provjetravanje prostorija

3P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

P r a k t i č n i p r i r u č n i k b r. 1

Izdavač: GEALAN-primijenjena tehnika

Provjetravanjeprostorija

Provjetravani prozor na ispitanom stanju

PHB-1-kroat.indd 3PHB-1-kroat.indd 3 12.05.2009 08:40:1412.05.2009 08:40:14

4

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Za informacije koje se nalaze u ovom praktičnom priručniku ne daje se nikakvo jamstvo po pitanju potpunosti i istinitosti. Tvr6tka GEALAN Fenster-Systeme GmbH zadržava pravo u svako doba promijeniti sadržah sljedećih informacija. Ne postoji obveza mijenjanja pogrešnih, zastarjelih ili pogrešnih informacija kao ni obveza dopunjavanja nepotpunih informacija. Preporuke se daju bez naknade. Vrijedi članak 675 II BGB (njemačkog saveznog zakonika). Prije svake upotrebe ovih informacija korisnik ih mora samostalno ispitati. Ove informacije ni u kojem slučaju ne predstavljaju jamstva ili garancije ka-rakteristika. Oni nisu ni upute za upotrebu proizvoda ili drugih usluga tvrtke GEALAN Fenster-Systeme GmbH.Tvrtka GEALAN Fenster-Systeme GmbH ne preuzima nikakvo jamstvo za korištenje sljedećih informacija, s iznimkom jamstva za namjeru ili grubi nemar. Za pravne zahtjeve u vezi sa sljedećim informa-cijama vrijede njemački pravni propisi uz isključenje odredaba međunarodnog privatnog prava.

Stanje: listopad 2005.

Naknadno tiskanje i umnožavanje, čak iznimno samo uz naše odobrenje.

Sva prava pridržana.

Izdavanjem ovog radnog predloška pre-staju vrijediti sva prijašnja izdanja.

Usluge savjetovanja tvrtke GEALAN Fenster-Systeme GmbH,Hofer Straße 80, D-95145 Oberkotzaupružaju se bez naknade.


5P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

SadržajKapitel Seite

1. Razvoj prozora s provjetravanjem 6

2. Zadaci provjetravanja prostorija 8

Reguliranje vlažnosti zrakau prostoriji 9Krivulja rosišta 10Temperatura rosišta itemperatura kritična zastvaranje plijesni 11Izoterme 13Klima prostora i higijenastanovanja 14Obnavljanje respiratornog zraka 14Odstranjivanje mirisa ištetnih tvari 14Transportiranje ulaznog zraka sustava za odvođenje zraka 15Reguliranje temperature zraka u prostoriji 15Dovod zraka za ložišta 15

3. Vrste provjetravanja 17 Prirodno provjetravanje 17Provjetravanje putem fuga 18Vrste prozorskog provjetravanja 18Provjetravanja kroz okna 21Strojno provjetravanje 21

4. Zahtjevi koji se traže od provjetravanja 23DIN 1946 T6 23DIN 18017 T1 23 DIN 18017 T3 23EnEV 24 DIN EN 12207 zrakopropusnost 24Blower-Door test 26

Kapitel Seite

5. Postavljanje problema 27

6. Prednosti GECCO-a 27

7. Razvoj GECCO-a Trajna funkcija 28Ispitivanja klime 28

8. GECCO-Plus u sustavu S7000IQ 29

Konstrukcijski dio 31 Rezultati ispitivanja Zrakopropusnost 33Vodotijesnost 34Zvučna izolacija 34

9. GECCO 3 za sustave s prislonom brtvom 35

Konstrukcijski dio 37 Rezultati ispitivanja Zrakopropusnost 39Vodotijesnost 39Zvučna izolacija 40

10. Tekstovi natječaja 41

11. Atesti Pregled 42

12. Popis literature 46


6

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Jeste li znali da 12,7% svih građevinskih šteta prilikom saniranja prozora nastaje djelovanjem plijesni?

Te su štete 1995. godine iznosile oko 420 milijuna DM! To proizlazi iz Izvješća njemačke Savezne vlade o građevinskim štetama (4. verzija, izdanje iz kolovoza 1995.) Tematikom ciljanog provjetravanja stana se već nekoliko godina bave građevinski stručnjaci, vlasnici kuća i stanari. U sve većem broju to se pitanje na-lazi i u ekspertizama vještaka i sudskim parnicama. Zašto odjednom ima toliko velikih problema s pojavom plijesni?

Ranije gotovo nitko nije pozna-vao problem kao što je zama-gljivanje i orošavanje u stambenim prostorima. Prije prve naftne krize i Uredbe o toplinskoj zaštiti od 1.11.1977. koja je slijedila iza toga grijali smo takoreći i okolni prostor a ne samo prostoriju. Stari prozori nisu bili ni približno toplinski nepropusni kao što su to današnji prozori. Tako su pro-zori strujanju zraka pružali samo mali otpor. Uski okviri su se vremenom trošili, pa o nekom sveobuhvatnom brtvljenju nije moglo biti ni riječi. Tako je neki stari prozor imao a-vrijednost od oko 5 m3/hm pri 10 paskala diferencijskog tlaka. Današnji prozori s a-vrijednošću se nalaze ispod razine od 0,1 m3/hm. Iz toga se lako može prepoz-nati da se preko prozorske fuge praktički više ne događa samoprovjetravanje. Od trenutka postavljanja novih prozora ne prolazi zrak, pa možemo uštedjeti ener-giju. No, iznenada se pojavljuje potpuno

1. Razvoj prozora s provjetravanjem

novi problem: vlažnost! To se pokazuje s poznatim popratnim pojavama kao što su: zamagljivanje i orošavanje na prozorskim staklima, stvaranje plijesni, građevinske štete i pogoršavanje stambene klime. Stoga se od nas traži da prostoriju pra-vilno prozračimo. Dakle, topli vlažni zrak iz prostorije se mora zamijeniti hladnim i

sušim vanjskim zrakom.

Potrebna nam je mogućnost provjetravanja koja pogrešno ili propušteno prozračivanje izjednačava do određenog dijela. Stoga je tvrtka GEALAN razvila prozore s provjetravanjem koji omogućavaju kontrolirani dotok zraka izvana i koji su u skladu s Uredbom o štednji energije i

zahtjevima o zvučnoj izolaciji.

Uredba o štednji energije stu-pila je na snagu u veljači 2002. godine i zamjenjuje Uredbu o toplinskoj zaštiti (kratica EnEV) iz 1995. godine. S EnEV treba se postići smanjenje emisije CO2 za 25% iznad standarda iz 1990. godine. Gubici topline uslijed provjetravanja ovdje igraju veliku ulogu. Kako bi se ovi gubici minimalizirali, posta-

vljaju se sve veći zahtjevi prema nepro-pusnosti prozora i oblaganjem zgrada. Prilikom ispitivanja primarne potrebe za energijom se kod izračuna gubitka topline uslijed provjetravanja na izbor stavljaju dvije mogućnosti, jedna s testom Blower-Door a druga bez Blower-Door testa.


7P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Prilikom izračuna s testom može se poja-viti smanjenje od 5 – 10% kod ukupne po-trebe za energijom. Ovdje projektant ima relativno povoljnu mogućnost optimi-ranja s obzirom na troškove. Neodgovarajuća obrada i nestručna montaža mogu se vrlo jednostavno utvrditi Blower-Door testom. Montažom prozora, koja kao rezultat toga mora sve više odražavati nepro-pusnost prozora, pojavljuje se sve više štetnih posljedica uslijed vlažnosti zraka. To je građevinska šteta br. 1 u Njemačkoj.

Već je gotovo postala obveza da se u nove prozore mora ugraditi neki sustav za provjetravanje kao npr. GECCO.

Povećano poboljšavanje ostakljenja i okvira u od-nosu na toplinsku izolaciju rezultira pomicanjem područja u kojima može nastati kondenzat kod kojih ostakljenje djeluje na rubno područje prozora.

U tom rubnom području je zbog vanjskih pretpostavki (npr. postojanje prikladne hranidbene podloge na žbuci) opasnost

od stvaranja gljivica vrlo velika. Prema novijim istraživanjima plijesan može nastati već pri vlažnosti zraka u prostoriji od 80% umjesto prije prihvaćenog podatka od 100%. Polazeći od 50% vlažnosti zraka u prosto-riji pri 20°C, tih 80% se dobije već pri temperaturi površine od 12,6°C, a ne kako je prije bilo prihvaćeno pri tempera-turi od 9,3°C.

Ova temperatura kritična za stvaranje gljivica mora se uzeti u obzir pri svim premišljanjima koja se

tiču tehnike prozračivanja.

U svrhu ispitivanja i kao do-kaz rubnih priključaka da su termički korektno izvedeni, utvrđen je temperaturni fak-tor fRSi (vidi također i Praktični priručnik br.7 «Toplinska zaštita / EnEV»).


