1

august, 2009. BROJ 5 BESPLATAN PRIMJERAK

august, 2009. đindo 5 BILOVENGO LILAKO KOTOR

REFERALNI SASTANAK NIJE ISPUNIO OČEKIVANJAAKTIVNOSTI KOORDINACIONOG ODBORA

BUTMIR - KAKO NAĆI TRAJNO RJEŠENJE?NASELJE VARDA UMREŽENO U KANALIZACIJSKI SISTEM

PROTIV ZABORAVA - POČAST ŽRTVAMA FAŠIZMA

2

RIJEČ IZDAVAČASADRŽAJ

2

Magazin “Crno-bijeli svijet” izdaje se u sklopu pro-jekta: “Podrška romskoj nacionalnoj manjini u efek-tivnom zagovaranju i izvještavanju”.Ovaj projekt finansijski podržavaju World Vision Inc. i US Department of State. Na realizaciji projekta zajednički sarađuju Vijeće Roma BiH i World Vision BiH.Mišljenja i stavovi izneseni u ovom magazinu nisu zvanični stavovi World Vision Inc. i US Department of State

Dizajn, fotografije i uredništvo

RICtim

Tiraž 2.500 kom.

Vijeće Roma/Romski InformativniCentar

Franjevačka do broja 671000 Sarajevo

tel/fax.: +387 33 236 910e-mail: bhric_office@hs-hkb.ba

web: www.bhric.ba

31214

15

181921212224

27

17

28313132

Poštovani čitaoci,Pred vama je peto izdanje magazina Crno- bijeli svijet. Ovaj broj po-svetili smo najaktuelnijim događajima i procesima koji su se odvijali tokom protekla 4 mjeseca, nastojeći pritom ugraditi sve vaše suge-stije u sadržaj i izgled magazina.Mjesec april bio je mjesec prisjećanja i obilježavanja značajnih da-tuma iz istorije.U povodu Međunarodnog dana Roma, u organizaciji Vijeća Roma/Romskog informativnog centra, World Visiona BiH i OSCE Misije u BiH, 8. aprila ove godine predstavnici romskih nevladinih organizaci-ja položili su cvijeće i odali počast žrtvama Drugog svjetskog rata na centralnom spomen-obilježju Mrakovica na Kozari. U povodu 8. aprila, Međunarodnog dana Roma, u prostorijama Udru-ženja Roma “Veseli brijeg“ u Banjoj Luci otvorena je i izložba „Samu-dariphe – Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu”. O stradanju Roma tokom Drugog svjetskog rata pisali su mnogi, ali se podaci o broju stradalih ne podudaraju. Koliko je Roma stvarno stradalo tokom Drugog svjetskog rata ni do danas nije tačno utvr-đeno jer pisanih dokumenata uglavnom nema, a mnogi od njih su i namjerno uništeni. Tek krajem sedamdesetih godina prošloga stolje-ća objavljeni su podaci prema kojima je u ratu 1941-1945. stradalo 240.000 Roma.U spomen-području Donja Gradina ( Jasenovac) 26. aprila održana je komemoracija za žrtve zločina u ustaškom koncentracionom logo-ru Jasenovac. Vijence su položile obitelji žrtava jasenovačkih logora, predstavnici visokih delegacija iz regije, izaslanstva lokalnih zajedni-ca, predstavnici organizacija sudionika NOB-a, političkih stranaka u Republici Srpskoj i nevladinih organizacija. Predstavnici udruženja Roma iz Prijedora, Gradiške, Kozarske Du-bice, Banje Luke i Sarajeva posjetili su spomen-obilježje, položili vi-jence i odali počast žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu. U masovnim grobnicama nalaze se tijela oko 40.000 Roma. I u ovom broju donosimo zanimljive tekstove koji se odnose na ak-tuelnosti unutur romskih zajednica, a o kojima pišu novinari volon-teri Romskog informativnog centra. O aktivnostima vezanim za rad koordinacionog odbora za ovaj broj piše Maksim Stanišić nacionalni kordinator. U ovom broju donosimo tekst o Butmiru i rješavanju stambenog pro-blema Roma u Kantonu Sarajevo. Nadamo se da će vašu pažnju privući i zanimljivi tekstovi koji se od-nose na prava nacionalnih manjina te tužbi koja je upućena sudu u Strasburu.Od tema iz lokalnih romskih zajednica izdvajamo onu o Vardi. U naselju Varda u općini Kakanj živi oko 700 Roma. To je ujedno i najveće romsko naselje na ovom području. Međutim, već godinama stanovnici Varde nisu imali riješeno pitanje odvoda kanalizacijskog otpada. Ove godine naselje Varda napokon će imati umreženu ka-nalizaciju.Ovo su samo neki od zanimljivih naslova. Svakako zadovoljstvo nam je da u ovom broju, kao što smo najavili možete pročitati i nastavak feljtona o porijeklu Roma.Vjerujemo da ćete u bogatom sadržaju pronaći teme koje će vas za-interesirati.

RIC tim

RIJEČ IZDAVAČAAKTIVNOSTI KOORDINACIONOG ODBORAREFERALNI SASTANAK NIJE ISPUNIO OČEKIVANJAINFORMATIVNA KAMPANJA – PROMOCIJA DEKADE U BOSNI I HERCEGOVINIBUTMIR- KAKO NAĆI TRAJNO RJEŠENJE?NASELJE VARDA UMREŽENO U KANALIZACIJSKI SISTEMPODSTICAJ ROMKINJAMA U VISOKOM

KAKO POMOĆI ROMIMA S KOSOVA?

SASTANAK U MODRIČI

BIRO ZA LJUDSKA PRAVA ISTRAŽUJE POLOŽAJ ROMANADA UVIJEK POSTOJI

KOMENTAR NA USTAV I IZBORNI ZAKON BOSNE I HERCEGOVINE I TUŽBA PRED EVROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVASVJETSKI DAN ROMA

PROTIV ZABORAVA

ŽIVOT ROMA DANASKAKANJSKI ROMI OBILJEŽILI ĐURĐEVDANPORIJEKLO ROMA (III)

3

U martovskom broju vašeg magazina obja-vili ste skoro sve relevantne informacije o aktivnostima Koordinacionog odbora, Mi-nistarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, romskih organizacija, kao i međunarodnih organizacija zainteresovanih za implemen-taciju akcionih planova.Smatram posebno važnim da smo u prvom tromjesečju uspjeli da formulišemo pravila rada Koordinacionog odbora, donesemo ope-rativne planove za sve tri oblasti – zapošlja-vanje, stambeno zbrinjavanje i zdravstvenu zaštitu, te uradimo raspored planiranih sred-stava u budžetu BiH za navedene oblasti.Kao što je ranije objavljeno, sredstva u izno-su od 3.000.000 KM namijenjena za rješa-vanje problema Roma utrošiće se na osnovu pojedinačnih odluka Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, a u skladu sa namje-nama utvrđenim u Akcionom planu. Koordinacioni odbor je na svojoj petoj sjed-nici, održanoj 13. marta 2009. godine, pred-ložio da se za stambeno zbrinjavanje izdvo-ji 1.863.000 KM, za zapošljavanje 702.000 KM, te za zdravstvenu zaštitu 135.000 KM. Na str. 9 možete pročitati odluku o raspodjeli navedenih sredstava.Iznos od 300.000 KM trebao bi biti utrošen na registraciju Roma i ustanovljavanje baze podataka o potrebama Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite i obrazovanja. Obaveza ustanovljavanja baze podataka isključivo za potrebe implementacije Akcionog plana utvr-đena je u Akcionom planu, a takođe i poseb-nim zaključkom Savjeta ministara prilikom

usvajanja Akcionog plana i donošenja Odlu-ke da se pristupi Dekadi uključenja Roma.Koordinacioni odbor je takođe predložio Mi-nistarstvu da se sredstva ravnomjerno troše u oba entiteta i Brčko Distriktu.Sredstva namijenjena za zapošljavanje u vi-sini od 702.000 KM bit će utrošena na su-finansiranje poslodavaca za zapošljava-nje Roma i donošenje plana dokvalifikacije i prekvalifikacije prema potrebama tržišta u svrhu zapošljavanja Roma. Ova aktivnost će biti realizovana putem entitetskih zavoda za zapošljavanje i službe za zapošljavanje Brč-ko Distrikta, sa kojim će Ministarstvo za ljud-ska prava i izbjeglice zaključiti odgovarajući sporazum, koji treba uključiti obavezu da se iz ovih sredstava ne mogu plaćati troškovi implementacije, već da cjelokupni iznos ide na zapošljavanje Roma.Sredstva za zdravstvenu zaštitu u ovoj godi-ni su skromna – 135.000 KM, te je predlo-ženo da se putem odgovarajućih entitetskih zdravstvenih institucija i Brčko Distrikta utro-še na što veći obuhvat romske djece imuni-zacijom.Stambeno zbrinjavanje Roma je najzahtjev-niji zadatak iz Akcionog plana, zahtijeva naj-više sredstava, ali daje veće mogućnosti za uključivanje lokalnih zajednica, nevladinih i međunarodnih organizacija.Obzirom na početak realizacije jednog za-htjevnog cilja – 6.500 kuća i stanova za Rome do 2015. godine, Koordinacioni odbor je odlučio da predloži Ministarstvu da se u 2009. godini iznos od 1.863.000 KM utroši

AKTIVNOSTI KOORDINACIONOG ODBORAU ovom broju magazina Maksim Stanišić, nacionalni koordinator, daje osvrt na zaključke sa pete i šeste sjednice Koordinacionog odbora za praćenje provo-

đenja Akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu za rješavanje problema Roma iz oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite održanih u

martu i maju ove godine.

Piše: Maksim Stanišić, nacionalni koordinator

4

na: (1) izgradnju stanova i kuća, (2) pobolj-šanje uslova stanovanja, i (3) sanaciju i ur-banizaciju romskih naselja.Predloženo je da navedene aktivnosti budu realizovane putem udruživanja sredstava sa opštinama, gradovima, kantonima, entiteti-ma i nevladinim organizacijama koje će svo-jim projektima konkurisati za ova sredstva.Koordinacioni odbor cijeni da je veoma važ-no u ovoj početnoj fazi obezbijediti da se sredstva troše transparentno, da se obez-bijedi princip konkurencije, te da se javno objave pravila za odabir i vrednovanje pro-jekata.Propozicije i formiranje komisije (ili drugog tijela) za odabir projekata objaviće Ministar-stvo za ljudska prava i izbjeglice BiH .

Koordinacioni odbor smatra da u komisiji koju će formirati ministar treba ravnopravno da učestvuje član Koordinacionog odbora, pripadnik romskog naroda. Pored toga, Koordinacioni odbor predlaže da se u kriterije za odabir projekata, između ostalog, uključi i sljedeće:

da su stanovi (kuće) namijenjeni za Rome • koji nemaju riješeno stambeno pitanje, da u odabir korisnika i ustanovljavanje • njihovog reda prvenstveno budu uključe-ni romski NVO-i i centri za socijalni rad,

da se utvrdi pravo vlasništva nad stam-• benom jedinicom koja je predmet projek-ta, da se osigura pravo korištenja na neo-• dređeno vrijeme i mogućnost prenosa na članove porodice.

Pored ovih i drugih propozicija za vrednova-nje projekta, Koordinacioni odbor insistira da se iz udruženih sredstava ne mogu finan-sirati troškovi implementacije projekta.Javni poziv je objavljen 23. juna 2009. i mo-žete ga pročitati na str 7. Transparentan i pravičan, te na osnovu pret-hodno utvrđenih pravila, pristup u rješavanju problema stanovanja Roma, očekuje se da će privući i druge subjekte (entitete, kanto-ne te međunarodne organizacije) da udružu-

ju sredstva sa ministar-stvom za ove namjere.U narednim sedmicama Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ko-ordinacioni odbor i aso-cijacije romskih NVO-a trebaju posvetiti poseb-nu pažnju razmatranju rebalansa budžeta na svim nivoima. Zahtjev međunarodnih finansijskih institucija je da se budžeti smanje, odnosno da se preispita-ju planirane potrebe. Sredstva za rješavanje

problema Roma ne bi smjela doći u pitanje. Naprotiv, tamo gdje nisu planirana treba tra-žiti mogućnost da se planiraju ove godine, makar i u simboličnom iznosu. Takođe je neophodno nastaviti promociju Akcionog plana u svim opštinama Bosne i Hercegovine u kojima živi znatnija popula-cija Roma, te posebno podstaći opštine da izrade projekte i konkurišu za sredstva nami-jenjena rješavanju problema Roma.

5

Ande martosko đindo tumaro lil objavisadan sa e relevantno informaciji bašo aktivitetura ande Kordinacijako odbor, Ministrače palo manušese čhaćipe thaj našle manuša BiH, romengi organizacijenca, sar thaj maškar-themaki organizacijenca save si zainteresiri-me palo implementacija akcijako planura.Gndinav khaj si but važno te sem adne an-glo trinlhona, agorisadem formulacija ande bučhaki pravila Kordinacijako odbora-će, andem operativno planura palo sa trin segmentura:bučharipe, bešipe thaj sastima-ko araklipe, thaj te raćhara o plano sar te troši e love andaro Budžeto BiH palo svako jekhto plano.Sar so saha informacija majanglal, bašo 3.000.000 KM namjenime palo pandime e Romengi problemura ka trošinpe po osnov Odluke tharo Ministrako palo manušese čhaćipe thaj našle manuša, thaj ande sklado e namjena save si utvrdime ande Akcijako planura.Kordinacijako odboro pe piri pandžto kidipe savi istardan 13. marto 2009. berš, predloži-sada te palo bešipesko pučhipe izdvojisare 1.863.000 KM, palo bučharipe 702.000 KM thaj palo sastimako araklipe 135.000 KMove kotar 300.000 Km trubuj te đal palo re-gistracija Roma thaj te raćharen baza podat-kura bašo potreba e Roma ande segmetno bučharipe, bešipe, sastimako arakliphe thaj edukacija. Obaveza bašo raćharipe e baza podatkura, si numa palo implementaacija akcijake planura, savi si utvrdime kotar jekh Odluka Ministrako consilo BiH, khna von

usvojisada vi e Akcijako plano thaj Okluka bašo pristup pe Dekada e Roma. Koordinacijako odbor isto gaja predložisa-dan e Ministraće te gava love ka trošin pe jekhćando drom ande solduj entitetura thaj Brčko Distrikt.Sredstvura namjenime palo bučharipe ko-tar 702.000 KM ka trišin pe pe sufinansijake palo poslodavcura palo bučharipe e Roma thaj palo planura ande prekvalifikacija thaj dokvalifikacija prema e potreba ande tržište ande ciljo bučharipe e Roma.Gava aktiviteto ka realizirime e dromeha Za-vodura palo bučharipe ande entitetura thaj služba palo bučharipe ande Distrikt Brčko, e save Ministarsvo palo manušese čhaćipe thaj našle manuša ka pandav jekh sporazum, savo trubuj te uključin vi e obaveza khaj an-daro gava love našti te počinolpe troškura ande implementacija, numa sa love trubuj đal ande konkretno bučharipe e Roma.Sredstvura palo sastimako araklipe ande gava berš na but bare, 135.000 KM te i si predlogo khja gala love šhja troši numa an-daro sastimaske institucije entitetra thaj Brč-ko Distrikt, sar te lel buteder Romengi čha-voren talo imunizacija.Bešipesko araklipe e Roma si majpharo zadatko ande Akcijako plano, rodel majbut love, ali del baro šhajipe sar te uključinpe e lokalno zajedncia, bivladikako thaj maškar-themaki organizacijenca.E obziroha pe starto realizacija jekh baro ci-ljo, 6.500 ćhera thaj stanura palo Roma đike

