hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

godina XIV. listopad 2009. bbrroojj 5522IISSSSNN 11333311 11 11337799

S predsjedniËkim kandidatom na kavi

IINNTTEERRVVJJUU:: IIVVOO JJOOSSIIPPOOVVII∆∆

Novim zakonom sluæbenici javne uprave “izjednaËeni u siromaπtvu”

POTPISAN SPORAZUM O SOCIJALNOM PARTNERSTVU U REFORMI DRÆAVNE UPRAVE

22

Ovaj broj Sindikalnog lista najboljeilustrira kako danas u Hrvatskoj viπe nit-ko nije siguran kad je u pitanju njegovpoloæaj u druπtvu, posao ili plaÊa kojuje zasluæio obavljajuÊi ga. Globalna kri-za mnoge je u javnoj upravi dovela unezavidan poloæaj.

Krizni porezDræavni i javni sluæbenici i njihovi sin-

dikati nedugo su nakon pregovora osmanjenju osnovice za plaÊe od πestposto morali ponovno pregovarati oplaÊama. Meutim, ovoga je puta Vla-da prihvatila njihovu argumentaciju dase raËun za krizu ne moæe uvijek izno-va ispostavljati javnim i dræavnim sluæ-benicima i odluËila teret krize raspodi-jeliti na sve graane s prihodom veÊimod 3.000 kuna. Tako se rodio tzv. kriz-ni porez ili, kako su ga pogrdno nazva-li, haraË.

Mnogi su ovaj porez doæivjeli kao ne-pravedan i nemoralan, kao dodatnoporezno optereÊenje veÊ ionako porez-no preoptereÊenih kuÊnih proraËunahrvatskih graana i njihovih obitelji, ko-jim se naruπava ustavno naËelo premakojem se porezni sustav temelji na na-Ëelima jednakosti i pravednosti. Uslije-dile su i ustavne tuæbe, prvo ona pred-sjednika MMeessiiÊÊaa, a zatim i brojne indivi-dualne tuæbe samih graana. Interne-tom su poËele kruæiti „πprance“ prijed-loga za ocjenu ustavnosti kriznog pore-za, a razloge za to treba traæiti i u jav-nom istupu predsjednice Ustavnog su-da, o Ëemu moæete proËitati i na stra-nicama ovog broja Sindikalnog lista.

Probni baloni i dvostruka mjerilaMeutim, dræava se nakon uvoenja

kriznog poreza nije zaustavila u predla-ganju „rjeπenja“ koja bi trebala pokaza-ti zaokret iz rastroπnosti u skromnost iπtedljivost kada su u pitanju proraËun-ski korisnici.

Tako su iz „braniteljskih i gospodar-skih“ krugova lansirani probni baloni oukidanju materijalnih prava iz kolektiv-nih ugovora jer na njih, navodno odla-zi previπe novaca, kao npr. na troπkoveprijevoza na posao i s posla. Sindikatje, naravno, odmah reagirao podsjeÊaj-uÊi javnost i zaboravne na sliËnu prije-varu s toplim obrokom, koji se „uto-pio“ u plaÊu kao stalni dodatak, a kas-nije i sasvim „ispario“ kao pravo sluæbe-nika i namjeπtenika.

Vlada se sjetila i zaposlenih u dræav-nim tvrtkama i naloæila njihovim upra-vama pokretanje kolektivnih pregovori-ma s ciljem smanjenja plaÊa za 10 pos-to. No, osim kriznog poreza, naπi kole-ge u dræavnim tvrtkama ostali su poπte-eni smanjenja plaÊa, buduÊi da su, ka-ko je potvrdila premijerka JJaaddrraannkkaa KKoo--

ssoorr, ostvarene uπtede koje su upravedræavnih tvrtki prezentirale Vladi biletakve da se u plaÊe zaposlenika i njiho-va prava iz kolektivnih ugovora nijemoralo dirati.

Tako je Vlada pokazala kako nevolj-ko dira u plaÊe i prava zaposlenih u dræ-avnim tvrtkama koji, vrijedno je spome-nuti, joπ uvijek uæivaju pravo na topliobrok kojeg se u dræavnim i javnimsluæbama joπ jedva sjeÊaju.

Na udaru i plaÊe lokalacaDa je vrag odnio πalu pokazao je i

prijedlog Zakona o plaÊama u lokalnoji podruËnoj (regionalnoj) samoupravi,izraen i upuÊen u Sabor bez konzulti-ranja sa socijalnim partnerima i jedini-cama lokalne samouprave, koje zakoniskljuËuje iz pregovora o plaÊama i do-vodi u pitanje smisao sindikalnog orga-niziranja u lokalnoj samoupravi. I dokse borba protiv ovakvog zakonskog pri-jedloga joπ vodi, lokalni sluæbenici i na-mjeπtenici, pored kriznog poreza Ëiji te-ret dijele s ostalim graanima, gospo-darsku krizu osjeÊaju i kroz jednostranaili sa sindikatima dogovorena smanje-nja plaÊa, a nekim poslodavcima krizaje posluæila i kako bi se konaËno rijeπili„tereta“ kolektivnih ugovora pa su ihjednostavno otkazali.

Sporazum za novi poËetakU takvim okolnostima Sindikat je Vla-

di predloæio potpisivanje sporazuma osocijalnom partnerstvu u reformi dræav-ne uprave, traæeÊi sudjelovanje njego-vih predstavnika u pripremi i donoπe-nju zakona i propisa kojima se ureujestatus i plaÊe dræavnih i lokalnih sluæbe-nika i namjeπtenika. Vlada je sporazumpotpisala, a Sindikat vjeruje kako Êeobveze koje je njime prihvatila i ispuni-ti, a posebice one koje je sadaπnja pre-mijerka Jadranka Kosor veÊ jednompotpisala kao potpredsjednica Vlade.

Uvodnik

Sporazum zabuduÊnostSporazum o socijalnom

partnerstvu u reformi

dræavne uprave za Sin-

dikat predstavlja novi

poËetak socijalnog

dijaloga o statusu i

pravima dræavnih i

lokalnih sluæbenika i

namjeπtenika. Vjeruje-

mo kako Êe obveze koje

je Vlada njime

prihvatila i ispuniti,

posebice one koje je

sadaπnja premijerka

Jadranka Kosor veÊ

jednom potpisala kao

potpredsjednica Vlade

33

ZAGREB, 7. listopada 2009. (Hina) -UkljuËivanje sindikata u cjelokupni pro-ces reforme dræavne uprave te lokalnei podruËne samouprave cilj je danaspotpisanog Sporazuma o socijalnompartnerstvu u reformi dræavne upraveizmeu Vlade i Sindikata dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvat-ske.

Sporazum su potpisali predsjedniksindikata BBoorriiss PPlleeππaa i predsjednica Vla-de JJaaddrraannkkaa KKoossoorr, koja je istaknulada se sporazumom daje dodatni poti-caj razvoju socijalnog partnerstva, kojeza Vladu predstavlja jedinu alternativuza rjeπavanje vaænih pitanja, poput pi-tanja reforme dræavne uprave.

Sindikati Êe tako sudjelovati u toj re-formi u cijelosti, od donoπenja zakon-skih i podzakonskih akata do usuglaπa-vanja odluke o broju zaposlenih u dræ-

avnoj upravi, za koji je Kosor istaknulada bi bilo neodgovorno danas ocijenitije li prevelik, tj. hoÊe li biti viπka zapos-lenih.

Naime, prema rijeËima ministrauprave DDaavvoorriinnaa MMllaakkaarraa, u Hrvatskojtrenutno ima neπto viπe od 52 tisuÊedræavnih sluæbenika, u πto je ukljuËenaprimjerice i policija, dok “klasiËni sus-tav” dræavne uprave ima oko 20 do 23tisuÊe zaposlenih.

No, istaknuo je Pleπe, taj broj variraovisno o reformama pojedinih sektora,poput onih vezanih uz ulazak Hrvatskeu NATO, kada je iz sustava Ministarstvaobrane izaπlo 12 tisuÊa zaposlenih.

Iz odredbi potpisanog sporazumaPleπe je posebice izdvojio onu o osni-vanju zajedniËke radne skupine kojaÊe sudjelovati u izradi zakonske regula-tive i pratiti provedbu reforme.

Time se sindikatima omoguÊava dasudjeluju u odluËivanju o svim znaËaj-nim pitanjima vezanima uz status, pra-va i obveze dræavnih sluæbenika i na-mjeπtenika, odnosno osigurava da pro-ces reforme zavrπi u njihovu korist.

Premijerka Kosor tom je prilikom iz-javila i kako je svim sindikalnim srediπ-njicama i Hrvatskoj udruzi poslodavacauputila prijedlog novog sporazuma osocijalnom partnerstvu u izmijenjenimokolnostima, odnosno u uvjetima krizei gospodarskih poteπkoÊa.

U tom prijedlogu sindikatima i poslo-davcima se predlaæu samo obveze i cil-jevi Vlade, a njima je prepuπteno dasami predloæe πto oni æele unijeti u no-vo partnerstvo, istaknula je Kosor tedodala kako oËekuje da Êe novi spora-zum o socijalnom partnerstvu biti pot-pisan uskoro.

Partnerstvo Vlade i sindikatau reformi dræavne uprave

44

Svjesni sloæenosti gospodarskih i socijalnih prili govarajuÊih programa i mjera, a polazeÊi od soci

Vlada RH i Sindikat dræavnih i lokaln

SPORAZUM O SOCIJII..PolazeÊi od zajedniËke odgovornosti

za poboljπanje kvalitete rada i uËinko-vitosti dræavne uprave te lokalne i po-druËne (regionalne) samouprave kaojavnog servisa graana i gospodarstvate jaËanja povjerenja u administrativnekapacitete Republike Hrvatske, VladaRH i Sindikat suraivat Êe na sljedeÊimnaËelima:

- informiranja i konzultiranja o svimvaænim pitanjima provedbe reformesustava dræavne uprave te lokalne i po-druËne (regionalne) samouprave;

- aktivne suradnje prilikom izrade za-kona i drugih prateÊih propisa, a kojise odnose na pitanja zapoπljavanja,statusa sluæbenika i radnopravni statusnamjeπtenika;

- uËinkovitog upravljanja ljudskim re-sursima, cjeloæivotne izobrazbe dræav-nih sluæbenika i namjeπtenika, unapre-enja zaπtite zdravlja i sigurnosti na ra-du te poveÊanja odgovornosti u radudræavnih sluæbenika i namjeπtenika;

- promicanja profesionalnih i etiËkihstandarda s ciljem podizanja razine svi-jesti o upravi kao servisu graana;

- evaluacije uËinka suradnje socijal-nih partnera i zajedniËko informiranjedræavnih sluæbenika i namjeπtenika tejavnosti o sadræaju i uËincima suradnjena podruËju poboljπanja kvalitete radai uËinkovitosti dræavne uprave i lokalnei podruËne (regionalne) samouprave.

55

IIII..U cilju ostvarivanja naËela navedenih

u Ëlanku l. ovog Sporazuma, Vladapreuzima sljedeÊe obveze:

- predstavnika Sindikata ukljuËiti uradne grupe za pripremu zakonskihprijedloga i prateÊih propisa kojim sereguliraju status i plaÊe sluæbenika inamjeπtenika u dræavnoj upravi te lo-kalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samo-upravi;

- zajedno sa sindikatima dræavnihsluæbi osnovati radno tijelo sa zadaÊ-om poboljπanja kvalitete rada i uËinko-vitosti dræavnih sluæbi iz Ëlanka 75. Ko-lektivnog ugovora za dræavne sluæbe-nike i namjeπtenike (Narodne novine,broj 93/08, 23109 i 39/09);

- osnovati zajedniËku radnu skupinusa zadaÊom praÊenja primjene propisakojima se reguliraju prava i obveze dr-æavnih sluæbenika i namjeπtenika (iz-obrazba, naknade mentora, etiËkihpovjerenika i posrednika u dræavnojsluæbi, kao i prava iz Kolektivnog ugo-vora za dræavne sluæbenike i namjeπte-nike i dr.);

- u suradnji s Odjelom zaπtite na ra-du i Nacionalnim vijeÊem za zaπtitu naradu, razmotriti i predloæiti plan aktiv-nosti s ciljem promicanja i provedbemjera zaπtite zdravlja i sigurnosti na ra-du u tijelima dræavne uprave, ukljuËu-juÊi i Ministarstvo obrane i Ministar-stvo unutarnjih poslova.

IIIIII..U cilju ostvarivanja naËela navedenih

u Ëlanku l. ovog Sporazuma, Sindikatpreuzima sljedeÊe obveze:

- imenovati svoje predstavnike i sud-jelovati u radu odreenih radnih tijela,kao i u uËinkovitom rjeπavanju svih pi-tanja o kojima je dogovorena surad-nja;

- predlagati mjere za poboljπanjekvalitete i uËinkovitosti rada dræavneuprave te lokalne i podruËne (regional-ne) samouprave;

- promicati profesionalne i etiËkestandarde s ciljem podizanja razine svi-jesti o upravi kao servisu graana;

- zajedno s Vladom RH promicatiprovedbu utvrenih mjera iz Ëlanka

75. stavka 2. Kolektivnog ugovora zadræavne sluæbenike i namjeπtenike.

IIVV..Ovaj Sporazum sastavljen je u Ëetiri

izvorna primjerka, od kojih svakoj stra-ni potpisnici te Ministarstvu prave Ure-du za socijalno partnerstvo u RH pripa-da po jedan primjerak.

Za Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika RepublikeHrvatskeBBoorriiss PPlleeππaa, predsjednik

Za Vladu RHJJaaddrraannkkaa KKoossoorr, dipl. iur.predsjednica Vlade RH

ka koje zahtijevaju zajedniËku suradnju i preuzimanje odgovornosti svih socijalnih partnera na prevladavanju teπkoÊa i provedbi od-jalnog dijaloga i partnerstva kao najuËinkovitijeg oblika suradnje socijalnih partnera u ozraËju meusobnog uvaæavanja i povjerenja, ih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske, (u daljnjem tekstu: Sindikat) dana 7. listopada 2009. godine zakljuËuju

ALNOM PARTNERSTVU REFORMI DRÆAVNE UPRAVE

66

(SDLSN, 24. rujna 2009.) Glavno povjereniπtvoSindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske na danaπnjoj jesjednici donijelo zakljuËak kojim SDLSN pozivasvoje Ëlanove da se ukljuËe u prosvjedneaktivnosti koje Êe organizirati Nezavisni hrvats-ki sindikati i ostale sindikalne srediπnjice.Za SDLSN ove aktivnosti predstavljaju sindikalnii graanski prosvjed protiv stanja u druπtvu ukojem su graani i zaposleni dovedeni na rubegzistencije i svedeni na pasivne promatraËe izamorce neuspjelih zakonodavnih i reformskiheksperimenata.Cilj prosvjeda za SDLSN je podizanje glasa obe-spravljene veÊine protiv korupcije, kriminala inemorala u politici i vlasti na svim razinamakoji nemaju stranaËke boje i ideoloπkog predzna-ka, ali imaju zajedniËki interes - stalnu rotaci-ju politiËkih elita na dobro plaÊenim poloæajimai zaposlenjima i pomanjkanje sluha za intereseobiËnih graana.SDLSN se zalaæe za prestanak podjela u hrvatskomdruπtvu po bilo kojoj osnovi i zajedniπtvo svihgraana u borbi za demokratsku i socijalnuHrvatsku te poziva svoje Ëlanove na sudjelovanjeu prosvjedima za pravednije druπtvo.

SDLSN donio odluku o sudjelovanju u prosvjednim aktivnostimasindikalnih srediπnjica

KKaadd VVllaaddaa rraazzmmiiππlljjaa:: UUsskkoorroo jjeeddaann ii jjeeddiinnssttvveennii zzaakkoonn oo ppllaaÊÊaammaa uu jjaavvnnoojj uupprraavvii??SudeÊi po „razmiπljanjima“ Vladekoja je predstavnicima Udruge gra-dova prenio ministar uprave Davo-rin Mlakar, Vlada Êe nakon obusta-ve donoπenja Zakona o plaÊamadræavnih sluæbenika odustati i oddonoπenja Zakona o plaÊama u lo-kalnoj i podruËnoj (regionalnoj) sa-moupravi

(SDLSN, 22. rujna 2009.) Kako saznajemoiz vijesti objavljene na web stranici Udrugegradova, Vlada razmiπlja „o donoπenju jed-nog, jedinstvenog zakona koji bi uredio pla-Êe dræavnih i javnih sluæbenika, odnosno za-poslenika, ali jednako tako i plaÊe lokalnihsluæbenika, namjeπtenika i svih ostalih koris-nika lokalnih proraËuna“.

Od kolega iz Udruge gradova saznajemo ida je ministar uprave spreman, kad se radi onovom zakonodavnom projektu, na daljnjekontakte i konzultacije, ali ne i na formiranjeπire radne skupine u koju bi bili ukljuËeni ipredstavnici Udruge gradova i sindikati.

Vlada i njezina tijela tako je po tko zna ko-ji put revidirala i odustala od vlastitih zakon-skih prijedloga, ali i od suradnje sa socijal-nim partnerima u kreiranju zakonodavstva,napustivπi tako praksu formiranja zajedniË-kih radnih skupina, kao πto je to bio sluËajkod izrade zakona o plaÊama dræavnih, ali ijavnih sluæbenika.

Sindikat se, naravno, snaæno protivi ovak-vom zakonodavnom autizmu i Vladu i jav-nost upozorava kako neprofesionalnost i la-bilnost pri izradi i donoπenju zakona kojimase reguliraju plaÊe viπe od 300.000 zaposle-nih neÊe samo tako proÊi kada su sindikatiu pitanju.

S druge strane Sindikat pita zastupnikeHrvatskog sabora pristaju li i nadalje voditijalove saborske rasprave o zakonskim prijed-lozima koji nikad ne doæive drugo Ëitanje iliih se u Sabor mora slati na popravak.

Ne bi li to bila najveÊa uπteda sredstavaporeznih obveznika, umjesto stroæe kontro-le prekovremenih sati sluæbenika, pita seSindikat. A Vi?

77

Prenosimo

Nakon donoπenja odluke o sud-jelovanju u prosvjednim ak-tivnostima sindikalnih srediπ-njica, SDLSN prosvjednicimasavjetuje kako se obuÊi zapredstojeÊe jesenske sindikal-ne prosvjede i upozorava napotrebu oËuvanja zdravlja to-plom odjeÊom. SDLSN poziva i potencijalnesponzore da se ukljuËe uprosvjede i tako reklamirajusvoje tvrtke, a predlaæe dase i najoriginalniji pros-vjednik/ca nagradi zaposlenjemu nekoj dræavnoj tvrtki. Naposao ne mora niti dolaziti,dovoljno je da poslodavcu po-πalje broj tekuÊeg raËuna.

