8

PAMENJE-psihiki proces kojem zadravamo i koristimo percipirane infomacije usvajane putem naih osjetila-prvi stupanj pamenja usvajanje -naglasak na zadravanju i koritenju infomacija -senzorno, kratkorono i dugorno pamenje -kontrolni procesi panja, ponavljanje, pronalaenje, kodiranje i dosjeanje (odreuju tok kretanja infomacija)-sposobnost prema kojoj se ljudi razlikuju

-SENZORNO PAMENJE -vrlo kratko zadraava nadolazee infomacije u nepromjenjenom obilku -za vid to vijeme iznosi 0.5 sek za sluh i oko 2 sek -u mraku upaljenu cigaru percipiramo kao krug -iznenadni kratki zvuk jo neko vrij eme ''zvoni'' u uhu, kao da je rije o zadravanju podraenoti receptora koje omoguuje odabir vanih informacija, a zatim njihovo kodiranje -senzorno i dugorono pamenje imaju neogranien kapacitet, no dugo nekoritene infomacije iz senzornog pamenja vrlo brzo gube, a nemali broj informacija u dugoronom pamenju ostaje cijeli ivot

-KRATKORONO PAMENJE -kapacitet 5 do 9 nepovezanih stvari-grupiranjem moemo poveati kapacitet tog pamenja -kodiranje se ostvaruje u kratkoronom pamenju, kodiranje pri pamenju je promjena infomacija u oblik koji se moe pohraniti, a zatim i pronai, na takav se nain infomacije pripreme za pohranu u dugotrajno pamenje, a kad se njima koristimo infomacije se iz dugoronog pamenja vraaju u kratkorono - -kratkorono pamenje obavlja tri razliite funkcije 1)ako nam informacija ne treba za poslje zadravamo je ponavljanjem dok nam ne bude potrebna, a zatim se ona gubi, osjetljivo je za ometanje 2)ako procjenimo da nam informacija treba na du rok, onda je nastojimo tako kodirati da je to uspijenije pohranimo 3)kada nam treba neka informacija, onda je posredstvom procesa pronalaenja iz dugoronog pamenja vratimo u kratkorono, obino tada radimo neto sa tom informacijom takvu ulogu kratkoronog pamenja nazivamo RADNIM PAMENJEM

-DUGORONO PAMENJE (1)-mora biti dobro organizirano, jer ga nemoemo tako brzo pregledati kao kratkorono pamenje kadatraimo neku potrebnu informaciju -npr. 30 rijei randomly stavljene na papir, ispitanici e se najprije pokuati dosjetiti rijei iz jedne, a zatim Iz druge kategorije rije, spontana organizacija materijala -vie se popamti konkretnih nego apstraktnih pojmova, predoavanjem stvarnih,slikovnih predodaba -dvostruki tragovi pamenja verbalni i slikovni

-DUGORONO PAMENJE (2)-razlikujemo tri vrste dugoronog -epizodiko pamenje-semantiko pamenje (znanje)-proceduralno pamenje-EPIZODIKO uva podatke o epizodama iz naeg ivota, nerjetko je znaajno znati kada se negdje neto dogodilo, one koje preesto koristimo prelaze u semantiko pamenje i postaju dio naeg opeg znanja -npr. ''to je tajfun?'' semantiko pamenje-npr. kada elimo reci da nas je netko pitao to je tajfun epizodiko pamenje-znanje o tome kako emo neto uiniti nazivamo PROCEDURALNIM ZNANJEM razne vjetine npr.tipkanje,na pisaem stroju, igranje tenisa, pranje zuba... stvaranje nizova asocijacija izmeu pojedinanih situacija od kojih se sastoji neka vjetina -stvaranje proeduralnog pamenja ukljuuju 3 faze 1)KONGITIVNA 2)FAZA POVEZIVANJA 3)FAZA AUTOMATIZMA -KONGITIVNA FAZA treba shvatiti to treba napraviti ((npr. kada se ide uiti vozit auto treba znati kako se mjenjaju brrzine, gdje je svijetlo itd..)