AKTIVITETURA ANDE KORDINACIJAKO ODBORO

Ande gava lilako đindo o Maksim Stanišić, nacionalno kordinatoro del piro gndi-pe bašo pandžto thaj šovto kidipe ande Kordinacijako odbor palo diklipe sar đal implementacija akcijako planura ande Bosna thaj Hercegovina palo pandime e Romengi problemura andaro:bučharipe, bešipe thaj sastimako araklipe, savo

sana istarda ande marto gava berš.Hramosaarel: O Maksim Stanišić, nacionalno kordinatoro

6

2015. berš, Kordinacijako odbor odlučisada te del o predlogo ande Ministarstvo te ande 2009. berš love kotar 1.863.000 KM utrošin pe: 1) račharipe ćhera thaj stanura, 2) rač-haripe uslovura ande bešipe tha 3) sanacija thaj urbanizacija e romengi mahale.Predložime si te gala aktivitetura te realizin e dromeha ande udružime sredstvura e opšti-nake, forura, kantonura, entitetura thaj bivla-dikake organiazcijenca save pireha projek-tura ka konkurime palo gala sredstvura.Kordinacijako odbor gndin khaj si but važno ande anglui faza te obezbjedi sar gala love avel transparento trošime, te obezbjedi prini-cipo konkurencijake, te phutardo avel objavi-me pravilura palo izboro thaj gaćhi si barvale projektura.Propozicije thaj formirime e komi-siji (vaj aver tijelura) palo elekcija projektura ka avel objavime tharo Ministarstaće palo manušese čha-ćipe thaj našle manuša BiH.Kordinacijako odboro gndin khaj ande komisija savu ka formirin o Ministro musaj te avel vi e Rom savo si člano ande Kordinacijako odboro.Uzo gava, Kordinacijako odoboro todan i e predlogo bašo kriterijura palo elekcija e projektura, maškar aver uključi vi e :

Te san stanura (ćhera) namje-• nime palo Roma savi najle rje-šime bešipesko pućhipeTa ande elekcija /izbor/ e korisnikura avel • uključime vi e romengi NVO thaj centro palo socijalno bučhaTe utvrdin kon si čhaćo vlasniko pe ćher • savi si cilljo ande projektoTe osigurin čhaćipe pe koristime pe odre-• dime vrama thaj šhajipe sar te goja ćher aćhol pe aver člano ande familija

Uzo gala thaj aver propozalura sar te dikel gaćhi si barvalo projekto, kordinacijako od-boro na mangen te de love palo varesave troškura palo implementacija projektura.

Kordinacijako odbor ašićhar te so majcra vrama Ministarstvo palo manušese čhaćipe thaj našle manuša putharel o konkurs palo projektura palo pandime bešipesko proble-mura e Roma. Phutardo thaj čhaćimasko , thaj po osnov an-glal utvrdime pravilura, pristupo ande pšan-dime bešipesko problemura e Roma, ašić-haren khaj gava ka crdel vi aver subjektura (entitetura, kantonura thaj maškarthemaki organizacijenca) te toven love khetane bašo Ministraće palo gava bućha.Ande anglune eftađive Ministarstvo palo ma-nušese čhaćipe thaj našle manuša, Kordina-icjako odboro thaj asocijacijenca Romenge NVO trubuj te tove posebno pažnja ande di-

klipe po rebalans budžetake pe sa e nivelu-ra. Si o zahtjev tharo maškarthemaki finansi-jake instiucijake te o budžeto avel majcikno, odnosno te ćheren analiza ande planirime potrebe. Love palo pandime e Romengi pro-blemura na trubuj te avel talo pućhipe. Na-protiv, inćha khaj naj planirime love trubju te roden te avel planirimi thaj vi ane simbolićh-no. Isto gaja, but važno si te majdur đal promo-cija Akcijako planura ande sa e opštine ande Bosna thaj Hercegovina ande save trajin bari Romengi ppopulacija, thaj te posebno mu-jenpe opštine te račharen projektura ande pandime e Roemngi problemura.

7

Javni poziv objavljen 23. juna 2009.

Na osnovu člana 12. Zakona o Ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br: 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07) i na osnovu člana 16. Zakona o upravi („Službeni glasnik BiH“, br:32/02) i na osnovu čl. 1. i 2. Odluke o rasporedu budžetskih sredstava za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite i realizacije programa evidentiranja i uspostave baze podataka o Romima u Bosni i Hercegovini (koju je Vijeće ministara BiH usvojilo na 90. sjednici, 11.06.2009. godine), ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine raspisuje:

JAVNI POZIVza prikupljanje projektnih prijedloga

za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja

Predmet i cilj javnog pozivaPredmet javnog poziva je prikupljanje projektnih prijedloga za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja za 2009. godinu u cilju implementacije Akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja.

Visina i namjena sredstavaUkupno osigurana sredstva namijenjena za sufinansiranje projekata stambenog zbrinjavanja Roma iznose 2.263.000,00 KM, od čega:- u Federaciji Bosne i Hercegovine 1.567.000,00 KM- u Republici Srpskoj 583.000,00 KM- Brčko Distriktu BiH 113.000,00 KM

Pravo učešća na javnom pozivuPravo učešća na javnom pozivu imaju općine, gradovi, kantoni, entiteti, domaće i strane, vladine i nevladine organizacije i institucije i drugi domaći i strani donatori u saradnji sa općinom na čijem se području provodi projekat.

Opći uslovi za učešće na javnom pozivuOpći uslovi za podnošenje projektnih prijedloga koji su eliminatorni i obavezujući za sve podnosioce su:

Krajnji korisnici projekata su Romi i romska domaćinstva koja nemaju riješeno stambeno a) pitanje,Uključenost romske populacije (NVO) i centara za socijalni rad u identifikaciju krajnih b) korisnika,Utvrđeno pravo vlasništva nad stambenom jedinicom koja je predmet projekta,c) Pravo korištenja stambenih jedinica od strane krajnjih korisnika je osigurano na d) neodređeno vrijeme,Ispunjeni su odgovarajući uslovi u skladu sa propisima o građenju.e)

Posebni kriteriji za vrednovanje projektnih prijedlogaPosebni kriteriji kao elementi za vrednovanje projektnih prijedloga koji će služiti kao osnov za rangiranje prema prioritetima su:

Kvalitet i sveobuhvatnost projekta,1) Učešće u sufinansiranju (sredstvima, zemljištu, infrastrukturi i dr.),2) Broj krajnjih korisnika projekta u odnosu na tražena sredstva,3)

8

Racionalnost u planiranju troškova izgradnje (cijena koštanja m4) 2 stambenog prostora),Doprinos društvenoj uključenosti Roma i razvoju održivih zajednica.5)

Način vrednovanja posebnih kriterijaMaksimalan broj bodova kojima se vrednuju posebni kriteriji ukupno je 100, od čega se vrednuje:

Kvalitet i sveobuhvatnost projekta ....................................................... do 30 bodova,1) Učešće u sufinansiranju (sredstvima, zemljištu, infrastrukturi i dr.) .... do 30 bodova,2) Broj krajnjih korisnika projekta u odnosu na tražena sredstva.............. do 20 bodova,3) Racionalnost u planiranju troškova izgradnje ....................................... do 10 bodova,4) Doprinos društvenoj uključenosti Roma i razvoju održivih zajednica ... do 10 bodova.5)

Vrijeme trajanja javnog poziva i način podnošenja projektnih prijedlogaPrijave na javni poziv, zajedno sa pratećom dokumentacijom, dostavljaju se lično ili putem pošte na adresu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Trg BiH 1, u zatvorenim kovertama, sa naznakom za Komisiju za odabir projekata iz oblasti stambenog zbrinjavanja Roma u BiH, ISKLJUČIVO NA PRIJAVNOM OBRASCU koji se može preuzeti u prostorijama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ili je dostupan na stranici www.mhrr.gov.ba

Javni poziv za prikupljanje projektnih prijedloga otvoren je 30 dana od dana objavljiva-nja. Neblagovremene prijave se neće uzimati u razmatranje.

Evaluacija projektnih prijedloga i način odabira projekata za sufinansiranjeKomisija za odabir projekata iz oblasti stambenog zbrinjavanja Roma imenovana Odlukom ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH utvrdit će osnove i izvršiti vrednovanje projektnih prijedloga prema kriterijima najkasnije u roku od mjesec dana od dana isteka roka za dostavu projektnih prijedloga.

Komisija za odabir projekata iz oblasti stambenog zbrinjavanja Roma zadržava pravo da od podnosioca zatraži dodatna pojašnjenja projekta i dopunu projektne dokumentacije.

Odluku o odabiru projekata za sufinansiranje donosi ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, na osnovu prijedloga Komisije za odabir projekata iz oblasti stambenog zbrinjavanja Roma .

Način obavještavanja o odabiru projekata za sufinansiranjeObavijest o odabiru projekata biće dostavljena u pismenoj formi svim učesnicima na javnom pozivu.Sa podnosiocima odabranih projektnih prijedloga zaključit će se posebni ugovori o sufinansiranju projekata za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja.

M I N I S T A R dr. Safet Halilović

9

NAČIN RASPOREĐIVANJA BUDŽETSKIH SREDSTAVA TEKUĆIH GRANTOVA NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINEZakon o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovina za 2009. godinu („Službeni glasnik BiH“, broj 7/09) u članu 10. stav (3) definira da se tekući grant, koji je planiran u okviru budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u skladu sa prethodno utvrđenom namjenom, raspoređuje Odlukom o rasporedu budžetskih sredstava koju donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

U skladu sa navedenim propisom, prijedlog odluke priprema resorno ministarstvo, a odluku o rasporedu budžetskih sredstava za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite i realizacije programa evidentiranja i uspostave baze podataka o Romima u Bosni i Hercegovini donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi s članom 10. stav (3) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovina za 2009. godinu („Službeni glasnik BiH“, broj 7/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 90. sjednici, održanoj 11. juna 2009. godine, donijelo

O D L U K Uo rasporedu budžetskih sredstava za rješavanje problema Roma u oblasti

zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite i realizacije programa evidentiranja i uspostave baze podataka o Romima u Bosni i Hercegovini

Član 1.(Predmet odluke)

(1) U skladu sa okvirnim odnosima (Federacija Bosne i Hercegovine 62,66%, Republika Srpska 31,33% i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine 6%) utvrđenim Akcionim planom Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite (u daljem tekstu: Akcioni plan), te na osnovu prijedloga Koordinacionog odbora za praćenje provođenja Akcionog plana u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite (u daljem tekstu: Koordinacioni odbor) sredstva u iznosu od 3.000.000 KM osigurana tekućim grantom u okviru budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine koja su namijenjena za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite za 2009. godinu, raspoređuju se prema utvrđenoj namjeni na sljedeći način:

a) Za stambeno zbrinjavanje Roma......................................... 1.863.000,00 KM b) Za zapošljavanje Roma........................................................ 702.000,00 KM c) Za zdravstvenu zaštitu Roma............................................... 135.000,00 KM d) Za evidentiranje i ustanovljavanje baze podataka o

Romima u Bosne i Hercegovine ........................................... 300.000,00 KM.

10

(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana mogu se udruživati sa sredstvima iste namjene koja su osigurana od strane općina, gradova, kantona, entiteta, domaćih i stranih vladinih i nevladinih organizacija i institucija i drugih domaćih i stranih donatora, što se uređuje ugovorom o sufinansiranju između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i udružioca sredstava.

Član 2.(Raspodjela sredstava za stambeno zbrinjavanje Roma)

(1) Sredstva namijenjena za stambeno zbrinjavanje Roma u iznosu od 1.863.000,00 KM u 2009. godini, raspoređuju će se na sljedeći način:

a) Za stambeno zbrinjavanje Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine...........1.167.000,00 KMb) Za stambeno zbrinjavanje Roma u Republici Srpskoj................................... 583.000,00 KMc) Za stambeno zbrinjavanje Roma u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.......113.000,00 KM.

(2) Sredstva su namijenjena za romska domaćinstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje, a realiziraju se na sljedeći način:

a) utrošak svih raspoloživih sredstava realizira se putem javnog poziva za prikupljanje projektnih prijedloga koji objavljuje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovone.b) opće kriterije za korištenje i sva ostala pitanja u vezi sa realizacijom raspoloživih sredstava, u skladu sa ovom odlukom, posebnom odlukom uređuje ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u saradnji sa Koordinacionim odborom i Odborom za Rome pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Član 3.(Raspodjela sredstava za zapošljavanje Roma)

(1) Sredstva namijenjena za zapošljavanje Roma u iznosu od 702.000,00 KM u 2009. godini, raspoređuju se na sljedeći način:

Za zapošljavanje Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine.......................440.000,00 KMa) Za zapošljavanje Roma u Republici Srpskoj............................................220,000,00 KMb) Za zapošljavanje Roma u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine ................42.000,00 KMc)

(2) Sredstva su namijenjena za stimuliranje zapošljavanja Roma kod poslodavaca, za poticanje samozapošljavanja Roma kod poslodavaca, za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju Roma u svrhu zapošljavanja i samozapošljavanja, a realiziraju se putem zavoda za zapošljavanje entiteta i Brčko distrikta BiH (u daljem tekstu: zavodi za zapošljavanje) na osnovu javnih poziva koje raspisuju zavodi u cilju osiguravanja jednakopravnog pristupa sredstvima za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja.

(3) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će, u skladu sa ovom odlukom, zaključiti memorandume o razumijevanju sa zavodima za zapošljavanje kojim će utvrditi način realizacije sredstava iz stava (1) ovog člana.

11

Član 4.(Kriterij za raspodjelu sredstava za zdravstvenu zaštitu Roma)

(1) Sredstva namijenjena za zdravstvenu zaštitu Roma u iznosu od 135.000,00 KM u 2009. godini, realiziraju se putem zavoda za zdravstvenu zaštitu entiteta i Brčko distrikta BiH (u daljem tekstu: zavodi za zdravstvenu zaštitu) raspoređuju se na sljedeći način:

Za zdravstvenu zaštitu Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine............... 84.500,00 KMa) Za zdravstvenu zaštitu Roma u Republici Srpskoj.................................... 42.300,00 KMb) Za zdravstvenu zaštitu Roma u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine ........8.200,00 KMc)

(2) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će, u skladu sa ovom odlukom, zaključiti memorandume o razumijevanju sa zavodima za zdravstvenu zaštitu kojim će utvrditi način realizacije sredstava iz stava (1) ovog člana.

Član 5.(Sredstava za evidentiranje i uspostavu baze podataka o Romima)

Sredstva u iznosu od 300.000,00 KM namijenjena za evidentiranje i uspostavu baze podataka o Romima u Bosni i Hercegovini bit će utrošena na osnovu Odluke Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, kojom se utvrđuje sadržaj i način provođenja Programa evidentiranja i način uspostave baze podataka o Romima u Bosni i Hercegovini.

Član 6(Izvještavanje o namjenskom utrošku sredstava)

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će, odlukom iz čl. 2 i 5, odnosno memorandumom o razumijevanju iz čl. 3 i 4 ove odluke obavezati korisnike tekućih grantova da su dužni, putem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, dostaviti Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine izvještaj o namjenskom utrošku ovih sredstava u rokovima koji su propisani članom 22 Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 61/04).

Član 7.(Odgovornost za realizaciju odluke)

Za realizaciju ove odluke zadužuju se Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine .

Član 8.(Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u „Službenom glasniku BiH“.

VM broj 55/09 Predsjedavajućijuna 2009. godine Vijeća ministara BiH:Sarajevo dr. Nikola Špirić

12

Na inicijativu Koordinacionog odbora za pra-ćenje provedbe akcionih planova iz oblasti stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene za-štite, Ministarstvo za ljudska prava i izbje-glice Bosne i Hercegovine i BOSPO krajem juna u Sarajevu organizovali su referalni sa-stanak na temu „Dekada Roma 2005-2015“.

Na ovaj sasta-nak pozvani su predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, predstav-nici međunarod-nih organizacija i institucija u BiH, predstavnici ne-vladinog sekto-ra, predstavni-ci donatorskih organizacija i predstavnici ne-vladinog sekto-ra Roma.

Nakon uvodne riječi pomoćnice ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercego-vine Salihe Đuderije, skupu se obratio mini-star Safet Halilović.

U svom obraćanju ministar Halilović je ista-kao da je „Dekada Roma 2005-2015“, pro-gram socijalne inkluzije Roma, u Bosni i Hercegovini zvanično počela potpisivanjem Deklaracije u Beogradu septembra 2008. godine, koju je potpisao predsjedavajući Sa-vjeta ministara Bosne i Hercegovine Nikola

Špirić. Ministar je ovom prilikom pozvao lo-kalne vlasti na zajednički rad i odgovornost. Zahvaljujući učesnicima na dosadašnjem radu, posebno je zahvalio švedskoj razvojnoj agenciji SIDA, UNHCR-u, OSCE-u, World Visionu, Evropskoj komisiji, Vijeću Evrope i romskom nevladinom sektoru te ukazao na

potrebu daljnjih aktivnosti i an-gažmana na implementaciji akcionih plano-va.

Predsjednik Vi-jeća Roma u Federaciji Bo-sne i Herce-govine Fehim Osmanović i p r e d s j e d n i k Saveza Roma Republike Srp-ske Saša Ma-šić kritički su

se osvrnuli na rad Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice zbog sporosti u realizaciji dogovorenih aktivnosti na implementaciji ak-cionih planova.

Također su naglasili problem nedefinisanih uloga odnosno monitoring tijela koja su za-dužena za implementiranje akcionih plano-va, kao i statusa nacionalnog koordinatora. Sekretarijat za implementaciju Dekade još uvijek nije formiran iako je na prethodnoj

REFERALNI SASTANAK NIJE ISPUNIO OČEKIVANJA

Propuštena je prilika da načelnici opština ili njihovi predstavnici, pred-stavnici međunarodnih organizacija i ostali faktori koji su ključni za im-plementaciju akcionih planova iznesu konkretne informacije i podatke o

načinu realizacije kao i planovima za narednu godinu

13

hovih obaveza u procesu imple-mentacije Deka-de.

S obzirom na to da je tokom dis-kusije bilo pitanja u vezi sa infor-mativnom kam-panjom i oba-v j e š t a v a n j e m javnosti o usvo-jenim odlukama i narednim ko-racima u pravcu implementacije akcionih plano-va, pomoćnica ministra za ljud-ska prava i izbje-glice BiH Saliha

Đuderija informisala je prisutne da će ovo ministarstvo u saradnji sa Romskim infor-mativnim centrom pripremiti sveobuhvatnu informativnu kampanju.

sjednici Koordinacionog odbora donesena odluka o formiranju ovog tijela.

Predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Ivica Kovačević, Samir Šlaku i Mi-lan Jovanović prisutnim su prezentirali odlu-ke o utrošku sredstava za potrebe akcionih planova iz oblasti stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite. Svakako je bitno na-glasiti da sredstva koja se ne utroše u ovoj godini za realizaciju akcionih planova mogu biti prenesena u narednu godinu. Ovo znači da sredstva koja ne budu utrošena u teku-ćoj godini neće biti vraćena u trezor Bosne i Hercegovine, već će i dalje biti dostupna u svrhu implementacije akcionih planova.

Dervo Sejdić, član Vijeća Roma, pozvao je predstavnike opština, međunarodnih organi-zacija i romskog nevladinog sektora da u par-tnerskim odnosima pripreme projekte i s nji-ma apliciraju za sredstva državnog budžeta. On je također pozvao prisutne da u budžet-skim planiranjima za 2010. godinu planira-ju sredstva u svrhu implementacije akcionih planova, što je između ostalog i jedna od nji-

Referalni sastanak nije ispunio očekivanja predstavnika romskog nevladinog sektora. Propuštena je prilika da načelnici opština ili njihovi predstavnici, predstavnici među-narodnih organizacija i ostali faktori koji su ključni za implementaciju akcionih planova iznesu konkretne informacije i podatke o načinu realizacije kao i planovima za na-rednu godinu. Nažalost, i ovaj sastanak je prošao bez konkretnih informacija koje bi pomogle predstavnicima romskog nevladi-nog sektora da odgovore sve većim pritisci-ma i upitima koji stižu iz romskih zajednica a koji se odnose na to kako će se realizira-ti Dekada, ko i na koji način će finansirati proces implementacije Dekade, do pitanja kada će realizacija krenuti u određenim za-jednicama.

14

Romski informativni centar u sklopu re-dovnih aktivnosti pripremio je informativ-nu kampanju „Promocija Dekade za Rome 2005-2015“. Kako bi ova aktivnost dobila na značaju, Romski informativni centar pozvao je predstavnike Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine kao partnera i odgo-vornog subjekta u ime Vijeća mi-nistara Bosne i Hercegovine.Plan informa-tivne kampanje bio je održava-nje okruglih sto-lova sa ciljem prezentacije ak-cionih planova iz oblasti stanova-nja, zapošljava-nja i zdravstvene zaštite Roma te upoznavanja šire javnosti i lokalnih vlasti u Bosni i Hercegovini sa obavezama, moguć-nostima, sadržajem, dostignućima i mogu-ćim rizicima u implementaciji programa De-kade za Rome 2005-2015“.U prethodnom periodu održani su okrugli stolovi u Tuzli, Travniku, Tuzli, Mostaru, Sa-rajevu, Zenici, Bijeljini, Bihaću, Banjoj Luci i Brčko Distriktu. Ovom prilikom podijeljen je veliki broj primjeraka akcionih planova te više hiljada primjeraka magazina „Crno-bije-li svijet“ koji izdaje Romski informativni cen-tar.Na okrugle stolove u Sarajevu, Travniku, Mostaru, Zenici i Bijeljini odazvao se veliki broj predstavnika kako općinskih tako i kan-tonalnih i entitetskih vlasti i medija.

Romski informativni centar u saradnji sa Mi-sijom OSCE-a u BiH organizovao je i druge okrugle stolove na temu Informativna kam-panja – „Promocija akcionih planova iz obla-sti stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite Roma“

Okrugli stolovi održani su u Bi-haću (17. juna), u Banjoj Luci (18. juna). i Brč-ko Distriktu (19. juna). Akcent na ovim okruglim stolovi-ma stavljen je na partnersku sa-radnju institucija vlasti i romskog nevladinog sek-tora te njihova saradnja s me-đunarodnim vla-

dinim i nevladinim organizacijama koje se bave rješavanjem problema Roma u Bosni i Hercegovini.Na okruglom stolu u Bihaću odziv opštin-skih, gradskih i republičkih institucija bio je za svaku pohvalu. U Banjoj Luci okruglom stolu prisustvovali su samo predstavnici opština Prnjavor i Prije-dor, te predstavnik Ministarstva za prostor-no uređenje i planiranje Milomir Papović, koji je ujedno i član Koordinacionog odbora za praćenje provedbe akcionih planova iz obla-sti stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite Roma. Na okruglom stolu u Distriktu Brčko pojavila se samo Fatima Fazlović, čla-nica Koordinacionog odbora.

INFORMATIVNA KAMPANJA – PROMOCIJA DEKADE U BOSNI I HERCEGOVINI

15

Butmir je bio poznato naselje Roma u Sa-rajevu. Nalazilo se u blizini poligona za po-laganje vozačkih ispita i hipodroma u opći-ni Ilidža. Bespravno je sagrađeno još prije 50-ak godina i od tada po nekom nepisanom pravilu stanovništvo se smjenjivalo... jedni bi odlazili, drugi dolazili, ali bilo je i onih koji su tu bili stalno nastanjeni. Općinske, gradske, a u novije vrijeme i kantonalne vlasti nisu obraćale pažnju na stanovnike naselja u kojem su voda, stru-ja i kanalizacija bile nepoznani-ca. Jednostavno, stanovnici ovog naselja bili su za-boravljeni od svih. Ponekad bi ih se sjetili policajci, tražeći među nji-ma izvršioce kri-vičnih djela, pre-kršitelje javnog reda i mira... Vlasti Kantona Sarajevo opome-nute su od eko-loga iz Zapadne Evrope da Romi zagađuju pitku vodu, koju iz obližnjeg rezervoara piju sve Sarajlije. Tada je i prvi put konstatirano da Romi žive u vodozaštitnoj zoni i da mora-ju biti dislocirani. Na sastanak u Općini Ilidža pozvani su Slo-bodan Nagradić iz Odbora za Rome pri Vi-jeću ministara BiH i Dervo Sejdić iz Vijeća Roma BiH. U razgovoru sa tadašnjim načel-

nikom općine Ilidža Nazimom Mahmutovi-ćem izražena je spremnost da se pomogne u rješavanju ovog problema. Dogovorena je dislokacija stanovnika Butmira. Tom prilikom Dervo Sejdić predložio je da se umjesto mon-tažnih objekata i iznajmljivanja na 10 godina parcele od zemljoradničke zadruge pokuša kupiti taj ili neki drugi lokalitet na kojem bi bili sagrađeni stalni objekti. I tada je to bilo

mnogo isplativi-je i racionalnije te bi se ispunila i zaštitila osnovna prava na stan i siguran život. Međutim, te go-dine od svih tih planova nije bilo ništa. Kantonalni mini-star za prostorno uređenje Zlatko Petrović je 2006. predložio reali-zaciju projekta u području Vla-kova „Kontejner-sko naselje za Rome Butmira“

izdvajajući 720.000 KM iz budžeta kantona. I ovom prilikom predstavnici romskog nevla-dinog sektora predložili su trajno rješavanje ovog problema i pozvali se na princip „dosje-losti“, upozoravajući na višegodišnje posto-janje naselja. Dervo Sejdić, predstavnik Vi-jeća Roma, zahtijevao je racionalno trošenje izdvojenog novca u svrhu kupovine zemljišta ili izgradnje infrastrukture na nekoj od drugih

BUTMIR- KAKO NAĆI TRAJNO RJEŠENJE?

Butmir je primjer da je potrebno uložiti ogromnu snagu kako bi Romi u Bosni i Hercegovini živjeli kao i drugi u čvrstim stambenim objektima. Iako je proces tra-jao jako dugo, problem je riješen i svakako bi trebao poslužiti i drugim koji imaju namjeru da u procesu Dekade realiziraju pitanja stambenog rješavanja Roma.

16

lokacija, a uloga romskih NVO-a u saradnji sa OSCE-om i drugim međunarodnim orga-nizacijama bila bi u radu na pronalaženju do-natora za gradnju objekata.Predstavnik OSCE Misije u BiH Gregory Fa-bian oštro je kritikovao namjere ministra Pe-trovića i upozorio ga na obavezu poštivanja međunarodnih standarda i konvencija o za-štiti ljudskih prava koje je Bosna i Hercego-vina ratifikovala.Predstavnici romskog NVO-a sa područja Kantona Sarajevo zatražili su od Ministar-stva za ljudska prava i izbjeglice BiH da se uključe u proces i da u ime države za-htijevaju da se po-štuju ljudska prava. Ministarstvo u tom momentu nije ade-kvatno odgovorilo. Romi su se obratili i organizaciji Vaša pra-va u svrhu pružanja besplatne pravne po-moći, ali je odgovor ove organizacije bio da oni nemaju man-dat predstavljati gru-pe u slučaju sudskog procesa.Na preporuku OS-CE-a predstavnici Roma angažovali su špansku organizaci-ju MPDL za pružanje besplatne pravne pomoći. Nakon prezenta-cije problema vezanih za Butmir predstavni-cima švedske organizacije SIDA postignut je dogovor da će SIDA finansirati projekt jedino pod uvjetom da se objekti za Rome sa Bu-tmira grade po međunarodnim standardima te da Ministarstvo preuzme odgovornost za lokacije i izgradnju infrastrukture. Na mjesto ministra za kantonalno uređenje u međuvremenu je došao Čedomir Lukić. Tre-balo je ponovno prezentirati sve prikuplje-ne informacije i ubijediti novog ministra da

je projekt racionalniji ako se bude radio kao trajno rješenje u kojem postoji čvrsta volja donatora da izdvoji finansijska sredstva za izgradnju stalnih i čvrstih objekata. Ministar Lukić pozvao je općine da u što kraćem roku iznađu lokalitete na svojim općinama i time doprinesu rješavanju problema.Od devet kantonalnih općina na području grada Sarajeva, pet je obezbijedilo lokacije i tada je implementator Švicarski karitas stu-pio na scenu. Sačinjena je konačna lista ko-risnika. U saradnji sa OSCE-ovim pravnim savjetnicima konstruisani su ugovori izme-

đu korisnika, općine i donatora, čime je izgradnja mogla da krene. Naravno, ov-dje treba istaći zna-čajnu ulogu romskog nevladinog sektora sa Kantona Saraje-vo i Vijeća Roma BiH u rješavanju cjeloku-pnog problema. Bu-tmir je primjer da je potrebno uložiti ogro-mnu snagu kako bi Romi u BiH živjeli kao i drugi u čvrstim stambenim objekti-ma. Iako je proces trajao jako dugo, pro-blem je riješen i sva-kako bi trebao poslu-žiti i drugim koji imaju namjeru da u proce-

su Dekade realiziraju pitanja stambenog rje-šavanja Roma. Nakon više od sedam godina 33 porodice sa Butmira preseljene su na lokacije Ilija-ša, Novog Grada, Ilidže, Hadžića i Vogošće. Objekti su u vlasništvu centara za socijalni rad u kojima su Romi trajni korisnici sa pra-vom prijenosa korisničkog prava na članove porodice. U novoizgrađene objekte u kojima su zatekli i dio namještaja Romi su uselili ko-načno 3. juna 2009. godine.

17

U naselju Varda u općini Kakanj živi oko 700 Roma. To je ujedno i najveće romsko naselje na ovom području. Međutim, već godinama stanovnici Varde nisu imali riješeno pitanje odvoda kanalizacijskog otpada. Općina Kakanj je još 2006. godine na ime ovih poslova na račun Vodokoma Kakanj uplatila 20.000 KM. Međutim, s radovima se krenulo tek u martu ove godine.Romski lideri su se u više navrata obraćali općinskim organima zbog ovog pitanja. Broj-ne intervencije napokon su urodile plodom. Da bi radovi bili završeni, potrebno je da se umreži još 150 metara u kanalizacijski si-stem.Romsko naselje Varda napokon će biti kom-pletno umreženo u gradsku kanalizaciju, što će bar donekle poboljšati uslove za život i zdravlje ljudi koji žive u ovom naselju. Oče-kuje se da će radovi uskoro biti završeni. Općina je 2006. izdvojila i 40.000 KM za as-faltiranje puta za dva romska naselja – Du-manac i Vardu. Do danas je završeno oko 550 metara, a u planu je da se sagradi 1.000 metara puta. U ovoj godini Općina je izdvojila još 30.000 KM za dovršenje radova na asfaltiranju pu-teva, kao i kompletno umrežavanje kanaliza-cijskog sistema.