88

PPoossttuuppaakkdonoπenja Zakonao plaÊama dræavnihsluæbenika je oobbuussttaavvlljjeenn

Dræavna uprava

ZAGREB, 11. rujna 2009. (Hina) - Sindikat dræ-avnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske priop-Êio je danas da je postupak donoπenja Zakona oplaÊama dræavnih sluæbenika obustavljen, ali Vla-da nije odustala od donoπenje zakona kojim Êese urediti plaÊe dræavnih sluæbenika.

Sindikat je na svoje inzistiranje dobio sluæbenuinformaciju da “konaËni prijedlog zakona nijeupuÊen u proceduru, jer je prije toga potrebnoobaviti odreene predradnje, koje joπ nisu dovr-πene”, kaæe se u priopÊenju.

Sindikat podsjeÊa da se zakon, nakon πto je“promaπen” rok od πest mjeseci izmeu dva Ëi-tanja, u saborsku proceduru mora uputiti ponov-no u prvo Ëitanje i to ne kao “konaËni prijedlog”,nego kao “prijedlog”, pa iz takvog odgovora ni-je sigurno razumiju li u Ministarstvu uprave pro-ceduru donoπenja zakona.

U priopÊenju se takoer dodaje kako je, sude-Êi po odgovoru, Hrvatski sabor “u niπta” rasprav-ljao punih tri sata i 40 minuta kada je prijedlogzakona prvi puta bio u proceduri.

Na sindikalno pitanje koliko je sredstava za iz-radu zakona iz darovnice ©vedske meunarodneagencije za razvoj i suradnju (SIDA) dobiveno ina koji su naËin utroπena, stigao je tek odgovorkako je 6.127.000 kuna namijenjeno za “finan-ciranje viπe aktivnosti, izmeu ostalog, i za pruæ-anje pomoÊi za izradu Zakona o plaÊama dræav-nih sluæbenika”, ali i da “iz darovnice SIDA-e ni-su koriπtena sredstva za izradu Zakona o plaÊa-ma dræavnih sluæbenika”.

U sindikatu su to protumaËili kao dokaz Vladi-ne πtedljivosti, ali se i zapitali nije li moæda neπtodarovanog novca trebalo potroπiti i na izradu za-kona.

Na æalost, do informacije o obustavi donoπe-nja Zakona o plaÊama dræavnih sluæbenika sindi-kat je doπao tek nakon πto je ministru upraveDDaavvoorriinnuu MMllaakkaarruu uputio sluæbeni zahtjev radiostvarivanja prava na pristup informacijama, su-kladno Zakonu o pravu na pristup informacija-ma.

To najbolje ilustrira koliko dræavna tijela dræedo informiranja socijalnih partnera i komunikaci-je sa svojim graanima, istiËe se u priopÊenju.

99

ZAGREB, 27. kolovoza 2009. (Hina) - Pred-sjednik Vladina Povjerenstva za izradu Zakonao plaÊama dræavnih sluæbenika i predstojnikUreda za socijalno partnerstvo VViittoommiirr BBeeggoo--vviiÊÊ ne zna πto se dogaa sa zakonom za Ëijuizradu je odgovoran kao predsjednik zajedniË-kog tijela Vlade i sindikata dræavnih sluæbi, pri-opÊio je danas Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika Hrvatske.

To se moæe zakljuËiti izπturog odgovora koji je upu-tio sindikatu na “ne baπ pre-teπko pitanje” je li Vladaodustala od donoπenja Za-kona o plaÊama dræavnihsluæbenika, u kojem upuÊujesindikat da odgovor zatraæiod Ministarstva uprave,kaæe se u priopÊenju.

Sindikat podsjeÊa da je odprvog Ëitanja Prijedloga za-kona o plaÊama dræavnih

sluæbenika u Hrvatskom saboru, 18. veljaËeove godine, proπlo viπe od πest mjeseci, paako nije Vlada uputila taj zakon u formi ko-naËnog prijedloga u Sabor, to znaËi da je pos-tupak njegovog donoπenja obustavljen.

O razlozima zbog kojih je, kako sindikalcisaznaju iz “dobro obavijeπtenih neimenovanihizvora u Vladi”, obustavljen postupak donoπe-nja Zakona o plaÊama dræavnih sluæbenika,koji je predlagatelj prvo uputio u hitnu proce-duru pa se zatim, nakon rasprave na sabor-skim odborima, predomislio i odluËio za redo-viti postupak, nisu obavijeπteni ni saborski zas-tupnici.

Sindikat dræavnih sluæbenika stoga je svojupit preusmjerio prema Ministarstvu uprave ipritom ga proπirio, traæeÊi informacije o tomekolika su sredstva darovnice SIDA-e i PAL2 zaj-ma dobivena za izradu Zakona o plaÊama dræ-avnih sluæbenika i na koji su naËin utroπena.

Darovnica je darovnica, ali se ipak mora is-koristiti za svrhu u koju je darovana, a ako ÊeveÊ naπa djeca morati otplaÊivati nekakav za-jam, ma kako povoljan bio, onda bi bar treba-la znati na πto je potroπen, istiËe sindikat u pri-opÊenju.

((SSDDLLSSNN,, 2200.. kkoolloovvoozzaa 22000099..)) VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee jjee,, ppoo ssvveemmuussuuddeeÊÊii,, oobbuussttaavviillaa ppoossttuuppaakk ddoonnooππeennjjaa ZZaakkoonnaa oo ppllaaÊÊaammaa ddrrææaavvnniihhsslluuææbbeenniikkaa..

Radi se o zakonu koji ima status tzv. europskog zakona i prvotno jeupuÊen u Hrvatski sabor po hitnom postupku, da bi nakon rasprave nasaborskim odborima ipak bio upuÊen u redovni postupak usvajanja udva Ëitanja. BuduÊi da je Zakon o plaÊama dræavnih sluæbenika proπaoprvo Ëitanje u Saboru 18. veljaËe ove godine, predlagatelj je bio duæ-an, sukladno Ëlanku 151. Poslovnika Hrvatskog sabora, konaËni prijed-log zakona podnijeti u roku od πest mjeseci od dana prihvaÊanja prijed-loga zakona.

Prema stavku 2. ovoga Ëlanka, ako predlagatelj zakona ne podnesekonaËni prijedlog zakona u propisanom roku, smatrat Êe se da je pos-tupak donoπenja zakona obustavljen. SDLSN je prekjuËer sluæbeniku zainformiranje Hrvatskog sabora uputio zahtjev za informacijom o tomeje li KonaËni prijedlog Zakona o plaÊama dræavnih sluæbenika upuÊenu propisanom roku od πest mjeseci na usvajanje i dobio informaciju dau Hrvatskom saboru nemaju saznanja o tome te su nas uputili da seobratimo predlagatelju.

Stoga je Ëlan Povjerenstva Vlade RH za izradu Zakona o plaÊama dræ-avnih sluæbenika iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika RH, SSiinniiππaa KKuuhhaarr, danas pismenim putem od predsjednika povje-renstva Vitomira BegoviÊa zatraæio informaciju o statusu ovog zakon-skog prijedloga.

U dopisu se traæi informacija o tome je li KonaËni prijedlog Zakonao plaÊama dræavnih sluæbenika upuÊen u Hrvatski sabor te ako jest, ka-ko to da se povjerenstvo za njegovu izradu nije ni jednom sastalo iz-meu dva Ëitanja zakona u Saboru kako bi izradilo konaËni prijedlog,a ako nije kako je doπlo do toga da Vlada odustane od donoπenja Za-kona o plaÊama dræavnih sluæbenika koji ima status tzv. europskog za-kona, tj. je li rijeË o propustu ili promjeni politike Vlade o tome na kojinaËin treba ustrojiti sluæbeniËki platni sustav.

U sluËaju obustave postupka donoπenja neupuÊivanjem konaËnogprijedloga zakona u Hrvatski sabor predsjednik Povjerenstva Vlade RHza izradu Zakona o plaÊama dræavnih sluæbenika i sama Vlada trebalibi sluæbeniËku i πiru javnost informirati kako je moguÊe uputiti pa za-tim odustati od jednog vaænog zakonskog prijedloga, koji ima to veÊuteæinu πto predstavlja jedan od kljuËnih propisa potrebnih za provedbureforme dræavne uprave.

Obustava postupka dovodi u pitanje i ozbiljnost Vlade kao predlaga-telja zakona jer ispada da se rasprava o zakonskim prijedlozima provo-di kao l’art pour l’artistiËka intelektualna zabava, a ovo najviπe zakono-davno tijelo nepotrebno optereÊuje raspravom o neozbiljnim zakon-skim prijedlozima.

Ukoliko je pak konaËni prijedlog zakona upuÊen u Hrvatski sabor uposlovniËkom roku, postavlja se pitanje Ëemu sluæe tijela zvuËnog na-ziva poput “Povjerenstva Vlade RH za izradu Zakona o plaÊama dræav-nih sluæbenika“, ako ona ne samo da ne “izrauju“ zakone za izradukojih su osnovana, nego nemaju Ëak ni informaciju o tome radi li se ojoπ uvijek aktualnom zakonskom projektu.

Sindikat: pprreeddssjjeeddnniikkPPoovvjjeerreennssttvvaa zzaa iizzrraadduuZZaakkoonnaa oo ppllaaÊÊaammaaddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa nneezznnaa jjee llii VVllaaddaa oodduussttaallaaoodd ttoogg zzaakkoonnaa

VVllaaddaa ddiiggllaa rruukkee ooddZZaakkoonnaa oo ppllaaÊÊaammaa ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa??

(SDLSN, 17. kolovoza 2009.) Za Sindikalni list razgovara-li smo s IIvvoomm JJoossiippoovviiÊÊeemm, redovitim profesorom na Prav-nom fakultetu u Zagrebu na katedri za kazneno i procesnopravo i predsjedniËkim kandidatom SDP-a na predsjedniË-kim izborima.

Intervju smo pokuπali dogovoriti prije par mjeseci, ali nasje profesor JosipoviÊ uljudno odbio iz razloga πto se tadauz Ljubu JurËiÊa, takoer profesora, ali ekonomije, tek nat-jecao za predsjedniËku nominaciju. I upravo je to ono πtoga Ëini razliËitim od ostalih kandidata za PantovËak jer jestatus kandidata stekao nakon unutarstranaËkih izbora, ane odlukom stranaËkih tijela.

Ovo nam je prvi, ali nadamo se ne i posljednji, intervju sjednim predsjedniËkim kandidatom. ©ansu obratiti se sluæ-beniËkoj javnosti pruæit Êemo i ostalim (ozbiljnim) potenci-jalnim stanovnicima PantovËaka, a na njima je hoÊe li ju is-koristiti ili ne.

Ivo JosipoviÊ ovim je intervjuom pokazao æelju komunici-rati sa svim skupinama hrvatskih graana i to mu je, πto senas tiËe, plus i dokaz da se u kampanji æeli nametnuti sna-gom vlastite argumentacije, a ne samo stranaËke potpore.

PPoossttaallii ssttee pprreeddssjjeeddnniiËËkkii kkaannddiiddaatt nnaajjjjaaËËee ooppoorrbbeenneessttrraannkkee nnaa ““aammeerriiËËkkii““ nnaaËËiinn,, kkrroozz iizzbboorrnnii ppoossttuuppaakk kkaakkaavvpprroollaazzee ddeemmookkrraattsskkii ii rreeppuubblliikkaannsskkii pprreeddssjjeeddnniiËËkkii kkaannddiiddaa--ttii.. JJee llii SSDDPP nnaa ttaajj nnaaËËiinn hhttiioo ppookkaazzaattii kkaakkoo ““yyeess wwee ccaann““ddeemmookkrraacciijjaa rraazzuummiijjeevvaa iizzbboorree nnaa ssvviimm rraazziinnaammaa ttee iissttoovvrree--mmeennoo iizzbbjjeeÊÊii kkaallkkuullaacciijjee oo ppoobbjjeeddii oovvee iillii oonnee uunnuuttaarrssttrraa--

IINNTTEERRVVJJUU:: IIVVOO JJOOSSIIPPOOVVII∆∆

Udar Vlade na plaÊe lokalnih sluæbenika demagoπki je potez kojim se, po mome sudu, protuustavno zadire u nadleænostilokalne samouprave. NaËin kakoVlada provodi politiku plaÊa ujavnom sektoru potpuno dezavuira kolektivno pregovaranje, posebnokada se kolektivni ugovori derogiraju zakonima.

S predsjedniËkim kandidatom na kavi

1111

nnaaËËkkee ooppcciijjee,, kkaakkoo jjee ttoo rreeddoovviittoo sslluuËËaajj uu ssttrraannccii nnaa vvllaassttii,,HHDDZZ--uu??

Odluka SDP-a da na svim razinama, pa i za kandidata zapredsjednika Republike, izbore obavi tako da svi Ëlanovi ima-ju pravo glasa, kako Vi kaæete, na ameriËki naËin, velik je de-mokratski iskorak. Ovo je bio prvi sluËaj takvih izbora u Hrvat-skoj. S jedne strane, izabrani kandidat ima punu demokrats-ku legitimaciju. S druge strane, zbog interesa javnosti, kandi-dati imaju prilike sa svojim programima upoznati i izvanstra-naËku javnost. Ponosan sam πto sam u odliËno organiziranimunutarstranaËkim izborima dobio uvjerljivu veÊinu. Moj protu-kandidat, Ljubo JurËiÊ, takoer moæe biti ponosan na svojesudjelovanje u novom demokratskom iskoraku i velikim sim-patijama koje je osvojio svojom fer i korektnom kampanjom.

UU ssvvoomm ssttee pprreeddiizzbboorrnnoomm pprrooggrraammuu ppoosseebbnnoo iissttaakknnuullii bboorr--bbuu pprroottiivv kkoorruuppcciijjee.. ZZaaππttoo jjee bbaaππ kkoorruuppcciijjaa VVaaππ nnaajjvveeÊÊii iizzaazzoovvii kkaakkvvuu uulloogguu mmooææee ooddiiggrraattii PPrreeddssjjeeddnniikk RReeppuubblliikkee uu bboorrbbiipprroottiivv oovvee zzllooÊÊuuddnnee ddrruuππttvveennee bboolleessttii??

Korupcija je veliko moralno, pravno i ekonomsko zlo. Ko-rupcija danas preraspodjeljuje znaËajan dio druπtvenog proiz-voda, stvara kaste nedodirljivih, koËi ekonomski razvoj prote-æirajuÊi one koji su spremni dati mito, odbija i domaÊe i stra-ne investicije, otvara put ozbiljnom organiziranom kriminalu.Predsjednik Republike moæe i mora utjecati na zaoπtravanjeborbe protiv korupcije, a za to ima i neposredna sredstva. Unjegovoj su nadleænosti sigurnosne sluæbe i mora ih iskoristi-ti i za suzbijanje korupcije. Korupciju usporeujem s velikomzmijurinom koja je svojim zlim pogledom paralizirala cijelodruπtvo. Kao predsjednik, kanim sigurnosne sluæbe uporabitikao veliku batinu kojom Êu toj zmijuriji razbiti glavu.

SSDDLLSSNN jjee mmjjeerrooddaavvnniimm ttiijjeelliimmaa,, UUSSKKOOKK--uu ii DDrrææaavvnnoomm oodd--vvjjeettnniiππttvvuu pprriijjaavviioo sslluuËËaajj nneezzaakkoonniittee ddooddjjeellee ppoosslloovvaa ËËiiππÊÊeennjjaa,,ooddrrææaavvaannjjaa ii vvooeennjjaa rreessttoorraannaa ddrruuππttvveennee pprreehhrraannee uu ttaaddaaππ--nnjjeemm MMiinniissttaarrssttvvuu ppoommoorrssttvvaa,, pprroommeettaa ii vveezzaa,, zzbboogg ËËeeggaa jjee3344 nnaammjjeeππtteenniikkaa oossttaalloo bbeezz ppoossllaa,, aa nnaaππee nnaavvooddee ssvvoojjiimm nnaa--llaazziimmaa ppoottvvrrddiioo jjee ii DDrrææaavvnnii uurreedd zzaa rreevviizziijjuu.. MMeeuuttiimm,, nnaaππaajjee kkaazznneennaa pprriijjaavvaa ooddbbaaËËeennaa,, aa UUSSKKOOKK nniijjee ssmmaattrraaoo iinntteerree--ssaannttnniimm iissttrraaææiittii zzaaππttoo jjee nneettkkoo ddoobbiioo ppoossaaoo bbeezz pprraavvoovvaalljjaanneennaattjjeeËËaajjnnee ddookkuummeennttaacciijjee ii ttiimmee nnaarruuππiioo ppooππtteennuu ttrrææiiππnnuuuuttaakkmmiiccuu.. MMooææee llii SSiinnddiikkaatt,, uukkoolliikkoo ppoossttaanneettee PPrreeddssjjeeddnniikk RRee--ppuubblliikkee,, rraaËËuunnaattii nnaa VVaaππuu ppooddrrππkkuu ddaa ssee oovvaajj sslluuËËaajj bbaarreemm vvaa--lljjaannoo pprreeiissppiittaa??

Uz poπtivanje nadleænosti svakog tijela, inzistirat Êu da sestruËno i zakonito istraæi svaki sluËaj, pa i onaj o kojemu go-vorite. Vrlo Ëesto, graani su ljuti na pravosue jer ne radisvoj posao kako treba. Njihove kritike pravosua najËeπÊe suopravdane. Ali, na planu borbe protiv korupcije, manje je pro-blem u sudovima, a viπe u policiji i Dræavnom odvjetniπtvu.»esto dominira osjeÊaj kako se mnoge stvari ne istraæuju jerza to, kako se poetski kaæe, “nedostaje politiËka volja.“ Takvipredmeti nikada ni ne dou na sud, ili ako dou, znaju bititraljavo odraeni, pa je oslobaajuÊa odluka suda tek poslje-dica loπega rada tijela koje otkrivaju kriminal. Zanimljiva jestatistika s kojom izlazi Dræavno odvjetniπtvo prema kojoj onouspjeva dobiti osuujuÊu presudu u oko Ëak 87% sluËajeva.To je impresivan podatak, ali, graani i dalje imaju osjeÊaj ne-

efikasnosti sustava kaænjavanja poËinitelja kaznenih djela, po-sebno onih koruptivnih. Naprosto, tamna brojka kriminalite-ta oËito je jako velika. Neistina je tvrdnja koja se Ëesto iznosikako nam ne valja zakonski okvir za kaænjavanje korupcije,organiziranog i gospodarskog kriminaliteta. Sigurno, propisimogu biti bolji. Ali, glavni problem je u onoj famoznoj “poli-tiËkoj volji“ a ne u propisima.

