promjene u svjetskoj ekonomiji i posljedice po … · web viewpolitičku provedivost programa...

HRRue Belliard/Belliardstraat 99 — 1040 Bruxelles/Brussel — BELGIQUE/BELGIËTel. +32 25469011 — Faks +32 25134893 — Internet: http://www.eesc.europa.eu

Europski gospodarski i socijalni odbor

CCMI/134Promjene u ekonomiji i

konkurentnost EU-a

Bruxelles, 17. rujna 2015.

Informativno izvješćeEuropskog gospodarskog i socijalnog odbora

Promjene u svjetskoj ekonomiji i posljedice po konkurentnost EU-a(informativno izvješće)

____________

Izvjestitelj: g. van IERSELSuizvjestitelj:g. GIBELLIERI

____________

CCMI/134 – EESC-2015-01586-00-02-RI-TRA (EN) 1/14

http://www.eesc.europa.eu/

Dana 11. prosinca 2014., sukladno pravilu 29. stavku 2. Poslovnika, Europski gospodarski i socijalni odbor odlučio je sastaviti informativno izvješće o temi

Promjene u globalnoj ekonomiji– posljedice po konkurentnost EU-a(informativno izvješće).

Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI), zaduženo za pripremu rada Odbora o toj temi, Informativno izvješće usvojilo je 15. srpnja 2015.

Europski gospodarski i socijalni odbor Izvješće je usvojio na svom 510. plenarnom zasjedanju održanom 16. i 17. rujna 2015. (sjednica od 17. rujna 2015.), sa 93 glasa za, 1 protiv i 3 suzdržana.

*

* *

Potreba za detaljnom analizom u cilju ponovnog usmjeravanja prema konvergenciji

Sedam godina slabog gospodarskog razvoja uzrokovanog velikom financijskom i socioekonomskom krizom, koja je ujedno i glavno obilježje tog razdoblja, snažno se odrazilo na gospodarstvo u Europi. Nakon promjena u politikama EU-a na monetarnom i gospodarskom polju, svaka država članica prilagodila je vlastite instrumente politike. U ovom se trenutku naziru počeci oporavka. Jedno zanimljivo pitanje jest do koje je mjere kriza utjecala na strukturno stanje u EU-u i državama članicama. Vraća li se Europa u svoje normalno stanje? Hoće li se EU lako oporaviti ili je to višedimenzionalni proces s varijacijama među državama članicama? Ako je to slučaj, kako bi se mogao opisati i procijeniti međusobni utjecaj socioekonomskih odnosa?

EGSO smatra da se novo okruženje mora precizno prikazati u interesu kreatora politika i poslovne zajednice. To bi moglo rezultirati prilagodbom politika i ciljanim mjerama za pojedine zemlje. Jedna od analiza u kojoj se stanje razmatra s tog stajališta jest izvješće pod nazivom „Promjene u ekonomiji“ koje je 2014. godine izradila tvrtka Boston Consulting Group.1 Ta se analiza temelji na 27 država svijeta koje su vodeći izvoznici te se razmatra različita razina njihove uspješnosti tijekom proteklih godina. Zatim se analiziraju trendovi koji su prema njihovom mišljenju odlučujući za predstojeće razdoblje. U tom okruženju čini se da će neka gospodarstva u usponu biti vrlo uspješna dok među europskim zemljama neke ostaju na svjetskoj razini, a neke pate od strukturnih poteškoća. Sugerira se da u Europi dolazi do sve veće heterogenosti. EGSO smatra da je potrebna dodatna analiza. Trebalo bi detaljnije proučiti višestruke čimbenike koji određuju konkurentne odnose među zemljama te razmotriti moguće strukturne trendove u socioekonomskim odnosima među državama EU-a koji su se počeli javljati za vrijeme krize.

1 Boston Consulting Group (BCG) jedna je od tri najveće savjetodavne tvrtke za poduzeća na svijetu. Smatra se jednom od najuglednijih tvrtki na tom polju, a njezini klijenti dolaze iz privatnog, javnog i neprofitnog sektora.


