prostorni plan ure Đenja opĆine Šodolovci Šodolovci/doc/ppuo Šodolovci... · c) eksploatacija...

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

Osijek, prosinac 2006.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ŠODOLOVCI KNJIGA 1. – Tekstualni dio

Prostorni plan uređenja općine Šodolovci Broj: 32/2002.

_______________________________________________________ 0. Opći dio Stranica 2

Nositelj izrade plana: OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA ŠODOLOVCI

Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ŠODOLOVCI

Knjiga: I TEKSTUALNI DIO

Direktor:

___________________________ Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.

Koordinator plana: Marta Paunović, dipl. ecc.

Stručni tim: Marta Paunović, dipl. ecc. Sandra Horvat, dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing. građ. Stjepan Stakor, dipl.ing. kult. tehn. Ivica Bugarić, dipl.ing. građ Mirko Strahinić, dipl.ing. stroj. Ljubica Majcan-Korkutović, dipl turizm.

Tehnička obrada: Tehničari Tomislav Fiala,građ.tehn.vis. Asmir Bašić,građ.tehn.vis.

Datum izrade: Prosinac 2006. godine

Popis knjiga: KNJIGA 1. I TEKSTUALNI DIO KNJIGA 2. II GRAFIČKI DIO



SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA

Suradnja u izradi plana : 1. Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije, Osijek

2. Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, Osijek

3. HP-Hrvatska pošta,d.d.-Područna uprava Slavonija, Osijek

4. HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d.-Regija 4-Istok, Osijek

5. HT-Mobilne komunikacije,d.o.o.-Sektor planiranja i razvoj, Zagreb

6. VIP-net,d.o.o.-Odjel izgradnje, Osijek 7. HEP-Plin,d.o.o., Osijek 8. HEP-Distribucija,d.o.o.-DP

''Elektroslavonija''-Služba za tehničke poslove, Osijek

9. HEP-Prijenos,d.o.o.-Prijenosno područje Osijek

10. Hrvatske ceste,d.o.o.-Odjel za studije i projekte, Zagreb

11. Uprava za ceste Osječko-baranjske županije, Osijek

12. Hrvatske željeznice-Komisija za pregled tehničke dokumentacije, Zagreb

13. ''Plinacro'',d.o.o., Zagreb 14. Hrvatske vode-VGO sliva Drava-Dunav,

Osijek 15. Hrvatske šume-Uprava šuma Osijek 16. Općina Šodolovci



S A D R Ž A J Stranica

0. Opći dio 2-26

1. Naslovna stranica 1

2. Potpisni list 2

3. Suradnja i konzultacije 3

4. Sadržaj 4-12

5. Izvod iz sudskog registra 13-15

6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva 16

7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

17-18

8. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima 19-26

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA 1

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1

1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj 1

1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost 2

1.1.1.3. Naselja i građevinska područja 6

a) Naselja 6

b) Građevinska područja 6

1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora 7

1.1.1.5. Prirodna obilježja 8

a) Reljef 8

b) Klima 9

c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja 12

d) Pedološka i biovegetacijska obilježja 12

e) Geološka i tektonska obilježja 14

1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra 15

a) Zaštićeni dijelovi prirode 15

b) Zaštićena kulturna dobra 15

1.1.1.7. Osobitosti krajobraza 16



1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 16

1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa 16

a) Poljoprivredno zemljište 16

b) Šumsko zemljište 17

c) Lovišta i lovna divljač 19

d) Mineralne sirovine 21

1.1.2.2. Gospodarski potencijal 21

a) Gospodarska struktura 21

b) Turizam 22

c) Eksploatacija mineralnih sirovina 22

1.1.2.3. Društvene djelatnosti 22

a) Uprava 22

b) Obrazovanje 22

c) Zdravstvo 26

d) Kultura 26

e) Vjerski objekti 27

1.1.2.4. Sport i rekreacija 27

1.1.2.5. Komunalne djelatnosti 28

1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav 28

a) Cestovni promet 28

b) Zračni promet 29

c) Poštanski promet 29

e) Telekomunikacije 31

1.1.2.7. Energetski sustav 34

a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 34

b) Elektroenergetika 34

1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav 35

a) Vodoopskrba 35

b) Odvodnja otpadnih voda 35

c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava 35

d) Melioracijska odvodnja 37

1.1.2.9. Postupanje s otpadom 38

1.1.2.10. Stanje okoliša 38



a) Onečišćenje voda 38

b) Onečišćenje zraka 39

c) Onečišćenje bukom 40

d) Opterećenje tla 40

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

40

1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije 40

a) Stanovništvo 40

b) Naselja 41

c) Građevinska područja 42

d) Gospodarstvo 44

e) Društvene djelatnosti 45

f) Promet 46

g) Energetika 47

h) Vodnogospodarstvo 47

i) Poljoprivredno i šumsko zemljište 48

1.1.3.2. Prostorni plan (bivše) općine Osijek 50

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 50

1.1.4.1. Demografski potencijal 50

1.1.4.2. Naselja 50

1.1.4.3. Građevinska područja 50

1.1.4.4. Gospodarski potencijal 51

1.1.4.5. Promet 51


b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza 51

1.1.4.6. Energetika 52

a) Plinoopskrba 52


1.1.4.7. Vodnogospodarstvo 53

a) Vodoopskrba 53




c) Uređenje vodotoka 53

d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 53

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 54

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 54

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 54

2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija 54

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava 54

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 56

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 56

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 57

2.2.1. Demografski razvoj 57

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 59

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 60

2.2.3.1. Naselja 60

2.2.3.2. Društvena infrastruktura 60

2.2.3.3. Prometna infrastruktura 61


b) Telekomunikacije 61

2.2.3.4. Energetska infrastruktura 62

a) Plinoopskrba 62


2.2.3.5. Vodnogospodarstvo 62

a) Vodoopskrba 62


c) Uređenje vodotoka i voda 62

d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 62

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 63

a) Krajobrazne vrijednosti 63



b) Kulturna dobra 63

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE 63

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 63

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 64

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 64

3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 66

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE 66

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 66

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 67

3.2.1.1. Struktura površina 68

3.2.1.2. Građevinska područja 69

3.2.1.3. Poljoprivredne površine 71

3.2.1.4. Šumske površine 72

3.3. NASELJA 73

3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 74

3.4.1. Gospodarske djelatnosti 74

3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti 74

3.4.1.2. Turizam 75

3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina 76

3.4.2. Društvene djelatnosti 76

3.4.2.1. Uprava 76

3.4.2.2. Obrazovanje 77

3.4.2.3. Zdravstvo 77

3.4.2.4. Kultura 77

3.4.2.5. Vjerske institucije 78

3.5. ŠPORT I REKREACIJA 79

3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 81

3.6.1. Groblja 81

3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 81



3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti 81

3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja 82

3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta 83

3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma 83

3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja 83

3.7.5.1. Uvjeti zaštite prirode 83

3.7.5.2. Uvjeti kulturnih dobara 84

3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 85

3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 85

3.8.1.1. Cestovni promet 85

3.8.1.2. Željeznički promet 85

3.8.1.3. Telekomunikacije 85

3.8.2. Energetski sustav 86

3.8.2.1. Cijevni transport plina 86

3.8.2.2. Elektroenergetika 87

3.8.3. Vodnogospodarski sustav 88

3.8.3.1. Vodoopskrba 88

3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda 89

3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda 89

3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 90

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 91

3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 92

3.10.1. Mjere zaštite voda 92

3.10.2. Mjere zaštite tla 93

3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja 93

3.10.4. Mjere zaštite od buke 93

3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI

94



II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 95

1.1. NAMJENA POVRŠINA 95

1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 97

1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA 97

2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA 98

2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 98

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 99

2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja 99

2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora 99

2.2.2.1. Građevne čestice 99

2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina 100

2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica 103

2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

103

2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 103

2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine 103

2.2.3.2. Višestambene građevine 105

2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti 105

2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 106

2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)

107

2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina 109

2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina 110

2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina 111

2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina 111



2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama 112

2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene 112

2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina 112

2.2.12. Uvjeti uređenja naselja 112

2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA 113

2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja 113

2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja 113

2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja

114

2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja 114

2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja

117

2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina 117

2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja

118

2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja 118

2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine 118

2.3.2.8. Ostale građevine van građevinskog područja 118

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 118

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 119

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 120

5.1. PROMETNI SUSTAV 120

5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 123

5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA 124

5.4. NAFTOVOCI, PRODUKTOVODI I PLINOVODI 125

5.5. VODOOPSKRBA 126

5.6. ODVODNJA 126

5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA 127

6. MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA 127

6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI 127

6.2. KULTURNA DOBRA 127



7. POSTUPANJE S OTPADOM 128

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 129

9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA 130

9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI 130

9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA 130

10. MJERE PROVEDBE PLANA 131

10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOV 131

10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 131

10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 131

10.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO 132


________________________________________________________ 0. Opći dio Stranica 15



SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA

• Suglasnost Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za

prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove • Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje u Osječko-baranjskoj

županiji • Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva • Dopis Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva-Uprava

za poljoprivredno zemljište • Prethodna suglasnost Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu kulturne

baštine-Konzervatorski odjel u Osijeku • Mišljenje Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu prirode


___________________________________________________________ I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 1

I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU

NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj Geografski položaj Općina Šodolovci dio je šireg prostora istočnog dijela Republike Hrvatske, odnosno dio njegove prirodno-geografske cjeline Istočne Hrvatske. U okviru prostora Osječko-baranjske županije, kao dijela prostora Istočne Hrvatske, općina Šodolovci zauzima jugoistočni dio područja Županije, s udjelom od 1,9% županijskog prostora. Općina Šodolovci zauzima dva odvojena prostorna dijela, koja su međusobno odvojena južnim dijelom općine Ernestinovo. Zapadni veći dio općine Šodolovci je u okruženju sljedećih općina: Ernestinovo, na istoku, Antunovac, na sjeveru, Vladislavci, na zapadu i Semeljci na jugozapadu, dok je južni i jugoistočni dio, uz granicu Vukovarsko-srijemske županije, odnosno općine Markušica. Istočni, manji dio Općine graniči, na sjeveru s područjem Grada Osijeka, na sjeverozapadu s općinom Antunovac, zapadu s općinom Ernestinovo, te na jugu i jugoistoku područjem Vukovarsko-srijemske županije, odnosno općinama Tordinci i Trpinja. Geoprometni položaj Općina Šodolovci smještena je u središnjem dijelu istočne Hrvatske. Prostor Općine je s okruženjem prvenstveno povezan trasom državne ceste D518 koja prolazi težištem između dva dijela prostora Općine. U budućnosti trasu postojeće ceste zamijeniti će nova brza cesta planirana istočno od postojeće trase državne ceste D518. Osim cestovnih veza za prostor Općine značajna je i trasa željezničke pruge I reda Osijek-Vinkovci koja se planira obnoviti i uključiti u prometni sustav istočne Hrvatske.



1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost Površina Prema podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda Osijek, površina općine Šodolovci iznosi 78,32 km² (7.832 ha). Ova površina prema napomeni izvora nije točna, budući obuhvaća cijelu k.o. Palača, a granica općine Šodolovci se ne poklapa s granicom k.o. Palača. Prema službenoj evidenciji prostornih jedinica Državne geodetske uprave, općina Šodolovci ima površinu 72,61 km² (7.261,54 ha), a koja je i očitana računalom iz karte mj. 1:25.000. U Planu će se koristiti površina od 72,61 km², a samo u manjem dijelu u poglavlju Polazišta, iz prvog izvora. Stanovništvo Prema popisu stanovništva 2001. godine, na području općine Šodolovci je živjelo 1.955 stanovnika.



Tablica br. 1.

KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE I ŽUPANIJE

Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi Područje

1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. Osječko-baranjska županija 356.286 367.193 330.506 103,0 90,0Općina Šodolovci 2.755 2.604 1.955 94,5 75,0Udio Općine, % 0,8 0,7 0,6 - -

Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god. Kretanje stanovništva Općine je za razliku od Županije u cijelom promatranom razdoblju bilo negativno. Kretanje stanovništva u razdoblju 1991.-2001. godine imalo je obilježja E4 izumiranje. Tablica br. 2.

SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA 1991.-2001. GOD.

Broj stanovnika 1991. g.

Prirodni priraštaj 1991.-

2000. g.

Broj stanovnika 1991.g.+prirodni

priraštaj

Broj stanovnika 2001. g.

Razlika po popisnim godinama

1991.-2000. g.

Migracijski saldo Tip kretanja

2.604 - 63 2.541 1.955 - 649 - 712 E4 izumiranje Izvor podataka: Državni zavod za statistiku Kako je vidljivo iz prethodne tablice, stanovništvo Općine se u razdoblju 1991.-2001. godine smanjilo prirodnim odumiranjem i odseljavanjem (mehaničkim odlivom). Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u sedam (7) naselja. Tablica br. 3.

KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA

Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi Red.

broj Naselje 1981. g. 1991. g. 2001. g. 1991/1981. 2001/1991.

1. Ada 353 319 239 90,3 74,92. Koprivna 231 219 155 94,8 70,83. Palača 431 413 271 95,8 65,64. Paulin Dvor 177 168 55 94,9 32,75. Petrova Slatina 318 319 262 100,3 82,16. Silaš 692 680 608 98,2 89,47. Šodolovci 553 486 365 87,8 75,1

Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.



U svim naseljima se stanovništvo smanjuje i to pojačano nakon 1991. godine. Područje općine Šodolovci spada u područja Županije gdje je demografska erozija prisutna već više od četiri desetljeća. Dobna struktura stanovništva je veoma nepovoljna, budući ima više starog nego mladog stanovništva. Stanovnik općine Šodolovci je 2001. godine bio prosječno star 43,7 godina što je znatno više od prosjeka Županije (38,7 godina). Tablica br. 4.

DOBNE ODLIKE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA 2001. GOD.

Red. broj Naselje

Udio mladih

(0-19. g.) %

Udio starih 60 i više

%

Indeks starosti Dobni tip

1. Ada 19,6 37,6 191 izrazito duboka starost 2. Koprivna 25,8 27,7 107 izrazito duboka starost 3. Palača 20,3 35,8 176 izrazito duboka starost 4. Paulin Dvor 12,7 38,2 300 izrazito duboka starost 5. Petrova Slatina 20,2 32,8 162 izrazito duboka starost 6. Silaš 21,5 32,0 149 izrazito duboka starost 7. Šodolovci 21,0 26,0 123 izrazito duboka starost

UKUPNO Općina: 21,0 32,0 153 izrazito duboka starost Izvor podataka: Popis stanovništva 2001. god. Cjelokupno stanovništvo Općine ima obilježja izrazito duboke starosti, a najnepovoljnija demografska situacija je u naseljima Paulin Dvor, Ada i Palača. Ukoliko se ovakove tendencije nastave, stanovništvo Paulin Dvora bi moglo odumrijeti. Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 684 kućanstava prosječne veličine 2,8 članova. Tablica br. 5.

KRETANJE I OBILJEŽJA KUĆANSTAVA

Broj kućanstava po popisnim godinama Indeksi Prosječne veličine (broj

članova) Red. broj Naselja

1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. 1981. 1991. 2001. 1. Ada 106 98 95 92,4 96,9 3,3 3,2 2,5 2. Koprivna 77 77 58 100,0 75,3 3,0 2,8 2,6 3. Palača 136 127 107 93,4 84,2 3,1 3,2 2,5 4. Paulin

Dvor 57 65 25 114,0 38,4 3,1 2,6 2,2

5. Petrova Slatina

93 97 87 104,3 90,0 3,4 3,3 3,0

6. Silaš 184 185 173 100,5 93,5 3,7 3,6 3,5 7. Šodolovci 175 157 139 89,7 88,5 3,1 3,1 2,6 UKUPNO Općina: 828 806 684 97,3 84,8 3,3 3,2 2,8

Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001.g.



Broj kućanstava se u promatranom razdoblju smanjio u svim naseljima, kao i prosječna veličina. U strukturi kućanstava 2001. godine i najveći udio (35%) su imala dvočlana obiteljska kućanstva. Naseljenost Gustoća naseljenosti 2001. godine u prosjeku za cijelo područje Općine je iznosila 26,9 stanovnika po 1 km², što je znatno manje od prosjeka Županije (79,7 st/km²). Tablica br. 6.

GUSTOĆA NASELJENOSTI PO STATISTIČKIM PODRUČJIMA NASELJA

Red. broj

Statističko područje naselja

Broj stanovnika 2001. god.

Površina statističkog područja naselja

km²

Gustoća naseljenosti

st/km² 1. Ada 239 6,23 38,3 2. Koprivna 155 6,81 22,8 3. Palača 271 8,55 31,7 4. Paulin Dvor 55 8,51 6,46 5. Petrova Slatina 262 7,52 34,84 6. Silaš 608 15,98 38,05 7. Šodolovci 365 18,99 19,22

Izvor podataka: Državna geodetska uprava: Pregled prostornih jedinica Popis stanovništva 2001. god.



1.1.1.3. Naselja i građevinska područja a) Naselja

Općina Šodolovci sastoji se od 7 naselja s naseljem Šodolovci kao općinskim središtem. S obzirom na ukupni broj od 1.955 stanovnika Općine 2001.godine, prosječna veličina naselja Općine mjerena brojem stanovnika iznosi 279 stanovnika. Najveće naselje općine je naselje Silaš sa 608 stanovnika. Naselja općine Šodolovci ruralnog su tipa, a karakterizirana su niskom stambenom- uglavnom prizemnom gradnjom slobodnostojećih ili poluugrađenih objekata, na građevnim česticama velike dubine. b) Građevinska područja

Prostornim planom (bivše) općine Osijek utvrđeno je 7 građevinskih područja naselja na području Općine Šodolovci. Građevinska područje naselja Ada, Šodolovci, Koprivna, Paulin Dvor i Petrova Slatina smještena su u zapadnoj cjelini općine Šodolovci, a građevinska područja naselja Palača I Silaš u istočnoj cjelini.



Tablica br. 7.

POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

U odnosu na ukupnu površinu Općine, postojeća građevinska područja naselja zauzimaju 7%. Izgrađeni dio građevinskih područja obuhvaća izgrađeni dio unutar građevinskog područja i izgrađeno područje izvan građevinskog područja koje je moguće obuhvatiti planiranim građevinskim područjem. Izgrađenost je definirana na osnovu kriterija propisanih Prostornim planom Osječko–baranjske županije:

Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine. Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 . Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno , izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.

1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora

U strukturi površina po kategorijama korištenja, poljoprivredno zemljište ima prevladavajući udio od 72,9%. U preostalih 20% površina Općine ima najviše šuma i šumskog zemljišta.

NA

SELJ

E

POVR

ŠIN

A G

RAĐ

EVIN

SKO

G

POD

RUČ

JA

POVR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA (h

a)

IZG

RAĐ

ENI D

IO (%

)

POST

. GU

STOĆ

A 2

001.

(S

T/H

A)

ADA 59,72 32,91 55,11 4,00

KOPRIVNA 52,01 24,51 47,13 2,98

PALAČA 106,24 46,63 43,89 2,55

PAULIN DVOR 37,62 19,38 51,52 1,46

PETROVA SLATINA 54,86 28,35 51,68 4,78

SILAŠ 104,69 60,83 58,10 5,81

ŠODOLOVCI 90,58 61,72 68,14 4,03ukupno 505,72 274,33 54,25 3,87



Tablica br. 8.

OSNOVNE KATEGORIJE KORIŠTENJA PROSTORA

- stanje 31.05.2001. god. Red. broj Kategorija Površina

(ha) Struktura

(%) 1. Poljoprivredno zemljište 5.762 73,7 2. Šume i šumska zemljišta 1.473 18,8 3. Neplodno 597 7,6

Ukupno Općina 7.832 100,0 Izvor podataka: Državna geodetska uprava, Područni ured Osijek, 2001. god. Ukupna površina svih građevinskih područja naselja iznosi 505,72 ha ili 7,0% površine Općine, ali nije katastarska, već planerska kategorija. Unutar građevinskih područja nalazi se i dio poljoprivrednih površina.

1.1.1.5. Prirodna obilježja a) Reljef

Područje općine Šodolovci je dio šireg nizinskog, jugoistočnog dijela Osječko-baranjske županije. Ovakav nizinski prostor je nastao modeliranjem riječnih tokova Drave, Save i Dunava i njihovih pritoka, stvarajući pri tome akumulacijski tip reljefa, odnosno akumulacijsku nizinu. Međutim, u takvom na izgled jednoličnom reljefu mogu se izdvojiti i određene reljefne cjeline: terasa Drave i aluvijalna ravan Vuke. Terasa Drave je nastala kao naplavna ravan tokom pleistocena (mlađi holocen). To je prostor čiji reljef se zbog male dubine temeljnice odlikuje velikom vlažnošću. U sastavu naplavnih ravni, eolskom akumulacijom su nataložene naslage prapora, gline na površini, debljina kojih se povećava od zapada prema istoku. Ispod njih su vodonosni sedimenti, najčešće pijesci i šljunci. Duž čitavog riječnog toka Drave, s južne strane, usporedo s riječnim tokom, prostire se blaga depresija ispunjena holocenskim nanosima rijeke Vuke prema kojoj je i cijela terasa blago nagnuta. U sastavu ove tipične aluvijalne ravni prevladavaju muljevite gline sa sastojcima pijeska i pretaloženog prapora. Iznad naplavnih ravni su nešto viša reljefna područja koja pripadaju terasnim nizinama. U sastavu terasnih nizina, eolskom akumulacijom nataložene su naslage lesa i sličnih naslaga. Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mlađa terasa Drave. Ovaj prostor pripada starijoj virmskoj terasi Drave, odnosno njenom južnom, većem dijelu, koji je na jugu omeđen aluvijalnom ravni Vuke. Naslage prapora koje prekrivaju riječne sedimente na ovom području dostižu debljinu i do 20 m. U skladu s obilježjima reljefa se kreću i nadmorske visine terena na području Općine. Istočni dio općine Šodolovci je nešto nižih nadmorskih visina i iznosi oko 85 m.n.v., dok je zapadni dio Općine nešto većih nadmorskih visina, od 85-91 m.n.v.



Tablica br. 9.

PROSJEČNE NADMORSKE VISINE NASELJA

Naselje Prosječna nadmorska visina (m) 1. Ada 85 2. Koprivna 91 3. Palača 85 4. Paulin Dvor 86 5. Petrova Slatina 90 6. Silaš 85 7. Šodolovci 90

Izvor podataka: M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH, 1857.-1971. Zagreb, 1979. b) Klima

Klimatske osobine prostora općine Šodolovci dio su klimatskih osobina šireg prostora Istočne Hrvatske. Budući da je općina Šodolovci nizinski prostor neznatne reljefne dinamike, to se i klimatske osobine prostora odlikuju homogenošću. Cijelo područje, kao i širi prostor, ima sve odlike umjereno kontinentalne klime, koje karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena. Klima ovog područja označava se prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.1 Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10ºC, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3ºC i +18ºC. Obilježje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine se kreću od 700 do 800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi. Za ilustraciju klimatskih prilika prostora općine Šodolovci, korišteni su podaci meteorološke postaje Osijek, kao najbliže postaje, pa time i najmjerodavnijih podataka. Prosječna temperatura zraka prema izvršenim mjerenjima u razdoblju od 1978. do 1998. godine iznosila je 11,0ºC. Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (21,4ºC), a zatim opadaju da bi minimum dostigle u siječnju (-0,4ºC). Ovakav raspored temperatura zraka ukazuje na postojanje jednog para ekstrema u godišnjem hodu temperature zraka (jedan maksimum i jedan minimum). U promatranom razdoblju, srednje temperature zraka, zabilježen je maksimum od 23,9ºC (u srpnju 1994. godine), kada je srednja godišnja temperatura bila viša od prosjeka razdoblja (1978.-1998.) i iznosila je 12,2ºC. Najniža srednja mjesečna temperatura zraka u promatranom razdoblju, zabilježena je u siječnju 1985. godine i iznosila je –6,0ºC.

1 Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.



Apsolutni maksimum temperature zraka zabilježen u Osijeku iznosio je 38,6ºC, a apsolutni minimum zabilježen je također u razdoblju od 1959. do 1978. godine, iznosio je –25,4ºC. Prosječna godišnja količina oborine zabilježena u razdoblju od 1978. do 1998. godine iznosila je 653,9 mm, što ukazuje na sušnost područja u odnosu na okolna kontinentalna područja, gdje prosječna godišnja količina oborine iznosi od 700 do 800 mm. U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II. i III. mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima. U promatranom razdoblju (1978.-1998.) glavni maksimum oborine zabilježen je u lipnju (79,9 mm), a sporedni u studenom (57,1 mm). Glavni minimum oborine u navedenom razdoblju zabilježen je sredinom jeseni, u listopadu (51,6 mm), dok je sporedni zabilježen u veljači (36,5 mm). Tablica br. 10.

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA (ºC) I KOLIČINE OBORINE (mm) IZMJERENE NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI

OSIJEK U RAZDOBLJU 1978.-1998. GOD.

MJESECI TEMPERATURA ZRAKA (ºC)

OBORINA (mm)

I. - 0,4 46,2 II. 1,2 36,5 III. 6,3 45,0 IV. 11,1 52,2 V. 16,5 61,2 VI. 19,7 79,9 VII. 21,4 54,6 VIII. 20,9 60,5 IX. 16,7 56,1 X. 11,3 51,6 XI. 4,8 57,1 XII. 1,4 52,9

GOD. 11,0 653,9 Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod – Određeni meteorološki podaci postaje Osijek,

Zagreb, 2002. U promatranom nizu od 1978. do 1998. godine maksimum oborine zabilježen je u listopadu 1992. godine s ukupno 155,3 mm oborina. Maksimalne dnevne količine oborine ukazuju na veliku varijabilnost oborina koja varira iz godine u godinu.



Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka. Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959. do 1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže vrijeme sijanja Sunca zabilježeno u srpnju. Ukupna godišnja količina insolacije u dvadesetgodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorološkoj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati. Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima. U razdoblju od 1959. do 1978. godine na meteorološkoj postaji Osijek zabilježeno je ukupno 29,5 dana s maglom, dok je najveći broj dana s maglom u navedenom razdoblju iznosio 42 dana. U godišnjem hodu ove pojave, najveći broj dana s maglom javlja se u jesen i zimi. Prema godišnjoj ruži vjetra za područje Osijeka u razdoblju od 1978. do 1998. godine najučestaliji su vjetrovi iz jugoistočnog smjera, a zatim slijede strujanja iz pravca zapada, te sjevera, sjeverozapada, istoka, sjeveroistoka, juga i jugozapada.



Prema jačini vjetra, u većini slučajeva se javljaju slabi vjetrovi jačine 1-2 bofora, dok je učestalost jakih i olujnih vjetrova mala. U promatranom razdoblju (1978.-1998.) u Osijeku je zabilježeno 15,5 dana s jakim vjetrom, dok je u istom razdoblju broj dana s olujnim vjetrom iznosio 1,9 dana. c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Općina Šodolovci prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu vodnoga gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava. Prema Odluci Vlade Republike Hrvatske (NN, 98/98.) u cijelosti se nalazi na Slivnom području ''Vuka''. Općina teritorijalno obuhvaća naselja Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Silaš i Šodolovci. Slivno područje ''Vuka'' ukupne površine 1.793,28 km², obuhvaća prirodnu cjelinu hidrografskog sliva rijeke Vuke, Drave i Dunava. Površina sliva koja pripada Osječko-baranjskoj županiji veličine 1.117,96 km² može se podijeliti na direktni sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima Poganovačko-Kravičkim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Palčić, direktni sliv rijeke Dunav s glavnim recipijentom Glavni Daljski kanal i sliv rijeke Vuke s najvećim pritokom Bobotskim kanalom. Istočni dio općine Šodolovci (Palača, Silaš) i dio zapadnog područja sjeverno od ceste Ernestinovo-Paulin Dvor-Hrastin pripada direktnom slivu Bobotskog kanala. Ostali dio zapadnog dijela Općine južno od predmetne ceste pripada slivu rijeke Vuke. Geološku podlogu središnjeg nizinskog dijela Slivnog područja ''Vuka'', a kojem pripada i područje općine Ernestinovo, sačinjavaju fluvijalne naslage na koje se nadovezuju praporne prašinaste gline i kontinentalni prapor koji znatno mijenja svojstva pod djelovanjem vode i smrzavanja. Sondiranjem terena utvrđeno je da se na dubini od 2-4 m nalazi sporoprocjedna podina, koja gotovo uvijek slijedi vanjsku morfologiju terena. Razine podzemne vode prate površinu tla i isključivo su vertikalnih tendencija. Na razinu podzemnih voda u površinskom sloju zemljišta utjecaj vodotoka nema većeg značaja. Kada oborine procjeđivanjem dostignu sporoprocjednu podinu, nastaje bočno procjeđivanje u niža područja gdje dolazi do dizanja razine podzemne vode te se javlja prevlaživanje tla. d) Pedološka i biovegetacijska obilježja

Pedološke osobine prostora općine Šodolovci dio su pedoloških osobina šireg prostora. Različiti tipovi tala i brojne pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa i specifičnih vodnih prilika u određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih tipova tala. Pedološke jedinice rasprostranjene na području općine Šodolovci izdvojene su na temelju Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977. god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine. Od ukupno 58 pedoloških jedinica izdvojenih na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici), na području općine Šodolovci zastupljeno je ukupno 5 pedoloških jedinica navedenih u sljedećoj tablici:



Tablica br. 11.

PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU OPĆINE ŠODOLOVCI

Red. broj Naziv kartografske jedinice Matični

supstrat Nagib Nadmorska visina

Način upotrebe Rasprostranjenost

24 LESIVIRANO I LESIVIRANO SEMIGLEJNO TLO NA LESU-pretežno antropogenizirana tla

les 0-2 90-95 oranice Povučje i Pobosučje - mali dio na

jugozapadu Općine 43 PSEUDOGLEJNO SEMIGLEJNO I

EUTRIČNO SMEĐE SEMIGLEJNO TLO-pretežno antropogenizirana tla

les 0-3 90-95 oranice šume

Povučje i Pobosučje - najveći dio Općine

47 MOČVARNO HIPOGLEJNO I MOČVARNO AMFIGLEJNO-dijelom nepotpuno hidromeliorirana tla

les i holocenski sedimenti

0-2 80-90 šume oranice travnjaci

Podravina - sjever i jugoistok

Općine 51 MOČVARNO AMFIGLEJNO I

MOČVARNO HIPOGLEJNO-dijelom nepotpuno hidromeliorirano

holocenske gline i ilovače zamočvareni les

0-2 85-90 šume travnjaci oranice

Podravina, Posavina - mali dio na zapadu

Općine

54 MOČVARNO AMFIGLEJNO I RITSKA CRNICA

les holocenski sedimenti

0-2 80-88 šume oranice pašnjaci

Posavina, bara Palača

Izvor podataka: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. Među navedenim pedološkim jedinicama zastupljene su pojedine vrste iz grupe automorfnih i hidromorfnih tala. Tako se među automorfnim tlima izdvajaju tla na prijelazu u livadska tla, a među kojima se izdvaja kartografska jedinica br. 24, koju čine lesivirana i lesivirana semiglejna tla, koja su prvenstveno privedena oraničnoj proizvodnji. Semiglejna i pseudoglejna se mogu javiti i na prijelazu iz automorfnih u hidromorfna tla, s tim što semiglejna tla nemaju suvišne vode, dok kod pseudogleja postoji hidrogenizacija u mokroj fazi, što uzrokuje stagnirajuća oborinska voda. Među hidromorfnim tlima posebnu kartografsku jedinicu br. 47, čine močvarno glejna tla, uz rijeke, nasala na pretaloženom lesu i sličnim holocenskim sedimentima i to podtipovi hipogleja i amfigleja. Zasebna kartografska jedinica je označena brojem 51 i izdvojena na težim holocenskim sedimentima (glinama i ilovačama). Prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu), od ukupno 65 pedološkim jedinica na cjelokupnom prostoru RH, na području Osječko-baranjske županije izdvojeno je ukupno 26 pedoloških jedinica, na području općine Šodolovci izdvojene su ukupno 3 pedološke jedinice, navedene u sljedećoj tablici:



Tablica br. 12.

POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE ŠODOLOVCI

Broj

kartirane jedinice

Sistemska jedinica tala Način korištenja Procjena

pogodnosti za obradu (*

9 RENDZINA NA LAPORU oranice i voćnjaci P-2 44 LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU šume

oranice i travnjaci

N-1

45 SMEĐE PODZOLASTO travnjaci šume i oranice

N-1

Izvor podataka: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. god.

(* P-2 umjereno ograničeno obradiva tla N-1 privremeno nepogodna za obradu Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice. Na području općine Šodolovci od prirodne vegetacije zastupljena je tipična travna vegetacija, dok je manji dio pod šumskom vegetacijom, koja pripada nizinskim prirodnim, ali i umjetno podignutim šumama. Prirodne šume su šume bagrema, dok su umjetno podignute šume euroameričke topole i vrbe. Međutim, najveći dio Općine je pod poljoprivrednim kulturama. e) Geološka i tektonska obilježja

Područje općine Šodolovci izgrađeno je od naslaga kvartarne starosti. Gotovo u cijelosti se radi o jezersko-barskom lesu pleistocenske starosti koji je predstavljen pjeskovitim prahom, prahom, prašinastim i glinovotim pijeskom. Osnovna je značajka građe kvartarnih naslaga osječke Podravine alternacija slojeva gruboklastičnih i sitnoklastičnih taložina. Gruboklastični materijali su pretežno predstavljeni jednoličnim pijescima srednjeg do sitnog zrna. To su pretežno zrna kvarca udjel kojega doseže do 85%. U mineralnom sastavu pijeska pojavljuju se tinjci, odlomci karbonatnih stijena, feldspati, amfiboli, epidot i granati. Sitnoklastični materijali predstavljeni su prahom, pjeskovitim prahom te prašinastim do masnim glinama. U mineralnom sastavu prevladavaju zrnca kvarca, a nešto su podređeni tinjčasti minerali, zatim dolaze feldspati. U tektonskom smislu ovo se područje nalazi u istočnom dijelu Dravske potoline. To je područje od Đakovačko-Vinkovačkog timora odijeljeno dubokim ''Dravskim potolinskim rasjedom'' i njemu paralelnim rasjedima. Uz ovaj lom, koji je bio aktivan kroz cijeli neogen i kvartal, u geološkoj prošlosti vršilo se stepeničasto spuštanje i produbljivanje potoline. Na sjeveru su očiti tektonski kontakti sa strukturama Baranje, a na istoku sa složenim strukturama Bačke. U tektonskom smislu potolina predstavlja složeni sinklinarij s brojnim uleknućima i timorskim uzvišenjima.



Smjer pružanja ovih struktura je od zapada/sjeverozapada prema istoku/jugoistoku, a takav smjer imaju i najvažniji uzdužni rasjedi. Središnja potolinska zona proteže se od Beničanaca, preko Ernestinova do tektonskih struktura u području Vere i Vukovara. Cjelokupni prostor općine Šodolovci nalazi se unutar zone VII stupnja seizmičnosti po ljestvici MCS (Mercalli, Cancani, Sieberg).

1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zaštićeni dijelovi prirode

Na području općine Šodolovci, “Zakonom o zaštiti prirode” prirodna baština nije zaštićena niti u jednoj kategoriji, niti se Prostornim planom Osječko–baranjske županije dijelovi prirode na području općine predlažu za zaštitu. b) Zaštićena kulturna dobra

Karakteristike prostora obuhvaćenog Prostornim planom uređenja općine Šodolovci i zastupljenosti kulturnih dobara pokazuju skromnu, prorijeđenu i devastiranu kulturnu baštinu. U naselju Koprivna na mjesnom groblju je Pravoslavna crkva /grobljanska kapela/ Male Gospe, registrirani spomenik graditeljske baštine. Kapela je izuzetno vrijedan primjerak srednjovjekovne arhitekture /u 18. stoljeću barokizirana/. U domovinskom ratu kapela je znatno oštećena, urušeno je krovište i zbog djelovanja atmosferilija ubrzano propada. Od zgrada tradicijskog graditeljstva u naselju Silaš evidentiran je Čardak u ulici B. Kidriča 30. Unutar granica obuhvata Prostornog plana nalaze se dva registrirana arheološka lokaliteta. 1. KOPRIVNA «Vodenčina», prapovijesno nalazište 2. KOPRIVNA «Udovičko polje», srednjovjekovno nalazište Na prostoru obuhvata Prostornog plana evidentirano je dvanaest spomenika, grobnica ili spomen obilježja vezanih za NOB. Tablica br. 13.

PREGLED KULTURNIH DOBARA OPĆINE Red. broj MJESTO NAZIV VRSTA KATEGORIJA

1. SILAŠ Čardak, Kidričeva 30 etnološki evidentiran 2. PALAČA Spomenik palim borcima i ŽFT, centar

sela NOB spomenik lokalni značaj

3. Spomenik palim borcima i ŽFT, centar sela

NOB spomenik lokalni značaj

4. Grob Vuković Dušana ŽFT NOB spomenik lokalni značaj 5. Grob Ilije Treskavice ŽFT NOB spomenik lokalni značaj 6. Grob Vučenović Andrije NOB spomenik lokalni značaj 7.

SILAŠ

Grobovi ŽFT od 20.04.1982. NOB spomenik lokalni značaj 8. ŠODOLOVCI Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT NOB spomenik lokalni značaj 9. Spomen ploča palim borcima SKOJ-a

na zadružnom domu NOB spomenik lokalni značaj

10. Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT NOB spomenik lokalni značaj 11.

ADA

Spomen ploča palim borcima NOB spomenik lokalni značaj



12. Pravoslavna crkva Male Gospe sakralni registriran 13. ''Vodenčina'', prapovijesno nalazište arheološki registriran 14. ''Udovičko polje'' srednjovjekovno

nalazište arheološki registriran

15. Spomenik palim borcima i ŽF NOB spomenik lokalni značaj 16.

KOPRIVNA

Spomenik palim borcima na zgradi osnovne škole

NOB spomenik lokalni značaj

Izvor podataka:

1.1.1.7. Osobitosti krajobraza Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. landschaft), definira prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim osobinama (lik određenog kraja). U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik), odražava uz oblikovnu komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i međuutjecaja. Krajolik općine Šodolovci odlikuje se krajolikom ravnice, odnosno poljodjelskim (agrarnim) krajolikom s izdvojenim kompleksima šuma. Okrupnjavanje posjeda i masovna uporaba mehanizacije dovela je do nestanka živica u agromeliorativnim zahvatima, pa krajolik vizualno obilježava otvorenost i cjelovitost.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa

a) Poljoprivredne površine Poljoprivredne površine kao vrijedan prirodni resurs su i prirodno bogatstvo određenog prostora, te su stoga i od osobitog državnog interesa. Poljoprivredne površine na području općine Šodolovci zastupljene su s ukupno 5.762 ha, što čini 73,6% ukupnog općinskog teritorija, a što predstavlja veći udio poljoprivrednih površina u odnosu na županijski prosjek, koji iznosi 64%. Obradive površine na području Općine zauzimaju 5.460 ha, a što je oko 70% (69,7%) ukupnog teritorija Općine, a što je također znatno više od prosjeka Županije, koji iznosi 58%. Obradive površine čine čak 94,7% ukupnih poljoprivrednih površina Općine. U strukturi obradivih površina, najveći je udio oranica, čak 98,5%, 0,3% čine voćnjaci, vinogradi 0,1%, a 1,1% otpada na livade. U okviru ostalih poljoprivrednih površina, 247 ha zauzimaju pašnjaci, što čini 4,3% ovih površina. Ukupne poljoprivredne površine općine Šodolovci čine ukupno 2,2% ukupnih poljoprivrednih površina Županije, dok je udio obradivih površina 2,3% ukupnih obradivih površina Županije, a što je i u skladu s udjelom prostora Općine u okviru Županije, koji iznosi 1,9% prostora Županije.



U okviru ostalih površina, na području Općine zastupljene su šume, koje prema evidenciji Katastra zauzimaju 1.473 ha, a što čini udio od 18,8% prostora Općine. Prethodno navedene kategorije zemljišta u strukturi zemljišta su plodna tla, dok dio čine i neplodna tla u koja se ubrajaju vodotoci, kanali i sl. Ukupno neplodna tla na području općine Šodolovci čine ukupno 597 ha, odnosno 7,6% prostora Općine. U sljedećoj tablici je prikazana struktura zemljišta po kategorijama korištenja, a prema podacima Državne uprave, baziranih na podacima Državne geodetske uprave iz 2001. godine. Tablica br. 14.

STRUKTURA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA NA PODRUČJU

OPĆINE ŠODOLOVCI

Struktura površina UKUPNO (ha)

Udio u površini (%)

ORANICE VOĆNJACI VINOGRADI LIVADE

5.38015

461

98,50,30,10,1

93,4 0,3 0,1 1,1

68,70,20,10,8

Ukupno obradive površine 5.460 100,0 94,9 69,8

PAŠNJACI RIBNJACI

24755

4,2 0,9

3,20,7

Ukupno poljoprivredne površine 5.762 100,0 73,7

Ukupna površina Općine 7.832 100,0

Izvor podataka: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za gospodarstvo-Odsjek za statistiku-Podaci državne geodetske uprave Područnog ureda Osijek, 2001. god.

b) Šumske površine

Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.

Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana.

Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz statistike, oko 1.473,7 ha. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 18,8% u ukupnim površinama Općine. U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%, šume Općine imaju znatno manju zastupljenost, odnosno udjel.

Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju "Hrvatske šume", prema njihovoj evidenciji, zauzimaju 1519,35 ha i imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od 100% budući ("Hrvatske šume"), nemaju evidentirane šume u vlasništvu građana. Površina šuma (obrasla površina) iznosi 1367,17 ha.



U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 133 stanovnika, što je, iznad prosjeka (kvalitativno) Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države.

Promatrajući prostorni raspored, šume kojima gospodare Hrvatske šume zastupljene su skoro na cijelom prostoru Općine izuzev sjeveroistočnog dijela Općine kao i područja između Petrove Slatine i Ade.

U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, pored šuma posebne namjene, kategorija su šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama ("Hrvatskih šuma") oko 98.32%. Šume posebne namjene-za sjemenske sastojine zastupljene su u površini od 25,54 ha. Ostale šume posebne namjene (zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske ) na prostoru Općine nisu prisutne.

Šume općine Šodolovci nalaze se na području gospodarske jedinice Osječke nizinske šume. Šumama gospodari: šumarija Osijek. To su uglavnom prirodne mješovite šume hrasta lužnjaka i običnog graba. U primjesi dolazi hrast, ceri lipa. Udjel pojedine vrste drveća u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći: Lužnjak, 26,9%; Cer, 5,7%; P.Jasen, 12,3%; O.Grab, 32,1%; Bagrem, 1,4%; OTB, 5,0%;.Lipa, 0,5%; C.Joha, 0,1%; I-214, 12,5%; Ea.Top.,3,2%; OMB, 0,1%; OC, 0,1%. Površine pod topolama bit će zamijenjene hrastom lužnjakom do kraja 2008. godine tako da će udio topole u zalihi biti minimalno. Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja.

Tablica br. 15.

OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE ''HRVATSKE ŠUME''

PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO

Ukupna površina šuma i šumskog

zemljišta (ha)

Površina šuma (obrasla površina)

(ha)

Postojeća drvna zaliha (m³)

Godišnji prirast (m³)

Etat – drvna zaliha za sječu

(m³/god.)

1.519,35 1.410,71 232.185 9.858 5.540 Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek

Tablica br. 16.

ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU

ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU

UKUPNO LISTAČE ČETINJAČE VLASNIŠTVO ha m³ ha m³ ha m³ PRIVATNO - - - - - - J. PODUZEĆA 1.519,35 232.185 1.519,35 232.185 -

UKUPNO: 1.519,35 232.185 1.519,35 232.185 - Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek



Tablica br. 17.

PODACI O ŠUMSKOM FONDU UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE OSIJEK

R. br. Gospodarska jedinica Šumarija

Površina šuma (ha)

Drvna zaliha (m³)

Godišnji tečajni prirast (m³)

Godišnji sječivi etat (m³)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. Osječke nizinske šume Osijek 1.519,35 232.185 9.858 5.540

UKUPNO: 1.519,35 232.185 9.858 5.540 Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje* na prostoru Općine zastupljene su slijedeće šume - šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris),

- šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris).

c) Lovišta i lovna divljač

Prostor Općine, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi jednog državnog lovišta, i pet zajedničkih lovišta∗. Državno lovište formirano na području općine Šodolovci je:

- Vlastito (državno) otvoreno lovište br. XIV/12-"Tomin hrast",

Državno vlastito otvoreno lovište br. XIV/12-"Tomin hrast", ustanovljeno je Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao vlastito otvoreno lovište na površinama u vlasništvu države. Odlukom Ministarstva korištenje prava lova u ovom lovištu povjereno je GUI „Tomin hrast“.

Lovište je ustanovljeno, dijelom, i na površinama općine Šodolovci. Ukupna površina Vlastitog otvorenog lovišta br. XIV/12-"Tomin hrast", iznosi oko 1.749 ha pa površina unutar granica Općine ima određeni udjel. Državno zemljište je na 1.749 ha, a privatnog nema. Šume i šumsko zemljište su na 1.306 ha, odnosno njihov je udjel 75% u ukupnoj površini lovišta. Od divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja nalazi se: jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični, fazan, trčka, jazavac, lisica vrana, svraka, šojka i dr. Matični proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 9 kom; srna obična, 42 kom; divlja svinja, 14 kom; zec obični, 70 kom i fazan, 75 kom. Zajednička lovišta Općine su:

- Zajedničko otvoreno lovište br. 26. - Zajedničko otvoreno lovište br. 29. - Zajedničko otvoreno lovište br. 30. - Zajedničko otvoreno lovište br. 31. - Zajedničko otvoreno lovište br. 33.

* NAPOMENA: Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god. ∗ NAPOMENA: Lovišta su opisana i podaci izneseni prema sada važećim rješenjima za Državna lovišta ,Odluci o ustanovljenju zajedničkih lovišta za zajednička lovišta te lovnogospodarskim osnovama.



Zajedničko otvoreno lovište br. 26 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj površini od 3.297 ha koje se samo djelomično nalaze na području općine Šodolovci. Lovište zauzima sjeverozapadni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Državno vlasništvo je na 2.371 ha (72%) a privatno vlasništvo na 923 ha (28%). Šume i šumsko zemljište su na 331 ha, poljoprivredno zemljište na 2.881 ha a vode na 85 ha od čega vodotoci na 6 ha a močvare i bare na 79 ha.

U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (60 grla), zec obični (100 kom.), fazan (300 kljunova. Lovnogospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (72 grla), zec obični (140 kom.), fazan (650 kljunova).

Zajedničko otvoreno lovište br. 29 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96. i 7/98.) na ukupnoj površini od 3.222 ha koje se samo dijelom površina nalazi na području općine Šodolovci. Lovište zauzima zapadni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Od ukupne površine (3.222 ha) 2.622 ha je državno vlasništvo, a 600 ha privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su zastupljeni sa samo 38 ha, poljoprivredno zemljište je na 3.184 ha, a 74 ha zauzimaju vode u obliku močvara i bara.

U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (32 grla), zec obični (70 kom.), fazan (216 kljunova) i trčka (156 kljunova). Lovnogospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (40 grla), zec obični (88 kom.), fazan (378 kljunova) i trčka (234 kljunova).

Zajedničko otvoreno lovište br. 30 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96. i 7/98.) i to na ukupnoj površini od 2.689 ha koje se dijelom nalaze na području općine Šodolovci. Lovište zauzima središnji i istočni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Državno vlasništvo je na 1.485 ha (55%) a privatno vlasništvo na 1.204 ha (45%). Šume i šumsko zemljište su na 385 ha, poljoprivredno zemljište na 2.304 ha.

U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (40 grla), zec obični (133 kom.), fazan (240 kljunova) i trčka (104 kljunova). Lovnogospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (50 grla), zec obični (186 kom.), fazan (520 kljunova) i trčka (156 kljunova).

Zajedničko otvoreno lovište br. 31., ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96. i 7/98.) na ukupnoj površini od 1.941 ha koje se u potpunosti nalaze na području općine Šodolovci. Lovište zauzima istočni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta.

Zajedničko otvoreno lovište br. 33. Teren u lovištu je pretežito ravničarski-nizinski. Visinske kote se kreću u granicama 85-89 m. Vegetacija u ovom lovištu je pretežito poljoprivrednog karaktera. Poljoprivredno zemljište zauzima 4.735 ha, odnosno ima udjel od 99,0% u ukupnim površinama lovišta. Šume i šumsko zemljište prostiru se na 50 ha (udjel od 0.01%). Rijeke, močvare i bare prema aktu o ustanovljenju lovišta nisu prisutni. Općini Šodolovci pripada dio ovog lovišta, a zauzima sjeveroistočni, mali, dio ove Općine.

Vrste divljači koja prirodno obitavaju u lovištu su: srna obična, zec obični, fazan, trčka skvržulja, divlja svinja, jazavac, lisica i dr. Brojno stanje za 2.000. godinu bilo je slijedeće: srna obična 20 grla; zec obični 80 komada; fazan 150 kljunova; trčka skvržulja 50 kljunova.

Vrednovanjem elemenata lovišta je utvrđeno da je lovište IV bonitetnog razreda za srnu, za zeca, fazana i trčku. Gospodarski kapacitet lovišta je: srna 34 grla; zec 196 grla; fazan 292



kljunova; trčka 208 kljunova. Lovnogospodarski kapacitet je: srna 41 grlo; zec 245 komada; fazan 512 kljunova; trčka 312 kljunova.

d) Mineralne sirovine Prema dostupnim podacima prirodni potencijal prostora Općine se uglavnom svodi na opekarsku glinu. U sastavu tla prevladavaju materijali kvartarne starosti-les i lesu slične naslage. Tijekom prošlih vremena kuće po selima su se gradile od materijala iz lokalnih pozajmišta, tkao da uz puno naselja u širem okruženju postoje tragovi nekadašnjih iskopavanja (bajeri).

1.1.2.2. Gospodarski potencijal a) Gospodarska struktura

Općina Šodolovci je gospodarski nerazvijena općina. Desetljećima je tradicionalno okrenuta isključivo primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U prošlom sustavu nositelj razvoja poljoprivrede bio je društveni sektor odnosno kombinat IPK Osijek. Danas na području Općine djeluju dvije poljoprivredne zadruge u Silašu i Palači. Od drugih gospodarskih djelatnosti prisutna je samo trgovina i to najviše u obliku obrta. Tablica br. 18.

STRUKTURA GOSPODARSTVA PO DJELATNOSTIMA

Djelatnost Broj subjekata Zaposleni A. Poljoprivreda 2 9 34,6 G. Trgovina 7 17 65,4

Ukupno: 9 26 100,0 Izvor podataka: Općina Šodolovci Zaposlenost u gospodarstvu je zanemariva.



b) Turizam

Na prostoru općine Šodolovci, kao samostalne općine (prije u sastavu bivše općine Osijek), nije u dosadašnjem gospodarskom razvoju došlo do razvoja ugostiteljstva i turizma, pa time ni sadržaja i objekata te vrste. Jedini registrirani ugostiteljski objekt je caffe bar u Silašu, površine 150 m² s ukupno 50 sjedećih mjesta. Iako je općina Šodolovci ruralna Općina posjeduje određene prirodne potencijale, koje je moguće turistički valorizirati, za odvijanje različitih oblika kontinentalnog turizma, prvenstveno rekreacije (lov, ribolov) za lokalno stanovništvo, a u budućnosti i za potencijalne turiste. Prirodni i prostorni potencijali za ovakve oblike turizma su područja lovišta na prostoru Općine, te područje ribnjaka sjeverozapadno od naselja Koprivna, na granici prema općini Vladislavci. Međutim, razvoj ovog oblika turizma do sada se nije razvijao zbog miniranosti prostora, kao posljedice privremene okupiranosti prostora u vrijeme Domovinskog rata. Kao određeni turistički motivi na području Općine mogu se valorizirati i određene manifestacije koje se redovito održavaju, a koje privuku određeni broj posjetitelja (smotre folklora, turniri malog nogometa, itd.).

c) Eksploatacija mineralnih sirovina Iako su u blizini naselja s područja Općine vidljivi ostaci nekadašnjih gliništa, trenutno nema zainteresiranih privrednih subjekata za pokretanje eksploatacije opekarske gline s ovog područja.

