Glava II. PRUNA I KOLODVORSKA POSTROJENJA

lanak 9. Vrste prunih i kolodvorskih postrojenja

1. Pruga i slubena mjesta opremaju se prunim i kolodvorskim postrojenjima, ureajima i konstrukcijama koje tehniki omoguduju sigurno kretanje vlakova i vozila. 2. Pruna i kolodvorska postrojenja, ureaje i konstrukcije ine signali, signalne oznake i signalnosigurnosni ureaji, ureaji na cestovnim prijelazima, telekomunikacijski ureaji, oprema i ureaji za upravljanje prometom, kolosijeci, skretnice, iskonice, sputalice i druga manevarska postrojenja u ranirnim kolodvorima, stabilna postrojenja za elektrinu vuu, vagonske vage, kontrolni tovarni profili i tovarne rampe, prsobrani, peroni, razni ureaji za odravanje i is- denje vagona i drugo.

lanak 10. Skretnice njihov poloaj i oznaavanje 1. Skretnica je konstrukcija gornjeg prunog ustroja koja meusobno povezuje dva ili vie kolosijeka i koja omogudava prelazak vozila odnosno vlaka s jednoga kolosijeka na drugi. Skretnica se moe postavljati iz sredinjeg mjesta pomodu odgovarajudeg ureaja ili na samom mjestu. 2. Kod skretnica razlikujemo redovan i pravilan poloaj. Redovan poloaj jest poloaj u koji skretnica mora biti postavljena kada se preko nje ne obavlja vonja. Pravilan poloaj jest poloaj u koji skretnica mora biti postavljena za namjeravanu vonju. Skretnica bez obzira na poloaj mora biti ispravna, to znaci da se jezici moraju priljubljivati uz glavnu tranicu. 3. Skretnice u slubenim mjestima oznaavaju se arapskim brojkama poevsi od brojke 1, od poetne prema krajnjoj toki pruge. U vedim kolodvorima s vie kolosijenih skupina u vorinim kolodvorima, skretnice u svakoj skupini odnosno kolodvoru mogu se oznaavati poevi od brojke 1 i znakom skupine ispred broja skretnice. Skretnice naknadno ugraene izmeu ved postojedih iznimno mogu se oznaiti i brojkama i slovima.

lanak 11. Osiguranje skretnica

1. Osiguranim skretnicama smatraju se one skretnice koje se postavljaju i zabravljuju iz sredinjeg mjesta ili se postavljaju na samom mjestu a zabravljuju iz sredinjeg mjesta, odnosno postavljaju se i zakljuavaju na samom mjestu. Druge skretnice smatraju se neosiguranim. 2. Vozni put preko skretnica na glavnim kolosijecima u kolodvorima te vozni put preko odvojne skretnice kojom je ostvarena veza tih kolosijeka sa sporednim kolosijecima za vonju po glavnim kolosijecima mora biti osiguran bonom zatitom. Vozni put na pruzi preko skretnice mora biti osiguran bonom zatitom, a skretnica mora biti u tehnikoj ovisnosti s glavnim signalima. 3. Osigurane skretnice dijele se na: a) pouzdano pritvrene, koje se postavljaju i zabravljuju iz sredinjeg mjesta ili se postavljaju na samom mjestu a zabravljuju iz sredinjeg mjesta i u takvoj su tehnikoj ovisnosti s glavnim signalima da se oni mogu postaviti da signaliziraju signalni znak za doputenu voznju ako su skretnice postavljene za odreeni vozni put u pravilan poloaj. Te skretnice moraju biti opremljene i mehanikim ili elektrinim kontrolnim zasunom kojemu je zadatak kontroliranje ispravnog priljub1jivanja jezika uz glavnu tranicu i odravanje jezika u tome poloaju za sve vrijeme dok signal signalizira signalni znak za doputenu vonju. Sve skretnice ukljuene u signalno-sigurnosni ureaj smatraju se pouzdano pritvrenima bez obzira na to postavljaju li se skupno ili pojedinano te i onda kad se postavljaju na samom mjestu okretanjem ruice ako pokazivai na postavnici signaliziraju da su skretnice u pravilnom poloaju i ako se nakon toga glavni signal moze postaviti u poloaj da signalizira signalni znak za doputenu vonju. b) pouzdano zakljuane, koje se na samom mjestu postavljaju i zak1juavaju skretnikom bravom a u kljuevnoj su ovisnosti s glavnim signalima tako da glavni signali signaliziraju signalni znak za doputenu vonju samo ako su skretnice postavljene u pravilan poloaj i u tome poloaju zakljuane, a klju zakljuane skretnice zabravljen u signalno-sigurnosni ureaj. c) pritvrene, sve osigurane skretnice ako nemaju mehaniki ili elektrini kontrolni zasun odnosno pouzdano pritvrene skretnice ako se kod osiguranja nakon skupnog postavljanja skretnica pojedinanim tasterima ili na samom mjestu glavni signal ne moze postaviti u poloaj da signalizira signalni znak za doputenu vonju, ili skretnice koje se postavljaju i zakljuavaju na samom mjestu a nemaju kljuevnu ovisnost s glavnim signalima. 4. Klju skretnike brave uva radnik koji rukuje skretnicom.