Ovo informativno izvješće ne pruža cjelovitu sliku. Treba ga se smatrati uvodnim izvješćem o vrlo složenom problemu. Upućeno je Komisiji i Vijeću. Svrha mu je potaknuti oba tijela na bolje razumijevanje trendova koji određuju uspješnost država članica, europskog gospodarstva u cjelini i europodručja. Dobro strukturirana analiza Komisije trebala bi biti osnova za povratak na put prema konvergenciji uz pomoć sofisticiranijeg praćenja kretanja u državama članicama i ciljanih politika u pogledu konkurentnosti za određene situacije. Naposljetku, iz takve dobro strukturirane analize i poslovni svijet može izvući korist u pogledu odlučivanja o ulaganju.

1. Uvod

1.1 EGSO započinje svoje razmatranje na temelju izvješća tvrtke Boston Consulting Group pod nazivom „Promjene u ekonomiji svjetske proizvodnje“ iz kolovoza 2014. godine. U tom se izvješću ističe da proizvođači moraju preispitati svoju industrijsku strategiju s obzirom na to da su se profili troškovne konkurentnosti zemalja u kojima proizvode promijenili tijekom posljednja tri desetljeća.

1.2 U informativnom izvješću uglavnom se usredotočuje na popis čimbenika za koje se čini da imaju odlučujuću ulogu u prikazu okvirnih uvjeta koji određuju konkurentnost Europe. Kao što BCG ispravno tvrdi, ti se okvirni uvjeti mijenjaju. Nakon sedam teških godina čini se da je sada odgovarajući trenutak za ažuriranje relevantnih čimbenika. To bi se trebalo izložiti na sveobuhvatan način, no potrebno je ispravno odraziti i stanje u pojedinačnim zemljama. Ovim informativnim izvješćem ne pruža se detaljna analiza već smislen opis postojećih čimbenika.

1.3 Općenito gledajući, u izvješću BCG-a ističe se potreba da se u Europi jasno odredi što je konkurentnost. EGSO smatra da bi u ovom trenutku moglo biti teško izraditi točnu procjenu uspješnosti Europske unije i njezinih država članica.

1.4 Unatoč nekim nedostacima, EGSO je u izvješću BCG-a našao zanimljive i vrijedne zaključke o tome kako su se određene zemlje EU-a razvile u odnosu jedna prema drugoj i u odnosu na ostatak svijeta koji će u budućnosti imati utjecaj na Europsku uniju. Značajno je da se u izvješću BCG-a i raznim drugim studijama naglašava novi obrazac u Europi: od početka krize u državama članicama EU-a došlo je do različitih kretanja u pogledu konkurentnosti. Razlike u EU-u sve se više povećavaju među zemljama, ali i među regijama.2

2 To znači da dolazi do sve veće socioekonomske heterogenosti. Razlike i raznolikost ne smije se miješati. Kulturna raznolikost ispravno se smatra odlikom Europe u cjelini. Ona potiče kreativnost i jača konkurentnost u nizu sektora. Multikulturne skupine na razini Europe često su izvor novih zamisli.


1.5 Naročito nije došlo do konvergencije među državama članicama u europodručju unatoč očekivanjima prema kojima je ekonomska i monetarna integracija u endogenim optimalnim valutnim područjima, poput europodručja, proces koji sam sebe potiče. Među državama članicama Portugal, Irska, Italija, Grčka, Španjolska i u manjoj mjeri Francuska najviše su se udaljile od najuspješnijih država tijekom prvog desetljeća nakon uvođenja eura 1999. godine.3

2. Analiza BCG-a

2.1 Izvješće BCG-a oslanja se na tri glavne premise:

koristi se Sjedinjenim Američkim Državama kao referentnim predmetom studije; odnosi se na razdoblje 2004. – 2014.; određuje konkurentnost na osnovi četiri čimbenika koji uvjetuju cijenu: plaće, devizni

tečaj, produktivnost rada i energetski troškovi.

2.2 Europska unija treba uzeti u obzir novi svjetski obrazac u proizvodnji. BCG se usredotočuje na 27 vodećih trgovinskih zemalja kako bi analizirao industrijske i konkurentske snage na svjetskoj razini te predstavio sveobuhvatan pregled tog pitanja. Čitateljima također pruža jasan i razumljiv okvir analize.

2.3 Unatoč tim dobrim stranama, analize poput izvješća BCG-a imaju i znatnih nedostataka kad se njihov okvir primjeni na europsko gospodarsko okruženje.

