Ova publikacija daje opće smjernice samo o temama koje obrađuje i ne smatra se stručnim savjetom. Ne biste trebali postupati shodno informacijama koje se nalaze u ovoj publikaciji bez dobivanja konkretnog stručnog savjeta. Niti jedna potvrda ili garancija (izražena ili implicirana) nije dana glede točnosti ili potpunosti informacija sadržanih u ovoj publikaciji, te koliko dopušta zakon, PricewaterhouseCoopers d.o.o., njegovi članovi, zaposlenici ili predstavnici ne preuzimaju nikakvu zakonsku obvezu i odriču se odgovornosti za posljedice vašeg ili tuđeg postupanja ili nepostupanja prema informacijama sadržanima u ovoj publikaciji odnosno za bilo koju odluku koja se na njoj temelji.

Uvod

PwC 1

Cilj istraživanjaIstraživanje je oblikovano na način da pokrije

kvalitativne i kvantitativne aspekte interne revizije u

Hrvatskoj, a da se istovremeno provede neovisna

analiza ključnih trendova i pitanja unutar struke

interne revizije u posljednje tri godine. Rezultati

istraživanja će omogućiti hrvatskim tvrtkama

usporedbu s drugim sličnim tvrtkama. Smatramo da

će se time moći prepoznati najbolje prakse kao i

područja za poboljšanje, te pomoći internim

revizorima pripremiti se za buduće izazove.

Svaki dio ovog izvješća sadrži analizu rezultata

istraživanja i osnovnih pitanja. Tablice i grafikoni

služe da čitatelji mogu brzo utvrditi najvažnije

rezultate i pitanja. Svaka slika predstavlja po jedno

pitanje iz istraživanja uz detaljnu analizu prikupljenih

odgovora. Uz to, odgovori na različita pitanja su

analizirani zajedno ili uspoređeni s rezultatima

prethodnih istraživanja, kako bi se mogla provesti

usporedba i neovisna analiza trendova.

Metodologija istraživanjaIstraživanje je provedeno isključivo u papirnatom

obliku, a popunjeni upitnici ispitanika prikupljeni su

u posebnoj glasačkoj kutiji, kako bi rezultati

istraživanja bili vjerodostojni. Ukoliko upitnici nisu

bili u potpunosti ispunjeni ili rukopis ispitanika nije

bio čitak, takvi upitnici (djelomično ili u potpunosti)

nisu bili uključeni u rezultate istraživanja. Ovisno o

pojedinom pitanju, odgovori „Nikad“ i/ili

„Neprimjenjivo“ također nisu uvršteni u analizu.

Rezultati se temelje isključivo na popunjenim

upitnicima pojedinih ispitanika. Rezultate istraživanja

usporedili smo s prethodnim istraživanjem koje je

provedeno 2009. godine („Interna revizija u

Hrvatskoj“ od strane PwC-a Hrvatska i HIIR-a) i

globalnih istraživanja provedenih u 2011. i 2012.

godini (studija PwC-a „Stanje struke interne revizije“).

Podaci prikupljeni putem upitnika tijekom

istraživanja nisu bili predmetom postupaka revizije,

pregleda ili bilo kojeg drugog oblika provjere kako

bismo potvrdili točnost ili razumnost podataka.

SudioniciIstraživanje je organizirano kao zajednička inicijativa

PricewaterhouseCoopersa d.o.o. (PwC Hrvatska) i

Hrvatskog instituta internih revizora (HIIR).

Istraživanje je provedeno tijekom 4. konferencije

HIIR-a koja je održana od 12. - 14. travnja 2012.

godine u Umagu.

Svi sudionici konferencije dobili su anonimni upitnik.

Na temelju popisa svih ispitanika na konferenciji,

procijenili smo da je na konferenciji bilo prisutno 130

internih revizora iz 74 tvrtke (ili organizacije) u

Hrvatskoj. Kao temelj istraživanja primili smo 66

popunjenih upitnika, što smatramo dobrim odazivom.

Povjerljivost istraživanjaBez obzira na anonimnost zaprimljenih upitnika,

pojedinačni rezultati su strogo povjerljivi, a odgovori

su prikazani na način koji onemogućuje identifikaciju

pojedine tvrtke ili ispitanika na temelju dostavljenih

podataka. Rezultati koje smo dobili od pojedinih

ispitanika nisu i neće biti objavljeni ili na drugi način

pojedinačno otkriveni.

ZahvalaŽeljeli bismo zahvaliti svim sudionicima ovogistraživanja. Vjerujemo da će vam rezultati ovog istraživanja omogućiti bolje razumijevanje trenutne tržišne situacije, te se nadamo da će poslužiti kao pokretač diskusije.

PwC 2

Istraživanje

PwC 5

Istraživanje

Grafovi koji slijede prikazuju detaljnu analizu postotka odgovora na svako

postavljeno pitanje. Podaci za neka pitanja uspoređeni su s prijašnjim zajedničkim

istraživanjem PwC Hrvatske i HIIR-a iz 2009. godine pod nazivom „Interna

revizija u Hrvatskoj“.

Slika 1: Kojem sektoru/području pripada vaša organizacija?