8

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

2. Koje zadatke mora ispuniti provjetravanje prostorije?

Reduciranje vlažnosti zraka nije ni približno jedini zahtjev koji se postavlja kod modernog provjetavanja prostorije. Kontinuirana i dovoljna izmjena zraka stanovniku neke zgrade krajnje je važna. Moraju se ispuniti sljedeći kriteriji:

• Regulacija vlažnosti zraka u prostoriji

• Obnavljanje otpadnog zraka od disanja

• Odvođenje neugodnih mirisa i štetnih tvari

• Dovod zraka za sustave za odvođenje zraka

• Reguliranje temperature zraka u prostoriji

• Dovod zraka za ložišta ovisna o zraku u prostoriji


9P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

unutar neke zgrade. Zrak u prostoriji sadrži stanoviti udio vlage u obliku vodene pare. Ova vodena para nastaje u svakodnevnom životu: kuhanjem, pranjem, a tuširanjem se vo-dena para oslobađa u velikim količinama. Također i ljudi prilikom disanja i znojenja proizvode vlagu, a sobne biljke dodatno obogaćuju zrak vlagom. Posebno kod novogradnji velika količina preostale vlage iz građevine može zasititi zrak u prostoriji.

Količina vodene pare koju može primiti određeni volumen zraka ovisna je o tem-peraturi. Tako npr.

Reguliranje vlanosti zraka u prostoriji

Reguliranje vlažnosti zraka u prostoriji po-stao je bitan faktor prilikom projektiranja. Promjenom stila građenja i korištenih materijala posljedice koje sa sobom nose preveliku vlažnost dolaze jasnije do izražaja.

Ranije korišteni materijali otvoreni za difuziju vodene pare i koji sprječavaju vlažnost zamjenjuju se novim materijalima kao što su beton ili izolacijski materijali. Dodatno se zidne površine «zatvaraju» brtvenim premazi-ma i tapetama.

Staklene plohe starih prozora su nedvojbeno bile najhladnija točka na fasadi. Na oknima se odmah kondenzirao vlažan zrak što je za posljedicu imalo pojavu da je zrak u prostoriji postajao suši, a stanovnici su u prostoriji mogli odmah osjetiti veliku vlažnost zraka. Povećanim korištenjem funkcionalnog stakla s ekstremno dobrim «k- odnosno U-vrije-dnostima» kritične zone vanjskog zida premještaju se u područje fasadnog okvira prozora u kutove prostorija. Tamo će se vlažnost prepoznati puno kasnije.

Ponešto građevinske fi zike za lakše razumijevanje:

Kondenziranje s taloženjem vodene pare, dakle rošenje i zamagljivanje, je u fi zikal-nom smislu sasvim normalan proces koji se po mogućnosti ne bi trebao događati

Vlagu stvaraju: Količina vlage:Čovjek, u stanju mirovanja 40 grama / satČovjek, lagana aktivnost 90 grama / satLončanica, srednje veličine 15 grama / satPerilica rublja 300 grama / satRublje, centrifugirano 300 grama / satRublje, mokro tako da 500 grama / satse cijediKuhanje i čišćenje uz 1000 grama / satpomoć vode

jedan kubični centimetar zraka od 20°C može primiti maksimalnu količinu vode od 17,3 grama. Onda je zrak zasićen s mak-simalnih 100%, to jest relativna vlažnost zraka iznosi 100%,

Kubični centimetar zraka od 0°C može pri-miti maksimalno 4,4 grama vode i zasićen je s 100%. Apsolutno gledano, hladniji zrak je ipak bitno suši.


10

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

sadr

žaj v

ode

u zr

aku

[g/m

3 ]

tekuća voda

temperatura zraka [°C]

krivu

lja točk

e ro

šenj

a

= 1

00%

rela

tivna

vla

žnos

t zra

ka

Kako nastaje kondenzat?

Kondenzat se može stvoriti na površinama konstrukcijskih dijelova na kojima je regstrirana temperatura koja je ispod točke rošenja.

Ako se topli zrak pri temperaturi od 20°C u nekom području (npr. vanjski zid) oh-ladi, onda se akumulirana količina vode od 17,3 grama ne može više održati, te se jedan dio vodene pare kondenzira na površini zida.

Krivulja točke rošenja za određivanje temperature kritične za točku rošenja

Iz dijagrama se može očitati pri kojoj se temperaturi u zraku nalazi određena količina vodene pare.

Ako je u pitanju normalna klima pre-ma DIN 4108 od 20°C i 50% relativne vlažnosti zraka, pokazuje se da je pri temperaturi zraka od 9,3°C dostignuta temperatura kritična za stvaranje točke rošenja.

vodena para


11P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Kako se temperatura točke rošenja ponaša pri drugim temperaturama i stupnjevima zasićenja, pokazuje naredna tablica.

temperatura zraka iznutra 20°C20 C

urel

ativ

na v

lažn

ost z

raka

u %

kondenzat i stvaranje plijesni stvaranje plijesni

primjer 20°C/50%

nema kondenzata i stvaranja plijesni

površinska temperatura u °C

temperatura kritična za stvaranje plijesni

temperatura točke rošenja

Temperatura točke rošenja i temperatu-ra kritična za stvaranje plijesni

Prema novijim istraživanjima plijesan može nastati već pri vlažnosti zraka u prostoriji od 80% umjesto ranije pretpo-stavljene 100% vlažnosti. Polazeći od 50% vlažnosti zraka u prostoriji pri tempe-raturi do 20°C, tih 80% se dobije već pri površinskoj temperaturi od 12,6°C.


12

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Temperatura točke rošenja ϑs zraka u ovisnosti od temperature i relativne vlažnosti zraka

Primjer očitanja: Pri temperaturi zraka od 20°C i relativnoj vlažnosti zraka od 50% temperatura točke rošenja iznosi 9,3°C.

Općenito se može reći da se stvaranje kondenzata pojavljuje kod materijala s manjom površinskom temperaturom. Upravo u područjima loše toplinske izolacije opasnost je posebice velika (stvaranje toplinskog mosta). Već pri 5% namočenosti nekog izolacijskog materijala smanjuje se učinak toplin-ske izolacije za 50%. Ako kondenzat i namočenost traju vrlo kratko, ne po-stoji nikakva opasnost da ostanu trajne štetne posljedice.

Temp.zraka u °C

Temperatura točke rošenja ϑs 1) u °C pri relativnoj vlažnosti zraka

30% 35% 40% 45% 50% 55% 60% 65% 70% 75% 80% 85% 90% 95% 30 10.5 12.9 14.9 16.8 18.4 20.0 21.4 22.7 23.9 25.1 26.2 27.2 28.2 29.1 29 9.7 12.0 14.0 15.9 17.5 19.0 20.4 21.7 23.0 24.1 25.2 26.2 27.2 28.1 28 8.8 11.1 13.1 15.0 16.6 18.1 19.5 20.8 22.0 23.2 24.2 25.2 26.2 27.1 27 8.0 10.2 12.2 14.1 15.7 17.2 18.6 19.9 21.1 22.2 23.3 24.3 25.2 26.1 26 7.1 9.4 11.4 13.2 14.8 16.3 17.6 18.9 20.1 21.2 22.3 23.3 24.2 25.1 25 6.2 8.5 10.5 12.2 13.9 15.3 16.7 18.0 19.1 20.3 21.3 22.3 23.2 24.1 24 5.4 7.6 9.6 11.3 12.9 14.4 15.8 17.0 18.2 19.3 20.3 21.3 22.3 23.1 23 4.5 6.7 8.7 10.4 12.0 13.5 14.8 16.1 17.2 18.3 19.4 20.3 21.3 22.2 22 3.6 5.9 7.8 9.5 11.1 12.5 13.9 15.1 16.3 17.4 18.4 19.4 20.3 21.1 21 2.8 5.0 6.9 8.6 10.2 11.6 12.9 14.2 15.3 16.4 17.4 18.4 19.3 20.2 20 1.9 4.1 6.0 7.7 9.3 10.7 12.0 13.2 14.4 15.4 16.4 17.4 18.3 19.2 19 1.0 3.2 5.1 6.8 8.3 9.8 11.1 12.3 13.4 14.5 15.5 16.4 17.3 18.2 18 0.2 2.3 4.2 5.9 7.4 8.8 10.1 11.3 12.5 13.5 14.5 15.4 16.3 17.2 17 -0.6 1.4 3.3 5.0 6.5 7.9 9.2 10.4 11.5 12.5 13.5 14.5 15.3 16.2 16 -1.4 0.5 2.4 4.1 5.6 7.0 8.2 9.4 10.5 11.6 12.6 13.5 14.4 15.2 15 -2.2 -0.3 1.5 3.2 4.7 6.1 7.3 8.5 9.6 10.6 11.6 12.5 13.4 14.2 14 -2.9 -1.0 0.6 2.3 3.7 5.1 6.4 7.5 8.6 9.6 10.6 11.5 12.4 13.2 13 -3.7 -1.9 -0.1 1.3 2.8 4.2 5.5 6.6 7.7 8.7 9.6 10.5 11.4 12.2 12 -4.5 -2.6 -1.0 0.4 1.9 3.2 4.5 5.7 6.7 7.7 8.7 9.6 10.4 11.2 11 -5.2 -3.4 -1.8 -0.4 1.0 2.3 3.5 4.7 5.8 6.7 7.7 8.6 9.4 10.2 10 -6.0 -4.2 -2.6 -1.2 0.1 1.4 2.6 3.7 4.8 5.8 6.7 7.6 8.4 9.2

1) Približni način se može pravocrtno interpolirati.