2.4 Prvo, korištenje SAD-a kao primjera upitno je s obzirom na to da razvoj cijena u SAD-u u razdoblju 2004. –2014. ne odražava kretanja u ostatku svijeta. SAD je zapravo među samo nekolicinom zemalja u kojima je zabilježeno veliko sniženje cijena energije zbog iskorištavanja plina iz škriljevca.

2.5 Drugo, u analizi BCG-a nisu uključeni neizravni troškovi4 koji utječu na konkurentnost. Povrh toga, plaće se smatraju isključivo čimbenikom troška, a ne pokretačima unutarnje potražnje i pokazateljima socijalne dobrobiti. Važan nedostatak je i to da se ne ukazuje dovoljno na vezu s produktivnošću.

3 Vieira, C., i Vieira, I., "Assessing the Endogeneity of OCA Conditions in EMU" („Procjena endogenosti uvjeta optimalnog valutnog područja u EMU-u“), The Manchester School, svezak 80., Issue Supplement (dodatak broju) S1, str. 71.-91., rujan 2012.

4 Izvješće BCG-a navodi čimbenike koji utječu na cijene i čimbenike koji ne utječu na cijene. Radi jasnoće, u ovom se informativnom izvješću služi ekonomskim definicijama izravnih i neizravnih troškova.


2.6 Treće, s obzirom na to da je BCG proveo globalnu analizu, razumljivo je da je odabrao ograničen broj zemalja na temelju njihovih izvoznih rezultata. To znači da je razmotren samo ograničen broj država članica EU-a. Taj pristup otežava pregled stanja konkurentnosti EU-a kao cjeline. Povrh toga, kao što je često slučaj sa studijama izrađenim izvan EU-a, BCG ne smatra EU jedinstvenom jedinicom već se usredotočuje samo na države članice. No, za uravnoteženu procjenu to je vrlo upitna i nesimetrična metoda s obzirom na to da se gospodarski razmjeri i postupci odlučivanja u SAD-u i Kini ne mogu uspoređivati s onima u pojedinačnim europskim zemljama. Te bi države trebalo usporediti s EU-om u cjelini.

2.7 BCG gleda na svijet s određenog stajališta. Moglo bi se zaključiti da su kriteriji koje koristi BCG vrijedni, ali je očito da su suviše ograničeni i lako ih se može upotrijebiti na krivi način. Tim se kriterijima ne uzimaju u obzir višestruki pokazatelji relevantni i za trgovačka društva i za vlade. Analitičke nedostatke trebalo bi nadvladati širenjem analitičke osnove.

3. Analitička opažanja o važnim čimbenicima u europskom okruženju

3.1 Shvaćanje konkurentnosti znatno se razlikuje u odnosu na socioekonomsku skupinu o kojoj se radi, pa čak i u odnosu na ekonomsku literaturu. Povrh toga, konkurentnost je dinamičan pojam na koji snažno utječe svjetsko gospodarsko okruženje. Uključivanje svih relevantnih čimbenika u općeprihvaćenu definiciju za cijelu Europu pomoglo bi da se utvrdi zajedničko i nedvosmisleno stajalište o stvarnom stanju kao i o socioekonomskoj transformaciji kroz koju trenutno prolazi samo europsko društvo.

Profili konkurentnosti država članica prema Europskoj komisiji

U izvješću o konkurentnosti država članica za 2014. godinu5 Europska komisija definira konkurentnost koristeći se trima pokazateljima u razdoblju od posljednjih pet godina: produktivnost rada, izvoz i inovacije. Na temelju toga klasificira profile konkurentnosti država članica EU-a na sljedeći način:

Države članice s visokom i rastućom razinom konkurentnosti: Danska, Njemačka, Irska i Nizozemska.

Države članice s visokom, ali opadajućom razinom konkurentnosti: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Austrija, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.

Države članice sa skromnom, ali rastućom razinom konkurentnosti: Češka, Grčka, Španjolska, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunjska i Slovačka.

Države članice sa skromnom i opadajućom razinom konkurentnosti: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Malta i Slovenija.

5 Europska komisija, Reindustrijalizacija Europe: izvješće o konkurentnosti država članica za 2014. g., SWD(2014) 278, Europska unija, 2014.