Najveći broj ispitanika u istraživanju zaposleno je u državnim tijelima i javnoj

upravi ili u sektoru financijskih usluga (banke i osiguranja). Zastupljenost ta dva

sektora u ovom istraživanju (67%) još je više naglašena nego u istraživanju

provedenom 2009. godine (55%). Međutim, nije zanemarivo ni da trećina

ispitanika dolazi iz sektora ostalih kao što su energetika, industrijska proizvodnja,

automobilska industrija, informatika i tehnologija, te telekomunikacije.

Slika 2: Koliki je bio

ukupan broj

zaposlenih u vašoj

tvrtki u 2011. godini?

Gotovo polovina ispitanika istraživanja (44%) zaposlenici su većih tvrtki ili organizacija s više od 1.000 zaposlenika, odnosno 54% ispitanika je iz sektorafinancijskih usluga, a 69% iz sektora ostalih. Većina (90%) ispitanika u državnim tijelima i javnoj upravi su u organizacijskim jedinicama s manje od 500 zaposlenih.

36%

31%

9%

7%

3%3%

3%1%1%1% Financijske usluge, 36%

Državna tijela i javna uprava, 31%

Energetika (nafta i plin, električna energija), 9%Industrijska proizvodnja, 7%

Automobilska industrija i prijevoz, 3%

Informatika i tehnologija, 3%

Telekomunikacije, 3%

Farmaceutska i kemijska industrija, 1%

Građevinska industrija i nekretnine, 1%

Za svrhe ovogistraživanja, ispitanikesmo podijelili u 3sektora: državna tijela ijavna uprava,financijske usluge tesektor ostalih.

8%

22%

17%

8%

44%

0% 10% 20% 30% 40% 50%

50 i manje

51 – 200

201 – 500

od 501 – 1.000

preko 1.000

PwC 6

Slika 3: Koliko su približno bili prihodi vaše organizacije u Hrvatskoj u

2011. godini?

S obzirom na promet, gotovo polovina ispitanika (48%) koji su odgovorili na našu

anketu bila je dio tvrtki ili organizacija s više od 500 milijuna kuna godišnjeg

prihoda.

Slika 4a: Koja je vaša funkcija u odjelu interne revizije? (Državna tijela

i javna uprava)

S obzirom na specifičnu prirodu funkcija unutar sektora državnih tijela i javne

uprave, gore prikazana analiza predstavlja sudionike istraživanja zaposlene u tom

sektoru. U svrhu sažetog prikaza, različite funkcije iz gradske uprave, državne

uprave i državnih agencija prikazane su zajedno po hijerarhijskoj strukturi.

Slika 4b: Koja je vaša funkcija u odjelu interne revizije? (Financijske

usluge i sektor ostalih)

15%

46%

23%

15%

29%

21%

36%

14%

23%

23%

8%

46%

0% 10% 20% 30% 40% 50%

do 100.000.000 kuna

100.000.001-500.000.000 kuna

500.000.001-1.000.000.000kuna

iznad 1.000.000.000 kuna

Sektor ostalih

Financijskeusluge

Državna tijela ijavna uprava

28%

6%

50%

17%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Interni revizor Viši interni revizor Voditelj/koordinator Načelnik/Zamjenik načelnika

42%

18%

29%

11%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

Interni revizor/Specijalist za reviziju

Viši interni revizor/Glavni revizor

Voditelj/ Zamjenik/Rukovoditelj

Direktor

PwC

Ostali sudionici (izvan sektora državnih tijela i javne uprave) raspoređeni

svim funkcijama odnosno

različitoj

Slika 5a: Koliki je b

u 2011. godini?

Većina odjela za internu reviziju su mali. Odjeli interne revizije u sektoru državnih tijela i javne uprave imaju većinom jednog do tri revizora (74%), dok u sektorostalih većina odjelfinancijskih uslugareviziju (63%).

Slika 5b

posljednje 3 godine

U razdobljureviziju zadržaopostotaksmanjenja koji je uočenusluga.

Za većinu tvrtki ili organizacija (77%) promjene nisu bile značajnegospodarsko okruženje u poslbroja zaposlenika, odgovoriblago povećavali resurse unutar svojih organizacija.

Odnos između veličine tvrtke ili organizacije (u smislu broja zaposlenikinternih revizora najočitiji je u sektoru financijskih usluga. Isključujući vrlo velike i male subjekte, prosječan broj zaposlenika po svakom internom revizoru je otprilike 215.

43%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

povećan broj zaposlenih

PwC

Ostali sudionici (izvan sektora državnih tijela i javne uprave) raspoređeni

svim funkcijama odnosno razinama unutar odjela interne revizije što pridonosi i

različitoj percepciji struke interne revizije, koja se vidi iz odgovora

Slika 5a: Koliki je bio ukupan broj zaposlenih u odjel

u 2011. godini?