-FAZA POVEZIVANJE poinje kada otkrijemo najdjelotvorniji nain Obavljanja djelova ,i kako ih povezati u cjelinu, ono to nam ne korsiti eleminirano je, sve se manje koriste Verbalni aspekti pamenja (samoinstrukcije..), a sve vie koriste aspekti motorikog pamenja

-FAZA AUTOMATIZMA tu uz vjeebe i napor dolazi do automatkog odvijanje vjetine, izaziva minimumSvjesne kontrole poklanjanje viim elementima vjetine (gimanstika, skijanje), ekspresivnost (izvonje gl.Djela), strategija igre (tenis), nema verbalnih samoinstrukcija, moemo razgovarati, tada nam je teko Objasniti rijeima neto to znamo jer je ono potpuno automatizirano, vrlo duge stanke nimalo ne teteNjihovu izvoenu, ne zaboravlja se

-AUTOMATSKO PAMENJE I PAMENJE KOJE ZAHTJEVA NAPOR-npr. podatci o mjestu gdje se neto nalazi, kuda se kreemo, vremenu zbivanja, njegovu trajanju i Uesatlosti pamtimo automatski, zapamtit emo iako ih ne pokuavamo nauit, ako namjerno na njih Obraamo panju samo emo smanjiti kapacitet radnog pamenja, omoguuju nam dobru orjentaciju u Prostoru, a da pritom ne zaokupiraju nepotrebnu panju-itanje kao shvaanje cijelog teksta dok npr. djete tek mora sloviati-uenje niza brojeva traje due ako se brojevi u nizu ne pokalpaju s brojem tih brojeva npr (22 ili 222222)-prije opisane vjetine koje su dovedene do automatizma imaju osobine steenih automatskih procesa, kao to je npr. znaenje rijei -stres negativno djeluje na procese pamenja koji zahtejva napor, to je kljuno za osposobljavanje za opasne profesije (piloti ,ronioci...), klju je da taj posao dovedemo do te mejre da stres ne utjee na njega -pamenje uz napor ostvarujemo namjernim uenjem kojem je cilj uspjena pohrana nekog znanja stvaranje asocijacije i smisleno organiziranje gradiva treba uloiti vie napora nego uenje ponavljanjem, ali se u konanici ipak isplati

-KAKO ISPITUJEMO PAMENJE-PREPOZNAVANJEM-DOSJEANJE-METODA UTEDE-Metoda prepoznavanja podrazumijeva pronalaenje tonog odgovora meu navedenima i zahtjeva dobro poznavanje gradiva. Npr. Pitanje tipa zaokruivanje tonog odgovora - a,b ili c.Metoda utede podrazumijeva vrijeme koje nam je potrebno da neku informaciju ponovno nauimo.

Metoda dosjeanja podrazumijeva aktivnu rekonstrukciju informacije. Npr. Pitanje tipa dopunjavanja reenice s tonim odgovorom ili odgovora na pitanje u obliku samostalne reenice. -nakon uenja najbolje se pamti zadnje naueno gradivo jer se ono jo nalazi u kratkotrajnom pamenju, dobro se pamte informacije i s poetka niza, zato to su kodiranjem ule u drugotrajno pamenje i tu se zadrale -ali ako to ega se ne moemo sjetiti posebno istaknemo vjv je da emo se sjetit

-ZATO ZABORAVLJAMO

-prvih nekoliko sati i dana zaboravljamo vei dio sadraja, to vie vremena prolazi , taj je pad sporiji -POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA PAMENJA-NEMOGUNOST PRONALAENJA INFORMACIJE-POTISKIVANJE-INTERFERENCIJA (ometanje)

-POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA PAMENJA npr. strani jezik kojeg dugo nismo ponavljali vjv je da emo ga zaboravit, potrebano je ponavljanje ili esta upotreba, brzo gubljenje tragova iz senzornog i kratkoronog pamenja nuno je jer neprekidno dolaze nove infomacije koje treba obraditi