lanak 12. Pregled skretnica 1. Radnici prometnih poslova moraju pregledati skretnice u svezi s njihovom uporabom i ispravnodu. Nain i vrijeme pregleda skretnica propisan je Prometnom uputom. 2. Redovan tehniki pregled i odravanje skretnica obavljaju radnici graevinskih poslova. lanak 13. Neispravnost skretnica

1. Kad na osiguranoj skretnici doe do neispravnosti, skretnica se smatra neosiguranom sve dok se ta neispravnost ne otkloni. Skretnica se smatra neosiguranom i za vrijeme iskljuenja iz signalnosigurnosnog ureaja zbog izvoenja radova na njemu ili na samoj skretnici. 2. Presijecanje skretnice jest nasilno mijenjanje njezina poloaja vonjom niz jeziak. 3. Preko presijeene skretnice smije se dopustiti vonja vlaka tek poto se prometnik vlakova na samom mjestu uvjeri da su jezici skretnice ispravni i da dobro priljubljuju uz glavnu tranicu. U tome sluaju vozna brzina preko skretnice ne smije biti veda od 20 km/h, a vonja preko skretnice uz jeziak mora biti osigurana skretnikom bravom. Iznimni pregled presijeene skretnice prometnik vlakova mora evidentirati uz naznaku broja vlaka, ulaznoga ili izlaznog kolosijeka, broja presijeene skretnice i tonog vremena kad je pregled obavljen. 4. O svakoj presijeenoj, neispravnoj ili neosiguranoj skretnici prometnik vlakova odnosno TKdispeer mora odmah na dokazan nain obavijestiti odgovorne radnike graevinskih poslova i poslova za odravanje signalno-sigurnosnih ureaja. Do njihova dolaska prometnik vlakova osigurava ili zabranjuje vonju preko takve skretnice. Navedene mjere provode se sve dok u odgovarajude evidencije odgovorni struni radnik ne upie broj pregledane skretnice i brzinu kojom se smije voziti preko nje. 5. U nezaposjednutim TK-kolodvorima presijeene ili neosigurane skretnice sukladno zapovijedi TKdispeera pregledava strojovoa. Blie odredbe propisane su posebnim naputkom.

lanak 14. Signalno-sigurnosni ureaji na pruzi i slubenom mjestu

1. Sukladno mjestu primjene u uporabi su signalno-sigurnosni ureaji za osiguranje slubenih mjesta, za osiguranje prometa u meukolo- dvorskom podruju i cestovnih prijelaza, ureaji koji omoguduju sredinje upravljanje prometom, ureaji za prijenos podataka i djelovanje na vlak te ureaji za automatizaciju ranirnih kolodvora. 2. Glede tehniko-tehnolokih rjeenja, u uporabi su mehaniki, elektromehanicki, relejni i elektroniki signalno-sigurnosni ureaji, njihove razliite izvedbe glede cjelovitosti te signalnosigurnosni ureaji sastavljeni kao kombinacija pojedinih dijelova navedenih vrsta ureaja. Mehaniki signalno-sigurnosni ureaj jest ureaj kojim se osigurava slubeno mjesto kod kojega signali mogu biti u ovisnosti sa skretnicama. Elektromehaniki signalno-sigurnosni ureaj jest ureaj kojim se rukuje iz sredinjeg mjesta i kojemu signali mogu biti u ovisnosti s poloajem skretnica. Relejni odnosno elektroniki signalno-sigurnosni ureaj jest ureaj kojim se iz sredinjeg mjesta pomodu kolodvorske postavnice (u dalj njem tekstu KP) rukuje svim elementima signalnosigurnosnog ureaja kojemu su signali obvezatno u ovisnosti s poloajem skretnica i kontrolom izoliranih odsjeka.