Mujo Fafulić

NASELJE VARDA UMREŽENO U

KANALIZACIJSKI SISTEM

Ande Romani mahala Varda ande opština Kakanj trajin kotar 700 Roma. Ande jekh vrma gava si majbari mahala ande gava re-giono. Maškar aver, buteder berša Varda saha bi isavo kanalizacijake mreža.Opština Kakanj 2006 pala gava bučha po-činda 20.000 marke pe računo JP Vodovod Kakanj ma đike 2009 berš goja firma kanćhi na ćerdan. Tek anglal biš đidve startovisada e kanalizacijake rekonstukcija, palal so sana bare thaj zorale presija pe opštinaki admin-sitracija. Te gava bućha avel po agor potrebno si te ra-ćaren bađi 150 metrura kanalizacijake mre-ža thaj te račaren konekcija pe foreski ka-nalizacija, tek palal gava manuša ande goja mahala šhaj phenen khaj silen laćhe uslovu-ra pala trajo thaj sastipe. Isto gaja, opština ande 2006 izdvojisada 40.000 marke te raćharen o asfalt pe drom palo duj romengi mahale Dumanac thaj Var-da. Đike ađive agorisada kotar 550 metru-ra, a ande planos ite raćharen kotar 1000 metrura. Ande gava berš oština ka del bađi 30.000 marke so ka avel dosta te agorisarel gava bućha te o drom avel asfaltirime, thaj kanalizacija avel kopletirime.

MAHALA VARDA UMREŽIME SI ANDE

KANALIZACIJAKO SISTEMO

17

18

Projekt “Jačanje kapaciteta Romskog centra za kulturu i edukaciju Visoko kroz edukaciju i eko-nomsko osnaživanje Romkinja“ nastavlja sa svojim aktivnostima uz pomoć World Visiona. ”Krojačka radionica” pomaže ženama da savladaju tehnike krojenja, šivenja i pletenja. Wold Vision je osigurao materijal za jednu od korisnica udruženja koja je završila frizersku školu a nije zaposlena. Kupovinom ovog pribora ona će moći ekonomski da osnaži. „Zahvaljujući priboru koji sam dobila, ja ću moći da zarađujem novac. Pribor je profesionalan i imam sve što je potrebno. Za početak ću raditi kod kuće, a možda jednog dana uspijem otvoriti frizerski salon“, rekla nam je Pašana Halilović.

Melina Halilović

PODSTICAJ ROMKINJAMA U VISOKOM

U sklopu projekta „Poboljšanje socijalnog i društvenog statusa žena i djevojaka na po-dručjima općina Kakanj i Visoko“, koji finan-sira World Vision Austrija – grad Beč, u pro-storijama Udruženja građana Omladinska romska inicijativa „Budi mi prijatelj“ u Vi-sokom krajem aprila otvorena je prodajna izložba.Na izložbi su predstavljeni ručni radovi žena, nastali kao rezultat korištenja znanja iz obla-sti šivenja, krojenja i pletenja, a koje su ste-kle kroz niz radionica na projektu. Svaka od korisnica imala je priliku predstaviti svoj rad

U VISOKOM ORGANIZIRANA PRODAJNA IZLOŽBA

Projekto „Zuralipe e kapacitetura e Romen-go centro palo kultura thaj edukacija ande Visoko, andaro edukacija thaj ekonomikako zoralipe Romanja“ durete đal e pireha ativi-tetura uzo žutipe tharo World Vision.„Suveski radionica“ žutin e romanja te nakel tehnika krojačko thaj suvesko thaj pletenje.Word Visio obezbjedisada materijali palo jekh tharo len savi agorsiada e frizersko ško-

ŽUTIPE PALO ROMNJA ANDE VISOKOla ali aćhili bibućhatar. Uzo gava materijali thaj alatura voj sila šhajipe te zoravav pe.„Palikerav palo alato thaj sa so dobisadem man i si bari šansa te korkori ćherav bućha thaj te zaradi love. O alati si profesionalno thaj sima so man trubuj. Adne anglunipe ka ćherav bućhi ande mrno ćher, thaj šhaj avel đive khana avel mange šhansa te putarav o frizersko saloni“. phenda amenge Pašana Halilović

19

i prodati ga. Na ovu izložbu su pozvani kako korisnici projekta tako i donatori, kao i općinske strukture te lokalni mediji.„Prodajna izložba je bila uspješna mada žene nisu uspjele da prodaju sve proizvode. Ipak, ovo je prva prodajna izložba i nadamo se da ćemo ubuduće iznaći sredstva za rad krojačke radionice. Ovaj projekt ima za cilj ekonomski osnažiti žene i mi ćemo pokušavati da plasiramo svoje proizvode te da na taj način finansiramo svoj posao. Planiramo da tokom tradicionalnog Visočkog ljeta - Vašara održimo izložbu svojih radova“, rekla nam je Biserka Halilović, vodite-ljica krojačke radionice .

Melina Halilović

Ande projekto ‘’Raćharipe e društvno statuso romnja thaj čhaja ande opština Kakanj thaj Visoko“ savo finansirin World Vison Austir-je-foro Beč ande amalipe Romengeri ternipe inicijativa „Ka avel mrno amal“ ande Visoko, po agor e aprili putardi si bićhindi izložba.Pe izložba predstavime se vastake romnja-ke bućha, avilan sar rezultatura godjavipe andaro suvdi, krojenje thaj pletenje, savo si-kaden ande projekto. Đike jekh kendar silen šhajipe te predstavin pire bućha te te bić-hinen len. Pe goja izložba mujlan savoren andaro projekto sar korisnikura gaja vi e do-natorura thaj opštinake strukturake manuša

ANDE VISOKO SAHA ORGANIZIRIME BIČHINDI IZLOŽBA

KAKO POMOĆI ROMIMA S KOSOVA?Terenski radnici iz Visokog i Sarajeva na pro-jektu „Prevencija HIV/AIDS-a i spolno preno-sivih infekcija“ posjetili su jednu romsku po-rodicu u naselju Klisa (Pertac) u Visokom.U kući u kojoj živi ova porodica koja broji 15 članova živi još jedna porodica od 10 člano-va. Naime, radi se o romskim porodicama koje

su prije sedam godina doselile s Kosova i još uvijek žive u kućama koje ne zadovoljavaju ni minimum uvjeta za život.Pored problema s kojima se ove porodice susreću u svakodnevnom životu, najveći je onaj koji se odnosi na njihov neriješeni sta-tus u pogledu boravka u Bosni i Hercegovi-ni.

thaj lokalno medij. „Bićhindi izložba saha but uspješno, i ako romnja na uspjesisadan te bićhinen lenge bućha. Gava saha angluni bićhindi izlođba thaj amende si bari nada khaj palo gasavi izložba ka malave love ande anglune bućha. Gava projekto sile palo ciljo te vazden eko-nomikako zuralipe romnja thaj amen ka zu-mavav te plasirin amare bućha. Ande plano si thaj ande tradicionalno „Visočko umilaj- o vašeri“ račrarav jekh izložba amare bućha“ motovda e rajutni Biserka Halilović savi si šherrutni ande goja radionica.

19

20

Udruženje „Budi mi prijatelj“ iz Visokog uspostavilo je kontakte sa Udruženjem „Vaša prava“ te intenzivno radi na rješavanju njihovog statusa. Glavni problem u pogledu statusa ovih porodica je u tome što većina njih nema ni lične doku-mente, a djeca koja su rođena na području općine Visoko rođena su kod kuće i nemaju rodne listove.Posjeta terenskih radnika je prva ove vrste, ali ne i posljednja. Terenski radnici su održali mini radionicu s ovim ljudima i upoznali ih o problemima spolnih infekcija i o zaštiti.„Ono što nas najviše brine kad su u pitanju ove porodice jeste to što u naselju Klisa na području općine Visoko u tri kuće živi preko 50 njihovih članova, tako da što prije moramo da se pobri-nemo i osiguramo im minimum uvjeta za život. Otpočeli smo s projektom ostvarivanja prava na lične dokumente, pregovaramo s donatorima o adekvatnom stambenom zbrinjavanju, a imamo u planu raditi i na njihovom ostvarivanju prava na socijalnu i zdravstvenu zaštitu. Jako bitno je i to da su od 50 članova koliko broje ove porodice gotovo 80 procenata djeca koja se ne školuju. Udruženje će uraditi sve što budu u mogućnosti kao bi njihova djeca bila upisana u osnovnu školu“ , rekao nam je Belmin Debelac, koordinator Udruženja „Budi mi prijatelj“ iz Visokog.

Melina Halilović

Thanasko bućharne andaro Visoko pe pro-jekto „Prevencijake Hiv/Aids e spolno inđar-di infekcijake“ ćherdan vizita ande jekh Ro-emngi familija ande mahala Klisa (Pertac) ande Visoko.Ando ćher, ande savi traji goja familija kotar 15 đene, traji vi jekh aver familija tharo 10 đene. Gale familije avila anglader efta berš tharo Kosovo thaj trajin ande goja ćher savi naj vi majcra normalno uslovura palo trajo. Uzo gava problemura von silen problemo vi bašo statuso , khaj naj prijavime stalno ande Bosna thaj Hercegovina. Amalipe „Ka avel mrno amal“ andaro Visoko račharda o kon-tako e amalenca „Vaša prava-thumare čha-ćipe“ thaj intezivno ćheren bućhi sar te pan-del lengi problemura.. Majbaro problemo si khaj buteder lendar najlen lično karta thaj aver lila sar te šhaj raćharen o statuso, thaj ćhavore save si bijandime ande Visoko ando ćher najlen e bijandimahko lila. Uzo goja prilika khana saha vizita, o than-sko bućharne ćherda vi jekh kidiphe lenca thaj dijan lenge informacija bašo problemura ande bilaćhis astimaki situacija thaj infekciji.„Gava so si akhana but važno thaj proble-mos i khaj kotar 50 đene gala familijake tra-

SAR TE ŽUTIN E KOSOVĆE ROMA ?

jin ande trin ćher, gava si amari obaveza sar te dikhe thaj sar te raćharen lengi situacija. Amen startovisadem ande projekto sar te ra-ćharen lengi lila, amen das vorba e donato-renca sar te račharen lengo sastimasko thaj bešipesko araklipe.Kotar gala 50m đene i si kotar 80 procentu-ra čhavoren save nađan ande škola.Amaro amalipe ka ćheren sa sar te gala čha-voren thoven ande škola“ phenda Belmi De-belac, kordinatoro ande amalipe „ka avel mrno amal“ Visoko.

20

21

U opštini Modriča i Vukosavlje živi oko 170 romskih porodica. Romska djeca redovno pohađa-ju osnovnu i srednju školu. Kada je u pitanju zdravstveno osiguranje, Romi koji su na birou za zapošljavanje imaju pravo na ovaj vid zaštite.Ovi podaci daju dozu optimizma, ali činjeni-ca da nijedan Rom na ovom području nije zaposlen je poražavajuća.U Udruženju Roma “Crni biser“ u Modriči održan je sastanak povodom pristupanja romskoj Dekadi. Predsjednik udruženja Še-fko Tahirović naglasio je da je od izuzetne važnosti rješavanje prioritetnih pitanja kao što su zapošljavanje i stambeno zbrinjava-nje. “Svakako je najvažnije pokušati riješiti pro-blem neadekvatnog smještaja dvadesetak porodica na ovom području“, istakao je Tahirović. Na sastanku su iznesene informacije o akcionim planovima iz oblasti obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja. Članovima zajednice podijeljeni su i primjeri akcionih planova .

Sead Zahirović

SASTANAK U MODRIČI

Predstavnici Biroa za ljudska prava organizirali su sastanak u prostoru Udruženja „Bolja bu-dućnost“ Tuzla na kojem su podijeljeni upitnici kao podloga za istraživanje socijalnog statusa Roma i drugih socijalno ugroženih grupa. Istraživanje provodi Biro za ljudska prava, a finansira Evropska komisija. Cilj ovih istraživanja je uvid u položaj socijalno ugroženih grupa.Osim u Tuzli, ova istraživanja će biti vršena u Gračanici i Brčkom.Na sastanku su podijeljena 24 upitnika, a rezultati anketiranja su pokazali da najveći broj ispi-tanika ima između četvero i petero djece.Kada je u pitanju zdravstvena zaštita, ispitanici su odgovorili da imaju zdravstvene knjižice, ali u slučaju korištenja lijekova koriste samo one koji su na esencijalnim listama. Kod većine su uvjeti stanovanja jako loši. Odgovori su bili da nemaju vode, struje, da smeće bacaju iza kuće jer nemaju novca za komunalije, da nemaju kupatilo, da nemaju trajno stam-beno rješenje…Niko od prisutnih nikad nije bio zaposlen i snalaze se kako znaju i umiju. Od 12 anketiranih osoba samo jedna je završila osnovnu školu, a ostale su nepismene. Zanimljivo je da maternjim romskim jezikom govore samo starije osobe, dok niko od prisutnih ne zna pisati na romskom jeziku.

Enis Beganović

BIRO ZA LJUDSKA PRAVA ISTRAŽUJE POLOŽAJ ROMA

22

NADA UVIJEK POSTOJI

BIRO PALO MANUŠESE ČAĆHIPE TRADEL ANALIZA PALO ROMENGI SITUACIJA

Ande amalipe e Romnja „Majlaćhi anglunipe” Tuzla, istarda o kidipe savo saha organirizirime tharo predstavnikura Biro palo manušese čhaćipe. Pe kidipe sana ppodijelime upitnikura palo analiza bašo socijalno statuso e Roma thaj aver socijalno ugrozime grupake, finansirisada o Evropaki komisija.O ciljo ande goja analiza i si te dikhe ande savi situacija si socijalno ugrozime e grupe.Goja analiza ka avel ćherdani ande Gračanica thaj ande Brčko.Po kidipe sana podjelime 24 upitnikura, thaj rezultatura ande anketa dikelpe khaj majbaro đin-do ispitanikura sile maškar štar thaj pandž čhavoren.Khana si ande pučhipe sastimako araklipe ispitanikura motovda khaj sile sastimake knjižica, a khana si nade pučhipe ljekura koristin numa gola khaj malavenpe pe esecijalno lista. Buteder sile bilaćho bešipesko than. Von odgovorisada khaj najlen phaj, struju, thaj khaj melalipe čhu-den uzo ćher khaj najlen love te počhinen o komunalno, najlen nailesko than, thaj najle stlano bešipesko rješenje.Gola so sana priustno nikad nisaha ande bućharne, thaj snalazinpe ko sar đanen. Tharo 12 anketirime đene numa jekh đeno čherda osnovno škola, a aver si anafalbet-na đanden te dra-baren. But zanimljivo si khaj numa phure đene traden Romano ćhib, đike koni na đanen te hra-mosare po Romano ćhib.

Nena Meva se nekada davno, još prije deve-desetih, rastala od muža. Nakon rata u njen dom dolazi unuka Mersiha. Mersiha se rodi-la na samom početku rata, 1992. Njena maj-ka Senada živi sa sedmogodišnjom kćer-kom i svojim ocem, koji je u penziji. Nikad nije išla u srednju školu jer to po tradiciji nije bilo uobičajeno za romske djevojčice. Otac ovih dviju djevojčica je iz Krupnja, iz susjed-ne Srbije, i ne živi sa svojom porodicom.

U općini Bratunac, u romskom naselju Rakovac od davnina žive romske poro-dice. Svaka porodica ima svoju priču, a neke nam daju snagu i nadu, kao i ova

koja govori o neni Mevi i njenoj unuci Mersihi.