13P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Izoterme

Izoterme su razine iste temperature u nekom građevinskom objektu.

Promatranjem izotermi moguće je pre-poznati toplinske mostove koji eventualno nastaju već prilikom planiranja priključaka prozora na zid. Upravo pri saniranju objeka-ta panelnog načina izvođenja učinjene su mnoge pogreške.

Primjer primjene

Presjek pokazuje priključak prozora na zid objekta panelnog načina izvođenja. Između prozora i tijela objekta iz kon-strukcije pojavljuje se izoterma u vrijedno-sti od 10°C.

● Ovdje se može pojaviti kondenzat!

Ovaj presjek pokazuje isti priključak, samo što je ovdje postavljena vanjska izolacija. Sasvim se jasno može vidjeti da izoter-ma u vrijednosti od 10°C protječe unutar konstrukcije.

● Ovdje se pod istim uvjetima ne može pojaviti nikakav kondenzat!

Na temelju pogrešne toplinske izolacije unutrašnje površinske temperature su bile značajno ispod + 10°C. Tako su građevinske štete već »bile uključene u projekt». Tvrtka «GEALAN» nudi uslugu servisa izračuna izotermi. Po potrebi možete se obratiti našem odjelu «Savjeti arhitekata».

s vanjskom izolacijom

kondenzat

izoterma 10 OC

izoterma 10 OC

senza isolamento

linija toplinskog strujanja

linija toplinskog strujanja


14

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Klima prostora i higijena stanovanja

Promatranje vlažnosti zraka nije samo bit-no za građevinski objekt nego je i osoba-ma koje borave u tim prostorima vrlo bitna zdrava i higijenski čista klima prostora.

Slika pokazuje ugodu koju čovjek osjeća u ovisnosti od temperatura prostora i relativ-ne vlažnosti zraka.

Obnavljanje iskoristenog zraka od disanja

Sadržaj ugljičnog dioksida (sadržaj CO2) u zraku u prostoriji igra ulogu kao bitan indikator kvalitete zraka. Pettenkofer je razvio CO2 mjerilo koje kao takozvani «Pettenkofer broj» daje informacije o granicama ugljičnog dioksida. Sadržaj CO2 u zraku prema tome ne bi trebao prijeći preko 0,1 vol-%. Kod većih vrijednosti smatra se da je zrak loš tj. da je u prostoriji zagušljivo. Za urede i prostore za okupljanje utvrđena je vrijednost na 0,15 vol-%. Zrak kojeg su ljudi izdahnuli sadrži gotovo 4 vol-% CO2, tako da se higijenska gra-nica pod okolnostima može brzo dostići. Osoba koja miruje treba oko 2-3 m3 zraka na sat.

Sadržaj kisika u zraku naprotiv igra podređenu ulogu budući da je u pravilu omogućena dostatna opskrba kisikom. Oprez je ovdje zadan samo u slučaju kada se u prostoriji nalaze ložišta ovisna o zraku. (vidi točki 6).

Odvodenje mirisa i stetnih tvari

Mirisi koji se pojavljuju u zraku u pro-storiji nastali pušenjem, kuhinjski mirisi, ljudski znoj itd. kod osoba koje se nalaze u prostoriji bude u pravilu potrebu za svježim zrakom još prije nego se dostigne granična vrijednost CO2.

rela

tivna

vla

žnos

t zra

ka u

pro

stor

iji (

% )

temperatura zraka u prostoriji (OC)

neugodno vlažno

ugodno

još je ugodno

neugodno suho

^

^

-


15P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Kao mjerna jedinica za jačinu izvora miri-sa prema Frangeru glasi: 1 olf = miris čovjeka standardnih osobi-na koji ima površinu kože od 1,82 m2, u sjedećem položaju, koji se tušira 0,7 puta dnevno, koji svakodnevno oblači čisto rublje.

Kao mjerna jedinica za primljeni miris razblaženost se normira strujom volumena zraka od 10 l/s i označava: 1 decipol = 1 olf kroz 10 l/s = 0,1 olf (/s).

Također bi se kontinuirano trebali uklanjati ne samo mirisi nego i štetne tvari koje se pojavljuju u novom namještaju, bojama i drugim predmetima koji služe za uređenje prostora. Ovim štetnim tvarima moraju se priključiti i tvari koje lebde u zraku kao što su npr. spore gljivica i sl., koje mogu značajno utjecati na zdravlje osoba koje se nalaze u prostoriji.

Dovod zraka za sustave za odvodenje zraka

Ako ne postoje posebni sustavi za odvođenje zraka, potrebni dovod zraka za sustave za odvođenje zraka se može osigurati preko prozora za provjetravanje. Podtlak koji se u saniranom stanu sa zabrtvljenim prozorima i zabrtvljenim ulaz-nim vratima može stvoriti od sustava za odvođenje zraka ima značajne vrijednosti. Tako se u pukotinama i fugama mogu čuti šumovi zraka koji struji.

Reguliranje temperature zraka u prostoriji

Ova točka kod provjetravanja prostorije igra podređenu ulogu. Kod viših tempera-tura prozor za provjetravanje može dove-sti do ugodnog strujanja ulaznog zraka i do odvođenja toplog zraka.

Ipak su konstrukcije tako dimenzionirane da se tijekom hladnog vremenskog razdo-blja u godini ne dođe do nepotrebnog gu-bljenja toplinske energije. Doduše, sasvim je jasno da se u bilo kojem obliku izmjene zraka gubi energija, pa se s tim mora računati kod prozora za provjetravanje. Kod nekontroliranog trajnog provjetravanja s otvorenim ili otklopljenim prozorskim kri-lima gubitak toplinske energije se mjeri u veličinama koje više nisu na raspolaganju.

Dovod zraka za lozista ovisna o zraku u prostoriji

Budući da se u nekim krajevima u povećanom broju koriste ložišta ovisna o sobnom zraku (kaljeve peći, plinski bojleri, itd.), ovdje dodatno postoji problem, da se osigura potreba za zrakom potrebnim za proces izgaranja. Ovaj zahtjev naravno ne može ispuniti samo prozor za provje-travanje. Dakle, ne smije se podlegnuti obmani da prozor za provjetravanje puža dostatnu količinu svježeg zraka za grijanje i osjećaj ugode osobama koje borave u prostoriji.

-

^^


16

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Potreba za zrakom kod otvorenih ložišta

1. Propisi:

Zahtjevi su regulirani u FeuV kao i TRGIFeuV = Uredba za ložišta TRGI = Tehnički propisi za plinske insta-lacije

2. Zahtjevi koji se postavljaju prema veličini prostorije:

Kod plinskih ložišta s osiguranjem strujanja prostorija u koju se postavlja mora barem imati 1 m3 KW ukupne nazivne toplin-ske snage. Ovaj zahtjev služi u svrhu razblaživanja izlaznog plina u slučaju uspo-ra, te se mora neovisno promatrati od op-skrbe zrakom nužnim za proces izgaranja. Ako je prostor za postavljanje manji od 1 m3/KW mora se do sporedne prostorije izraditi veza putem gornjeg i donjeg otvora od 150 cm2. Volumen obje prostorije tada mora iznositi 1 m3/KW.

3. Zahtjevi koji se postavljaju prema opskrbi zraka nužnog za proces izgaranja

Dovoljna opskrba zraka nužnog za proces izgaranja je u slučaju kada prostorija za pos-tavljanje ima prozor ili vrata koji se otva-raju prema van i kada volumen prostorije daje 4 m3/KW nominalnog toplinskog učinka.

3.1. Spoj zraka nužnog za proces izgaranja:

Volumen se može stvoriti spajanjem više prostorija s otvorima za zrak nužnog za proces izgaranja. Mogu se uračunati prostorije koje imaju prozor ili vrata pre-ma van. Prostorije bez prozora se mogu uračunati kao spojni prostori (srednji spoj zraka nužnog za proces izgaranja). One se pak ne ubrajaju u prostorije zraka nužnog

za proces izgaranja. Spoj zraka nužnog za proces izgaranja ne smije se protezati na prostorije unutar istog stana. U ukupnu no-minalnu toplinsku snagu moraju se ubrojiti sva ložišta unutar spojenih prostorija, uko-liko mogu biti istovremeno u funkciji.