Komentar EGSO-a: gore navedeni prikaz dokazuje da se mora provesti točnija analiza. Širi raspon pokazatelja mogao bi promijeniti redoslijed uspješnijih i manje uspješnih zemalja te bi zahvaljujući tome rangiranje moglo biti razumljivije. Posebice, usmjeravanje na izvoz, a ne na ravnotežu, zasjenjuje dobre trgovinske rezultate gospodarstava u Europi. EU je i dalje daleko najveći trgovinski partner na svijetu. Uz to, nijansiraniji skup pokazatelja za mjerenje konkurentnosti rezultirao bi točnijim rangiranjem od onog u gore navedenom prikazu.

3.2 Proširenjem pojma konkurentnosti na neizravne troškove analiza bi postala puno primjerenija Europskoj uniji. Neizravni troškovi, uvjetovani prvenstveno okruženjem u kojem posluje poduzeće, uključuju sljedeće:

neizravne troškove poput logističkih troškova, opće lakoće poslovanja, upravljanja, kvalitete i zajedničkog osjećaja svrhe nacionalnih uprava, korupcije, stava prema poduzetništvu i privatnim poduzećima, ekoloških troškova ili nedovoljne mobilnosti radne snage među državama članicama;

pristup sirovinama (npr. visokotehnološkim metalima i gumi), kao što je istaknuto u Inicijativi za sirovine 2010.6 Europske komisije;

razinu privatne i javne zaduženosti s obzirom na to da će zemlja naići na veće poteškoće u ponovnom uspostavljanju konkurentnosti ako na raspolaganju ima ograničena financijska sredstva;

nepovoljan demografski razvoj koji sve više opterećuje socijalne sustave uz nedovoljan natalitet i nedovoljnu migraciju kvalificirane radne snage;

ulaganje u obrazovanje, školovanje i izobrazbu (u svakodnevnom kontekstu to se obično predstavlja kao čimbenike troška umjesto kao ulaganja);

političku provedivost programa reformi, što je osjetljiva tema rasprava u EU-u i u europodručju između vlada, raznovrsnih interesnih skupina i socijalnih partnera: demokratski postupak odlučivanja u okviru višerazinskog upravljanja iziskuje puno vremena. Skupine civilnog društva često se suprotstavljaju nacionalnim reformama čime utječu na postupak provedbe;

javne uprave koje su u nekim državama članicama sposobne reagirati brže od drugih. Javne uprave u brojnim državama članicama nisu učinkovite. Bolje administrativne prakse obično podrazumijevaju pogodnije poslovno okruženje. Stoga se moraju uzeti u obzir i birokratski postupci i preopterećenost propisima;

razine javnog i privatnog duga: javna podrška ulaganju i štednji utječe na ulaganja (odnos između štednje i ulaganja). Vlade obično nastoje postići ravnotežu u javnim financijama, a ne podupirati ulaganja.

3.3 U sklopu komparativne analize u EU-u također bi bilo uputno razmotriti održivost konkurentnosti, odnosno proučiti u kolikoj mjeri čimbenici koji utječu na cijenu sami osiguravaju trajnu konkurentnost bilo između EU-a i ostatka svijeta bilo među državama članicama EU-a. Sljedeći čimbenici imaju velik utjecaj na razlike među državama članicama EU-a:

6 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0699:FIN:en:PDF


http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0699:FIN:en:PDF

uloga obrazovanja, izobrazbe i drugih mehanizama koji služe unapređenju vještina i znanja u cijelom društvu i poboljšanju prilagodljivosti radne snage. OECD snažno naglašava potrebu za odgovarajućim obrazovanjem koje predstavlja daleko najvažniji čimbenik za dugoročno održavanje inovativne ekonomije. Obrazovanje se tiče cijelog društva. EU se sve više trudi da potiče skup vještina prilagođenih potrebama gospodarstva i okoliša;

učinak javnih i privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Nove tehnologije (digitalizacija, biotehnologija, nanotehnologija, obnovljiva energija itd);

nepostojanje vodećih europskih poduzeća koja bi se mogla natjecati s velikim tehnološkim poduzećima (npr. Googlom, Amazonom, Facebookom, Appleom);