Većina odjela za internu reviziju su mali. Odjeli interne revizije u sektoru državnih tijela i javne uprave imaju većinom jednog do tri revizora (74%), dok u sektor

većina odjela je nešto malo veća i ima do šest revizora (68%). U sektoru financijskih usluga imaju uglavnom pet ili više revizora u odjelima za internureviziju (63%).

b: Kretanje broja zaposlenih u odjelu interne revizije u

posljednje 3 godine

razdoblju od 2009. do 2011., u više od polovine ispitanikareviziju zadržao je isti broj zaposlenika. U državnim tijelima i javnoj upravi,postotak ispitanika (70%) izjavilo je da je broj zaposlenika ostao isti. Trendsmanjenja koji je uočen odnosi se uglavnom na ispitanike iz sektora financijskih

Za većinu tvrtki ili organizacija koje su povećale broj zaposlenikapromjene nisu bile značajne (1-2 zaposlenika). Međutim, s obzirom na

gospodarsko okruženje u posljednje tri godine i opći trend smanjenja ukupnog broja zaposlenika, odgovori ispitanika pokazuju da su odjeli za internu reviziju

povećavali resurse unutar svojih organizacija.

Odnos između veličine tvrtke ili organizacije (u smislu broja zaposlenikinternih revizora najočitiji je u sektoru financijskih usluga. Isključujući vrlo velike i male subjekte, prosječan broj zaposlenika po svakom internom revizoru je otprilike

45%

12%

43%

15% 14%

71%

27%

8%

povećan broj zaposlenih smanjen broj zaposlenih isti broj zaposlenih

7

Ostali sudionici (izvan sektora državnih tijela i javne uprave) raspoređeni su po

unutar odjela interne revizije što pridonosi i

iz odgovora ispitanika.

odjelu interne revizije

Većina odjela za internu reviziju su mali. Odjeli interne revizije u sektoru državnih tijela i javne uprave imaju većinom jednog do tri revizora (74%), dok u sektoru

a je nešto malo veća i ima do šest revizora (68%). U sektoru imaju uglavnom pet ili više revizora u odjelima za internu

djelu interne revizije u

e ispitanika odjel za internuisti broj zaposlenika. U državnim tijelima i javnoj upravi, najveći

je da je broj zaposlenika ostao isti. Trendodnosi se uglavnom na ispitanike iz sektora financijskih

koje su povećale broj zaposlenika interne revizije. Međutim, s obzirom na

jednje tri godine i opći trend smanjenja ukupnog pokazuju da su odjeli za internu reviziju

Odnos između veličine tvrtke ili organizacije (u smislu broja zaposlenika) i brojainternih revizora najočitiji je u sektoru financijskih usluga. Isključujući vrlo velike i male subjekte, prosječan broj zaposlenika po svakom internom revizoru je otprilike

1 do 3 zaposlena

3 do 5 zaposlenih

više od 5 zaposlenih

65%

isti broj zaposlenih

2009-2010

2010-2011

PwC 8

Općenito govoreći, u organizacijama izvan sektora financijskih usluga ne postoji povezanost između broja zaposlenika i broja internih revizora, budući da je ovaj raspon vrlo širok i nedosljedan. U prosjeku, raspon varira od 110 do 1.850zaposlenika po svakom internom revizoru.

Slika 6: Kome je unutar vaše organizacije odgovoran direktor interne

revizije? (Sektor financijskih usluga i sektor ostalih)

Interni revizori najčešće su odgovorni izvršnom menadžmentu (Predsjedniku Uprave, Generalnom direktoru i/ili Upravi), odnosno 88% u financijskom sektorute 5% u sektoru ostalih.

U financijskom sektoru, 38% internih revizora odgovorno je Nadzornom odboru,dok je 42% internih revizora također odgovorno Revizijskom odboru. Uočen je negativan trend u postotku internih revizora koji su odgovorni Revizijskom odboruu odnosu na istraživanje iz 2009. godine. S druge strane, u zadnje tri godine usektoru ostalih vidi se porast broja direktora interne revizije (14%) koji suodgovorni Revizijskom odboru.

Međutim, važno je naglasiti da je 73% internih revizora odgovorno jednom tijelu ili osobi, dok je preostalih 27% odgovorno dvama ili većem broju tijela ili osoba.

Unutar sektora državnih tijela i javne uprave, linije odgovornosti ovise o tome radili se o gradskoj upravi, državnom tijelu ili agenciji.

Slika 7: Koja je učestalost komunikacije internog revizora s Upravom,

Financijskim direktorom, direktorima poslovnih jedinica, Nadzornim

odborom, Revizijskim odborom te vanjskim revizorima?

32%

95%

0%

42%

88%

38%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Revizijskom odboru PredsjednikuUprave/Generalnom

direktoru/Upravi

Nadzornom odboru

Ostalo

Financijske usluge

63%

60%

56%

5%

8%

7%

20%

32%

38%

45%

56%

22%

20%

9%

6%

50%

36%

72%

0% 20% 40% 60% 80%

Učestalost komunikacije s Predsjednikom/Upravom/Direktorom

Učestalost komunikacije s Financijskim direktorom

Učestalost komunikacije s direktorima poslovnih jedinica

Učestalost komunikacije s Nadzornim odborom

Učestalost komunikacije s Revizijskim odborom

Učestalost komunikacije s vanjskim revizorima

Rijetko: manjeod 4 susretagodišnje

Povremeno:4-10 susretagodišnje

Često: barem 10 susretagodišnje

Istraživanje pokazujeda interni revizoriimaju redovite kontaktes Revizijskim odborom,te je učestalost tih kontakata u skladu snajboljim praksama usektoru financijskihusluga. Međutim, valja naglasiti da je usektoru ostalihuspostava dobrogposlovnog odnosa sRevizijskim odboromključna za rad internih revizora.

PwC 9

U sektoru financijskih usluga, interni revizori imaju čestu komunikaciju (10 i više susreta godišnje) s Upravom (58%), financijskim direktorom (56%) i direktorimaposlovnih jedinica (65%). Komunikacija s Revizijskim odborom je povremena (4do 10 susreta godišnje) za 69% ispitanika, a puno rjeđa (manje od 4 susreta godišnje) s Nadzornim odborom (54%) i s vanjskim revizorima (59%).

U sektoru ostalih, interni revizori imaju čestu komunikaciju (više od 10 susreta godišnje) s Upravom (67%). Komunikacija s financijskim direktorom (47%),direktorima poslovnih jedinica (47%) i Nadzornim odborom je povremena (4 do 10susreta godišnje) za 43% ispitanika, a puno rjeđa (manje od 4 susreta godišnje) s Revizijskim odborom (70%) i s vanjskim revizorima (86%).

Slika 8: Koje je funkcionalno težište interne revizije?

Većina internih revizora usmjerena je na provjeru internih kontrola, reviziju usklađenosti sa zakonima i propisima te unaprjeđenje poslovnih procesa. Svi ispitanici su dali više od jednog odgovora, a 15% ispitanika izjavilo je da suusredotočeni na sva spomenuta područja.

U odnosu na istraživanje iz 2009. godine, funkcionalno težište interne revizije jeopćenito ostalo prilično dosljedno. Međutim, interni revizori su rasporedili svoje težište na veći broj različitih područja u usporedbi s 2009. godinom.

Slika 9: Koji postotak resursa interna revizija posvećuje sljedećim

kategorijama tijekom godine?

68%

92%

31%

95%

85%

54%51%

3%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Transakcije ifinancijska

revizija

Revizijausklađenosti sa zakonimai propisima

Otkrivanjeprijevara

Provjerainternihkontrola

Unaprjeđenje poslovnihprocesa

Procjena iupravljanje

rizicima

Internosavjetovanjeo operativnim

pitanjima

Drugo

40%

24%

14%

10%

12%

0% 10% 20% 30% 40% 50%

Revizija operativnog poslovanja

Revizija usklađenosti (ne-financijskih podataka)

Interno savjetovanje ili projekti za pomoć upravi

Revizija informacijskih tehnologija

Revizija na temelju financijskih rizika

Istraživanje pokazuješiroku i učestalu interakciju internihrevizora s čelnicima poslovnih jedinicasvojih organizacija.Takav odnos soperativnim čelnicima je ključan za interne revizore kako bi mogliostvariti pravuvrijednost kroz planoverevizije koji suusklađeni sa strategijom i rizicimaorganizacije.

Interna revizija jeoduvijek pružala iuvijek će pružati potvrdu u pogleduusklađenosti poslovanja ifinancijskih rizika.Međutim, usporedno s promjenama u rizicimaposlovanja, promijenilose i težište internerevizije koje sadobuhvaća veći raspon ključnih rizika, pružajući bolji uvid u poslovanje kroz internosavjetovanje.

PwC 10

U sektoru državnih tijela i javne uprave, najveći postotak resursa interne revizije posvećen je reviziji operativnog poslovanja i reviziji usklađenosti. Međutim, odgovori pojedinih ispitanika znatno se razlikuju pa postotak posvećenih resursa na tim područjima varira od 10-20% do 80-100%. Gledajući prosjek, otprilike trećina postotka resursa posvećena je području operativnog poslovanja (32%) i reviziji usklađenosti (39%), a preostala trećina podijeljena je na interno savjetovanje (15%) i reviziju temeljenu na financijskim rizicima (12%). Jako malipostotak resursa (3%) posvećen je reviziji informacijskih tehnologija.

U sektoru financijskih usluga i sektoru ostalih posvećuje se više resursa reviziji operativnog poslovanja (52%). Odgovori pojedinih ispitanika su dosta različiti te postotak resursa u tom području varira od 20% do 70%. Gledajući prosjek, postotak resursa posvećenih ostalim područjima je sljedeći: revizija usklađenosti (17%), revizija na temelju financijskih rizika (12%) te revizija informacijskihtehnologija (14%). Što se tiče područja internog savjetovanja, sudionici iz sektora financijskih usluga tom području posvećuju najmanje vremena (9%), dok sudionici iz sektora ostalih nešto više (18%).

Slika 10: Tijekom rada interne revizije u 2011. godini (u usporedbi s

2010. i 2009. godinom), kako je promijenjen naglasak revizije?

Prema odgovorima ispitanika u istraživanju, zabilježen je trend povećanog naglaska interne revizije u zadnje tri godine u sljedećim područjima: ispitivanje kvalitete internih kontrola (86%), operativni rizici (58%) i učinkovitost upravljanja rizicima (58%). U tom istom razdoblju, naglasak interne revizije na područje usklađenosti rizika (72%) i izloženosti prema trećim stranama (69%) bio je konstantan i bez značajne promjene za navedeni postotak ispitanika.

sva tri sektora pojedinačno, više od polovine ispitanika povećalo je naglasak na ispitivanju kvalitete internih kontrola. Ni u jednom području u zadnje tri godine nije došlo do primjetnog smanjenja naglaska interne revizije.

48%

63%

58%

28%

58%

25%

36%

0%

2%

2%

2%

0%

6%

3%

52%

35%

40%

72%

42%

69%

62%

0% 20% 40% 60% 80%

Financijski rizici (općenito)

Ispitivanje kvalitete internihkontrola

Operativni rizici

Usklađenost rizika

Učinkovitost upravljanja rizicima

Izloženost poduzeća prema trećim stranama

Smanjenje ili obuzdavanjetroškova (rashoda)

Ostalo isto

Smanjennaglasak

Povećan naglasak

PwC

Slika 11: Što je najveći problem vaše interne revizije?

U sektoru državnih tijela i javne uprave te u sektorispitanika (interne revizije i ključnih nositelja internim revizorima blago je povećana u odnosu na istraživanje iz 2009. godine. Međutim, u financijskom sektoru ov

Četvrtina ispitanika (2sposobnog stručnog osoblja“, što je u skladu s odgovorima godine (24%). Ovo

U sektoru financijskih usluga, još jedan problem kojeg su utvrdili interni revizori(25%) je „nedovoljndržavnom sektoru, ispitanici (33%)problemakao problem tako da je značajnost ovog problema

Slika 12:

posljednje 3 godine

U istraživanju2010. godinu za funkciju interne revizije ostao isti kao iispitanika planiral

Nije orijentirana na traženje prednosti ili operativnih

Nedostatak odgovarajućeg uredskog prostora

Radna praksa i metodologija nisu dovoljno učinkovite

Nedovoljna usredotočenost na ključne poslovne

Nedovoljna komunikacija između interne kontrole i

menadžmenta/Uprave/Nadzornog odbora)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Kako bi se ostvarilavrijednost njihovihfunkcija, odjeli zainternu reviziju nastojekoristiti pristuppružanju uslugaklijentima koji setemelji na njihovommeđusobnom odnosu. Bez obzira na to,istraživanje pokazujeda komunikacijaizmeđu interne revizije i ključnih nositelja interesa nije naodgovarajućoj razini. Potrebno je poboljšanjena tom području kako bi se uskladile potrebe iočekivanja od internih revizora iusredotočenost na ključne poslovne rizike.

Globalno istraživanjePwC-a iz 2012. godinepokazuje da tehničke vještine postaju sve višespecijalizirane, rizici susve raznolikiji, aočekivanja Uprave sve više rastu. Kao rezultattoga, jedan od važnijihizazova za internureviziju je nedostataksposobnog stručnog osoblja. Moguća rješenja su programiobuke, eksternalizacija,zapošljavanje vodećih osoba organizacije tefokusirani osobnirazvoj kroz iskustvo.Međutim, to zahtijeva i dodatna financijskasredstva odnosnopovećanje budžeta interne revizije.

PwC

Slika 11: Što je najveći problem vaše interne revizije?

U sektoru državnih tijela i javne uprave te u sektoru ostalihispitanika (48%) najvećim problemom smatra „nedovoljnu komunikaciju između interne revizije i ključnih nositelja interesa“. Percepcija značaja tog problema među internim revizorima blago je povećana u odnosu na istraživanje iz 2009. godine. Međutim, u financijskom sektoru ovaj problem nije toliko istaknut (14%).

Četvrtina ispitanika (27%) drugim glavnim problemom smatra „nedostataksposobnog stručnog osoblja“, što je u skladu s odgovorima godine (24%). Ovo je najznačajniji problem u sektoru financijskih usluga (33%).

U sektoru financijskih usluga, još jedan problem kojeg su utvrdili interni revizori%) je „nedovoljna usredotočenost na ključne poslovne rizike i probleme

državnom sektoru, ispitanici (33%) također su to naveli kao jedaproblema. U istraživanju iz 2009. godine, ovo područje uopće nije bilo navedeno kao problem tako da je značajnost ovog problema narasla.

Slika 12: Kretanje budžeta/proračuna za funkciju interne revizije u

posljednje 3 godine

U istraživanju iz 2009. godine, 78% ispitanika navelo je da je planirani budžet za2010. godinu za funkciju interne revizije ostao isti kao i uispitanika planiralo je veći budžet za 2010. godinu.

6%

3%

5%

9%

13%

16%

0% 5% 10% 15%

Drugo

Nije orijentirana na traženje prednosti ili operativnihpoboljšanja

Nedostatak odgovarajućeg uredskog prostora

Radna praksa i metodologija nisu dovoljno učinkovite

Nedostatak odgovarajućeg budžeta

Nedovoljno korištenje prateće informatičke tehnologije

Nedovoljna usredotočenost na ključne poslovne rizike i probleme

Nedostatak sposobnog stručnog osoblja

Nedovoljna komunikacija između interne kontrole i ključnih vlasnika udjela (višeg

menadžmenta/Uprave/Nadzornog odbora)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Povećan Jednak Smanjen

16%

78%

5%

31%

47%

22%32%

49%

19%

11

Slika 11: Što je najveći problem vaše interne revizije?

ih, gotovo polovinasmatra „nedovoljnu komunikaciju između

interesa“. Percepcija značaja tog problema među internim revizorima blago je povećana u odnosu na istraživanje iz 2009. godine.

aj problem nije toliko istaknut (14%).

glavnim problemom smatra „nedostataksposobnog stručnog osoblja“, što je u skladu s odgovorima u istraživanju iz 2009.

inancijskih usluga (33%).

U sektoru financijskih usluga, još jedan problem kojeg su utvrdili interni revizoria usredotočenost na ključne poslovne rizike i probleme“. U

kao jedan od najvećih U istraživanju iz 2009. godine, ovo područje uopće nije bilo navedeno

.

za funkciju interne revizije u

da je planirani budžet zau 2009. godinu. Samo 16%

16%

25%

27%

36%

20% 25% 30% 35% 40%

2010 naspram 2009

2011 naspram 2010

2012 naspram 2011

PwC 12

Manje od polovine ispitanika (47%) navodi da su razine budžeta ostale iste u 2011.godini, a 49% ispitanika očekuje da će ostati isti i u 2012. godini. Trend povećanja budžeta iz godine u godinu zabilježen je kod 31% ispitanika u 2011. godini i očekuje se kod 32% ispitanika u 2012. godini.

S druge strane, vidljiv je trend smanjenja budžeta za internu reviziju. U budžetu zainternu reviziju za 2011. godinu smanjenje se odnosilo na 18% ispitanika u sektoruostalih, dok se za 2012. godinu očekuje smanjenje kod 20% ispitanika u sektoru financijskih usluga.

Slika 13: Na kojem su području planirane/ostvarene najveće uštede?

Najveće uštede su planirane/ostvarene na troškovima osoblja, odnosno primanja osoblja su zamrznuta ili smanjena za 55% ispitanika i nametnuta je obustavazapošljavanja za 38% ispitanika. Ova dva područja štednje su najviše naglašena u sektoru ostalih, a najmanje naglašena u sektoru državnih tijela i javne uprave. Usektoru ostalih, uštede su ostvarene i na području podrške vanjskih suradnika za trećinu ispitanika (35%). U sektoru državnih tijela i javne uprave, troškovi su smanjeni kroz rjeđa putovanja za četvrtinu ispitanika (26%).

Kod 48% ispitanika ušteda je ostvarena na više od jednog područja.

Slika 14: Smatrate li da interna revizija ima odgovarajući status u vašoj

organizaciji u obliku potpore unutar organizacije?

Većina ispitanika (60%) smatra da njihova funkcija interne revizije ima odgovarajući status u njihovoj tvrtki.

U sektoru financijskih usluga, postotak pozitivnih odgovora je bio vrlo visok (81%)i na istoj razini kao i u istraživanju iz 2009. godine (79%).

Izvan sektora financijskih usluga, u odnosu na istraživanje iz 2009. godine, u ovompodručju je zabilježen negativan trend. Samo 48% internih revizora u državnim tijelima i javnoj upravi navelo je da je njihov status prikladan, dok je u 2009.godini taj postotak bio 67%. Slično tome, pogoršanje statusa interne revizije zabilježeno je u sektoru ostalih gdje je primijećen pad sa 75% u 2009. na 52% u 2012. godini.

0%

20%

22%

23%

25%

25%

38%

55%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%

Osoblje interne revizije je otpušteno

Podrška vanjskih suradnika se smanjila ili jeobustavljena

Putovanja su rjeđa

Nije primjenjivo (nije bilo smanjenja ili štednje)

Troškovi obuke su smanjeni

Drugi administrativni troškovi su se smanjili

Nametnuta je obustava zapošljavanja

Primanja osoblja su zamrznuta ili smanjena

60% 40%Da

Ne

Istraživanje bilježipogoršanje statusainterne revizije tijekomposljednje tri godine.Kao rezultat toga,voditelji interne revizijepred sobom imaju veći izazov u pogleduostvarenja bliskesuradnje s vodstvomtvrtke. Ukoliko uspijuosigurati sebi 'mjesto zastolom' u pogleduključnih strategija i prioriteta svojeorganizacije povećati će time i svoj status ivjerodostojnost.

PwC 13

Slika 15: Kako

trenutno vidim

internu reviziju

unutar svoje

organizacije?

Većina ispitanika (56%) smatra da je njihov doprinos velik uz nisku cijenu, dok samo 9% smatra da je njihov doprinos mali uz visoku cijenu. Skoro trećina ispitanika (29%) iz sektora državnih tijela i javne uprave smatraju da je njihovdoprinos mali uz nisku cijenu.

U odnosu na istraživanje iz 2009. godine utvrđen je negativan trend. Prije tri godine, više internih revizora (65%) za sebe je smatralo da pružaju visokuvrijednost uz nisku cijenu. Najznačajnije smanjenje zabilježeno je kod ispitanika u sektoru ostalih (s 89% u 2009. godini na 57% u 2011. godini).

Slika 16: Prosječno

vrijeme trajanja

ciklusa projekata

interne revizije (od

početka planiranja

revizije do

podnošenja

konačnog

revizijskog izvješća)

Kod većine internih revizora prosječni ciklus interne revizije traje od mjesec dana do tri mjeseca (68%), dok 13% ima revizijski ciklus od 3 do 6 mjeseci, a 18% imaciklus manji od mjesec dana.

Kraći ciklusi revizije češći su u sektoru financijskih usluga. Međutim, uočen je trend povećanja trajanja ciklusa s jednog mjeseca i manje (74% ispitanika u 2009. godini) na trajanje od jednog do tri mjeseca (77% ispitanika u 2012. godini) u tomsektoru.

U državnim tijelima i javnoj upravi, interni revizori imaju duže cikluse revizije.Međutim, postoji tendencija pada trajanja ciklusa s tri do šest mjeseci (67% ispitanika u 2009. godini) na trajanje od jednog do tri mjeseca (57% ispitanika u2012. godini). Sličan trend pada prosječnog trajanja ciklusa interne revizije je uočen i u sektoru ostalih.

Slika 17: Koji

postotak

vremena

unutar ciklusa

jednog

projekta

interna

revizija

posvećuje

sljedećim

kategorijama?

U praksi postoji velikaraznolikost uprovođenju interne revizije u pogleduprocjene rizika,područja naglaska te razine i kvaliteteresursa koji se koristeprilikom planiranja.Međutim, interna revizija mora nastojatiposvetiti dovoljnovremena i resursaplaniranju što jeključan element u ostvarivanjuodgovarajuće dodane vrijednosti zaorganizaciju.

19%

72%

14%2%

Jedan mjesec ili manje

Od jednog do tri mjeseca

Od tri do šest mjeseci

Od devet mjeseci dojedne godine

24%

50%

26% Planiranje revizije

Terenski/ projektni rad

Izvještavanje (dotrenutka izdavanjazavršnog izvještaja)

18%

56%

9%

18%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%

velika korist, visok trošak

velika korist, nizak trošak

mala korist, visok trošak

mala korist, nizak trošak

PwC

Interni revizori utroše pola svog vremena na terenski rad, dokutrošena na planiranje revizije (24%) i na izvještavanje do trzavršnog izvješća (26%) unutar ciklusa jednog projekta. Međutim, uočenznačajne oscilacije među odgovorima pojedinih

Slika 18: Na koji način vaš odjel za internu reviziju mjeri svoju

učinkovitost?

Većina odjela interne revizije (71%) mjere svoju učinkovitostusmenih povratnih informacija od višeg menadžmenta ilitome, 46% ispitanika upotrebljava višeučinkovitosti.

U usporedbi s istraživanjem u 2009. godini, uočeno je češće korištenje ankete o zadovoljstvu korisnika revizije (ili drugih rukovoditelja) odnosno povećanje s 15% na 49%, dok je smanjeno korištenje pismenih ili usmenih povratnih informacija odviših rukovoditelja ili Revizijskog odbora s 85% na

Slika 19: Pokriva li

interna revizija i

reviziju

informacijske

tehnologije i

povezanih rizika?

Više od polovine (62%) ispitanika navelo je da interna revizija pokrivainformacijske tehnologije i povezane riz(65%).

Kada isključimo sektor financijskih usluga (od kojih Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zahtijevaju pokrivanjeinformacijskih tehnologija u sklopu djelokruga internepokrivaju informacijske tehnologije i povezane rizike u sklopu interne revizijesmanjen je na 54% (odnosno 53% u istraživanju u 2009. godini).

49%

71%

27%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

Anketa ozadovoljstvu

korisnikarevizije idrugih

rukovoditelja

Usmena ilipismenapovratna

informacija odviših

rukovoditelja iliRevizijskog

odbora

Prepoznateuštede ili

povrat troška

40%

14

Interni revizori utroše pola svog vremena na terenski rad, dok je četvrtina vremena utrošena na planiranje revizije (24%) i na izvještavanje do trenutka izdavanja

(26%) unutar ciklusa jednog projekta. Međutim, uočene suznačajne oscilacije među odgovorima pojedinih ispitanika.

Slika 18: Na koji način vaš odjel za internu reviziju mjeri svoju

1%) mjere svoju učinkovitost putem pismenih iliusmenih povratnih informacija od višeg menadžmenta ili Revizijskog odbora. K

upotrebljava više od jednog načina mjerenja svoje

9. godini, uočeno je češće korištenje ankete o zadovoljstvu korisnika revizije (ili drugih rukovoditelja) odnosno povećanje s 15%

pismenih ili usmenih povratnih informacija oddbora s 85% na 71% ispitanika u 2012. godini.

%) ispitanika navelo je da interna revizija pokrivainformacijske tehnologije i povezane rizike, vrlo slično istraživanju u 2009. godini

Kada isključimo sektor financijskih usluga (od kojih Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zahtijevaju pokrivanjeinformacijskih tehnologija u sklopu djelokruga interne revizije), broj ispitanika kojipokrivaju informacijske tehnologije i povezane rizike u sklopu interne revizije

% (odnosno 53% u istraživanju u 2009. godini).

27%

7%

0%

12%

Prepoznateuštede ili

povrat troška

Nematerijalnebeneficije

(usklađivanje s ciljevimadioničara)

Smanjenjenaknade za

vanjskureviziju

Drugo

62%

Da

Ne

PwC 15

Slika 20: Tijekom 2011. godine, interna revizija informacijske

tehnologije (IT) pokrivala je sljedeće rizike:

Iako brojne funkcije interne revizije u određenoj mjeri pokrivaju informacijske tehnologije, opseg te pokrivenosti varira. U cjelokupnom uzorku, u 17% slučajeva interna revizija pokrivala je sve rizike.

Slika 21: Tko provodi reviziju informacijske tehnologije?

IT reviziju većinom provode interni IT revizori (59%). Više od trećine (37%) koristi usluge vanjskog suradnika, dok 17% internih revizora sami obavljaju revizijuinformacijske tehnologije

94% 94% 89% 86%77% 75%

56%

Rizik sigurnostii povjerljivosti

podataka

Rizikusklađenosti s

zakonskimpropisima

Rizik kvalitetepodataka (rizik

točnosti, kompletnosti i

dostupnostpodataka)

Rizikupravljanja IT-

om (rizikusklađenosti s poslovanjem)

Izloženostpoduzeća

prema trećim stranama

vezano uz IT

Projektni rizik(rizik da projekt

neće biti dovršen, nema

koristi ili nijeunutar budžeta)

Rizik novihtehnologija

59%

4%

37%

17%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

Interni IT revizor Interni IT specijalist unutardrugog odjela

Vanjski suradnik Interni revizori

Globalno istraživanjePwC-a iz 2011. godinepokazuje da internirevizoripreusmjeravaju svojfokus na funkcionalnerizike, kao što suupravljanjeinformacijskimtehnologijama iupravljanje imovinom.Iako uključenost interne revizije u noveprojekteimplementacije sustavanije nikakva novost,istraživanje pokazujeda se uloge internerevizije u ovimprojektima šire napotvrdu ostvarenjavrijednosti i prednostiprojekta.

PwC 16

Autori

PwC 19

O PwC HrvatskaPwC u Hrvatskoj ima više od 100

revizora, konzultanata i drugih

zaposlenika. Zapošljavamo

međunarodno i lokalno certificirane

ovlaštene revizore te osoblje s drugim

stručnim certifikatima, te više od 15

godina iskustva u reviziji.

Usluge interne revizije PwC-a pomažu

tvrtkama povećati vrijednost i

poboljšati učinkovitost interne revizije

pronalazeći rješenja koja su u skladu sa

specifičnim situacijama i potrebama

klijenata. Bilo da se radi o pružanju

djelomično ili potpuno eksternalizirane

usluge interne revizije, transformaciji

interne revizije ili pomoći pri

uspostavljanju te funkcije, stavljamo na

raspolaganje široko znanje o toj temi uz

stručnjake koji poznaju sektor kojem

naš klijent pripada te pripadajuća

područja tehničkih rizika.

Za daljnje informacije, posjetite našu

internetsku stranicu www.pwc.hr ili

kontaktirajte:

Tamara Maćašović tel.: +385 1 6328 843tamara.macasovic@hr.pwc.com

O Hrvatskominstitutu internihrevizoraHIIR je udruga internih revizora

Hrvatske. Članovi HIIR-a su ujedno i

članovi Međunarodnog instituta

internih revizora (IIA Global), a HIIR je

kao nacionalni institut ujedno član

Europske konfederacije instituta

internih revizora (ECIIA).

Osnovni ciljevi i zadaci su razvoj struke

interne revizije, uspostavljanje i

održavanje standarda za profesionalnu

praksu interne revizije i standarda za

ocjenjivanje kvalitete organizacija

interne revizije, izobrazba,

profesionalni razvoj i certificiranje

internih revizora, priređivanje stručnih

susreta članova kako bi se upoznali s

praksom interne revizije i njezinom

egzistiranju u različitim državama u

svijetu, promoviranje internih revizora

koji mogu pomoći u razvoju struke,

promoviranje profesionalne prakse

interne revizije svim zainteresiranim

stranama (npr. nadzornim odborima,

upravama, menadžmentu, odborima za

reviziju, stručnim tijelima i sl.),

istraživanje, priopćavanje i

promoviranje znanja i informacija o

internoj reviziji, internim kontrolama,

sustavu internih kontrola i povezanim

temama itd.

Za daljnje informacije, posjetite našu

internetsku stranicu www.hiir.hr ili

kontaktirajte:

mr. Stanko Tokić, dipl.oecc. Predsjednik HIIR-a

PwC 20

© 2013 PricewaterhouseCoopers d.o.o., hrvatsko društvo s ograničenom odgovornošću. Sva prava pridržana.

PwC se odnosi na hrvatsko društvo član, a ponekad se može odnositi na PwC mrežu. Svako društvo član je zasebna pravna osoba. Za više informacija posjetite www.pwc.com/structure.