-NEMOGUNOST PRONALAENJA INFORMACIJA da bi smo se sjetili neke infomacije, moramo doi do nje, ona moe postojati u naem dugoronom pamenju, ali ako nemamo ''dobar put'' do nje kao da je i nema. -oni koji pohranjuju informacije na taj nain da ih poveu sa starim gradivom i otvaraju vie putova ka to infomacji, no se zove jo znak za dosjeanje , to ih je vie i to su istaknuti vea je vjerovatnost da emo doi do informacije. -razliku u uspijenosti koju dobivamo u ispitivanju pamenja prepoznavanjem i dosjeanjem pripisujemo upravo nemogunosti pronalaenja informacija-POTISKIVANJE namjerno zaboravljanje, potiskivanjem represijom onih sadraja koji su nam neugodni ili ih se plaimo -INTERFERENCIJA (OMETANJE) uenje jednog gradiva ometa uenje drugoga-Retroaktivna podrazumijeva ometanja unatrag (novo ometa staro). Npr. Dobili smo novi kalkulator, pa zaboravimo kako je funkcionirao stari. -Proaktivna podrazumijeva ometanje unaprijed (staro ometa novo). Npr. zbog poznavanja rada na jednom mobitelu, ne moemo se snai na novom.-to je gradivo slinije, a stanka kraa, jae je djelovanje retroaktivne interferencije -primjer za proaktivnu interferenciju kada se promjeni broj frenda kojeg stalno zovemo i dalje prvih dana nazivamo njegov stari broj -negativni transfer zajedniki naziv za pozitivnu i negatinu interferenciju tu je i : - pozitivni transfer pojava olakavanja savladavanja jednog gradiva zbog poznavanja drugog (ako ste nauili se koristiti windowsima XP zanti ete i sa windowsima 2000, vonja automobila olakava uenje voenje kamiona)

-SMETNJE PAMENJA -patoloke smetnje pamenja Retrogradna amnezija je gubitak dijela dugoronog pamenja usred ozlijede mozga. Anterogradna amnezija je nemogunost staranja dugoronog pamenja (tei poremeaj). Hipermezija je automatsko pamenje velike koliine informacija. Hipomenzija je smanjena mogunost pamenja. Fuga(bijeg) je stvaranje novog izmiljenog identiteta usred traume. Paramnezija (lana sjeanja) podrazumijeva popunjavanje rupa u pamenju izmiljenim informacija (najee kod starijih osoba). Deja vu misliti da smo neto doivjeli. Jamais vu misliti da neto nismo doivjeli, a jesmo.

-UENJE -Uenje je sloeni psihiki proces promjene ponaanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva-proces kojim iskustvom ili vjeba promjene u mogunostima obavljanja odreenih aktivnosti -3 najvanije teorije uenja 1)TEORIJE UENJA UVJETOVANJEM 2)TEORIJA SOCIJALNOG UENJA 3)KONGITIVNE TEORIJE UENJA -KLASINO UVJETOVANJE -najjednostavniji mehanizam uenja jer podrazumijeva refleksne reakcije, a sastoji se od uparivanja neutralnog podraaja (npr.zvono) sa neuvjetovanim podraajem (npr.hrana) koji refleksno izaziva neku neuvjetovanu reakciju (npr. slinjenje).Klasino uvjetovanje otkrio je ruski lijenik, Ivan Pavlov, prouavajui probavni sustav psa (mjerio je koliinu izuene sline na hranu)-NUP (NASLJEENA NEUVJETOVANA REACIJA) kada pas poinje sliniti na miris i okus hrane-NUP hrana -UR kada pas poinje luiti slinu na bat koraka laboranta koji je hranio pse-UP podraaj (bat koraka) koji izaziva takvu reakciju Shema klasinog uvjetovanja:Prije uvjetovanja: NUP > NURTijekom uvjetoavnja: NUP + NP -> NURNakon uvjetovanja: UP -> UR

-GENERALIZACIJA PODRAAJA da i podraaji slini UP uzrokuju UR, to je podraaj jai, jai je UR (maka dolazi do vas na svako ukanje vreice jer je nauila da e na ukanje vreice za hranu dobiti jelo ili strah od zubara tj. ovijeka u bijeloj kuti stvorit e strah od drugih ljudi u bjeloj kuti)

-DISKRIMINACIJA PODRAAJA ako bi generaliziranje podraaja bilo preiroko uenje uvjetovanjem ne bi bio djelotvoran nain prilagodbe na zahtjeve okoline, (npr. ako psu dajemo hranu na ton od 1000 Hz on e se za njom okrenuti i u 900 Hz, no ako mu ne damo hranu na frekvenciju od 900 Hz on e je samo traiti na onoj gdje je hranu dobio, ONA OMOGUUJE UENJE RAZLIKA MEU SLINIM PODRAAJIMA

-EKSPERIMENTALNA NEUROZA (uvjetovanjem) pas je morao nauiti razliku izmeu kugle i elipse, gdje je hrana dana na pojavu kruga, a na pojavu elipse ne, zatim se smanjivala razlika izeu kruga i elipse i pas je poeo cviliti, urinirati ili ako dijete opsuje i jedan ga roditelj pohavli drugi ga ukori vjv e se stvoriti vrsta neuroze kod djeteta, takoer kada dijete slae i dobije batina, a onda ga roditelj trai da slae

