ra čunar je postao nužna nadopuna čovjekovu djelovanju - č...

1

RAUNARSKO PROJEKTOVANJE I DIZAJN U ARHITEKTURI

Raunar je postao nuna nadopuna ovjekovu djelovanju -

izvor dosad neoekivanih mogunosti, ali i dosad nepoznatih

problema ( virusi, cyber crime, itd). Njegov razvoj i oekivane

mogunosti raspiruju matu korisnika, ali stvaraju i

nesigurnost. U kontekstu takvog razvoja slijedi i promjena u

nainu arhitektonskog projektovanja. Uveden je pojam

raunarsko projektovanje i dizajn kao rezultat i nezaustavljivi

proces kompjuterizacije svih aktivnosti ovjeka. Ovdje emo

se ograniiti samo na naznaku moguih karakteristika

procesa projektovanja, kojeg emo uslovno nazvati

raunarsko projektovanje. U njemu se udruuju

sposobnosti arhitekte sa razliitim mogunostima raunara.

Raunar je postao produetak naih misaonih, perciptivnih i

organizacijskih sposobnosti. Iako sve komponente ve

egzistiraju, ovakav je proces, odnosno sistem na kojem se

osniva, do nedavno je postojao samo u viziji.

2


Jo uvijek su neke komponente ovakvih sistema ili u

istraivakoj fazi ili ogranienoj primjeni zbog visoke cijene,

no uskoro moemo oekivati njihovu potpunu operativnu

integraciju i primjenu u arhitekturi. Slijedee su komponente

osnova takvom sistemu.

Multimedija

Neuronska mrea kao inteligentni modul je ve sadrana u

okviru ireg multimedijskog sistema ( napr prepoznavanje

govora i automatsko multilingvijalno prevodjenje ). Meutim

multimedijska tehnologija nudi dvije znaajne mogunosti:

a) integraciju razliitih oblika informacija (tekst, grafika,

animacija, 3D modeli, zvuk, video, govor) i aplikacija (baze

podataka, CAD, vjetaka inteligencija) u tematske cjeline, i

b) interaktivni rad sa sistemom i nelinearno (skokovito)

povezivanje (hyper-text) izmeu tematskih cjelina.

3


Kao tematske cjeline mogu se pojaviti sistematizirani elementi

stambenog objekta i upotrebni zahtjevi kao : osvjetljenje i

rasvjeta, energetski zahtjevi, ekoloki zahtjevi, konstruktivni

zahtjevi, pravilnici i propisi iz oblasti stanogradnje, itd. Kroz

njih se arhitekt kree ovisno o interesu i voen kljunim

pojmovima.

Inteligentni moduli

U multimedijskom okruenju mogu se nalaziti i ostali

inteligentni moduli za podrku odluivanju, poput

ekspertnog sistema, koji tumai odreene tehnike

parametre u projektovanju, ili sistem sa gramatikom oblika, u

kojem su pohranjeni kompozicijski odnosi standardnih tipova

stanova. Oba se mogu konsultirati po potrebi nakon to je

arhitekt donio odluku o osnovnoj prostornoj i oblikovnoj

dispoziciji uz pomo neuronske mree.

.

4


CAD programi

U radnom okruenju arhitekte postoji i CAD aplikacija za

trodimenzionalno modeliranje u kojoj arhitekt stvora

jednostavan model na kojem moe ispitati prostorne

odnose, boje i osvjetljenje u odnosu na geografsku irinu,

datum, doba dana, uticaj buke iz okoline, itd

Takva razraena trodimenzionalna skica prenosi se u

sloeni CAD sistem gdje se dalje razradjuje. Zidovima,

podovima, stropovima, prozorima, vratima daju se prave i

precizne dimenzije, te definiu njihovi slojevi i koriteni

materijali, za koje su vezani opisi fizikalnih i vizualnih

svojstva. Na taj nain, pri crtanju, program automatski

izraunava koliinu utroenog materijala, a pri perspektivnoj

provjeri prostornih odnosa daje realni izgled povrina.

5


Program podrava i mogunosti parametarskog

modeliranja, koje dovode svojstva pojedinih elemenata u

meusobni odnos. Na taj se nain lake i bre obavljaju

korekcije modela. Nakon to je izmodelirao stan arhitekt ga

oprema trodimenzionalnim simbolima, ustvari objektima,

namjetaja i kunih aparata koji su uzeti sa CD-ROM/DVD

koje distribuiraju proizvoai ili downloaduje sa njihovih

sajtova. Uz svaki simbol vezan je i broj i oznaka tipa, tako da

se automatski generie i lista koritenih komada, kao podloga

za narudbu ( BOM bill of material , lista ).