1.1.2.3. Društvene djelatnosti a) Uprava

Općina Šodolovci prostorno je definirana Izmjenama i Dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sjedište općine, odnosno općinskih predstavničkih i izvršnih tijela je u naselju Šodolovci. b) Obrazovanje

Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od: • predškolskog odgoja • osnovnog obrazovanja • srednjeg obrazovanja • visoke naobrazbe.

Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu. Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu u dobi od šeste do petnaeste godine.



Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih zadataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o stvaranju intelektualne jezgre koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Stanje obrazovanja, odnosno stanovništva Republike Hrvatske u pogledu obrazovanja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku je sljedeće: - završenu samo osnovnu školu ima 21,7% stanovništva starijeg od 15 godina, - nepotpunu osnovnu školu ima 15,7% stanovništva, - 3,6% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati, - srednjoškolsko obrazovanje ima 47,1% stanovništva, - višu školu završilo je 4,1% stanovništva, - fakultet i umjetničku akademiju završilo je 7,8% stanovništva. Stanje obrazovanja na području općine Šodolovci, prema podacima Državnog zavoda za statistiku je sljedeće: - završenu samo osnovnu školu ima 28,4% stanovništva starijeg od 15 godina, - nepotpunu osnovnu školu ima 28,6% stanovništva, - 6,0% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati, - srednjoškolsko obrazovanje ima 33,4% stanovništva, - višu školu završilo je 1,5% stanovništva, - fakultet i umjetničku akademiju završilo je 2,0% stanovništva. Na području općine Šodolovci, s područja obrazovanja analizira se predškolski odgoj i osnovno obrazovanje. Predškolski odgoj Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97). Programi predškolskog odgoja i naobrazbe te skrbi o djeci predškolske dobi ustrojavaju se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama u dječjem vrtiću bez obzira na osnivača, a mogu biti: 1. REDOVITI, CJELOVITI PROGRAMI (4, 5, 6, 7, 8, 9, 10-satni) • programi za djecu s teškoćama u razvoju

• programi za darovitu djecu

• programi za djecu pripadnike nacionalnih zajednica ili manjina

• posebni redoviti programi o rano učenje stranih jezika (engleski, njemački, talijanski i francuski) o montessori programi o waldorfski programi



o športski programi o dramsko - scenski programi o vjerski programi o likovni programi o glazbeni programi o eko - programi o zdravstveni programi o programi prometnog odgoja o programi s agazzi, regio, zimmerovim situacijskim pristupom u radu s djecom.

2. PROGRAM PREDŠKOLE (za djecu u šestoj godini života koja nisu polaznici redovitog programa predškolskog odgoja).

3. KRAĆI POROGRAMI (u trajanju od jedan do tri sata dnevno ili tjedno) - ustrojeni su za sva područja djelatnosti s djecom predškolske dobi (likovni, glazbeni, dramski, plesni, folklorni, športski, vjerski, rano usvajanje stranih jezika i drugi kraći programi).

4. PROGRAMI (ne dječji vrtići) PREDŠKOLSKOG ODGOJA PRI DRUGIM PRAVNIM OSOBAMA

• pri osnovnim školama

• pri zdravstvenim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju

• pri socijalnim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju

• kao igraonice u knjižnicama (najkvalitetniji rad po uzoru na rad u Knjižnici Medveščak 1 i 2 - igraonica-igroteka)

• kraći programi pri športskim ustanovama

• kraći programi pri kulturnim ustanovama

• kraći programi pri udrugama. IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja I športa

Na području Općine Šodolovci redoviti programi predškolskog odgoja nisu zastupljeni niti u jednom naselju.

Programom predškole obuhvaćena su sva djeca općine u dobi od 6 godina. Osnovno obrazovanje Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam godina i podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je razredna, tj. razred podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i izvode je predmetni nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava nadležno ministarstvo. Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih.



Svrha i ciljevi osnovnog školstva usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svoj djeci na području Republike Hrvatske mogućnost redovitog osnovnog školovanja. Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 4/94, 8/96). Na području općine Šodolovci djeluju dvije područne osnovne škole . Tablica br. 19.

ŠKOLSKE USTANOVE NA PODRUČJU OPĆINE ŠODOLOVCI

Športski tereni

Sjed

ište

ško

le/

nase

lje

Kat

egor

ija š

kole

Nas

elja

koj

a šk

ola

pokr

iva

broj

uče

nika

Bro

j uči

onic

a

Povr

šina

za

tvor

enih

pro

stor

a (m

2)

Povr

šina

otv

oren

ih

pros

tora

(m2)

Zatv

oren

i

Otv

oren

i

PODRUČNA ŠKOLA SILAŠ,

Borisa Kidriča 2

Područna škola SILAŠ 24 2 250 3000 - Odbojkaško

igralište

PODRUČNA ŠKOLA

ŠODOLOVCI, Trg Slobode bb

Područna škola

ŠODOLOVCI, KOPRIVNA, PETROVA SLATINA

13 2 300 7000 - Mali nogomet

ukupno 37 4 550 10000

Izvor podataka: Općina Šodolovci Građevna čestice osnovne škole u Silašu, sukladno kriterijima Državnog pedagoškog standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40 m² građevne čestice /učeniku) dovoljna je za smještaj 75 učenika u jednoj smjeni, ili 150 učenika u 2 smjene, a postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica je 60 učenika u jednoj smjeni, ili 120 učenika u 2 smjene

Nedostatak osnovne škole je zatvorena športska dvorana. Građevna čestice osnovne škole u Šodolovcima, sukladno kriterijima Državnog pedagoškog standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40 m² građevne čestice /učeniku) dovoljna je za smještaj 175 učenika u jednoj smjeni, ili 350 učenika u 2 smjene, a postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica je 60 učenika u jednoj smjeni, ili 120 učenika u 2 smjene

Nedostatak osnovne škole je zatvorena športska dvorana.



c) Zdravstvo Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.

Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća: djelatnost opće medicine, školsku medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoć, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece i ljekarničku djelatnost.

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističkokonzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu.

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti, znanstveno-istraživački rad i izvođenje nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja.

Znanstvenoistraživački rad te dijelovi izvođenja nastave mogu se obavljati i u zdravstvenim ustanovama na primarnoj i sekundarnoj razini. Na području Općine Šodolovci djeluje ambulanta u naselju Šodolovci s jednim liječničkim timom opće medicine.

Ljekarna, depo lijekova i veterinarska stanica na području općine ne postoji. d) Kultura

Pojam kultura znači: - opći proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja; - vjerovanje, praksu i način života koji razlikuje neku etničku skupinu ili neko društvo od

drugih, kao i društvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd. - djela i praksu intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti (Williams, 1983). Objekt kulture na području Općine ŠODOLOVCI zastupljeni su Domovima kulture u svim naseljima općine, te knjižnicom u naselju Silaš. Knjižnica naselja Silaš je mjesna knjižnica, smještena u sklopu Doma kulture. Knjižnica posjeduje 850 knjiga, te ima 150 upisanih korisnika.

naselje objekt sadržaji površina

ADA Dom kulture Kulturne manifestacije 150 KOPRIVNA Dom kulture Kulturne manifestacije 60

PALAČA Dom kulture Kulturne manifestacije 150 PAULIN DVOR Dom kulture Kulturne manifestacije 150

PETROVA SLATINA Dom kulture Kulturne manifestacije 150

ŠODOLOVCI Dom kulture Kulturne manifestacije 60 SILAŠ Dom kulture Kulturne manifestacije

Mjesna knjižnica 250 Izvor podataka: Općina Šodolovci



e) Vjerski objekti

Na području Općine, prema podacima popisa stanovništva 2001. godine, najzastupljenije su pravoslavna vjerska zajednica (85,12 % stanovništva općine) i katolička vjerska zajednica (12,02 % stanovništva Općine). Vjerski objekti na području općine zastupljeni su pravoslavnom Crkvom rođenja presvete Bogorodice u naselju Koprivna, te pravoslavnom bogomoljom u naselju Petrova Slatina.

1.1.2.4. Sport i rekreacija Šport i rekreacija stanovnika općine Šodolovci odvija se uglavnom na nogometnim terenima pravilno raspoređenim na području općine.

BROJ SPORTSKIH TERENA

Red. broj NASELJE VELIKI NOGOMET ODBOJKA KOŠARKA

1 ADA 1 2 KOPRIVNA 1 3 PALAČA 1 4 PAULIN DVOR 1 5 PETROVA SLATINA 1 6 ŠODOLOVCI 1 1 1 7 SILAŠ 1 1 1

UKUPNO-OPĆINA 7 2 2 Izvor podataka: Općina Šodolovci Objekti sporta i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN 38/91.). Navedeni pravilnik građevine sporta i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti sportskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima: IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.

Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:

- mali nogomet 2,0 jedinice - rukomet 1,4 jedinice - košarka 1,0 jedinica - odbojka 1,2 jedinice

Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.

Analizom prostora prema navedenom pravilniku utvrđeno je da su jedinice sportskih objekata raspoređene na sljedeći način:



BROJ JEDINICA Red. broj NASELJE VELIKI

NOGOMET ODBOJKA KOŠARKA

1 ADA 1 2 KOPRIVNA 1 3 PALAČA 1 4 PAULIN DVOR 1 5 PETROVA SLATINA 1 6 ŠODOLOVCI 1 1,2 1 7 SILAŠ 1 1,2 1 UKUPNO-OPĆINA 7 2,4 2

1.1.2.5. Komunalne djelatnosti

Na području općine nalazi se 7 groblja, u svakom naselju po jedno. U odnosu na površinu koje zauzima pojedino groblje, sva groblja na području općine pripadaju malim grobljima -do 5 ha, sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02). Prema vrsti ukapanja, sva groblja pripadaju grobljima s klasičnim ukopom. Sva groblja imaju nove mrtvačnice, osim groblja u naselju Paulin Dvor na kojem se planira izgradnja mrtvačnice.

Red br.

Naselje u kojem je groblje smješteno

Gravitacijsko područje groblja

Katastarska čestica

Površina groblja (ha)

Popunjenost groblja (%)

1 KOPRIVNA KOPRIVNA 386, 387 0,5755 52 2 ŠODOLOVCI ŠODOLOVCI 215 1,619 56 3 PETROVA SLATINA PETROVA SLATINA 15/15 0,464 65

4 ADA ADA , PODRINJE 638 1,180 58

5 PALAČA PALAČA 123 1,720 46 6 PAULIN DVOR PAULIN DVOR 64 0,3314 10 7 SILAŠ SILAŠ 364/351 1,047 58

Izvor podataka: Općina Šodolovci

1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav a) Cestovni promet

Prostor općine Šodolovci ima specifičan (razlomljeni) prostorni oblik što ima utjecaja i na prometni sustav koji je u funkciji osiguranja prometne povezanosti Općine s okruženjem. Unutar prostora Općine nalazi se nekoliko dionica razvrstanih cesta i to od nivoa državne, preko županijske do lokalne ceste. Karakteristike postojećih razvrstanih cesta na području Općine su sljedeće:



Red. broj

Oznaka ceste Opis dionice

Širina kolnika

(m)

Duljina (km)

Asfalt (km)

Nasuti kameni

materijal /km/

DRŽAVNE CESTE 1. D518 Osijek(D2)-Jarmina (D46) 6,0 1,6 1,6 -

Ukupno 1,6 1,6 ŽUPANIJSKE CESTE

1. Ž 4109 D7-Vladislavci-Paulin Dvor-Ernestinovo (D518)

5,0 2,9 2,9 -

2. Ž 4124 D518-Laslovo-Korog-Ž 4148 5,0 1,7 1,7 - 3. Ž 4122 Silaš-Korog (Ž 4121) 5,0 2,4 2,4 - 4. Ž 4130 D7-Viškovci-Semeljci-Šodolovci-

Petrova Slatina-D518 6,0 7,6 7,6 -

Ukupno: 14,6 14,6 LOKALNE CESTE

1. L 44109 Ž 4109-Martin-Koprivna-Šodolovci (Ž4130)

5,0 2,7 2,7 -

2. L 44083 Tenja (Ž 4091)-Silaš (Ž 4122) 5,0 2,5 2,5 - 3. L 49114 L 44083-Ćelije-Bobota (Ž 4111) - 1,1 - 1,1

Ukupno: 6,3 5,2 1,1 Izvor podataka: ZPO-Osijek Vidljivo je da su sve trase razvrstanih cesta na području Općine modernizirane. Širina kolnika na svim županijskim cestama, osim županijske ceste Ž 4130, je 5,0 m što ne zadovoljava uvjetima odvijanja dvosmjernog prometa za taj rang prometnica. Kolnik je na gotovo svim dionicama županijskih cesta oštećen i u lošem stanje, dok je na trasi državne ceste D518 u tijeku obnova kolnika. b) Zračni promet

Možemo reći da područje Općine trasa željezničke pruge prvog reda (I109) samo dotiče, jer sjeverno od naselja Palača trasa željezničke pruge prolazi prostorom Općine u dužini cca 300,0 m. Navedena pruga nije u funkciji od 1991. godine, a na dijelovima je potpuno uništena tj. demontiran je kolosjek i odvezen kameni materijal kolosječnog zastora. Pruga je prije rata bila osposobljena za nosivost 225 kN/osovini i predstavljala je značajnu prometnu vezu između Osijeka i Vinkovaca. c) Poštanski promet

HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti. Organizacijski dijelovi Društva su: - Uprava Društva - Područna uprava Društva - Poštanska središta Društva Područna uprava Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od četiri područne uprave Društva.



Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa za poštanska središta na svom području i to: - Organizacija i realizacija poštanske tehnologije - Organizacija i realizacija kadrovskih poslova - Organizacija i realizacija investicija i održavanja - Organizacija i realizacija gospodarskih poslova Poštansko središte Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva. Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta: - PS Osijek - PS Vukovar - PS Požega - PS Slavonski Brod Izvršna jedinica Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa. Na području općine Šodolovci nema izvršne jedinice. Poštanski ured Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije. Na području obuhvata prostornog plana općine Šodolovci ne postoje PU s dostavnim područjem. U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži, odnosno ostvarenju poštanskog prometa na području Općine:



Tablica br. 20.

POŠTANSKA MREŽA OPĆINE

BR. STANOV. OBUHVAĆENIH DOSTAVOM TJEDNO PRIPADAJUĆE

NASELJE 5x 3x (2-3) x

SVEGA Napomena (Pripadajući PU)

1. 2. 3. 4. 5. 6. Ada 239 31214 Laslovo Koprivna 155 31215 Ernestinovo Palača 271 31214 Laslovo Paulin Dvor 55 31215 Ernestinovo Petrova Slatina 262 31215 Ernestinovo Silaš 608 31214 Laslovo Šodolovci 365 31215 Ernestinovo UKUPNO OPĆINA: 1.955 1.955

Izvor podataka - HP-Područna uprava Slavonija - ZPO Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine d) Telekomunikacije

Nepokretna mreža Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži. Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna telekomunikacijska djelatnost sadržane su u planovima razvoja HT. Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao četiri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina Šodolovci pripada u PP Osijek. Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama. U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području općine Šodolovci preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga. Pristupna mreža na području općine Šodolovci obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala. U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi: • korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja, • spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).



Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale. Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na područje općine Šodolovci, te se razvoj približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.

- Komutacija Stanje komutacija na području općine Šodolovci prikazano je u priloženoj tablici br. 21. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije.

Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici: Tablica br. 21.

JAVNE TELEKOMUNIKACIJE

NA PODRUČJU OPĆINE

Red. broj NAZIV MJESTA RANG PODRUČJE PREKRIVANJA

(MJESNE MREŽE) 1. ŠODOLOVCI UPS Šodolovci

Koprivna Petrova Slatina

2. SILAŠ UPS Silaš Izvor podataka: - HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok - ZPO Napomena: - Naselja Ada i Palača uključena su u mjesnu mrežu naselja Laslovo, a naselje Paulin

Dvor u mjesnu mrežu naselja Ernestinovo. - Prijenos Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mreže. U razdoblju 1991-1999. godine prijašnji TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i veći dio udaljenih pretplatničkih stupnjeva i multipleksera. U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan. U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Šodolovci upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:



• svjetlovodni kabeli, • bakreni kabeli. Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. U razdoblje 1999-2005. godine nastavlja se izgradnja mreže svjetlovodnih spojnih putova koja pri tome povezuje sve magistralne vodove i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere. - Pristup Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu. Pokretna mreža Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su: • Analogne pokretne mreže, • Digitalne pokretne mreže, • Sustav za povezivanje osoba ( paging ) Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža MOBITEL (099) i digitalna mreža CRONET (098) i VIPNET (091). Na području Općine nema izgrađenih baznih postaja. Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET, koje razvijaju i kojima upravlja ''T-Mobile Hrvatska'' d.o.o. i ''VIPnet d.o.o.''. Radio i TV sustav veza Na području općine Šodolovci nema izgrađenih objekata (odašiljača) Radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV) sustav veza. Postoji jedan koridor RTV veze koji samo prolazi područjem Općine od objekta ''Osijek'' do objekta ''Borinci''.

Pokrivenost TV signalima ostvaruje se preko objekta Odašiljača i veza d.o.o. ''Borinci'' koji je izvan granica Općine.



1.1.2.7. Energetski sustav

a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina Na području općine Šodolovci nema nalazišta ugljikovodika, te nema izgrađenih naftovoda i plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi niti plinovodi šireg društvenog značaja. Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se prostornim i drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba naselja Općine. b) Elektroenergetika

Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Šodolovci ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije. U sljedećoj tablici prikazana je potrošnja električne energije u 2003. godini po vrsti potrošača: Tablica br. 22.

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Red. broj POTROŠAČ POTROŠNJA

(kWh) 1. Kućanstva 2.468.364 2. Gospodarstvo 202.445 3. Javna rasvjeta 76.663

UKUPNO: 2.747.473 Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija"-Osijek - ZPO

Prijenos električne energije Prijenosna mreža na području Općine sadrži nadzemne dalekovode na 400 kV i 110 kV naponskoj razini koji samo prolaze sjevernim dijelom prostora Općine i nemaju izravni utjecaj na elektroopskrbu potrošača općine Šodolovci, a to je : - DV 400 kV Ernestinovo-Ugljenik, - DV 400 kV Ernestinovo-Mladost, - DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/1, - DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/2, - DV 110 kV Ernestinovo-Vinkovci, - DV 110 kV Ernestinovo-Vukovar. Distribucija električne energije Postojeća distribucijska mreža na području Općine obuhvaća samo naponske razine od 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.



Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađene su trafostanice i nadzemni dalekovodi, kojima se TS 10(20)/0,4 kV povezuju na 10(20) kV elektroenergetski sustav. U sljedećoj tablici prikazani su fizički pokazatelji za postojeću distribucijsku mrežu na području Općine. Tablica br. 23.

DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

NAPONSKA

RAZINA (kV)

VRSTA OBJEKTA JEDINICA MJERE IZNOS

TS kom 13 DV Km 19,375 10 KB Km 0 MVA 2,135

Energetski trafo kom 13

Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija"-Osijek - ZPO

1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba

Na području općine Šodolovci četiri naselja imaju izvedene lokalne vodoopskrbne sustave: Ada, Palača, Petrova Slatina i Silaš. Mjesni vodovod Ada ima izvorište (bunar) na kč.br. 579/2 k.o. Ada uz spremnik od 5.000 litara. Mjesni vodovod Palača uz bunar smješten na kč.br. 118/3 k.o. Palača ima dva spremnika ukupnog kapaciteta 6.000 litara, mjesni vodovod Petrova Slatina uz bunar smješten na kč.br. 65/1 k.o. Šodolovci ima spremnik kapaciteta 4.000 litara, te mjesni vodovod pored bunara na kč.br. 186/13 k.o. Silaš ima izveden i vodotoranj visine 25 m kapaciteta 50 m³. Naselja Paulin Dvor, Koprivna i Šodolovci nemaju javni sustav vodoopskrbe. Domaćinstva iz ovih naselja se opskrbljuju vodom na tradicionalan način, putem kopanih ili bušenih bunara koji kaptiraju najpliće (a time i onečišćenju najizloženije) vodonosnike. b) Odvodnja otpadnih voda

Na području općine Šodolovci nije izgrađen sustav javne odvodnje. Stanovnici naselja otpadne vode ispuštaju u septičke ili sabirne jame, a potom u najbliže vodotoke i kanale. Septičke/sabirne jame su obično propusne, pa se dio otpadnih voda infiltrira u podzemlje što utječe na kvalitetu podzemnih voda. c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava

Rijeka Vuka ukupne površine sliva 1123,52 km2 izvire u blizini naselja Paučje (Općina Levanjska Varoš) na obroncima planine Krndija, a ulijeva se u rijeku Dunav u središtu Vukovara u km 1333+055. Područjem Općine Šodolovci prolazi u dužini od 10,14 km. Vuka teče od zapada prema istoku prolazeći od izvora najprije prirodnom dolinom u brdovitom terenu s izrazitim uzdužnim padovima, a nizvodno od desnog pritoka Gorjan-Punitovci



(područje Općina Punitovci i Gorjani) pa do ušća u Dunav postaje izrazito ravničarski vodotok sa brojnim meandrima od kojih su neki presječeni prokopima. Brojnim analizama vodnog režima rijeke Vuke i rijeke Dunav dokazano je da su pojave velikih voda Vuke i Dunava potpuno nezavisne veličine. Velike vode Dunava najčešće se javljaju u travnju, svibnju i lipnju kao posljedica topljenja snijega u Alpama. Pojava velikih voda Dunava također je vezana i uz intenzivne i dugotrajne kiše u gornjem dijelu sliva. Velike vode Vuke formiraju se pojavom većih oborina tijekom ožujka i travnja, a i ujesen. Na području Općine Šodolovci, sustav obrane od poplava čine nasipi uz rijeku Vuku i Bobotski kanal. Nasip uz lijevu obalu rijeke Vuke proteže se od rkm 42+000 do rkm 51+130 u dužini od 9,13 km, a nasip uz desnu obalu rijeke Vuke proteže se od rkm 41+977 do rkm 48+408 u dužini od 6,6 km. Na dionici Bobotskog kanala koja prolazi Općinom Šodolovci, izvedeni su nasipi uz lijevu i desnu obalu. Dionica rijeke Vuke koja prolazi područjem Općine Šodolovci u potpunosti je regulirana. Provedenim regulacijskim radovima od ušća u r. Dunav pa sve do ceste Đakovo-Osijek, stvoreni su uvjeti odvodnje suvišnih voda na svim pritocima rijeke Vuke u lijevom i desnom zaobalju. Na granici Općine Šodolovci s Općinom Ernestinovo nalazi se prokop Laslovo dužine 1 km sa obostranim nasipima. Izvedbom istoga, kojim je regulirana dionica rijeke Vuke, ostalo je staro korito tzv. Stara Vuka u dužini oko 4,5 km, a ima funkciju rasterećenja rijeke Vuke za slučaj visokih vodostaja. Najznačajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju je Bobotski kanal. Ušće kanala je u km 3+626 rijeke Vuke kod naselja Lužac, sjeverozapadno od Vukovara. Kanal je dugačak 38 km, a područjem Općine Šodolovci, kao granični kanal prolazi u dužini od 9,4 km. U cilju zaštite naselja i obradivih površina od poplava tranzitnih voda, uz Bobotski kanal su izgrađeni obostrani nasipi u dužini od 28 km. U razdoblju od 1978.-1981.g. izveden je prokop Dvor dužine 1800 m (od Bobotskog kanala do rijeke Vuke, na području Općine Ernestinovo i Općine Antunovac) i istoimena crpna postaja kapaciteta 20 m³/s uz rijeku Vuku. Crpna postaja Dvor kojoj je osnovna funkcija zaštita od štetnog djelovanja voda i reguliranje razine podzemnih voda, nalazi se na području Općine Ernestinovo, a njenim puštanjem u rad odvodnja na području bivše bare Palače bila je većim dijelom dobro riješena. Tijekom domovinskog rata crpna postaja je potpuno uništena, a gospodarstvo područja Općina Čepin, Antunovac, Vladislavci, Ernestinovo, Šodolovci, te južnih dijelova Grada Osijeka trpjelo je velike štete zbog nemogućnosti kvalitetne obrane od poplava. Završetkom obnove crpne postaje Dvor (kreditnim sredstvima Svjetske banke) u razdoblju od 1998.-2000.g. ponovo su se stekli uvjeti za visoki stupanj sigurnosti obrane od poplava na predmetnom području.



d) Melioracijska odvodnja Melioracijska odvodnja Odvodnjavanje je značajna i raširena tehnička mjera u nizinskom dijelu područja uz Dravu i Dunav u Republici Hrvatskoj. Sustav melioracijske odvodnje omogućuje brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije uvjete korištenja zemljišta te obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti. Najznačajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju, a koji djelomično prolazi Općinom Sodo lovci je melioracijski vodotok (melioracijski objekt I reda) Bobotski kanal. Izgradnjom ovog kanala isušen je prostor bivše bare Palače te su na ovom području nastala plodna obradiva tla. Obzirom na ograničene mogućnosti spuštanja nivelete dna kanala radi gravitacijske odvodnje okolnih niskih terena, izgrađene su crpne postaje u lijevom i desnom zaobalju, a recipijent-Bobotski kanal izveden je sa obostranim nasipima. Glavni pritoci desnog zaobalja Bobotskog kanala na području Općine Šodolovci su: kanal Paljevina (melioracijski objekt III reda, ušće u km 22+163), kanal Šljivik (melioracijski objekt III reda, ušće u km 24+330), kanal Matica (melioracijski objekt III reda, ušće u km 25+544), kanal Valko (melioracijski objekt II reda, granični kanal između Općine Šodolovci i Općine Ernestinovo), kanal Amalino polje (melioracijski objekt IV reda) i kanal Kereš (melioracijski objekt III reda, ušće u km 37+920, dijelom granični između Općine Šodolovci i Općine Vladislavci). Kanal Velika Osatina (melioracijski objekt I reda), desni je pritok rijeke Vuke u km 48+408 (ušće na području Općine Šodolovci) te jedan od najdužih na Slivnom području "Vuka". Dužine je 31,8 km, ukupne površine sliva 139,8 km2, od čega brdskom dijelu pripada 44,6 km2. U lijevom zaobalju kanala Velika Osatina, a na području Općine Šodolovci značajan je pritok kanal Udovac (melioracijski objekt III reda) koji povezuje Veliku Osatinu s ribnjakom Oraščić u Koprivni. Nizvodno od ušća kanala Udovac izvedena je ustava kojom se zadržava voda i usmjerava putem kanala Udovac prema ribnjaku. Ribnjak Oraščić površine je oko 30 ha, a prije domovinskog rata bio je opremljen s dvije crpne postaje Oraščić i Grabik. Područje oko ribnjaka je minirano te nam nije poznato sadašnje stanje ribnjaka. U desnom zaobalju značajan pritok je kanal Veliki Medveš (melioracijski objekt II reda) sa ušćem u km 9+960 kanala Velike Osatine, koji dijelom čini zapadnu granicu Općine. Granica Općine prema jugu nastavlja se trasom kanala Mali Medveš (pritokom Velikog Medveša, melioracijski objekt II reda). Ostali značajniji pritoci rijeke Vuke na području Općine su: kanal Kreketnjak (melioracijski objekt II reda, desni pritok, ušće u km 41+451 rijeke Vuke) i kanal Jablanje (melioracijski objekt II reda, desni pritok s ušćem u Staru Vuku). Melioracijsko navodnjavanje Iako je nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju uslijed klimatskih promjena u posljednjih 20-tak godina sve izraženiji (a naročito su ugrožene visoko akumulacijske sjemenske kulture), na području općine Šodolovci nema poljoprivrednih površina na kojima se sustavno provodi navodnjavanje.