-UVJETOVANJE VIEG REDA - Ljudi i ivotinje esto osnivaju nove uvjetovane reakcije na starijim uvjetovanim reakcijama. Takvo se uenje zove uvjetovanje viega reda. Temelji se na oblikovanju novoga uvjetovanog odgovora, ali na bazi ve prethodno steena uvjetovanog refleksa. (Ako uparujemo zvuk zvona kao neuvjetovani podraaj sa svjetlom arulje kao novim uvjetovanim podraajem uskoro e pas izluivati slinu ve na samu pojavu svjetla premda nije dobio hranu)

-moemo vidjeti da pas nikad nije dobio hranu nakon svjetlosnog podraaja, nego samo nakon zvuka zvona koji je u prvom procesu uvjetovanja bio uvjetovani podraaj , tako uspostavljena uvjetovana reakcija zove se UVJETOVANA REAKCIJA DRUGOG REDA, na osnovi ega moemo uspostaviti reakciju 3. i 4. reda-Pavlov smatrao da se ukupno uenje moe objasniti uenjem lanca UR vieg reda , danas znamo da se na taj nain ne moe objasniti ukupno uenje ak ni kod ivotinja

-OPERATIVNO UVJETOVANJE -hrana, ugodna temperatura, drutvo operantno ponaanje jer one operiraju u okolini, ponaanje je instrument kojim se postie neki cilj instrumentalno uvjetovanje (Edward Thorndike izveo je eksperiment s gladnom makom (nakon oslobaanja iz kaveza dobila je ribu, pa joj je za svako slijedee oslobaanje trebalo manje vremena). Iz eksperimenta je izveo zakon efekata = ako je ponaanje nagraeno, vjerojatnost pojave ponaanja je vea (i obrnuto).)-proces uenja u kojem se mjenja vjerovatnost pojavljivanja nekog odgovora na osnovi posljedica (pozitivnog ili negativnog potkrijepljenja) koje na taj odgovor ima za organizam-POTKREPLJENJE 1)POZITIVNO npr. hrana i maenje - pozitivan dogaaj koji poveava vjerojatnost pojavljivanja nekog ponaanja. (npr. nakon dobre ocjene iz ispita, dijete je dobilo novanu nagradu od roditelja) 2)NEGATIVNO npr. bolni podraaji - nije kazna, ve je to uklanjanje nekog negativnog dogaaja to kao posljedicu ima poveanu vjerojatnost pojavljivanja ponaanja. (npr. majka prigovara sinu to ne pere zube, pa onda dijete zube i opere). -primarni potkrepljivai i sekundarni potkrepljivai -povremeno potkrepljivanje lovci, ribari, gljivari...-oblikovanje - ponaanja je postupno potkrepljivanje ponaanja slinih eljenima. npr. ako elimo da takor ponovi cijelu vjebu, potkrijepiti emo ga nakon prvog djela vjebe, zatim nakon drugog, treeg, etvrtog i na kraju kada obavi cijelu vjebu. Ne pojavljuje se spontano nego se mora potkrepljivati dok se zadat uspijepno ne izvri-kada se javi sloeniji oblik, onaj jednostavni se vie ne potkrepljuje i gasi se (djete 1. put kae hvala i dobije okoladicu, ali drugi put mora reci molim da bi dobila soki-ULANAVANJE (sloenji oblik koritenja operativnog uvjetovanja) podjela ponaanja u manje sekvence koje se ue prema redoslijedu. Npr. komplicirana skladba se podjeli u manje dijelove koji se ue posebno

-ZAKLJUNO O UENJU UVJETOVANJEM

-najvei dio osnovnog odgoja djece zbiva se uvjetovanjem-mnoge smetnje doivljavanja i ponaanja (strahovi, nasilniko ponaanje, fobije, ovisnosti...) steeni su uvjetovanjem to znai da ih se moae otkloniti, prilikom terapije psihikih poremeaja, sprijeavanje delikventskog ponaanja..-za djecu, ivotinje i maloumne ljude-za normalne ljude kombinira se s ostalim nainima uenja

(Razlika izmeu kazne i negativnog potkrepljenja:Kazna smanjuje vjerojatnost pojave nekog ponaanja, ne ui reakcije, izaziva represiju, ui agresivnom ponaanju, izaziva neugodne emocije.Negativno potkrepljenje poveava vjerojatnost pojave nekog ponaanja i uglavnom nema negativnih konotacija.