.

6


Simulacioni softveri

Ponaanje ovakvog modela se dalje provjerava u nizu

programa za kinematske i dinamike simulacije ( CAE

softverskih paketa). Programi jednostavno preuzimaju sve

dosad izgenerisane podatke o geometriji, materijalima i

njihovim statikim definicijama, i provode testiranje modela.

Kako su ovi programi izuzetno kompleksni i zahtijevaju visoku

specijalizaciju, oni mogu u svojem ulaznom i izlaznom dijelu

posjedovati ekspertni sistem koji pojednostavljuje

komunikaciju sa korisnikom na nain da mu postavlja pitanja

o konkretnim okolnostima i na temelju rezultata simulacije

formulira praktine zakljuke (pre i post procesori). Energetski

modul ispituje hlaenje ili pregrijavanje ovisno o klimatskim

prilikama u karakteristinoj godini dana, o konstrukcijama, o

grijaim tijelima, o kuanskim aparatima, o ljudima i njihovom

nainu koritenja prostora stanovanja.

7


Ovi simulacioni i CAE programi nas detaljno upozoravaju i

na sve neeljene situacije koje se javljaju na modelu zgrade,

kojeg zatim moemo vratiti u CAD modul i modificirati. Slino

je i sa modulom za rasvjetu (prirodna i umjetna, dnevna i

nona), za statiku (statino, dinamino optereenje, potres),

za realistinu vizualizaciju (u ambijentu, dnevni i noni izgled,

ukllapanje i utjecaj na okolinu). U sluaju da se pojavi konflikt

interesa na arhitekti je da donese konanu odluku.

8


Raunarski programi za prezentaciju projekta

Nakon to je model zgrade proao sve provjere koristit e se

u fazi komunikacije za prezentaciju projekta investitorima i

ostalim zainteresiranim stranama, te za izradu dokumentacije

za gradilite. Unutar CAD programa rezanjem modela na

eljenim mjestima, dobivamo tlocrte, presjeke i fasade, koje

zatim moemo prema potrebi u programu automatski kotirati.

U nekim okolnostima moemo oekivati da i na gradilitu

mogu biti raspoloivi prenosni i laptop raunari povezani

preko beine mree sa projektantskim biroom, te da je

realno pretpostaviti da se na gradilite prenese model iz

kojeg e izvoai direktno izvlaiti potrebnu dokumentaciju.

Za potrebe prezentiranja projekta investitoru, lokalnim

vlastima ili korisnicima, model zgrade se ugradjuje u

trodimenzionalni model okruenja (grad, prirodni pejza, ulice

raskra), dobiven iz GIS-ovske baze podataka.

9


Radi se raunarska animacija u kojoj se prikazuju razliiti

prostorni aspekti zgrade ili promjene u vremenu. Gotova

animacija najee arganizovana kao etnja kroz ( walk

through http://www.realtourvision.com/3dwalk/sample5_lrg.php se distribuira ili kao DVD ili kao

multimedijska prezentacija koja se moe pregledati u Internet

pregledniku i u kojoj se mogu istraiti arhitektonske kvalitete

rada. Virtualna realnost kao tehnika projektovanja je postala

realnost i bez sumnje predstavlja najatraktivniji nain

prezentacije konceptualnog projekta. Donedavno skupa

oprema i periferne jedinice raunara za virtualnu realnost i

virtualno inenjerstvo postaje pristupanija za projektantske

biroe. Sa posebnim 3D naoalama i digitalnim rukavicama

povezanim na snane PC raunare koji izvode animaciju u

realnom vremenu, pojedinac ili grupa ljudi mogu etati kroz

stan, otvarati vrata i pomicati predmete. Meusobno se mogu

vidjeti , no, zasada, samo kao apstraktni likovi ( avatari).

10


Nivo stvarnosti prostora je takav da povrine predmeta koje

posjeduju teksture i uzorke su tako prikazani, da se vidi

njihova eventualna refleksija ili prozirnost( transparentnost).