uloga digitalizacije, nova pojave koja je zasad jedva uključena u statističke podatke. Digitalno društvo brzo se razvija. Ono mijenja konture gospodarstva, uvelike utječe na poslovni svijet i društvo, imat će odlučujuće posljedice na tržište rada te će stvoriti nove odnose između vlada i građana, kao i između poduzeća i potrošača;

uloga industrije 4.0 i disruptivne tehnologije kao i sve češća ponuda usluga uz proizvode u proizvodnoj industriji (eng. servitisation of manufacturing), što predstavlja novi međusektorski trend. Poduzeća u državama članicama u kojima su digitalne vještine slabo razvijene nailaze na veće poteškoće u primjeni najnovijih inovacija, tehnika modernizacije i novih poslovnih modela. Ta zabrinjavajuća pojava odražava trend sve većih razlika. Jaka središta kao i slabe točke u Europi moraju se ispravno razmotriti kako bi se izmjerila konkurentnost i sakupili podaci za prilagođavanje politika i mijenjanje stavova kako javnog tako i privatnog sektora;

razlike u produktivnosti. Brzo širenje i komercijalizacija novih tehnologija ima golem izravan učinak na produktivnost.

uloga ekonomskih klastera u naprednijim regijama; s obzirom na to da lanac proizvodnje postaje sve fragmentiraniji zbog sve većeg

preklapanja proizvodnje i pružanja usluga, potrebno je posvetiti posebnu pozornost lancu vrijednosti;

prometna infrastruktura i troškovi; stabilizirajući utjecaj snažnih socijalnih partnerstava i pouzdanih kolektivnih ugovora; nesklonost riziku u Europi, ili drugim riječima, snažna želja za očuvanjem sigurnosti i

neizlaganjem riziku otežava spremnost za ulaganje u budućnost; uloga kružnog gospodarstva i učinkovito korištenje resursa; poticajima za energetsku učinkovitost, potaknutim visokim energetskim troškovima,

smanjuje se negativan učinak tih troškova na konkurentnost;7

uloga javnog sektora kao regulatora, ali i kao ulagača; uloga administrativnih kapaciteta koji su od presudne važnosti za poticanje plodonosnog

poslovnog okruženja;

7 Prema podacima Američkog vijeća za energetski učinkovito gospodarstvo, Europska je unija na trećem mjestu među energetski najučinkovitijim gospodarstvima, dok su Sjedinjene Države na 13. mjestu.Američko vijeće za energetski učinkovito gospodarstvo (American Council for an Energy-Efficient Economy, ACEEE): International Energy Efficiency Scorecard („Međunarodni rezultati u pogledu energetske učinkovitosti“) Vidi: http://aceee.org/portal/national-policy/international-scorecard.


http://aceee.org/portal/national-policy/international-scorecard

regulativa i njezin utjecaju na konkurentnost. Stabilno regulatorno okruženje nužno je za privlačenje dugoročnih ulaganja koja dolaze iz EU-a i izvan njega, a koja održavaju konkurentnost EU-a;

vremenski okvir ima veliku ulogu s obzirom na to da neke reforme i prilagodbe gospodarstva imaju dugoročni učinak (primjerice, ulaganje u obrazovanje), dok su druge učinkovite u kratkom roku. S obzirom na brz tehnološki razvoj, vrijeme sve više postaje stvaran instrument konkurentnosti;

pouzdanost statističkih podataka. Nepouzdani statistički podaci koje pružaju države članice dovode do loše procjene politika EU-a te do nejasnih ocjena njihovog pozitivnog učinka na gospodarstvo.

3.4 Kretanja se moraju razmotri kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom razdoblju. Na kojim se poljima i u kojoj se mjeri povećavaju razlike među zemljama, a na kojim poljima dolazi do konvergencije? U kojoj mjeri ta kretanja utječu na međunarodnu konkurentnost i prosperitet europskih zemalja? Međusektorsko ispitivanje jasno definiranih osnažujućih preduvjeta može biti od velike pomoći u potpori politikama za jačanje konkurentnosti.