KKaaææuu ddaa jjee kkoorruuppcciijjaa nnaajjooppaassnniijjaa uu ddrrææaavvnnoojj uupprraavvii.. MMooææee lliinneeddoosslljjeeddnnoo ii ppoolloovviiËËnnoo pprroovveeddeennaa ddeeppoolliittiizzaacciijjaa ii pprrooffeessiioo--nnaalliizzaacciijjaa rruukkoovvooddeeÊÊiihh ssttrruukkttuurraa ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii ggaarraannttiirraattiippoossttuuppaannjjee ddrrææaavvnniihh ttiijjeellaa ppoo sslloovvuu zzaakkoonnaa iillii ssuukkllaaddnnoo ppoolliittiiËË--kkiimm ii pprriivvaattnniimm iinntteerreessiimmaa?? NNiijjee llii iinnffllaacciijjaa ddrrææaavvnniihh ttaajjnniikkaa zzaa--pprraavvoo ppookkaazzaatteelljj kkaakkoo ssee uukkiiddaannjjee ffuunnkkcciijjee ppoommooÊÊnniikkaa mmiinniiss--ttrraa uu pprraakkssii ssaammoo zzaammiijjeenniilloo ddrrææaavvnnoottaajjnniiËËkkiimm ssuurrooggaattoomm??

Cijeli manevar s promjenom statusa pomoÊnika ministara idræavnim tajnicima izvela je bivπa vlada pred parlamentarneizbore u strahu od njihova gubitka. PolitiËki kadrovi su se kaodepolitizirali. RijeË je o svojevrsnom igrokazu, joπ bolje, mas-kenbalu. U stvarnosti, politiziranost dræavne uprave je znatnopoveÊana. Zalaæem se za iskljuËivo struËne kriterije, vrednova-nje poπtenog i struËnog rada, te motiviranje onih djelatnikakoji znaju, hoÊe, mogu i ostvaruju dobre rezultate. Politikanulte tolerancije na korupciju mora se provesti. Politiziranauprava sklona je politiËkoj a i drugoj korupciji. Ali, uvjerensam da najveÊi dio dræavnih sluæbenika poπteno i odgovornoradi svoj posao. Danas se proklamira potreba smanjenja bro-ja dræavnih sluæbenika i namjeπtenika.

KKooaalliicciijjsskkaa vvllaaddaa IIvviiccee RRaaËËaannaa ddrrææaavvnnuu uupprraavvuu rreeffoorrmmiirraallaa jjeeppoodd pprriittiisskkoomm MMMMFF--aa,, aa ppoosslljjeeddnnjjaa uu pprroocceessuu pprriissttuuppaannjjaa EEUU..MMii uu SSiinnddiikkaattuu ËËeessttoo iimmaammoo ddoojjaamm kkaakkoo bbeezz vvaannjjsskkoogg pprriittiiss--kkaa,, bbiilloo mmeeuunnaarrooddnniihh iinnssttiittuucciijjaa,, bbiilloo ggoossppooddaarrsskkee kkrriizzee iilliipprreeddiizzbboorrnnee kkaammppaannjjee,, nnee ppoossttoojjii ssttvvaarrnnaa nnaammjjeerraa ddaa ddrrææaavv--nnaa aaddmmiinniissttrraacciijjaa pprrooffeessiioonnaallnnoo ii uuËËiinnkkoovviittoo rraaddii ssvvoojj ppoossaaoo..HHooÊÊeettee llii ssee,, uukkoolliikkoo ppoossttaanneettee pprreeddssjjeeddnniikk,, zzaallooææiittii zzaa ttoo ddaaoonnaa zzaaiissttaa ppoossttaannee sseerrvviiss ggrraaaannaa,, aa nnee ssaammoo pplliijjeenn iizzbboorrnniihhppoobbjjeeddnniikkaa??

Apsolutno! Iako Vlada tu ima glavnu ulogu, kao predsjed-nik, snaæno Êu se zalagati za reformu koja profesionalnoststavja na prvo mjesto. Dræavna uprava zaista mora biti ser-vis graana. Jasno, dobra i profesionalna uprava mora ima-ti i primjerene plaÊe. Kaæe se, uprava je prevelika, preskupa,treba otpustiti ljude. Ne vjerujem u takvu tezu. Na moæe se

Vrlo Ëesto, graani suljuti na pravosue jer ne radisvoj posao kako treba. Njihovekritike pravosua najËeπÊe suopravdane. Ali, na planu borbeprotiv korupcije, manje je pro-blem u sudovima, a viπe u polici-ji i Dræavnom odvjetniπtvu.

,,

1122

u isto vrijeme zagovarati poveÊanje obrazovnog, zdravstve-nog ili kulturnog standarda a traæiti smanjenje broja djelat-nika koji rade u tim podruËjima. Zato proces racionalizacijegledam prvenstveno kroz poveÊanjee struËnosti i educira-nosti dræavnih sluæbenika i namjeπtenika, pa i na planu bor-be protiv korupcije, te kvalitetnijoj organizacijskoj shemi.Posebno, neprihvaljiva je praksa prema kojoj se odreeniposlovi dræavne uprave alociraju vanjskim tvrtkama tako date tvrtke preuzimaju dræavne sluæbenike. Pri tome, dobijajunepovoljnije uvjete rada, od plaÊe pa do sigurnosti radnogmjesta. Vrlo Ëesto, sluæbenici su u takvom preuzimanju izlo-æeni pritisku i ucjeni, strahu od gubitka posla, pa pristaju ina osjetno loπije uvjete, samo da ne ostanu bez radnogmjesta. Da ne govorimo o praksi gdje se tipiËni upravni pos-lovi proglaπavaju administrativno-tehniËkim poslovima samozato da se izbjegnu zakonske odredbe koje ograniËavaju iz-

vrπavanja upravnih poslova izvan dræavne uprave. S drugestrane, mislim da dræavni sluæbenici i namjeπtenici moraju suvaæavanjem razmotriti brojne primijedbe graana na brzi-nu i zakonitost rada i u punoj mjeri prihvatiti svoju ulogu po-uzdanog servisa graana. Zadovoljni graani zasigurno nebi podræavali politiku kojom se devastira dræavna upravapod krinkom racionalizacije i poveÊanja efikasnosti. Pose-ban problem dræavne uprave su plaÊe. Moæda najviπe rangi-rani djelatnici dræavne uprave joπ nekako za naπe prilike imogu biti zadovoljni primanjima. Ali, najveÊi broj, Ëak i viso-koobrazovanih kadrova ima zaista loπu plaÊu. To uvijek no-si opasnost negativne selekcije. Posebno ako træiπte radajednog dana æivne, postoji opasnost da najveÊi broj kvalitet-nih ljudi naprosto ode. Poznato mi je da se zadnjih godinato dogaalo s pravnicima, posebno mlaim ljudima. Sre-Êom, joπ uvijek imamo dovoljno kvalitetnih ljudi koji mogunositi potrebne reforme, ali o ovoj pojavi svakako treba vo-diti raËuna.

NNaa ppooddrruuËËjjuu jjaavvnnee uupprraavvee nnaajjllooππiijjee ssuu ppllaaÊÊeennii ddrrææaavvnnii,, nneeππ--ttoo bboolljjee jjaavvnnii,, aa nnaajjvviiππee llookkaallnnii sslluuææbbeenniiccii.. SSaaddaaππnnjjaa VVllaaddaa ssuuss--ttaavvee ppllaaÊÊaa nnaassttoojjii uujjeeddnnaaËËiittii rreezzaannjjeemm ppllaaÊÊaa llookkaallnniihh sslluuææbbeennii--kkaa nnaa rraazziinnuu ddrrææaavvnniihh,, ssuupprroottnnoo pprreeppoorruuccii GGSSVV--aa oo hhaarrmmoonnii--zziirraannoomm ddiiffeerreenncciirraannoomm rraassttuu ppllaaÊÊaa nnaa nnaaËËiinn ddaa ppllaaÊÊee nnee ppaa--

ddaajjuu,, vveeÊÊ ddaa ssee kkrroozz vviiππeeggooddiiππnnjjii rrookk ppoossttuuppnnoo iizzjjeeddnnaaËËee.. PPrriittoomm nnee pprreezzaa oodd zzaaddiirraannjjaa uu ssaammoouupprraavvnnii ddjjeellookkrruugg llookkaallnneessaammoouupprraavvee,, aallii ii oodd ooggrraanniiËËaavvaannjjaa ssiinnddiikkaallnnoogg oorrggaanniizziirraannjjaaii kkoolleekkttiivvnnoogg pprreeggoovvaarraannjjaa.. MMiisslliittee llii ddaa jjee ggoossppooddaarrsskkaa kkrriizzaaoopprraavvddaann rraazzlloogg zzaa ddoonnooππeennjjee oovvaakkvviihh zzaakkoonnsskkiihh rrjjeeππeennjjaa iissttvvaarraannjjee nnoovviihh ddrruuππttvveenniihh nneepprraavvddii??

Viπe sam puta istakao kako je paket tvz. kriznih zakona du-boko nepravedan. On teret krize opet stavlja na lea sred-njem sloju i slabije plaÊenim graanima. Naravno, i dræavnauprava, na æalost, spada u taj krug. Mislim da je rijeË o pot-puno pogreπnim mjerama koje tek privremeno krpaju rupe udræavnom proraËunu ali koje ne otvaraju vrata rjeπenju krize.DapaËe, mislim da Êe generirati pad potroπnje i umrtvljavanjeekonomske aktivnosti. Posebno, daljnje smanjivanje plaÊa,posebno onih u dræavnoj upravi, dovest Êe do odlaska najkva-litetnijih kadrova iz uprave. Udar Vlade na plaÊe lokalnih sluæ-benika demagoπki je potez kojim se, po mome sudu, protu-ustavno zadire u nadleænosti lokalne samouprave. NaËin ka-ko Vlada provodi politiku plaÊa u javnom sektoru potpunodezavuira kolektivno pregovaranje, posebno kada se kolektiv-ni ugovori derogiraju zakonima. Mislim da je svima jasno dasvi moramo ponijeti svoj dio tereta krize. Ali, nepravedno jeda taj teret snosi siromaπniji dio graana. Opet su dobitnicipretvorbe i privatizacije ostali poπteeni primjerenog sudjelo-vanja u pokrivanju proraËunskih rupa. Ta je obveza mimoiπlai mnoge druge bogatije Ëlanove naπeg druπtva, ili je baremnerazmjerna njihovom ekonomskom poloæaju. Dræim da sezaposlenici u cijeloj upravi, pa i u lokalnoj samoupravi, mora-ju izboriti za primjereno sindikalno organiziranje i kolektivnopregovaranje i podræavam sve napore na tome planu. S dru-ge strane, potrebne reforme javnog sektora koje vode po-boljπanju usluge koji on daje graanima, objektivno su jedininaËin da druπtvo izgradi pozitivan odnos prema dræavnojupravi, ukljuËivπi i odgovarajuÊu financijsku stimulaciju. Zato,mislim da bi bilo dobro da sindikat bude jedan od generato-ra reformi i vaæan partner Vladi u izgradnji kvalitetnijeg jav-nog sektora.

ZZaakkoonn oo ppllaaÊÊaammaa uu llookkaallnnoojj ii ppooddrruuËËnnoojj ((rreeggiioonnaallnnoojj)) ssaammoo--uupprraavvii SSDDPP jjee pprrooggllaassiioo pprroottuuuussttaavvnniimm.. HHooÊÊeettee llii ii VVii,, kkaaoopprreeddssjjeeddnniikk MMeessiiÊÊ uu sslluuËËaajjuu ZZaakkoonnaa oo mmeeddiicciinnsskkii ppoottppoommoo--

Intervju

Reforme javnog sektorakoje vode poboljπanju uslugegraanima, objektivno su jedininaËin da druπtvo izgradi poziti-van odnos prema dræavnoj upravi,zato, mislim da bi bilo dobro dasindikat bude jedan od generato-ra reformi i vaæan partner Vladiu izgradnji kvalitetnijeg javnogsektora.

,,

1133

ggnnuuttoojj ooppllooddnnjjii,, uukkoolliikkoo SSaabboorr iizzggllaassaa ZZaakkoonn uu oobblliikkuu kkaakkaavvjjee pprreeddllooææeenn,, zzaattrraaææiittii ooccjjeennuu nnjjeeggoovvee uussttaavvnnoossttii ii zzaakkoonniittooss--ttii??

Zasigurno Êe se taj Zakon naÊi na Ustavnom sudu. I samsam spreman zahtijevati od Ustavnog suda da ispita ustav-nost toga zakona. Vlada je zaredala sa zakonima koji su sum-njivi s ustavnopravnog aspeta. To govori o bezidejnosti Vladeda krizu rijeπi racionalnim i kvalitetnim mjerama. Zakon je isuπtinski loπ. Naime, ako je veÊ prihvaÊena politika izjednaËa-vanja plaÊa u dræavnoj upravi i lokalnoj i podruËnoj samou-pravi, to je svakako trebalo uËiniti postupnim dovoenjemsvih plaÊa na viπi nivo, nikako rezanjem viπih plaÊa. Jednakostu siromaπtvu nije dobra politika. Puno je bolja ona koja pos-tupno sve vodi ka boljim primanjima. Ozbiljno smanjenje pla-Êa administrativnim putem, zakonom, za ljude predstavljaproblem veÊi no πto je to na prvi pogled vidljivo. Mnogi su sezaduæili, uzeli kredite, preuzeli razliËite obveze, raËunajuÊi naodreenu razinu primanja. A onda, odjednom dræava uzimanekima i vrlo znaËajan dio plaÊe. A obaveze ostaju.....

SSiinnddiikkaattii ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii ssuu,, uuooËËii ππttrraajjkkaa uu vveelljjaaËËii 22000066.. ggoo--ddiinnee,, zzaattrraaææiillii pprriijjaamm kkoodd pprreeddssjjeeddnniikkaa MMeessiiÊÊaa,, aallii iihh jjee oonn uuss--pprrkkooss ppiissmmeennoomm ppoozziivvuu uu ppoosslljjeeddnnjjii ttrreennuuttaakk iizzbbjjeeggaaoo pprriimmii--ttii.. UUkkoolliikkoo oodd VVaass zzaattrraaææiimmoo pprriijjaamm kkaakkoo bbiissmmoo VVaass iinnffoorrmmii--rraallii oo ttoommee kkaakkoo ssiinnddiikkaattii ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii rraazzmmiiππlljjaajjuu oo ssttaannjjuuii rreeffoorrmmii ddrrææaavvnnee uupprraavvee,, hhooÊÊeettee llii nnaass pprriimmiittii iillii ÊÊeettee pprreedd--nnoosstt ddaattii iizzvviiaaËËiimmaa,, pprreeddssttaavvnniicciimmaa uuddrruuggaa iillii kklluubbuu vvllaassttiittiihhoobbooææaavvaatteelljjiiccaa,, kkaaoo ππttoo jjee ttoo uuËËiinniioo pprreeddssjjeeddnniikk MMeessiiÊÊ??

Dræavne sluæbe i sindikati koji predstavljaju zaposlenike unjima jedan su od stupova dræave i moja vrata Êe im uvijekbiti otvorena. ©toviπe, mislim da ne treba Ëekati krizu i pro-bleme da se otvori dijalog. Kao predsjednik, æelim otvoritistalni dijalog relevantnih druπtvenih faktora, æelim sprijeËi-ti dolazak kriza. Na æalost, ova je kriza tu i moramo je lije-Ëiti. Moramo biti svjesni da nije uvijek moguÊe zadovoljitisve interese. Ali, uvjeren sam da Êe, ako se prezentira pra-vedan i racionalan projekt izlaska iz krize, pravi razvojniprojekt koji ulijeva povjerenje u bolje sutra, svi pokazatispremnost raditi na ostvarenju toga projekta, pa i uz nuæ-na odricanja. Mislim da Hrvatska ima dovoljno kreativnihsnaga koje su sposobne, ne gledajuÊi parcijalne interese,naÊi put izlaska iz krize.

VVllaaddaa jjee oovviihh ddaannaa ddoonniijjeellaa ooddlluukkuu oo zzaabbrraannii zzaappooππlljjaavvaa--nnjjaa uu ttiijjeelliimmaa ddrrææaavvnnee uupprraavvee ii oodd nnjjiihh zzaattrraaææiillaa aannaalliizzuu bbrroo--jjaa zzaappoosslleenniihh pprreemmaa kkvvaalliiffiikkaacciijjsskkoojj ssttrruukkttuurrii,, iiaakkoo ssee zzaa--ppooππlljjaavvaannjjee uu ddrrææaavvnniimm ttiijjeelliimmaa vvrrππii ssuukkllaaddnnoo ppllaannuu pprriijjaammaauu ddrrææaavvnnuu sslluuææbbuu ((kkoojjii,, uuzzggrreedd,, zzaa oovvuu ggooddiinnuu nniijjee nnii ddoonnii--jjeett)) ii uuzz pprreetthhooddnnuu ssuuggllaassnnoosstt MMiinniissttaarrssttvvaa ffiinnaanncciijjaa,, aa ssrree--ddiiππnnjjee ttiijjeelloo ddrrææaavvnnee uupprraavvee nnaaddlleeæænnoo zzaa sslluuææbbeenniiËËkkee ooddnnoo--ssee ttrreebbaalloo bbii vvooddiittii ssrreeddiiππnnjjii ppooppiiss ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa.. NNiijjeellii VVllaaddaa ttiimmee pprriizznnaallaa ddaa ssee zzaappooππlljjaavvaannjjee uu ddrrææaavvnniimm ttiijjeellii--mmaa ooddvviijjaa ssttiihhiijjsskkii ttee kkaakkoo ssee eevviiddeenncciijjaa bbrroojjaa ii ssttrruukkttuurree kkaa--ddrroovvaa nnee vvooddii nnaa ddrrææaavvnnoojj rraazziinnii,, pprreemmddaa ttoo pprrooppiissuujjee ZZaa--kkoonn oo ddrrææaavvnniimm sslluuææbbeenniicciimmaa??

Danas je cijeli sustav zapoπljavanja u dræavnim sluæbama ta-kav da omoguÊuje arbitrarnost i zapoπljavanje “po babi i postriËevima“. Na zabrani zapoπljavanja nije se dobro ni osuπilatinta, a veÊ i meni dolaze informacije da se te zabrane nekine pridræavaju. Odsustvo zakonom propisanih evidencija i ne-poπtivanje procedura nije sluËajno. Vi ste to nazvali stihijom,a ja nazivam predvorjem korupcije i politiËke arbitrarnosti.Bojim se da je tu situacija ista kao i kod popisa branitelja ko-ji se ne æeli objaviti navodno zbog zaπtite osobnih podataka.A pravi je razlog sasvim drukËiji. Svaki je pravi branitelj pono-san na svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu. Objavu popi-sa ne æele oni koji su bili branitelji negdje daleko, daleko odfronte a status su dobili po stranaËkoj ili kakvoj drugoj “æno-ri“. Pretpostavljam da je sliËno i sa ovim evidencijama. Poka-zalo bi se gdje se zapoπljavalo bez kriterija i kvalifikacija. Zat-vorio bi se prostor arbitrarnom dovoenju “svojih“. NajveÊembroju dræavnih sluæbenika i namjeπtenika, koji su posao dobi-li regularno, koji poπteno rade svoj posao, odgovaralo bi pos-tojanje evidencija i planova zapoπljavanja i svega ostalog πtojavni sektor Ëini transparentnim. Ne samo da se tima jaËapovjerenje graana u upravu, veÊ se i poveÊava sigurnost dræ-avnih sluæbenika i namjeπtenika od politiËkog arbitriranja imoguÊih zlouporaba.