3.2. Dovod zraka nužnog za proces izgaranja izvana Dostatni dovod zraka nužnog za proces izgaranja postoji u slučaju kada prostorija za postavljanje ima otvor za provjetravanje površine od 150 cm2 koji gleda prem van. U stambenim prostorijama otvori u vanjs-kim zidovima dovode do loših utjecaja.

3.3. Otvori za provjetravanje nužni za proces izgaranja: Ako se mora izraditi spoj zraka nužnog za proces izgaranja, onda se prostorija za postavljanje pomoću donjih i gornjih otvora za provjetravanje od po 150 cm2 nužnih za proces izgaranja mora spojiti s drugim pro-storijama. Otvori ne smiju imati mogućost zatvaranja. Prema TRGI nije dopušteno poduzimati nikakve ili manje otvore za provjetravanje nužne za proces izgaranja ako je na neki drugi način, npr. putem unutrašnjih vrata koje nisu zabrtvljene, osiguran spoj nužan za proces izgaranja.

Ova informacija služi za grubuorijen ta ciju kako bi se mogli donijeti zaključci s obzirom na prozore za provjetravanje. Općenito bi se kod stanova koji imaju ložišta ovisna o sobnom zraku najprije trebalo ispitati da li se stare grijalice mogu zamijeniti grijanjem (centralnim grijanjem) neovisnim o zraku u pro-storiji. Ako to nije moguće, načelno preporučujemo da se konzultirate s nadležnim dimnjačarom! On snosi od-govornost za jamstvo da postoji dovod zraka nužnog za proces izgaranja.


17P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

3. Vrste provjetravanja

Općenito se moraju razlikovati dvije vrste provjetravanja.

Prirodno provjetravanje

1. provjetravanje kroz fuge

2. provjetravanje kroz prozore

3. provjetravanje kroz okna

Prirodno (slobodno) provjetravanje

Prirodno provjetravanje je takav način pro-vjetravanja kod kojeg se potrebna energija za izmjenu zraka postiže samo putem tlaka vjetra i zraka, temperaturnih razlika i tlaka pare.

Načelno prirodno provjetravanje počiva na činjenici da je topli zrak lakši od hladnog zraka. Na taj se način automatski dolazi do strujanja zraka.

Ovisnost koefi cijenta izmjene zraka s obzirom na godišnja doba putem samoprovjetra-vanja (prema Georgii)

koefi

cije

nt iz

mje

ne z

raka

G F M A M G L A S O N Dgodišnje doba

Sustavno provjetravanje

1. sustavi za provjetravanje

2. sustavi za prozračivanje i

odzračivanje

Strujanje vjetra na zgradu

Pravci i snaga strujanja zraka su važni pri procjeni provjetravanja. Prikaz na sljedećoj stranici pokazuje da se na strani zgrade koja je okrenuta prema vjetru uspostavi tlak a na strani koja je okre-nuta od vjetra uspostavi usisavanje, pri čemu je tlak veći od usisavanja. Na ru-bovima zgrade mogu nastupiti bitno veća strujanja zraka.

Optimalno bi bilo ako bi stan imao pro-zore na Luv i na Lee strani. Onda bi se moglo osigurati vrlo dobro strujanje zraka. Prozori koji se pod kutom od 90° nalaze jedan naspram drugog, samo djelomično osiguravaju strujanje zraka kroz stan. U

stanovima kod kojih su prozo-ri orijentirani samo na jednu stranu, trebalo bi se raditi s dodatnim postrojenjima za odlazni zrak.

Utjecaj godišnjih doba na prirodno provjetravanje


18

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Brzina vjetra

Na osnovi dugogodišnjih mjerenja meteo-ro-loške službe u Njemačkoj se može poći od prosječne brzine vjetra od 3 – 5 m/s. Brzine vjetra preko 10 m/s se u pravilu pojavljuju u manje od 1% slučajeva. Ako se usporede prosječne brzine vjetra s tlakom uspora, mora se poći od vrijednosti tlaka od oko 5 – 15 Pa.

Kod novijih zgrada koefi cijenti izmjene zraka se često nalaze ispod β < 0,1 h-1. To bez dodatnih mjera više nije dovoljno.

Provjetravanje kroz prozore

Provjetravanje kroz prozore je najjednosta-vnija i najučinkovitija vrsta provjetravanja. Provjetravanjem se sasvim ciljano i u kra-tkom vremenu može stvoriti velika izmjena zraka. Temperatura zraka, kvaliteta zraka i vlažnost zraka se mogu individualno regu-lirati. Veliki nedostatak provjetravanja kroz prozore je taj da to podrazumijeva razu-mijevanje i djelovanje osoba koje se nalaze u sobi. Tako se ovisno o raspoloženju svakog pojedinca mogu pojaviti enormne razlike prilikom provjetravanja.

Kod ljudi s velikom potrebom za svježim zrakom prozori često ostaju cijeli dan otklopljeni; to dovodi do nekontroliranog gubitka energije i do jačeg hlađenja tijela građevinskog objekta.

Vrlo često se pak premalo provjetrava pri čemu nastaju poznate građevinske štete. Također tijekom godišnjeg odmora se uopće ne provjetrava.

Strujanje vjetra na zgradu (prema Brecina i Schmidt)

Ispitni tlak u paskalima do 150 do 300 do 600

Jačina vjetra oko 7 9 11

Odgovara oko jaki oluja orkanska vjetar oluja

Provjetravanje kroz fuge

Provjetravanje kroz fuge predstavlja zbroj svih propusnih mjesta na zgradi. To su s jedne strane propusna mjesta na tijelu građevinskog objekta (zidovi, krov, itd.), ali s druge strane i propusna mjesta na prozorima i vratima. Ona su ranije pred-stavljala veliki dio volumena zraka. Kod starijih zgrada mora se poći od koefi -cijenta izmjene zraka u rasponu od β=0,3 – 1,0 h-1.


19P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Udarno provjetravanje

Bitno učinkovitiji način za izmjenu sobnog zraka je tzv. udarno ili poprečno provjetra-vanje. Prozorsko krilo je pri tome komplet-no otvoreno, a zrak se izmijeni u roku od 4 – 10 minuta.

Vrste provjetravanja kroz prozor:

Provjetravanje kroz otvor

Kod provjetravanja kroz otvor prozor je otvoren samo djelomično. Kod standardnih otklopnih prozora krilo je u pravilu otkloplje-no. Putem provjetravanja kroz otvor postiže se samo uvjetovana izmjena zraka što za posljedicu ima to da je tijekom dugog

vremenskog razdoblja krilo otklopljeno što je u hladnim vremenskim periodima povezano s gubitkom energije. Jačim rashlađivanjem fasadnog okvira prozora povećava se opasnost od štete uslijed kondenzata.

Kod udarnog provjetravanja se također mi-nimaliziraju i gubitci energije. Činjenicom da sa izmjena zraka događa vrlo brzo ne nastupa hlađenje konstrukcijskih dijelova.


20

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Naredni dijagram treba biti primjer udar-nog provjetravanja.Nakon jačeg opterećenja vlagom zraka u prostoriji vlažnost zraka se penje od prvobitnih 53% na 100%. Kod razlike u temperaturi od Δϑ = 13 K i potpuno slobo-dnog otvora od 1,00m x 1,20m vlažnost zraka se u roku od 2,8 minuta smanjuje na početnu vrijednost od 53%.

početna klima: 16°C – 100 %vanjska klima: 3°C – 80 %volumen: 40 m3

otvor: 1,00m x 1,20m

Smanjivanje vlažnosti zraka pri udar-nom provjetravanju u ovisnosti o vremenu Prema Dahleru

Poprečno provjetravanje

Kod poprečnog provjetravanja izmjena zraka se odvija još brže. Već u roku od 2 – 4 minute se zrak u prostoriji kompletno izmijeni. U tu svrhu moraju biti otvoreni svi prozori i vrata tako da nastane propuh. Naravno da nije dovoljno da se jedanput dnevno obavi udarno provjetravanje ili provjetravanje kroz otvore.

U svrhu kontroliranog odvođenja vlage taj se proces mora ponoviti više puta dnevno. U praksi se pak pokazuje da od udarnog provjetravanje ima malo koristi. Pomicanje zavjesa i raspremanje prozorske klupčice odvraća mnoge ljude od otvaranja krila prozora, te ih potiče na to da prozori budu u otklopnoj poziciji.

rela

tivna

vla

žnos

t zra

ka u

%

vrijeme u minutama


21P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Provjetravanje kroz okna (bez ven-tilatora)

1. Sustavi s jednim oknom prema DIN 18017 Dio 1

Sustavi s jednim oknom su obilježeni činjenicom da je za svaki prostor koji se mora provjetravati ugrađeno okno za odlazni zrak koji se vodi iznad krova. Razlikuju se dvije vrste sustava s pojedinačnim oknima:

«Provjetravanje tipa Berlin»Sustavi koja imaju pojedinačna okna s dolaznim zrakom iz susjednih prostorija.