3.5 Godišnji pregled rasta i preporuke po državama već otkrivaju neke iznenađujuće situacije u zemljama, ukazujući ili na ostvaren napredak, na stagnaciju ili pak nazadovanje na području koje se analizira. No, to je ograničena procjena. A kad procjene i postoje, o njima se nikad javno ne raspravlja. Stoga je važnost procjena za države članice u pogledu politika i dalje ograničena. Instrument europskog semestra, temeljen na ispravnim i potpunim statističkim podacima o socioekonomskom stanju, može se i trebao bi se učinkovitije primjenjivati.8

4. Europska unija kao cjelina

4.1 U mnogim izvještajima velika gospodarstva i političke jedinice, poput SAD-a i Kine, analiziraju se na isti način kao i manje zemlje. Europska unija kao cjelina obično se ne uzima u obzir. No, EU bi svakako trebalo staviti na istu razinu kao i druge velike zemlje koje imaju golema unutarnja tržišta, zajednički pravni okvir i centar za donošenje odluka.

4.2 Premda ti temeljni uvjeti nisu u potpunosti ispunjeni u Europi, EU je potrebno uzeti u obzir kao cjelinu, a ne samo pojedinačne države, kako bi se postigla odgovarajuća procjena kretanja. To stoga podrazumijeva paralelnu analizu rezultata pojedinih država i rezultata EU-a kao cjeline. Stanje je potrebno sagledati iz obje perspektive što se čini rijetko, ako ikada.

4.3 Analitičke prikaze potrebno je poboljšati i tako da se u obzir uzme uloga EU-a kao sredstva za najbolju integraciju, odnosno da se uzme u obzir širenje pozitivnog učinka do kojeg je došlo unutar EU-a u proteklih pet desetljeća (1957. – 2007.). Već je jasno da su financijska kriza iz 2007. godine i gospodarska kriza koja joj je uslijedila povećale rizik različite brzine razvoja u različitim dijelovima Europe.

8 Velik naglasak na potrebi za učinkovitijim europskim semestrom u izvješću petorice predsjednika „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije“, 22. lipnja 2015., značajan je i vrlo dobrodošao.


4.4 Sve se mora analizirati u skladu s time:

Europska unija kao cjelina. Velike zemlje imaju slične zemljopisne, regionalne i demografske probleme kao i EU. No razlika je u tome da su one ujedinjene političke i gospodarske cjeline, što EU nije. EU liči na poluizgrađenu kuću: s jedne strane, europskom integracijom razvija se trgovina robe i usluga te promiče prekogranično znanje i lanci vrijednosti, kao i mobilnost, no s druge strane još uvijek postoji 28 različitih pravnih sustava, 28 industrijskih politika i, zbog krize, na obzoru je fragmentacija jedinstvenog tržišta.9 EGSO stoga naglašava potrebu da se potakne zajednička dinamika u cijelom EU-u.

Zanimljivo je da su u odnosu na ono što se očekivalo od konvergencije na kojoj se temeljila zamisao unutarnjeg tržišta EU-a europske zemlje i regije dosad zapravo u velikoj mjeri sačuvale svoje gospodarske posebnosti (poput postojećih prednosti i nedostataka u SAD-u i Kini), a to su primjerice proizvodnja u Njemačkoj, logistika u Nizozemskoj i Belgiji, usluge u Ujedinjenoj Kraljevini, luksuzni proizvodi u Italiji itd. Što je još važnije, tendencija je da strukturne gospodarske razlike između država članica ostaju uglavnom nepromijenjene.

No, kao i u SAD-u i Kini, potrebno je proučiti kako bi se trebalo optimizirati niz prednosti u okviru jednog gospodarskog sustava. Kako bi se time mogla stvoriti dodatna zajednička dinamika i postići napredak u dovršenju jedinstvenog tržišta? Promjene u obrascima konkurentnosti između država članica i unutar njih imaju osobit utjecaj na odluke o ulaganju. U svjetlu novijih kretanja, premještanje unutar EU-a ili u EU može donijeti velik profit europskim trgovačkim društvima zahvaljujući poboljšanoj kvaliteti proizvodnje, boljim uslugama, prilagođenim poslovnim modelima, nižim troškovima prijevoza te smanjenim carinskim tarifama i preprekama trgovini.

Obrazac europodručja ili nepostojanje optimalnog valutnog područja: ekonomska i monetarna unija (EMU) stvorena je na temelju jedinstvene monetarne politike bez zajedničkog gospodarskog upravljanja u uvjerenju da će među državama članicama europodručja doći do konvergencije. EMU ima koristi od povećane integracije u usporedbi s cjelokupnim teritorijem EU-a, no i dalje je problem nedovoljno razvijeno gospodarsko upravljanje i nedovoljna integracija, što EMU stavlja u slabiji položaj u usporedbi s velikim gospodarstvima poput SAD-a. Loše funkcioniranje i nedovršena struktura EMU-a također ograničuju razvoj konkurentnih financijskih tržišta dok nesigurnost u vezi s budućnošću EMU-a odvraća od dugoročnih ulaganja.

9 To se prepoznaje u izvješću petorice predsjednika „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije“, 22. lipnja 2015., te se u skladu s time EU-u predlaže osjećaj svrhe i pragmatičan ali ambiciozan plan za boljitak.


Povrh toga, moglo bi doći do različitog gospodarskog upravljanja u okviru europodručja i u okviru EU-a. Uz druge probleme, trenutna situacija u privatnom sektoru uzrokuje nedovoljnu stabilnost za odlučivanje o prekograničnom ulaganju.

Jedna je od neplaniranih posljedica EMU-a da je on u početku imao uspavljujući učinak u brojnim zemljama što je uzrokovalo štetu jer je povećalo ulaganja do stupnja koji je prelazio stvarne gospodarske mogućnosti dok su istovremeno prilagodbe socijalne i gospodarske politike bile neopravdano odgođene.

EU je vrlo važno tijelo s obzirom na to da su njegovi glavni konkurenti velike zemlje u kojima trgovačka društva mogu prosperirati zahvaljujući povoljnom poslovnom okruženju. EU nažalost pati zbog fragmentacije. Zbog raznih nedosljednosti među državama članicama poduzeća nedovoljno prosperiraju u okviru europodručja/EU-a. Za razliku od SAD-a Europa u posljednjih 50 godina nije proizvela nova velika trgovačka društva; postojeća velika poduzeća u EU-u osnovana su davno.10 To je djelomično posljedica nepostojanja predvidljivog unutarnjeg tržišta i učinkovitog centra odlučivanja. Uz to, iskustvo u praksi ukazuje na to da su unatoč velikoj uspješnosti u znanosti i temeljnim istraživanjima u EU-u gospodarski akteri EU-a daleko manje sposobni primijeniti to na tržištu nego njihovi konkurenti u SAD-u.

Unatoč tome što je EU postigao golem napredak tijekom godina, pa čak i za vrijeme krize, u suzbijanju protekcionizma i uvođenju pravnih odredbi na mnogim važnim područjima, dosad se nije uspio razviti na ključnim poljima poput energije, prometa, telekomunikacija i u sektoru obrane, gdje nacionalno upravljanje ima dominantnu i odlučujuću ulogu, što slabi funkcioniranje te financijske i ekonomske prednosti jedinstvenog tržišta.

Za konkurentnost europskih poduzeća posebice je važna uspješna energetska politika EU-a. U tom kontekstu sustav trgovanja emisijama (postizanje bolje emisije ugljičnog dioksida od prosječne, opasnost od istjecanja ugljika) treba pažljivo razmotriti jer visoke cijene energije potiču energetski intenzivne industrije da se presele izvan EU-a.

U okviru analize trebalo bi se obratiti pozornost na položaj globalnih lanaca vrijednosti u EU-u. Položaj koji određena zemlja ima u lancu vrijednosti nije nepromjenjiv, što dovodi do promjena u specijalizaciji u EU-u u odnosu na ostatak svijeta, ali i među državama članicama. Takve promjene u okolnostima mogu se i moraju se detaljno proučiti.

Zasad ne postoji sustavna ocjena uspješnih i neuspješnih politika EU-a, kao ni ocjena toga kako one djeluju u državama članicama.

Stabilno ili nestabilno regulatorno okruženje presudno je za ulaganje poduzeća. Kakav doprinos daje EU povoljnom okruženju uz pomoć vlastitog zakonodavnog rada ili

10 Zanimljiv primjer iznimke tom pravilu predstavlja Airbus, no to trgovačko društvo uživa veliku potporu vlade.


nastojanjem da se smanji administrativno opterećenje država članica? Koji se uvjeti trebaju stvoriti kako bi se za dobrobit jedinstvenog tržišta poboljšala nejasna i neodređena veza između regulatornog okvira EU-a i različitih nacionalnih okvira (provedba!).

Od početka krize 2008. godine u EMU-u nije došlo do povećane konvergencije, već do veće heterogenosti (primjerice Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španjolska s jedne strane, a ostatak europodručja s druge te visoko kotirana europska gospodarstva s jedne strane, a srednjoeuropske države članice s druge).1112 Analizom bi se trebao pojasniti taj trend kako bi se zaustavio i usmjerio u pozitivnom smjeru te kako bi se osmislila moguća rješenja.

U pogledu regionalizacije svjetske trgovine (primjerice SAD u odnosu na Kinu u odnosu na EU), EU je od presudne važnosti. Zemlje izvoznice i uvoznice djeluju same za sebe, ali i za EU u cjelini. Trebalo bi proučiti u kolikoj je mjeri EU kao cjelina važan za vodeće zemlje izvoznice EU-a te na koji način slobodna trgovina unutar EU-a pridonosi uspješnosti izvoznih aktivnosti glavnih zemalja izvoznica. Na koji način održavanje bilateralnih trgovinskih odnosa slabi ukupne rezultate EU kao cjeline?

Bruxelles, 17. rujna 2015.

PredsjednikEuropskog gospodarskog i socijalnog odbora

Henri MALOSSE

*

* *

Napomena: Dodatak na sljedećoj stranici.

11 Vieira, C., i Vieira, I., "Assessing the Endogeneity of OCA Conditions in EMU" („Procjena endogenosti uvjeta optimalnog valutnog područja u EMU-u“), The Manchester School, svezak 80., Issue Supplement (dodatak broju) S1, str. 71.-91., rujan 2012.

12 Vidi: Dodatak


DODATAK

Globalni indeks konkurentnosti (Global Competitiveness Index, GCI) koji priprema Svjetski gospodarski forum pruža sveobuhvatniji pogled na konkurentnost nego analiza BCG-a u izvješću „Promjene u ekonomiji svjetske proizvodnje“. U njemu se profili konkurentnosti zemalja rangiraju prema 12 kriterija:

institucijsko okruženje kvaliteta infrastruktura makroekonomsko okruženje zdravstvo i osnovno obrazovanje više obrazovanje i izobrazba učinkovitost tržišta dobara učinkovitost tržišta rada razvijenost financijskog tržišta tehnološka spremnost veličina tržišta sofisticiranost poslovanja inovacije.

Ucrtavanje vrijednosti Globalnog indeksa konkurentnosti za države članice EU-a (narančasto) i odabranih zemalja (plavo) (Slika 1.) ukazuje na to da su:

neke države članice EU-a poboljšale svoj profil konkurentnosti, dok su druge postale manje konkurentne u razdoblju od 2006. do 2014. godine, što je dovelo do stvaranja triju skupina zemalja u okviru Europske unije;

usprkos nedostacima izvješća BCG-a njegovi zaključci točni u pogledu toga da su neke zemlje poboljšale svoju konkurentnost, a druge nisu.

Zaključci Europske komisije u Izvješću o konkurentnosti država članica za 2014. godinu13 to potvrđuju (Slika 3. i 4.).

Dopunskom studijom mogla bi se osigurati detaljna analiza tih preliminarnih zaključaka.

13 Europska komisija, Reindustrijalizacija Europe: izvješće o konkurentnosti država članica za 2014. g., SWD(2014) 278, Europska unija, 2014.


Slika 1: Konkurentnost u 2006. i 2014. (izvor: Svjetski gospodarski forum)

Slika 2: Globalni indeks konkurentnosti (izvor: Svjetski gospodarski forum)


Slika 3: Promjene u stupnju uspješnosti i relativnom intenzitetu inovacija u državama članicama (izvor: Europska komisija)

Slika 4: Trgovinska integracija u okviru jedinstvenog tržišta (izvor: Europska komisija)

____________


promjene u svjetskoj ekonomiji i posljedice po … · web viewpolitičku provedivost programa...

Documents