SSiinnddiikkaatt vveeÊÊ ggooddiinnaammaa oodd VVllaaddee ttrraaææii oobbjjaavvuu ppooddaattaakkaa oobbrroojjuu ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa.. NNaa pprriijjeeddlloogg SSDDLLSSNNuu KKoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr zzaa ddrrææaavvnnee sslluuææbbeenniikkee ii nnaammjjeeππtteenniikkee22000077.. ggooddiinnee uuggrraaeennaa jjee ii oobbvveezzaa oossnniivvaannjjaa zzaajjeeddnniiËËkkooggrraaddnnoogg ttiijjeellaa kkoojjee bbii pprreeddllaaggaalloo mmjjeerree uu ssvveezzii ssaa ssoocciijjaallnnoo oodd--

1144

ggoovvoorrnniimm uupprraavvlljjaannjjeemm lljjuuddsskkiimm rreessuurrssiimmaa uu cciilljjuu ppoossttiizzaannjjaaooppttiimmaallnnoogg bbrroojjaa ii ssttrruukkttuurree kkaaddrroovvaa uuzz uuvvaaææaavvaannjjee sstteeËËeenniihhpprraavvaa ppoossttoojjeeÊÊiihh sslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa,, nnaa nnaaËËiinn kkoojjiimmÊÊee ssee uu nnaajjvveeÊÊoojj mmjjeerrii kkoorriissttiittii mmoogguuÊÊnnoossttii eedduukkaacciijjee ii ssttrruuËË--nnoogg oossppoossoobblljjaavvaannjjaa,, kkaaoo ii ooddggoovvaarraajjuuÊÊiihh oobblliikkaa zzbbrriinnjjaavvaannjjaanneeooddggoovvaarraajjuuÊÊiihh kkaaddrroovvaa,, ooddnnoossnnoo vviiππkkaa zzaappoosslleenniihh.. TTiijjeelloo,,nnaarraavvnnoo,, jjooππ uuvviijjeekk nniijjee ffoorrmmiirraannoo,, pprreemmddaa jjee rrookk zzaa oossnniivvaa--nnjjee bbiioo ddvvaa mmjjeesseeccaa.. NNee ËËiinnii llii VVaamm ssee ddaa ssee ssiinnddiikkaatt kkaaoo ssoo--cciijjaallnnii ppaarrttnneerr ppoo oovvoomm ppiittaannjjuu ppoonnaaππaa ddaalleekkoo oozzbbiilljjnniijjee ooddVVllaaddee kkoojjoojj jjee ttoo zzaakkoonnsskkaa zzaaddaaÊÊaa??

Straπno je kada sama vlast ne provodi zakone koje je doni-jela. Duh cijelog sustava rada, ne samo onoga u dræavnojupravi, traæi sudjelovanje socijalnih partnera u svim vaænijimodlukama i procesima. Vlada vrlo Ëesto izbjegava svoje obve-ze i izbjegava sindikat. Iza toga je nepovjerenje koje proizlaziiz Ëinjenice da je sadaπnja Vlada zaπtitinik krupnog kapitala. Usindikat se moæe i mora imati povjerenje. Sindikati su puno pu-ta dokazali da nemaju na umu samo svoje uske sindikalne in-terese, veÊ da su sposobni i spremni sagledati i πiri kontekst,da razumiju potrebe razvoja i probleme koje je donijela ovakriza. Ludost je ne iskoristiti potencijal sindikata za reformekoje su nuæne. Mudra vlada i za najteæe mjere zna pridobitisindikate jer bez podrπke zaposlenika nikakva reforma nijemoguÊa. Moæda bi i sindikalna scena mogla svoju poziciju uËi-niti jaËom. PriliËna rascjepkanost sindikalne scene zapravo ola-kπava Vladi zaobilaæenje sindikata. VeÊ sam rekao, sindikat bi

morao biti glavni partner Vladi u reformama koje su nuæne iËije odlaganje πteti i dræavi i dræavnoj upravi i graanima.

BBuudduuÊÊii ddaa oodd 2200..000000 ËËllaannoovvaa nnaaππeegg ssiinnddiikkaattaa iimmaa nnaajjvviiππeeddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa,, ππttoo iimm kkaaoo bbuudduuÊÊii PPrreedd--ssjjeeddnniikk RReeppuubblliikkee mmooææeettee ppoorruuËËiittii ii zzaaππttoo mmiisslliittee ddaa bbii bbaaππ uuVVaammaa ttrreebbaallii pprreeppoozznnaattii pprreeddssjjeeddnniiËËkkoogg kkaannddiiddaattaa zzaa kkoojjeeggÊÊee ggllaassoovvaattii nnaa pprreeddssjjeeddnniiËËkkiimm iizzbboorriimmaa??

Moj program nove pravednosti ima za cilj novi pristup u ko-jemu Êe mjera domoljublja biti, ne mahanje zastavama, veÊpoπten rad. Dobar je domoljub onaj koji uredno plaÊa poreze,poduzetnik koji radniku daje plaÊu od koje on i njegova obiteljmogu dostojno æivjeti, djelatnik dræavne uprave koji za graa-ne uredno obavlja vaæne poslove koji su mu stavljeni u nadleæ-nost. Hrvatsku Êu uËiniti zemljom jednakih πansi za sve graa-ne, posebno mlade. Æelim raditi na tome da se promijene ne-pravedni zakoni. Posebno, æelim nemilosrdno udariti po korup-ciji i organiziranom kriminalu. Biti Êu predsjednik koji okupljaljude, one najbolje, one koji Êe zajedno samnom naÊi put izlas-ka iz krize. U mom su timu istaknuti struËnjaci s razliËitih po-druËja, neovisno o stranaËkoj pripadnosti, spremni da konaËnosvi zajedno zemlju izvuËemo iz gliba. Dræavni sluæbenici mogui moraju biti jedna od najvaænih poluga pozitivnih promjena udruπtvu. Vjerujem u njih i æelim da oni vjeruju u mene.

RRaazzggoovvaarraaoo ii ffoottooggrraaffiirraaoo:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

Intervju

1155

Predstavnici SDLSN sregionalnim direkto-rom MOR-a Markom Levinom o slobodisindikalnog organiziranja

(SDLSN, 24. rujna 2009.)Predstavnici Sindikata dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπteni-ka Republike Hrvatske razgova-rali su juËer s regionalnim direk-torom Meunarodne organizaci-je rada za srediπnju i istoËnu Eu-ropu MMaarrkkoomm LLeevviinnoomm i viπomsavjetnicom za radniËke aktiv-nosti SSvveettlloomm SShheekkeerrddjjiieevvoomm oimplikacijama prijedloga Zakonao plaÊama u lokalnoj i podruËnoj(regionalnoj) samoupravi po pra-vo na sindikalno organiziranjena razini lokalne samouprave.

Povod sastanku bilo je pismoSDLSN upuÊeno MOR-u u svezisa stajaliπtem Sindikata premakojem ovaj zakonski prijedlogograniËava slobodu sindikalnog

organiziranja u lokalnoj samou-pravi, buduÊi da iz procesa ko-lektivnog pregovaranja o osnovi-ci za plaÊe lokalnih sluæbenika is-kljuËuje njihove sindikalnepredstavnike.

Kao odgovor na zahtjevSDLSN, Mark Levin je predstav-nicima Sindikata objasnio for-malni postupak podnoπenja pri-govora protiv ograniËavanja slo-bode udruæivanja. Nakon zapri-manja Vladina oËitovanja, prigo-vor Êe biti podnesen Odboru zaslobodu udruæivanja MOR-a kojiÊe Vladi dati svoje preporuke.

Predsjednik SDLSN, BBoorriiss PPllee--ππaa, gostima se zahvalio na mo-guÊnosti izravnog informiranjapredstavnika MOR-a o zabrinu-tosti Sindikata u svezi sa slobo-dom sindikalnog organiziranja ulokalnoj samoupravi u RepubliciHrvatskoj, kao i detaljnim uputa-ma o pokretanju postupka traæ-enja oËitovanja MOR-a u kon-kretnom sluËaju i izvijestio ga daÊe Sindikat daljnje akcije uskladi-ti s dobivenim informacijama.

OgraniËavanje slobodesindikalnog organiziranja

SSiinnddiikkaallccii EEUU ooddMMeessiiÊÊaa ii pprreemmiijjeerrkkee ttrraaææeeoobbjjaaππnnjjeennjjeeEuropski savez sindikatajavnih sluæbi (EPSU) pred-sjedniku Stipi MesiÊu ipremijerki Jadranki Kosorizrazio je zabrinutost zbogkrπenja prava na kolektivnopregovaranje i sloboduudruæivanja u RH. Sporan jepredloæeni Zakon o plaÊamau lokalnoj samoupravi.

“Od Vlade Republike Hr-vatske oËekujemo da RHkao zemlja kandidat bu-

de dostojna europskog socijalnog modela.Stoga od Vlade RH zahtijevamo da dostaviizvjeπtaj o sadræaju i razlozima za predla-ganje spornog zakona. OËekujemo i danas obavijesti kako Êe jamËiti sloboduudruæivanja i pravo na kolektivno pregova-ranje”, piπe u pismu JJaannaa WWiilllleemmaa GGoouuddrrii--aaaannaa, zamjenika glavnog tajnika EPSU.

Spornim se zakonom u opÊinama, gra-dovima i æupanijama osnovica za obraËunplaÊa utvruje prema osnovici dræavnihsluæbenika, a socijalni su partneri iskljuËeniiz dogovora. Pravo na kolektivno pregova-ranje i slobodu udruæivanja regulirano jemeunarodnim konvencijama, Europskomsocijalnom poveljom VijeÊa Europe, Pove-ljom o temeljnim pravima EU i UstavomRH, a i dobra je praksa u RH.

EPSU predstavlja viπe od osam milijunaradnika i njihovih 250 sindikata u svimzemljama EU, EFTA-e i istoËnog susjedstva.

1166

ga Jadranka KosorPredsjednica Vlade Republike Hrvatske

glasnogovornik@vlada.hr

Naπ znak: JWG/lt

U Bruxellesu, 12. kolovoza 2009.

Osoba za kontakt: Jan Willem Goudriaan

OOggrraanniiËËaavvaannjjee pprraavvaa nnaa kkoolleekkttiivvnnoo pprreeggoovvaarraannjjeeuu jjeeddiinniiccaammaa llookkaallnnee ii rreeggiioonnaallnnee ((ppooddrruuËËnnee)) ssaammoouupprraavvee uu HHrrvvaattsskkoojj

Poπtovana gospoo predsjednice Vlade,

Naπe kolege iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske su nas obavijestili da se

nedavnom zakonskom inicijativom Vlade krπi pravo na ko-lektivno pregovaranje i slobodu udruæivanja. Ta su prava re-gulirana meunarodnim konvencijama (Meunarodna or-ganizacija rada), Europskom socijalnom poveljom VijeÊa Eu-rope, Poveljom o temeljnim pravima Europske unije i Usta-vom Republike Hrvatske, a takoer su i dio dobre prakse uHrvatskoj. EPSU je zabrinuta zbog takvog razvoja dogaajai traæi da se vaπa Vlada ukljuËi u socijalni dijalog sa za tonadleænim sindikatima.

Obavijeπteni smo da je Vlada Republike Hrvatske na sjed-nici 24. srpnja 2009. godine utvrdila i uputila u Hrvatski sa-bor Prijedlog Zakona o plaÊama u lokalnoj i podruËnoj (re-gionalnoj) samoupravi, propustivπi u njegovu izradu ukljuËi-ti socijalne partnere i predstavnike udruga jedinica lokalne ipodruËne (regionalne) samouprave, kako to nalaæe Pro-gram suradnje Vlade RH i nevladinog, neprofitnog sektorau Republici Hrvatskoj ili ih konzultirati, kako to nalaæe Pos-lovnik Vlade.

Navedenim Programom suradnje Vlade RH i nevladi-nog, neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj iz 2000.

JJaann WWiilllleemmGGoouuddrriiaaaann

1177

godine utvrene su obveze Vlade Republike Hrvatske napodruËju razvoja i savjetovanja te unaprjeenja kvalitetedjelovanja u vidu savjetovanja s nevladinim sektorom opitanjima koja Êe utjecati na razvoj druπtva pri donoπenjunove zakonske regulative, na naËin da takvo savjetova-nje treba biti izvrπeno na vrijeme i omoguÊiti dovoljnovremena za odgovor.

Poslovnik Vlade Republike Hrvatske pak kaæe da su minis-tarstva duæna u pripremi prijedloga za Vladu RH uputiti ihna miπljenje strukovnim udruæenjima i udrugama u Ëiji dje-lokrug spadaju pitanja koja su predmet tih prijedloga.

Dobra praksa koja je uspostavljena pri izradi i donoπenjuZakona o plaÊama u javnim i dræavnim sluæbama, na naËinda su formirane radne skupine za izradu ovih zakonskih pri-jedloga koje su ukljuËivale predstavnike sindikata javnih idræavnih sluæbi, takoer nije poπtovana.

Nakon πto je Vlada RH na ovakav naËin utvrdila PrijedlogZakona o plaÊama u lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) sa-moupravi (u daljnjem tekstu: Zakon), on je veÊ 28. srpnjaproπao prvo od dva Ëitanja u Hrvatskom saboru, usprkosprotivljenju i argumentiranim kritikama predstavnika jedini-ca lokalne i podruËne (regionalne) samouprave, sindikatalokalnih sluæbenika i namjeπtenika i akademske zajednice

Ovim Zakonom se jedinicama lokalne i podruËne (regio-nalne) samouprave u potpunosti onemoguÊava odreivanjeosnovice za obraËun plaÊe lokalnih sluæbenika i namjeπteni-ka, koja se njime utvruje u visini osnovice za obraËun pla-Êa dræavnih sluæbenika i namjeπtenika, a smanjeni su i ras-poni koeficijenata za obraËun plaÊe u odnosu na dosadaπ-nje. Utvren je ukupni iznos, a proraËun za lokalne samou-prave je smanjen i nije dostatan za udovoljavanje potrebaradnika i graana.

Ovakvim odredbama lokalnoj samoupravi se uskraÊujemoguÊnost raspolaganja sredstvima koja ostvaruju u okvirusvojeg samoupravnog djelokruga, a namijenjena su plaÊa-ma zaposlenika njihovih upravnih tijela, ali i ustanova kojeosnivaju kao i trgovaËkih druπtava u njihovom vlasniπtvu tese plaÊe u svim jedinicama lokalne samouprave niveliraju,neovisno o njihovim fiskalnim kapacitetima.

Nadalje, utvrivanjem osnovice za obraËun plaÊe u visiniosnovice koju imaju dræavni sluæbenici i namjeπtenici, ZakononemoguÊava pregovore o plaÊi na lokalnoj razini, dovode-Êi time u pitanje i moguÊnost sindikalnog organiziranja ipregovaranja na razini jedinica lokalne samouprave. Prego-varanje o plaÊama koje bi radnicima trebalo osigurao pris-tojan prihod je bitna svrha sindikata, a bez njega Vlada pot-kopava sindikate.

Pri tome je vaæno znati da se u druga dva segmenta jav-ne uprave - javnim i dræavnim sluæbama, visina osnovice zaobraËun plaÊe utvruje u pregovorima sa sindikatima javnihi dræavnih sluæbi, dok su takvi pregovori Zakonom o plaÊa-

ma u lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi nemo-guÊi. Indikativno je da je Vlada RH samo nekoliko dana na-kon πto je utvrdila prijedlog spornog Zakona, u Hrvatski sa-bor uputila Zakon o osnovici za plaÊe u javnim sluæbama.Prema tom se Zakonu osnovica za plaÊe u javnim sluæbamautvruje kolektivnim ugovorom zakljuËenim izmeu VladeRH i sindikata javnih sluæbi, uvodeÊi tako razliËite i diskrimi-nirajuÊe standarde.

Nadalje, sporni Zakon u svojim prijelaznim odredbamapredvia stavljanje izvan snage odredaba kolektivnih ugo-vora u jedinicama lokalne samouprave kojima su reguliranamjerila za odreivanje plaÊa i naknada, Ëime se praktiËnoponiπtavaju svi kolektivni ugovori sklopljeni s poslodavcimana razini lokalne samouprave, a dugogodiπnji procesi kolek-tivnog pregovaranja i dostignuti standardi vraÊaju na poËe-tak.

Europska federacija sindikata javnih sluæbi (EPSU) je za-brinuta zbog takvog razvoja dogaaja. EPSU predstavljapreko osam milijuna radnika i njihovih 250 sindikata usvim zemljama Europske unije, EFTA-e i IstoËnog susjed-stva te je priznat socijalni partner na europskoj razini. EP-SU je takoer Ëlan Europske konfederacije sindikata(ETUC) i priznata regionalna organizacija Meunarodneudruge sindikata javnih sluæbi (PSI), globalne federacijesindikata javnih sluæbi.

Od Vlade Republike Hrvatske oËekujemo da kao zemljakandidat bude dostojna europskog socijalnog modela. Sto-ga od Vlade Republike Hrvatske zahtijevamo da dostavi iz-vjeπtaj o sadræaju i razlozima za predlaganje spornog Zako-na. OËekujemo da nas Vlada Republike Hrvatske obavijestikako Êe jamËiti slobodu udruæivanja i pravo na kolektivnopregovaranje.

Prema sadaπnjim saznanjima, predmetni Zakon nije prih-vatljiv i trebalo bi ga povuÊi, imajuÊi u vidu njegovo krπenjeprava na kolektivno pregovaranje i slobodu udruæivanja tekako isti πteti lokalnoj samoupravi.

U oËekivanju vaπeg odgovora i vaπih pregovora sa sindi-katima,

S poπtovanjem,

Jan Willem Goudriaan

Zamjenik glavnog tajnika Europske federacije sindikatajavnih sluæbi (EPSU)

1188

PPiissmmoo SSiinnddiikkaattaa ddrrææaavvnniihh ii llookkaallnniihh sslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa IILLOO--uu ii DDeelleeggaacciijjii EEKK

ZAGREB, 6. kolovoza 2009. (Hina) - Sindikat dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske obratiose Meunarodnoj organizaciji rada i Delegaciji Europske ko-misije u Hrvatskoj sa zamolbom da od hrvatske Vlade za-traæe izvjeπÊe o sadræaju i razlozima predlaganja zakona oplaÊama u lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi teizraze zabrinutost zbog posljedica koje taj zakon moæe ima-ti po sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje uHrvatskoj.

