, televizijske i filmske glumica, ali i zagovornice zdrave prehrane i života u skladu s priro-dom te prehrane temeljene na si-rovoj hrani. Autorica je na prezen-taciji knjige pripremila i hranjive smoothieje, koje je publika imala prilike degustirati. K.T.

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 31

32 LIST OPATIJA |ožujak 2017.

fSnimio Nikola�Turina Piše Mirjana�Rončević

OPATIJSKI FOTO ĐIR

Ožujak je mjesec wellnessa

-�trenerica�Milica�Golić�i�Tina�Sterpin�

Devljak,�Stella�Lampert,�Željka�

Matasović

Sretan rođendan!-�Dragan�Hlanuda

Raspjevana prodavačica - Deana

Jačić�Buretić

Čujte kako zvonim -

Luka�Babić

Mmm, dobra je ova Šajetina torta -��Branko�Uvodić

Evo soka za ičićanske vrtićare –�kuharica�Suzi�Koverlica

Jesam li što zaboravila kupiti? -�Ira�Prebelić�Banić

Kako je lijepo na kamenoj klupici�-�brat�i�sestra�Crljenko�iz�Rijeke

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 33

fSnimio Nikola�Turina Piše Mirjana�Rončević

OPATIJSKI FOTO ĐIR

op@fejs

Naš suradnik, kolumnist i glazbenik Dražen� Turina� Šajeta gostovao je u glazbeno-zabavnom showu Nove TV

i IN Magazina „Petkom s Petkom“ u društvu kolega pjevača Alena�Vitasovića i glazbeni-ka i voditelja MusicBox glazbene radionice za opatijske osnovnoškolce Damjana�Brnića. Voditelji Dalibor�Petko�i Mia�Kovačić pripremili su za njih brojne izazove, a svi su se sjajno zabavili i do suza nasmijali kada su glazbenici morali ‘’prevesti ‘’ poznate domaće pjesme na čakavsko narječje.

Kraljica Balinjerade “dobitnica jack-pota” - Barbara�Dakić

Maskota opatijskog mrkata�-�Muhamed�Beganović�zvani�Bujrum

Nije zaboravio na 8. mart -�Dušan�Rubinić

Spretna i sretnana škalama -�Anđelka�Andrejčić

fPiše Sanja�Monar

Lutajući tako kroz taj sveprisutan koncept zdravog života nemi-novno sam došla i do

saznanja o njegovoj slojevi-tosti. Vratimo li se nakratko na onu jednadžbu da zdrav život podrazumijeva pravil-nu prehranu i bavljenje tjele-snom aktivnošću, rekla bih da svakako valja spomenuti i još jedan, za mene, jako bitan segment – naše misli i razmi-šljanja. Stoga ovaj puta neće biti toliko riječ o prehrani, koliko o našoj psiho-fizičkoj aktivnosti. Pretpostavljam da će vam mnogo od ovoga biti već ono što ste čuli, ali voljela bih da osvijestimo upravo te stvari koje se nekako podra-zumijevaju, a toliko često ih s lakoćom spremamo negdje ispod tepiha da naposljetku zaboravimo na njih.

Dolazim iz obitelji u kojoj se sport na ovaj ili onaj na-čin provlači kroz život. U ta-kvom sam okruženju odrasla i upravo me takvo okruženje oblikovalo na način da se u meni uvijek javlja onaj neki ‘glas’ koji mi govori da mi u životu nešto nedostaje ako dio vremena ne izdvojim za fi-zičke aktivnosti. Vjerujem da svi koji jesu u nekom sportu sami svjedoče onom dobrom osjećaju koji ih prati nakon odrađene aktivnosti. Za one koji se malo teže prisile da idu ‘protegnuti nogice’, ubacujem i malo znanstvenih dokaza koji kažu da djelovanja i uloge pojedinih kemijskih glasnika čije se lučenje povećava pod utjecajem tjelesne aktivno-sti značajno utječu na dobro raspoloženje. A nije ni da nas ona stara ‘U zdravom tijelu zdrav duh’ prati bez razloga.

Okolina nas tjera da ži-vimo ukalupljeni u taj tzv. moderni način života koji se svodi na gomilanje obaveza i zapostavljanje bitnih stvari. Nekako bih to tako sumirala. A onda se kao njegov produkt javljaju ljudi pod stresom koji

s posla dolaze doma stresira-ni, šire stres na one kojima su oni okruženi pa onda oni to šire dalje … i evo nam cijele napete populacije.