Za provjetravanje tipa Berlin karakteristično je to da dovod zraka dolazi preko otvora za preusmjeravanje strujanja u vratima susjedne prostorije. Provje-travanje susjedne prostorije se u pravilu osigurava putem propusnih mjesta u tijelu građevinskog objekta ili preko prozora za provjetravanje. Novim brtvljenim prozori-ma od umjetnih vlakana preko prirodnih propusnih mjesta ne može dotjecati do-voljno svježeg zraka, stoga bi se količina dolaznog zraka preko prozora za provje-travanje trebala isplanirati. Smo kada je osigurano da dovoljna količina svježeg zraka može ulaziti u sporedne prostorije, osigurano je funkcioniranje sustava.

«Provjetravanje tipa Köln» Sustavi koja imaju pojedinačna okna s dovodom zrakom iz donjeg okna

Kod provjetravanja tipa Köln dolazni zrak se direktno dovodi preko zajedničkog ka-nala dolaznog zraka i pojedinačnih okana dolaznog zraka izvana. Ovaj sustav provjetravanja radi neovisno o nepropusnim prozorima ili o nedostatku

otvora za preusmjeravanja strujanja na unutrašnjim vratima.

2. Sustavi sa sabirnim odnosno spojnim oknima

Ove vrste provjetravanja se više ne grade. Slični sustavi postoje još iz «starih vreme-na» novih njemačkih saveznih pokrajina.

Ustajali zrak u pojedinim prostorijama se preko vlastitog sporednog okna odvodi u sabirno okno.

Općenito su sva provjetravanja kroz okna bez mehaničkog pogona jako ovisna o meteorološkim utjecajima (vjetar, tempe-ratura, itd.) i visinom okna. Ravnomjer-no provjetravanje zgrade time je teško moguće.

Sustavno provjetravanje

Strojno provjetravanje radi neovisno od meteorološkim utjecajima i neovisno o godišnjem dobu. Učinak provjetravanja se može precizno izračunati i regulirati.

1. Sustavi za provjetravanje

Provjetravanje s ventilatorima prema DIN 18017 Dio 3

Kod mehaničkih sustava za provjetravanje odlazni zrak se pomoću ventilatora preko vodova za provjetravanje odvodi van. I ovdje se mora osigurati dolazni zrak preko propusnih mjesta omotača zgrade ili pro-zora za provjetravanje (vidi provjetravanje tipa Berlin).


22

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

1.1. Sustavi s pojedinačnim provjetravanjem

• Sustavi koja imaju pojedinačna provje travanja s vlastitim vodom za odvođenje zraka

Kod ovih sustava se odlazni zrak iz poje-dinih prostorija transportira preko odvoje-nih vodova za provjetravanje s vlastitim ventilatorima. Kako bi se osiguralo da ovi sustavi djelotvorno funkcioniraju, svježi zrak mora dolaziti u dovoljnim količinama.

• Sustavi koja imaju pojedinačna provjetravanja s zajedničkim vodom za odvođenje zraka

Ovdje ventilatori transportiraju ustajali zrak iz pojedinih prostorija u zajedničko oko za odvođenje zraka. Ovo se provjetravanje često koristi kod kupaonica ili sanitarnih prostorija koje se nalaze unutar nekog objekta.

1.2. Sustavi za centralno provjetravanje

Ovi sustavi za provjetravanja imaju cen-tralni ventilator koji preuzima zajedničko provjetravanje svih prostorija. Ovi su sustavi prikladni za kontinuirani rad bez prekida. Najviše se primjenjuje u kupao-nicama i sanitarnim prostorijama bez vanjskih prozora.

2. Prozračivanje i odzračivanje

Kod sustava za prozračivanje i odzrači-vanje se mehaničkim putem transportira dolazni i ustajali zrak. Ovom se mogućnosti izmjene zraka može upravljati najpreciznije jer se mogu isključiti sve veličine koje prave poremećaje. Ali to je najkompliciranije rješenje s najvećim troškovima projekti-ranja. Opcija ponovnog dobivanja topline se ovdje može u potpunosti iskoristiti. Topli-na koja se nalazi u ustajalom zraku prenosi se na svježi zrak, tako da se u zimskom periodu svježi zrak gotovo ne mora zagrija-vati. Također se lako mogu ispuniti i zahtje-vi u pogledu zvučne izolacije. U načelu se dolazni zrak dovodi preko dnevne sobe i spavaće sobe, a potom se usisava preko sporednih prostorija kao što su kuhinja, kupaonica, WC.


23P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Planirani broj osoba koje će živjeti u stanu

do 2do 4do 6

4. Zahtjevi koje mora ispuniti provjetravanje

Zahtjevi koja mora ispuniti moderno provjetravanje prostorija defi nirani su različitim normama, smjernicama i zako-nima. U ovom poglavlju želimo Vam dati izvadak iz najvažnijih normi.

DIN 1946 – Dio 6Tehnika zraka u prostoriji Provjetravanje stanova

Norma vrijedi za slobodno i sustavno provjetravanje stanova. Ona pomaže kod dimenzioniranja djelotvornih sustava za provjetravanje s obzirom na građevinsko-fi zikalne, zdravstveno-tehničke i ener-getske točke gledišta.

Moraju se osigurati sljedeća planirana strujanja volumena zraka

Stambena skupina

IIIIII

• Izmjena zraka između stubišta i stana preko ulaznih vrata stana bi se trebala izbjegavati.

• U ovisnosti o različitim sustavima pro vjetravanja rade se podaci za dimenzioniranje eleme nata zaduženih za propuštanje zraka. Pri tome se uzi maju u obzir računskim putem izraču- nate razlike tlaka od 4 Pa za pozicije s manjom jačinom vjetra i od 8 Pa za pozicije s većom jačinom vjetra.

• Planirana izmjena zraka kod čistog poprečnog provjetravanja (slobodno provjetravanje) iznosi 0,17 h-1 za pro storije s prozorima. Za kompletne stanove (dakle i prostorije bez prozora) izmjena zraka iznosi 0,12 h-1. Ove vrijednosti vrijede za prozore s koefi cijentom propusnosti fuga od a<0,3 m3/hm (daPa)2/3.

• Planirana izmjena zraka kod strojnih sustava za provjetravanje iznosi 0,5 h1 za prostorije s prozorima.

Za kompletne stanove (dakle i pr sto rije bez prozora) izmjena zraka iznosi 0,35 h-1. Ove vrijednosti vrijede za prozore s koefi cijentom propusnosti fuga od a<0,3 m3/hm (daPa)2/3.

DIN 18017 – Dio 1Provjetravanje kupaonica i sanitarnih prostorija bez vanjskih prozora.

Sustavi s pojedinačnim oknima bez venti-latora. Vidi «Različite vrste provjetravanja, prirodno provjetravanje, točka 3 Provjetra-vanje kroz okno».

DIN 18017 – Dio 3Provjetravanje kupaonica i sanitarnih pro-storija bez vanjskih prozora ventilatorima

Vidi «Različite vrste provjetravanja, pri-rodno provjetravanje, točka 1 Sustavi za provjetravanje».

Veličina stanam2

≤ 50> 50 ... ≤ 80

> 80

Planirana strujanja volumena vanjskog zrakakod slobodnog provjetr. kod slobodnog provjetr.

m3/h m3/h

60 60 90 120 120 120

(ne uzimajući u obzir prostorije bez prozora)


24

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Uredba o štednji energije (EnEV)

Nova Uredba o štednji energije koja je stupila na snagu 1. veljače 2002. godine, razrješava WSVO iz 1995. godine. Zahtjevi prema toplinskoj zaštiti sa strane građenja su u novoj verziji još više povećani kako bi se smanjila emisija CO2. U EnEV su opisani zahtjevi koji se postavljaju prema prozorima. EnEV vrijedi za nove zgrade i za građevinske promjene na postojećim zgradama (vidi praktični priručnik br. 7 Toplinska zaštita / EnEV).

WSVO je također regulirao i koefi cijent propusnosti fuga (a-vrijednost) vanjskih prozora i vrata. Pri tome je kao osnova uzeta norma DIN 18055. Ako bi se u prozore trebali ugraditi dodatni uređaji za provjetravanje, tada bi oni (u zatvorenom stanju) također trebali ispuniti zahtijevane a-vrijednosti.

Budući da EnEV zamjenjuje WSVO, također su i za područja zrakopropusno-sti, vodotijesnost pri opterećenju vjetrom zamijenjene dosadašnje njemačke norme DIN 18055:1981-10 jedinstvenim europ-skim normama.