Po ocjeni Sindikata, taj zakonski prijedlog zadire u meu-narodnim konvencijama, hrvatskim Ustavom, zakonskimpropisima i dobrom praksom utvrenih i dostignutih stan-darda sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranjau Hrvatskoj.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika iz-raæava svoju duboku zabrinutost zbog posljedica koje ova-kav prijedlog zakona moæe imati po sindikalno organiziranjena razini jedinica lokalne i podruËne (regionalne) samoupra-ve, buduÊi da Êe se iskljuËivanjem sindikata lokalnih sluæbe-nika i namjeπtenika iz pregovora o osnovici za obraËun pla-Êe njihova uloga svesti na pregovore o uvjetima rada i ma-terijalnim pravima iz rada, ali o najbitnijem razlogu sindikal-nog organiziranja - plaÊi, neÊe moÊi pregovarati.

Navode da je Vlada krajem srpnja utvrdila i uputila u Hr-vatski sabor prijedlog tog zakona propustivπi u njegovu iz-radu ukljuËiti socijalne partnere i predstavnike udruga jedi-nica lokalne i podruËne (regionalne) samouprave, kako tonalaæe Program suradnje Vlade RH i nevladinog, neprofit-nog sektora ili ih konzultirati, kako to nalaæe Poslovnik Vla-de.

Dodaju da je prijedlog tog zakona veÊ 28. srpnja proπaoprvo od dva Ëitanja u Hrvatskom saboru, usprkos protivlje-nju i argumentiranim kritikama predstavnika jedinica lokal-ne i podruËne (regionalne) samouprave, sindikata lokalnihsluæbenika i namjeπtenika i akademske zajednice.

Po ocjeni Sindikata, tim se zakonom jedinicama lokalne ipodruËne samouprave u potpunosti onemoguÊava odrei-vanje osnovice za obraËun plaÊe lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika, koja se njime utvruje u visini osnovice za obra-Ëun plaÊa dræavnih sluæbenika i namjeπtenika, a smanjeni sui rasponi koeficijenata za obraËun plaÊe u odnosu na dosa-daπnje.

Ovakvim odredbama, smatraju, lokalnoj samoupravi seuskraÊuje moguÊnost raspolaganja sredstvima koja ostva-ruju u okviru svojeg samoupravnog djelokruga, a namije-njena su plaÊama zaposlenika njihovih upravnih tijela, alii ustanova koje osnivaju kao i trgovaËkih druπtava u njiho-vom vlasniπtvu te se plaÊe u svim jedinicama lokalne sa-mouprave niveliraju, neovisno o njihovim fiskalnim kapa-citetima.

Navode i da zakon u svojim prijelaznim odredbamapredvia stavljanje izvan snage odredbi kolektivnih ugovo-ra u jedinicama lokalne samouprave, Ëime se praktiËno po-niπtavaju svi kolektivni ugovori sklopljeni s poslodavcimana razini lokalne samouprave, a dugogodiπnji procesi ko-lektivnog pregovaranja i dostignuti standardi vraÊaju napoËetak.

1199

Predsjednik VVoojjkkoo OObbeerrssnneell informi-rao je prisutne o svim aktivnostima ko-je je Udruga poduzela krajem srpnja ka-ko Zakon ne bi bio donesen. Prijedlogzakona prihvaÊen je u prvom Ëitanju ivraÊen predlagatelju na pripremu Ko-naËnog prijedloga za drugo Ëitanje, aMinistarstvo se do danas nije oËitovaloo statusu KonaËnog prijedloga, niti os-novalo radnu skupinu u kojoj bi sudjelo-vali predstavnici lokalnih vlasti.

Na sjednici Predsjedniπtva sudjelovaoje i tajnik Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika, SSiinniiππaa KKuuhhaarr,koji je iznio stavove Sindikata:

Prijedlog zakona je nepravedan jerjednu skupinu graana u gospodarskojkrizi viπestruko optereÊuje (u pojedinimjedinicama lokalni sluæbenici veÊ su pris-tali na smanjenje plaÊa, plaÊaju krizniporez i sada bi im joπ plaÊe trebale pas-ti i do 50%) i izravno ugroæava æivotnistandard 13.900 sluæbenika i namjeπte-nika, te posredno 23.500 zaposlenih uustanovama - proraËunskim korisnicimai zaposlenima u trgovaËkim druπtvima uvlasniπtvu JLS;

Prijedlog zakona je neprihvatljiv jernaruπava pravo JLS na raspolaganje iz-vornim prihodima; ugroæava dosegnu-tu razinu kvalitete i uËinkovitosti u JLS;

stvara uvjete za odljev i negativnu selek-ciju kadrova;

Prijedlog zakona ugroæava pravo za-poslenika na sindikalno organiziranje ikolektivno pregovaranje; onemoguÊa-va buduÊe pregovore o plaÊama;

Suprotan je zakljuËku GSV-a iz lipnja2008. godine o postupnom usklaiva-nju plaÊa u javnoj upravi diferenciranimrastom po toËno predvienoj dinamiciu trajanju od viπe godina, s ciljem da ni-ti jednom sluæbeniku plaÊa ne pada;

Prijedlog zakona ne predvia prijelaz-ni reæim, niti zaπtitne odredbe kada je upitanju predvieni pad plaÊa; ne upuÊu-je na kolektivne ugovore, kao πto je slu-Ëaj u odredbama drugih zakona i akataVlade RH.

Kao reakciju na neprihvatljiv Prijed-log, Sindikat je pokrenuo postupak oc-jene ustavnosti i zakonitosti odredbeËlanka 80. Zakona o sluæbenicima i na-mjeπtenicima u lokalnoj i podruËnoj (re-gionalnoj) samoupravi. Dodatno je oba-vijestio Europsku federaciju sindikatajavnih sluæbi (EPSU) i Meunarodnu or-ganizaciju rada o krπenju prava na sin-dikalno organiziranje i kolektivno pre-govaranja, a na temelju njihova dopisaEPSU je od Vlade RH zatraæio izvjeπtaj osadræaju i razlozima za predlaganje

spornog zakona. Zatraæili su i sastanaks predsjednicom Vlade RH JJaaddrraannkkoommKKoossoorr.

Predsjedniπtvo Udruge gradova zak-ljuËilo je da stav Udruge u ovom sluËa-ju mora biti beskompromisan i da semoraju nastaviti sve aktivnosti kako Vla-da RH ne bi na ovakav naËin odreivalaplaÊe u lokalnoj samoupravi, veÊ even-tualno ograniËila udio u proraËunu kojise izdvaja za plaÊe.

Pohvalili su prijedlog Sindikata o Spo-razumu o dodatku za poboljπanje uËin-kovitosti rada te zakljuËili da je to naËinna koji Êe se u konaËnici, ukoliko VladaRH ipak donese Zakon, najbolje iskaza-ti neslaganje s donesenim rjeπenjem iosigurati dosadaπnja razina kvalitete ra-da i uËinkovitosti lokalne samouprave.Dogovoreno je da se ponovo zatraæisastanak s predsjednicom Vlade na ko-jem bi se ukazalo na negativne uËinkePrijedloga, u prvom redu smanjenje pri-hoda i odljev kvalitetnog kadra u jedini-cama lokalne samuprave.

PrihvaÊen je i prijedlog da se suradnjadvije organizacije nastavi i ubuduÊe nastrateπkoj razini te poboljπanju uvjetarada zaposlenika u lokalnoj samoupra-vi, a ne samo kao odgovor na loπe re-formske projekte.

Predsjedniπtvo Udruge gradova o Zakonu o plaÊama ulokalnoj samoupravi

Lokalna samouprava

2200

OOddbboorr llookkaallnnee ssaammoouupprraavveeSSDDLLSSNN--aa:: pprroossvvjjeedd uuooËËii ddrruuggooggËËiittaannjjaa ZZaakkoonnaa oo ppllaaÊÊaammaa uu llookkaallnnoojj ssaammoouupprraavvii

ZAGREB, 11. kolovoza 2009. (Hina) - Odbor lokalne samo-uprave Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikanajavio je danas da Êe pozvati sve lokalne sluæbenike i namjeπ-tenike na prosvjed uoËi drugog Ëitanja prijedloga zakona oplaÊama u lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi.

Prosvjed Êe se organizirati u svim lokalnim jedinicama podmotom “Za europsku Hrvatsku - dræavu ravnopravnih graa-na”, navodi se u priopÊenju odbora kojeg Ëine predstavnici vi-πe od 4.000 lokalnih sluæbenika i namjeπtenika uËlanjenih uSDLSN,

Tijekom prosvjeda, kako se najavljuje, graanima i sabor-skim zastupnicima dijelit Êe se leci sa zahtjevom da se zapos-lenicima lokalne uprave omoguÊi pravo na sindikalno organi-ziranje i kolektivno pregovaranje kao u javnim i dræavnim sluæ-bama. U priopÊenju se navodi kako su predloæenim zakonomkolektivni pregovori o osnovici za plaÊe u lokalnoj samoupra-vi postali “nemoguÊa misija”, jer je ona utvrena u visini osno-vice za plaÊe dræavnih sluæbenika”.

Zakon, napominje se, predvia i stavljanje izvan snage svihodredbi kolektivnih ugovora i sporazuma kojima su propisanamjerila za plaÊe i naknade, Ëime se praktiËno sve relevantneodredbe kolektivnih ugovora poniπtavaju.

Lokalni sluæbenici i namjeπtenici traæe da se njihovim sindi-katima omoguÊe pregovori o plaÊi i uvjetima rada na naËin ka-ko je Vlada utvrdila u Zakonu o osnovici plaÊe u javnim sluæ-bama kojim se osnovica za plaÊe utvruje kolektivnim ugovo-rom zakljuËenim izmeu Vlade i sindikata javnih sluæbi. ToznaËi omoguÊavanje kolektivnih pregovora s poslodavcima nalokalnoj razini sukladno njihovoj ovlasti raspolaganja izvornimprihodima koje im garantira Zakon o potvrivanju Europskepovelje o lokalnoj samoupravi i Ustav RH, navodi se u priopÊe-nju.

Najavljuje se da Êe SDLSN zatraæiti i ocjenu ustavnosti i za-konitosti odredbi Ëlanka 80. Zakona o sluæbenicima i namjeπ-tenicima u lokalnoj i podruËnoj samoupravi da se plaÊe sluæ-benika i namjeπtenika ureuju posebnim zakonom.

Odbor smatra da se pitanje ustavnosti i zakonitosti odrei-vanja plaÊa lokalnih sluæbenika i namjeπtenika zakonom morarijeπiti kao prethodno pitanje prije drugog Ëitanja i usvajanjapredloæenog zakona u Saboru.

SSDDLLSSNN zzaassttuuppnniicciimmaa ddoossttaavviioopprriimmjjeeddbbee nnaa ZZaakkoonn oo ppllaaÊÊaammaauu llookkaallnnoojj ii ppooddrruuËËnnoojj ((rreeggiioonnaallnnoojj)) ssaammoouupprraavvii

(SDLSN, 28. srpnja 2009.) Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbe-nika i namjeπtenika Republike Hrvatske dostavio je danas zas-tupnicima Hrvatskog sabora svoje oËitovanje na prijedlog Zako-na o plaÊama u lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi.

Nakon juËeraπnjeg sudjelovanja predstavnika SDLSN u ras-pravi koja se o Zakonu vodila u saborskom Odboru lokalne ipodruËne (regionalne) Sindikat je svoje stavove uËinio dostup-nima i zainteresiranim saborskim zastupnicima.

Pored primjedbi na Zakon, Sindikat je saborskim zastupnici-ma dostavio i struËni Ëlanak redovitog profesora na katedri zaUpravnu znanost Pravnog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu IIvvaa--nnaa KKoopprriiÊÊaa, u kojem su predloæeni modeli odreivanja osnovi-ce za plaÊu i rasponi koeficijenata lokalnih sluæbenika.ProfesorKopriÊ predlaæe da u odreivanju osnovice sudjeluju same jedi-nice lokalne i podruËne samouprave, tako da unutar okviraodreenih zakonom same autonomno odreuju osnovicu, bi-lo odlukama svoji tijela, bilo putem kolektivnog pregovaranja,odnosno na temelju kolektivnih ugovora sklopljenih sa sindika-tima.

KopriÊ smatra da bi se time osigurala visoka razina autono-mije, poπtovanje uloge sindikata lokalnih sluæbenika i Ustavomutvrene odgovornosti dræave za stanje na Ëitavom dræavnompodruËju. Pored ovog Ëlanka Sindikat je saborskim zastupnici-ma dostavio i izvadak iz izvjeπÊa EPSU-a, meunarodne sindi-kalne udruge koje je Ëlan, o dostignutim standardima na po-druËju kolektivnog pregovaranja o plaÊi i uvjetima rada na po-druËju EU, dokazujuÊi time da praksa ureenja osnovice zakon-skim dekretom i iskljuËivanje jedinica lokalne i podruËne samo-uprave i sindikata iz procesa utvrivanja osnovice nije rjeπenjekoje predlaæe akademska zajednica niti je ono praksa na po-druËju EU.

2211

(SDLSN, 29. srpnja 2009.) Nakon πto jeu Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona oplaÊama u lokalnoj i podruËnoj (regional-noj) samoupravi juËer proπao prvo Ëitanje,a kojim su kroz primjenu osnovice za izra-Ëun plaÊe dræavnih sluæbenika, smanjivanjeraspona koeficijenata radnih mjesta i sus-pendiranje odredbi kolektivnih ugovorakoje se odnose na osnovicu i naknade,stvoreni preduvjeti za pad plaÊa u lokalnojsamoupravi i onemoguÊavanje kolektiv-nog pregovaranja o plaÊi, a time i sindikal-no organiziranje, Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika RH predloæioje danas jedinicama lokalne i podruËne sa-mouprave potpisivanje posebnih sporazu-ma o dodatku za poboljπanje uËinkovitostirada lokalne uprave.

Sporazum kao odgovor na sporni ZakonSindikat predlaæe da se na lokalnoj razi-

ni, polazeÊi od Ëinjenice da bi Prijedlog Za-kona o plaÊama u lokalnoj i podruËnoj (re-gionalnoj) samoupravi mogao dovesti doodljeva struËnih kadrova u jedinicama lo-kalne i podruËne (regionalne) samoupravei uvaæavajuÊi odgovornost za osiguranjekvalitetne i uËinkovite æupanijske/grad-ske/opÊinske uprave, primjerene zahtjevi-ma i potrebama graana;

- zakljuËke Gospodarsko-socijalnog vije-Êa od 30. lipnja 2008. godine o ujednaËa-vanju sustava plaÊa u javnoj upravi, na na-Ëin da se postupak harmonizacije plaÊa di-ferenciranim rastom zavrπi po toËno pred-vienoj dinamici u trajanju od viπe godina,s ciljem da niti jednom sluæbeniku plaÊa nepada, veÊ da se usklaivanje vrπi postupno;

- Ëinjenicu da Vlada RH kao predlagatelju Zakonu nije predvidjela zaπtitne odredbes ciljem oËuvanja postojeÊe razine plaÊa lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika i predlaæeZakon koji je u suprotnosti s naËelima GSV-a u donoπenju kojih je i sama sudjelovala;

- odgovornost Æupanije/Grada/OpÊineza gospodarski i socijalni poloæaj sluæbeni-

ka i namjeπtenika i njihovih obitelji; - nemoguÊnost sudjelovanja predstavni-

ka lokalne i podruËne (regionalne) samou-prave i sindikata lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika u izradi Zakona o plaÊama u lo-kalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samoupra-vi, na naËin kako je to bilo omoguÊeno sin-dikatima javnih i dræavnih sluæbi prigodomizrade zakona o plaÊama u javnim i dræav-nim sluæbama;

- zakljuËene kolektivne ugovore sa sindi-katima lokalnih sluæbenika i namjeπtenikakao izrazu najviπih demokratskih standar-da na podruËju ureenja radnih i sluæbeniË-kih odnosa;

- izmeu sindikata lokalnih sluæbenika ijedinica lokalne i podruËne samoupravezakljuËi Sporazum o dodatku za poboljπa-nje uËinkovitosti rada æupanijske/grad-ske/opÊinske uprave.

Dodatak za poboljπanje uËinkovitosti ra-da æupanijske/gradske/opÊinske upraveutvrdio bi se se kao razlika izmeu plaÊesluæbenika i namjeπtenika koju ostvarujesukladno vaæeÊim propisima i kolektivnimugovorima kojima se ureuju plaÊe lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika i plaÊe kojuÊe ostvarivati sukladno odredbama Zako-na o plaÊama u lokalnoj i podruËnoj (regio-nalnoj) samoupravi. Dodatak bi se isplaÊi-vao po stupanju na snagu Zakona o plaÊa-ma u lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) sa-moupravi.

Ukoliko Vlada Republike Hrvatske kaopredlagatelj Zakona o plaÊama u lokalnoj ipodruËnoj (regionalnoj) samoupravi izmije-ni odredbe Zakona koje se odnose na pla-Êe lokalnih sluæbenika i namjeπtenika nanaËin da se zaπtiti postojeÊa razina plaÊa,tj. da plaÊe ne padaju, ovaj Sporazum Êese smatrati nevaæeÊim.

Ovim prijedlogom Sporazuma Sindikatπalje poruku Vladi kao predlagatelju Zako-na, jedinicama lokalne i podruËne upravekao poslodavcima, lokalnim sluæbenicima inamjeπtenicima i svojim Ëlanovima, da sejavna uprava ne moæe i ne smije reformira-

ti suprotno proklamiranim stavovima i zak-ljuËcima na razini najviπeg tripartitnog tije-la - GSV-a.

Napuπtene europske vrijednosti i steËevineCilj SDLSN kao sindikata koji okuplja dræ-

avne i lokalne sluæbenike i namjeπtenikenije da se njihove i plaÊe zaposlenih u jav-nim sluæbama izjednaËuju s najslabije pla-Êenim dijelom javne uprave - dræavnimsluæbama, jer se time zaposlenici izjedna-Ëavaju u siromaπtvu i istovremeno napuπ-taju, sada je to sasvim jasno, deklaratornii za potrebe Europe proklamirani stavovi opodizanju razine struËnosti i uËinkovitostijavne uprave.

Ako se u reformu dræavne uprave iπlo izrazloga jer u njoj vlada negativna selekcijai bijeg kadrova u javne, lokalne sluæbe igospodarstvo, reformiranje lokalne i po-druËne samouprave na naËin da se izjed-naËi u plaÊama s dræavnim sluæbama do-vest Êe do istih efekata kakve sada ima ne-motivirajuÊi sustav plaÊa u dræavnim sluæ-bama.

S druge strane, diskriminirajuÊe je da jeKonaËnim prijedlogom Zakona o plaÊamadræavnih sluæbenika predviena zaπtitnaodredba prema kojoj dræavni sluæbenici ko-jima bi plaÊa po novom zakonu bila manjazadræavaju postojeÊu plaÊu, te da po do-noπenju zakona Vlada i sindikati dræavnihsluæbi trebaju pristupiti pregovorima s cil-jem usklaivanja kolektivnog ugovora sazakonom, a da se istovremeno takav stan-dard zaπtite pojedinaËnih plaÊa i prava nakolektivno pregovaranje ne osigurava u lo-kalnoj i podruËnoj samoupravi.