Slinost operatnog uvjetovanja s klasinim uvjetovanjem:Kod oba primjeujemo spontano gaenje i vraanje, diskriminaciju i generalizaciju podraaja te uvjetovanje vieg reda. Pomou oba mehanizma uenja mogu uiti dijeca, ivotinje i mentalno zaostale osobe.

Razlika operatnog uvjetovanja s klasinim uvjetovanjem:Kod operantnog uvjetovanja odgovor je svjestan, organizam aktivan, a i taj mehanizam je sloeniji. Kod njega primijeujemo i oblikovanje i ulanavanje ponaanja.Kod klasinog uvjetovanja odgovor je refleksan, organizam pasivan, a taj mehanizam je jednostavniji)

-TEORIJE SOCIJALNOG UENJA -veinom u prijenjim teorijma uenja uilo se na vlastititoj koi to ponekad nije ugodno-teorije socijalnog uenja : interakcija pojedinca i socijalne okoline -uenje po modelu 1. Modeliranje promatranje ivog modela (trener pokazuje ueniku kako igrati nogomet, tata pokazuje kako se popravlja motor, ponaanje po bontonu, uspijeni socijalni kontakti)Tu su takoer neka nepoeljna ponaanja : agresivno ponaanje, delikvenstsko ponaanje, uzimanje droga i sl.2. Ako se oponaa model pritom ne znajui emu slui takvo ponaanje govorimo o IMITACIJI, npr. dvogodinja djevojica koja marljivo pere zube nakon to je to vidjela od svojih roditelja 3. Uenje promatranjem na situacije kada uenik vidi i uzima u obzir i posljedice ponaanja modela, ako su posljedice bile pozitivne uenih e se u slinoj situacji ponaati poput nodela i obratno (Uenje promatranjem je uenje kod kojeg uzimamo u obzir posljedice ponaanja, no osoba koju opaamo ne mora to nuno znati. Npr. srameljiva tinejerica oponaa odijevanje popularne djevojke.) -izmeu modeliranja i uenja promatranjem esto je teko odrediti ranice jer se isprepli -za modeliranje je tipino da model eli ueniku pokazati kako se neto radi, pri uenju promatranjem model najee ne zna da ga uenik gleda, ne nastoji promjeniti ponaanje uenika4. Simboliko uenje - podrazumijeva objanjavanje ponaanja/znanja, ali ne i pokazivanje i primjenu u praksi. Npr. Profesor objanjava neko gradivo iz biologije, no ne pokazuje ga u praksi, uivo.-UENJE PO MODELU, BEZ OBZIRA O KOJOJ SE VRSTI RADI, POVEZANO JE S NEKOLIKO ZAKONITOSTI1. uenikova panja mora biti usmjerena na ponaanje modela, verbalne instrukcije pri simbolikom modeliranju 2. osobe koje esto sreemo (prijatelji, obitelj,susjedi...) najei su nam modeli 3. to je vii statut modela (portske ili ekstradne zvijezde), vea je vjerovatnost modeliranja4. konflikt izmeu razliitih naina ponaanja modela npr. roditelji ne pue, a prijatelji pue -KONGITIVNE TEORIJE UENJA-Kognitivno uenje je najnapredniji mehanizam uenja, koji zahtjeva odreenu razinu inteligencije, pojavljuj se jednom i rezultira opim znanjem.-prvenstveno se odnose na ljudsko uenje no moe se primjeniti na ivotinjamaSkriveno ili prekriveno uenje podrazumijeva koritenje znanja samo u trenucima kada je to potrebno i podrazumijeva stvaranje kognitivnih mapa. Dokazano je i da takori mogu tako uiti (eksperiment s labirintom). Npr. Trebamo se snai u novom gradu. Dokazano je da e mukarci pogledati kartu i u glavi stvoriti kognitivne mape pa se tako snai u gradu, dok ene primjeuju perceptivno uoljive detalje, kao poznati duan.-UENJE VIDOM : Uenje uvidom je razumijevanje odnosa izmeu situacije, sredstva i cilja. Dokazano je i da impanze tako ue, na temelju eksperimenta Wolfganga Khlera, sa impanzom i bananom.-mnogobrojna istraivanja na ljudima potvrdila su ispravnost kognitivistikog objanejnja snalaenja u prostoru -prema kongitivnim teorijama stalno uimo i nastojimo phraniti to vie informacija jer nikada neznam kada e nam zatrebati -uenje govora, stjecanje pojmova , uenje sloenih vjetina :ah.., rijeavanje problema