DIN EN 12207 - zrakopropusnost

DIN EN12208 - vodotijesnost

DIN EN 12210otpornost kod opterećenja vjetrom

DIN EN 12207Zrakopropusnost

U DIN EN 12 207 se iznova defi nira propusnost kroz fuge. Takozvana «a-vrije-dnost» se onda više ne pojavljuje. Ono što je novo je ukupna zrakopropusnost (Q). Ona sada opisuje strujanje zraka u m3/h koje se preko fuga između krila i okvira događa kao posljedica diferencije tlaka (p) koja postoji na prozoru. Novom normom uvodi se pojam referentne zrakopropusno-sti (Q100). Ukupna zrakopropusnot izmjere-na pri određenom ispitnom tlaku (p) se u tu svrhu preračunava na referentni tlak (p) od 100 Pa. Klasifi kacija se više ne provodi prema skupinama opterećenja A, B i C (i u po-sebnoj skupini D), nego u skupinama od 0 do 4. U klasi 0 se pri tome ne postavljaju nikakvi zahtjevi prema propusnosti fuga.

Referentna Referentna Maksimalni Klasifi ciranje Klasa zrakopropusnost zrakopropusnost ispitni tlak prema DIN prema pri 100 Pa pri 100 Pa Pa 18055:1981-10 DIN EN 12 207 m3/(h * m2) m3/(h * m) Skupina opterećenja

0 nije ispitivano

1 50 12,50 150 A

2 27 6,75 300 B

3 9 2,25 600 C

4 3 0,75 600

Pregled novih klasa i zahtjeva koji su tamo defi nirani


25P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

a-vrijednost pri Q-vrijednost pri Maksimalni Klasifi ciranje Klasa 10 Pa 10 Pa ispitni tlak prema DIN prema m3/(h * m) m3/(h * m) Pa 18055:1981-10 DIN EN 12 207 STARO NOVO Skupina (DIN 18055) (DIN EN 12207) opterećenja

0 nije ispitivano

1 2,0 2,64 150 A

2 1,0 1,42 300 B

3 1,0 0,47 600 C

4 0,16 600

Nakon provođenja ispita najpovoljnija vrijednost, dakle ona koja se odnosi na dužinu fuga ili pak na ukupnu površinu, uzima se kao kriterij za klasifi ciranje. U DIN EN 12 207 je nadalje dana

korelacijska tablica prema kojoj se s postojećim atestima prema DIN 18 055 može uvesti dokaz odgovarajuće nove klase (vidi tablicu na prednjoj strani).

Naredna tablica pokazuje da su povećani zahtjevi prema zrakpropusnosti u gornjim klasama (3 i 4)

Klasifi ciranje koje je prikazano u dijagramu odnosi se na ukupnu površinu i dužinu fuge

tlak u Pa

m3 /h

m2 u

kupn

e po

vrši

ne

m3 /h

m d

užin

e fu

ge

klasa 1

klasa 2

klasa 3

klasa 4


26

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Blower-Door test

Pasivni sustavi za provjetravanje (npr. GECCO) nemaju nikakav utjecaj na ispitivanje nepropusnosti zgrada.

Prema DIN EN 13829 «Određivanje zrakopropusnosti zgrada» stavak 5.2.3:

«Propusti zraka mehaničkih sustava za provjetravanje se zatvaraju. Drugi otvori za provjetravanje (npr. otvori za prirodno provjetravanje) se zatvaraju ili brtve za potrebe mjernog postupka.

Blower-Door Test

Naputak za praktični rad:

Ranije nije imalo smisla da se u natječaju za prozore zahtijevaju prozori s provjetravanjem koji imaju a-vrijednost od točno 1,0 m3/hm (daPa)2/3.Svi sustavi su se orijentirali ispod 1,0 m3/hm (daPa)2/3, budući da bi prekoračenje dopuštene propusnosti fuge predstavljalo povredu zakona.

Sada je tako da EnEV u članku 5 (nepropusnost, minimalna izmjena zraka) propisuje propusnost fuga kod vanjskih prozora, vrata i krovnih pro-zora. Oni moraju odgovarati zahtjevi-ma prema prilogu 4 br. 1 tablica 1.

Kod zgrada koje imaju do 2 puna kata elementi klase 2 i kod zgrada koje imaju više od 2 puna kata elementi klase 3 propusnosti fuga moraju se uvrstiti prema DIN EN 12207:2000-06.


27P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

5. Postavljanje problema

Potpora provjetravanju prostorije putem prozora za provjetravanje zadnjih se godina dobro pokazala. Upravo se kritične zone u prozorskom okviru koje su često bile meta spora gljivica mogu ublažiti kon-tinuiranim strujanjem zraka. Također se putem prozora za provjetravanje osigura-va osnovno dnevno provjetravanje.

Ipak se ne smije zaboraviti da kod svih otvora koji postoje između sobne i vanjske klime mogu nastati pojave propuha. Posebice u hladnijim vremenskim razdo-bljima, prilikom jesenjih i proljetnih oluja, za stanara može nastati neugodna klima.

Kod nebodera se u višim etažama uvijek mora računati s neugodnim propuhom.

Sustavi za provjetravanje koje stanar može namještati su se u praksi pokazali kao neupotrebljivim budući da nedostaje razumijevanje za ciljano provjetravanje. U knjižici obveza za novo poboljšano provjetravanje sobe stajale su sljedeće točke koje su izrađene skupa s arhitektima i društvima za stambenu izgradnju:

6. Gecco nudi sljedeće prednosti

• Optimalna izmjena zraka kod normalnih tlakova zraka

• Stalno je omogućeno osnovno provjetravanje (također i noću ili tijekom godišnjeg odmora)

• Nema pojave propuha kod velikih brzina vjetra

• Automatski rad na taj način nema pogrešnog posluživanja od strane korisnika

• Velika zvučna zaštita

• Dobra toplinska izolacija

• Poštivanje svih zakonskih propisa i normi

• Povoljan zbog niskih troškova

• Nema pištavih zvukova uslijed propuha

• Može se naknadno opremiti odnosno ukloniti

• Jednostavna demontaža u svrhu čišćenja

• Nema vidljivih rupa ili proreza na unutrašnjoj strani prostorije

• Izmjenom brtve za provjetravanje može se odmah uspostaviti nepropusni prozor


28

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Ispitivanje klime

Kako bi se ispitala funkcija sustava GECCO u različitim klimatskim uvjetima, izabrano je sljedeće ispitivanje.

• Element prozora je tijekom ispitivanja izložen na vanjskoj strani hladnom zraku od -10°C a na unutrašnjoj strani sobnoj klimi od 20°C i relevantnoj vlažnosti zraka od 50%. Potom je uslijedilo ispitivanje funkcija.

• Neposredno nakon toga prozor je na vanjskoj strani bio izložen vrućem zraku od +60°C a na unutrašnjoj strani klimi prostora od 20°C i rela tivnoj vlažnosti zraka od 50%. Potom je uslijedilo funkcionalnoj ispitivanje.

Rezultat: kako kod ispitivanja u hladnim tako i u vrućim uvjetima funkcija je u potpu nosti ispunjena.

7. Razvoj sustava GECCO

Sa sustavom sa srednjom brtvom S7000IQ i sustavom s prislonom brtvom S3000 i S8000IQ tvrtka GEALAN je stvorila temelj za bitno poboljšano provjetravanje prosto-rija. Već pri konstrukciji profi la smo u prvi plan stavili provjetravanje preko prozora kao najvažniji kriterij. Rezultat razvoja je

«GEALAN Clima Control» kratica «GECCO»

Preispitivanje zrakopropusnosti, vodo-tijesnosti i zvučne izolacije je u pravilu uobičajeni opseg ispitivanja.

To tvrtki GEALAN nije dovoljno! Mi smo za naš sustav GECCO opseg ispitivanja bitno proširili. Na našem vlastitom modernom stolu za ispitivanje prozora s klima-komo-rama proveli smo daljnja ispitivanja.

Trajna funkcija

Mi smo na ispitnom stolu simulirali izmje-nu tlaka i usisavanja. Pri tome je prozor bio opterećen tlakom od 200 Pa, koji je zaklopku pritiskao 10 sekundi. Nakon tog vremena utvrđeno je usisavanje od 200 Pa koji je zaklopku 10 sekundi vukao u suprotni pravac. Ovo izmjenično djelo-vanje se stalno ponavlja. To smo ispitivali tijekom perioda od 3000 ciklusa. To bi uvelike premašilo cikluse koji se pojavljuju u praksi.

Rezultat: Nakon 3000 zatvaranja i otvaranja prozora nisu se mogle utvrditi nikakve pogrešne funkcije ili mehaničko ha banje.


29P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

8. GECCO plus u sustavu S7000IQ

GECCO plus radi u prethodno montira-nom kućištu u gornjem vodoravnom profi lu okvira.

Samo se izdubi okov sa srednjom brtvom, te se GECCO plus spoji samonareznim vijcima. GECCO plus je tako konstruiran da daleko prije reagira na razlike tlaka zraka. GECCO Plus zatvara već pri dife-rencijskom tlaku od oko 50 Pa. Otvori za prodor zraka sa strane prostorije nalaze

se lijevo i desno u gornjem okomitom području prozora. Zaklopka je u poziciji mirovanja otvorena, a zrak može neome-tano ulaziti u utor prozora. U utoru se zrak preusmjerava te u prostoriju ulazi preko GEALAN brtve za provjetravanje. Ako se na zaklopku vrši pritisak kod većih brzina vjetra, ona zatvara kanal zraka. Čim vjetar izgubi na snazi, zaklopka se automatski otvara, te se cirkulacija zraka ponovo neometano događa.

Raspored naprava za

provjetravanje na prozoru

iotv

or z

a br

tvu

ilibr

tva

za p

rovj

etra

vanj

e a

rt. 2

155

92G

obo

stra

no

GECCO sa 6 komada prorezi

za prolaz zraka 5 x30mm

presjek A-A

pres

jek


30

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Princip funkcioniranja:


31P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Konstrukcijski dio

Presjek A-A

GECCO Plus otvoren

* izlazak zraka se nalazi bočno vidi presjek B-B

GECCO Plus zatvoren


32

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Presjek B - B

Prikaz proizvoda GECCO Plusiz perspektive

6 komadaizglodalnih otvora 5x30mm

kanali za vijke

Zaklopka smještena u njihajućem položaju300mm dužine

samonarezniprozorski vijakØ4x30 mm

Ulaz zrakana strani prema prostoriji

preko brtve za provjetravanje


33P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Rezultati ispitivanja

Prolaz zraka Prolaz zraka sukladno atestu(vidi poglavlje – Atesti –):

Dimenzije ispitnog prozora:Dužina fuge= 4,95 m; površina prozora= 1,82 m2

Pa 10 40 50 100 150 200 300 400 500 600

m3/h 4,3 8,5 3,6 4,9 6,5 7,0 8,5 9,0 10,0 13,0

m3/hm 0,87 1,72 0,73 0,99 1,31 1,41 1,72 1,82 2,02 2,63

m3/hm2 2,36 4,67 1,98 2,69 3,57 3,85 4,67 4,94 5,49 7,14

Ako se ove mjerne vrijednosti unesu u dvostruki logaritmaski dijagram, može se točno prepoznati funkcija proizvoda GECCO.

Dijagram za propusnost fugas obzirom na dužinu i površinu prema DIN EN 12207s proširenim ispitnim stupnjevima:

Ovdje se prepoznaje da GECCO klase 3 odgovara normi DIN EN 12207

klasa 1

klasa 2

klasa 3

klasa 4

m3 /h

m2 u

kupn

e po

vrši

ne

m3/

hm d

užin

e fu

ge

tlak u Pa


34

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Vodotijesnost

Rezultat: Prolaz zraka i sigurnost od prodora vode ispunjavaju zahtjeve prema skupni opterećenja «C».

To odgovara klasama: 3 prema DIN EN 12207 zrakopropusnost i 9A prema DIN EN 12208 vodtijesnost

Zvučna zaštita

Rezultat:

RW,P = 37 dB za klasu zvučne izola cije 3 sa staklom 6/16/4 – 35 dB, Ug=1,2 izvješće o ispitivanju P030611.45

RW,P = 37 dB za klasu zvučne izolacije 3 sa staklom 8/12/4 – 38 dB, Ug=1,5 izvješće o ispitivanju P001017.14

RW,P = 38 dB za klasu zvučne izolacije 3 sa staklom 8/16/4 – 37 dB, Ug=1,2 izvješće o ispitivanju P001017.13 (krilo art.7066)

RW,P = 38 dB za klasu zvučne izolacije 3 sa staklom 8/16/4 – 37 dB, Ug=1,2 izvješće o ispitivanju P001017.15 (krilo art.7093)

RW,P = 40 dB za klasu zvučne izolacije 3(4) sa staklom GH9/12/6 – 44 dB, Ug=1,5 izvješće o ispitivanju P001017.7

RW,P = 42 dB za klasu zvučne izolacije 4 sa staklom GH9/20/6-46 dB, Ug=1,5 izvješće o ispitivanju P001017.12


35P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Za GECCO 3 preuzeta je dokazana geo-metrija programa GECCO Plus iz sustava S 7000 IQ. GECCO 3 je neznatno prerađen i još ranije reagira na diferenciju tlaka zraka. GECCO 3 obavlja zatvaranje već pri dife-rencijskom tlaku od oko 30 Pa. GECCO 3 se nalazi u prethodno monti-ranom kućištu sa strane prema prostoriji gore na prozorskom krilu. Tamo se GECCO 3 učvršćuje nakon krojenja unutrašnje i vanjske brtve pomoći dva samonarezna vijka. Također se bez problema može naknad-no ugraditi kod svih sustava s prislonom brtvom.

GECCO 3 za sustave s prislonom brtvom

Vanjska brtvena razina prozorskog okvira desno i lijevo u donjem okomitom području. Unutrašnja brtvena razina prozorskog krila se izrezuje gore između brtvi GECCO 3. Na taj se način može dogoditi cirkulacija zraka. Zrak ulazi u područje utora, tamo se preusmjerava i gore ulazi u prostoriju preko otvorene zaklopke u poziciji miro-vanja. Ako se zaklopka pri većim brzinama vjetra pritišće, ona zatvara zračni kanal. Čim vjetar oslabi, zaklopka se automatski otvara i ponovo se uspostavlja neometana cirkulacija zraka.

Raspored naprava za provjetravanje

na prozoru

otvor za prislonu brtvu u okvirus obje strane za ulaz zrakaeventualno brtva za provjetravanje art. 2155...

GECCO 3 na krilu zavrnut

otvor 326 mm prislone brtve u sredini

u krilu, evnt. brtva za provjetravanje art 2155...

presjek A-A

pres

jek

B-B


36

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Princip funkcioniranja


37P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Konstrukcijski dio

Presjek A-A

GECCO Plus otvoren

* izlazak zraka se nalazi bočno vidi presjek B-B

GECCO Plus zatvoren

razmak bušenje 319 mm (prethodno izbušiti) 2 samonarezna prozorska vijka4,2x40 skrojiti brtvu 326 mm

presjek A-A

GECCO 3

izlaz zraka

strana prema prostoriji

vanjska strana

presjek A-AA-AGECCO 3


vanjska strana


38

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Prikaz proizvoda GECCO 3iz perspektive

gornji dio

kotačić za zatvaranjepo izboru

zaklopka za zatvaranje

donji dioUlaz zraka

na strani prema prostorijipreko brtve za provjetravanje

otvor za prislonu brtvu u okviruobostrano za ulaz zrakaevent. brtva za provjetravanje art. 2155

presjek B-B

lato esterno


Presjek B - B

vanjska strana


39P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Rezultati ispitivanja

Pa 10 20 30 50 100 150 200 250 300 450 600

m3/h 5,86 8,27 1,85 2,4 3,96 5,33 6,49 7,61 8,64 11,69 15,78

m3/hm 1,15 1,62 0,36 0,47 0,78 1,04 1,27 1,49 1,69 2,29 3,09

m3/hm2 3,22 4,55 1,02 1,32 2,17 2,93 3,57 4,18 4,75 6,43 8,67

Ako se ove mjerne vrije-dnosti unesu u dvostruki logaritamski dijagram, može se točno prepoznati funkcija proizvoda GECCO 3.

Dijagram za propusnost fugas obzirom na dužinu i površinu prema DIN EN 12207s proširenim ispitnim stupnjevima:

Zrakopropusnosti vodotijesnost

Zrakopropusnost sukladno atestu(vidi poglavlje – Atesti –):

zrakopropusnost s obzirom na dužinu fuge (gornja krivulja)zrakopropusnost s obzirom na ukupnu površinu (donja krivulja)zrakopropusnost ispod 50 Pa(Ovo područje nije obuhvaćeno ispitnom normom DIN EN 1026, te se prilikom klasifi ciranja ne uzima u obzir)

Propusnost fuge s obzirom na površinuu m3/hm2

Propusnost fuge s obzirom na dužnuu m3/hm

klasa 1

klasa 2

klasa 3

klasa 4

Diferencijski tlak u Pa


40

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Rezultat:

GECCO 3 je podvrgnut zahtjevima novih ispitnih postupaka i podijeljen je u sljedeće klase:

Klasa 4prema DIN EN 12207zrakopropusnost

Klasa 9A prema DIN EN 12208vodotijesnost

Ove klasifi kacije prema korelacijskoj tablici odgovarajuskupini opterećenja «C» prema DIN 18055

Zvucna izolacija

Rezultat sa sustavom S8000 IQ s 4 komore:

RW,P = 38 dB za klasu zvučne izola-cije 3 sa staklom 8/16/4 – 37 dB,Ug=1,2izvješće o ispitivanju P 02 03 06.13

RW,P = 44 dB za klasu zvučne izola-cije 4 sa staklom VSG SI 8/16/VSG SI 8 – 44 dB, Ug=1,2izvješće o ispitivanju P 02 03 06.7

Rezultat sa sustavom S8000 IQ s 6 komora:

RW,P = 39 dB za klasu zvučne izola-cije 3 sa staklom 8/16/4 – 37 dB,Ug=1,2izvješće o ispitivanju P 03 06 11.22

RW,P = 42 dB za klasu zvučne izola-cije 4 sa staklom VSG SI 8/16/VSG SI 8 – 44 dB, Ug=1,2izvješće o ispitivanju P 03 06 11.21

^


41P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

10. Tekstovi natječaja

Naredni tekst treba Vam omogućiti raspisivanje natječaja za prozore s provjetravanjem koji imaju prednosti programa GEALAN Clima Control.

GECCO Plus S7000IQ

Konstrukcija

Prozori od umjetnih materijala s napravom za provjetravanje iz GEALAN sustava sa srednjom brtvom S7000IQ (ili jednako-vrijednih) od profi la iz tvrdog PVC. Prolaz zraka se regulira preko programa GEA-LAN Clima Control – GECCO-.

Zrakopropusnost naprave za provjetra-vanje mora prema DIN EN 12207 odgo-varati klasi 3Staro: /Vrijednost propusnosti fuga prema DIN 18055, list 2, ne smije prekoračiti 1,0 m3/hm(daPa)2/3 i trebao bi se nalaziti u području između 0,8 m3/hm(daPa)2/3 i 1,0 m3/hm(daPa)2/3./Pri tlaku od oko 50 Pa naprava za pro-vjetravanje mora smanjiti prolaz zraka kako bi se izbjegao propuh.

Dubljenja na strani prema prostoriji u profi lu krila nisu dopuštena.

Atesti o zrakopropusnosti, vodotijesnosti i zvučnoj zaštiti se moraju predočiti, ukoliko to bude zatraženo.

GECCO 3

Konstrukcija

Prozori od umjetnih materijala s napravom za provjetravanje iz GEALAN sustava s prislonom brtvom S3000, S8000 IQ (ili jednakovrijednih) od profi la iz tvrdog PVC. Prolaz zraka se regulira preko programa GEALAN Clima Control – GECCO-.

Samoregulirajuća naprava za provjetra-vanje koja je montirana na strani prema prostoriji na prozorskom krilu

Zrakopropusnost naprave za provjetra-vanje mora prema DIN EN 12207 odgo-varati klasi 4Pri tlaku od oko 30 Pa naprava za pro-vjetravanje mora smanjiti prolaz zraka kako bi se izbjegao propuh.

Dubljenja na strani prema prostoriji u profi lu krila nisu dopuštena.

Atesti o zrakopropusnosti, vodotijesnosti i zvučnoj zaštiti se moraju predočiti, ukoliko to bude zatraženo.


42

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

11. Atesti

U narednim poglavljima naći ćete kompletni popis atesta o zrakopropusnosti, vodotije-snosti i zvučnoj izolaciji.

Po potrebi može se zatražiti kopija potrebnih atesta uz navođenje broja atesta.


43P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Atesti GECCO Plus S7000IQ

Prozori s provjetravanjem

Izvedba Izvješće o Ustanova koja je Rezultat ispitivanja ispitivanju obavila ispitivanje

Propusnost fuge i 31100 0876 /1/00 HFB Grupa opterećenja Cvodotijesnost na prozorima prema DIN 18 055s ugrađenim programomGECCO - Plus u gornjem poprečnom okviru Propusnost fuge prema Klasa 3DIN EN 12207 Vodotijesnost prema Klasa 9ADIN EN 12208

Zvučna izolacija Okvir art. 7008 krilo s izolacijskim staklom 6-16-4 (vrijednosti stakla: 35dB, Ug=1,2)

Art. br. /ostakljenje Izvješće o Ustanova koja je Rezultat SSK ispitivanju obavila ispitivanje ispitivanja

7008/7093 P 03 06 11.45 A.B.O RWP = 37 dB 3


7008/7093 P 00 10 17.14 A.B.O RWP = 37 dB 3

Okvir art. 7008 krilo s izolacijskim staklom 8-12-4 (vrijednosti stakla: 38dB, Ug=1,5 Argon/SF6)


7008/7066 P 00 10 17.13 A.B.O RWP = 38 dB 37008/7093 P 00 10 17.15 A.B.O RWP = 38 dB 3

Okvir art. 7008 krilo s izolacijskim staklom 8-16-4 (vrijednosti stakla: 38dB, Ug=1,2 Argon)


7008/7093 P 00 10 17.7 A.B.O RWP = 40 dB 3

Okvir art. 7008 krilo s izolacijskim staklom 9GH-12-6 (vrijednosti stakla: 44dB, Ug=1,5 Argon/SF6)


7008/7093 P 00 10 17.12 A.B.O RWP = 42 dB 4

Okvir art. 7008 krilo s izolacijskim staklom 9GH-20-6 (vrijednosti stakla: 46dB, Ug=1,5 Argon/SF6)


44

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Izvedba

Vodotijesnost na prozorima prema DIN EN 12208S GECCO 3 montiran iznutra na krilo

Propusnost fuge na prozori-ma prema DIN EN 12207s GECCO 3 montiran iznutra na krilo



Atesti GECCO 3 s S8000 IQ

Prozori s provjetravanjem

Izvješće o ispitivanju

31100 1072/3/02vodotijesnost

31100 1072/4/02propusnost fugeGECCO 3 zaklopkaručno zatvorena

31100 1072/5/02propusnost fugeGECCO 3

31100 1072/6/02propusnost fugeGECCO 3zaklopka je u funkcijiispitna krivulja proširena

HFB

HFB

HFB

HFB

Ustanova koja je obavi-la ispitivanje

Rezultat ispitivanja

Klasa 9A

Klasa 4

Klasa 4

Klasa 4


45P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

IFT Institut za tehniku prozora, Rosenheim A.B.O. Primijenjena građevinska fi zika & nadzor objekata, RosenheimHFB HFB Engineering GmbH, Leipizig

Zvučna izolacija s S8000IQ s 4 komore


8008/8066 P 02 03 06.13 A.B.O RWP = 38 dB 3

Okvir art. 8008 krilo s izolacijskim staklom 8-16-4 (vrijednosti stakla: 37dB, Ug-vrijednost 1,2)


8008/8093 P 02 03 06.7 A.B.O RWP = 44 dB 4

Okvir art. 8008 krilo s izolacijskim staklom VSG SI 8-16-VSG SI 8 (vrijednosti stakla: 42dB, Ug-vrijednost 1,2)

Zvučna izolacija s S8000IQ s 6 komora


8003/8065 P 03 06 11.22 A.B.O RWP = 39 dB 3

Okvir art. 8003 krilo s izolacijskim staklom 8-16-4 (vrijednosti stakla: 37dB, Ug=1,2 Argon)


8003/8094 P 03 06 11.21 A.B.O RWP = 42 dB 4

Okvir art. 8003 krilo s izolacijskim staklom VSG SI 8-16-VSG SI 8 (vrijednosti stakla: 42dB, Ug=1,2 Argon)


46

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Popis literature

Savezna radna skupina «Obnavljanje starih zgrada e.V-BAKA:«Provjetravati na ispravan način – znači ugodno stanovati»

dipl. ing. Reinhard Daler (Institut za prozorsku tehniku Rosenheim):«Odvođenje vlage iz stanova putem prirodnog provjetravanja»

Radna zajednica za Udruge potrošača e.V. (AgV):«Vlaga i stvaranje plijesni u stambenim prostorijama»

Savezna udruga dimnjačarskog obrta- Središnja strukovna udruga (ZIV)-:«Radni list br. 301 Sustavi za provjetravanje»

Gretsch-Unitas GmbH:«Prozračivanje i odzračivanje stambenih prostorija i prostorija za boravak ljudi»


47P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Impresum

Izdavač:GEALAN –primijenjena tehnika Hofer Straße 80D-95145 Oberkotzau Telefon 0 92 86 / 77-0Telefax 0 92 86 / 77-2222e-mail: [email protected]

Dizajn, litografi ja, slog i tisakMüller Fotosatz&DruckJohannes-Gutenberg-Straße 195152 SelbitzTelefon 0 92 80/971-0Telefax 0 92 80/971-71e-mail: [email protected]: www.druckerei-gmbh.de


48

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Note:


49P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Note:


50

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Note:


51P

raxi

shan

dbuc

h R

aum

lüftu

ng

Note:


52

Pra

xish

andb

uch

Rau

mlü

ftung

Note:


provjetravanje prostorija

Documents