Sindikat podsjeÊa da su i lokalni sluæbe-nici dali i dat Êe svoj obol gospodarskoj kri-zi bilo kroz dogovorno smanjenje plaÊa narazini æupanija, gradova i opÊina u kolektiv-nim pregovorima, bilo kroz krizni porez ko-ji Êe plaÊati kao i svi graani Hrvatske, testoga nije pravedno da im se plaÊe joπ do-datno smanjuju Ëak do 50 posto.

SSDDLLSSNN pprreeddllaaææee jjeeddiinniiccaammaa llookkaallnnee ii ppooddrruuËËnnee ssaammoouupprraavveeppoottppiissiivvaannjjee SSppoorraazzuummaa ooddooddaattkkuu zzaa ppoobboolljjππaannjjee uuËËiinnkkoovviittoossttii rraaddaa llookkaallnnee uupprraavvee

Lokalna samouprava

2222

Æupanijski sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika oπtro protestira protiv rezanjaplaÊa i materijalnih prava u lokalnoj samo-upravi. Ujedno se protive centralizaciji od-luËivanja o plaÊama jer opÊine i gradoviimaju ustavno pravo odluËivati o plaÊamasvojih namjeπtenika.

-Jasno je da mora doÊi do uπteda, ali nepristajemo na drastiËno rezanje jer ih sutranitko neÊe moÊi sprijeËiti da tako i nastave.

Nismo za princip stvaranja opÊe dræavnesirotinje, doznajemo od æupanijskog sindi-kalnog povjerenika DDeenniissaa BBuurrππiiÊÊaa, kojipredstavlja 1.200 Ëlanova svojega sindika-ta.

Ako dræava odluËuje o plaÊama i materi-jalnim pravima, sindikat viπe ne moæe pre-

govarati s gradovima, opÊinama i æupanija-ma, pa Êe se teæe moÊi izboriti za pravaradnika.

PlaÊe moraju biti u skladu s okruæenjem.U Istarskoj æupaniji postoji kvalitetan Ko-

lektivni ugovor za jedinice lokalne uprave isamouprave, te posebni kolektivni ugovoriza Pulu i Pazin, napominje BurπiÊ.

-Kako se moæe dogoditi da u jednoj de-mokratskoj dræavi lokalne jedinice ne mo-gu samostalno odreivati osnovice za izra-Ëun plaÊa, pita se æupanijski povjerenik, tezakljuËuje da vlada krπi ustav da bi udovo-ljila dijelu javnih sluæbenika koji ne razliku-ju djeloklrug rada dræave i jedinica lokalnesamouprave.

JJ..OO..

(SDLSN, 31. srpnja 2009.) ZagrebaË-ki gradonaËelnik MMiillaann BBaannddiiÊÊ sa su-radnicima primio je danas na zahtjevNezavisnih hrvatskih sindikata pred-stavnike sindikata lokalnih sluæbenika inamjeπtenika, djelatnika u kulturi,predπkolskom odgoju i obrazovanju iZagrebaËkom holdingu.

Na sastanku su razmatrane moguÊeposljedice donoπenja Zakona o plaÊa-ma u lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj)samoupravi po plaÊe zaposlenika grad-ske uprave, ali i ostalih proraËunskihkorisnika - ustanova i ZagrebaËkogholdinga.

Pri tome su predstavnici sindikataukazali na Ëinjenicu da prijedlog zako-na u obliku kakav je proπao prvo Ëita-nje u Hrvatskom saboru naruπava dos-tignutu razinu socijalnog dijaloga i pra-va iz kolektivnih ugovora te da Êe sin-dikati proraËunskih korisnika GradaZagreba svim sredstvima braniti plaÊe iradna mjesta svojih Ëlanova.

GradonaËelniku BandiÊu prezentiranje i prijedlog Sporazuma o dodatku zapoboljπanje uËinkovitosti rada gradskeuprave koji je predloæio Sindikat dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRH, kojim bi se, u sluËaju da predlaga-telj Zakona ne izmijeni tekst zakona nanaËin da se saËuva dostignuta razinaprava iz kolektivnih ugovora i ne omo-guÊe pregovori o plaÊama i uvjetima

rada na lokalnoj razini, zaπtitile plaÊezaposlenih u upravi, ustanovama i Za-grebaËkom holdingu.

Na kraju, na prijedlog gradonaËelni-ka BandiÊa, dogovorena je stalna su-radnja socijalnih partnera na razmjenii usklaivanju stavova u svezi sa Zako-nom o plaÊama u lokalnoj i podruËnoj(regionalnoj) samoupravi do njegovadonoπenja.

PPUULLAA:: ÆÆUUPPAANNIIJJSSKKII SSIINNDDIIKKAATT DDRRÆÆAAVVNNIIHH II LLOOKKAALLNNIIHH SSLLUUÆÆBBEENNIIKKAAPPRROOTTIIVV RREEZZAANNJJAA PPLLAA∆∆AA

Stvorit Êe se dræavna sirotinja

ZZAAGGRREEBB

GradonaËelnik BandiÊ sa socijalnim partnerima o Zakonu o plaÊama u lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi

DDeenniiss BBuurrππiiÊÊ

Lokalna samouprava

2233

ZAGREB, 25. srpnja 2009. (Hina) - Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika u danaπnjem je priopÊenju ocijenio da jehrvatska Vlada sluæbenike u javnoj upravi “izjednaËila u siromaπt-vu” nakon πto je juËer utvrdila prijedlog Zakona o plaÊama u lokal-noj i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi po kojem se osnovica zaizraËun plaÊa i koeficijenti lokalnih sluæbenika i namjeπtenika izjed-naËavaju s onima dræavnih sluæbenika.

“To znaËi da Êe lokalni sluæbenici i namjeπtenici uskoro dijelitisudbinu svojih kolega u dræavnim i javnim sluæbama, ali ne onakokako su to preporuËili socijalni partneri - harmonizacijom plaÊa di-ferenciranim rastom, veÊ harmonizacijom diferenciranim padom,na naËin da plaÊe svima padaju, ali nekima - kao πto je to sluËaj ulokalnoj samoupravi, i do 50 posto”, navodi se u priopÊenju.

Iz sindikata pritom napominju da bi u nekim sredinama, kao πtoje to primjerice grad Poæega, gdje se osnovica za plaÊe odreuje uvisini “plivajuÊe” bruto prosjeËne plaÊe, ona mogla pasti za viπe od2000 kuna. “Kad se tome doda smanjeni raspon koeficijenata uodnosu na dosadaπnji, erozija plaÊa bit Êe i veÊa”, upozoravaju izsindikata.

Uz to, napominju da je, zakonom o plaÊama ‘lokalaca’ upuÊe-nom u saborsku proceduru, Vlada otiπla i korak dalje pa je, za raz-liku od sindikata javnih i dræavnih sluæbi kojima nije dirala u posto-jeÊe kolektivne ugovore i njima utvrena materijalna prava, ukinu-la odredbe kolektivnih ugovora kojima se utvruju mjerila za odre-ivanje plaÊa i naknada.

“Na taj naËin, zakonom se stavljaju izvan snage sve odredbe ko-lektivnih ugovora kojima su utvrene bilo kakve naknade pa Ëak iodredbe koje se odnose na koriπtenje godiπnjeg odmora, buduÊida za vrijeme godiπnjeg odmora sluæbenik ima pravo na naknaduplaÊe”, istiËu iz sindikata.

Ocjenjuju da je “takvo,jednostrano faktiËno raski-danje kolektivnih ugovorazakljuËenih na razini lokalnesamouprave korak bez pre-sedana i sigurno Êe imatisudski epilog” te najavljujuda Êe Sindikat o tome obavi-jestiti i meunarodne orga-nizacije.

“PoËetak mandata novogministra uprave, DavorinaMlakara, obiljeæila je posve-maπnja pauperizacija zapos-lenika javne uprave i stvara-nje sluæbeniËke sirotinjskeutopije”, ocjenjuju iz Sindika-ta i najavljuju daljnje oËitovanje o prijedlogu zakona, ali i sudskuborbu s poslodavcem koji, kako navode, “potezom pera gazi ustav-no pravo na raspolaganje vlastitim prihodima i kolektivno pregova-ranje u lokalnoj samoupravi”.

Novim zakonom sluæbenicijavne uprave “izjednaËeniu siromaπtvu”

(NOVI LIST) ZAGREB - Osim πto Êe im smanjitiplaÊe za 10 do 30 posto, Vlada Êe novim zakon-skim rjeπenjem, sluæbenicima u lokalnoj samou-pravi ukinuti i regres, boæiÊnicu, dodatak za pre-kovremeni rad, uskrsnice, dar za djecu, pomoÊiza roenje djeteta, dugotrajno bolovanje, smrtËlana uæe obitelji, otpremnine prilikom odlaska umirovinu ili uslijed prestanka sluæbe, jubilarnenagrade pa Ëak i naknadu plaÊe u vrijeme godiπ-njeg odmora!

Za razliku od zaposlenika u dræavnim i javnimsluæbama, s kojima je Vlada postigla dogovor osmanjenju plaÊe, ali im nije dirala u druga pravazacrtana kolektivnim ugovorom, “lokalcima” -zaposlenicima æupanija, gradova i opÊina - uki-daju se sva prava koja proizlaze iz kolektivnihugovora.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika stoga Êe dræavu dati na sud, a spre-maju i prijavu Europskom udruæenju javnih sluæ-benika.

- Po nama je nezakonito i neustavno da Vladajednim potezom poniπti kolektivne ugovore kojeje lokalna samouprava kao poslodavac dogovo-rila sa svojim zaposlenicima, stoga Êe ova priËaimati sudski epilog. Prema ovome rjeπenju stav-ljaju se van snage Ëak i odredbe koje se odnosena koriπtenje godiπnjeg odmora, buduÊi da zavrijeme godiπnjeg odmora sluæbenik ima pravona naknadu plaÊe, a sve se naknade ovim zako-nom ukidaju - tumaËi tajnik SDLSN-a SSiinniiππaa KKuu--hhaarr..

Prema preliminarnim izraËunima SDLSN-a pla-Êe lokalnih sluæbenika, koje su se poËetkom go-dine prosjeËno kretale izmeu 3.500 i πest tisu-Êa kuna, danas bi bile za 350 do 550 kuna ma-nje. Meutim, na regresu, boæiÊnicima i ostalimukinutim pravima, sluæbenici gube joπ cca tri ti-suÊe kuna godiπnje.

NN.. BBOOÆÆII∆∆

SSIINNDDIIKKAATT DDRRÆÆAAVVNNIIHH II LLOOKKAALLNNIIHH SSLLUUÆÆBBEENNIIKKAAOOGGOORR»»EENN DDIIÆÆEE TTUUÆÆBBUUPPRROOTTIIVV DDRRÆÆAAVVEE II UU EEUURROOPPII

LLookkaallnnii sslluuææbbeenniiccii bbeezz rreeggrreessaa,,bbooææiiÊÊnniiccee,,uusskkrrssnniiccee......

2244

©©ttoo jjee zzaaiissttaa rreekkaaoopprreeddssjjeeddnniikk HHrrvvaattsskkooggssaabboorraa LLuukkaa BBeebbiiÊÊ„Deæurstva sluæbenika sluæbenika putemvideonadzora smanjujemo za 30 postouπtede za prekovremeni rad. Dakle, nemoæe se traæiti prekovre-meni rad, nego to mora bi-ti evidentirano videonadzorom pa tada Êese moÊi utvrditi da je tajprekovremeni rad obavljen,a ne ovako da se to moæebez evidencije naplatiti.“

Kontrola sluæbenika

VViiddeeoonnaaddzzoorr uu HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu::

Luka BebiÊ prekoraËioovlasti poslodavca

Sindikat smatra da sevideonadzor moæe koris-titi samo u sigurnosnesvrhe, a ne i za snima-nje zaposlenika i traæiod Dræavnog odvjetniπtvapoduzimanje mjera zbog neovlaπtenog praÊenja inadzora saborskih sluæ-benika

(SDLSN, 17. rujna 2009.) Najavljenakontrola prekovremenog rada putemvideonadzora u Hrvatskom saboru ne-zakonita je i predstavlja zlouporabu si-gurnosnih kamera, smatra Sindikatdræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika Republike Hrvatske.

»injenicu je li prekovremeni radstvarno odraen ili nije moguÊe je vje-rodostojno utvrditi praÊenjem elektro-niËke evidencije ulazaka i izlazaka sposla, kao i provjerom pismenih ili us-menih naloga za prekovremeni rad odstrane nadreenih sluæbenika.

Tako se to Ëini u svim ostalim dræavnimtijelima pa moæe i u Hrvatskom saboru.Predsjednik Hrvatskog sabora LLuukkaa BBee--bbiiÊÊ svojom je izjavom kako se neÊe pla-titi prekovremeni rad koji nije pot-vren videonadzorom saborske sluæ-benike svrstao u zaposlenike i graanedrugog reda „prikaËivπi“ im etiketuprevaranata.

Loπa organizacija rada i nesposob-nost praÊenja radnog uËinka zaposleni-ka ne mogu biti alibi za uvoenje Or-wellovskih metoda na radnom mjestu.Ukoliko se u Hrvatskom saboru plaÊajuneodraeni prekovremeni sati, ondatreba smijeniti nadreene koji su to do-pustili i zapitati se je li skupi elektroniË-ki ureaj koji biljeæi dolazak i odlazak sposla bio opravdana investicija.

Sindikat podsjeÊa i na sluËaj pravo-

moÊne sudske odluke kojom je Æupanij-ski sud u Zagrebu potvrdio presudu pr-vostupanjskog suda u sluËaju snimanjaradnika u punionici Coca-Cole i naloæiouklanjanje kamera koje su snimale za-poslenike.

Zbog ove diskriminacije saborskih sluæ-benika Sindikat Êe zatraæiti i oËitovanjeDræavnog odvjetniπtva o tome ima li sni-manje zaposlenika obiljeæja neovlaπte-nog praÊenja i nadzora te tko ga i u ko-jim sluËajevima i okolnostima moæe pro-voditi, a od predsjednika Sabora LukeBebiÊa traæi zaπtitu dostojanstva dræav-nih sluæbenika dostojnu visokog domakojem je na Ëelu.

2255

OOddbboorr ææeennaa SSDDLLSSNN uuppoozzoorraavvaa::

DDuuæænnoossnniiËËkkii ppoollooææaajjii uuddrrææaavvnnoojj uupprraavvii ii ddaalljjee rreezzeerrvviirraannii zzaa mmuuππkkaarrcceeNa Dan borbe protiv nasilja nad æenama

Vlada imenovala tri muπkarca dræavnim

tajnicima u Ministarstvu uprave kojem je

na Ëelu takoer muπkarac

(SDLSN, 23. rujna 2009.) Vlada Republike Hrvatske juËer je nazatvorenom dijelu sjednice, na prijedlog ministra uprave, donije-la odluku o imenovanju tri muπkarca dræavnim tajnicima u Minis-tarstvu uprave i na taj naËin duænosniËke poloæaje u ovom dræ-avnom tijelu, u kojem prevladavaju æene, ostavila rezerviranimza pripadnike muπkog spola, upozorava Odbor æena Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvat-ske.

Predsjednica Odbora, SSllaavviiccaa JJuurraanniiÊÊ, ovakvu praksu kojomVlada sama generira podzastupljenost æena na duænosniËkimpoloæajima u dræavnoj upravi smatra simptomatiËnom, neprih-vatljivom i zaËuujuÊom, s obzirom da se na njenom Ëelu nala-zi æena koja je mjesto u politici zasluæila svojim kompetencijamai angaæiranoπÊu za socijalno ranjive skupine.

Proπirenje ekskluzivnog muπkog kluba na Ëelu Ministarstvauprave kao pravnog sljednika Srediπnjeg dræavnog ureda zaupravu koji je uz dræavnog imao i dva muπka zamjenika dræav-nog tajnika, ukazuje na potpunu neosvijeπtenost spolno osjetlji-ve kadrovske politike.

Takva praksa u suprotnosti je i s odredbama Zakona o ravno-pravnosti spolova koji nalaæe obvezu provoenje posebnih mje-ra radi promicanja ravnopravnog sudjelovanja æena i muπkaracau tijelima zakonodavne, izvrπne i sudbene vlasti, ukljuËujuÊi jav-ne sluæbe te postupnog poveÊavanja ukljuËivanja podzastuplje-nog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njego-vog udjela u ukupnom stanovniπtvu Republike Hrvatske.

Zakonom je posebno propisano kako se pri imenovanju u dr-æavna tijela i tijela jedinice lokalne i podruËne (regionalne) samo-uprave i druge pravne osobe s javnim ovlastima, mora voditi ra-Ëuna o uravnoteæenoj zastupljenosti oba spola.

Odbor æena SDLSN stoga od Vlade traæi revidiranje ovakve dis-kriminacijske politike imenovanja dræavnih duænosnika i upozo-ravanje Ëelnika dræavnih tijela na potrebu usklaivanja prijedlo-ga za imenovanje sa spolnom strukturom u resoru kojem su naËelu.

Od pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Odbor æenaSDLSN traæi podnoπenje izvjeπÊa javnosti o tome jesu li tijela dræ-avne uprave i pravne osobe u preteæitom vlasniπtvu dræave do-nijela planove djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravno-pravnosti spolova u roku od godine dana od donoπenja Zakonao ravnopravnosti spolova.

Vlada bi mogla uπtedjeti priliËnasredstva da sredi svoje internet-ske stranice, po drugi put upo-zorava Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika

Ni zastave ni grbaZagreb, 29.09.2009., 17:56 | Marina MariËiÊ

Za razliku od zbrkanih i nepreglednih stra-nica Vladinih sluæbi, slovenska Vlada integri-rala je web stranice svojih dræavnih tijela, nazadovoljstvo i graana i proraËuna. Na webstranici hrvatskog ministarstva kulture ko-jom dominiraju slova abecede, od hrvatskihdræavnih obiljeæja ne nalazimo nikakav sim-bol, ni zastavu, ni hrvatski dræavni grb. Nastranici ministarstva financija, u okviru kojedjeluju carinska uprava i porezna upravaimaju sasvim razliËite stranice. A onda klikna web stranice slovenske Vlade - mnogopreglednije i jednostavnije za korisnike.

‘Na web stranici Vlade Republike Slove-nije imamo prepoznatljiv vizualni identitet,a same stranice Ministarstva u pravilu sad-ræe i grb Republike Slovenije, naziv da seradi o Vladi i o kojem konkretnom dræav-nom tijelu se radi’, rekao je SSiinniiππaa KKuuhhaarr izSindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika.Nisu Slovenci previπe mudrovali. ‘Postojijedinstven sustav upravljanja sadræajemweb stranica svih dræavnih tijela, one su vi-zualno preglednije i korisnici lakπe mogudoÊi do informacija koje se na njima nala-ze’, dodaje Kuhar. Jedinstvena web strani-ca dræavnih tijela bila bi jasno i jeftinija.‘Ovako svako dræavno tijelo mora odræava-ti svoju bazu podataka, plaÊati odræavanjeservera i plaÊati odreeni pauπal za takvusvoju web stranicu’, zakljuËuje Kuhar.Moæda se baπ zato Vladin internetski kaosi ne pokuπava srediti.