23

Mersiha je vrlodobar đak. Nena prima za ne-stalog sina 40 KM i to su im primanja za či-tav mjesec.

Predsjednik UR „Romska suza“ Muharem Hakić iskoristio je svoja poznanstva, lobirao na svime stranama – i uspio. Našao je neko-ga ko će davati mjesečnu stipendiju od 100

KM Mersihi. A donator je Sadik Ahmetović, predsjedavajući Zajedničke komisije Parla-mentarne skupštine BiH za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku.Mersiha je prezadovoljna i kaže da će se tru-diti ne samo završiti srednju školu nego i upi-sati i završiti fakultet. Vjerujemo da će una-toč teškim uvjetima u kojima živi ova mlada djevojka to i ostvariti.

Jasmina Hakić

Na pitanje zašto je odlučio stipendirati rom-sko dijete, odgovorio je: „Informiran sam da se radi o djetetu koje živi bez roditelja i u jako lošim uvjetima. Ono što je mene najviše opredijelilo jest to da je riječ o djevojčici koja je sa uspjehom završila osnovnu školu i po-

U toku ratnih dešavanja svi članovi porodice živjeli su na području Tuzlanskog kantona, a 2000. godine ukazala im se prilika da dobi-ju donaciju za izgradnju vlastitih kuća. Tako su se Meva, Senada, Mersiha i ostali članovi njihove porodice vratili.Iako su na svome i u svome, opet je velika patnja. Postoje dani kad nemaju ni jedne je-dine marke da kupe nešto da pojedu. U svoj ovoj situaciji, Mersiha i njena nena Meva bore se kako znaju i umiju. Ponekad nena nešto i ne razumije kad joj se priča, jer je već i stara, ali tu je Mersiha. Ona je ta koja je puna života. Sad je srednjoškol-ka i u Bratuncu pohađa građevinsku školu. Kaže da je zadovoljna. Knjige joj je osiguralo Udruženje Roma „Romska suza“, kao i po-trebnu odjeću i obuću.

hađa srednju. Mislim da zbog ukupne situa-cije u kojoj žive povratnici, a pogotovo djeca romske nacionalnosti, svi koji mogu trebaju pomoći, na bilo koji način, lično ili u okviru institucija.“

Nena nikad nije radila i nema penziju. Čudna je ova kriza, jer kod njih je uvijek kriza, i ova u 2009. godini im nije donijela ništa novo i ni-šta nepoznato.

24

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje su potpisale i ratifikovale najveći broj međuna-rodnih ugovora, protokola i konvencija u okviru zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stica-njem nezavisnosti 1992. godine, kao država na-sljednica bivše SFRJ Bosna i Hercegovina au-tomatski postaje članicom ugovora o ljudskim pravima ratifikovanim od strane bivše SFRJ. Neki od njih su:

Međunarodni pakt o građanskim i političkim •pravima i njegova dva protokolaMeđunarodni pakt o ekonomskim, socijal-•nim i kulturnim pravimaKonvencija o eliminaciji svih oblika rasne •diskriminacijeKonvencija protiv torture i drugih surovih, •neljudskih ili ponižavajućih postupaka i ka-žnjavanja Konvencija o eliminaciji svih oblika diskrimi-•nacije žena Konvencija o pravima djeteta •Okvirna konvencija o zaštiti prava nacio-•nalnih manjina i mnogi drugi međunarodni ugovori o ljudskim prava

U Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine stoji:Oslanjajući se na poštivanje ljudskog dostojan-stva, slobode i jednakosti, posvećeni miru, prav-di, toleranciji i pomirenju, ubijeđeni da demokrat-ski organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralističkog društva... itd.Inspirisani Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, međunarodnim paktovima o građan-skim i političkim pravima, odnosno ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etnič-kim, vjerskim i jezičkim manjinama, kao i dru-

gim instrumentima ljudskih prava, podsjećajući na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Newyorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni na-rodi (u zajednici sa ostalima), i građani Bo-sne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bo-sne i Hercegovine.Ovakva definicija sama po sebi je diskriminator-ska tim više što kategorija „ostalih“ u daljem tek-stu Ustava ne precizira ko su, koja prava i oba-veze po tom osnovu imaju. Diskriminatorski je i po tome što je sačinjen po osnovu etniciteta, čime automatski tvori favorizovane ili privilego-vane (Bošnjake, Hrvate i Srbe) i podređene, obespravljene grupe građana-državljana.Da bismo ovakvu konstataciju potkrijepili činjeni-cama i argumentima, na samom početku osvrni-mo se na Izborni zakon Bosne i Hercegovine u kojem stoji da se za visoke predsjedničke držav-ne i entitetske pozicije mogu kandidovati samo ili isključivo pripadnici „konstitutivnih naroda“ – dokaz za to je tročlano Predsjedništvo Bo-sne i Hercegovine, gdje se dva člana biraju iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda sa te-ritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a je-dan član predstavnik Srba sa područja Repu-blike Srpske.Druga diskriminatorska kvalifikacija Ustava BiH jeste izbor kandidata u Dom naroda Parlamen-tarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje opet isključivo ili samo mogu biti birani pripad-nici (po pet predstavnika) konstitutivnih naroda.Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Ustav Republike Srpske također su prepoznatljivi po svojim diskriminatorskim obilježjima, naročito ako se zna da se po tim ustavima u Federaciji Bosne i Hercegovine za predsjedničku pozi-ciju mogu kandidovati i biti birani samo pri-

KOMENTAR NA USTAV I IZBORNI ZAKON BOSNE I HERCEGOVINE I TUŽBA PRED

EVROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVAU ovom broju magazina donosimo komentar na Ustav i Izborni zakon BiH te

tužbu koju je član Vijeća Roma Dervo Sejdić uputio Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu

Komentar: Dervo Sejdić član Vijeća Roma

25

padnici bošnjačkog i hrvatskog naroda, dok u Republici Srpskoj za predsjedničku poziciju Ustav omogućuje kandidaturu i izbor samo pripadnicima srpskog naroda iz tog entiteta.Jedna veoma bitna institucija koju malobrojni prepoznaju kao takvu, a koja se svojim manda-tom bori protiv svih oblika rasne, nacionalne ili vjerske diskriminacije, također je uspostavljena na diskriminatornim principima – institucija OM-BUDSMANA. Ovdje također još uvijek samo pri-padnici „konstitutivnih“ naroda mogu participira-ti, tako da trenutno postoje državni ombudsmani pripadnici bošnjačke, hrvatske i srpske nacional-nosti.Izborni zakon Bosne i Hercegovine po osnovu važećeg Ustava garantuje pravo svim punoljet-nim državljanima da mogu birati, ali ne i biti bi-rani, a u isto vrijeme Ustav „garantuje“ jednakost i ravnopravnost uvažavajući, priznajući i štiteći sve rasne i vjerske razlike kao kvalitet.Bosna i Hercegovina 1. aprila 2003. usvaja Za-kon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih ma-njina koji prepoznaje 17 nacionalnih manjina. Međutim, u članu 3 opet prepoznaje kategoriju „ostalih“, čime dodatno „razvodnjava“ prava na-cionalnih manjina, a naročito „omogućavanjem“ njihovog učešća u raspodjeli i učešću u vlastima Bosne i Hercegovine. Ovaj isti zakon, kojim se garantuje pravo nacio-nalnim manjinama na učešće u raspodjeli vlasti u Bosni i Hercegovini, dodatno pojašnjava da će učešće nacionalnih manjina na višim razinama vlasti biti regulisano Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, što je obična farsa, jer se ta prava upravo tim Izbornim zakonom i dalje osporavaju.Ustav Bosne i Hercegovine „garantuje“ ljudska prava i osnovne slobode, nediskriminaciju, jed-naka socijalna i kulturna prava svim građanima koji žive na teritoriji Bosne i Hercegovine, a 12 godina od važenja Ustava i 15 godina od nezavi-snosti Bosne i Hercegovine obrazovne institucije nisu uvrstile u školske programe kulturu, istoriju i jezik nacionalnih manjina. Takođe niti jedan me-dij u BiH nema poseban program za nacionalne manjine na jezicima nacionalnih manjina. Mnogi zvaničnici i institucije Bosne i Hercegovi-ne za važeći ustav kažu da je to „sporazum za-raćenih strana“ koji je nastao kako bi prestala i bila obustavljena ratna dejstva, sa čime se i mi možemo složiti. Međutim, ti isti zvaničnici i insti-tucije tog istog sporazuma “drže se“ samo dok im odgovara, dok će opet taj isti „sporazum“ kri-

tikovati kada im ne ide u prilog. Činjenica je da je nakon posljednjih izbora u Bosni i Hercegovini zbog nedostatka predstavnika Srba u Parlamen-tu Federacije Bosne i Hercegovine reagovano hitnim izmjenama Izbornog zakona i iznalaže-njem mehanizama za otklanjanje takvih i sličnih mogućnosti ili nedostataka.

Dervo Sejdić, član Vijeća Roma BiH

ZAŠTO SAM TUŽIO BOSNU I HERCEGOVINU

U vrijeme dok sam bio koordinator Vijeća Roma Bosne i Hercegovine, augusta 2003. godine, u saradnji sa ODIHR-om iz Varšave, a u sklopu re-gionalnog projekta „Romi u Paktu za stabilnost jugoistočne Evrope“, pod okriljem Vijeća Roma BiH organizovan je okrugli sto na temu „Izborni zakon BiH i izbori 2004“.Na ovaj okrugli sto, iako su bili pozvani predstav-nici vlasti svih nivoa u BiH, svi predstavnici zna-čajnijih političkih partija iz tog vremena, jedino se odazvao Ibrahim Spahić, predsjednik Građanske demokratske stranke Bosne i Hercegovine.Zaključci sa ovog stola kao i preporuke upućeni su prema Parlamentu Bosne i Hercegovine, par-lamentima entiteta te Izbornoj komisiji u Bosni i Hercegovini. Jedan od zaključaka bio je da ako Bosna i Hercegovina u roku od jedne godine ne otkloni diskriminatorske prepreke iz Ustava i Iz-bornog zakona mogla bi se naći pred Evropskim sudom za ljudska prava. Vijest agencije FENA o ovom događaju objavljena je putem Interneta dan nakon održanog okruglog stola, ali to niko nije shvatio ozbiljno. Većina odgovornih reago-vala je riječima (kao što i danas reaguju) „cigan-ska posla“. Politička neodgovornost vlasti u Bosni i Herce-govini, nacionalne podjele, ratnohuškačka reto-rika, kao i neprincipijelnost medija u Bosni i Her-cegovini uvijek su nekako priču o temi položaja nacionalnih manjina u BiH stavljali u drugi plan.Nakon mog obraćanja Izbornoj komisiji i Parla-mentu Bosne i Hercegovine pitanjem zašto ja kao pripadnik nacionalne manjine Roma u Bo-sni i Hercegovini ne mogu da se kandidujem za predsjednika Bosne i Hercegovine dobio sam odgovor od Izborne komisije da se prvo mora mi-jenjati Ustav pa tek onda Izborni zakon, koji bi mi omogućio kandidaturu za predsjedničku pozici-

25

26

ju, što sam iskoristio kao dokaz pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. U Izvještaju u sjeni o implementaciji Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, a koji sam pripremio zbog najavljene posjete monitoring tijela Evropske komisije početkom 2004. godine, između osta-log osvrnuo sam se na tematiku Ustava i Izbor-nog zakona u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj ugledao je svjetlo dana na internetskim strani-cama. Predloženi i razmatrani „aprilski paket aman-dmana na Ustav Bosne i Hercegovine također nije obećavao niti se osvrtao na otklanjanje dis-kriminatorskih odredbi iz Ustava. Za mene je to bio posljednji signal za akciju, jer je i međuna-rodna zajednica bila „zadovoljna tim paketom“.Zbog gore navedenog, u junu 2006. godine od-lučio sam se na podnošenje tužbe Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.Angažovao sam advokata Javiera Diasa Leo-na, koji je do tada imao 5-6 godina rada na po-lju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Njegova stručnost i poznavanje Ustava i Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini doprinijeli su kvalitetnom formiranju tužbe, što je za mene takođe značilo izuzetno puno. Nemalo zatim UN monitoring tijelo za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu objavljuje Kompi-laciju preporuka za Bosnu i Hercegovinu, izme-đu ostalih i ovu koju citiram:„Komitet ERD je izrazio zabrinutost u vezi sa činje-nicom da državni i entitetski ustavi daju određene ovlasti i dodjeljuju određena prava isključivo čla-novima takozvanih konstitutivnih naroda (Bošn-jaci, Hrvati i Srbi) (član 2 (1) i (c)) a da se osobe koje ne pripadaju jednoj od ovih etničkih grupa formalno svrstavaju kao ‘ostali’, te je stoga Komi-tet naložio državi članici da osigura da su sva zakonski predviđena prava data, i po zakonu i stvarno, svim osobama na teritoriji države članice, bez obzira na rasnu ili etničku pripad-nost. Komitet je čvrsto predložio da država čla-nica pregleda i odstrani diskriminatorski jezik iz ustava države ili entiteta, kao i iz svih zako-nodavnih i drugih domaćih zakonskih teksto-va, posebno uključujući, ali ne ograničavajući se samo na to, razlikovanje između takozva-nih konstitutivnih naroda i ‘ostalih’.”1

1 CERD/C/BIH/CO/6,ZaključnarazmatranjaKomitetaoeli-minacijirasnediskriminacije,tačka12.

Komitet za ljudska prava je takođe istakao svoju zabrinutost da nakon odbijanja relevantnih usta-vnih amandmana 26. aprila 2006. godine, držav-ni Ustav i Izborni zakon i dalje isključuju “ostale”, i.e. osobe koje ne pripadaju jednom od “konsti-tutivnih naroda” države članice (Bošnjaci, Hrva-ti, Srbi), i njihov izbor u Dom naroda i tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (članovi 2, 25, i 26), te preporučio da država članica treba ponovo započeti razgovore o ustavnim pro-mjenama na transparentan način i na širokim osnovama participiranja uključiti sve činio-ce, sa ciljem usvajanja izbornog sistema koji garantira jednako uživanje prava svim građa-nima prema članu 25 Pakta bez obzira na nji-hovu nacionalnost.2

Nakon podnošenja tužbe po istom osnovu u de-cembru 2006. od Jakoba Fincija mnoge među-narodne organizacije pa i domaći političari otvo-renije komentarišu diskriminatorske odredbe Ustava i naglašavaju potrebu za njegovom iz-mjenom. Naravno, jedna od njih je Venecijanska komisija koja u svom Komentaru o slučaju Sejdić – Finci protiv Bosne i Hercegovine ističe da smo mi kao pripadnici nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini po gore navedenom predmetu dis-kriminirani.

Zbog specifičnosti slučaja predmet Sejdić – Finci protiv Bosne i Hercegovine upućen je na Visoko sudsko vijeće suda za ljudska prava u Strasbo-urgu i javna rasprava pred ovim sudom održana je 4. juna 2009. godine, a koja je u isto vrijeme bila putem link interneta otvorena za javnost.

Lično mislim da će Visoko sudsko vijeće donijeti presudu u moju i Fincijevu korist, a ona bi mogla biti donesena sredinom septembra 2009. godi-ne, što bi ostavilo dovoljno vremena da domaća politika izvrši izmjene Ustava i Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, čime bi prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine pripadnici nacionalnih ma-njina mogli biti na kandidatskim listama za pred-sjedničku poziciju u Bosni i Hercegovini. Narav-no, pozitivnom odlukom suda mnoge anomalije domaćeg zakonodavnog okvira bi bilo moguće otkloniti, a tada bi, siguran sam, zaživjelo gra-đansko pravo i građanska država na ovim pro-storima u punom kapacitetu.