1.1.2.9. Postupanje s otpadom Na području općine Šodolovci ne postoji javni sustav prikupljanja i odvoza komunalnog otpada. Uz svako naselje postoji neuređeno (''divlje'') odlagalište na koji stanovništvo u skladu sa svojim potrebama, odlaže različite tipove otpada. Nema organiziranog prikupljanja sekundarnih sirovina, kao ni biorazgradivog otpada. Istočno od naselja Šodolovci na kč.br. 194 k.o. Šodolovci (šira lokacija ''Sedam jutara'') neuređeno je odlagalište ovog naselja, veličine cca 3,0 ha. Odlagalište naselja Ada je na širem području ''Branjevina'', zapadno od naselja na kč.br. 342 k.o. Ada, veličine preko 6 ha. Odlagalište naselja Petrova Slatina nalazi se na kč.br. 1 k.o. Šodolovci zapadno od samog naselja, približne veličine 1,5 do 2 ha. (Odlagalište naselja Paulin Dvor nalazi se na kč.br. 307 k.o. Šodolovci, južno od samog naselja uz samu rijeku Vuku. Približne veličine ovog odlagališta je 1 ha. Odlagalište naselja Palača smješteno je sjeveroistočno od samog naselja, približne veličine 3 ha. Odlagalište naselja Silaš nalazi se na kč.br. 192/6 k.o. Silaš, u sjevernom dijelu samog nasleja. Približne je veličine 2-3 ha. Sva navedena odlagališta su neuređena i nenadzirana te zahtijevaju hitnu sanaciju.

1.1.2.10. Stanje okoliša a) Onečišćenje voda

Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99.), u cilju provedbe zaštite voda od onečišćavanja određena je kategorizacija voda. Za rijeku Vuku, koja prolazi i područjem općine Šodolovci, propisana je II kategorija-vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji. Analizom vode određuju se vrijednosti sljedećih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH, alkalitet, električna vodljivost), B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK (KMnO4), BPK5), C-hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), D-mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), E-biološki (indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatleji (vodostaj, protoka, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr, fosfati), F-metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo, živa) i G-organski spojevi (mineralna ulja, fenoli ukupno, poliklorirani bifenili-PCB, lindan, DDT). Voda rijeke Vuke uzorkuje se nizvodnije, kod mosta na cesti Nuštar-Bršadin (područje općine Nuštar u Vukovarsko-srijemskoj županiji). Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN, 77/98.), a prema analizi uzetih uzoraka u 2004. godini, kakvoća vode rijeke Vuke prema skupinama pokazatelja B, C, D odgovara III vrsti, a prema skupini pokazatelja E odgovara II vrsti. Promatrano prema pojedinim pokazateljima iz skupine A, rijeka Vuka je I vrste prema vrijednostima pokazatleja pH vrijednosti i alkaliteta, a II vrste prema el. Vodljivosti.



b) Onečišćenje zraka

U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja zraka (stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i gospodarske preobrazbe. Između 1990. i 1995. godine, bruto potrošnja energije smanjila se za 22%, ali sada ponovno raste. Slična su kretanja vidljiva i u emisijama glavnih zagađivanja: značajan je pad između 1990. i 1995. godine nakon čega slijedi polagani rast. Emisije u atmosferu su 1998. godini bile znatno niže nego 1990. godine 43[43]. U usporedbi s drugim europskim zemljama Hrvatska je u 1996. godini imala relativno male emisije po stanovniku 44[44]. Emisije SOx bile su 70% manje od prosjeka OECD-a, a osamdesetak posto manje od prosjeka Slovenije, Poljske ili Mađarske. Emisije NOx i CO2 bile su oko 70% niže od prosjeka OECD-a. Hrvatska je pretežni uvoznik SOx i NOx. Oko 90% ukupnog taloženja sumpora i dušika dolazi iz inozemstva. Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet. Iz procesa izgaranja (bez prometa) dolazi 92% emisija SO2, 63% emisija CO2 i 35% emisija NOx, dok 63% emisija NOx, 25% emisija CO2, 8% emisija SO2 i 97% olova dolazi iz prometa. U ukupnoj emisiji SO2 u 1998. godini veliki su stacionarni izvori (pet termoenergetskih postrojenja i tri rafinerije) činili 68%, a industrijski procesi 18%. Od ukupne emisije SO2, 67% je posljedica izgaranja tekućeg naftnog goriva. Prosječni sadržaj sumpora u loživom ulju proizvedenom u hrvatskim rafinerijama povećao se s 1,57% u 1997. godini, na 2,06% u 1998. godini, što utječe i na količinu emitiranog SO2 u atmosferu. U razdoblju od 1990. do 1998. godine udio prometa u zagađenju zraka povećao se prosječno za 20%, dok je udio zagađenja od procesa izgaranja smanjen prosječno za 11%. Ovakav trend ukazuje na to da se i dalje najveći pritisak može očekivati iz sektora prijevoza. Kakvoća se zraka prati u 41 gradu ili gradskom naselju, na ukupno 123 postaje. Na temelju podataka o praćenju kakvoće zraka u razdoblju 1995.-1998. godine može se zaključiti sljedeće: A. Prekomjerno zagađen zrak (III. kategorije) ima 15% naselja (gradova/gradskih naselja

ili njihovih dijelova), B. Umjereno zagađen zrak (II. kategorije) ima 60% naselja (gradova/gradskih naselja ili

njihovih dijelova), C. Čist ili neznatno zagađen zrak (I. kategorije) ima 25% naselja (gradova/gradskih

naselja ili njihovih dijelova), D. Prekomjerno ili umjereno zagađen zrak najčešće je posljedica emisije krutih čestica

(UTT i teških metala u njima) i NO2, iz mobilnih i/ili stacionarnih izvora na užem području.

Izvor: NACIONALNA STRATEGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002. godina

Na području općine Šodolovci nisu vršena mjerenja kakvoće zraka, ali trenutno na području Općine nama aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu onečišćenja zraka, izuzev prometa.



c) Onečišćenje bukom Zakon o zaštiti od buke definira potrebu izrade karte buke na nivou Općine–grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali takova mjerenja do sada nisu vršena.

d) Opterećenje tla

Ocjenjuje se da tlo na području općine Šodolovci nije opterećeno onečišćenjima, a na temelju sljedećih činjenica: - nema izgrađenih gospodarskih kapaciteta koji bi mogli štetno utjecati na tlo, - područje Općine je bilo u razdoblju 1991.-1998. godine privremeno zaposjednuto, pa

se poljoprivredno zemljište nije intenzivno obrađivalo što znači da nije u prevelikoj mjeri tretirano umjetnim gnojivima i drugim kemijskim sredstvima koja bi mogla dovesti do onečišćenja tla,

- tlo je zagađeno minama-prema podacima Općine oko 15 km², - sva naselja Općine su ruralnog karaktera, te je i okoliš u neposrednoj okolini naselja

nezagađen iako divlja odlagališta otpada (po jedno uz svako naselje) jesu potencijalni zagađivači.

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog

uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije

a) Stanovništvo

U Prostornom planu Osječko-baranjske županije dana je procjena broja stanovnika za plansko razdoblje do 2015. godine. Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradova i općine, te pojedinačno za gradska naselja. Zbog velikog udjela prostora Županije koji je već desetljećima demografski ugrožen, procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina smanjiti. Sukladno demografskim ciljevima Države, utvrđeni su ciljevi demografskog razvoja Županije. Za područje općine Šodolovci vrijede sljedeći ciljevi: • Demografska obnova najugroženijih dijelova Županije

To su prije svega područja koja su do 1998. godine bila privremeno okupirana, u koja spada i općina Šodolovci. Cilj je u ovim područjima do kraja planskog razdoblja povratak svih iseljenih i dostizanje najmanje broja stanovnika iz 1991. godine (prije rata).

• Demografska obnova Područja posebne državne skrbi. općina Šodolovci spada u 1. skupinu Područja posebne državne skrbi u koju spadaju u cijelosti sve općine hrvatskog podunavlja (''Narodne novine'', br. 26/03.). Republika Hrvatska će u tim područjima poticati povratak i opstanak stanovništva koje je prebivalo prije rata, te naseljavanje državljana RH svih djelatnosti i zanimanja koji mogu doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju.



• Demografska konsolidacija u ruralnim područjima Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu označiti poticanjem razvoja obiteljskih gospodarstava koja bi osim proizvodnje i prerade bili nositelji razvoja seoskog turizma. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo stvaranjem boljih ekonomskih, društvenih i urbanih uvjeta života.

b) Naselja

Prostorni plan Osječko-baranjske županije preuzima sustav središnjih naselja utvrđen Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske ( kartografski prikaz 4.-SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA), koji klasificira naselja na:

- makroregionalno (veliko razvojno) središte - regionalno (srednje razvojno) središte - manje regionalno (manje razvojno) središte - manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti - područno (malo razvojno)središte - područno (manje razvojno)središte umanjenog značaja - lokalno (inicijalno razvojno) središte

te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte:

-.veće lokalno(inicijalno razvojno) središte - lokalno (inicijalno razvojno) središte - manje lokalno (inicijalno razvojno) središte.

Prema navedenoj klasifikaciji naselja općine Šodolovci dijelimo na:

- veće lokalno(inicijalno razvojno) središte-naselje Šodolovci - ostala naselja-naselja Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina i Silaš.

Županijski plan propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja:

- policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina, putem:

- osnaživanja mreže srednjih naselja, - osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, - poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta, - očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja, putem: - racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te

osnaživanja mreže središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području, -ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja

tog oblika stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru,

-revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije putem:

-poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore,



-osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima. c) Građevinska područja

Prostorni plan Osječko-baranjske Županije propisuje uvjete određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena I neizgrađena dijela područja: Građevinska područja utvrđuju se PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama I kriterijima u PPOBŽ. Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m. Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu I županijsku cestu i između 2 građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja I jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.

Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja. Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine. Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 . Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela. U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:

-zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športsko-rekreacijskih i sl. građevina,

-zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,

-zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, zabranu gradnje na klizištima. Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja.

Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika.



Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva. Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na način određen u stavku 3. ove točke, u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja. U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ. Građevinska područja se moraju racionalno koristiti. Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja. Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja. Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti. Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i DPU-a. Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva. Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe. Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti. Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za: - turističko-rekreacijske građevine i zone, - športsko-rekreacijske građevine i zone, - gospodarske zone, - pojedinačne gospodarske komplekse, - groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse, - zdravstvene građevine i komplekse, - vojne građevine i komplekse. Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOBŽ. Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.



Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja. Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu. U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za područje općina/gradova. Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone. Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada. Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st. Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području. Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je potrebno posebno obrazložit i argumentirati. Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u sljedećim slučajevima: - ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ, - ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina. Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na preradi poljoprivrednih proizvoda, Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama. Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti). U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine. d) Gospodarstvo

Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa, ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala.

Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal. Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.



Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije. Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće komunalne infrastrukture. Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije. Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja. Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja. e) Društvene djelatnosti

Prostorni plan Osječko-baranjske županije definira potrebu oblikovanja mreže i prostora za razvitak društvenih djelatnosti u sklopu planova užeg područja (PPUO, GUP, DPU), ali propisuje obvezni minimum sadržaja društvenih djelatnosti u naselju, ovisno o sustavu naselja definiranih PP Osječko-baranjske županije. Za naselje Šodolovci, kao općinsko središte, obveza je prostorno smjestiti: - općinska izvršna tijela - osnovnu školu - dom kulture - zdravstvenu stanicu - ljekarnu - veterinarsku ambulantu - dječji vrtić - trgovački centar - sajmište



- financijsko posredovanje - poštu. f) Promet

Prostorni plan Osječko-baranjske županije donesen je početkom 2002. godine. Njime su definirani osnovni koridori i smjernice razvoja prometnog sustava Županije, a istovremeno usklađeni s temeljnim dokumentima prostornog uređenja Republike Hrvatske. Prostornim planom Osječko-baranjske županije na području općine Šodolovci planirani su sljedeći zahvati u prometnom sustavu: Cestovni promet

- izgradnja brze ceste Osijek-Vinkovci (nova trasa Podravske magistrale-državne ceste D2),

- obnoviti i urediti trase državnih cesta, - obnoviti i rekonstruirati mrežu županijskih cesta i to prvenstveno radi povećanja

nosivosti, proširenja kolnika na min. 5,50 m, kao i poboljšanju horizontalnih i vertikalnih elemenata trasa,

- izgradnja potrebnih autobusnih stajališta. Željeznički promet

- obnova trasa željezničke pruge prvog reda I 109 Vinkovci-Osijek Poštanski promet Prostornim planom Osječko-baranjske županije u poštanskoj djelatnosti ne planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u PPUO, niti u drugim planovima razvoja na području općine Šodolovci. Prostornim planom Županije definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti. Telekomunikacije Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada. Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije telekomunikacija uz slijedeće smjernice: - izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100%

pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).



- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati minikanalizacijom.

Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta. U Prostornom planu Osječko-baranjske županije prikazan je plan razvoja telekomunikacijske mreže. Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, također je potrebno zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim programima HRT-a i drugih postaja. g) Energetika

Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina U Prostornom planu Osječko-baranjske županije, kao dokumentu prostornog uređenja šireg područja, planirana je plinoopskrba i naselja općine Šodolovci. Stoga postoji obveza za općinu Šodolovci planiranje lokalnog plinoopskrbnog sustava kao osnovu za izgradnju plinoopskrbnog sustava Općine. Elektroenergetika Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja elektroenergetske mreže na području Općine. Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program prostornog uređenja RH, te PP Osječko-baranjske županije, nalažu dogradnju prijenosne i distribucijske mreže. Kod dogradnje distribucijske mreže potrebno je postupno prelaziti s nadzemnih 10 kV dalekovoda na podzemne kabelske 20(10) kV dalekovode prvenstveno unutar građevinskih područja. Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije. Obveza za područje općine Šodolovci su osiguranje koridora za građevine prijenosa, te dogradnja distribucijske mreže u skladu s potrebama. h) Vodnogospodarstvo Vodoopskrba Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirana je izgradnja sustava vodoopskrbe u svim naseljima iz sastava Općine, te njihovo povezivanje u jedinstveni (širi, regionalni) sustav. Tako se naselje Paulin Dvor nalazi na trasi planiranog magistralnog vodovoda Ernestinovo-Vladislavci. Postojeći vodovod Petrove Slatine ulazi u sustav realizacijom planiranog magistralnog cjevovoda Ernestinovo-Petrova Slatina-Šodolovci-Koritna. S istog voda se planira rješavanje vodoopskrbe u naseljima Šodolovci i Koprivna. Postojeći vodovod naselja Ada spaja se na jedinstveni sustav preko planiranog magistralnog voda Ada-Laslovo. Mreža naselja Palača veže se na sustav naselja Laslovo te planiranim vodom Palača-Korođ-Silaš dovršava



magistralni rasplet ovog dijela Županije. Na području sustava naselja Palača planirana je izgradnja vodospreme i vodotornja. Odvodnja Na ovom području nema izgrađenog sustava odvodnje. PPŽ-om su sva naselja iz sastava općine Šodolovci svrstana u kategoriju manjih naselja s planiranom vodoopskrbom u manje osjetljivim područjima. Za ovu kategoriju naselja planirana je izgradnja malih uređaja s aeracijom-prokopnika uz rotirajuće diskove, ozračene aerobne zemljane lagune i biljne uređaja. Uređenje vodotoka i voda Prostornim planom Osječko-baranjske županije nisu utvrđene planske obveze spram sustava uređenja vodotoka i voda na području općine Šodolovci. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje Županijskim planom je predviđeno održavanje kanalske mreže u funkcionalnom stanju kroz redovno tehničko čišćenje te eventualne rekonstrukcije dionica pojedinih kanala. Izgradnja novih objekata u sastavu navodnjavanja nije predviđena, tek je ukazano na potrebu daljnje razrade mogućeg navodnjavanja svih poljoprivrednih površina s područja Općine. i) Poljoprivredno i šumsko zemljište

Prostornim planom Osječko-baranjske županije utvrđeno je poljoprivredno zemljište isključivo osnovne namjene, a u okviru kojega je izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla, te je istaknuta potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene. U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta ističe se potreba uspostavljanja sustava trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oštećenja i onečišćenja. Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene. Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne funkcije šuma, te osiguranje potrajnosti, što podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta, tako da se u šumi održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i gospodarski potencijal.



1.1.3.2. Prostorni plan (bivše) općine Osijek Prema ranijem teritorijalnom ustrojstvu (prije donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina 1997. god.) prostor općine Šodolovci bio je integralni dio bivše općine Osijek. Shodno tomu još uvijek je na snazi Prostorni plan (bivše) općine Osijek u dijelovima u kojima nije suprotan Prostornom planu Osječko-baranjske županije. Prostorni plan (bivše) općine Osijek donesen je 1979. godine ("Službeni glasnik" općine Osijek, br. 12/79.) i do danas se on kontinuirano preispitivao te mijenjao i dopunjavao u skladu s problemima i potrebama koje su zahtijevale usklađenje prostornih rješenja. On se do danas mijenjao 6 puta: 1978., 1989., 1992., 1998., 2001. i 2003. godine.

Prostorni plan (bivše) općine Osijek gledajući u cjelini sa svim dosadašnjim izmjenama i dopunama nije u skladu s važećom zakonskom regulativom u oblasti prostornog uređenja te ostalim zakonima koji posredno i neposredno utječu na uređivanje i korištenje prostora.

Isto tako razvoj se bazirao na razvojnim programima i planovima velikih društvenih i gospodarskih sustava iz vremena prije osamostaljenja Republike Hrvatske.

Njegova neaktualnost potvrđena je kroz obvezu izrade prostornih planova jedinica lokalne samouprave i Županije.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1.1.4.1. Demografski potencijal Stanovništvo Općine je konstantno smanjuje i veoma je staro. Odseljavanju mlađeg stanovništvo doprinijeli su slaba gospodarska razvijenost Općine, ali i blizina Osijeka. Ukoliko se ovi procesi nastave stanovništvo bi moglo biti ograničavajući činitelj daljnjeg razvitka Općine.

1.1.4.2. Naselja Naselja Općine Šodolovci, u pogledu demografskih, gospodarskih i prostornih značajki, karakterizirana su relativno malim brojem stanovnika (prosječna veličina naselja Općine mjerena brojem stanovnika iznosi 279 stanovnika). Pretežita gospodarska djelatnost stanovnika Općine je poljoprivreda (34,6% zaposlenih). Najveće naselje Općine, prema broju stanovnika, te zastupljenosti društvenih i gospodarskih djelatnosti je naselje Silaš, koje nije općinsko središte.

1.1.4.3. Građevinska područja Postojeća građevinska područja naselja Općine definirana su u odnosu na zatečene potrebe naselja . S obzirom da su potrebe stanovanja, te pratećih sadržaja stanovanja izmijenjene, potrebno je revidirati postojeće granice građevinskih područja naselja u skladu s planiranim brojem stanovnika za plansko razdoblje Plana, te osigurati prostor za povećani razvoj gospodarskih djelatnosti, te za sadržaje sporta i rekreacije Također je potrebno preispitati potrebu zadržavanja ili ukidanja građevinskih područja ekonomija i farmi.



1.1.4.4. Gospodarski potencijal

Općina Šodolovci je gospodarski nerazvijena Općina iako raspolaže značajnim prirodnim potencijalima (poljoprivredno zemljište i šume). Nema izgrađenih prerađivačkih kapaciteta, a i sektor uslužnih djelatnosti je nerazvijen.

1.1.4.5. Promet a) Cestovni promet

Razlomljeni oblik prostora Općine utjecao je i na to da se na njenom prostoru pojavljuju manje ili veće dionice pojedinih razvrstanih cesta koje omogućuju prometno povezivanje s okruženjem. Glavna cestovna prometnica je trasa državne ceste D518 koja prolazi između istočnog i zapadnog dijela Općine, a na koju se vežu sve trase županijskih cesta koje prolaze prostorom Općine. Navedena trasa donekle prati trasu željezničke pruge I 109 i zajedno s njom čini složeni prometni koridor koji povezuje Osijek i Vinkovce. Za prostor Općine važna je i trasa županijske ceste Ž 4130 preko koje je prostor Općine povezan s prometnim čvorom grada Đakova. U planiranom rješenju za prostor Općine je najznačajnija trasa buduće brze ceste Osijek-Vinkovci, na koju će prostor Općine imati vezu preko planiranog čvorišta Korođ.

b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka. Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka. Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske. Na području općine Šodolovci stanje je povoljnije. Premda na području Općine nema Poštanskih ureda (PU) zbog blizine postojećih u susjednim općinama, dostupnost poštanskim uslugama i petodnevnoj dostavi pošiljaka svim naseljima općine Šodolovci u sadašnjim uvjetima i mogućnostima društvenog razvoja poštanska djelatnost je dobro razvijena. S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima naselja Ernestinovo i Laslovo kojima gravitiraju naselja Općine, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine a posebno se to odnosi na novčarsko poslovanje gdje se ugradnjom suvremene opreme i priključenjem na informatički sustav poslovanje potpuno osuvremenilo. Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika.



Telekomunikacije i RTV sustav veza Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj. Izgrađena kabelska mjesna telekomunikacijska mreža također omogućava dogradnju i priključenje novih korisnika što se odnosi na nepriključena dva manja naselja. Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga. Nema izgrađenih baznih (osnovnih) postaja pokretnih telekomunikacija, ali je pokrivenost područja Općine za sada zadovoljavala zbog izgrađenih baznih postaja u bližem okruženju. Izgrađeni objekt Odašiljača i veza d.o.o. "Borinci" pokriva cijelo područje Općine (i šire) svim programima HRT-a i drugih postaja. Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV programa.

1.1.4.6. Energetika a) Plinoopskrba

Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema niti se planira nalazište ugljikovodika, te nama naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja. Također još nije izgrađena distribucijska plinovodna mreža na području Općine. Ograničenje predstavlja geografski položaj Općine u odnosu na glavnu opskrbnu točku, a to je mjerno redukcijska stanica (MRS) u Vladislavcima. Tek nakon izgradnje magistralnog plinovoda do MRS-Vladislavci, zatim međumjesnog plinovoda od MRS-Vladislavci do planirane redukcijske stanice (RS) u Ernestinovu moguća je šira plinofikacija naselja općina kojima će RS-Ernestinovo biti glavna opskrbna točka. Među te općine spada i Općina Šodolovci. Dakle može se konstatirati da je planirano dovođenje plina do svih naselja Općine Šodolovci, ali tek kad se ispune neophodni preduvjeti. b) Elektroenergetika

Procjenjuje se da stanje postojeće elektroenergetske mreže na području Općine zadovoljava sadašnje potrebe na prijenosnoj razini, a ne zadovoljava na dijelu distribucijskih naponskih razina. Zbog procesa urbanizacije, razvoja i osuvremenjavanja, neophodna je dogradnja na većini distribucijskih razina. Dinamiku razvoja uvjetovati će financijske mogućnosti. Nadzemni dalekovodi prijenosa električne energije na naponskim razinama 400 kV i 110 kV, koji samo prelaze preko područja Općine, zadovoljavaju sadašnje i buduće potrebe. Međutim, za osiguravanje većih količina električne energije i povezivanje s okruženjem potrebni su dodatni dalekovodi. Stanje elektroenergetske mreže za distribuciju električne energije nije ravnomjerno, te ne zadovoljava na svim naponskim razinama.



Na 35 kV naponskoj razini nema elektroenergetskih građevina niti se planiraju. Na 10(20) kV naponskoj razini stanje mreže je dobro. Magistralni nadzemni 10(20) kV dalekovodi u potpunosti zadovoljavaju dimenzijama i izvedbom sadašnje i buduće potrebe. Međutim, unutar građevinskih područja naselja Općine potrebno je izgraditi podzemne 10(20) kV kabelske dalekovode za povezivanje postojećih i budućih trafostanica. Broj trafostanica i instalirane snage transformatora zadovoljavaju potrebe, a za razvoj se treba izvršiti zamjenu transformatora s transformatorima veće instalirane snage, a po potrebi i izgraditi nove. Stanje niskonaponske 0,4 kV mreže koja je izgrađena na krovnim stalcima s golim vodičima, stara je i amortizirana te više ne može svim potrošačima dovoditi kvalitetnu električnu energiju. Stoga je potrebna izgradnja nove i rekonstrukcija dijelova postojeće niskonaponske mreže. Javna rasvjeta u većini ulica naselja Općine Šodolovci, također ne zadovoljava suvremeni standard kakav je već postignut u nekim naseljima Županije.

1.1.4.7. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba

Postojeći sustav vodoopskrbe ne obuhvaća sva naselja iz sastava Općine pa je prioritetno potrebno izgradnjom planiranih magistralnih cjevovoda Ernestinovo-Vladislavci i Ernestinovo-Šodolovci omogućiti izgradnju lokalnih mreža u naseljima Šodolovci, Koprivna i Paulin Dvor. Naselja s postojećim lokalnim vodovima imaju problema s neuvjetnom kakvoćom podzemnih voda za normalno korištenje uz velike sezonske razlike u potrošnji vode. Prema navedenom i za postojeće sustave nužni su određeni postupci saniranja, dogradnje i proširenja prema okolnim sustavima (Ernestinovo-Osijek i Koritna-Đakovo). b) Odvodnja otpadnih voda

Stanje glede odvodnje otpadnih voda je loše. Postojeća komunalna opremljenost naselja (vodoopskrbni sustavi) pridonosi i povećanim količinama otpadnih voda na ovom području. Direktna posljedica postojećeg načina rješenja odvodnje je onečišćenje najplićih vodonosnih horizonata, a koji su temelj opskrbe vodom naselja bez izgrađenih lokalnih vodovoda. c) Uređenje vodotoka

Postojeće stanje regulacijskih građevina je zadovoljavajuće. d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Izgrađeni sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajući način, osim na dijelu koji se tiče detaljne kanalske mreže (kanali III i IV reda). Redovnim održavanjem detaljnih melioracijskih objekata moguće je zadovoljavajuće funkcioniranje sustava melioracijske odvodnje u cijelosti. Na području Općine nema poljoprivrednih površina uključenih u sustav navodnjavanja. Postoji velika perspektiva zbog blizine rijeke Vuke kao okosnice budućeg sustava navodnjavanja šireg područja.


___________________________________________________________ I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 54

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:

• Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina.

U tom cilju potrebno je:

- osnažiti mrežu središnjih naselja, - osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, - poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.

• Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije


- u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,

- povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,

- osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija

Cestovni i željeznički promet Osnovni ciljevi razvoja na području Općine su sljedeći: - izgradnja nove trase brze ceste Osijek-Vinkovci (nova trasa državne ceste D2), - obnova i uređenje državnih i županijskih cesta, - obnova trase željezničke pruge I reda Osijek-Vinkovci. Poštanski promet Na području općine Šodolovci u poštanskoj djelatnosti ne postoje izgrađene građevine od županijskog značaja. Obzirom na postojeću razinu usluga, planovima razvoja se ne predviđa izgradnja Poštanskih ureda kao građevina županijskog značaja.



Telekomunikacije Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Šodolovci određen je planovima razvoja telekomunikacija i za početak 21. stoljeća. U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog područja Općine, te sustavima novih generacija. Plinoopskrba Na području Općine ne planiraju se naftovodi jer ne postoje takve energetske potrebe, i stoga nema ciljeva razvoja ovih infrastruktura županijskog značaja. Ciljevi razvoja sustava za transport plina Županijskog značaja sadrže i ciljeve prostornog razvoja Državnog značaja, koji obuhvaćaju izgradnju magistralnih plinovoda u širem okruženju. Na području općine Šodolovci ne planiraju se plinovodi šireg društvenog značaja. Elektroenergetika Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći: - povećati proizvodnju električne energije, - osigurati potrebne količine električne energije, - dograditi prijenosnu mrežu, - razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača, - uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva. Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je: - podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji

ekonomski interes. Vodnogospodarstvo Županijskim prostornim planom su postavljeni osnovni ciljevi pred sustav vodoopskrbe: • javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% domaćinstava i podmiriti potrebe gospodarstva, • podići standard opskrbljenosti vodom na nivo koji odgovara normama, a koji u okviru

Županije zahtijeva prosječno 200 l/stan/dan, • definirati zone sanitarne zaštite crpilišta, • prići izgradnji potrebne transportne i distribucijske mreže.



U uređenju vodotoka i voda osnovni cilj je: • zaštititi područje Općine od poplava. U tom cilju je potrebno vodograđevne objekte

održavati u tehnički i hidrološki ispravnom stanju, te zapuštene odvodne melioracijske kanale tehnički čišćenjem i rekonstrukcijom uvesti u funkciju,

• osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava, • razvijati sustav navodnjavanja.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Os Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske županije i Općinu mogu se izdvojiti sljedeći: - očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šume, - sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, - osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja, - identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje

mješovitih struktura, - zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.

Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda. Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine.

Pri tome treba: - svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za

pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne funkcije šuma,

- kontinuirano pratiti stanje šuma, - šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva

razvijati kao čistu industriju, - poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih područja

namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su: • učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života, • razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno

optimirali učinci njegovog korištenja, • usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim

kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno), • sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.



Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja). Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti izjednačeni status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećena treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu. Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 2.2.1. Demografski razvoj

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, prostor općine Šodolovci pripada problemskoj prostornoj cjelini ratom zahvaćenih područja za koje je temeljna odrednica stvaranje osnova za demografsku i gospodarsku obnovu. Prostor aktivnosti i uređenja naselja planski se dimenzionira prema predratnom broju stanovnika (popis iz 1991. godine). Ova odrednica je prihvaćena i u ciljevima demografskog razvoja u Prostornom planu Osječko-baranjske županije. Uvažavajući ovo na području Općine Šodolovci cilj je dostići broj stanovnika iz 1991. godine do kraja planskog razdoblja 2015. godine, što znači 2.604 stanovnika.



Tablica br. 24.

BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA 2015. GOD.

Red. broj Naselje Broj stanovnika

2015. godine Struktura

% 1. Ada 319 12,3 2. Koprivna 219 8,4 3. Palača 413 15,8 4. Paulin Dvor 168 6,4 5. Petrova Slatina 319 12,3 6. Silaš 680 26,1 7. Šodolovci 486 18,7

Ukupno Općina: 2.604 100,0 Izvor podataka: Popis stanovništva 1991. god. Pod pretpostavkom da će se zaustaviti raslojavanje stanovništva i da će doći do demografske revitalizacije, prosječna veličina kućanstava bi se mogla malo povećati, što bi rezultiralo da na području Općine 2015. godine stanovništvo živi u 851 kućanstvu, prosječne veličine 3,0 članova. Tablica br. 25.

BROJ I PROSJEČNA VELIČINA KUĆANSTAVA 2015. GOD. PO NASELJIMA

Red. broj Naselje Prosječna veličina

(članova)

Broj kućanstava 2015. god.

1. Ada 3,0 106 2. Koprivna 2,9 75 3. Palača 3,0 138 4. Paulin Dvor 2,4 70 5. Petrova Slatina 3,0 106 6. Silaš 3,5 154 7. Šodolovci 3,0 162

Ukupno Općina: 3,0 851 Izvor podataka: ZPO Za planiranje kapaciteta određenih objekata društvenih djelatnosti, procijenjeni su specifični kontingenti stanovništva općina 2015. godine. I ODGOJ I OBRAZOVANJE

1. Dječji vrtić 58 djece

2. Osnovna škola

- I-IV razred 90 učenika - V-VIII razred 117 učenika



II MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA Kontingenti stanovništva

- 7-10 god. 96 korisnika - 11-14 god. 117 korisnika - 15-18 god. 158 korisnika - 19-24 god. 183 korisnika - 25-34 god. 237 korisnika - 35-44 god. 404 korisnika - 45-59 god. 438 korisnika - 60 i više god. 838 korisnika

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava. Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste: • racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvijanje stvorene strukture na način

održivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite prostora.

U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja: • očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja građevinskih

područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore, • zadržavanje i povećanje šumskih površina pošumljavanjem neobraslog šumskog

zemljišta, • dimenzioniranje građevinskih područja sukladno realnim potrebama razvoja i racionalno

korištenje građevinskog zemljišta. Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove Općine, geoprometni položaj, izgradnju proizvodnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja stanovništva. Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja. Konkretni ciljevi na toj osnovi su: • Razvijati gospodarstvo na prirodnim resursima.

Cilj je nadogradnja sadašnje poljoprivredne proizvodnje kroz finalnu proizvodnju hrane. S tim u svezi potrebno je razvijati djelatnosti prerađivačke industrije koja nedostaje u strukturi gospodarstva. Također treba težiti obnovi i formiranju obiteljskih gospodarstava koja bi u svom sastavu razvijala i male kapacitete prerade.

• Razvijati malo i srednje poduzetništvo

Za razvoj poduzetništva prioritetan je cilj formirati prostorne uvjete za lociranje malih i srednjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta u naseljima Općine.



Prostor Općine treba uključiti u turističku ponudu putem razvoja ruralnog turizma i sportske rekreacije na pogodnim prostorima (lov, ribolov i sl.).

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne

infrastrukture 2.2.3.1. Naselja

Osnovni ciljevi razvoja ruralnih naselja na području Republike Hrvatske, pa tako i općine Šodolovci, definirani i u Nacionalnom planu djelovanja za okoliš su: 1. Očuvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih značajaka. 2. Ekonomski, prostorno uravnotežen i održivi razvoj sela sa zaštitom okoliša kao jednom

od osnovnih postavaka. 3. Kvalitetne životne uvjete za cjelokupno seosko stanovništvo. Održivi razvoj ruralnih područja valja usmjeriti na podizanje životnoga standarda te na uzimanje u obzir posebnost prostorno razvojnih težnji s zaštitom okoliša odnosno:

• Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne i ekološke funkcije sela, koje se temelje na zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala područja s očuvanjem tipoloških značajka identiteta sela i integralnom zaštitom stambenog naslijeđa, i to kroz očuvanje raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj sela, poboljšavanje kakvoće životnoga standarda sela, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda kroz očuvanje stare izgradnje te ugrađivanje elemenata stare izgradnje u novogradnju, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova ruralnoga područja, zaštitu objekata i područja glede očuvanja kulturnog naslijeđa, prilagodbu novogradnje postojećem identitetu sela, usmjeravanje izgradnje na područja gdje je komunalna infrastruktura već riješena ili najbolje riješena.

• Omogućiti regionalne interese i težnje tako da ruralni prostor ostane naseljen. • Osigurati veću funkcionalnost seoskih naselja te njihov veći utjecaj na okolna

područja kako bi se stvorili uvjeti za optimalan razmještaj naselja u prostoru i za njihovu bolju prožetost.

• Prostorno optimalizirati infrastrukturni sustav kako bi se sve vrste djelatnosti na

državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini učinile dostupnim. • Povećati prometnu (i energetsku) i gospodarsku djelotvornost smanjivanjem

potreba za dnevnom migracijom.

2.2.3.2. Društvena infrastruktura Razvoj društvene infrastrukture ovisan je o postojećem političko-teritorijalnom ustroju koji definira razmještaj upravnih i sl. funkcija naselja, utvrđenoj mreži društvene infrastrukture na nivou županije / države (Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije, Županijski glasnik 4/94; Mreža zdravstvene djelatnosti, NN 85/02), propisanim minimumima putem prostornih planova (Prostorni plan Osječko-baranjske županije), te konkretnim potrebama proizašlim iz razvojnog usmjerenja naselja.



S obzirom na postojeće stanje u pogledu društvenih djelatnosti, potrebno je planski predvidjeti osnovne ciljeve razvoja:

- razvoj društvene infrastrukture uskladiti sa sustavom središnjih naselja, te razvojem i razmještajem stanovništva,

- osigurati minimalne uvjete polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite i

zdravstvene njege u kući, a sukladno Mreži zdravstvenih djelatnosti (NN 85/2002.)

- u oblasti osnovnog obrazovanja organiziranje matične osnovne škole u općinskom središtu, te izgradnja sportskih dvorana

- u oblasti predškolskog odgoja formiranje dječjeg vrtića s jaslicama (ciljevi

obuhvaćenosti djece predškolskim odgojem na nivou države su 60%) - u djelatnosti kulture:

- razvijanje mreže domova kulture - kulturne ustanove i kulturne sadržaje pripremiti i prilagoditi strukturalnim

promjenama uzrokovanim novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama

- osigurati kontinuitet predstavljanja predajne baštine - valorizirati i uključiti predajom usvojeno blago u jedinstven turistički proizvod - prihvatiti i dalje razvijati multikulturalizam i interkulturnu komunikaciju - poticanje individualnog stvaralaštva.

2.2.3.3. Prometna infrastruktura

a) Cestovni promet Na nivou Općine ciljevi razvoja prometnog sustava su sljedeći: - obnova i uređenje lokalne mreže, - izgradnja i modernizacija nerazvrstanih cesta koje su u funkciji pristupa izgrađenim

zonama u naseljima, - uređenje uličnih profila izgradnjom potrebnih prometnih površina, uređenjem odvodnog

sustava oborinskih voda, te uređenjem zelenih površina, - obnova postojećih i po potrebi izgradnja novih autobusnih stajališta. b) Telekomunikacije

Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od općinskog značaja. Osnovni cilj je izgradnja pristupnih/spojnih vodova (SVK), te dogradnja mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.



2.2.3.4. Energetska infrastruktura a) Plinoopskrba

Ciljevi razvoja općinskog značaja obuhvaćaju samo izgradnju lokalnih plinoopskrbnih sustava, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u svim naseljima Općine i što većeg broja korisnika u plinoficiranim naseljima. Ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava su izgradnja distribucijskog plinoopskrbnog sustava kojim će se omogućiti korištenje plina u svim naseljima Općine. b) Elektroenergetika

Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima Županijskog značaja zbog uzajamne povezanosti, a posebno u dijelu koji se odnosi na dogradnju postojećeg distribucijskog elektroenergetskog sustava. Pri dogradnji distribucijskog elektroenergetskog sustava postupno zamjenjivati 10(20) kV nadzemne vodove kabelskim i to prvo unutar građevinskog područja, a potom i izvan građevinskog područja. Posebno se to odnosi na naselje Šodolovci kao općinskog središta.

2.2.3.5. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba

Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svih stanovnika, kao i svih drugih korisnika dovoljnim količinama kvalitetne vode. b) Odvodnja otpadnih voda

Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda od onečišćenja otpadnim komunalnim vodama. Samim tim se uspješnije čuva zdravlje stanovnika ovog kraja. Cilj je izgradnja javnih sustava za odvodnju na koji bi se priključila sva domaćinstva i industrija te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu do uređaja za pročišćavanje prije konačnog upuštanja u okoliš. c) Uređenje vodotoka i voda

Cilj aktivnosti iz ove oblasti je održavanje funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se omogućio kontrolirani i neškodljiv protok voda i njihovo namjensko korištenje, te efikasna obrana od poplava d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Općinski je cilj održavanje funkcionalnosti izgrađene mreže melioracijskih kanala, te tako odvoditi suvišne vode s poljoprivrednog i drugog zemljišta. Cilj uspostave sustava navodnjavanja je uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana područja.



2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

a) Krajobrazne vrijednosti

Ciljevi za očuvanje i unapređenje krajobrazne raznolikosti Općine su: - maksimalno očuvati postojeće šumske ''oaze'' kao pejzažne naglaske u izrazito

agrarnom nizinskom prostoru, - izbjegavati pravolinijske regulacijske vodotoke, a duž postojećih regulacija i

agromelioracijskih zahvata omogućiti egzistenciju i mjestimičnu rekonstrukciju bujnih vlažnih biotopa i ambijenata,

- u intenzivno obrađenim prostorima vratiti živicu duž međa, u funkciji biološke i krajobrazne raznolikosti.

b) Kulturan dobra

Arheološki lokaliteti Cilj je zaštita arheoloških nalazišta i nalaza u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Za spomen obilježja lokalnog značaja cilj je propisati mjere zaštite također u skladu s navedenim Zakonom.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:

• Optimalno korištenje građevinskog područja


- postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,

- svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama i u skladu s kriterijima iz PPŽOB,

- usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom.

• Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja

- očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih, graditeljske baštine),

- zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.



• Osiguranje zdravog okoliša


- utvrditi stanje okoliša u naseljima, - poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja, - planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

Postojeće granice građevinskog područja naselja Općine potrebno je preispitati i korigirati ovisno o predviđenim potrebama za širenje naselja, te potrebama Općine za smještajem dodatnih gospodarskih, društvenih i športsko – rekreacijskih sadržaja. Kod definiranja planiranih granica građevinskog područja za naselja Općine potrebno je uzeti u obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom Osječko-baranjske Županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske: - Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećih građevinskih područja,

a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture. - Oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku

cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline. - Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture,

vrijednog poljoprivrednog zemljišta, nestabilnih terena, zaštitnih zona izvorišta vode.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Razvoj naselja usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi:

• Razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine

• Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj

• Poboljšati unutarnju organizaciju naselja


- planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, - odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne

situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski sadržaji),

- razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim potrebama,

- osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajedničke potrebe.



• Podići razinu komunalne opremljenosti


- rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona, - izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama, - izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima, - izgraditi javni vodonosni sustav u naseljima Paulin Dvor, Koprivna i Šodolovci,, - izgraditi plinoopskrbni sustav Općine s ciljem pokrivanja što većeg broja stanovništva, - dograditi telekomunikacijsku mrežu unutar građevinskih područja naselja u skladu s

porastom potreba, što obuhvaća i građevine pokretne mreže (baze postaje), - rekonstruirati i dograditi distribucijske elektroenergetske mreže ne 10(20) kV i 0,4 kV

naponskoj razini u skladu s potrebama, - rekonstruirati i dovršiti izgradnju javne rasvjete u svim ulicama naselja Općine.


___________________________________________________________ I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 66

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U

ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE Prostorni razvoj Županije temelji se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja, te očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja. Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine središta i osovine urbanizacije, koji su istovremeno središta i osovine cjelokupnog razvoja u prostoru. Za područje Osječko-baranjske županije to je osovina Beli Manastir-Osijek-Đakovo, koje izgradnjom TEM-a (međunarodne autoceste) Budimpešta-Osijek-Ploče dobiva još veće značenje i predstavljat će temeljnu okosnicu razvitka Županije. Druga razvojna osovina se nalazi na prometno i infrastrukturno najznačajnijem uzdužnom koridoru Osijek-Vinkovci-Vukovar. U ovim koridorima nalaze se i dalje će se razvijati najznačajniji županijski prometni i drugi infrastrukturni sustavi. Općina Šodolovci se nalazi u prostoru između i dijelom na osovini razvoja Osijek-Vinkovci-Vukovar. Prema razvojnom opredjeljenju Države i Županije razvitak ''treba promatrati kroz moćnije i neposrednije uključivanje u srednjoeuropske i gospodarsko-prometne sustave, kulturno unapređenje te unapređenje stanja okoliša.'' Na temelju razvojnih opredjeljenja utvrđenih Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te ciljeva prostornog razvoja i uređenja prostora državnog i županijskog značaja planiran je razvoj prostornih struktura Općine. Područje općine Šodolovci pripada 1. skupini Područja posebne državne skrbi. U skladu s tim, u Općini treba poticati gospodarski razvoj te unapređivati društveni standard i komunalnu opremljenost s ciljem demografske revitalizacije naselja i gospodarstva. Gospodarska struktura Županije je određena korištenjem prirodnih resursa, korištenjem postojećih kapaciteta te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje na formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg gospodarskog razvoja.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Organizacija prostora Općine uvažava razvojna opredjeljenja Županije, što znači da preuzima obveze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije. To se prvenstveno odnosi na infrastrukturne građevine od važnosti za Županiju i Državu, te ostale planske mjere zaštite. Organizaciju prostora općine Šodolovci prvenstveno određuju prirodna obilježja i mreža naselja. U prostoru Općine dominira poljoprivredno zemljište (73%) i zbog osobite vrijednosti ono se planira za poljoprivrednu proizvodnu namjenu.



U Planu su definirane površine osnovne namjene (poljoprivredne i šumsko zemljište, te vodna površina) koje su strukturirane u odnosu na vrijednost i način korištenja. Korištenje i namjena površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena površina''. Građevinska područja su prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000, a sadrže izgrađene i površine za izgradnju. Građevinska područja su prikazana u okviru utvrđenih granica, one su višenamjenska i mogu se razrađivati planovima užih područja. Infrastrukturni sustavi su prikazani na grafičkim prikazima br. 2.A. i 2.B., u mjerilu 1:25.000 i prostor za razvoja prikazan je linijski, a građevine simbolima.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Tablica br. 26.

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Red. broj NAMJENA POVRŠINA OZNAKA UKUPNO

(ha) stan/ha ha/stan

(*) GRAĐEVINSKA PODRUČJA

Ukupno

442,35 5,9

1. Izgrađeni dio GP 274,33

1.1. Građevinska područja naselja stalnog stanovanja

Ukupno Izgrađeni dio GP

GP1 438,95

274,33

1.2. Građevinska područja groblja izvan naselja

Ukupno Izgrađeni dio GP

G 3,4

-

2. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Ukupno - -

2.1. Površine za iskorištavanje energetskih sirovina

E1 -

2.2. Površine za iskorištavanje geotermalne vode

E2 -

2.3. Ostale površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

E3 - -

2.4. Rekreacijsko područje R -

3. POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE-OBRADIVO

Ukupno 5.272,96 2,0

3.1. Osobito vrijedno obradivo tlo P1 -

3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 2.734,52

3.3. Ostala obradiva tla P3 2.538,44

4. ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE

Ukupno 1.343,85 0,5

4.1. Gospodarske šume Š1 1.318,31

4.2. Zaštitne šume Š2 -

4.3. Šume posebne namjene

Š3 25,54



5. OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE Ukupno ŠZ 106,61 0,04

6. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Ukupno PŠ - -

7. VODNE POVRŠINE Ukupno _____ 47,96

0,02

7.1. Vodotoci 8,64

7.2. Jezera J 8,49

7.3. Akumulacije A -

7.4. Retencije ______ -

7.5. Ribnjaci R 30,83

8. OSTALE POVRŠINE Ukupno ____ 47,84

0,02

8.1.

Posebna namjena N -

8.2. Promet ____ 47,84

8.3. Deponija komunalnog otpada

OK -

8.4.

Sajmište

S

- -

9. OPĆINA UKUPNO 7.261,57 2,8 Napomena: Površine navedene u tablici br. 26., utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu

br. 1. ''Korištenje i namjena površini'' u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su utvrđene na temelju orijentacijskih širina koridora.

U površine vodotoka uključeni su samo veći vodotoci koji su na karti ''Korištenje i

namjena površina'' označeni površinom. Ukupna površina Općine utvrđena mjerenjem na kartografskom prikazu razlikuje se

od površine Općine dobivene iz Područnog ureda za Katastar od koje je manja za 570,43 ha.

3.2.1.1. Struktura površina

Prema iskazu prostornih pokazatelja za namjenu površina (Tablica br. 27.), struktura površina po namjeni je sljedeća: Tablica br. 27.

STRUKTURA POVRŠINA PO PLANIRNAOJ NAMJENI Red. broj Namjena Površina

(ha) Struktura

% 1. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene 5.272,96 72,6 2. Šume i šumsko zemljište isključivo osnovne namjene 1.450,46 20,0 3. Ukupna građevinska područja 442,35 6,1 4. Ostale površine (vodne i prometne površine) 95,8 1,3

Ukupno Općina: 7.261,57 100,0



3.2.1.2. Građevinska područja Postojeća građevinska područja naselja općine Šodolovci preispitana su, te utvrđena planirana u skladu s osnovnim smjernicama propisanim Prostornim planom Osječko-baranjske županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN, br. 50/99.). Granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po kriterijima Odredaba za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije koji definira maksimalnu površinu građevinskih područja. Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva. Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene su planirane granice građevinskih područja za 7 naselja stalnog stanovanja. 1. Građevinska područja naselja stalnog stanovanja Tablica br. 28.

PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA STALNOG STANOVANJA

NA

SELJ

E

POVR

ŠIN

A

GR

AĐ

EVIN

SKO

G

POD

RUČ

JA

POVR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA (h

a)

IZG

RAĐ

ENI D

IO (%

)

PLA

NIR

AN

A

GU

STOĆ

A 2

015.

(S

T/H

A)

ADA 54,83 32,91 60,02 5,82 KOPRIVNA 41,33 24,51 59,30 5,30 PALAČA 81,31 46,63 57,35 5,08 PAULIN DVOR 37,62 19,38 51,52 4,47 PETROVA SLATINA 43,77 28,35 64,77 7,29 SILAŠ 88,98 60,83 68,36 7,64 ŠODOLOVCI 91,11 61,72 67,74 5,33 ukupno 438,95 274,33 62,50 5,93



Najveće građevinsko područje Općine je građevinsko područje naselja Silaš, a to je ujedno i naselje s najvećim brojem stanovnika (plan. broj stanovnika-680), iako je općinsko središte naselje Šodolovci (plan. broj stanovnika-486). Planirana ukupna gustoća iznosi 5,93 stanovnika/ha, što je znatno povećanje gustoće u odnosu na zatečeno stanje (3,87 stanovnika/ha). Građevinsko područje naselja Ada, površine je 54,83.ha, od čega je 32,91 ha izgrađeno područje. Građevinsko područje naselja Koprivna, površine je 41,33 ha, od čega je 24,51 ha izgrađeno područje. Građevinsko područje naselja Palača površine je 81,31 ha, od čega je 46,63 ha izgrađeno područje. Građevinsko područje naselja Paulin Dvor površine je 37,62 ha, od čega je 19,38 ha izgrađeno područje. Građevinsko područje naselja Petrova Slatina površine je 43,77 ha, od čega je 28,35 ha izgrađeno područje. Građevinsko područje naselja Silaš površine je 88,98 ha, od čega je 60,83 ha izgrađeno područje. Građevinsko područje naselja Šodolovci površine je 91,11 ha, od čega je 61,72 ha izgrađeno područje. 2. Građevinska područja groblja PPUO-e utvrđena su građevinska područja za 2 postojeća groblja smještenih izvan utvrđenih građevinskih područja naselja:

GROBLJE UZ NASELJE POV. (ha)

ADA 1,18

PALAČA 1,72 ukupno 3,4

Sva navedena groblja pripadaju kategoriji manjih groblja – površine manje od 5 ha.



Tablica br. 29.

DOKAZ USKLAĐENOSTI PLANIRANIH GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA S KRITERIJIMA IZ PROSTORNOG PLANA

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

NA

SELJ

E

CEN

TRA

LITE

T N

ASE

LJA

BR

OJ

STA

N. 2

001.

POVR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA (h

a)

POVR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA /

BR

OJ

STA

NO

VNIK

A 2

001.

(ha/

st)

PLA

NIR

AN

I BR

OJ

STA

N.

POR

AST

BR

OJA

STA

N.

POVR

ŠIN

A Z

A P

LAN

IRA

NO

PO

VEĆ

ANJ

E B

RO

JA S

TAN

OVN

IKA

(ha)

UK

UPN

O -

POVR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA +

PO

VRŠI

NA

ZA

PLA

NIR

AN

O P

OVE

ĆA

NJE

BR

OJA

STA

N. (

ha)

UK

UPN

O +

25%

PLA

NIR

AN

E PO

VRŠI

NE

ZA R

AZV

OJ

ŠPO

RTA

, R

EKR

EAC

IJE,

TU

RIZM

A, G

OSP

OD

AR

STVA

(ha)

MA

KSI

MA

LNA

DO

PUŠT

ENA

PO

V. G

RAĐ

. PO

DR

.

POVR

ŠIN

A P

LAN

IRA

NO

G G

RAĐ

. PO

DR

UČ

JA

(ha)

POVR

ŠIN

A P

L. G

RAĐ

.PO

DR

UČ

JA /

MAX

. D

OPU

ŠTEN

A P

OVR

ŠIN

A G

RAĐ

.PO

DR

.

ADA 239 32,91 0,14 319 80 11,02 43,93 54,91 54,91 54,83 0,999

KOPRIVNA 155 24,51 0,16 219 64 10,12 34,63 43,29 43,29 41,33 0,955

PALAČA 271 46,63 0,17 413 142 24,43 71,06 88,83 88,83 81,31 0,915 PAULIN DVOR 55 19,38 0,35 168 113 39,82 59,20 74,00 74,00 37,62 0,508 PETROVA SLATINA 262 28,35 0,11 319 57 6,17 34,52 43,15 43,15 43,77 1,014

SILAŠ 608 60,83 0,10 680 72 7,20 68,03 85,04 85,04 88,98 1,046

ŠODOLOVCI

veće lokalno

(inicijalno razvojno) središte 365 61,72 0,17 486 121 20,46 82,18 102,73 102,73 91,11 0,887

ukupno 1955 274,33 0,14 2604 649 119,22 393,55 491,94 0,00 491,94 438,95 0,892

3.2.1.3. Poljoprivredne površine Poljoprivredne površine su vrijedan prirodni resurs, koje zauzimaju i najveći dio prostora općine Šodolovci (72,6%). Zbog toga je opravdana potreba racionalnog i ekonomičnog korištenja ovog prirodnog resursa. U okviru ukupnog poljoprivrednog zemljišta postoje zemljišta različite pogodnosti za obradu, a što je u neposrednoj vezi s pedološkim osobinama tala, ali i drugim elementima valorizacije (stjenovitost, nagib, dreniranost, skeletnost itd.), na osnovu kojih je potrebno izvršiti vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu, a što je učinjeno u okviru Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske 1:300.000.2 Na osnovu navedenog načina utvrđivanja pogodnosti tala, te na temelju Pravilnika o sadržaju prostornih planova3, izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe Prostornog plana uređenja Općine, te se može konstatirati da se na području općine Šodolovci nalaze tla pogodna za poljoprivredno korištenje sljedećih kategorija: - vrijedno obradivo tlo; - ostala obradiva tla.

2 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. 3 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata PP (NN, 106/98.)



Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog zemljišta, prikazane su na grafičkom prikazu ''Korištenje i namjena površina''. Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te mjerenjem ucrtanih površina pomoću računara, utvrđeno je da se na području općine Šodolovci vrijedno obradivo tlo rasprostire na površini od cca 2.735 ha, dok ostala obradiva tla zauzimaju površinu od 2.538 ha. Vrijedno obradivo tlo rasprostire se najvećim dijelom u zapadnom dijelu općine Šodolovci, u okruženju naselja Šodolovci, Koprivna, Petrova Slatina, Paulin Dvor i Ada. Tek manje površine ostalog obradivog tla na ovom, zapadnom području Općine, nalaze se na sjeveru tog dijela Općine, sjevernije od naselja Paulin Dvor i manje površine jugozapadno od njega. Manje površine ovog tipa poljoprivrednog zemljišta se nalaze jugoistočno od naselja Petrova Slatina, sjeveroistočno te jugoistočno od naselja Šodolovci i jugoistočnije uz granicu Općine, prema naselju Ada. Na području istočnog dijela općine Šodolovci je gotovo ukupan prostor pod ostalim obradivim tlom, dok je tek vrlo mali dio jugozapadno od naselja Palača vrijedno obradivo tlo. U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta, najoptimalnija mjera zaštite tla je njegovo korištenje u skladu s izvršenom valorizacijom, odnosno u skladu s utvrđenim pogodnostima tla za pojedinu namjenu. Budući da je prostor općine Šodolovci područje s gotovo podjednakim udjelima vrijednog i ostalog obradivog tla, to je izražena potreba racionalnog korištenja ovog vrijednog prirodnog resursa za osnovnu namjenu-poljoprivredu. Zbog toga je potrebno na najmanju moguću mjeru smanjiti korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja, gospodarstvo, infrastruktura), kroz usklađivanje interesa svih korisnika u prostoru. U tom smislu je potrebno očuvati cjelovite površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za trajnu namjenu, za poljoprivredu. Na taj način je takvo zemljište lakše privesti kompletnom vodnogospodarskom uređenju, kao mjeri u cilju očuvanja i zaštite zemljišta za njegovu osnovnu namjenu. U cilju zaštite tla potrebno je djelovati u pravcu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih kultura kroz racionalizaciju korištenja kemijskih sredstava za povećanje prinosa. U tom smislu potrebno je djelovati i kroz razvijanje ekološke poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, na poljoprivrednom zemljištu gdje za to ima uvjeta.

3.2.1.4. Šumske površine Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete očuvanja, zaštite i razvoja.

Na prostoru Općine zastupljene su: gospodarske šume i šume posebne namjene kojima gospodare Hrvatske šume, gospodarske te ostale šume i šumske površine u individualnom vlasništvu. U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, pored šuma posebne namjene, kategorija su šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama ("Hrvatskih šuma") oko 98%. Šume posebne namjene, za sjemenske sastojine zastupljene su u površini od 25,54 ha. Ostale šume posebne namjene (zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske ) na prostoru Općine nisu prisutne.



Šume općine Šodolovci nalaze se na području gospodarske jedinice Osječke nizinske šume. Šumama gospodari: šumarija Osijek. Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja. Šumama se gospodari po principu jednodobnih šuma, gdje se do postizavanja pune zrelosti (ophodnje) jednom u 10 godina vrši proreda, a po postizanju ophodnje vrši se oplodna sjeća uz prethodno osiguranje kvalitetnog pomlatka.

Za gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon čega se izrađuje nova: Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko zemljište općine Šodolovci moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim osnovama te osobito Zakonom o šumama.

Osnovni ciljevi gospodarenja ovim šumama su: osiguranje postojanosti ekosustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma, napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.

U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma.

Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta koje nije pogodno za druge namjene.

Šumama i šumskim zemljištima u privatnom vlasništvu treba gospodariti na način koji je sukladan gospodarenju šumama u vlasništvu Države.

U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja.

Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromijenjene uvjete.

Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda, preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere poput avio zaprašivanja ako nisu nekim drugim razlozima zabranjeni.

3.3. NASELJA

Postojeću mrežu naselja općine Šodolovci čine 7 naselja: Šodolovci kao veće lokalno središte, te naselja Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina i Silaš, kao ostala naselja. Planom se ne mijenja postojeća mreža naselja te je uspostavljen sustav središnjih naselja u skladu sa smjernicama Prostornog plana Osječko-Baranjske županije.



Tablica br. 30.

SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE ŠODOLOVCI

SUSTAV SREDIŠNJIH

NASELJA veće lokalno(inicijalno

razvojno) središte Ostala naselja

NASELJE ŠODOLOVCI Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina i Silaš

3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.4.1. Gospodarske djelatnosti

3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti Područje Općine je tradicionalno poljoprivredno i do danas se nisu razvile druge tržišno orijentirane djelatnosti. Prema tome gospodarstvo je izrazito monosektorsko. Praktički nedostaju sve druge gospodarske djelatnosti, a koje bi u budućnosti trebalo razvijati. Primarna poljoprivredna proizvodnja predstavlja dobru osnovicu za nadogradnju različitih oblika prerade u finalne proizvode. Najperspektivniji oblik su obiteljska poljoprivredna gospodarstva sa zaokruženim ciklusom proizvodnje i prerade te seoski turizam. Posebice budućnost ima proizvodnja zdrave hrane. Zbog toga treba težiti okrupnjavanju seoskih obiteljskih gospodarstava.



Ovim Planom se omogućuje, pod određenim uvjetima lociranje gospodarskih djelatnosti u područja naselja. U naseljima se također omogućava uzgoj stoke do 50 uvjetnih grla. Izvan građevinskih područja se omogućuje lociranje farmi kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i kompleksa ratarske proizvodnje s pratećim sadržajima, stanovanjem za vlastite potrebe i seoskim turizmom.

3.4.1.2. Turizam Područje općine Šodolovci dio je kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, koje bi u budućem planskom razdoblju, a u okviru svog ukupnog gospodarskog razvitka moglo ostvariti i određeni razvoj turizma na svom području. Pretpostavke za razvoj turizma na kontinentalnim područjima stvorene su u strateškim dokumentima razvoja turizma4 i prostornog uređenja5 na razini Države, kojima se zalaže za ravnomjerniji turistički razvitak svih turističkih potencijala, te aktivan pristup kontinentalnom turizmu i turističkom prostoru na razini Države i Županije. Bogatstvo i raznolikost prirodnih resursa, kao i njihova dobra očuvanost, uz njegovanje autohtonih osobitosti svakog turističkog prostora, kao i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnove su planiranog razvoja kontinentalnog turizma na području Županije6, a time i općine Šodolovci. Ukupan prostor Županije je vrlo vrijedan turistički resurs koji do sada nije bio adekvatno valoriziran, te su njegovi potencijali mnogo veći, raznovrsniji, kao i dobro očuvani.5

Kroz Prostorni plan Županije5 ukazuje se na odgovorno i racionalno upravljanje tim prostorom, kroz razvoj specifičnih oblika turizma. Naglašava se potreba pravilnog korištenja atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine, te naglašavanje ekoloških vrijednosti prostora, te mogućnosti razvoja turizma u ruralnim područjima, kao i gospodarska sprega turizma i poljoprivrede, te povezanost i integracija turizma i kulture. U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije, izdvojene su zone i prostori za turističku namjenu, s aspekta korištenja i namjene prostora, koji su od važnosti za Županiju. Međutim, na području općine Šodolovci nema tako definiranih turističkih područja županijskog značaja, a što ne znači da na području Općine nema turističkih prostora lokalnog, općinskog značaja. Kako je prostor općine Šodolovci ruralni prostor, u kojem će se budući razvoj turizma osnivati na valorizaciji prirodnih potencijala Općine (pretežno nizinski i agrarni prostor, prirodna vegetacija, vodne površine, šume i područja lovišta s brojnim fondom divljači), ali i drugih prostornih i autohtonih osobina prostora, kao što je kulturno-povijesna i graditeljska baština, te sakralni objekti, koje je također moguće uključiti u turističku ponudu Općine. Mogućnosti za budući razvoj turizma na bazi valorizacije prirodnih potencijala imaju područja uz rijeku Vuku, te područje ribnjaka, sjeverozapadno od Koprivne, kroz mogućnosti razvijanja rekreacije, te sporta i ribolova, kao i mogućnosti boravka i rekreacije u prirodi. Međutim, da bi

4 Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN, 113/93.) 5 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Strategija prostornog uređenja RH, 1997. 6 Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije-Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002.



se tako planirane aktivnosti i ostvarile, potrebno je prethodno izvršiti razminiranje prostora, koji je do sada bilo i osnovni problem u korištenju ovih prirodnih područja. Problem mina prisutan je i ograničavajući kod razvoja lovstva i mogućeg razvoja lovnog turizma, kojeg bi bilo moguće intenzivnije razvijati, s obzirom na prostorne mogućnosti lovišta i fonda divljači, ali uz zaštitu i brigu o prirodnim potencijalima lovišta i fonda divljači u njemu. Na prostoru općine Šodolovci postoje mogućnosti i za uključivanje kulturno-povijesnih, sakralnih, te zaštićenih objekata kulture u turističku ponudu, kao što je najstarija pravoslavna crkva u Republici Hrvatskoj, koja se nalazi u Koprivni. Na taj način se ostvaruje sprega turizma I kulture, a što je jedna od strateških odrednica turizma u RH.

3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina Prostornim planom Općine nije predviđena eksploatacija mineralnih sirovina s područja Općine. Otvaranje istražnih polja (a potom i eksploatacijskih) moguće je prema odredbama iz PPŽ Osječko-baranjske.

3.4.2. Društvene djelatnosti U planu razvoja objekata i funkcija društvenih djelatnosti pošlo se od stanja, obveza koje proizlaze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potreba, mogućnosti i ograničenja Općine u svezi planiranja pojedinih funkcija koje proizlaze iz njene nadležnosti. PPOBŽ propisuje određene obveze kod smještaja društvenih djelatnosti, a ovisno o sustavu središnjih naselja:

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Veće lokalno središte Šodolovci

Uprava, sudstvo - općinska izvršna tijela

Obrazovanje - osnovna škola - dječji vrtić

Kultura - dom kulture

Zdravstvo - zdravstvena stanica - ljekarna - veterinarska ambulanta

Ostalo - financijsko posredovanje - pošta

3.4.2.1. Uprava

Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području općine Šodolovci u potpunosti se zadržava, što znači da naselje Šodolovci zadržava općinske upravne funkcije, a ostala naselja zadržavaju sjedišta mjesnih odbora.



3.4.2.2. Obrazovanje 1. Predškolski odgoj Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97). Ukupna obuhvatnost djece predškolske dobi u redovitim programima (petosatnim i desetosatnim programima) iznosi oko 35% djece predškolske dobi, što ne zadovoljava zahtjeve roditelja za smještajem djece u dječje vrtiće. Obuhvatnost djece kraćim programima je oko 25%, što također ne zadovoljava. Ali treba istaknuti da su sva djeca u Republici Hrvatskoj u godini dana prije polaska u školu (školska godina 2003./04.) obuhvaćena programima predškolskog odgoja (100%) u redovitim vrtićnim programima i u programima predškole. Novim podzakonskim aktima planira se povećati obuhvat djece predškolske dobi u različitim programima predškolskog odgoja na 60 posto, što je i dugoročni cilj i zadaća. S obzirom da trenutno na području općine ne djeluje niti jedna ustanova predškolskog odgoja (osim programa predškole organiziranih u sklopu prostora područnih osnovnih škola), potrebno je organizirati dječji vrtić s jednom jasličkom I jednom vrtićkom grupom u naselju Šodolovci. 2. Osnovno obrazovanje Postojeća mreža osnovnih škola utvrđena je Odlukom o mreži osnovnih škola na području Osječko-Baranjske županije, te prema navedenoj odluci i funkcionira školstvo na području Općine, ali je potrebno područnu školu u naselju Šodolovci organizirati kao matičnu osnovnu školu. Postojeće površine građevnih čestica osnovnih škola, kao I broj učionica dovoljne su za smještaj planiranog broja korisnika (207 djece osnovnoškolske dobi).

3.4.2.3. Zdravstvo Na području općine djeluje 1 ambulanta s 1 liječničkim timom opće prakse, a MREŽA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI definira obvezu smještaja:

- 1 liječničkog tima opće/ obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite, - 1 liječničkog tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne

zdravstvene zaštite, - 1 medicinske sestre na razini zdravstvene njege u kući,

te je potrebno zdravstvenu djelatnost nadopuniti sukladno navedenoj mreži, odnosno prostorno smjestiti 1 liječnički tim polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite i 1 medicinsku sestru na razini zdravstvene njege u kući.

Isto tako, u općinskom središtu, naselju Šodolovci potrebno je organizirati ljekarnu i veterinarsku ambulantu.

3.4.2.4. Kultura Naselja općine zadovoljavaju minimume opremljenosti građevinama kulture (svako naselje ima zasebnu građevinu), ali je potrebno aktivirati stanovništvo uvođenjem različitih kulturno-umjetničkih programa u postojeće prostore.



Svaka dodatna aktivnost općine u pogledu kulture, bilo u vidu manifestacije ili stalne djelatnosti povećava psihološki standard stanovništva općine, te je i vid promocije naselja i prirodne baštine.

3.4.2.5. Vjerske institucije

Postojeće vjerske zajednice, pokrivenost područja župama, te postojeće građevine vjerskih institucija povijesno su nastale kao odraz potreba stanovništva Općine, te nema opravdanih razloga za utvrđivanjem drugačijeg sustava ili razmještaja. Ukoliko se budu gradile nove vjerske građevine na području općine, potrebno je držati se uvjeta gradnje koje se propisuju Odredbama za provođenje Plana, a posebnu pažnju potrebno je posvetiti otvorenim prostorima, odnosno mjestima zadržavanja stanovništva kod svakodnevnih ceremonija.



3.5. ŠPORT I REKREACIJA

Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN 38/91.).

Tablica br. 31.

MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE ŠODOLOVCI



1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.

Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.

2. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.

Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica: - mali nogomet 2,0 jedinice - rukomet 1,4 jedinice - košarka 1,0 jedinica - odbojka 1,2 jedinice

Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.

3. BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika.

Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.

4. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%.

Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.

5. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.

Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika.

6. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika.

Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6540 sati-korisnika. Iz tablice je vidljivo da su na području općine Šodolovci neki sportovi - nogomet i mali sportovi prekapacitirani s obzirom na planirani broj stanovnika, a ostali sportovi nisu uopće zastupljeni, te je potrebno mrežu sportskih objekata nadopuniti sukladno gore prikazanoj tablici.



Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je u svim naseljima za djecu mlađu od 7 godina osigurati igrališta minimalne površine 40 m² u svim naseljima s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.

3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI

3.6.1. Groblja Dimenzioniranje groblja vrši se za stogodišnje plansko razdoblje, ovisno o stopi mortaliteta, planiranom broju stanovnika, te rotacijskom turnusu grobnog mjesta (20 godina)-metoda Hansa Schenkela. S obzirom na relativno malu zauzetost-popunjenost groblja na području Općine, te relativno veliku preostalu slobodnu površinu groblja, postojeća groblja zadovoljavaju buduće potrebe stanovništva Općine.

Red br.

Naselje u kojem je groblje smješteno

Gravitacijsko područje groblja Katastarska čestica

1. KOPRIVNA KOPRIVNA 386, 387 2. ŠODOLOVCI ŠODOLOVCI 215

3. PETROVA SLATINA

PETROVA SLATINA 15/15

4. ADA ADA, PODRINJE 638

5. PALAČA PALAČA 123 6. PAULIN DVOR PAULIN DVOR 64 7. SILAŠ SILAŠ 364/351

3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje. Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog uređenja utvrđeni Prostornim planom.

3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti

U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode, infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema podacima nadležnih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije. U skladu s ''Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku'', utvrđene su građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene građevine od važnosti za Županiju.



Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja prostora na sljedeći način:

- za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proširenje,

- za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih koridora.

Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru. Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska područja naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu obradu, a s druge strane spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Općine. Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja. Izgradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja. Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja. Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se organizira u sklopu planova užih područja.

3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od prenamjene, izgrađivanje se usmjerava u neizgrađene i prvenstveno komunalno opremljene dijelove naselja. S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađene, komunalno neopremljena područja do kojih često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje: rješenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti. Planirana građevinska područja su utvrđena sukladno razvojnim potrebama i kriterijima iz PPOBŽ.



3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene. Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je to opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga. Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja, moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju. Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.

3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i potencijal. Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica. Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice). Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama. U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina. Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje stanja šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene razine podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.

3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja 3.7.5.1. Uvjeti zaštite prirode

U što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja. Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih. U cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost, izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom. Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje, prirodnu vrijednost treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti



prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja. Prostor Općine Šodolovci treba istražiti i vrednovati te utvrditi da li postoje prirodne vrijednosti koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05.), te na ovnou vrednovanja, pokrenuti postupak zaštite.

3.7.5.2. Uvjeti kulturnih dobara U sljedećoj tablici su navedena zaštićena kulturna dobra. Tablica br. 32.

ZAŠTIĆENA I VRIJEDNA PODRUČJA

Red. broj OPĆINA ŠODOLOVCI OZNAKA UKUPNO

(ha) % OD POVRŠINE

OPĆINE 0. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA 1. ARHEOLOŠKA PODRUČJA

- Koprivna ''Vodenčina'' - Koprivna ''Udovičko polje''

AP AP

14,38 17,74

0,20 0,25

Izvor podataka: Ministarstvo kulture-Konzervatorski odjel u Osijek ZPO-OSIJEK Mjere zaštite-arheologija Registrirani arheološki lokaliteti locirani su katastarskim česticama. Na tim se lokalitetima, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje ovog Konzervatorskog odjela, koji može za pojedine lokacije propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje. Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova otkrilo arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti ovaj Konzervatorski odjel, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza. Mjere zaštite-pojedinačna kulturna dobra Na pojedinačno zaštićenim/registriranim građevinama i pripadajućim parcelama kao i njihovoj blizini, ne mogu se poduzimati nikakovi radovi bez prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine, Ministarstva kulture. Po broju i oblikovanju skromno tradicijsko graditeljstvo lokalnog je značaja te se na njega primjenjuju odredba Članka 17. Zakona o Zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Spomen obilježja, grobnice i spomenici vezani za NOB-u lokalnog su značaja i na njih se primjenjuju odredbe Članka 17. Zakona o Zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 17. navedenog Zakona odnosi se na zaštitu dobara lokalnog značenja, te omogućava županiji, gradu ili općini da proglasi kulturno dobro na svom području zaštićenim, te utvrdi način njegove zaštite, uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela, te osiguranje uvjeta i sredstava za provedbu odluke. Odluku iz stavka 1. ovog članak donositelj je dužan dostaviti ministarstvu kulture.



3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.8.1.1. Cestovni promet

Najznačajniji prometni koridor koji je planiran u istočnog dijelu Općine je trasa buduće brze ceste na dionici od Osijeka do Vinkovaca. To je nova trasa postojeće državne ceste D2 (Podravska magistrala). Navedena dionica od Osijeka do Vinkovaca objedinjuje prometne pravce za Vukovar i Županju, koji se u zoni naselja Nuštar razdvajaju na dvije trase novih brzih cesta. Prostor općine Šodolovci na navedenu trasu imat će pristup preko planiranog deniveliranog čvorišta ''Korog'' koje je locirano neposredno uz južno granicu istočnog dijela općine Šodolovci. Trasa državne ceste D518 planira se obnoviti i poboljšati elementi trase, te će ona i u buduće biti osnovna prometnica međuopćinskog i regionalnog povezivanja. Trase županijskih cesta treba obnoviti i uskladiti širinu sa smjernicama iz Županijskog plana (5,5 m za dvosmjerni promet). Na trasama državnih i županijskih cesta planira se u narednom razdoblju ostvariti puni standard održavanja. Osim toga planiraju se urediti trase lokalnih cesta, te sve ceste koje su nerazvrstane, a u funkciji su pristupa izgrađenim zonama. Uređenjem prometnog sustava podići će se nivo komunalnog standarda urbaniziranih zona i prohodnost prostora. Potrebno je urediti postojeće ulične profile, izgradnjom pješačkih staza, parkirališta, prilaza i sl., uređenjem odvodnog sustava oborinskih voda, kao i hortikulturno uređenje zelenih površina. Uz sve javne i poslovne sadržaje potrebno je urediti parkirališni prostor minimalno u skladu s normativima navedenim u Odredbama za provođenje. Postojeća autobusna stajališta potrebno je urediti, te po potrebi izgraditi nova.

3.8.1.2. Željeznički promet Postojeća trasa željezničke pruge I reda (Vinkovci-Osijek) planira se obnoviti i urediti u skladu s njenom kategorijom. Općina Šodolovci prilaz na trasu navedene željezničke pruge ima preko kolodvora Laslovo smještenog optimalno u sredinu između istočnog i zapadnog dijela općine Šodolovci. Zbog velikog oštećenja postojeće trase potrebna je značajna rekonstrukcija uz ugradnju nove generacije signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

3.8.1.3. Telekomunikacije Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Šodolovci obuhvaća nastavak već započetog razvoja, koji obuhvaća sljedeće:



- izgradnja pristupnog i spojnog voda (SVK) Ernestinovo-Šodolovci, - izgradnja pristupnog i spojnog voda (SVK) Ernestinovo-Paulin Dvor-Hrastin, - dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima Općine u skladu s povećanjem

broja korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama, a po potrebi izgradnja mjesnih mreža s podzemnim telekomunikacijskim vodovima s obje strane ulica,

- dogradnja kapaciteta UPS-ova. U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa. Mogući novi koncesionari graditi će mjesne mreže (ili vodove) i pružati usluge u skladu s interesom korisnika i Odredbama za provođenje iz ovog Plana.

Pokretna mreža ''T-Mobile Hrvatska'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o. izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskom mrežom u NMT sustavu i u sustavu globalne pokretne mreže-GSM. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga. Novi koncesionari graditi će mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika i Odredbama za provođenje iz ovog Plana. Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata Plana uređenja, uz osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje baznih (osnovnih) postaja. U ovom planskom razdoblju se planira izgradnja jedne bazne (osnovne) postaje-GSM i to izvan građevinskog područja naselja Koprivna. Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi sljedećih generacija). Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja koje nisu prikazane u kartografskom prikazu vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja baznih postaja zbog racionalnog korištenja prostora ili graditi bez samostojećih antenskih stupova, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva. RTV sustav veza Zbog ranije izgrađenih objekata RTV sustava veza u blizini granice Općine, koji pokrivaju cijeli prostor općine Šodolovci u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi.

3.8.2. Energetski sustav 3.8.2.1. Cijevni transport plina

Plan razvoja cijevnog transporta plina obuhvaćati će samo jedan njegov segment, a to je lokalni (distribucijski) sustav. Plinoopskrba područja Općine planirana je izgradnjom lokalnog (distribucijskog) plinovodnog sustava, koji će sadržavati:



- međumjesni distribucijski plinovod, - glavne distribucijske plinovode, - mjesne plinovode. Međumjesni plinovod s tlakom plina do 1,0 MPa (do 10 bara) samo će prolaziti sjevernim dijelom Općine i spajati će RS Ernestinovo i RS Laslovo i nema izravnog utjecaja na plinoopskrbu Općine Šodolovci. Glavna opskrbna točka za naselja općina Ernestinovo i Šodolovci je redukcijska stanica (RS) u Ernestinovu u kojoj se tlak plina snižava na 0,4 MPa (4,0 bara). Od RS-Ernestinovo izgraditi će se glavni distribucijski plinovodi koji su okosnica srednjetlačne distribucijske plinovodne mreže. Glavnim distribucijskim plinovodima povezuju se pojedina naselja Općine i priključuju na plinovodnu mrežu Općine Ernestinovo, te pri tome prolaze glavnim opskrbnim pravcima u samim naseljima. Tlak plina u ovim plinovodima je do 0,4 MPa (4,0 bara), a grade se unutar građevinskog područja u zelenom pojasu ulica, a izvan naselja uz trasu prometnica. Mjesne plinovodne mreže naselja Općine Šodolovci graditi će se u zelenom pojasu ulica jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti ulica, širine ulica i interesa potrošača. Tlak plina u mjesnoj plinovodnoj mreži je 0,1-0,4 MPa (1,0-4,0 bara). Zbog visine tlaka plina svaki korisnik mora imati kućnu redukcijsku stanicu za snižavanje tlaka na upotrebnu vrijednost i mjerenje potrošnje. Kućne redukcijske stanice graditi na, a po potrebi u vanjsku fasadu zgrada ili na unutrašnju stranu regulacijskog pravca (te može biti sastavni dio prednje ograde građevinske čestice). Nije dozvoljena izgradnja kućnih redukcijskih stanica u profilu ulica. Planirane trase ovih plinovoda su orijentacijske. Detaljnijim planovima ili projektima položaji će se detaljnije definirati, što znači da su moguća manja odstupanja od predloženih.

3.8.2.2. Elektroenergetika Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine prijenosa i distribucije električne energije. Proizvodnja na području Općine nije predviđena Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osječko-baranjske županije.

Prijenos električne energije Plan razvoja na naponskim razinama prijenosa električne energije obuhvaća izgradnju sljedećih dalekovoda: - DV 2x400 kV Ernestinovo-državna granica s BiH, - DV 2x400 kV Ernestinovo-državna granica sa SiCG, - DV 2x400 kV Ernestinovo-TE ''Tanja'' Erdut (alternativa TE Dalj), - DV 2x110 kV Ernestinovo-Vinkovci. Ovi dalekovodi samo prolaze područjem Općine i neće imati izravni utjecaj na elektroopskrbu potrošača na području Općine Šodolovci.



Distribucija električne energije Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na svim distribucijskim naponskim razinama, te će pratiti proces urbanizacija. Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim zonama s građevinskim područje, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja. Na 10(20) kV naponskoj razini planira se: - izgradnja kabelskih dalekovoda 10(20) kV za napajanje i međusobno povezivanje

postojećih i planiranih trafostanica unutar građevinskih područja, - demontiranje postojećih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskih područja

i kontaktnih zona s građevinskim područjima, - izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s procesom

urbanizacije i razvoja gospodarstva, o kojima će ovisiti lokacije TS i trase novih građevina.

Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja. U svim naseljima Općine niskonaponska mreža se planira graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima. Moguća je gradnje niskonaponske mreže i na stupovima u svim ulicama naselja osim u ulici naselja Ada kroz koju vodi glavni prometni pravac (Državna cesta D 518). Ovim Planom se omogućava izgradnja NN mreže s podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica. Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije i priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje. Javnu rasvjetu u ulicama gdje će NN mreža biti na krovnim stalcima ili s podzemnim NN kabelima, planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. U ostalim naseljima Općine u kojima će se niskonaponska mreža graditi na stupovima treba na iste stupove postavljati i rasvjetna tijela.

3.8.3. Vodnogospodarski sustav 3.8.3.1. Vodoopskrba

Planirani vodoopskrbni sustav obuhvaća lokalne mreže za sva naselja iz sastava Općine kao i magistralne vodove kojim se ostvaruje povezivanje (regionalizacija). Izgradnja lokalnih mreža u naseljima u kojima trenutno ne postoji omogućiti će se izgradnjom planiranih magistralnih pravaca Ernestinovo-Paulin Dvor-Vladislavci (za naselje Paulin Dvor), te Ernestinovo-Petrova Slatina-Šodolovci-Koritna (za naselja Šodolovci-Koritna). Uključenje



postojećih lokalnih vodoopskrbnih sustava (Petrova Slatina, Ada, Palača i Silaš) u jedinstveni sustav realizirati će se izgradnjom magistralnih vodova: - Ernestinovo-Petrova Slatina-Šodolovci-Koritna, - Ada-Laslovo, - Lasolo-Palača-Korođ-Silaš, te alternativa ovog pravca Palača-Silaš. Na području vodoopskrbnog sustava Palača planirana je izgradnja vodospreme i vodotornja.

3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda Osnovna mjera za osiguranje zaštite voda od onečišćavanja je izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije, kao i izbor adekvatnog recipijenta otpadnih voda. izgradnjom kanalizacijskih sustava sprječavaju se lokalna zagađenja površinskih i podzemnih voda, a otpadne vode se dovode na lokaciju uređaja za pročišćavanje. Na području općine Šodolovci nije izgrađen sustav javne odvodnje, stanovnici naselja otpadne vode ispuštaju u septičke jame ili u najbliže vodotoke i kanale. Septičke jame su obično propusne pa se dio otpadnih voda infiltrira u podzemlje što utječe na kvalitetu podzemnih voda. Osim stanovništva, raspršeni izvori onečišćenja su poljoprivreda, neuređeni deponiji otpada, prometnice i oborinske vode, odnosno izvori onečišćenja kod kojih najčešće nije moguće nadzirati otpadne vode. Prostornim planom uređenja općine Šodolovci predviđeno je za svako naselje formiranje sustava za odvodnju otpadnih voda. svi planirani sustavi su razdjelnog tipa tj. prikupljaju samo otpadne sanitarne vode, a oborinske se prikupljaju putem otvorenih kanala uz prometnice ili melioracijskim kanalima. Dijelove naselja je moguće pokriti i mješovitim sustavom tj. u cjevovode upustiti i dio oborinskih voda. Načelno, radi se o centralnim dijelovima naselja, ali mjerodavna veličina je propusnost cjevovoda (dimenzija) i kapacitet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Sustavi za odvodnju naselja se mogu i međusobno povezivati u zajedničke sustave. Pročišćavanje otpadnih voda planirano je putem malih uređaja s aeracijom (prokapnici uz rotirajuće diskove, ozračne areobne zemljane lagune i biljni uređaji).

3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda Postojeći sustav regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina na rijeci Vuki, te uz Bobotski kanal traži neprekinuto održavanje (tehničko i gospodarsko) kao i eventualno dograđivanje istih, te provođenje mjera obrane od poplava. Zakonom o vodama (NN 107/95) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda.



Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Utvrđivanjem neuređenog inundacijskog pojasa rezervira se prostor za građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te ograničava prostor prirodnih i umjetnih retencija. U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda. Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom ili neuređenom inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra. Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama. Na području općine Šodolovci planira se odrediti vanjska granica inundacijskog pojasa uz rijeku Vuku, Staru Vuku, Bobotski kanal i Veliku Osatinu. Vanjska granica uređenog inundacijskog pojasa uz lijevu i desnu obalu rijeke Vuke (gdje postoje nasipi) biti će udaljena 10 metara od vanjske nožice nasipa. Vanjska granica neuređenog inundacijskog pojasa uz rijeku Vuku i Staru Vuku, također uz lijevu i desnu obalu, biti će na koti 86 m.n.m. Vanjska granica uređenog inundacijskog pojasa uz Bobotski kanal, uz lijevu i desnu obalu, biti će udaljena 1 m od vanjske nožice nasipa.

3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje Postojeći sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajući način, pa je ovim Planom predviđeno izvoditi aktivnosti na sanaciji, redovnom održavanju i za funkcioniranje sustava nužnu dogradnju vodnih građevina za melioracijsku odvodnju. Korištenje voda za navodnjavanje Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulativne kulture (sjemenske). Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje. Dosadašnja primjena navodnjavanja nije adekvatna raspoloživim mogućnostima i koristila se kao interventna mjera, a primjenjivali su se mobilni uređaji za umjetnu kišu s prijenosnim agregatima. Melioracijski sustavi za navodnjavanje na Slivnom području ''Vuka'', koji obuhvaćaju adekvatne crpne postaje i ustave kao trajne objekte, nisu izgrađeni, osim ustave Krndija na rijeci Vuki u km 71+630 (područje općine Podgorač) koja služi za zaustavljanje i akumuliranje vode u Vuki i kanalskoj mreži. Na dijelu Slivnog područja ''Vuka'' koji pripada Osječko-baranjskoj županiji glavni izvori vode za navodnjavanje su rijeka Drava i Dunav te akumulacija Borovik. U budućnosti se znatnije



količine vode mogu očekivati realizacijom vodne stube Osijek na rijeci Dravi i brdskih akumulacija na slivu, a završetkom obnove crpne postaje Dvor i rekonstrukcijom Bobotskog kanala, osim obrane od poplava i reguliranja razine podzemne vode, stvoreni su već sada uvjeti za kvalitetno navodnjavanje područja koje gravitira predmetnom kanalu uključujući i područje općine Šodolovci. Dakle, izgradnja sustava za navodnjavanje tek treba proći fazu idejnog rješavanja izgleda sustava. U budući sustav potencijalno ulaze sve poljoprivredne površine s područja Općine.

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor. Prema odredbama Zakona o otpadu (NN, 151/2003.), otpad se po mjestu nastanka dijelu na: komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički te otpadna vozila i otpadne gume. Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni. Država osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom. Županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama. Općina osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad. Postupanje sa životinjskim lešinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju'' (NN 119/03.), tj. sav otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljaču životinjskog otpada. Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze: 1. faza - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta,

uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju, 2. faza - Napustiti i sanirati sva općinska odlagališta, te uspostaviti sustav koji je

temeljen na 6 velikih odlagališta (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac i Beli Manastir),

3. faza - Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalnog odlagališta za cijelu Županiju (ili više županija).

Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na općinskoj razini slijedom navedenog obuhvaća određivanje lokacije općinskog odlagališta komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta unutar građevinskog područja svih naselja te sanacija svih neuređenih (''divljih'') odlagališta.



Prostornim planom općine predlaže se lokacija postojećeg neuređenog odlagališta naselja Šodolovci za lokaciju budućeg općinskog odlagališta komunalnog otpada (kč.br. 194 k.o. Šodolovci, veličine cca 3 ha). Ova lokacija se nalazi istočno od Šodolovaca na lokalitetu ''Sedam jutara''. Prva aktivnost na ovoj lokaciji mora biti uređenje postojećeg neuređenog odlagališta (sanacija). Na ostatku zemljišta, nakon sanacije, može se zemljište koristiti u svrhu poljoprivrede i sl., ali na njemu ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemogućili njegovo aktiviranje kao odlagališta otpada. Unutar građevinskih područja naselja planira se formiranje po jednog reciklažnog dvorišta veličine 350-500 m². Reciklažno dvorište omogućava prihvat sekundarnih sirovina (metali, papir, plastika, staklo, krupni otpad i sl.). Biorazgradivi otpad treba, što je više moguće, izdvojiti iz komunalnog i rješavati ga lokalno, po domaćinstvima. Ostala neuređena (''divlja'') odlagališta se moraju hitno sanirati i odrediti novu namjenu (šumske površine, rekreacija i sl.). Eventualna nova odlagališta se povremeno moraju kontrolirati i ukloniti.

3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 3.10.1. Mjere zaštite voda

Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez prethodne obrade upuštaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda.

Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa:

- Treba sačuvati vode koje su još čiste.

- Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci,

- Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebno mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.

- Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima.

- Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastanka.

- Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja.

- Treba ukloniti divlja odlagališta otpada ako se i gdje nalaze te spriječiti nastajanje novih.

- Treba riješiti problem odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar građevinskih područja, te osobito farmi izvan građevinskih područja.



3.10.2. Mjere zaštite tla

Pojave oštećenja i onečišćenje tala su sve češće i učestalije, od strane brojnih činitelja u prostoru. Najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom smislu, potrebno je vršiti kontinuirano praćenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju tala, kako bi se u slučaju potrebe moglo djelovati i zaštititi od različitih vrsta onečišćenja. Zaštitu tla od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnji zdrave hrane, te zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.

Kako na području Općine nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda, otpadne vode iz kućanstava i gospodarstva su direktni onečišćivači tla. Planiranom izgradnjom sustava s pročišćivačima, riješit će se problem naselja, a također postojeće i buduće farme trebale bi otpadne vode pročistiti prije upuštanja u tlo ili melioracijske kanale.

3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Navedenim Zakonom se određuju mjere, način organiziranja i provođenja zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša, kao općeg dobra koji ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske. U zaštiti i poboljšanju kakvoće zraka primjenjuju se i odredbe Zakona o zaštiti okoliša osim ako Zakonom o zaštiti zraka nije drugačije propisano. Osnovna svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka je: - očuvanje zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, kulturnih i materijalnih vrijednosti, - postizanje najbolje moguće kakvoće zraka, - sprječavanje ili barem smanjivanje onečišćavanja koja utječu na promjenu klime, - uspostavljanje, održavanje i unapređivanje cjelovitog sustava upravljanja kakvoćom

zraka na teritoriju države. Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša, druga područja i kakvoća življenja budućih naraštaja. Izvori onečišćavanja zraka određeni člankom 6. Zakona o zaštiti zraka moraju biti izgrađeni i/ili proizvedeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije te koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i okoliš. Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe.

3.10.4. Mjere zaštite od buke Područje Općine trenutno nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom planiranih prometnih koridora stanje može narušiti. Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru općine.



Pri izradi planovima užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.

3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, propisuje gradovima i općinama obvezu razvrstavanja naselja prema stupnju ugroženosti u 4 kategorije, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju. S obzirom da Općina Šodolovci nije izradila kartu ugroženosti naselja, PPUOŠ se naselja klasificiraju prema stupnju ugroženosti.

Prema navedenom Pravilniku, naselja Općine ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženosti (niti jedno naselje Općine ne prelazi minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa i zaklona za sklanjanje stanovništva. Kod građevina u kojima se okuplja veći broj korisnika (javne, društvene i sl.), u smislu sklanjanja stanovništva, potrebno je pridržavati se posebnih propisa.


___________________________________________________________ II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 95

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU

OPĆINE 1.1. NAMJENA POVRŠINA

(1.) U Prostornom planu uređenja Općine Šodolovci (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i određuju se za sljedeće namjene:

1. Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja:

- građevinska područja naselja stalnog stanovanja Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Silaš, Šodolovci.

2. Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja

a) Građevinska područja

- građevinska područja groblja izvan naselja Ada i Palača.

b) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

- vrijedno obradivo tlo (P2), - ostala obradiva tla (P3).

c) Šuma isključivo osnovne namjene

- gospodarska šuma (Š1), - šuma posebne namjene za sjemenske sastojine (Š3).

d) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene (ŠZ)

e) Vodne površine

- vodotok Vuka, - ribnjak ''Koprivna''.

f) Prometne površine

g) Odlagalište komunalnog otpada ''Sedam jutara''.

(2.) Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način:

- sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim prikazima br. 4.A. do 4.G., na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000.

Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe),

- vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju podataka o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se III. IV. I V. klasa smatraju vrijednim obradivim tlom),

- šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,

- šuma s posebnom namjenom utvrđuje se na temelju Odluke o proglašenju šume s posebnom namjenom,

- ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene na temelju podataka o kulturi i bonitetnoj klasi. Dozvoljena je promjena poljoprivrednog zemljišta u šume i šumsko zemljište,



- prirodni vodni tokovi određeni su obalnom crtom koju utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, ili crtom vodnog dobra kojeg utvrđuje nadležna ustanova prema posebnom propisu,

- prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,

- groblja se utvrđuju granicom postojeće katastarske čestice,

- odlagalište komunalnog otpada se nalazi na k.č. br. 194 k.o. Šodolovci na lokaciji ''Sedam jutara''.

(3.) Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.B.

Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način:

- za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine,

- trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora čija ukupna širina iznosi:

za planiranu trasu brze ceste Osijek-Vinkovci (izrađeno idejno rješenje) 500,0 m,

za pristupni i spojni telekomunikacijski vod Ernestinovo-Šodolovci 10,0 m,

za pristupni i spojni telekomunikacijski vod Ernestinovo-Paulin Dvor-Hrastin 10,0 m,

za glavne distribucijske plinovode 100,0 m,

za DV 2x400 kV Ernestinovo-Tuzla, pošto se u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenje Republike Hrvatske mora racionalno koristiti prostor što će se postići Građenjem s istočne strane uz koridor postojećeg DV 400 kV Ernestinovo-Tuzla 100,0 m,

za DV 2x400 kV Ernestinovo-Mladost, pošto se u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske mora racionalno koristiti prostor što će se postići građenjem s južne strane uz koridor postojećeg DV 400 kV Ernestinovo-Mladost 100,0 m,

za DV 2x400 kV Ernestinovo-TE ''Tanja'' Erdut (alternativa TE Dalj), pošto je trasa ovog dalekovoda u istraživanju 1.000,0 m,

za DV 2x110 kV Ernestinovo-Vinkovci 2, pošto se u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske mora racionalno koristiti prostor što će se postići građenjem sa zapadne strane uz koridor postojećeg DV 400 kV Ernestinovo-Tuzla 1.000,0 m,

za magistralne vodove vodoopskrbe 100,0 m,

za lokalne vodove vodoopskrbe 20,0 m,

za vodove do objekata prikazanih simbolima vezano uz stvarni smještaj objekta.

Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne građevine, prikazane u kartografskom prikazu.

(4.) Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.



1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU (5.) U PPUO utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju:

- zaštićena kulturna dobra,

- područje intenziteta potresa VII stupnja MCS ljestvice,

- IIIB zona sanitarne zaštite crpilišta Semeljci,

- prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta Ada, Palača, Silaš, Petrova Slatina i Laslovo,

- koridori za planirane infrastrukturne građevine,

- šumsko zemljište u građevinskom području.

Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., alineje 1., 2., 3. i 4. prikazana su na kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja''.

Poplavno područje utvrđeno Prostornim planom Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu: PPŽ) naznačeno je kao branjeno područje s obzirom da je u međuvremenu zaštićeno od poplava.

(6.) Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način:

- zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti,

- vodozaštitno područje crpilišta ''Semeljci'' na temelju Odluke o sanitarnim zonama crpilišta donesene sukladno posebnom propisu,

- prostor rezerviran za zonu sanitarne zaštite postojećih crpilišta krugom radijusa 2.000,0 m,

- granicu inundacijskog pojasa utvrđuje nadležno tijelo, u skladu s posebnim propisom,

- šumsko zemljište u građevinskom području na temelju podataka o kulturi.

1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA

(7.) Uvjeti korištenja zaštićenih kulturnih dobara, vodozaštitnog područja crpilišta, poplavnog područja i inundacijskog pojasa te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa.

(8.) U zonama sanitarne zaštite izvorišta uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno Odluci o zaštiti izvorišta.

Na prostoru rezerviranom za zone sanitarne zaštite crpilišta, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite.

Nakon donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, na područjima iz stavka 1. koja se nalaze van zona sanitarne zaštite primjenjivat će se Odredbe PPUO, sukladno postojećem načinu korištenja.

(9.) U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van građevinskih područja.

Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke.



(10.) Zabranjuje se promjena namjene šumskog zemljišta u građevinskim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

(11.) Na području općine Šodolovci izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Državu:

a) Prometne građevine

• Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

- planirana poluautocesta/brza cesta Vinkovci-Osijek.

b) Energetske građevine

• Elektroenergetske građevine

Postojeće građevine prijenosa električne energije su:

- DV 400 kV TS Ernestinovo-Tuzla,

- DV 400 kV Ernestinovo-Mladost.

Planirane građevine prijenosa električne energije su:

- DV 2x400 kV Ernestinovo-Tuzla,

- DV 2x400 kV Ernestinovo-Mladost,

- DV 2x400 kV Ernestinovo-TE ''Tanja'' Erdut (alternativa TE Dalj).

(12.) Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Županiju:

a) Prometne građevine

• Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

- mreža županijskih cesta.

• Željezničke građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka

- željeznička pruga I reda (I 109).

• Telekomunikacijske građevine

- UPS Šodolovci i UPS Silaš,

- planirane bazne postaje.

b) Energetske građevine

• Elektroenergetske građevine

Postojeće građevine prijenosa električne energije su:

- DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/1,

- DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/2,

- DV 110 kV Ernestinovo-Vinkovci,

- DV 110 kV Ernestinovo-Vukovar.



Planirana građevina prijenosa električne energije je:

- DV 2x110 kV Ernestinovo-Vinkovci 2.

c) Vodne građevine

• Građevine za melioracijsku odvodnju

- svi melioracijski kanali koji se pružaju i na susjedne općine.

(13.) Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:

- za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.

(14.) Na kartografskim prikazima 2.A. do 2.B., sve građevine iz točke (11.) i (12.) ovih Odredbi označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUO planirane za gradnju. Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.

Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 1.A., mogu se graditi i druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja

(15.) U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

(16.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO.

Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.

Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.

(17.) Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je to njegovim odredbama dozvoljeno.

2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora (18.) Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim

područjima i van njih.

2.2.2.1. Građevne čestice (19.) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno

Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine.

Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0 m ili na način utvrđen planom užeg područja.

Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (169.) - (171.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.

Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).



(20.) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.

(21.) Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.

(22.) Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.

(23.) Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica.

(24.) Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.

(25.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.

Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.

(26.) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina (27.) Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe

građevne čestice.

S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.

(28.) Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa.

Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.

Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.

Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m.

Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.

(29.) Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.

Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m od međe .

(30.) Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice.

Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara građevinu.



(31.) Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor.

Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg nagiba od 45°.

(32.) Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:

a) u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min. 1,5 m slobodna širina pješačke staze;

b) u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.

(33.) Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.

(34.) Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku, kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:

a) konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od ruba kolnika;

b) konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;

c) pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 1,6 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;

d) svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom u ravnini pješačke komunikacije;

e) liftovi za pristup do podrumske etaže istaknuti max. 1,5 m pod uvjetom da budu u ravnini pješačke staze;

f) priključke na komunalnu infrastrukturu.

(35.) Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade.

(36.) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).

Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine.

Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.

Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).

Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.



Galerije se mogu izvesti u prizemlju i potkrovlju građevine.

(37.) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

(38.) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

(39.) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom i svaki tavanski prostor s visinom nadozida većom od 50,0 cm.

Potkrovlje mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:

- nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,

- prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.

Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.

Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguće ga je izvesti s galerijom iz točke (40) ovih Odredbi.

(40.) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m.

U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,

Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja.

Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.

Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl.

Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.

(41.) Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.

(42.) Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80 m od gornje plohe poda.

(43.) Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m.

Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.



Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda.

(44.) Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem se građevina nalazi.

(45.) Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

(46.) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.

(47.) Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.

2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica (48.) Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako

planovima užih područja nije drugačije određeno.

Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.

Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije određeno.

(49.) Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

(50.) Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije riješeno.

Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.

(51.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.

(52.) Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se obvezno moraju priključiti na mrežu.

(53.) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini.

Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća:

- kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,

- mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,

- mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.

2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine

(54.) Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana.



Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki ( 118.) ovih Odredbi.

(55.) Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina, građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne građevine, sukladno ovim Odredbama.

Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.

Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja utvrđene su u točki (83.) ovih Odredbi.

Veličina i način korištenja građevne čestice

(56.) U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:

NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

NAČIN GRADNJE NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE (m²)

NAJVEĆI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI

(kig) a) Samostojeći 300 0,3 b) Poluprislonjeni 250 0,4 c) Prislonjeni 200 0,5

(57.) Iznimno od točke (56.) ovih Odredbi, veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima:

- kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za veličinu građevne čestice iz točke (56.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili

- za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne veći od 0,75, ili

- kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara.

(58.) Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije.

Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih područja.

Uvjeti gradnje građevina

(59.) Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja.

Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.



(60.) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

2.2.3.2. Višestambene građevine (61.) Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana.

Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana ,čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (118.) ovih Odredbi.


(62.) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne građevine u funkciji višestambene građevine.

(63.) Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:

- 180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti 1,0,

- 450,0 m² u ostalim slučajevima.

(64.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:

- 1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice građevne čestice istovremeno i regulacijske linije,

- 0,40 u ostalim slučajevima.


(65.) Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 4 nadzemnih etaža, izuzev u slučaju iz točke (67.) ovih Odredbi.

(66.) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s građevnom česticom na kojoj je izgrađena obiteljska stambena građevina, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:

- max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),

- izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije,

- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

(67.) Iznimno od točke (63.), (64.), (65.) i (66.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je utvrditi i drugačije.

2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti (68.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,

predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.

(69.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima na zasebnim građevnim česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih četica prometa i infrastrukture.

(70.) U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.




(71.) Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim propisima.

(72.) Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku.

Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku.

Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku.

(73.) Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.

Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu.

Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.

(74.) Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje se sukladno točki (64.) ovih Odredbi.

Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.

(75.) Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od postojećih građevina.


(76.) Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki (65), (66.) i (67.) ovih Odredbi.

(77.) Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine, potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i posebnim propisima.

2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti (78.) Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i

poljoprivredne građevine.

Građevine za proizvodne djelatnost su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se odvija proces proizvodnje.

Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.

Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, sukladno posebnom propisu.

Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.

Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se:

- skupljanje i odvoz smeća,

- skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda,

- priprema i distribucija pitke vode,



- sanitarne i sl. djelatnosti,

- pogrebne usluge,

- ostale komunalno servisne djelatnosti.

2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)

(79.) U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:

DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE

NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINSKO

PODRUČJE NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ

ČESTICI

OBITELJSKO STANOVANJE

ŠPORT I REKREACIJA

NASELJA STALNOG

STANOVANJA - sve PPUT djelatnosti

- tihe i čiste djelatnosti,

- sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila ,

- sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

- praonice vozila,

- sve ugostiteljsko-turističke djelatnosti

- ugostiteljsko-turističke,

- poslovne

Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine i građevine javnih i društvenih djelatnosti ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.

(80.) S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:

- tihe i čiste djelatnosti; - djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.

(81.) Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti,

osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.

(82.) PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:

- sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, - sve vrste radionica za obradu drveta i metala, - praonice vozila, - ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub, - ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od

55 dBA, - trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili

na drugi sličan način, - djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju

ugroženosti od požara, - djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za

dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,

- klaonice,



- mlinovi, - pilane, - komunalno servisne djelatnosti, izuzev administracije u radu s korisnicima, - skladišta preko 50 m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u

sklopu građevine druge namjene, - građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.

(83.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE ČESTICE I UVJETI GRADNJE

GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

- tihe i čiste djelatnosti, - sljedeće djelatnosti s

potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta

• praonice vozila • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub

- max. bruto izgrađena površina zasebne građevine PPUT djelatnosti je 100,0 m²,

- bruto izgrađena površina za sve PPUT djelatnosti na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja ne može biti veća od bruto izgrađene površine za stanovanje.

- max. etažna visina građevine je podrum, prizemlje i potkrovlje,

- max. visina građevine je 7,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa.

NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE

- tihe i čiste djelatnosti, - sljedeće djelatnosti s

potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila,

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

• praonice vozila, • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub.

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4,

- max. visina građevine je 10,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa,

- sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa.

Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja.

U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT djelatnosti

- najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, - max. etažna visina: podrum i 3

nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5 m.



(84.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i

drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (83.) ovih Odredbi.

(85.) Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:

- proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,

- prometne i infrastrukturne građevine,

- športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,

- jedna obiteljska stambena građevina.

Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.

Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.

2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina (86.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja,

poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:

- na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,

- na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura,

(87.) Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.

Uvjeti i način korištenja građevne čestice

(88.) Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.

Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.

(89.) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.

Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih kultura je max. 0,3.

(90.) Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:

- za svinje: četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m,

- za ostale životinje i perad: broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m.

Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije.

Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:

- 20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura,

- 45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,

- 40,0 m za pčelinjake.



Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti udaljene min. 5,0 m.

(91.) Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.

(92.) Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:

- 5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgrađene od drveta,

- 5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu,

- 1,0 m za ostale poljoprivredne građevine.

(93.) Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.

Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.


(94.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (140.) ovih Odredbi.

(95.) Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.

(96.) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje.

Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 7,0 m.

(97.) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

(98.) Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.

2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina (99.) Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji

kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.

(100.) U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine:

MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA

GRAĐEVINE BROJ POSTOJEĆIH JEDINICA

BROJ PLANIRANIH JEDINICA

UKUPNI BROJ JEDINICA

Dvorane 1,1 1,1 Zračne streljane 1,1 1,1 Streljane ostale 0,4 0,4 Kuglane 1,3 1,3 Nogomet 7 7 Mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka

4,4 4,4

Tenis 1,3 1,3



Boćanje 0,8 0,8 Ostali otvoreni tereni 0,6 0,6

Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.

Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih građevina, sukladno posebnom propisu

(101.) Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.

(102.) Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja.

Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i planiranih).

Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.

(103.) Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i društvenih građevina i posebni propisi.

(104.) Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m.

(105.) U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.

Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi.

2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina (106.) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za

vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze.


(107.) Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.

Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.

Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.


(108.) Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50% ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.

(109.) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.

(110.) Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina (111.) Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.

(112.) U ovome PPUO sva se postojeća groblja u građevinskom području naselja zadržavaju na postojećim katastarskim česticama.



(113.) Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (207.) ovih Odredbi.

Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk, max. koeficijent izgrađenosti može biti 1,0, a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.

(114.) U građevinskom području naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište.

Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine 350-500 m².

Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.

2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama (115.) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u

javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.

Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.

Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala.

(116.) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.

Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m.

2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene (117.) Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri

čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih funkcija ili djelatnosti.

(118.) Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za osnovnu namjenu građevine.

Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti .

(119.) U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.

Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima.

(120.) Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.

2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina (121.) Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0

m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 1,0.

2.2.12. Uvjeti uređenja naselja (122.) U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture

(kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.



Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojeće lokacije.

(123.) Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske bjelogorične drvorede.

Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA (124.) Van naselja stalnog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim

područjima:

- građevinska područja van naselja,

- područje Općina van građevinskog područja.

2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog i povremenog stanovanja

Groblje (125.) U PPUO utvrđena su građevna područja za sva postojeća groblja koja se nalaze van

građevinskog područja (groblja uz naselja Ada i Palača).

Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se sukladno posebnom propisu.

2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja (126.) Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:

a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase

- građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.),

- građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,

- stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa

- građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),

- rekreacijske građevine,

- građevine za istraživanje mineralnih sirovina,

- stambene i gospodarske građevine te građevine za potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene

- građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 1. i 2.A.,

- građevine za gospodarenje šumom.

d) Na vodama i unutar vodnog dobra

- vodne građevine,

- građevine infrastrukture ( prometne, energetske , komunalne itd.).

(127.) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine.



Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.

(128.) Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8 m.

Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.

2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja (129.) Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina

gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min. veličine utvrđene u točki (135.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske stambene građevine.

Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.

(130.) Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od poluatuceste/brze ceste min. 100,0 m ili prema Studiji utjecaja na okoliš.

(131.) Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m².

(132.) Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max. Podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.

2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja (133.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:

- poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),

- ribnjaci,

- prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja i poljoprivrednu proizvodnju,

- ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu obiteljskog poljoprivrednog posjeda.

(134.) Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja.

(135.) Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog područja je sljedeća:

- 15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili

- 5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili

- 3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili



- 1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili

- 0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.

Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Šodolovci.

(136.) Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice, staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda, parkirališta, manipulacijske površine i sl.

Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura ( staklenici i plastenici).

Udaljenost građevina iz stavka 1.ove točke je min. 3.0 m od svih granica parcele na kojoj se građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta.

Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura može biti max. P+1, a iznimno i veća, kada to zahtijeva tehnološki proces.

(137.) Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.

(138.) Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste:

MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA

OD RAZVRSTANE CESTE Minimalna udaljenost od osi razvrstane ceste (u m) Broj uvjetnih grla Državne ceste Županijske i lokalne ceste

> 50-100 100 100 > 100 do 400 150 100

> 400 200 150

Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .

Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m.

(139.) Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim propisom i odlukama o zonama sanitarne zaštite, donesenim na temelju tog propisa.

(140.) Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.

Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:

KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA

VRSTA STOKE k krave, steone junice 1,00 bikovi 1,50 volovi 1,20 junad 1-2 godine 0,7



junad 6-12 mjeseci 0,5 telad 0,25 krmače+prasad 0,30 tovne svinje preko 6 mjeseci 0,25 mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 prasad do 2 mjeseca 0,02 teški konji 1,20 srednje teški konji 1,00 laki konji 0,80 ždrebad 0,75 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 janjad i jarad 0,05 konzumna perad 0,002 rasplodne nesilice 0,0033 nojevi 0,25 kunići 0,007

Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s 500.

(141.) Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja iznosi:

MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Kapacitet građevine izražen u uvjetnim grlima (Ug)

Udaljenost od granice građevinskog područja naselja (m)

> 50-100 Ug x 2 > 100-300 0,5 (Ug –100)+200 > 300-400 0,5 (Ug –100)+250 > 400-500 0,5 (Ug –100)+300

> 500 min. 500,0

Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće sadržaje.

(142.) Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji: (klaonica, hladnjača, skladišta, mješaonica stočne hrane, kompostište, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina.

Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja.

Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor.

Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja.

Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina.

Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja sukladno točki (141.) ovih Odredbi.



Najveća etažna visina građevina iz stavka 1.ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada to zahtijeva tehnološki proces.

(143.) Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.

Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.

(144.) Građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase.

(145.) Etažna visina građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.

(146.) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.

Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te ostalom obradivom tlu (P3). Iznimno, ribnjak se može graditi i na vrijednom obradivom tlu (P2), ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz čl. (129.) ovih Odredbi.

Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva mogu biti manje površine.

Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m.

Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.

Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na 1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.

Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme, prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.

2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja (147.) Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička

staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.

Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.

Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase.

2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (148.) Na području Općine nisu utvrđena eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina.

Nova istražna polja koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ), a za energetske mineralne sirovine i na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase.

(149.) U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih sirovina.



2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja (150.) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na

kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog područja.

Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje.

2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja Odlagalište komunalnog otpada

(151.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".

Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za planiranu namjenu.

Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m.

Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara.

Do odlagališta je potrebno osigurati pristupnu cestu koja mora biti izvedena minimalno s nosivim slojem od kamenog materijala.

Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za pošumljavanje.

2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine (152.) Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno

ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području.

(153.) Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge građevine u funkciji prometa.

Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste, sukladno posebnom propisu.

Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.

Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).

Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim sadržajima ne može biti veći od 0,25.

Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel.

(154.) Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.

2.3.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog područja (155.) Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se

graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto razvijene površine do 30,0 m².

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (156.) Gospodarske djelatnosti su sljedeće (u smislu ovoga Plana):

- poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,

- prerađivačka industrija,

- graditeljstvo,



- trgovina,

- ugostiteljstvo i turizam,

- promet, telekomunikacije i skladištenje,

- opskrba strujom, plinom i vodom,

- ostale usluge.

(157.) U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.

Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.

(158.) Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog stanovanja i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (159.) U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:

- uprava,

- socijalna zaštita,

- zdravstvo,

- predškolski odgoj,

- obrazovanje,

- kultura,

- vjerske aktivnosti,

- vatrogasni dom,

- udruge i sl.

(160.) Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.

U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati prostori za sljedeće sadržaje:

Društvene djelatnosti Veće lokalno središte

Šodolovci Uprava, sudstvo - općinska izvršna tijela Obrazovanje - osnovna škola

- dječji vrtić Kultura - dom kulture Zdravstvo - zdravstvena stanica

- ljekarna - veterinarska ambulanta

Ostalo - financijsko posredovanje - pošta

Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.

(161.) Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.



5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

(162.) Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 1., 2.A. i 2.B., te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.

(163.) Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na kartografskim prikazima PPUO, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore.

(164.) Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim površinama uz osigurani pristup.

Ostale površine iz prethodnog stavka su:

- u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i građevnog pravca,

- van građevinskog područja – neizgrađene površine.

(165.) Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove mreže.

5.1. PROMETNI SUSTAV (166.) Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija

prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.

Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice.

(167.) Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl.

(168.) Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni sustav.

(169.) Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:

- 25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta,

- 20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,

- 18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,

- 18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m.

(170.) U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:



MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORAZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m

Minimalna širina uličnog koridora (m) KATEGORIJA CESTE U ULIČNOM KORIDORU Otvoreni sustav oborinske

odvodnje Zatvoreni sustav oborinske

odvodnje Državna 20,0 18,0 Županijska 18,0 14,0 Lokalna cesta 18,0 14,0 Ostale ceste 16,0 12,0

(171.) Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti manja od:

MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA

ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m

Minimalna širina uličnog koridora (m) SMJER KOLNOG PROMETA Otvoreni sustav oborinske

odvodnje Zatvoreni sustav oborinske

odvodnje Dvosmjerni promet 12,0 10,0 Jednosmjerni promet 10,0 8,0

Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.

(172.) Širine koridora iz točke (169.), (170.) i (171.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične koridore, koji se nalaze u izgrađenom području.

Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na kartografskim prikazima građevinskih područja.

(173.) Udaljenost građevina od osi razvrstanih prometnica mora biti min.:

- kod državnih cesta 12,5 m,

- kod županijskih cesta 10,0 m,

- kod lokalnih cesta i ostalih javnih cesta 9,0 m.

(174.) Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju posebnog propisa za javne ceste.

(175.) U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima:



MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA

Namjena građevina Jedinica Broj parkirališnih mjesta

Obiteljske stambene građevine 1 stan 1,00 Višestambene građevine 1 stan 1,20 Trgovački (maloprodaja) 25 m² bruto izgrađene površine 1,00 Robne kuće, trgovački centri 60 m² bruto izgrađene površine 1,00 Tržnice na malo 25 m² površine građevne čestice 1,00 Poslovne zgrade, uredi, agencije 100 m² bruto izgrađene površine

< 50 m² bruto izgrađene površine 2,00 1,00

Industrija i skladišta 100 m² bruto izgrađene površine 1,00 Servisi i obrt 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Ugostiteljstvo 15 m² bruto izgrađene površine 1,00 Osnovne škole i vrtići 1 učionica/grupa 2,00 Zdravstvene građevine 40 m² bruto izgrađene površine 2,00 Vjerske građevine 40 m2 bruto izgrađene površine 1,00 Građevine mješovite namjene - ∑ parkirališnih

mjesta za sve namjene u sklopu građevine

Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.

(176.) Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za invalide prema posebnom propisu.

(177.) Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:

• Obiteljske stambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije

građevne čestice, • višestambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici,

- u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice,

- na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od građevine,

• poslovne građevine (trgovačke i

ugostiteljske i poslovne zgrade, uredi, agencije, servisi i obrt)

- na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije

građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od

građevine, • robne kuće i trgovački centri - na vlastitoj građevnoj čestici, • proizvodne građevine i skladišta - na vlastitoj građevnoj čestici

- u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice,

• javne i društvene , športsko-

rekreacijske i vjerske građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije

građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od

građevine,



• građevine mješovite namjene - sukladno načinu rješavanja izgradnje

parkirališta za osnovnu namjenu.

Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.

(178.) Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (177.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.

Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,20 m.

Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.

Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.

(179.) Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (177.) ovih Odredbi obvezno se primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću namjenu.

(180.) Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.

Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim zaštitnim pojasom.

(181.) U ovome PPUO planira se obnova željezničke pruge I reda (I 109) Osijek-Vinkovci.

(182.) Na križanju željezničke pruge i ceste ili puta obvezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno posebnom propisu.

5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA (183.) Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira se proširenjem

kapaciteta komutacija, te daljnjim razvojem mjesnih mreža.

Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka Općine.

(184.) Novi pristupni i spojni vodovi van građevinskih područja u pravilu se grade u zelenom pojasu, u ili uz koridor prometnica, a unutar građevinskog područja u zelenom pojasu ulica.

Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima, odnosno samo s podzemnim mrežnim kabelima. Po potrebi telekomunikacijske vodove graditi s obje strane ulice.

(185.) Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže planira se izgraditi bazna (osnovna) postaja s pripadajućim antenskim stupom i neophodnim kabelskim vodovima.

Planom je predviđena izgradnja jedne bazne postaje uz naselje Koprivna, ali izvan građevinskog područja. Unutar građevinskih područja dozvoljena je izgradnja baznih postaja ali bez samostojećih antenskih stupova.

Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m.

Lokacija bazne postaje sa samostojećim antenskim stupom utvrđena je približno na kartografskom prikazu br. 1.A. ''Telekomunikacije'' i njegova lokacija može se mijenjati radijusu od 500,0 m uz poštivanje Odredbi ovog Plana.



Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od neionizirajućih zračenja.

Ne dozvoljava se izgradnja baznih postaja:

- na školama i dječjim vrtićima,

- na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara,

- sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne građevine (crkve).

Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.

(186.) Prilikom planiranja mreže baznih postaja obvezno je usklađenje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina.

5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA (187.) Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih

građevina:

a) Prijenos

- građevine od važnosti za Državu iz točke (11.) ovih Odredbi,

b) Distribucija

- građevine od važnosti za Županiju iz točke (12.) ovih Odredbi,

- izgradnja kabelskih dalekovoda 10(20) kV za napajanje i međusobno povezivanje postojećih i planiranih unutar građevinskih područja,

- demontiranje postojećih nadzemnih dalekovoda 10(20) kV unutar građevinskih područja,

- rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.

Trase i lokacije elektroenergetskih građevina iz točaka (11.) i (12.) ovih Odredbi označene su na kartografskom prikazu br. 2.A. "Energetski sustav''.

Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i procesu urbanizacije naselja na područje Općine.

(188.) Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti:

- potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti područja slabijih bonitetnih klasa,

- prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,

- položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,

- izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta,

- trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica.

(189.) Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalaze u građevinskim područjima naselja moraju se postupno zamijeniti kabelskim.

Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju.



(190.) Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske mreže.

(191.) Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".

Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku.

(192.) Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima.

U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih dalekovoda kabelskim vodovima.

(193.) U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.

U svim naseljima Općine niskonaponska mreža se planira graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima. Moguća je gradnja niskonaponske mreže i na stupovima u svim ulicama naselja osim u ulici naselja Ada kroz koju vodi glavni prometni pravac (Državna cesta D518).

Ovim Planom se omogućava izgradnja NN mreže s podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica.

Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže omogućava se ovim Planom korištenje postojeće uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.

(194.) Na područjima naselja, u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže gdje postoji ili se planira graditi mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.

(195.) Niskonaponske elektroenergetske mreže (osim NN mreže vođene po krovovima s krovnim stalcima) i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.

(196.) Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se gradnja trafostanica u uličnom profilu.

5.4. NAFTOVODI, PRODUKTOVODI I PLINOVODI (197.) Planirani plinovodi na području Općine su:

a) Lokalni (distribucijski) plinovodi

- glavni distribucijski plinovodi,

- mjesni plinovodi.

U ovome PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području Općine.

(198.) Trase planiranih plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.A.

(199.) Glavne distribucijske plinovode izvan građevinskih područja graditi uz prometnice (u ili uz koridor), a unutar građevinskog područja u javnim površinama.

(200.) Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom profilu.



(201.) Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je usklađivati s razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika.

Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni i/ili niskotlačni s tlakom plina 0,1-0,4 MPa (1,0-4,0 bara).

(202.) Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama.

5.5. VODOOPSKRBA (203.) Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava povezivanjem na

okolne vodoopskrbne sustave izvedbom planiranih magistralnih cjevovoda.

(204.) Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa.

(205.) Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama.

(206.) Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog rješenja.

(207.) U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.

5.6. ODVODNJA (208.) U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:

- za sva naselja Općine izgradnjom autonomnih sustava odvodnje.

(209.) Prioritet u realizaciji sustava odvodnje na području Općine imaju naselja u osjetljivim područjima (zone sanitarne zaštite crpilišta): Ada, Palača, Petrova Slatina i Silaš.

(210.) U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava.

Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba.

(211.) Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim rješenjem.

(212.) Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.

(213.) Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnik ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

(214.) Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno uvjetima nadležne ustanove.

Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame.

(215.) Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

(216.) Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi idejno rješenje odvodnje otpadnih voda s područja Općine, vodeći računa o širem području.



5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA (217.) Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri

čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti.

Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.

(218.) Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu.

Nasipi su označeni na kartografskom prikazu br. 2.B., a inundacijska područja su područja uz vodotok Vuku, Staru Vuku, Bobotski kanal i Staru Osatinu, koja se detaljno utvrđuju sukladno posebnom propisu.

(219.) U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine.

Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA 6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI

(220.) U što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja.

Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih.

U cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost, izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom.

(221.) Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje, prirodnu vrijednost treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja.

(222.) Prostor Općine Šodolovci treba istražiti i vrednovati te utvrditi da li postoje prirodne vrijednosti koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05.), te na osnovu vrednovanja, pokrenuti postupak zaštite.

6.2. KULTURNA DOBRA (223.) Na području općine Šodolovci su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna

dobra:

a) Registrirana

- Pravoslavna crkva (grobljanska kapela) Male Gospe u naselju Koprivna,

- ''Vodenčina'', prapovijesno arheološko nalazište u naselju Koprivna,

- ''Udovičko polje'' srednjovjekovno arheološko nalazište u naselju Koprivna.

b) Evidentirana

- Čardak, Kidričeva 30.

(224.) Osim navedenih lokaliteta, na području Općine evidentirano je 12 spomenika, grobnica ili spomen obilježja vezanih za NOB koji su lokalnog značaja.



Mjesto Naziv spomenika Vrsta spomenika PALAČA Spomenik palim borcima i ŽFT, centar sela NOB spomenik SILAŠ Spomenik palim borcima i ŽFT, centar sela

Grob Vuković Dušana ŽFT Groblje Ilije Treskavice ŽFT Grob Vučenović Andrije Grobovi ŽFT od 20.04.1982.

NOB spomenik NOB spomenik NOB spomenik NOB spomenik NOB spomenik

ŠODOLOVCI Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT NOB spomenik ADA Spomen ploča palim borcima SKOJ-a na zadružnom

domu Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT Spomen ploča palim borcima

NOB spomenik NOB spomenik NOB spomenik

KOPRIVNA Spomenik palim borcima i ŽF Spomenik palim borcima na zgradi osnovne škole

NOB spomenik NOB spomenik

(225.) Zaštićena kulturna dobra i evidentirana kulturna dobra od lokalnog značaja orijentacijski su naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A. ''Područja posebnih uvjeta korištenja''.

Zaštićena kulturna dobra i evidentirana kulturna dobra detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti.

Županija ili općina može, sukladno posebnom propisu, zaštititi kulturna dobra od lokalnog značaja, uz suglasnost nadležnog tijela.

Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu.

Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i provode sukladno posebnom propisu.

(226.) Registrirani arheološki lokaliteti locirani su kartografskim česticama. Na tim se lokalitetima svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.

Ukoliko se na preostalom području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu.

7. POSTUPANJE S OTPADOM (227.) Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog

otpada.

(228.) Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUO utvrđena je kao potencijalna lokacija postojeća lokacija na kč.br. 194 k.o. Šodolovci.

Neuređena odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati.

(229.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada.

Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih područja.



(230.) Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru domaćinstava s okućnicom.

(231.) Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.

(232.) Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ (233.) Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:

- vodotok Vuka (dijelom III kategorija),

- divlja odlagališta otpada koja se nalaze uz svako naselje (7 kom).

(234.) Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:

- provoditi mjere zaštite vode od zagađenja na cijelom toku Vuke,

- divlja odlagališta otpada moraju se sanirati.

(235.) Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu.

(236.) Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.

U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.).

(237.) Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPŽ-u.

Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su informativno na kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja'' prema raspoloživim podacima.

a) po posebnom propisu:

- DV 2x400 kV Ernestinovo-Tuzla,

- DV 2x400 kV Ernestinovo-Mladost, dionice Ernestinovo-državna granica sa SiCG,

- DV 2x400 kV Ernestinovo TE ''Tanja'' Erdut (alternativa TE Dalj),

- DV 2x110 kV Ernestinovo-Vinkovci 2.

b) po Prostornom planu Osječko-baranjske županije:

- više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine, odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim propisom.

Izvan građevinskih područja obvezna je izrada Studije u slučaju kada su veličine i/ili kapaciteti zahvata koji su na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m pojedinačno manji, ali ukupno veći od onih propisanih posebnim propisom.

Pod udaljenosti se smatra međusobna udaljenost građevina u kojima se obavlja djelatnost zbog koje je propisana obveza izrade studije.

(238.) Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama utvrđenim u ovome PPUO i to:

a) Zaštita tla

- provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,



- gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim Odredbama,

- zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom",

- smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu razinu.

b) Zaštita voda

- mjerama zaštite izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim Odredbama,

- smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o zaštiti izvorišta.

c) Zaštita zraka i zaštita od buke

- uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama.

d) Zaštita šuma

- provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina",

- gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama.

e) Zaštita životinja

- planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih prometnica (ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš.

9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI

(239.) Za naselja stalnog stanovanja nije utvrđen stupanj ugroženosti jer niti jedno naselje ne prelazi 2.000 stanovnika, te, sukladno posebnom propisu, nije potrebno graditi skloništa i zaklone.

9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA (240.) Na području općine Šodolovci je utvrđen VIIº MCS.

Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno posebnim propisima.

(241.) Na području Općine u PPŽ-u utvrđeno je poplavno područje. S obzirom da je ovo područje u međuvremenu zaštićeno od poplava rekonstrukcijom Bobotskog kanala, na kartografskom prikazu br.3. ''Uvjeti korištenja'' prikazano je kao branjeno područje.

(242.) Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti od požara i eksplozije.

(243.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice.

Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava služnosti prolaza.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža.



10. MJERE PROVEDBE PLANA 10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

(244.) Sukladno Zakonu i potrebama uređenja Općine Šodolovci, ovim PPUO utvrđuje se obveza izrade Urbanističkog plana uređenja općinskog središta, naselja Šodolovci.

Područje za koje se utvrđuje obveza izrade UPU-a označeno je na kartografskom prikazu br. 3. ''UVJETI KORIŠTENJA''.

Do izrade UPU-a Šodolovci, način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama.

10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA (245.) Općina Šodolovci je Općina od posebne državne skrbi.

Sukladno tomu u ovom području treba poticati demografsku obnovu i razvoj gospodarstva.

(246.) U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno:

- riješiti vodoopskrbu naselja Paulin Dvor, Koprivna i Šodolovci, - riješiti odvodni sustav za sva naselja, - u suradnji sa Županijom poticati rješenja plinifikacije i osigurati izradu projekata

plinofikacije Općine, - u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova

navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.

(247.) U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno:

- riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUO, - utvrditi zone sanitarne zaštite postojećih crpilišta Ada, Petrova Slatina, Palača i Silaš.

10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

(248.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.

(249.) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se:

- sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m²,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine ,

- preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,

- izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,

- adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,

- ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,

- gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,



- uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina).

(250.) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (248.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.

10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO

(251.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (248.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.

(252.) Građevinama iz točke (251.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.

prostorni plan ure Đenja opĆine Šodolovci Šodolovci/doc/ppuo Šodolovci... · c) eksploatacija...

Documents