Vijesti Nove TV:Vladin web u kaosu

Aktualno

2266

(SDLSN, 16. rujna 2009.) Ustavnim za-konom o Ustavnom sudu Republike Hrvat-ske (NN 49/02-proËiπÊeni tekst), Ëlankom58., propisano je da svaka fiziËka i pravnaosoba koja je Ustavnom sudu podnijelaprijedlog za ocjenu suglasnosti pojedineodredbe zakona s Ustavom, a Ustavni sudnjezin prijedlog prihvati i ukine odredbuzakona, ima pravo podnijeti zahtjev nad-leænom tijelu za izmjenu pravomoÊnogapojedinaËnog akta kojim joj je povrijeenopravo, a koji je donesen na temelju ukinu-te zakonske odredbe, odgovarajuÊom pri-mjenom odredaba o ponavljanju postup-ka i to u roku od πest mjeseci od dana ob-jave odluke Ustavnog suda u “Narodnimnovinama”.

»lanak 59. Zakona odreuje da ako seizmjenom pravomoÊnoga pojedinaËnogakta ne mogu otkloniti πtetne posljedicenastale uslijed povrede prava stranke,stranka moæe u roku od πest mjeseci oddana objave odluke Ustavnog suda u “Na-rodnim novinama” podnijeti zahtjev nad-leænom sudu da se te posljedice otklonenaknadom πtete.

U sluËaju Zakona o posebnom porezu

na plaÊe, mirovine i druge primitke (NN94/09), kojim je uveden tzv. “krizni po-rez”, nisu donoπeni pojedinaËni akti (rje-πenja) kojima bi za pojedinaËne obvezni-ke tog poreza bilo odreeno koliko pore-za moraju platiti.

Primjenom naprijed navedenih odredbiUstavnog zakona na postojeÊe ËinjeniËnostanje, moæemo zakljuËiti da, kako nepostoje pojedinaËni akti kojima je povrije-eno pravo obveznika “kriznog poreza”njihova se izmjena ne moæe ni traæiti, pase πtetne posljedice, koje se oËituju u um-anjenju imovine graana koji plaÊaju kriz-ni porez, mogu otkloniti jedino podnoπe-njem zahtjeva nadleænom sudu radi nak-nade πtete.

Slijedom svega navedenog Sindikatsmatra da nije potrebno podnositi prijed-log za pokretanje postupka za ocjenu su-glasnosti s Ustavom pojedinih odredbi Za-kona o posebnom porezu na plaÊe, miro-vine i druge primitke kao preduvjet za ost-varivanje prava na naknadu πtete prednadleænim sudovima u sluËaju ukidanja iliponiπtenja osporavanih odredbi tog Zako-na.

Naæalost, a posebice s ob-zirom na izjave predsjedni-ce Ustavnog suda RH JJaassnneeOOmmeejjeecc, kako Êe povratkriznog poreza moÊi zatraæ-iti samo oni graani koji supodnijeli prijedlog za ocjenuustavnosti Zakona o poseb-nom porezu, koja je tak-vom izjavom i autoritetompoloæaja s kojeg ju je izreklapraktiËno uputila hrvatskegraane πto im je Ëiniti popitanju kriznog poreza, Sin-dikat ne moæe preuzeti od-govornost svoje Ëlanovesavjetovati sukladno vlasti-tom pravnom stajaliπtu i je-ziËnom i logiËkom tumaËe-nju zakonskih odredbi.

Stoga SDLSN usprkospravnom stajaliπtu svojepravne sluæbe, Ëlanovima

koji ga posljednjih tjedana traæe savjet iuputu u sluËaju osporavanja ustavnostikriznog poreza, dostavlja obrazac prijedlo-ga za pokretanje postupka za ocjenu su-glasnosti s Ustavom Zakona o posebnomporezu na plaÊe, mirovine i druge primitkei poziva ih da svatko od njih ponaosob pok-rene postupak pred Ustavnim sudom RH,sukladno javno iznijetom stajaliπtu pred-sjednice Ustavnog suda, Jasne Omejec.

Istovremeno, SDLSN se ograuje od od-govornosti za poveÊanje broja pokrenutihsudskih postupaka pred Ustavnim sudomRH i poziva predsjednicu Ustavnog sudaRH da u okviru svojih odgovornosti hrvat-ske graane upozna s ostalim moguÊim is-hodima ocjenjivanja ustavnosti odredbiZakona o posebnom porezu te se oËitujeo Ëinjenici na koje je pojedinaËne akte, usluËaju primjene spornog zakona, mislila.

Takoer, SDLSN poziva i Vladu RH dasvojim javnim oËitovanjem o povratusredstava kriznog poreza u sluËaju njego-ve neustavnosti sprijeËi “zatrpavanje” Us-tavnog suda s nepotrebnim prijedlozimaza ocjenu ustavnosti.

I na kraju, poziv Ëlanovima na podnoπe-nje prijedloga za ocjenu ustavnosti kriznogporeza nije posljedica negativnog stavaSDLSN-a prema uvoenju kriznog porezakao privremene mjere za oËuvanje stabil-nosti sustava plaÊa i mirovina. veÊ iskljuËi-vo mjera pruæanja pravnog servisa u situa-ciji moguÊeg poniπtenja ili ukidanja pojedi-nih odredbi Zakona o posebnom porezu.

Krizni porez

SSDDLLSSNN ssaavvjjeettuujjee ËËllaannssttvvoo::

“Posluπajte predsjednicuUstavnog suda, valjda ona zna”

SSDDLLSSNN pprroottiivv rreeffeerreenndduummaa oouukkiiddaannjjuu pprraavvaa ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa

(SDLSN, 13. kolovoza 2009.) Ideju o referendumu na ko-jem bi se odluËivalo o “utapanju“ prava iz kolektivnih ugo-vora javnih i dræavnih sluæbi u plaÊu smatramo neozbiljnom,a Ëinjenicu da o njoj ozbiljno razmiπlja i sama premijerka za-brinjavajuÊom.

Neozbiljno je da se ideje o smanjivanju tuih prava plasi-raju iz redova “branitelja i gospodarstvenika“, a sve nam topomalo liËi na to kako su nekad pripadnici SUBNOR-a pris-kakali u pomoÊ socijalistiËkim vlastodrπcima.

Smatramo neozbiljnim i isticanje Ëinjenice kako je prijed-log uputio branitelj, kao da u dræavnim sluæbama ne radesluæbenici i namjeπtenici koji su do juËer takoer bili brani-telji.

Prema prijedlogu ugraivanju materijalnih prava iz kolek-tivnih ugovora u plaÊu sumnjiËavi smo iz povijesnih razloga,jer nam je u sluæbeniËkom pamÊenju joπ uvijek svjeæa epizo-da s pretvaranjem dodatka za topli obrok u stalni dodataki oporezivi dio plaÊe, kada se to obrazlagalo istom retori-kom kako Êe to zaposlenima jednoga dana poveÊati mirovi-ne.

No, dogodilo se to da je nekad materijalno pravo iz kolek-tivnog ugovora nakon prelaska u plinovito agregatno stanjeu obliku stalnog dodatka jednostavno isparilo, pa sluæbeni-ci danas niti imaju topli obrok, veÊe plaÊe, a o mirovini da ine govorimo.

Stoga iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika RH poruËujemo da bilo kakav referendum na kojembi treÊi odluËivao o pravima drugih za nas nije prihvatljiv, acijelu priËu doæivljavamo samo kao nastavak politike toboæ-njeg πirokog druπtvenog konsenzusa o vaænim pitanjima zaizlazak iz krize u kojoj se s krivim “partnerima“ odluËuje otuim pravima.

VVLLAADDAA IISSPPIITTUUJJEE MMOOGGUU∆∆NNOOSSTTKKRREESSAANNJJAA DDOODDAATTAAKKAA NNAAPPLLAA∆∆UU SSLLUUÆÆBBEENNIIKKAA

Sindikati zgroæeni inicijativom braniteljaPrijedlog za smanjenje socijalnih prava za jav-ne sluæbenike doπao je iz nekih braniteljskihudruga

(NOVI LIST) ZAGREB - Sindikate dræav-nih i javnih sluæbi na jesen oËekuju vje-

rojatno oπtri razgovori s Vladom o materijalnim pravima,odnosno izdacima dræave za zaposlene u 2010. godini. Sjavnim sluæbama, osim toga, Vlada Êe vjerojatno otvoriti irazgovore o izmjenama sporazuma o plaÊama, odnosnoodgodi njegove primjene s obzirom na loπe gospodarskepokazatelje. Uvoenje “kriznog poreza” za sve graane,naime, predstavlja tek kratko uzimanje daha prije no πtoVlada kao poslodavaca ponovo sjedne za stol s predstavni-cima 240 tisuÊa zaposlenih u dræavnim i javnim sluæbamakako bi pregovarali o proraËunskim pozicijama u iduÊoj go-dini, a na udaru bi se prije svega mogle naÊi jubilarne na-grade, naknada za prijevoz na posao i s posla, ali i regres,boæiÊnice i dar za djecu.

BoæiÊnice u dræavnim i javnim sluæbama i dar za djecu,proraËun koπtaju 1,7 milijardi kuna, dok se za prijevoz iz-dvaja 1,4 milijarde. MoguÊe promjene u tim pravima sindi-katima su veÊ stidljivo najavljene na proljeÊe, uz objaπnjenjekako u kolektivnim ugovorima ima puno toga πto dræavupreviπe koπta i πto bi trebalo rezati. Sada se, pak, u javnostpuπtaju “probni baloni” za predstojeÊe pregovore, a oni se

Aktualno

2288

oslikavaju u razmiπljanju da se prava poput naknade za pri-jevoz i regresa ukinu te istovremeno “podeblja” osnovnaplaÊa. Viπa plaÊa, pak, radnicima bi iπla na ruku u buduÊnos-ti jer bi si osigurali viπu mirovinu.

Interesantno je, meutim, da su nove socijalne ideje zazaposlene, prije svega u dræavnim i javnim sluæbama, iznije-li predstavnici branitelja koji predlaæu organiziranje referen-duma o smanjenju socijalnih prava, a predsjednica Vlade ihje prihvatila, naravno uz napomenu da o tome valja razgo-varati sa sindikatima. No, sindikati su zgroæeni i otvorenoporuËuju kako na takvo neπto neÊe pristati.

- To je neutemeljen prijedlog. Pa regres, jubilarna nagra-da, boæiÊnica - to su benefiti o kojima se pregovara. Tajprijedlog apsolutno neÊe proÊi - zgroæeno poruËuje VViilliimmRRiibbiiÊÊ, dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata. I on, i nje-gove kolege u javnim sluæbama istiËu kako su se za pravaizborena kolektivnim pregovaranjem spremni boriti i πtraj-kom.

- Neozbiljno je da se ideje o smanjivanju tuih prava pla-siraju iz redova ‘branitelja i gospodarstvenika’, a sve nam topomalo liËi na to kako su nekad pripadnici SUBNOR-a pris-kakali u pomoÊ socijalistiËkim vlastodrπcima - veli SSiinniiππaa KKuu--hhaarr, tajnik sluæbeniËkog sindikata za kojeg je neozbiljno i“isticanje Ëinjenice kako je prijedlog uputio branitelj, kao dau dræavnim sluæbama ne rade sluæbenici i namjeπtenici kojisu do juËer takoer bili branitelji”.

- Neka se ne usude ovaj put dirnuti u ugovorena prava.Kolektivni ugovor je naπa Biblija i neÊe ga sjeÊi na naËin ka-ko oni to zamiπljaju. Pa to bi bilo napuπtanje naπeg osnov-nog prava na pregovaranje - poruËuje SSppoommeennkkaa AAvvbbeerrππeekk,predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva koja πokiranaidejom ponavlja “ne, neÊe iÊi”. Braniteljima koji iznose ide-je, Avberπek pruËuje: “Duπobriænici razliËitih vrsta neka radereda u svom resoru, a naπe kolektivne ugovore neka osta-ve. SlijedeÊa bi im ideja mogla biti da predloæe kako sindi-kati u Hrvatskoj nisu potrebni”.

Sindikatima su probni baloni to viπe nedopustivi, jer se svidobro sjeÊaju πto se dogodilo s toplim obrokom koji je pres-tao biti “izdvojeno” pravo i ukljuËen je u plaÊu. On se uto-pio u oporezivom dijelu plaÊe i u mnogim radniËkim “buπta-ma” nestao.

GGaabbrriijjeellaa GGaalliiÊÊ

ZZAAPPOOSSLLEENNIICCII UU DDRRÆÆAAVVNNOOJJUUPPRRAAVVII JJOO©© BBEEZZ ZZAAGGAARRAANNTTIIRRAANNEE ZZAA©©TTIITTEE

Vlada izbjegavalanjski sporazumsa sindikatimaPovjerljivi savjetnici - koji primaju i rjeπavajuprituæbe vezane za zaπtitu dostojanstva dje-latnika - imenovani su u 11 od 16 ministar-stava

ZAGREB - Imenovanje tzv. povjerlji-vih savjetnika u tijelima dræavne

uprave i dalje, Ëini se, ne ide glatko. Prema podacimakoji su dostavljeni Ministarstvu uprave, povjerljivi sav-jetnici - koji primaju i rjeπavaju prituæbe vezane za zaπ-titu dostojanstva djelatnika - imenovani su u 11 od 16ministarstava. Ostala ministarstava, primjerice pravosu-a, financija, turizma, nisu joπ dostavila podatke “uzobrazloæenje velikog broja dislociranih ustrojstvenih je-dinica”, objaπnjavaju u Ministarstvu uprave, dodajuÊida povjerljivog savjetnika treba imenovati ne samo ucentralama ministarstava, nego i u “dislociranim jedini-cama”, ako imaju viπe od 20 zaposlenih.

Iako su se stvari pomaknule s mjesta pa u dijelu dræ-avnih tijela zaposlenici imaju osobu od povjerenja ko-joj se mogu potuæiti na eventualno uznemiravanje izlostavljanje, u Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenikai namjeπtenika nisu zadovoljni sadaπnjim stanjem.

- Sindikat je nezadovoljan dinamikom imenovanja pov-jerljivih savjetnika, buduÊi da je imenovanje osoba ovlaπ-tenih za primanje i rjeπavanje prituæbi vezanih za zaπtitudostojanstva trebalo, sukladno sporazumu zakljuËenom19. rujna 2007. godine, trebalo biti zavrπeno 31. prosi-nca 2007. godine, kazao nam je glavni tajnik SindikataSiniπa Kuhar. Kuhar dodaje da je “indikativno i da Ëelniksrediπnjeg tijela dræavne uprave, a sada je to ministaruprave DDaavvoorriinn MMllaakkaarr, joπ nije imenovao zajedniËkogpovjerljivog savjetnika za dræavna tijela s manje od 20 za-poslenih te da na web tog tijela joπ nisu objavljeni poda-ci o dosad imenovanim povjerljivim savjetnicima”.

U Sindikatu upozoravaju da je uspostava mreæe pov-jerljivih savjetnika vaæna radi praÊenja i prevencije neæe-ljenog ponaπanja, poput uznemiravanja i spolnog uzne-miravanja na radnom mjestu. To je interes ne samo sin-dikata i zaposlenika, nego “i Vlade kao odgovornogposlodavca, buduÊi da svaki oblik uznemiravanja nuænoutjeËe na radno ozraËje i uËinkovitost rada”, napominjeKuhar.

II.. FFRRLLAANN

Aktualno

2299

Za rubriku “vjerovali ili ne“ jestËinjenica da, usprkos poticajimaposlodavca, sindikati u Pleteru nemogu ostvariti suradnju koja bi do-vela do zakljuËenja kolektivnogugovora, zbog Ëega su zaposlenipostali taoci vlastitih sindikata

(SDLSN, 15. rujna2009.) Sindikat dræavnihi lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH uputio jedirektoru trgovaËkogdruπtva “Pleter-usluge“d.o.o. prijedlog kolektiv-

nog ugovora za 643 zaposlenika ove tvrtke u vlasniπtvudræave.

Tvrtka “Pleter-usluge“ d.o.o. nastala je krajem 2006. go-dine izdvajanjem usluænih djelatnosti iz Ministarstva obranei bavi se uslugama ËiπÊenja i pripremom obroka za potrebeMORH i OSRH, a preuzela je i sve djelatnike koji su se izjas-nili za nastavak rada u Pleteru, temeljem sporazuma o pre-uzimanju djelatnika potpisanog izmeu MORH-a, Pletera i

sindikata 3. sijeËnja 2007.godine.Sporazumom se Pleter obvezao dvije godine primjenjivati

kolektivni ugovor za dræavne sluæbenike i namjeπtenike, ali i sasindikatima u roku od godine dana zapoËeti kolektivne prego-vore radi zakljuËenja kolektivnog ugovora na razini druπtva.

Meutim, najveÊom preprekom za uspjeπne pregovore izakljuËenje kolektivnog ugovora pokazala se nemoguÊnostostvarenja suradnje izmeu tri sindikata koja djeluju u Pleteru- Sindikata djelatnika u vojsci i dræavnim sluæbama, SDLSN iSindikata turizma i usluga Hrvatske.

Paradoksalno, ali istinito, kolektivne pregovore poticao jesam poslodavac, a po isteku roka od dvije godine primjene ko-lektivnog ugovora za dræavne sluæbe inicirao je i potpisivanjesporazuma o daljnjoj primjeni tog kolektivnog ugovora do 31.prosinca 2009. godine, u kojem bi roku socijalni partneri tre-bali sklopiti kolektivni ugovor za Pleter ili Êe se na zaposlenepoËeti primjenjivati Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo.

BuduÊi da se kolektivni pregovori dosad nisu pomakli s mjes-ta zbog nezainteresiranosti najbrojnijeg sindikata Pletera, Sin-dikata djelatnika u vojsci i dræavnim sluæbama, usprkos napo-rima ostala dva sindikata da se zakljuËi kolektivni ugovor,SDLSN je izradio prijedlog kolektivnog ugovora za zaposleneu Pleteru i dostavio ga poslodavcu.

U dopisu upuÊenom direktoru Pletera DDeenniissuu SSkkuubbiiccuuSDLSN navodi kako su zbog ovakvog stanja napori naπeg sin-dikata i Sindikata turizma i usluga Hrvatske kako bi se ovo sta-nje prevladalo dovedeni su u pitanje, a zaposleni u Pleterupostali su taoci vlastitih sindikata.