3. Ureaji za osiguranje prometa u meukolodvorskom podruju jesu automatski pruni blok (u daljnjem tekstu APB) i meukolodvorska ovisnost (u daljnjem tekstu MO), a sukladno tehnikotehnolokim rjeenjima mogu biti relejni ili elektroniki. APB je signalno-sigurnosni ureaj za osiguranje uzastopnih vonji i onemogudavanje istodobnih vonji vlakova suprotnog smjera po istom kolosijeku izmedu dvaju susjednih kolodvora. MO je signalno-sigurnosni ureaj za ostvarivanje ovisnosti izlaznih signala dvaju susjednih kolodvora te kontrole slobodnosti meukolodvorskog prostora. 4. Ureaji za osiguranje cestovnih prijelaza jesu signalno-sigurnosni ureaji za zatvaranje cestovnih prijelaza te davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje vlaka. Prema tehniko-tehnolokom rjeenju ureaji za osiguranje cestovnih prijelaza mogu biti mehaniki, relejni i elektroniki. 5. Ureaj za sredinje upravljanje prometom (u daljnjem tekstu TK- ureaji) jesu ureaji za daljinsko upravljanje i nadzor nad stanjem signalno-sigurnosnih ureaja na pruzi ili dijelu pruge iz sredinjeg mjesta. 6. Ureaj za prijenos podataka i djelovanje na vlak (u daljnjem tekstu AS-ureaj) jest ureaj koji, ovisno o utjecaju signala na pruzi, brzini vlaka i postupku strojovoe, automatski zaustavlja vlak. 7. Signalno-sigurnosni ureaj na TK-pruzi i nain njegova rada isti su kao na prugama s APB-m ili MO. Vozne putove na TK-prugama osigurava TK-dispeer daljinski iz sredinje postavnice (u daljem tekstu SP). Signalno-sigurnosnim ureajima moe se rukovati i iz kolodvorske postavnice. Takvo rukovanje naziva se mjesno rukovanje. Kolodvorskom postavnicom rukuje prometnik vlakova, i to po zapovijedi odnosno odobrenju TKdispeera. Lokalno rukovanje skretnicama, iskonicama i ureajima na cestovnim prijelazima na podruju kolodvora uz odobrenje TK-dispeera obavljaju odreeni kolodvorski radnici i osoblje vlaka. Bez zapovijedi ili odobrenja TK-dispeera prometnik vlakova smije rukovati signalno-sigurnosnim ureajem pomodu KP samo kad je potrebno otkloniti iznenada nastalu opasnost u svezi sa sigurnodu prometa. O uzroku takva preuzimanja mjesnog rukovanja i vremenu prestanka potrebe za njim, prometnik vlakova naknadno mora obavijestiti TK-dispeera. Kad TK-dispeer regulira promet vlakova, kod davanja zapovijedi ili odobrenja za mjesno rukovanje ureajima pomodu KP ne smije prometniku vlakova izdati zapovijed ili odobriti otpremu vlaka u meukolodvorski odsjek. Iznimno, TK-dispecer moze izdati zapovijed prometniku vlakova samo kod otpreme vozila za posebne eljeznike namjene do nekog mjesta na pruzi. 8. Podrobniji opisi tehniko-tehnoloske opremljcnosti svakoga od slubenih mjesta opremljenih signalno-sigurnosnim ureajima na pruzi s TK-ureajem ili bez njega te postupci izvrnog osoblja vezani za rukovanje tim ureajima propisani su u naputcima za rukovanje signalno-sigurnosnim odnosno TK-ureajima, koji su sastavni dio poslovnog reda kolodvora.