2 CCPR/C/BIH/CO/1,ZaključnenapomeneKomitetazaljud-skaprava,tačka8.

26

27

Romi su narod koji potječe s prostora današ-nje Indije. Nakon prvih znakova diskriminaci-je i progona napuštaju Indiju i u traganju za boljim životnim uvjetima i prosperitetom na-seljavaju Evropu. Prvi put je pojava Roma u Evropi zabilježena na području Transilvanije (Rumunija) davne 1416. godine, a u hronici grada Forelija (Ita-lija) Romi se spominju 1422. godine. Prvi ofi-cijelni podaci o Romima na prostorima Bo-sne i Hercegovine vezani su za 16. stoljeće. Tada je sultan Sulejman Veličanstveni Romi-ma odobrio nastanjenje i obrađivanje dijela svoga pašaluka uz plaćanje poreza.Iako tradicionalno miroljubiv narod, Romi su u većoj ili manjoj mjeri bili žrtvama neskrive-ne diskriminacije i rasizma, pogotovo tokom Drugog svjetskog rata. To je kod romskog naroda pobudilo svijest o potrebi organizira-ne borbe u ostvarivanju i zaštiti ljudskih pra-va. Kako bi razvili strategiju organizirane borbe za svoja prava, Romi organiziraju Prvi svjet-ski kongres Roma pod parolom STOP RA-SIZMU, DISKRIMINACIJI I PROGONIMA.

Međunarodni dan Roma obilježava se 8. aprila, na godišnjicu održavanja Prvog svjet-skog kongresa Roma, koji je održan 1971. godine u Chelsfieldu, 15 kilometara udalje-nom od Londona. Kongresu su prisustvovali

SVJETSKI DAN ROMAOsmi aprila službeno je proglašen Svjetskim danom Roma, a to je i dan

odavanja počasti romskim žrtvama u Drugom svjetskom ratu

predstavnici 14 zemalja. Na kongresu je usvojene romska himna i za-stava, kao simboli međunarodnog romskog pokreta. Zastava međunarodnog romskog pokreta nastala je od zastave koja je korište-na tokom kongresa u Bukureštu 1933. go-dine i zastave koju je koristio Međunarodni komitet u Francuskoj. Zastava je najprije bila plavo-zelena. Plava boja simbolizira nebo, a zelena zemlju. Crveni točak (Ašokova čakra) dodat je naknadno, kao simbol romske ma-tične zemlje – Indije. Također je prihvaćen prijedlog da se umjesto riječi Cigani koristi naziv Romi. Uspostavljena je i saradnja s Ujedinjenim nacijama, tačnije sa UNESCO-om, koji se bavi međunarodnim kulturnim naslijeđem i obrazovanjem.Prvi kongres Roma smatra se početkom ko-ordiniranih napora na promicanju prava i in-teresa Roma na međunarodnoj razini.Odlukom Ujedinjenih nacija 8. aprila progla-šen je za Svjetski dan Roma. Poslije Prvog svjetskog kongresa Roma do-lazi do porasta broja romskih nevladinih or-ganizacija, klubova i kulturno-umjetničkih društava, a početkom zadnje decenije proš-loga stoljeća i do političkog organiziranja Roma u svijetu.Prema nezvaničnim i nepotpunim podacima, u svijetu danas živi oko 10 miliona Roma, a u nekim evropskim državama oni čine i do pet posto ukupne populacije. Prema istraživanju koje je u septembru 2007. godine provelo Vijeće Roma BiH u suradnji s resursnim centrima Kakanj i Tuzla te Sa-vezom Roma Republike Srpske, i finansij-sku podršku World Visiona BiH, došlo se do podatka da u Bosni i Hercegovini danas živi oko 76.000 Roma.

28

O stradanju Roma tokom Drugog svjetskog rata pisali su mnogi, ali se podaci o broju stradalih ne podudaraju. Koliko je Roma stvarno stradalo tokom Drugog svjetskog rata ni do danas nije tačno utvrđeno jer pisanih dokumenata uglavnom nema, a mnogi od njih su i namjerno unište-ni. Tek krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća objavljeni su podaci prema kojima je u ratu 1941-1945. stradalo 240.000 Roma. Francuski sociolog C. Bernadac obradio je u jednoj od sedam knjiga strahote nacističkih logora, a prema njegovim podacima u Evropi je stradalo oko 240.000 Roma. Međutim, u taj broj nisu uračunati oni koji su umrli u takozvanim sabirnim logorima, kao ni oni koji su pobijeni u različitim kaznenim ekspedicijama ili akcijama odmaz-de. Tako se nezvanično može govoriti o 500.000 ubijenih Roma tokom Drugog svjetskog rata. Ali zločini počinjeni protiv Roma ili se marginaliziraju ili se spominju uzgredno kada se govori o stradanjima drugih etničkih zajednica.Nema mnogo studija, monografija ili zbor-nika koji bi na znan-stveno utemeljenim metodama obradili ra-sističku teoriju naci-onalsocijalizma i ta-kozvanog konačnog rješenja Roma. Njiho-vo stradanje za vrije-me Drugog svjetskog rata uvijek je ostajalo na periferiji istraživa-nja, pa se u mnogim sudskim procesima na kojima se utvrđiva-la krivnja za počinjene ratne zločine nekako zaboravljalo na Rome. Najčešće nisu bili ni pozivani za svjedoke. Deportiranje Roma u logore, gdje su masov-no ubijani, kao da je iz-maklo svjetskoj pažnji. Svima onim preživjelim logorašima, piscima, novinarima , pa čak i istra-žiteljima koji su pripremali optužnice, kao da je promakao taj fenomen. Jer se i danas piše ili govori o “konačnom rješenju” kao o zločinu nad židovskim narodom, pri čemu se zaboravlja i na pokolj evropskih Roma. A sve to vuče korijene iz dubokih još danas prisutnih predrasuda. Kao da “prokletstvo starih strahova” i danas progoni taj narod.

(iz knjige “Genocid nad Romima” Narcisa Lengela Krizmana)

PROTIV ZABORAVAStradanje Roma tokom Drugog svjetskog rata

29

U povodu Međunarodnog dana Roma, u or-ganizaciji Vijeća Roma/Romskog informativ-nog centra, World Visiona BiH i OSCE Misije u BiH, 8. aprila ove godine predstavnici rom-skih nevladinih organizacija položili su cvije-će i odali počast žrtvama Drugog svjetskog rata na centralnom spomen-obilježju Mrako-vica na Kozari. Spomenik slo-bode na Mra-kovici podignut je u spomen na desetke hiljada stradalih bora-ca i civila tokom 1942. godine.P r e d s t a v n i c i romskih nevladi-nih organizacija iz Bosne i Her-cegovine iska-zali su na ovaj način poštova-nje prema svim Romima koji su kao žrtve holokausta poniženi, mučeni, i na kraju ubijeni. U povodu 8. aprila, Međunarodnog dana Roma, u prostorijama Udruženja Roma“Veseli brijeg“ u Banjoj Luci otvorena je i izložba „Samudariphe – Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu”. Izložbu je zvanično otvorio predsjednik Sa-veza Roma BiH Dervo Sejdić. U svom uvod-nom govoru naglasio je značaj 8. aprila za Rome.Kustos Historijskog muzeja Amir Karapuš naglasio je da je izložba koja sadrži fotogra-fije i dokumente koji svjedoče o stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu bila postav-ljena u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu prošle godine. U ime World Visiona BiH, kao jednog od su-organizatora izložbe, posjetiocima se obra-

tila direktorica Sue Birchmore. Ona je na-glasila značaj podrške i učešća u ovakvim projektima. Prisutnim gostima obratio se nacionalni ko-ordinator za Dekadu Maksim Stanišić, koji je istaknuo značaj ovog procesa za poboljša-nje položaja Roma u Bosni i Hercegovini.

Šaha Ahmetović, potpredsjednica udruženja Roma “Veseli brijeg”, po-zvala je građane Banje Luke da po-sjete ovu izložbu. Izložbu je organizi-ralo Vijeće Roma/Romski informativ-ni centar, a suor-ganizatori su Arhiv BiH, JU Istorijski arhiv Sarajevo, Hi-storijski muzej BiH, World Vision BiH. Ova izložba je fi-

nansijski podržana od US World Visiona i US Department of Statea u sklopu projek-ta “Podrška romskoj nacionalnoj manjini u efektivnom zagovaranju i izvještavanju“.

POČAST ŽRTVAMA FAŠIZMA

30

Donja Gradina je najveće stratište koncentracionog logora Jasenovac. Jasenovac je bio naj-veći sabirni i radni logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Osnovan je u drugoj polovici 1941. go-dine. Od ukupnog broja jasenovačkih žrtava, njih 700 hiljada, u Donjoj Gradini je na najmon-struozniji način umorena najmanje polovina. Proboj 22. travnja 1945. preživjelo je šezdesetak logoraša, a većina je poginula u strojničkoj vatri. Preživjeli su se uključili u postrojbe Narod-nooslobodilačke vojske. Gradina je čita-vo vrijeme postojanja logora Jasenovac ulazila u njegov sastav, kao mjesto likvi-dacija i pogubljenja žrtava.Godine 1968. formirano je Spomen-po-dručje Jasenovac, u čiji sastav je ulazila i Donja Gradina. Raspadom SFRJ, Do-nja Gradina i lokaliteti na desnoj obali Une i Save ostali su u Bosni i Herce-govini (Republika Srpska). Narodna skupština Republike Srpske je novem-bra 1996. donijela Zakon o Spomen-po-dručju Donja Gradina. Na prostoru od 156 hektara nalazi se devet grobnih po-lja sa 105 masovnih grobnica.

U spomen-području Donja Gradina 26. aprila održana je komemoracija za žrtve zločina u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac. Vijence su položile obitelji žrtava jasenovačkih logora, predstavnici visokih delegacija iz regije, izaslanstva lokalnih zajednica, predstavnici or-ganizacija sudionika NOB-a, političkih stranaka u Republici Srpskoj i nevladinih organizacija.

KOMEMORACIJA ZA ŽRTVE JASENOVAČKOG LOGORA

Tačno u podne održane su pravoslav-na, židovska i romska molitva. Predstavnici udruženja Roma iz Prije-dora, Gradiške, Kozarske Dubice, Ba-nje Luke i Sarajeva posjetili su spomen-obilježje, položili vijence i odali počast žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu. U masovnim grobnicama nalaze se tije-la oko 40.000 Roma.

U spomen-području Donja Gradina 26. aprila održana je komemoracija za žrtve zločina u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac.

31

I pored svih pozitivnih promjena na planu međunarodne zaštite ljudskih prava, činjenica je da sama implementacija međunarodnih normi često ostaje samo “mrtvo slovo na papiru”. Romi žive na teritorijama ogromnog broja različitih država. Kao narod bez države, Romi često nisu u mogućnosti da uživaju čak ni elementarna prava koja su priznata drugim manjinama. Politika ljudskih prava istovremeno znači i „izbor između prioriteta“, što državne organe dovo-di pred legalni ali i moralni izbor – hoće li dati veći prioritet ljudskim pravima, „razvoju“ i slično. Romi su često izvan „državnih prioriteta“, tako da njihova prava bivaju zanemarena i ozbiljno ugrožena. Prema podacima romskog nevladinog sektora svega jedan posto Roma u BiH je zaposleno, 70 posto je bez sigurnog krova nad glavom, 30 posto je zdravstveno osiguranih, a svega 30 posto djece Roma uključeno je u proces obrazovanja na svim nivoima.Složeno uređenje države Bosne i Hercegovine dodatno usložnjava rješavanje ovih pitanja. Bosna i Hercegovina je pristupila Dekadi uključenja Roma 2005-2015., a ove godine su u dr-žavnom budžetu prvi put izdvojena tri miliona konvertibilnih maraka za realizaciju akcionih pla-nova za Rome. Romi na terenu ipak još uvijek ne osjećaju pomoć države. Činjenica je da je pred nama period od sedam godina u kojem bi se položaj Roma morao kvalitetno promijeniti.

ŽIVOT ROMA DANAS

U Kaknju, u kojem živi oko 2.200 Roma, i ove godine tradicionalno je proslavljen Đur-đevdan.Pripreme za ovaj dan započele su 5. maja. Romi tog dana odlaze do mlina koji se nala-zi na rječici Zgošći koja se ulijeva u Bosnu. Mlin je star preko stotinu godina i još ga rijet-ki koriste da bi samljeli žito. Romi iz Kaknja smatraju da umivanje vodom koja je zahvaćena ispod mlinskog točka do-nosi zdravlje i mladost. Nakon što se natoči voda, bere se jorgovan, žara i vrbine granči-ce. Žarom se žare svi koji žele da budu zdra-vi. Žarom se prelazi i preko bolnih mjesta jer se vjeruje se da će to pomoći u ozdravljenju.Vrbinim grančicama se simbolično šibaju mlade žene. Vjeruje se da će na taj način žena do sljedećeg Đurđevdana roditi zdravo dijete. Također se smatra da će nerotkinje koje se za Đurđevdan “išibaju“ vrbinom gran-čicom i žarom ozdraviti i roditi zdravo dijete. Jorgovan se koristi zbog njegove ljepote i li-jepog mirisa, a postoji vjerovanje da će uno-

KAKANJSKI ROMI OBILJEŽILI ĐURĐEVDAN

šenjem ovog cvijeta u kuću sve biti ljepše to-kom cijele godine. Rituali obilježavanja Đurđevdana podrazu-mijevaju buđenje u rano jutro 6. maja. Tog jutra ukućani se umivaju, tradicionalno pale vatru i boje jaja lukom i žarom iz vatre. Ovo je dan buđenja prirode i dolaska prolje-ća i sva simbolika obilježavanja 6. maja je upravo usmjerena ka tom cilju.. Romi u Kaknju ovaj dan nazivaju i Jurjevo. Bilo kako bilo, svi Romi u Kaknju svake go-dine s radošću dočekaju ovaj dan.

Mujo Fafulović

32

KAKO SU SE PRVI PUT SRELI INDIJCI IZ KANAUDŽA S EVROPSKIM

KRŠĆANIMA

Bliska Azija na kraju 11. stoljeća

Prisjetimo se ukratko situacije u drugoj polo-vini 11. stoljeća: bilo je to doba političkih sva-đa u bliskoj Aziji. S jedne strane, Bizantija je pokušavala proširiti teritorije i 1045. godine osvojila je staru prijestolnicu Armenije, Ani. Međutim, tamo nije ostala ni 19 godina jer su došli Seldžuci, koji su je 1064. preuzeli od bizantijskih sila, razbijajući, paleći i ubijajući, pa su otjerali bizantijske okupatore. S druge strane, Seldžuci (suniti) već u 1055. godini osvajaju Bagdad i oslobađaju halifu (i on je sunit) od Bujida (koji su bili šiiti), ali samo tri-četiri godine kasnije su Fatimidi (šiiti) iz Egip-ta zauzeli Bagdad uz pomoć Arslana al-Ba-sisara. Oni su postepeno širili svoje teritorije i zauzeli južnu Palestinu 1095., pa su poslije stigli u Jerusalem, koji su zauzeli 1098. go-dine (kao što smo već spomenuli), pod za-povjedništvom vezira al-Afdhala, armenskog porijekla. Ubrzo je njihova vladavina obuhva-tila još zemalja na sjeveru, uključujući Bejrut i Damask (Šan). Dakle, i Jerusalem se nala-zio unutar egipatskih granica. Kasnije ćemo vidjeti zašto je taj element za nas tako znača-

jan. Bile su to godine dolaska križara iz Evro-pe u blisku Aziju, pa razbijanja križara u prav-cu Svete zemlje. Ne smijemo zaboraviti da je nastala najveća promjena ravnoteže 28. au-gusta 1071., kad su Seldžuci zauzeli Manzi-kert i od tada vrlo brzo proširili svoje teritorije, sve dok nisu pokrili maltene cijelu Malu Aziju, oduzimaći je od Vizantije. Tamo su Seldžuci digli rumsko carstvo (ova država se zvala i Rumski sultanat, što je značilo “grčki”, i nje-na prijestolnica je bio grad Konja; prva prije-stolnica je bio grad Nikeja (1081-1097) a dru-ga Konja (1097-1302), a Bizantiji su ostavili samo neke male zemlje na obalama.

Evropski kršćani u Maloj Aziji (Anatoliji) i na Bliskim istoku

Anonimni hroničar, verovatno iz Sicilije, osta-vio je u latinskoj knjizi “Gesta Francorum” (Šta su Frankovi uradili) opis prvog križar-skog rata i povijest kršćana kad si prispjeli u Malu Aziju i dalje u Svetu zemlju. I dva fran-cuska hroničara, Fulčer iz Chartresa i Radulf iz Caena, pisali su o tom krvavim putovanju i događajima do Jerusalema. Doznajemo od njih da su posljedni križari prešli na azijsku stranu, sami su htjeli da odu u rat protiv Sara-cena odnosno muslimana. Konačno su mu-slimani ubili posljednje “siromahe” kad su ovi

Dr. Marcel Courthiade (Kurtiade) je Rom grčkog porjekla (Ba-ćori). Rođen je u Francuskoj prije 56 godina i živio preko 20 godina u Jugoslaviji i Albaniji. Na Sorboni je završio fakultet i dok-torirao na odsjeku za lingvistiku. Pre 12 godina se vratio u Francusku gde predaje romski jezik i kulturu na universitetu Inalco. Dr. Courthiade napisao je prvi bukvar romskog jezika, štam-pan u Sarajevu 1990. godine za izdavačku kuću Svjetlost. U tom periodu bio je saradnik tadašnjeg Instituta za proučavanje međuetničkih odnosa. Zadovoljstvo nam je da dr. Courthiade sarađuje na našem ča-sopisu. U ovom broju magazina možete pročitati nastavak njegovog teksta o porijeklu Roma.

PORIJEKLO ROMA (III)

Dr Marcel Kurtiade/Courthiade Maśkarthemutni Rromani Ùnia & INALCO

33

stigli u gradić Cyuitis, u blizini Nikeje (danas İznik) u septembru 1096. (Nikeja je tada još bila prijestolnica carstva.)

Bez obzira na to, polako dolaze drugi križari, grupa po grupa, u Carigrad, i prelaze morem na azijsku stranu u maju 1097. Tada opsjedaju Nikeju i ubrzo je osvoje. Nakon toga osvajaju više gradova: Edesu 10. marta 1098., Antio-hiju 3. juna 1098. (ali deset dana kasnije Sa-raceni potiskuju kršćane nazad!), Ma’arrat al-Numan 12. decembra (pripovijeda se da su tamo kršćani kuhali i jeli ubijene muslimane), te na kraj Àrku 14. marta 1099. Evropske kr-šćane su nazivali “frandžima” i do dan-danas lik frandže ostao je u lokalnim starim priča-ma kao primjer ljudoždera. Frandži konačno stižu pred Jerusalem 7. juna iste godine, ali unutar grada je došlo do promjene: ne vla-daju više Seldžuci, jer su godinu dana ranije (26. augusta 1098.) Fatimidi opet došli i pro-gonali ih, ponovo osvajajući Jerusalem, gdje su našli ljude iz Horasana i Indije. Zato kad su križari, poslije mjeseci opsade izgladnje-log grada, ušli u njega 15. jula, nisu više našli Seldžuke, nego najvjerovatnije samo egipat-ske Fatimide zajedno s Horasancima i Indij-cima. Potpuno je, dakle, logično da su ih sve zvali Egipćanima bez obzira na njihov pravi etnicitet. Njih nije interesiralo da znaju ko je ko, nego, poslije dvije godine teškog rata, da ubiju što više “neprijatelja kršćanstva”.

Od dokumenata do hipotezaSve što smo do sada napisali poznato je u povijesti: put križara nam je takoreći poznat iz dana u dan. S druge strane, saznajemo od Cangasa da su se ljudi iz Horasana i Indi-je (Pentopotamije) nalazili u seldžučkoj voj-sci kad su ovi napali Manzikert. Na osnovu ovoga možemo se usuditi na ekstrapolaciju: kad su bili Indijci sa Seldžucima u Manziker-tu 1071., zašto ne bi bili opet s njima u Jeru-salemu 18 godina kasnije? Što se tiče Hora-sana, znamo da su bili ljudi odande: čitamo više puta kod anonimnog Sicilijanca i dvojice Francuza o Horasanu kao o veoma dalekom (i bogatom) kraju odakle dolaze Seldžuci. Ne spomenuh pak Indiju. Zašto? Treba razmisi-liti. Prvo, Indija nije bila poznata Evropljani-

ma u 11. stoljeću. Zbilja, bila je poznata rani-je, u drevna vremena, ali je poslije Evropa na nju zaboravila. Dva argumenta nam mogu to malo osvijetliti:

a) Stare hronike spominju veliki broj etnija i grupa: Arape, Grke, Sirijce, Armence, Turke, Kurde, Perzijance itd. Među njima ima i sekti, kao što su publićani i azimićani. Ali, javljaju se i drugi nazivi, u kojim ne možemo prepo-znati ni etniju niti sektu: na latinskom Angu-lani ili Agulani. Mnogi istraživači su ispitivali šta to može značiti i 1932. historičar H. Gibb smatra da ova riječ može predstavljati lokal-no prilagođavanje arapsko-perzijske riječi gulam (rob, zatočenik, neslobodan, ali često i drukčije povlašten, čovjek u armiji Seldžu-ka – danas na arapskom znači “mladić”). Za-ista, arapski oblik al-gulam (s članom) zvuči po pravilima tadašnjeg grčkog izgovora “ag-gulam” ili “angulam”, koje se može lako pre-tvoriti u “angulan”. Ovi Angulani su bili jako hrabri, odjeveni u lake ali otporne oklope, bili su kvalitetni vojnici, i, kao što smo spomenu-li, znamo da su među njima bili brojni “Turci” (muslimani), pa i ljudi iz Indije. Možemo, da-kle, zaključiti da je riječ gulam odnosno Angu-lan, pravo govoreći, bila možda ne strogi na-ziv Roma na tadašnjem Bliskom istoku, nego širi pojam, koji je obuhvatao i proto-romske robove i “turske” robove koji su služili u sel-džučkoj vojsci. Kao posljedica toga, ipak, An-gulani i Egipćani su bili prva imena kojim su bili praromi poznati Evropljanima.

b) u “Gesta Frankorum”, kada se spominju Saraceni, Turci ili druge etnije iz dalekih ze-malja, često se piše da su imali “brojne bo-gove” – dok je svako u Evropi, čak i najveće neznalice, znao sa sigurnošću da muslimani imaju samo jednog boga, Allaha. U ovoj knjizi čitamo rečenice tipa: “tako mi Muhammeda i svih naših bogova”, “tako mi časti svih na-ših bogova”, ili “istinu kažem, tako mi imena svih naših bogova”. Prazna optužba? Politič-ka laž, tako da bi neprijatelji izgledali još veći neprijatelji nego što su? Ko zna...? A ipak, moguće je da je među “Saracenima” osim istinskih muslimana jednobožaca bilo i lju-di koji su vjerovali u više bogova, kao što su

34

bili Indijci. Verovatnija je ova hipoteza utoliko više što znamo šta su Seldžuci dali Indijcima da zadrže svoju staru vjeru.

Ono što smo ovdje izlagali samo je hipote-za, ali dosta verovatna, ako predstavlja dobro objašnjenje zašto su Evropljani toliko godina zvali Rome “Egipćanima”. Ova interpretacija je ipak mnogo bolja nego okao bičan navod, da su navodno Romi živjeli u takvim mjestima zvanim “mali Egipat” i da su zbog toga dobili nadimak Egipćani ili “iz Egipta”, odnosno kroz prizmu ironije “faraoni”. Logičnije je zamisliti da su u konfuziji i haosu napada na Jerusa-lem i narednih krvoprolića bili brkani za Egip-ćane nego da se pretpostavi da su prije toga negdje postojala mjesta zvana “mali Egipat” i da su od toga preuzeli dotični naziv.

Prvi Romi u EvropiKrižarski rat nije bio posebno pošten, ne po-šteniji od drugih ratova: “Gesta” pripovijeda da su različite grupe mijenjale saveze i pre-lazile s jedne strane na drugu. Većina ljudi nije vjerovala drugima, sumnja je bila opća. Najviše su se mijanjali Armenci i Sirijanci, ali znamo da su i Egipćani pokušali da se udru-že s kršćanima protiv Seldžuka... Poštenje je bilo daleko od njih... Jedna veza je bila vrlo važna: ubrzo poslije dolaska evropskih kršćana (frandži) u blisku Aziju, Venecija je počela trgovinu sa Seldžucima, iza leđa rim-skog pape, koji to ne bi dopustio. Ali novac je bio najmoćniji i Republika svetog Marka po-krenula je trgovačku djelatnost u gradovima seldžučkog sultanata, ili rumskog carstva, s prijestolnicom u Konji (ova je država bila cilj prethodne prisutnosti Bizantijskog carstva), gdje su dolazile skupocjene robe iz dalekih azijskih oblasti.

Zanimljiva je činjenica da je prisustvo prvih Roma u Evropi zabilježeno u venecijanskim zemljama prema morskom putu: Kipar, Nav-plios i Motoni u južnoj Grčkoj, pa dalje Krit i jonski otoci do Republike Raguze (grad Du-brovnik i krajina unaokolo – dio venecijan-skih imanja). Mogli su prvi Romi stići u Evro-pu ovim putem i donijeti naziv “Egipćani” do Venecije jednostavno zato što su mislili da

njihovo ime u evropskim jezicima zvuči kao “Egipćani”.

Konfuzija je bila još veća zbog prisutnosti već od više od šest stoljeća pravih Egipća-na na Balkanu (danas su znani kao balkanski Egipćani ili Aškalije) i zbog vještine i Roma i Egipćana u magiji i gatanju (na romskom do-rakăripe, drabaripe, odnosno zumavipe kod ruskih Roma itd...), kao zanati psihološke po-drške – konkurencija, koju uostalom crkva nije dugo trpjela. Nije poznata sudbina onih Roma prvog talasa: vjerojatno su se stopili s lokalnim neromima, ali dolazili su kasnije u Evropu sljedeći talasi Roma u 14. stoljeću, kad je malo pleme Osmana rastalo i srušilo Seldžuke poslije više od 200 godina vladevi-ne sultanata Konje, u kojim je živjela i mno-žila se većina romske populacije iz drugih et-nija. Tada su ovi “novi” Romi došli u Evropu preko Balkanskog poluotoka. Oni nisu oni bili upoznati o egipatskim događajima (ili možda za njih nisu bili relevantni, ili su već znali da njihovo ime u drugim jezicima nije “Egipća-ni”) i kad su ih Evropljani pitali otkud dolaze, odgovarali su da potjeću iz Indije. Za to na-lazimo više puta potvrdu u dokumentima od 1422. do 1630. godine. Kasnije se zaboravi-lo prvobitno indijsko porijeklo Roma i širila se opet legenda o egipatskom porijeklu, s više varijanti i interpretacija jer kad bi Romi rekli “iz Indije” nije bilo nikakve reakcije ljudi, dok kad bi rekli “iz Egipta” odmah bi se izrazila velika milost i simpatija prema njima. Razlog tome je bilo neznanje Evropljana o Indiji, dok je Egipat bio poznat ne samo iz Biblije nego i zbog križarskih ratova. Sasvim je prirodno da je legendu postepeno prevladala istina, ali ipak je verovatno da nisu svi učeni zabo-ravili o Indiji bez obzira što od 1630. do 1775. (datum objavljivanja anegdote Valjija Ištvana u članku Samuela Agostona) ne nalazimo u tekstovima nikakav navod o ovoj zemlji, pa su se nje katkad sjetili u znanstvenim razgovori-ma. Od onog trena kad je naš narod stigao u Evropu započinja njegova prava povijest, sa nizom dokumenata koji svedoče, godinu za godinom, o romskom životu na evropskom kontinentu...

35

Čovjek koji je želio dobro Romima / da se ne zaboravi /MIRSAD SEJDIĆ

Mirsad Sejdić je rođen 2. januara 1964. u Kaknju.Sjećanje na Mirsu je sjećanje na čovjeka koji je želio dobro svim Romima, na hrabrog i iskrenog borca za prava Roma u Bosni i Hercegovini.Bio je predsjednik Omladinske romske ini-cijative Kakanj od njenog osnivanja 2001. godine. U svom radu najviše se zalagao za obrazovanje romske djece i omladine. Kvali-tet i uspjeh njegovog rada i rada ORI Kakanj prepoznali su Soros fondacija i lideri rom-skih udruženja u regiji. ORI Kakanj je tako postao vodećom organizacijom Centra za podršku, informiranje i zajedničko djelovanje romskih udruženja. Po istom modelu kasnije

su formirani i centri u Tuzli i Gradišci. Mirsad Sejdić je od 2004. kao voditelj Centra pokrenuo veliki broj aktivnosti na poboljša-nju uvjeta života Roma u naselju Varda, ak-tivno učestvovao u izradi akcionih planova, dao veliki doprinos razvoju romskog nevladi-nog sektora. Svojim radom i zalaganjem ra-zvio je komunikaciju između lokanih vlasti i romskih nevladinih organizacija.Bio je član Odbora za Rome pri Vijeću mini-stara, član privremenog predsjedništva Vije-ća nacionalnih manjina FBiH i kandidat za člana Općinskog vijeća na prethodnim lo-kalnim izborima.Mirsad Sejdić nas je zauvi-jek napustio 9. maja ove godine.

Mirsad Sejdić bijandilo e 2. januari 1964. ande Kakanj.Saja šerutno ande ternipeski romengi inicja-tiva Kakanja taro početko 2001. berš.Ande pire bućha majbut tradijan edukacija Romenge čhavoren thaj ternori. Kvaliteto thaj uspjeh leke bućhatar diklan o SOROS fonacija thaj liderura Romengi ama-lišen ande regiono. ORI Kakanj gaja ikljol sar šerutni ande Centro palo žutipe, informirime tha centrura ande tuzla, Gradiška. Mirsado saha šerutno taro 2004. ande Kakanjsko centro thaj inicirisarada buteder aktivitetura sar te laćharen e Romengo trajo ande ma-

MIRSAD SEJDIĆ Manuš savo manglan laćhipe palo Roma / te na avol bistardo /

hala Varda, aktivno ćherdan bućha ande ra-ćharipe akcijako planura, dija baro doprinos ande barvalipe ande Romengo bivladikano sektoro, raćharda laćhi komunikacija maškar lokalno institucijake thaj Romengo NVO.Vov saha membro ande Trunjisardo odboro palo Roma uzo Ministrako Konsilo, saha čla-no bućhaki grupake ande Konsilo bašo na-cionalno minjoritetura FBiH, thaj saha kan-didato pe elekcija paša Opštinsko Konsilo Kakanj. Mirsad Sejdić aćhadjan amen 9. majo 2009. berš. Saha baro maripesko ma-nuš palo manušenge ćhačipe thaj palo Rom-engi ćhačipe ande Bosne thaj Hercegovina.

36

FondotvorenodruštvoBiHRoma program

PREGLED PODRŽANIH PROJEKATA IZ ROMSKIH UDRUŽENJAJuli2009

ORGANIZACIJA(Podnosilacaplikacije)

NAZIV PROJEKTATrajanje projekta

OBLAST ODLUKAUPRAVNOG ODBORAFOD BiH

1 UDRUŽNJE ROMA ‘’ROMANO DROM’’ ŽIVINICEStarapruga97,Žvinice061/943400035/772186 www.romskicentar-tk.org Upartnerstvusa:Udruženjegrađana„RomiKalesija“HalisijskabbTel.061/960151

PRIMJENA STRATEGIJE I AKCIONOG PLANA NA PROBLEM STANOVANJA / LEGALIZACIJA NELEGALNIH OBJEKATA

6mjeseci

STANOVANJE

CILJ PROJEKTA:Kroz lobiranje spram loklanih struktura vlasti i ostalih naležnih institucija i medijsku promociju, stvoriti uslove za obezbjeđivanje osnovnih prava građana Roma putem legalizacije nelegalno izgrađenih i neizgrađenih objekata iz romskih zajednica Olanovica, sa područja Općine Kalesija, te Ciljuge I i II, jednog dijela naselja Stara pruga i Karaula sa područja Općine Živinice.

Podržati

14.493 KM

2 UDRUŽENJE GRAđANA„SRETNI ROMI“ TUZLAZlatanaMešića110,Tuzla035/228248061/649393admirbiberovic@yahoo.comUpartnerstvusa:U.G.BahtaloILOBanoviciU.L.Branilaca27,BanoviciTel/061-143128

LEGALIZACIJA NELEGALNO IZGRAđENIH OBJEKATA NA PODRUČJU TUZLE I BANOVIĆA

6mjeseci

STANOVANJE

CILJ PROJEKTA:Lobirati prema lokalnim strukturama vlasti i ostalih nadležnim institucijama kako bi se stvorili uslovi za provođenje legalizacije nelegalno izgrađenih objekata kako je to predviđeno prema akcionom planu za stanovanje Roma. Projekat će obuhvatiti romske zajednice Mosnik, Miladije, Mosnički Potok, Krojčica i Crvene Njive sa područja Općine Tuzla, te sa područja Općine Banovići romske zajednice Veseli Brijeg, Omazići, Oskova, Jezero, Odorovići i Mačkovac.

Podržati

13.854 KM

3 E.U.R. „ROMALEN“ KAKANJVDivizijeNOP-a124Kakanj061/801-759032/553-451ROMALEKAKANJ@YAHOO.COM

STVARANJE OSNOVA ZA IMPLEMENTACIJU AKCIONIH PLANOVA ZA RJEšAVANJE PROBLEMA ROMA NA PODRUČJU OPĆINE KAKAKNJ KROZ PRODUKCIJU I EMITOVANJE ROMSKOG RADIO PROGRAMA U KAKNJU

3mjeseca

MEDIJI / INFORMISANJE / DEKADA ROMA

CILJ PROJEKTA:Informisanjem romske populacije i šire javnosti na području Općine Kakanj putem 12 radio emisija o romskoj problematici, kulturi i tradiciji, Dekadi, akcionim planovima, te pozitivnim primjerima iz prakse, poboljšati odnose sa lokalnim strukturama vlasti i probuditi interes za romsku problematiku u široj zajednici, doprinoseći stvaranju uslova za implementaciju akcionih planova za rješavanje problema Roma.

Podržati

9.802 KM

37

4 UDRUŽENJE GRAđANA „ROMANO CENTRO“ZENICAUlicaCrkvice,Obdanište“Kanarinac”,28032/407–353romskicentar@gmail.com

SUDJELOVANJE RODITELJA ROMSKE DJECE U OBRAZOVNOM PROCESU

6mjeseci

OBRAZOVANJE

CILJ PROJEKTA:Promovisati veće učešće roditelja romske djece u školskom životu, te veće učešće njihove zajednice u vezi s obrazovnim procesom na području Općine Zenica.

Podržati

9,550 KM

5 OMLADINSKA ROMSKA INICIJATIVA KAKANJ Šehidska5,Kakanj032/558632SEKIS2003@YAHOO.COMUpartnerstvusa:NezavisnomromskomorganizacijomKakanj

UKLJUCENJE ROMA U TRŽISTE RADA

5mjeseci

STANOVANJE

CILJ PROJEKTA:Povećanje zaposlenosti pripadnika romske populacije u Općini Kakanj provođenjem dijela mjera iz Akcionog plana BiH za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja.

Podržati

12.244 KM

6 UDRUŽENJE ROMA «ROM» BIHAĆGrabeškabb,Bihać061/809096dragicabiukovic@yahoo.de

KORAK DO ZDRAVLJA

6mjeseci

ZDRAVSTVENA ZAšTITA

CILJ PROJEKTA:Poboljšanje zdravstvenog stanja pripadnika romske zajednice Bihać kroz edukaciju, istraživanje, suradnju s općinskim i kantonalnim institucijama zdravstva i socijalne skrbi.

Podržati

7.554 KM

7 UDRUŽENJE ROMA OPšTINE PRIJEDORRudničkabb,Prijedor052/215577061/589617salesevic@blic.net

SVARANJE USLOVA ZA SISTEMSKO RJEšAVANJE STAMBENE PROEBLEMATIKE ROMA U OPšTINI PRIJEDOR

3mjeseca

STANOVANJE

CILJ PROJEKTA:Obezbjediti uslove za regulisanje pravnog statusa zemljišta na kojem se nalaze objekti u kojima žive Romi i legalizaciju bespravno izgrađenih objekata uz propisanu projektnu dokumentaciju za što veći broj Roma, te na taj način poboljšati njihove mogućnosti za konkurisanje prema donatorima da bi se lakše riješio stambeni problem Roma putem Akcionih planova.

Podržati

6.780 KM

8 UDRUŽENJE ROMA „GRADIšKA“GavrilaPrincipabb,Gradiška051/814179urgradiska@yahoo.com

Upartnerstvusa:UdruženježenaRomkinja„Romskamladost“Gradiška

KAMPANJA ZA PROMOCIJU AKCIONIH PLANOVA

6mjeseci

PROMOCIJA AKCIONIH PLANOVA ZDRAVSTVO

CILJ PROJEKTA:Obezbijediti besplatan godišnji sistematski pregled za Romkinje na području Opštine Gradiška, te upoznati građane i lokalne vlasti sa akcionim planovima i značajem njihove implementacije.

Podržati

10.555 KM

38

9 „SARAJEVSKI ROMI“ OPĆINA NOVI GRAD - SARAJEVOSafetaHadžića34,Sarajevo061/274883urzivotroma@hotmail.comzivotroma@net.hrbela_luda17@hotmail.com

Upartnerstvusa:„ŽivotRoma“OpćinaNovoSarajevoDr.FetahaBećirbegovića39061565989MuhamremTahirović

STVARANJE UVJETA ZA USPJEšNIJE UKLJUČENJE ROMSKE DJECE SA PODRUČJA DVIJE SARAJEVSKE OPĆINE U REDOVAN OBRAZOVNI SISTEM UZ OČUVANJE ROMSKOG JEZIKA, KULTURE I TRADICIJE KAO NAČINA BORBE PROTIV PREDRASUDA šIRE JAVNOSTI SPRAM ROMA I OBRATNO

4mjeseca

OČUVANJE KULTURE I TRADICIJE

CILJ PROJEKTA:Stvaranje uvjeta za uspješnije uključenje romske djece sa područja dvije sarajevske općine u redovan obrazovni sistem uz očuvanje romskog jezika, kulture i tradicije kao načina borbe protiv predrasuda šire javnosti spram Roma i obratno.

Podržati

12.260 KM

10 UDRUŽENJA “ŽENA ROMKINJA” ZAVIDOVIĆIPinkasaBandtabb,Zavidovići032866337061321363uzr.romkinja@gmail.com

Upartnerstvusa:UdruženjemRoma„Srceistine“,Zavidovići

STVARANJE UVJETA ZA INKLUZIJU ROMSKE DJECE I OMLADINE U REDOVAN OBRAZOVNI SISTEM I DRUšTVO

5mjeseci

OBRAZOVANJE

CILJ PROJEKTA:Unapređenje položaja romske djece (uključujući i djecu s posebnim potrebama, te djecu sklonu skitnji i prosijačenju) i omladine sa područja Općine Zavidovići inkluzijom u redovan sistem obrazovanja putem realizacije aktivnosti obezbjeđivanja predškolskog obrazovanja za romsku djecu iz Plana akcije o obrazovnim potrebama Roma uz rad na očuvanju romske kulture i tradicije.

Podržati14.416 KM

11 UDRUŽENJE ROMA «ROMSKI SAN» BRČKO DISTRIKTPrutačebb,RahićkodBrčkog061/288584049/520224

ZAGOVARANJE ZA UVOđENJE POZICIJE REFERENTA ZA ROME NA PODRUČJU BRČKO DISTRIKTA BIH

3mjeseca

OBRAZOVANJE

CILJ PROJEKTA:Na području Distrikta Brčko uspostaviti pozicijr romskog referenta za obrazovanje koji bi radio na unapređenju obrazovanja romske djece kako je zacrtano Akcionim planom o obrazovnim potrebama Roma.

Podržati

6.486 KM

39

12 UDRUŽENJE GRAđANA OMLADINSKA ROMSKA INICJATIVA „BUDI MI PRIJATELJ“ VISOKOZanatskicentar26,SebiljiVisoko032/733-667ugorivbmp1@yahoo.com

RAD NA STVARANJU USLOVA ZA IMPLEMENTACIJU AKCIONOG PLANA STAMBENOG ZBRINJAVANJA ROMA NA PODRUČJU OPĆINE VISOKO

6mjeseci

STANOVANJE

CILJ PROJEKTA:Edukacija i podizanje svijesti društva, romske populacije, te općinskih struktura o potrebi rješavanja stambenih problema Roma.

Podržati

5.660 KM

13 UDRUŽENJE ROMA „PONJIR“ KLJUČPonjirbb,Ključ066/730-115nermina.hamedovic@clrbih.com

KAKO POMOĆI ŽENI ROMKINJI

4mjeseca

ZAPOšLJAVANJE POLOŽAJ ŽENE ROMKINJE

CILJ PROJEKTA:Stvaranje uslova za realizaciju Akcionog plana za zapošljavanje i ekonomsko osnaživanje Roma (a naročito Romkinja) na području Općine Ključ (Ponjir – MZ Velagići) promocijom postojećih s trateških dokumenata koji se tiču romske populacije i lobiranjem spram lokalnih vlasti

Podržati

4.411 KM

14 UR “ROMSKA SUZA” SREBRENICAKazani,bb(M.Titabb)Srebrenica061/502321061/392289romska.suza@hotmail.com

PODIZANJE SVIJESTI O VAŽNOSTI SREDNJEG I OSNOVNOG OBRAZOVANJA ROMSKE DJECE

6mjeseci

OBRAZOVANJE

CILJ PROJEKTA:Povećati svjest roditelja romske djece o važnosti obrazovanja za njihovu djecu, te time unaprijediti uspijeh u školi i redovno prisustvo na nastavi za romske učenike u projektom ciljanim lokacijama.

Podržati

7.875 KM

15 UDRUŽENJE ROMA „EURO ROM“, TUZLABosneSrebrenebb(SKPC„Mejdan)Tuzla061/294992035/228884eurorom_bih@yahoo.com

Upartnerstvusajoščetiriudruženja:UdruženjegrađanaRoma„Povratnika”UdruženjeRoma“Đelem,Đelem”UdruženjeRomaPoljiceUdruženjeRoma“Centarzarazvoj,obrazovanjeizapošljavanjeRoma”

UPOZNAVANJEM AKCIONIH PLANOVA DO EFIKASNIJE IMPLEMENTACIJE

5mjeseci

PROMOCIJA AKCIONIH PLANOVA

CILJ PROJEKTA:Upoznavanje romske populacije, struktura vlasti i javnosti sa procedurom implementaciji Akcionih planova kroz efikasnu realizaciju Akcionog plana za rješavanje pitanja Roma u oblasti zapošljavanja, obrazovanja, stanovanje i zdravstva na području Tuzlanskog kantona.

Podržati

19.362 KM

16 “ROMANO ZULARIPE”JAČANJE ROMAVITEZSofabr.72,Vitez063/856–244ROMANOZU@YAHOO.COM

ZAJEDNO DO šKOLSKOG USPJEHA

5mjeseci

OBRAZOVANJE

CILJ PROJEKTA:Afirmacija romske djece i omladine starosne dobi od 5 do 19 godina kako bi se kroz angažman profesionalnog osoblja, nastavnika, učitelja i studenata povećao školski uspjeh najmanje 20 učenika romske populacije i pripremilo najmanje 20 romske djece za početak školovanja.

Podržati

9.504 KM

17 UDRUŽENJE ROMA “TERNIPE” VITEZKruščicabb,Vitez063-579-789063-221-743FEHIM.OSMANOVIĆ@TEL.NET.BAUpartnerstvusa:Centarzamajke”Palma”

SKLANJANJE DJECE SA ULICE

5mjeseci

OBRAZOVANJE

CILJ PROJEKTA:STVORITI UVJETE ZA OPISMENJVANJE PRIPADNIKA ROMSKE POPULACIJE IINTEGRACIJU ROMSKE DJECE U REDOVAN OBRAZOVNI SISTEM, KAKO BI ROMI NA PODRUČJU OPĆINE VITEZ IMALI JEDNAKE šANSE ZA DOSTOJANSTVEN ŽIVOT KAO DRUGI GRAđANI.

Podržati

12.416 KM

18 “EVROPSKI PUT ROMA” TUZLAOmladinskiradnihbrigada37061651613udruzenjeepr@gmail.com

Upartnerstvusa:Udruženje Roma Romska braća «Romano phralipe Skočić»

ISTRAŽIVANJE ZAPOSLENOSTI ROMA U INSTITUCIJAMA OD OPšTEG INTERESA I JAVNIM PREDUZEĆIMA U TUZLI

5mjeseci

ZAPOšLJAVANJE

CILJ PROJEKTA:Stvoriti bazu podataka o uposlenim Romima u institucijama i organizacijama od općeg interesa i animirati javnost, nevladine organizacije i nosioce javnih funkcija da se sadašnje stanje promijeni upošljavanjem što većeg broj pripadnika romskog naroda, te animirati Rome u zajednici da u skladu sa propisima traže svoja prava u oblasti zapošljavanja kako bi inicirali aktivnosti na izmjeni propisa koji nisu u interesu Roma.

Podržati10.143 KM

19 UDRUŽENJE „ROMI I PRIJATELJI„ ILIJAšIvanaF.Jukića2,Ilijaš061246-124raifalimanovic@hotmail.com

STAMBENO ZBRINJAVANJE ROMSKIH PORODICA NA PODRUČJU OPĆINE ILIJAš

4mjeseca

STANOVANJE

CILJ PROJEKTA:Trajno i kvalitetno riješiti stambeno pitanje romskih porodica na području Općine Ilijaš i iste uključiti u sve aspekte društvene nadgradnje i civiliziranog života.

Podržati

6.529 KM