Nisam još upoznala osobu koja na ovaj ili onaj način nije bila pod stresom. Dođemo svi u onu fazu života kad bismo trebali biti ‘odrasli’ i kad nam se svako toliko pojavi (nekima više, nekima manje) onaj neki neugodan osjećaj preplavlji-vanja negativne napetosti, mnogostrukih pritisaka ili trenutne (kratkoročne) nemo-gućnosti pronalaska izlaza. Stres je riječ koja se provlači sve učestalije na liječničkim dijagnozama i upozorenjima stručnjaka i stručnjakinja kao uzroku mnogih problema. No, mišljenja sam da čovjekov stav prema nečemu uistinu može biti presudnik u tome kako ćemo se osjećati. Mi smo ti koji kreiramo svoje mi-sli. Znam, znam, ajde ti sad u nekoj emotivno nabijenoj si-tuaciji racionalno razmišljaj. Nije baš to tako lako. Ali, tre-ba pokušavati. Pa k’ vrapcu, to je za naše dobro.

Po prirodi (ili po treniranju same sebe) sam pozitivkinja. I optimističnost mi uistinu pre-vladava u pogledu na svijet. Ali, naravno da smo svi ljudi

i da svi imamo svoje granice i da kad tad dođe neki trenutak ili situacija koja nas malo po-ljulja, ili sruši. Ali, opet, način na koji i tome pristupimo je ono bitno. Okružujem se sva-kodnevno pozitivnim citatima koji mi iskaču iz svih društve-nih mreža, čitam knjige koje mi potvrđuju dobrobiti takvog stava i ono vrlo važno, prona-lazim si svoje ‘ispušne venti-le’. Najčešće su to upravo te fizičke aktivnosti iz kojih mo-žemo izvući toliko dobroga. Ali ono što želim istaknuti je i raznovrsnost tih ‘ispušnih ventila’ – jer ono što je neko-me trčanje ili tenis, drugome može biti vrtlarenje, crtanje, šetnja uz more, čišćenje ili kuhanje. Mislim da je samo važno pronaći si ono što nas opušta i što nam dopušta da duboko udahnemo i osvijesti-mo se kako je život zapravo uistinu lijep i da u njemu tre-ba uživati.

Ono s čime se sama če-sto susrećem je vaganje što je ‘ispravnije’ – suočiti se s problemom i negativnim stva-rima , prihvatiti ih i otpustiti ili pak na neki način odbijati negativu i trenirati se da na-stojimo vidjeti samo dobro i pozitivno? Je li potonje tzv. bježanje od problema? Ne-

kako mi se čini da kod ovog prvog zaboravljamo na ovaj zadnji korak – ‘otpustiti’ – i umjesto toga se zadržava-mo u toj sjeni i očajavamo. I onda tu zapnemo i obavijemo si svakodnevicu samosažali-jevanjem. A čemu? Je li vam to ikada bilo korisno i produk-tivno?

Pokušavajući si odgovoriti na ta pitanje, učim samu sebe da nije sve crno ili bijelo i na-stojim hodati kroz šarenilo. Ne moramo u svakoj situaciji isto reagirati. Neki put se su-očimo, plačemo i nadvlada-mo situaciju, a drugi put se nasmijemo i ignoriramo ju. Osluškujmo sebe i reagiraj-mo u skladu s time. Obično negdje duboko u sebi i znamo što nam je činiti. Samo je neki puta teško upravo to učiniti.

Stoga ne bih rekla da ima ispravnog odgovora koji će svima funkcionirati. Kako kažu, učimo dok smo živi, i to najviše o sebi.

Život nas stavlja u svaka-kve situacije, koje, eto, nisu uvijek naizgled pozitivne. Pokušava nas srušiti iz naše ravnoteže. Na nama je odabir kako ćemo na to odreagirati. Ali pokušajmo da nam odabir bude takav da u oba slučaja izvučemo nešto pozitivno. Ili ćemo ostati stajati unatoč po-tezanju prema dolje, ili ćemo pasti i opet se dići na noge. U oba slučaja, naučit ćemo ne-što, i rasti iz te situacije.

A sada osmijeh na lice i ugodan dan želim.

TRENIRANJE POZITIVE

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 35ZDRAV ŽIVOT (4)

Opatijska tržnica je mje-sto koje u jutarnjim satima podjednako

privlači i žene i muškarce. Najviše njih dolaze u kupnju, poneki samo u razgledava-nje ponude ili druženje uz kavu, a jedan od njenih če-stih posjetilaca je i naš sugo-vornik Šime�Magaš. Budući da živi u centru Opatije, kaže da tržnicu obiđe skoro svaki dan, i na njoj se opskrbi sa svime što mu je potrebno.

-� Kako� doma� kuham� za�obitelj,�najčešće�po�potrebne�namirnice� dođem� na� tržni-cu.�Meso�uglavnom�kupim�u�mesnici� Jelačić,� a� obiđem� i�ribarnicu,�te�štandove�na�ko-

VJENČANI4.siječnja: Maja

Vujević i Jadran-ko Surdić; 14.siječnja:

Lara Jakovašić i Mateo Fr-lan; 17.siječnja: Gorana Gr-bić i Luka Hure; 18.siječnja: Romanita Pošćić i Eugen Korlević; 21.siječnja: Željka Žeželić i Marijan Gvozdić; 28.siječnja: Ljiljana Miljko-vić-Šapić i Neven Lovrin; 3.veljače: Merita Marklushaj i Dmytriy Manzyuk; 4.veljače:

Kristina Čavrak i Boris Ecimo-vić, Ivana Hodak i Ivica Jele-nović, Ivona Kožul i Aleksan-dar Aleksić, Maja Dejanović i Dalibor Šegota; 11.veljače: Marina Tasić i Nevio Jakov-čić; 18.veljače: Lara Tuljak i Vedran Babić, Marina Sta-nisavljević i Franko Uljanić, Ana Petrović i Matej Pamić, Anamarija Rendulić i Ivan Šestak; 25.veljače: Matea Marić i Marko Tomić, Sandra Žunabović i Danijel Zečević

fPripremila�Kristina�Staničić

ŠTO SKUHATI ZA RUČAK?

BROSKVA UZ ŠNICLE S GLJIVAMA

fPiše Lidija�Lavrnja

TRŽNICA

Ibrahim� Berbić, među generaci-jama učenika opatijske osnov-ne škole znan kao profesor Ibro,

izgubio je dugogodišnju bitku sa zloćudnom bolešću. Iza njega ostaju supruga Nađa, kći Hana i unuka Dina te tisuće bivših uče-nika kojima je prenio puno više od samo znanja fizike. Vijest o njego-voj smrti brzo se proširila i u kratko vrijeme na društvenim mrežama ispisano je na stotine postova o omiljenom profesoru, koji svjedo-če o njegovu duhu i karakteru, o onome što je učenicima bio i zna-čio. Najčešće ga njegovi bivši uče-

nici nazivaju legendom i najdražim profesorom.

Ibro je rođen u BiH, u Zenici gdje je završio osnovnu i srednju školu, a studij fizike i matematike završio je na Pedagoškom fakul-tetu u Rijeci. Svojevremeno je ra-dio u Kazneno-popravnom domu na Rabu, a od 1987. u opatijskoj osnovnoj školi. Ibro je bio čovjek istine, svoj je život posvetio obitelji i odgoju mnogih generacija učeni-ka, a pamtit ćemo ga kao izvrsnog kolegu i prijatelja i vrsnog učitelja kojemu smo se često obraćali za savjet, riječi su ravnatelja opatij-

ske osnovne škole Fredija� Gla-vana. Svoj doprinos boljoj školi, osim predanom radu u nastavi, davao je i kao član Školskog od-bora, Učiteljskog vijeća, čiji je bio dugogodišnji predsjednik i radom u drugim tijelima škole. Osim na-stavne stručnosti, krasila ga je i životna širina, a njegove priče o politici, društvenim aktualnostima, sportu, glazbi, (a svirao je Ibro kla-sičnu gitaru i u tome bio samouk), i mnogim drugim temama bile su uvijek začinjene humorom i nikada neće biti zaboravljene jer baš kao i on sam, postale su legenda.

IN MEMORIAM

Ibrahim�Berbić�(4.�siječnja�1952.�–�15.�siječnja�2017.)

UMRLI(3.siječnja-2.ožuj-ka): Jerka Matetov,

rođ. Antonja (95), Stani-slava Božac, rođ. Ružić (89), Marija Arbanasić, rođ. Martinić (92), Štefanija Podobnik, rođ. Skok (89), Marija Škorić, rođ. Ivan-čić (86), Ivan Šimunović (88), Veronika Ožbolt (82), Predrag Lorencin (80), Nevenka Šafar, rođ. Pavi-ca (78), Ana Vuković, rođ.

Matovina (83), Marko Ju-šić (88), Milka Vujičić, rođ. Bilić (86), Dragutin Šebalj (85), Ivanka Bošnjak, rođ. Sepich (81), Marija Zahej, rođ. Aničić (88), Lidia Kuna, rođ. Matesich (86), Ružica Tomičić, rođ. Miškulin (83), Lucijana Rapotec, rođ. Stranić (79), Marija Šitum, rođ. Matković (90), Vladi-mir Đurković (70), Marija Despot, rođ. Magaš (95), Marion Gašparac Pear-

ce (90), Silvija Milat, rođ. Šlogar (83), Maria Kinkela (93), Katja Janeš, rođ. Fra-nić (86), Nada Veljković, rođ. Klobučar (87), Ivan-ka Ban, rođ. Juretić (91), Zlatko Vidmar (54), Nino Brozović (33), Radovan Mi-lih (65), Elvira Marini, rođ. Stanta (79), Livio Bassa (65), Anton Ivičić (76), Pa-lenka Zaharija (78), Slavko Buha (68), Marija Božiče-vić, rođ. Borić (96)

jima�nabavljam�kruh,�voće�i�povrće,�ali�i�neke�druge�stva-ri.�Budući�da�danas�nemam�puno� vremena,� pripremit�ću�nešto�na�brzinu,�pa�sam�kupio�kuhanu�šunku�koju�ću�ispeći�s�jajima.�Kada�imam�više�vremena�kuham�razna�jela,�a�pogotovo�volim�ribu.�Nekad� sam� ribe� i� lovio,� a�danas�ih�kupim�na�ribarnici.�Kako�sam�penzioner,�i�ja�pa-zim�da�to�bude�neka�jeftinija�riba,� koju� onda� pripremam�na� razne� načine,� pečenu,�kuhanu�ili�na�brodet.�Uz�ribu�ide�i�prilog,�uglavnom�blitva�i� salata.� I� mesna� jela� rado�pripremam,� a� što� se� tiče�slatkog,�mogu�reći�da�kola-če�baš� i�ne�volim.�Također,�često� kuham� i� razne� juhe,�a� posebno� su� mi� omiljene�

maneštre,� pa� nastojim� da�uz�glavni�obrok�uvijek�bude�nešto�od�toga,�ispričao nam je Magaš.

A za jedan takav glavni obrok dao nam je i recept po kojem namjerava skuha-ti sutrašnji obrok, budući da tada, kaže, neće biti u žurbi. Bit će to juneće šnicle sa šampinjonima koje pripre-ma tako da ih posoli i popa-pri, te potom poprži, a onda podlijeva dok ne omekšaju. Zatim u njih stavi očišćene šampinjone i malo konzerve od rajčice, i kuha dok se jelo ne zgotovi. Ponekad doda i malo kiselog vrhnja, a kao prilog uz to posluži restani krumpir ili nešto od povrća, budući da jako voli špinat i blitvu, a pogotovo broskvu.

NIKO

LA T

URIN

A

36 LIST OPATIJA |ožujak 2017. MATIČNI URED OPATIJA

fPiše�David�Kurti

Jutro je. Dignete se i kre-nete upaliti Vaš novi TV. Tanki ekran, divna slika,

daljinski s previše tipki koji-ma ne znate funkciju. Zvoni mobilni telefon, ali nije poziv. Obavještava da je stiglo 15 nadogradnji i da treba ponov-no autorizirati Google lozinku. A i TV odjednom traži neku vražju lozinku... Zvuči pozna-to? Dobro došli u 21. stoljeće!

Dragi stanovnici Opatije i Planeta Zemlja, suočite se s činjenicom: ušli smo u eru cjeloživotnog učenja. Htjeli mi to ili ne, vrijeme spavanja na lovorikama stečenog znanja je gotovo. Ono što znate vri-jedi i dalje (i to je Vaše veliko bogatstvo), ali njegova kori-snost pada u drugi plan pred najezdom novih “esencijalnih” znanja koja su na određeni na-čin nametnuta. I nema drugog lijeka nego virtualnu knjigu u ruke i u lov na novo znanje – kamo drugamo nego na Inter-net...

Iako većina ljudi Web do-življava kao izvor tračeraja (Facebook, razni online por-tali s kvazi vijestima a ispu-njavanje i traćenje vremena), zgodnih slikica za pozadinu telefona ili radne površine, Internet je vrelo informa-cija koje su izvanredno obimne i često vrlo do-bro strukturirane. Pojam E-Learning (hrv. E-učenje) podrazumijeva multime-dijalno učenje i usvajanje znanja putem računala. Mul-timedijalno znači da se osim teksta koriste fotografije, grafikoni i audio/video zapisi kako bi se tematika što bolje objasnila. Zamislite da čitate tekst o principu rada elektro-motora, a uz tekst se vrti fil-mić koji Vam to i pokazuje. Ili čitate recept i gledate kuhara kako priprema to jelo. Zvuči predobro? Odlična vijest je da takvo nešto postoji, a najbolja vi-jest je da je većinom besplat-no!

ČOVJEK UČI DOK JE ŽIV…

ŠTO KAD NEMA PRIJEVODA

Ako u traženju teme koja Vas zanima naletite na tekst na jeziku koji ne razumijete, ne očaja-vajte nego ga prevedite preko Google� prevodi-telja� – usluge koja će riječ ili čitavu stranicu prevesti s jednog od sto-tinjak jezika na hrvatski. Više detalja potražite na https://translate.go-ogle.com/

Možda najpoznatije mje-sto na Internetu za online učenje je Khan Academy (www.khanacademy.org) koje od svojeg osnutka sakuplja i predstavlja svoj katalog tema u oko 4000 multimedijskih predavanja. Od jednostavne matematike za prvašiće, pre-ko informatičkih tečajeva za početnike i napredne do mi-kroekonomije i molekularne fizike – naći ćete nešto za sebe. Za one više akademski usmjerene je odredište Cour-sera (www.coursera.org) koje surađuje sa poznatim sveu-čilištima širom svijeta i nudi preko 2000 tečajeva različitih tematika.

Klasičniji pristup učenju nudi Wikipedija (www.wiki-pedia.org) – po definiciji slo-

bodna enciklopedija, koja se razvija zahvaljujući vo-

lonterima koji upisuju, obra-đuju, nadopunjuju i prevode ogromnu količinu pojmova i tema. Engleska verzija im oko pet i pol milijuna pojmova, dok ih hrvatska verzija ima oko 175000. Wikipedia je odlično ishodište za proučavanje jer su pojmovi međusobno pove-zani i na kraju svakog članka se nude srodne teme.

Dok se besplatne stranice oslanjaju na donacije, komer-cijalne pak za mjesečnu člana-rinu ili kroz kupnju pojedinog

tečaja nude detaljniju razra-du teme uz više multimedije i pomagala u učenju. Portal Lynda (www.lynda.com) jedan je od vodećih komercijalnih edukatora koji nudi pretežito tehnološke i kreativne tečaje-ve. Za oko 120 kn mjesečno dobivate pristup bazi od ne-koliko tisuća višesatnih pre-davanja. Udemy (www.udemy.com) nudi tečajeve s cijenom od 15 EUR po tečaju na dalje. Jednom kupljeni pristup te-čaju ostaje Vaš doživotno, a možete birati između 45000 tečajeva razne tematike.

Za razliku od inozemstva, E-učenje u Hrvatskoj se pre-težito svodi na tečajeve koje objavljuju sveučilišne usta-nove kao nadopunu stvarnim predavanjima na fakultetima. Učenici osnovnih i srednjih škola te studenti imaju pri-stup portalu za edukaciju pu-tem CARNeta pa se i tu polako razvija katalog tema...

Znanje je tu, posluženo je na pladnju, na Vama je da zagrabite što veći komad, naj-više radi sebe samih. Zato, sljedeći puta kad krenete na Internet, odvojite si 10 minuta za pogledati neki edukativni

filmić ili pročitati tekst o temi koja Vas zanima,

muči ili buni. Iznenadite sebe novim znanjem, jer

mozak je poput mišića – što ga više koristite, to će više ra-sti Vaše znanje i razumijeva-nje svijeta oko Vas. Uključuju-ći i daljinski od TV-a.

ožujak 2017. | LIST OPATIJA 37TECHNO KANTUNIĆ - kako preživjeti 21. stoljeće

INFORMATOR GRADA OP

ATIJ

E

TRAVANJdo�2.�4. - izložba�Maje�S.�Fran-ković� “Le� paradis� artificiel� –�Umjetni� raj“, Umjetnički pavi-ljon „Juraj Šporer“do� 7.� 5. - izložba� Istra� Istria�Memento – izbor iz fundusa Zbirke starih razglednica Po-vijesnog i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell´Istria, Vila Angiolina7.�do�9.�4. – 9.�međunarodna�izložba�kamelija, Paviljon „Ju-raj Šporer“

7.� do� 9.� 4. – Opatija� Open�2017., natjecanje mažoretki-nja i plesača8.�i�9.�4. – Festival�kave13.�4.�–�17.00�h�–�koncert�GŠ�Mirković� i� zbora� Springfield�Chamber� Choir� iz� Pretorije, Vila Angiolina15.�do�17.�4.�–�Uskrs�u�Opatiji

FESTIVAL KAVETradicionalni Festival kave održat će se 8.� i�9.� travnja�na�raznim�

lokacijama�Opatije, a posjetitelji će moći okusiti ovaj omiljeni napitak na stotinu različitih načina. U Festival su se uključili opatijski hoteli restorani

i ugostitelji, a uz ispijanje kava najkvalitetnijih proizvođača te kušanja sla-stica na bazi ove gorke namirnice, posjetiteljima Festival kave nudi i pregršt popratnih zbivanja poput glazbenih programa, predavanja i radionica.

OPATIJA OPEN 2017. Natjecanje� mažoretkinja� i� plesača� Opatija� Open� 2017. održat će se

od 7. do 9. travnja u suradnji sa svjetskom asocijacijom mažoreta IAM sa sjedištem u Mađarskoj. Prvog dana održat će se međunarodni seminar za mažoretkinje i trenere uz mađarsku delegaciju i suce, sljedeći dan rezervi-ran je za polaganje trenerske licence, dok će se 9.�travnja održati natjecanje za kadete, juniore i seniore u�Sportskoj�dvorani�Marino�Cvetković. Svečano otvaranje je u 10�sati.

MARKOVA VA LEPRINCEKulturno društvo Leprinac i ove će godine obilježiti Markovu i 1. maj u

Veprincu i to trodnevnom�feštom�od�29.�travnja�do�1.�svibnja. Prva dva dana uz suorganizaciju udruge Merlin organizirat će se uprizorenje srednjovje-kovnog Veprinca, a tijekom sva tri dana Mići samanj s bogatom ponudom autohtonih proizvoda i ugostiteljskom ponudom autohtonih i srednjovjekov-nih jela. Na Markovu�29.�travnja organiziran je pohod planinara u Veprinac sa Slatine, priredba vrtićara i školaraca, nastup mješovitog pjevačkog zbo-ra Maestral te navečer zabava i ples. 30.�travnja proslavit će se 20 godina Zbora Maestral nastupom zbora i gostiju, prigodnom izložbom i dodjelom nagrada. Proslava�1.�maja započet će u 12 sati nastupom puhačkog orke-stra Lovran te nastupima zbora Maestral i klape Mirakul, a nastaviti se uz prigodnu zabavu i podjelu fažola.

COCA-COLA: POKRET ZA RADOSTCoca-Cola nastavlja s projektom uređenja�vježbališta�na�otvorenome,

tzv. aktivnih zona, te će ove godine urediti njih još deset diljem Hrvatske. O gradovima u kojima će se urediti nove aktivne zone ponovno glasovanjem�odlučuju�sami�građani koji glas za aktivnu zonu u svojemu gradu mogu dati putem mrežne stranice www.pokretzaradost.hr do 15. travnja 2017. Nakon završetka glasovanja Coca-Cola će urediti vježbališta u odabranim gradovi-ma u suradnji s gradskim upravama te će im predati aktivne zone u trajno vlasništvo.

USKRS U OPATIJI

KONCERT UČENIKA GK MIRKOVIĆ I ZBORA SPRINGFIELD CHAMBER CHOIR IZ PRETORIJE

U�vili�Angiolini�u�četvrtak�13.�travnja�u�17�sati Glazbena škola „Mir-ković“ organizira zajednički koncert� svojih� učenika� klavira� (nagrađeni�učenici�Marcel,�Ružić�i�Pulić)�i�zbora�Springfield Chamber Choir  iz�Pre-torije�-�Južnoafrička�Republika. Program zbora: Sacred�(A�cappella) Litti - Crucifixus, Allegri -Miserere, Mealor – Ubi Caritas, Bruckner – Locus Iste, Stainer – God So Loved the World, Tschesnokoff – Salvation is Created, Schubert – Hosanna Filio David i Secular�Esenvalds – Only In Sleep i Uusberg – Muusika.

Subota, 15. travnja: Nordijsko�hodanje�kroz�povijest�Opatije, Villa Angiolina, 10:00 hNedjelja, 16. travnja: Uskršnji�koncert, 12:00 hPonedjeljak, 17. travnja: Uskršnji�doručak�i�velika�potraga�za�pisanicama, Park Sv. Jakova, 11:00 h Izložba�oldtimera, Kupalište Slatina, 10:00 - 13:00 h

38 LIST OPATIJA |ožujak 2017.

Piše Dražen�Turina

Štufeca i tati

Već sam sebe štufan kad poč-nen povedat kako nas ni. Dok

hodin po toj našoj lepoj Opatije i vidin se tiste trdo zaprte poneštri i zakračane prošijani, pa i kalane roleti pride mi teško. Al’ ča je tu je. Tako je to danas. Opeta ja, a s ten san sam sebe isto štufan, moran počet z onin – kad san bil mići…

Ja, zasprave, kad san bil mići se je bilo puno judi – mladeh, stareh i, najvažneje, dece. Pa još tamo pred dvajset let san se po Zagrebe šti-mal kako ja bivan na je-nen brege kade nikada ne moraš zapirat vrata aš se puno judi i pasi. A ja, kade su judi tuka su i pasi. Kada bi neki partil od gornje cesti va moj

breh srce bi ga skoro pu-stilo aš bi mu sako pri-letel neki brek i jako za-lajal kroz ogradu. Kako bi počela lajat Emili na broje 5 zajeno bi se pri-koštevali i drugi “tuti in koro” – Džeki, Žak, Ami-go, Sokol, jeno tri četiri Medoti, Šari, Aron i još najmanje dvajset njih vo-kole. I tako i noć i dan – alarm od nula do dvajset i četiri!

Danas više ni pasi aš ni ni judi. Pasanu šeti-manu su na šest večer pokrali tati mojga suse-da tako da niki niš čul. I to me posebe rastužilo. Znal san ja da j’ pol moj-ga brega prazno – Rusi bez vize, stari su umrli, mladi delaju vane i još jedan kabal kuć ke čeka-ju da ih ki kupi po si soldi za keh se prodavaju, al’

opeta baš na šest večer da se tako neš dogodi to mi ni ćaro. Tu noć mi je palo na pamet da je Opa-tija zaspraven obrnuto proporcijalna od Slavoni-je. I ž nje su si pobegli al’ zato aš tamo ni dela ni soldi. Z Opatije su pak si pobegli aš previše vredi, a opeta ne vredi kot Mon-te Karlo (s ken ju često uspoređuju), pa tako da smo, ča bi neki rekli, “ni v’rite ni pul nje”. Baš ža-losno i štufno, kot i mene ča ovo opet povedan al’ ne moren protif sebe. No intanto, više ne moremo pušćevat otprta vrata i ja se više ne moren s ten štimat po Zagrebe i ča ja znan kade.

Kad se spametin pred dvajset let još san se šti-mal i s ten kako va Opa-tije nimamo ni semafor,

pa smo i njega kašneje dobili. Ja, ima još jena stvar ka mi je bila fora – sedandeseteh let san se štimal i s ten da mi je oko devedeset posto susedi va rode baren va četrten kolene ako ne bliže, a da-naska ih više od pol ni ne poznan. A i znate kakov san ja pa me ne boli toli-ko ča ih ne poznan nego ča dobar del njih još ni čulo za moj “lik i delo” pa verujen kako dana-ska je više judi čulo za me va jenen prosječnen zagrebačken nebodere nego na mojen brege. No ala, bar ni smoga ni magli, a skoro ćemo imet opet kino pa će neš bit. Ma san šerjo bil danas va današnjoj kolumne, drugi put će bit veseleje. Homo naprvo, stojte do-bro…