“BuduÊi da viπe ne æelimo biti suodgovorni za ovakvo stanje,predlaæemo zapoËinjanje kolektivnih pregovora radi potpisiva-nja kolektivnog ugovora na razini Druπtva, a predmetni prijed-log Kolektivnog ugovora za zaposlene u TrgovaËkom druπtvu“Pleter-usluge“ d.o.o. upuÊujemo kao podlogu za raspravu“,zakljuËuje SDLSN.

SDLSN uputio prijedlog kolektivnog ugovora za trgovaËko druπtvo “Pleter-usluge“, d.o.o.

OOssnnoovvaannaa PPooddrruuæænniiccaa vvaattrrooggaassaaccaa JJVVPP GGrraaddaaSSeennjjaa

SENJ - Dana 2.listopada 2009.godine odræanaje osnivaËka skupπtina sindikalne podruæniceSindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika Republike Hrvatske u Javnoj vatrogasnojpostrojbi Grada Senja. JVP Grada Senja broji 14djelatnika, a sindikatu je pristupilo njih 11, dokje na samoj skupπtini prisustvovalo 9 djelatnika.

OdluËeno je da nova podruænica nosi naziv“Podruænica vatrogasaca JVP Grada Senja“. Zasindikalnog povjerenika je izabran Branko Mu-drovËiÊ, za zamjenika povjerenika Boris BiondiÊ,o sindikalnim sredstvima brinut Êe blagajnikAlen PapiÊ, a sve to nadzirat Êe nadzorni odboru sastavu Marin LonËariÊ kao predsjednik i Juri-ca Smojver i Tomislav Zrinski kao Ëlanovi.

3300

(SDLSN, 18. rujna 2009.) Odbor profesionalnih vatrogasa-ca SDLSN odræao je danas sjednicu kojoj je, pored ËlanovaOdbora, nazoËio i glavni vatrogasni zapovjednik MMllaaddeenn JJuu--rriinn i predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca HrvatskeGGoorraann FFrraannkkoovviiÊÊ.

Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin dao je kratakpregled joπ nezavrπene poæarne sezone u kojoj, sudeÊi premamedijima, gotovo da i nije bilo poæara, iako su vatrogasci in-tervenirali u 1608 poæara prema otvorenom prostoru prioba-lja, pri Ëemu je opoæareno 6640 hektara povrπine, od Ëega3163 na miniranom podruËju. Jurin je naglasio kako je u svimsluËajevima dojave o poæaru uslijedila brza vatrogasna inter-vencija i podsjetio da se na priobalju ni jedan poæar ne ugasisam od sebe. Za to je zasluæna zajedniËka suradnja svih sas-tavnica vatrogastva i logistiËka potpora u obliku pravovreme-ne nabave zaπtitne opreme najboljih tehniËkih karakteristika.

Glavni vatrogasni zapovjednik je dodao i kako je 90 postopoæara „ulovljeno“ i pogaπeno unutar pet hektara πto najbo-lje govori o pravovremenoj intervenciji vatrogasnih snaga, na-glasivπi kako time ni jedno turistiËko odrediπte nije bilo ugro-

æeno, πto je od naroËite vaænosti u ovo vrijeme gospodarskekrize.

©to se suradnje sa SDLSN-om tiËe Jurin je rekao kako je onabila intenzivna i konstruktivna, posebice na podruËju osigura-nja minimalnih financijskih standarda te na podruËju lobiranjakako bi se profesionalni vatrogasci u svojim pravima izjedna-Ëili s policijskim sluæbenicima, posebice u dijelu koji se odnosina dodatke za posebne uvjete rada.

„Nema sumnje“, rekao je Jurin, „da se vatrogasci, jednakokao i policajci, pri svakoj intervenciji izlaæu pogibelji pa otud ipotreba da se izjednaËe u pravima“. Da Êe to biti jedna odnajvaæniji aktivnosti Odbora profesionalnih vatrogasacaSDLSN potvrdio je i predsjednik Odbora MMllaaddeenn MMaaggddiiÊÊ, na-glasivπi i potrebu da se unutar ustroja Dræavne uprave za zaπ-titu i spaπavanje uËvrsti pozicija vatrogastva kao dominantnesluæbe u funkciji zaπtite i spaπavanja.

MagdiÊ je naglasio, a predsjednik Udruge profesionalnihvatrogasaca Hrvatske Goran FrankoviÊ i potvrdio, opredjelje-nje Sindikata da se problemi i status vatrogasaca rjeπavaju unajuæoj suradnji poslodavca, struke i sindikata, kao socijalnihpartnera koji imaju zajedniËki cilj.

Nakon duæe rasprave Odbor je donio i zakljuËke o daljnjimaktivnostima Sindikata na podruËju vatrogastva, ali i uËinko-vitijeg i transparentnijeg rada samog Odbora.

Sukladno zakljuËcima, Odbor Êe se ubuduÊe sastajati naj-manje dva puta godiπnje, a nakon donoπenja minimalnih fi-nancijskih standarda i u proπirenom sastavu, s ciljem upozna-vanja svih sindikalnih povjerenika o dostignutoj razini stan-darda.

Predsjednik Odbora Êe u suradnji s Udrugom profesional-nih vatrogasaca i poslodavcem poduzeti mjere kako bi se mi-nimalni financijski standardi za vatrogastvo za 2010. godinuzadræali najmanje na razini 2009. godine, uz poveÊanje izno-sa za materijalne rashode sukladno smjernicama Vlade. Od-bor Êe nastaviti aktivnosti s ciljem poboljπanja radnopravnogstatusa profesionalnih vatrogasaca i njihovog izjednaËavanjas policijskim sluæbenicima.

OOddbboorr pprrooffeessiioonnaallnniihh vvaattrrooggaassaaccaa SSDDLLSSNN oossttaannjjuu uu vvaattrrooggaassttvvuu

Prava vatrogasacaizjednaËiti spravima policije

3311

(SDLSN, 31. srpnja 2009.) Gospodar-ska kriza i viπe ili manje argumentiranakritika javnosti o prekobrojnoj adminis-traciji ponukali su Vladu da se konaËnoozbiljnije posveti problemu strukture ibroja kadrova u dræavnoj sluæbi.

Vlada je, kako to obiËno Ëini u takvimsituacijama, zabranila novo zapoπljava-nje u tijelima dræavne uprave i odluËilaprebrojati koliko i kakvih dræavnih tijela iu njima zaposlenih dræavnih sluæbenika inamjeπtenika ima, kako bi utvrdila gdjeima viπka, a gdje manjka zaposlenih,jedne premjestila, a druge otpustila.

Srediπnji popis dræavnih sluæbenika uspostavlja se od 2001. godineSindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika

i namjeπtenika RH pozdravlja odluËnostVlade da konaËno pobroji sluæbenike inamjeπtenike kojima je poslodavac, aliistovremeno sa æaljenjem konstatira Ëi-njenicu da se u dræavnoj upravi upravlja-njem ljudskim potencijalima ozbiljnijebavi od krize do krize te da s tim poda-cima veÊ ne raspolaæe, posebice stogaπto je Odlukom o uspostavi i odræavanjuusluge centraliziranog obraËuna plaÊa iupravljanja ljudskim resursima za sva ti-jela dræavne uprave (COP I HRM TDU) iz2006. godine, nakon 1. srpnja 2007. totrebalo biti moguÊe pritiskom na gumbraËunala.

Da sustav Ëije ime zvuËi poput kraticesvemirskog programa, COP I HRM TDU,nije proradio razvidno je iz odluke Vladekojom nareuje ruËno prebrojavanje ianalizu kvalifikacijske strukture zaposle-nih u dræavnim tijelima, a koliko novcaza njegovu uspostavu je dosad potroπe-no javnost tek treba doznati.

Vlada bi te podatke mogla dobiti i odbivπeg Srediπnjeg dræavnog ureda zaupravu, a sadaπnjeg Ministarstva upra-ve, buduÊi da, sukladno odredbi Ëlanka140. Zakona o dræavnim sluæbenicimakoji je stupio na snagu 1. sijeËnja 2006.godine, to tijelo vodi srediπnji popis dræ-avnih sluæbenika i namjeπtenika.

Prije toga, po Zakonu o dræavnim sluæ-benicima i namjeπtenicima iz 2001. sre-diπnji popis trebalo je voditi Ministarstvouprave. Meutim, kada je Sindikat

2007. godine zatraæio podatke o broju,kvalifikacijskoj, dobnoj i spolnoj struktu-ri dræavnih sluæbenika i namjeπtenika,dobio je podatak o 49.091 dræavnihsluæbenika i 2.473 dræavnih namjeπteni-ka, od kojih je u srediπnjim tijelima dræ-avne uprave njih 14.724 ima VSS, 6.785V©S i 35.621 SSS.

©to se tiËe podataka o dobnoj i spol-noj strukturi, dræavni tajnik PPaallaarriiÊÊ odgo-vorio nam je “ostale traæene podatkenismo u moguÊnosti dostaviti jer je sre-diπnji popis dræavnih sluæbenika i na-mjeπtenika joπ u izradi“.

Sindikat traæi sustavnu brigu o kadrovimaNa potrebu sustavnog upravljanja ka-

drovima i uspostave javno dostupnihevidencija o broju zaposlenih u dræavnojupravi Sindikat upozorava veÊ godina-ma, a kao rezultat tog nastojanja na pri-jedlog SDLSN 29. lipnja 2007. godine,dodatkom I. Kolektivnom ugovoru zadræavne sluæbenike i namjeπtenike, ugo-vorena je uspostava zajedniËkog rad-nog tijela koje je jednom godiπnje treba-lo razmatrati stanje u dræavnim sluæba-ma u cilju poboljπanja rada dræavnihsluæbi i predlagati mjere u svezi sa:

• strukturom kadrova u dræavnim tije-

lima s obzirom na potreban broj sluæbe-nika i namjeπtenika, obrazovnu struktu-ru i posebna znanja i vjeπtine koja se odnjih oËekuju;• socijalno odgovornim upravljanjem

ljudskim resursima u cilju podizanjaoptimalnog broja i strukture kadrovauz uvaæavanje steËenih prava postoje-Êih sluæbenika i namjeπtenika, na na-Ëin kojim Êe se u najveÊoj mjeri koris-titi moguÊnosti edukacije i struËnogosposobljavanja, kao i odgovarajuÊihoblika zbrinjavanja neodgovarajuÊihkadrova, odnosno viπka zaposlenih;

• zajedniËkim promicanjem profesio-nalnih i etiËkih vrijednosti, kao i izvrs-nosti u radu dræavnih sluæbi s ciljempodizanja razine svijesti o dræavnojupravi kao servisu u sluæbi graana.Naæalost, iako je ovo tijelo trebalo us-postaviti u roku od dva mjeseca, onodosad nije uspostavljeno.Pored Ëinjenice da nema opravdanja

za nepostojanje podataka o broju i kva-lifikacijskoj strukturi dræavnih sluæbenikai namjeπtenika, Sindikat upozorava i nato da se zapoπljavanje u dræavnim tijeli-ma vrπi sukladno planu prijama u dræav-nu sluæbu (koji, uzgred, za ovu godinunije ni donijet) uz prethodnu suglasnostMinistarstva financija, tako da za stanjepopunjenosti radnih mjesta i kvalifikacij-sku strukturu odgovornost snosi iskljuËi-vo Vlada kao poslodavac.

Slovenija podatke o broju dræavnih sluæbenika objavljuje redovitoZa razliku od hrvatske dræavne upra-

ve, koja dosad nije uspostavila jedinstve-nu i javnosti dostupnu evidenciju brojazaposlenih u dræavnim tijelima, a podat-ke o broju zaposlenih u MUP-u dosad ni-je objavljivala jer su imali status dræavnetajne, naπi susjedi Slovenci takve podat-ke objavljuju na Internetu, a to je moæ-da i jedan od razloga zbog kojih oni je-su, a mi nismo u EU.

Takoer, Sindikat predlaæe da Vladautvrdi i kvalifikacijsku strukturu i brojdræavnih duænosnika, posebice dræavnitajnika koji su uvedeni umjesto zamjeni-ka ministara kojih je bilo 34, a danasima oko 70 dræavnih tajnika.

Vlada odgovorna za broj dræavnihtijela, zapoπljavanje i strukturu kadrova

Sindikat upozorava da

se zapoπljavanje u

dræavnim tijelima vrπi

sukladno planu prijama

u dræavnu sluæbu uz

prethodnu suglasnost

Ministarstva financija,

tako da za stanje po-

punjenosti radnih

mjesta i kvalifikacij-

sku strukturu odgovor-

nost snosi iskljuËivo

Vlada kao poslodavac

PP OO GG LL EE DD II ZZ NN HH SS -- aa

KKoolliikkoo nnaass jjeenneezzaaddoovvoolljjnniihh??Piπe Kreπimir Sever

U ovom vremenu krize i prosvjeda poHrvatskoj sa slabim odazivom graananeminovno je zapitati se πto se dogaa.Nezadovoljstvo poput snaænog izvoravode prosto lipti na sve strane. Nezado-voljna je veÊina graana u Hrvatskoj odzaposlenih i nezaposlenih, preko πkola-

raca i studenata pa sve do seljaka i umirovljenika. Svi oniteπko æive. Teπko, gotovo nemoguÊe pokriti im je i najos-novnije æivotne troπkove. Premale su plaÊe, mirovine, nak-nade za nezaposlene, stipendije su za veÊinu nedosanjanisan, πkolske knjige, prijevoz u πkolu i iz πkole, smjeπtaj zauËenike i studente ogroman je teret za veÊinu roditelja. Odseljaka se proizvodi jeftino otkupljuju, a onda ih na krajulanca graani preraene skupo plaÊaju.

U privatnom sektoru smanjuju se plaÊe, zatvaraju se rad-na mjesta, ostaje se bez posla. Brojka nezaposlenih u odno-su na lani porasla je za viπe od 31.000.

U tvrtkama u dræavnom vlasniπtvu Vlada RH temeljemsvoga naputka upuÊenog upravama i nadzornim odborimatih tvrtki oËekuje neovisno o poslovanju smanjenje maseplaÊa za 10% iako plaÊa veÊine zaposlenih iz tih tvrtki neprelaze visinu prosjeËne hrvatske plaÊe. Traæe se racionali-zacije i uπtede u poslovanju πto se velikim dijelom æeli napla-titi od plaÊa zaposlenih u tim tvrtkama, kao da posredni kri-vac za stanje u tim tvrtkama (dobro ili loπe) nije Vlada RHkoja u njih imenuje nadzorne odbore, a oni uprave. Tako unadzornim odborima sjede ministri, dræavni tajnici, koalicij-ski partneri i podupiratelji, a u upravama Ëlanovi vladajuÊihstranaka i podupiratelji tih stranaka.

U javnom sektoru plaÊe su smanjene za 6%, provlaËe senajave otpuπtanja. Za zaposlene na lokalnoj razini najavlju-je se donoπenje zakona o plaÊama pri Ëemu Êe plaÊe zapos-lenih drastiËno padati, nekima i gotovo 50%. Najavljuje sesmanjenje broja opÊina, moæda i æupanija πto Êe rezultirativiπkovima zaposlenih. Dogovor predstavnika socijalnih part-nera i predstavnika Vlade RH sa jedne od sjednica GSV-a ukojem se o reformi lokalne samouprave i usklaivanju pla-Êa s javnim sektorom govorilo kao o postupnom, duboko

promiπljenom procesu, viπe ne spominje nitko osim nas uNezavisnim hrvatskim sindikatima, a posebno naπih sindika-ta, Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRH i Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi.

Takve reforme moraju biti izuzetno dobro pripremljene,a njihove posljedice i uËinci u potpunosti prouËeni i nedvoj-beni. Iako se svi slaæemo kako se red mora uvesti, ne smijese dogoditi da zaposleni u lokalnoj samoupravi budu taocii ærtve paljenice tih reformi.

Studenti i πkolarci nezadovoljni su visinama troπkovaobrazovanja koje snose njihovi roditelji ili dijelom i oni samiako uspiju negdje neπto raditi i zaraditi, πto pak ide na πte-tu njihovog uspjeha u πkoli ili na fakultetu. Mirovine se ko-Ëe u rastu i sve viπe se o njima, kao i plaÊama zaposlenih udræavnim, javnim i lokalnim sluæbama, govori kao o troπkui teretu druπtva.

Kamate na kredite u poslovnim bankama rastu i to ne sa-mo na nove, veÊ i na postojeÊe kredite koje graani sve te-æe vraÊaju i sve teæe uzimaju. I dok cijeli svijet donosi mjereza poticanje potroπnje, a time i punjenje dræavnih proraËu-na, u Hrvatskoj se donose mjere koje izravno smanjuju ku-povnu moÊ graana pa iako na jednoj strani donose dodat-ne prihode u proraËun, s druge strane, zbog smanjenja po-troπnje, znaËe slabije punjenje tog istog proraËuna i poslje-diËno moæda ponovno nove pritiske na plaÊe zaposlenih udræavnim i javnim sluæbama i umirovljenike.

Razloga za nezadovoljstvo i prosvjede viπe je nego dovolj-no meu gotovo svim dijelovima druπtva. Tek je mali brojprivilegiranih koji i u krizi dobro æive i nemaju veÊih razlogaza nezadovoljstvo. A zaπto do sada nije bilo veÊeg odaziva?Mnogi Êe reÊi zbog razjedinjenih sindikata, neuvjerljivih sin-dikalnih voa, rezigniranosti i sliËno. No nitko ne treba pros-vjedovati zbog sindikata, zbog sindikalnih lidera, veÊ zbogsebe. Prosvjed je osobni Ëin, osobno izraæavanje nezadovolj-stva. Nezavisni hrvatski sindikati su nakon gotovo jednomje-seËnog izjaπnjavanja u udruæenim sindikatima 2. rujna nasjednici Srediπnjeg odbora NHS-a donijeli odluku o organizi-ranju prosvjeda, ali nisu odredili ni datum, ni vrijeme negosamo okvirno, tijekom jeseni, negdje iza polovice listopada,u Zagrebu, na neradni dan. O svemu ostalom æele se dogo-voriti sa ostalim sindikalnim srediπnjicama i udrugama um-irovljenika, studenata, πkolaraca, seljaka i drugim nevladi-nim udrugama. Taj je prosvjed æelja veÊine Ëlanova naπihsindikata i osobno sudjelovanje u njemu moralni je Ëin sva-kog pojedinca, ako sebe ubraja meu one koji su nezado-voljni gospodarskim i socijalnim stanjem u Hrvatskoj.

ZZaa nnaakkllaaddnniikkaa::Boris Pleπa, predsjednik SindikataGGllaavvnnii uurreeddnniikk::Siniπa KuharAAddrreessaa uurreeddnniiππttvvaa::Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: sdlsn-rh@zg.t-com.hrwww.sdlsn.hrGGrraaffiiËËkkii uurreeddnniikk::Nenad PejuπkoviÊGGrraaffiiËËkkaa pprriipprreemmaa::Grafem d.o.o. ZagrebTTiissaakk:: Tiskara PetraviÊ, Strmec

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

NNaakkllaaddnniikk::Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske