prosinac 2008
TRANSCRIPT
Stari grad Konjskih i crkva Sv. Dominika
CRTICE IZ OSNOVNE ŠKOLE KONJŠČINA
MARTINJE U KONJŠČINI
HRVATSKO LIKOVNO DRUŠTVO «STARI GRAD»
GOSPODARSKA I POLITIČKA SITUACIJA U NAŠOJ OPĆINI
UDRUGA PČELARA „NEKTAR“ KONJŠČINA
KARATE KLUB „KONJŠČINA“
vv
Prosinac 2008 •• broj 1 • besplatni primjerak
Jednom rečenicom ne možemo reći sve što bismo trebali reći o aktivnostima u 2008. godini. Trebalo bi reći da je bilo puno aktivnosti i puno sadržaja koji su provedeni uz svesrdnu pomoć učenika, nastavnika te uprave škole. Kroz kalendarsku 2008. godinu protežu se dvije školske 2007/08. i 2008/09. godine a rezultate školske godine sumiramo 31. kolovoza.
Već na početku kalendarske godine naša škola je bila odabrana za potrebe testiranja Bolonjskog vrednovanja što smo uz nadzor djelatnika NCVVO-a uspješno odradili.
Odmah iza toga uslijedila su županijska natjecanja iz informatike gdje smo, kao stalni domaćini, bili vrlo uspješni. Naši su učenici bili najbolji na županiji. Osvojili smo prva mjesta i u matematici, a ukupno smo bili prvi i u tehničkoj kulturi te smo se plasirali na državno natjecanje u Puli.
Kao Eko-škola išli smo na državnu smotru u Veli Lošinj s temom „Hrž v čovekuvu življenju„ gdje je naš štand privukao veliku pažnju prisutnih. Testiranja učenika četvrtih i petih razreda priređena su u travnju i svibnju gdje su učenici iz naše županije bili među najboljima u državi.
Škola ima mnogo učenika putnika, više od polovice ukupnih. Svima učenicima-putnicima željeli
CRTICE IZ OSNOVNE ŠKOLE KONJŠČINA
smo osigurati čim veću sigurnost prilikom dolaska i odlaska s nastave. Tako smo odlučili za njih urediti lijepo autobusno stajalište. To smo realizirali za vrijeme proljetnih praznika tako da naši učenici više ne čekaju prijevoz na cesti. Mora se usput napomenuti da smo prošle školske godine imali kvalitetan i redovit prijevoz učenika te smo od istog prijevoznika imali i besplatan prijevoz učenika na terensku nastavu unutar naše županije.
Nastavna godina 2007/08. uspješno je završena 23. lipnja, ali smo do 31. kolovoza i kraja školske godine imali još puno obaveza koje je trebalo izvršiti. Od strane Hrvatske elektroprivrede naša je Osnovna škola, u suradnji sa Termoelektranom Jertovec, izabrana za domaćina hvale vrijedne akcije „Imam žicu“. U toj
akciji učenici osnovnih i srednjih škola koji su osvajali prva mjesta na državnim natjecanjima, dobivaju od
HEP-a vrijedne nagrade. Za uspješnu organizaciju podjele nagrada akcije „Imam žicu“ dobili smo pohvale HEP-a i resornog ministarstva.
Državna Agencija za Odgoj i Obrazovanje izabrala je OŠ Konjščina kao predstavnicu naše domovine na svjetskoj „GLOB-e“ konferenciji u Južnoafričkoj Republici. Izbor za taj veliki događaj zaslužen je marljivim radom učenika i njihovih učiteljica čime je OŠ Konjščina postala najuspješnija „GLOB-e“ škola u Hrvatskoj.
Među najveće uspjehe u prethodnoj školskoj godini sigurno spada i preseljenje školske knjižnice u nove prostore koje smo velikim dijelom sami uredili zahvaljujući vlastitim snagama našeg tehničkog osoblja. Sada imamo knjižnicu koja zadovoljava sve kriterije školskog bibliotekarstva te može prerasti i u mjesnu knjižnicu. Tema dana škole 18. studenog bila je „Šezdeseta
obljetnica knjižnice“ te je taj dan knjižnica svečano predana na kori-štenje svim učenicima, nastavnicima i stručnim suradnicima.
No bilo je i problema na početku nove školske godine 2008/09. Pošto škola više ne utječe na izbor prijevoznika za prijevoz učenika-putnika, dogodili su se određeni problemi s novim prijevoznikom koji je odabran za ovu godinu. U suradnji sa roditeljima, koji su svakodnevnim primjedbama na rad prijevoznika, skretali pažnju na problem uspješno smo riješili većinu tih primjedbi. Ipak, mnogi učenici još uvijek predugo čekaju na prijevoz do škole.
I na kraju u ime svih zaposlenika i učenika Osnovne škole Konjščina želimo svim čitateljima Blagoslovljen Božić i Sretnu novu godinu.�
v
2
3
Udruga vinara i vinogradara iz Konjščine organizirala je proslavu martinja u prostorima Hrvatskog vatrogasnog doma u Donjoj Konjščini. Odabirom nekoliko fotografija pokušali smo vam prikazati ljepotu dočeka najvećeg zagorskog sveca Sv. Martina.�
Martinje u Konjščini
GRAŠEVINA JE TEKLA
Baba mi je srdito reklapak si se tak fejst napil
joj, graševina je teklas pajdaši sem vu kleti bil
Dime sem se komaj dovlekelpo čkomeči se spravil spati
nisem se praf ni svlekelopal sem mam krej vrati
Glava znutra baš nije čista
kak da mi cirkular mozak sečeu črevu je delancija ista
a nekaj me i vu desno vleče
Čujem kak se pak dere babaprasec, pak si fejst pil
razijehnula se kakti grabavušel sem de sam i bil
Darko Domišljanović
v
Hrvatsko likovno društvo «Stari Grad» Konjščina osnovano je kao udruga likovnih stvaralaca 01. lipnja 2007. godine inicijativom nekolicine slikara entuzijasta i štovatelja likovne umjetnosti. Više članova Društva je već izgradilo svoju slikarsku osobnost, a pojedini članovi su do sada imali niz uspjelih samostalnih i skupnih izložbi diljem Lijepe naše i inozemstvu te zavidan broj sudjelovanja na humanitarnim i drugim likovnim kolonijama. Temeljni cilj Društva je dragovoljno okupljanje likovnih stvaratelja kao i svih dobronamjernih promicatelja kako kulturnih tako i likovnih interesa te unapređenje i širenje slobode likovno-umjetničkog i inog stvaralaštva.
Iako relativno mlado, HLD «Stari Grad» Konjščina, do sada se predstavilo s izložbom «Prvijenac» u listopadu 2007. godine, izložbom «Vječno ljubav» u veljači 2008. godine te iz ložbom «Zrnce plemenitosti» tijekom Adventa 2008. godine.
Izložba «Prvijenac» svjedočila je o ljubavi prema umjetnosti 18 autora koji su se predstavili s 33 djela koja su zasigurno dostojno potvrdila ne samo ljepotu, kvalitetu i vještinu, već i duhovno i stvaralačko osobno nadahnuće. Tematska raznovrsnost pružila je prisutnost krajolika, veduta, cvijeća, portreta, sakralnih motiva
HRVATSKO LIKOVNO DRUŠTVO «STARI GRAD»
kao i intimističkih trenutaka, sve do apstraktnih i realnih formi kroz odabrane l ikovne tehnike i materijale.
Izložba «Vječno l jubav» posvećena Danu Sv. Valentina, iskazala je iskrenu namjeru likovnih stvaratelja HLD «Stari Grad» Konjščina, uz prezentiranje svojih radova koji nisu odabrani prioritetima kvalitete već po naznakama i iskazima individu-alnih izražaja iskrenosti, izvornosti, potrebe i zadovoljstva autora sukladno svom senzibilitetu i svojoj unutarnjoj potrebi. Vrijednost ove izložbe na Dan Sv. Valentina, na dan «ljubavi i razumijevanja» bilo je istovremeno sudjelovanje članova
Društva koji su već duži niz godina u zemlji i inozemstvu dokazali svoju umjetničku vrijednost i članova koji su uz njihovu podršku s velikim entuzijazmom tek započeli utirati putove likovnog stvaralaštva. Izložbu je predstavilo 20 autora sa 38 djela.
Izložba «Zrnce plemenitosti» kao doprinos nesebičnoj ljubavi, pomoći bolesnima i borbi s teškim bolestima realizirana je kao rezultat Prve humanitarne likovne kolonije HLD «Stari Grad» Konjščina, a koja je održana 17. svibnja 2008. godine na bajerima u Konjščini.
Prva humanitarna likovna kolonija na bajerima u Konjščini
v
4
Darko Domišljanović
Snježana Aleksić
Antonio Vrbić
Zdenka Hajnić
Milan Iličić
Mihajlo Josafat Hardy
Prva humanitarna likovna kolonija na bajerima okupila je 45 autora-umjetnika koji su nesebično u raznim umjetničkim izričajima, materijalima, tehnikama i dime-nzijama kroz 60 autorskih djela dali nesebičan prilog ovoj cjelokupnoj humanitarnoj akciji. Konjščinski bajeri pokazali su se kao posebni izazov za umjetnike koji su u krajoliku, društvu bijelog labuda i specifičnoj tišini pronašli uzbuđenje i psihološko smirenje, ali su pronašli i veliki izbor mogućnosti koloristike za istraživanje boja, njezinih tonaliteta i smirenih ugođaja. Posebnost izložbe «Zrnce plemenitosti» je neosporni pokušaj svakog sudionika da u svoje djelo uz osobnost, unese i zanos ozračja nove nade, pomoći i nadasve plemenitosti.
Sva prikupljena sredstva dobivena prodajom autorskih djela sa spomenute izložbe namijenjena su socijalno potrebitoj djeci, tj. djeci s posebnim potrebama, a u
v
5
dogovoru sa Socijalnim vijećem općine Konjščina.
Sve dosadašnje izložbe realizirane su u Srednjoj školi Konjščina, razumijevanjem i benevolentnošću ravnatelja prof. Dragutina Petanjeka, pogotovo jer je spomenuta škola jedino mjesto u našem kraju koje svojim prostorom može zado-voljiti organizaciju ovakvog obimnog kulturno-umjetničkog događaja.
Naravno, da sve ove izložbe ne bi mogle biti prezentirane bez nesebične pomoći sponzora, donatora, pokrovitelja, prijatelja i ljubitelja svekolike umjetnosti, a koji su zasigurno dali ogroman doprinos kulturno-umjetničkoj i turističkoj promociji općine Konjščina.
Predsjednik HLD
«Stari Grad» Konjščina mr.sc. Darko Domišljanović
�
Općina Konjščina nalazi se u istočnom dijelu Krapinsko-zagorske županije što znači gospodarski, prometno i politički marginali-ziranom i izoliranom dijelu naše županije.
O gospodarskoj i političkoj situaciji u Općini Konjščina razgo-varali smo s predsjednikom OO HDZ-a Konjščine gospodinom Mirkom Krznarom.
Uredništvo: Gospodine Krznar možete nam u par rečenica reći nešto o Vašoj stranci HDZ-u i aktivnostima Vaše stranke u našoj općini.
Krznar: Sa velikim zadovoljstvom sam se odazvao vašem pozivu za ovaj razgovor i izuzetno mi je drago da je došlo do tiskanja vašeg lista kojim će se informirati javnost naše općine. Općinski Odbor HDZ-a Konjščina trenutno broji nešto više od dvije stotine članova i radimo na daljnjem učlanjenju svih simpatizera a pogotovo mladih u našu stranku. Proveli smo unutar stranačke izbore i jednoglasno izabrali članove Općinskog Odbora, Nadzorni Odbor i predsjednika Općinskog Odbora HDZ-a Konjščine uz nazočnost velike većine članova stranke. Intenzivno radimo na pripremama za predstojeće lokalne i regionalne izbore koji će se održati 17. svibnja 2009. godine. Osnovali smo, nakon devetnaest godina rada HDZ-a u Konjščini, općinski ogranak Mladeži HDZ-a te izabrali vodstvo na čelu s predsjednikom gospodin Tomislavom Gluhakom. U
GOSPODARSKA I POLITIČKA SITUACIJA U NAŠOJ OPĆINI
predsjedništvo Mladeži HDZ-a općine Konjščina izabrani su gospođa Arijana Mačković, gospođica Vedrana Gudek, gospodin Marijo Ocvirek i gospodin Marijo Cerovec.
Formirali smo timove za pregovore sa potencijalnim partnerima kao što su HSS, HSU, HSLS, HNS i ostali te uskoro očekujemo formiranje predizborne koalicije po uzoru na državnu vlast.
Uredništvo: Kako vidite trenutačno stanje gospodarstva i danji gospodarski razvoju općine Konjščina.
Krznar: Svjesni smo gospodarske ali i političke situacije u kojoj se nalazi Hrvatska pa tako i naša općina. Smatram da općina Konjščina ima veliki gospodarski potencijal i uz širi angažman političkih stranaka i gospodarstvenika trebalo bi doći do pune zaposlenosti i općeg napretka. Uzori nam trebaju biti općine kao Pregrada u našoj županiji ili općina Kneginec u Varaždinskoj županiji koje su uz pomoć općinskih čelnika i naših dužnosnika u Vladi i Saboru Republike Hrvatske povukli novac iz fondova EU namijenjen gospodarskom razvoju ruralnih sredina. Samo zajedničkim lobiranjem kod svih političkih čimbenika u Vladi i Saboru te osmišljenim programima možemo ostvariti iskorak koji je neophodan za Konjščinu nakon tolikih godina zatvaranja gospodarskih subjekata i stagnacije u razvoju gospodarstva. Jakim gospodarstvom doći će do većeg prihoda proračunu općine i moći će se dovršiti svi projekti od interesa za građanstvo općine Konjščine.
Uredništvo: Poljoprivredna proi-zvodnja na području naše općine je zamrla.Može li se pokrenuti i na koji način?
Krznar: Globalizacijom svijeta došlo je do velike konkurencije na svim poljima pa tako i u poljoprivrednoj proizvodnji. Mislim da nastupajuća ekonomska kriza zorno pokazuje koliku stratešku važnost ima poljoprivreda i
v
6
Izborna skupština O.O. HDZ-a Konjščina
Osnivačka skupština mladeži O.O. HDZ-a Konjščina
proizvodnja hrane u vlastitoj državi odnosno u vlastitom dvorištu. Uz bolju organizaciju savjetodavnih službi i veće poticaje poljoprivrednicima sigurno bi se povećao interes za poljoprivredu. Općinska vlast u suradnj i sa županijskom i državnom vlašću može puno napraviti na edukaciji o proizvodnji i plasmanu poljoprivrednih proizvoda. Evo na primjer naša udruga pčelara Nektar provodi već više godina uzastopce edukaciju pčelara u zimskom periodu te pomaže pčelarima u nabavci repromaterijala i plasmanu pčelinjih proizvoda što je dovelo do povećanja broja pčelara. Sudjeluju na raznim natjecanjima i postižu izvanredne rezultate što motivira naše građane da započnu pčelarsku proizvodnju.
Uredništvo: Jeste li zadovoljni sa sportskim i kulturnim sadržajima u Konjščini?
Krznar: Nažalost nisam. Zahva-ljujući entuzijastima u kulturi i športu nisu zamrle sve aktivnosti pa su čak osnovane i nove udruge kao „Grofovija Konjski“, slikari, streličarski klub i sl. Sve kulturne i sportske aktivnosti su nedovoljno financijski praćene iz sredstava općinskog proračuna ili od strane sponzora a razlog je mali realni proračun od svega četiri i pol milijuna kuna i mali broj gospodarskih subjekata. Kad izdvojite milijun i pol kuna za potrebe dječjeg vrtića te isto toliko za potrebe općinske admini-stracije praktički vam ne ostane za troškove održavanja općinskih putova i slično. Za razvoj sporta pa i kulturnih sadržaja u Konjščini nužno je raditi na hitnom razvoju gospodarstva u gospodarskim zonama i zapošljavanju građanstva koji će puniti proračun. Samo jako gospodarstvo i gospodar-stvenici mogu sponzorski poduprijeti razvoj sportskih i kulturnih sadržaja.
Uredništvo: Na idućim izborima načelnik(načelnica) i zamjenik (zamjenica) načelnika opčine biraju se direktno. Da li će HDZ imati svoga kandidata za načelnika (načelnicu) i zamjenika (zamjenicu) načelnika?
Krznar: Hrvatska Demokratska Zajednica je naj jača pol i t ička organizacija u Republici Hrvatskoj tako i u Konjščini.Već sam prije spomenuo da naša organizacija broji nešto više od dvije stotine članova dok ostale stranke u Konjščini nemaju ni približno toliko članova. Općinski odbor u kojem sam ja p r e d s j e d n i k o d 2 0 0 2 . g o d i n e konsolidirao je stranku te uspio pobijediti na posljednjim izborima za općinsko vijeće 2005.godine. Struktura članstva je šarolika po godinama i po stručnoj spremi. Kadrova imamo za
svaku dužnost u državnoj službi pa tako i za načelnika (načelnicu) i zamjenika (zamjenicu) načelnika općine. Oko potencijalnih kandidata za liste prerano je još govoriti jer su u toku razgovori i pregovori sa potencijalnim koalicijskim partnerima. Direktan način izbora omogućava građanima da biraju osobe za koje su uvjereni da su sposobni odraditi zadaće vođenja i upravljanja općinom Konjščina u ovim zahtjevnim trenucima. Nadam se da ćemo kandidirati prave osobe koje će građani prepoznati kao prave ljude od interesa za općinu Konjščina.
Uredništvo: Što bi poželjeli našim čitateljima i sugrađanima za božićne blagdane i novu 2009. godinu?
Krznar: Iz vlastitog iskustva znam da je zdravlje najvažnije u životu. Stoga svima želim puno zdravlje i sreće te osobnog uspjeha u novoj 2009. godini. Očekuje se bremenita naredna godina al i kako bi rekao naš veliki pisac Miroslav Krleža: “Nigdar ni bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda nebu da nam nekak nebu“
Svim ljudima dobre volje bla-goslovljen Božić i uspješna i sretna nova 2009. godina.�
v
7
Predsjednik mladeži O.O. HDZ-a Konjščina Tomislav Gluhak sa članovima predsjedništva
Članovi O.O. HDZ-a Konjščina poslije predizbornog skupa
U široj regiji Konjščine bilo je puno pčelara koji su se aktivno bavili pčelarstvom, a isti su bili vezani uz druge udruge po općinama,shodno tome bila je velika potreba da se te pčelare organizira u jednu jedinstvenu udrugu radi lakšeg ostvarivanja unapređivanja pčelarstva u našoj regiji. Na inicijativu nekoliko pčelara osnovana je udruga pčelara, a prvi predsjednik i jedan od osnivača bio je sad pokojni prof. Slavko Zajec .
Udruga pčelara «NEKTAR» iz Konjščine osnovana je 1994. godine, a službeno je registrirana 15. 03. 1995.godine. Udruga broji 76 aktivnih članova koji nam dolaze iz više općina i to: iz Marije Bistrice, Mihovljana , Mača, Lobora, Zlatar Bistrice, Hraščine, Budinščine i grada Zlatara.
Zadnju godinu dana u udrugu se učlanjuju pčelari iz susjedne županije, odnosno iz grada Sveti Ivan Zelina i okolice. Za članstvo koje je organizirano u udruzi vode se sve evidencije koje su propisane zakonom o udrugama.
Rad Udruge temelji se na principima koji proizlaze Statutom udruge i redovnim zadacima koji su u interesu pčelarstva i samih pčelara. Udruga ima ukupno 76 članova, a prosjek starosti je 51 godinu.
Trajni zadatak Udruge je uključi-vanje i bavljenje pčelarstvom sve više mlađih ljudi.To nam u zadnje vrijeme i uspijeva, jer smo unatrag dvije do tri godine u rad uključili puno mladih pčelara, koje educiramo na posebno organiziranim predavanjima za pčelare početnike. Smatramo da bi pčelarstvo u Republici Hrvatskoj trebalo biti bolje organizirano i bolje stimulirano od strane države kao jedna od značajnijih grana poljoprivrede u zemlji.
Med je jedan od finalnih proizvoda pčelarstva ne može se umjetno proizvesti bez posredovanja pčela.
Udruga radi na unapređenju i razvoju pčelarstva po suvremenim načelima, metodama i tehnologijama na području svojeg djelovanja.
Okuplja članstvo i aktivira ga u radu svojih organa i radnih tijela u rješavanju svih pitanja interesantnih za razvoj pčelarstva.
Pomaže i organizira u izgradnji uzornih pčelinjaka u vlasništvu svojih članova.
Organiziraju se stručna predavanja, seminari, savjetovanja i izložbe u svrhu izobrazbe svojih članova kako bi bili u trendu moderne tehnologije i pratili svjetska dostignuća u pčelarstvu.
Pomaže svojim članovima oko nabavke pčelarske opreme i pomaže oko
UDRUGA PČELARA „NEKTAR“ KONJŠČINA
stručne pomoći preko radnih stručnih grupa kao što su veterinarski savjeti i grupe naprednog pčelarenja.
Udruga se također brine oko urednosti pčelinjaka naših pčelara i stalno potiče pčelare na ekološku svijest, jer je i to jedan od uvjeta za zdrave i jake pčele.Organizira i programe iz ekologije preko stručnih predavanja, upoznavanja zaštićenog bilja, ekološkog pčelarenja, sadnje medonosnog bilja, itd.
Najvažnija zadaća svih pčelara je u tome da vode brigu o samoj pčeli, jer kako znamo da pčela sama u prirodi ne može opstati bez pomoći samog čovjeka odnosno pčelara .
Pčela je jako bitna u prirodnoj ravnoteži zbog velike koristi u opraši-vanju raznog bilja. Da nema pčele u prirodi izumrlo bi preko 70% biljne vrste i
tako bi bilo ugroženo čovječanstvo jer je bilje bitno u hranidbenom lancu. ( pčela vrši preko 95% oprašivanja, a ostalo vjetar i razni insekti).
U udruzi se puno vodi briga o liječenju pčela. Svake godine u zimskom periodu, kada nema radova na pčelinjacima, organiziramo stručna predavanja o liječenju pčela uz pomoć veterinarske struke .
Udruga je organizirala više pre-davanja ne samo za pčelare nego i za građanstvo i školsku mladež sa više tema: zaštićeno bilje, liječenje ljudi i životinja pčelinjim proizvodima, te o medu i zdravlju. Na tim predavanjima za predavače su angažirani sveučilišni profesori iz Zagreba.
Kroz pčelarske tribine pokušava se usmjeravati pčelare na pravilan rad sa pčelama u cilju njegovanja pčele i osobne koristi od pčelarstva.
Od svih aktivnosti koje provodi Udruga uspjelo se i prikupiti nešto stručne literature i formirati malu knji-žnicu koja je dostupna svim pčelarima upravo da se i individualno osposoblja-vaju u naprednom pčelarstvu. Udruga surađuje sa svim stručnim službama iz Županije, Općine Konjščina, Gospo-darske komore u Krapini i ostalim pčelarskim Udrugama na nivou naše i susjednih županija. Suradnja sa ostalim općinama i gradom Zlatarom nije baš na nekom nivou, jer ne participiraju u troškovima za svoje pčelare sa svog područja, iako im je pčelarstvo velika društvena korist .
Udruga je organizirala besplatno dijeljenjem lijekova za sve pčelare iz svih
v
8
Izbjegli roj izgradio saće
općina baš u cilju da se bolest svede na najniži nivo djelovanja. Vezano uz spomenutu podjelu lijekova Udruga je organizirala edukaciju pčelara o aplikaciji sa istim od strane veterinarske struke. S tom akcijom proveli smo i zakonske odredbe liječenja pčela koje su propisane od strane zakonodavca, a što se na nekim područjima ne sprovodi.
Tijekom ovih godina udruga je sudjelovala na svim Gospo-darskim zborovima i sajmovima u organizaciji županije i Gospo-darske komore. Prošle godine (2007 .g . ) i sama j e b i l a organizator 6. izložbe i ocjenji-vanja meda Krapinsko-zagorske županije koja je izuzetno dobro organizirana. Na svim dosadašnji manifestacijama odnosno ocjenji-vanjima meda pčelari iz Udruge postigli su najbolje rezultate i zato smo najtrofejnija udruga iz kategorije kvalitete meda. Na II , IV,V i VI ocjenjivanju meda, održanom 2003, 2005, 2006 i 2007. godine imali smo šampiona izložbe i po 7-10 zlatnih medalja za bagremov med. Pčelari iz Udruge sudjelovali su do sada i na nekoliko međunarodnih ocjenjivanja meda, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.Tamo su također ostvareni najbolji rezultati , a naročito u susjednoj Sloveniji na V,VI i VII međunarodnom ocjenjivanju meda u Semiču 2003.,2004. i 2005.g.), gdje su
U našim kopnenim krajevima siječanj je obično pravi zimski mjesec s temperaturama koje često ne prelaze 0°C. Zbog takvih niskih temperatura pčelinje zajednice su u stanju mirovanja, a sami pčelari više se bave ostalim radovima npr. pripremanjem okvira i slično. Ako u košnici matica još nije počela nositi jajašca još nije kasno pčele tretirati sa oxsalnom kiselinom naka-pavanjem ili perezinom protiv varooe naravno kada je vanjska temperatura minimalno 5°C.
U siječnju je direktnih radova na pčelinjaku malo, uz obilazak pčelinjaka osiguranje mira pčelar u slučaju snježnih padavina treba samo očistiti leto košnice i osigurati ispred košnice pčelama prostirku od
Radovi na pčelinjaku u siječnjuslame ili nečeg sličnog. To je važan detalj da pčele ne bi slijetale na hladan snijeg iz kojeg se često ne mogu vratiti u košnicu.
Upravo je siječanj taj mjesec u kojem pčelar polako dovršava sve popratne radove i priprema se za prve proljetne pčelinje paše. Pretapa se staro saće, mijenja se za satne osnove ukoliko to nije već ranije učinjeno, provjerava se stanje pričuvnih košnica i nastavaka, popravlja se stari pčelarski pribor i odlučuje o eventualnoj kupnji novog. Želimo li proširiti pčelinjak sada odlučujemo koliko i na koji način.
Redovito obilazimo pčelinjak, provjeravamo stanje i kontrolu zajednica, čiste se leta od zapuha
pčelari osvojili prva tri mjesta, odnosno zlatna odličja, od čega i tri šampionska mjesta dvije godine zaredom. Prijašnjih godina pčelari udruge sudjelovali su i na državnom ocjenjivanju meda u Osijeku, gdje su također par godina za redom osvajali zlatna odličja za kvalitetu meda i šampiona ocjenjivanja 2004. g. Smatramo da su to odlično postignuti
rezultati koji su na vrlo zavidnom nivou naj bolji u Krapinsko-zagorskoj županiji i šire , a što je i rezultat izuzetnog truda, kako rukovodstva udruge, tako i samih pčelara.Sa ponosom možemo reći da smo za članove udruge organizirali školu za zvanje „PČELAR“ preko Pučkog učilišta iz Slatine. Školu je završilo 44 pčelara koji su stekli zvanje „PČELAR“ koje se upisuje u Radnu knjigu. Ovaj projekt je bio veliki izazov za našu udrugu i nas pčelare ali nismo štedjeli trud i iznimno zalaganje pojedinih članova.
U udruzi ima par pčelara koji se bave fotografijom na temu “Pčelarstvo“. Iz njihove zbrke fotografija napravili smo izložbu na temu „Pčelarstvo“ sa tridesetak fotografija, a koji su autorsko pravo prepustili udruzi pčelara.
Spomenute fotografije odno-sno izložbu smo predstavili prvi puta na godišnjoj skupštini 2005. g., a interes je i osnovnih i srednjih škola da učenicima predstave istu.
Izložba će biti predstavljena u mjestima od kuda nam dolaze pčelari i na raspolaganju je i drugim institucijama u cilju predstavljanja fotografija i promoviranju pčelarstva.
Predsjednik: Darko Milinković
�
snijega ako ga ima u kopnenim krajevima. Po potrebi kada vrijeme dozvoli prihranjujemo zajednice pogačama uz osiguranje dovoljnih količina vode. Isto tako, pripre-mamo higijenske pojilice za nadolazeću sezonu. Rano po-stavljene pojilice osiguravaju u stacioniranim pčelinjacima pravo-vremeno navikavanje pčela na stalne i čiste izvore vode, pa time smanjujemo pojavu nozemoze ili drugih crijevnih oboljenja kod pčela.
Iako je siječanj u konti-nentalnom dijelu Hrvatske najčešće hladan mjesec sa snježnim oborinama, često se događa da takav nije svake godine, također bilježimo i velike oscilacije temperature tijekom siječnja.
v
9
BAGREMOV MEDBagremov med je gust, izrazito
svijetao, gotovo proziran ugodnog mirisa i blagog okusa koji podsjeća na okus soka od bagrema. Ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomaže kod nesanice, umiruje previše nadraženi živčani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i jedan je od vrsti meda koji vrlo sporo kristalizira zbog toga što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Same pčele dobro i uspješno prezimuju ukoliko im se osigura zimovanje na bagremovom medu.
Bagremov med dobar je za umirenje, kod vrtoglavice, nesanice i sličnih smetnji. Preporuča se uzimanje sa čajem od kamilice, jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije spavanja.
VRSTE MEDOVA KOJI SU NAJČEŠĆI U NAŠIM KRAJEVIMA Jakih i obilnih bagremovih paša
za pčele nalazimo gotovo u svim kopnenim krajevima Hrvatske u kojima je nekad sađen ili se proširio p r i r o d n i m p u t e m k a o v r l o prilagodljiva biljka.
KESTENOV MEDMed kestena je taman a tamna
boja mu varira ovisno o podneblju i godini, prepoznatljivog mirisa i izrazito karakterističnog pomalo gorkog okusa. Snagom svojih osebujnih svojstava povoljno djeluje na cjelokupni probavni sustav. Potiče rad crijeva, olakšava rad preopte-rećene jetre i žuči te štiti želučanu i crijevnu sluznicu. Kestenov med se preporučuje protiv bolesti probavnih organa: želuca, dvanaesterca, žuči i jetre. Med kestena ima izvanredno djelovanje u oporavku kod žutice, poslije operacije žuči i sl. Preporuča se još uzimanje sa čajem od
stolisnika, kamilice, šipka i majčine dušice. Čajeve s medom od kestena treba uzimati nekoliko puta na dan i to 1-2 sata nakon jela.
LIVADNI MEDLivadni med je pčelinjom
strpljivošću sakupljeno bogatstvo cvjetne livade. Snagom raznovrsnih sastojaka povoljno utječe na djecu u razvoju, starije osobe, kao i sve one kojima je potreban oporavak i dodatna energija. Preporuča se svakodnevna primjena. Livadni med je med od raznog livadnog cvijeća. Pa mu je prema tome i djelovanje široko. Koristi se u dnevnoj prehrani, djece i starijih osoba.Sudeći prema koli-činama livadnog meda livade su značajna paša za sve pčele iako i "prave" livade gube bitku pred svakim danom sve jačom indu-strijom.
Darko Milinković�
Razlike u temperaturi dan-noć u siječnju su osobito velike. Kako u siječnju matica već počinje sa zalijeganjem prvih jajašaca sada je potrebno osigurati da se gubitak topline u košnici tijekom hladnih noći svede na minimum. To postižemo dodatnim utopljavanjem košnica.
Kad ima dovoljno vlage, uz povoljne temperature, nakon obilnih kiša bude se i fiziološke aktivnosti nekih biljaka. Tada
bilježimo cvjetove tratinčice i maslačka, ali listanje drvenastih biljaka poput crne bazge zatim cvjetanje forzicije i lijeske.
Pčele za vrijeme toplijeg dijela siječnja izlaze na za njihov probavni sistem važne pročisne letove. Posebno je važno postavljanje i obnavljanje mamaca za glodavce u slučaju toplijeg siječnja, jer oni nerijetko ulaze kroz leta košnica i uznemiravaju pčele koje zbog toga mogu napustiti svoje stanište, a u
siječnju to je za ove vrijedne radnike posebno pogubno. Zbog toga provjeravajte leta na košnicama redovito iako ste već na jesen osigurali zaštitu. Nerijetko se događa da zaštita leta od glodavaca tijekom zime malo popusti pa glodavci pronađu put do sigurnog izvora hrane i topline. Pčele se za hladnijeg vremena same ne mogu boriti jer su većim dijelom u klupku.�
Da, svakako postoji, usudio bih se reći na vrlo visokoj razini s obzirom na broj stanovnika. Od nekoliko ustrojenih klubova ili športskih društava svakako najbolje rezultate postižu streličari. Najmlađi klub „Grofovi Konjski“ na području općine postoji nešto više od godinu dana, a već uzima medalje i skida rekorde na gotovo svakom natjecanju na kojem se pojavi. Rezultati su ostvareni na državnoj razini i samo je pitanje kad će netko od naših streličara završiti u reprezentaciji Hrvatske. Uz bok streličarima svakako ide i Karate klub
Sport u Konjščini?Konjščina koji se već godinama takmiči u vrlo oštroj konkurenciji karatista Hrvatske gdje bilježi zavidne rezultate. U sportskim natjecanjima rezultate bilježi i Športsko ribolovni klub Štuka. U najpopularnijem sportu u Hrvata nogometu Konjščina je već dugi niz godina na vrlo niskoj razini. Na području općine djeluje nogometni klub Sloga koji se takmiči u drugoj županijskoj ligi iz koje se već godinama neuspješno pokušava izvući. Klub koji je donedavno okupljao najviše članova poglavito djece koja su se takmičila u niz
uzrasnih kategorija u kojima su ostvarivala zapažene rezultate sada broji vrlo malen broj članova posljedica čega su vrlo loši rezultati. Što je uzrok tome? Organizacija, nedostatak financija ili nešto treće pitanja na koja nitko ne zna pravi odgovor. Od nogometnih rezultata jedino vrijedno spomena je malono-gometna ekipa Horse city sastavljena od mladića rođenih 90'. 91' i 92' godine mahom iz Konjščine koja je ostvarila izvanredno drugo mjesto na Sportskim igrama mladih u Splitu na nivou države. Ovi rezultati pokazuju da talenata ima koje svakako treba mnogo bolje podržati u budućnosti, pokušati im sagraditi neki moderni sportski objekt ili sanirati postojeće koji propadaju iz dana u dan. �
v
10
Karate klub „Konjščina“ osnovan je 1983. godine, kao klub rekreativne sportske djelatnosti sa velikim poteškoćama samog priznavanja kao sportske djelatnosti.
Za vrijeme rata imali smo problem s dvoranom koja je bila zauzeta izbjeglicama i slično sve do 1996. godine kada dolazi do reorganizacije kluba te klub počinje rad u jednom sportsko-takmičarskom duhu. Naš klub postaje član Hrvatskog karate saveza ,član regije sjeverozapadne Hrvatske i član karate saveza Krapinsko-zagorske županije. Odlazimo na mnoga takmi-čenja diljem lijepe naše pa čak i na susrete međunarodnog karaktera gdje postižemo zapažene rezultate te organiziramo turnire u našem mjestu.
KARATE KLUB „KONJŠČINA“
Trenutno u klubu vježba oko dvadesetak članova od mlađih pionira pa sve do seniora.Treninzi se održavaju dva puta tjedno, početnici od 18,00 sati do 19,00 sati a takmičari 19,00 sati do 21,00 sat u sportskoj dvorani osnovne i srednje škole. Klupsko vodstvo čine predsjednik kluba gospodin Željko Stošić zatim glavni trener sa državnom licencom Branislav Plenar, te pomoćni treneri Petar Martinjak i Marko Žugec koji su sa
v
11
dugim stažem u klubu, prošavši brojne turnire, stekli veliko iskustvo koje prenose mlađim naraštajima.
Inače karate klub „Konjščina“ prvi je klub karate sporta koji je osnovan na području naše županije.Osnivač je karate saveza naše županije koja broji četiri karate kluba i to k.k. „Krapinske toplice“ k.k. „Enpi“ Gornje Jesenje, k.k. „Zlatar Bistrica“ i k.k.“Konjščina“, gdje djelujemo zajednički na napretku i razvoju karate sporta.
Prošavši kroz to dugo razdoblje aktivnosti bilo je padova i uspona i mislimo da smo sagradili čvrste temelje na kojima možemo kreirati svoju sportsku djelatnost.�
TRAJNA KOBASICARECEPT ZA 10 kg SMJESE
SADRŽAJ SMJESE ZA KOBASICE: 7kg svinjskog mesa1kg govedine(vrat ili plečka)2kg tvrdog leđnog špeka PRIPREMA MESA:Svinjsko meso očistiti od masnog
tkiva,mrena i žila,samljeti na mesoreznicu sa rupama promjera 14-18 mm.
Goveđe meso očistiti od žila samljeti na mesoreznicu sa rupama promjera 4-6 mm po mogućnosti dva do tri puta da se dobije goveđi prat.
Špek od leđnog djela se nareže na trake i samelje na mesoreznicu promjera 10 mm mljeveni špek se stavi u kipuću vodu i miješa se tako dugo dok se ne stvore kuglice. Izblanširani špek se procijedi i zalije se hladnom vodom tako da se dobiju kompaktne kuglice špeka. (špek ne kuhati nago samo blanširati)
ZAČINI(MIRODIJE):
3dkg bijelog bibera3dkg tucanih feferona (ljuti)25dkg soli (1/2 kuhinje i 1/2nitritne soli za salamurenje),1/3 vrećice od 5dkg dehidriranog češnjaka u prahu,Dvije velike žlice šećera.Tko želi ljuće kobasice može pojačati
biber i ljutu papriku.Začini se zajedno pomiješaju na
suho,smjesa se zalije sa 2 dcl mlake vode promiješa i prelije se po mesu.Da bi kobasica bila čvrsta i kompaktna smjesa se treba
BOŽIĆNI KOLAČ- CAPICE
3 šalice oštrog brašna 1 šalica šećera 2 šalice mljevenih oraha 1 šalica svinjske masti 1 jaje 2 velike žlice meda 1/4 praška za pecivo 1 šalica šećera u prahu
Od svih sastojaka (osim šećera u prahu) umijesiti tijesto, ostaviti ga oko pola sata u hladnjaku da odstoji. Limene kalupiće namastiti i pobrašniti i puniti pripremljenim tijestom malo ispod ruba. Peći na 220 stupnjeva oko 20 minuta. Još vruće izvaditi iz kalupa i uvaljati u šećer u prahu.
BOŽIĆNI MEDENJACI
25 dag meda25 dag šećera15 dag maslaca10 dag mljevenih oraha/lješnjaka/badema5 dag ušećerene narančine kore ili obična naribana kora naranče3 žličice praška za pecivo1 dl mlijeka50 dag brašna1 žličica mljevenih klinčića1/4 žličice mljevenog papra1/4 žličice soli
Na niskoj temperaturi miješajte šećer, med i maslac da se otopi. U mlaku smjesu promješajte orahe, narančinu koru, mlijeko, jaja te mješavinu brašna, praška i začina. Dobro izmjesite rukom i ostavite da odleži preko noći, a još bolje nekoliko dana u hladnjaku. Tijesto izvaljajte vrlo tanko i narežite na četverokute. Ukrasite ih i pecite 12-15 minuta u pećnici na 175 stupnjeva.
...kolači
v
ZA FURT NAZAJ
Saki cajt se vrneju misliNa dišečine skošene trave vu poljuNa šeptanje blagih breguovKi su me čemernoga srameči vabiliNaj se vrnem nazajNazaj sim, svoje hižeZa furtMed pisane metule i krijesnice v ivanščakuMed dišečine protuletjaNaj se vrnemZa furtVu navek lubleni kraj
Saki cajt se vrneju misliNa staru raspoucalu drvenu kloupMam kraj zdenog zviralkaNa šeptanje rascvetale čriješnjeŠtera me stiha vabilaNaj se vrnem nazajNazaj sim, svoje hižeZa furtMed križe rodne zemlice naših starihMed dišečine negdašnjeNaj se vrnemNazaj sim, svoje hižeZa furtVu navek lubleno ZagorjeZa furt
Darko Domišljanović
...mesne poslastice
Sretan Božići uspješnu Novu 2009. godinu
Općine Konjšćina
miješati najmanje jedan sat.Smjesa se može nadijevati u tanko svinjsko crijevo ili u crijeva organskog porijekla FI 40,50,55 i 60 mm.
Prije dimljenja kobasice treba staviti bar tri dana na čistom zraku.Kobasice dimiti na hladnom dimu.(maksimalna temperatura do 25celzijevih stupnjeva).
Materijal za dimljenje se preporuča bukovo ili grabrovo drvo,može i piljevina od spomenutog drva.
NAPOMENA: Kada su kobasice gotove, autor ovog recepta predlaže da se proizvod komisijski isproba po mogućnosti uz dobru kapljicu.
DOBAR TEK!
SUHI PACZA 10 kg MESA
MIRODIJE: -8% soli-pola nitratne pola krupne morske soli-tucana paprika ljuta 5 dkg-crni biber-tucani 5 dkg-češnjak granulirani cca 5 dkg, prije namočiti u jedan dcl vode-sušene bobice borovice 3 dkg-dvije do tri žlice šećera-po želji može ići 1 dcl ruma
POSTUPAK PACANJA MESA:-sve mirodije zajedno pomiješati na suho
i sa dobivenom salamurom natrljati meso, ravnomjerno raspodijeliti na cjelokupnu količinu mesa.
-nakon osam dana pacanja presložiti meso a tekućinu baciti, postupak ponavljati svaki tjedan.Kod ponovnog slaganja na tanko posoliti komade mesa.Male komade držati u pacu 2 do 3 tjedna a velike (šunka) 8 do 10 tjedana ovisno o veličini.
-kada je pacanje završeno meso oprati u mlakoj vodi, odstraniti mirodije.
-meso treba namakati 24 sata u čistoj hladnoj vodi tako da je meso prekriveno vodom, dobro ocijediti i staviti u dim.
NAPOMENA: Nakon dimljenja meso treba stajati na
zraku,te nakon nekoliko tjedana zavisno o veličini mesa obavezno donijeti uzorke na analizu kod prijatelja u klijet.