Raunar moe simulirati i promjenu osunanja ili razliite

efekte unutranje rasvjete. Stvaranje ostalih prostornih

senzacija poput hladnoe zraka, topline zida, buke, mirisa,

itd. jo uvjek zahtijeva sloenu i skupu tehnologiju. U

ovakvom tehnolokom okruenju proces participacije

korisnika u odluivanju o izgledu stana i naselja je

neposredan i osloboen svih moguih nesporazuma koji su

se javljali dok se diskutiralo preko dvodimenzionalnih nacrta o

buduem izgledu projektnog rjeenja. Razvijajui ovu viziju

dalje , tehnologija virtualne realnosti i kompletan raunarski

sistem sa svojim periferalima kakav smo do sada opisali,

omoguava arhitektu da projektira stan u virtualnom prostoru

ulazei u novu tehnologiju virtualnog dizajna i projektovanja

11


U uglu njegovog 3D virtualnog vidokruga je izbornik sa

opcijama iz kojeg arhitekt glasom ili dodirom izdaje naredbe.

U virtualnom prostoru on pokretima ruke oblikuje i mijenja

geometriju predmeta i scene gdje su ti predmeti rasporedjeni.

Nadalje takvim pokretima ruka sa digitalnim rukavicama on

opisuje prostor, konstrukcije, odabira opremu i oblikuje

namjetaj. U prostoru rukom stvara krivulje koje tvore tijela

od kojih se komponuju predmeti. Komandama glasom opisuje

materijal i refleksiju njihovih ploha. Razmjeta rasvjetu na

sceni i podeava njenu toplinu. Sa elektro ili vodo

instalaterom postavlja virtualne instalacije na sceni, a sa

statiarom mijenja dimenzije virtualnih konstrukcija. U svakom

se trenutku moe promijeniti razmjera sa kojim radi ili taka

gledanja , udaljavajui se iz prostora kako bi definirao

funkcioniranje stambene jedinice koju dizajnira u okviru

zgrade.

12


Na kraju, kad je model gotov, izdaje komande raunaru da

isprinta potrebnu dokumentaciju koja se sastoji iz 3D modela

i svih crtea sa specifikacijama materijala, svima onim koji

su ukljueni u proces gradnje.

Opisani scenario aktivnosti u savremenom arhitektonskom

birou je jo uvjek donekle avangardan ali sigurno da u

narednim godinama e postati realnost u mnogim

arhitektonskim biroima. Uvodjenje raunarski podranih

tehnologija ne omoguava samo ostvarenje cilja da se poslovi

obavljaju bre i lake, ve da se realizuje na nain kako se

prije nije mogao ni zamisliti i koji nema slinosti sa ranijim

manualnim metodama arhitektonskog projektovanja. Za

budue arhitekte i dizajnere to postaje izazov primjene

raunara, koji definitivno otvara nova podruja razmiljanja i

kreativnog izraavanja u njegovoj profesionalnoj aktivnosti.

13


Softverski programi za obradu slika i grafiki dizajn, stolno izdalatvo i digitalne publikacije

Moe na prvi pogled izgledati udno da programe za stolno

izdavatvo (DTP) i grafiki dizajn opisujemo u ovom prikazu

softverske opreme za arhitektonsku djelatnost. Naime stolno

izdalatvo je posebna djelatnost koja po tradicionalnim

kriterijima pripada nekim drugim djelatnostima.

Ovo ilustrira, a takvih je primjera mnogo, promjene koje

donosi uvodejnje raunara , a ogleda se u brisanju

tradicionalnih granica meu profesijama. U V. Britaniji, kao

primjeru sreenog trita i organizirane arhitektonske

djelatnosti u odnosu na primjenu raunara, prisutnost

programa za stolno izdalatvo u arhitektonskim biroima je u

stalnom porastu. Kad su ve svladali programe za pisanje

teksta i crtanje, arhitektima nije bilo teko napraviti dodatni

napor i ovladati programima za stolno izdalatvo koji im nude

14


da svoje elaborate dovedu na grafiki nivo atraktivnih

grafikih publikacija.

Kako bi dali to bolji pregled u tim sve vie svemoguim

publikacijama moemo ih izdvojiti u nekoliko osnovnih grupa:

a. programi za grafiki dizan, bazirani na rasterskoj grafici

b. programi za grafiki dizajn, bazirani na vektorskoj grafici

c. programi za obradu slika i fotografija

d. programi za posebne efekte

e. programi za prelom( pripremu za tampu) i stolno

izdalatvo

f. usluni programi, za konverzije, skaniranje i sl.

Kako je osnovna podjela grafikih programa na one za

vektorsku i rastersku grafiku poblie emo objasniti ova dva

pojma.

15


Rastersku grafiku (bitmap) koriste tzv. paint programi poputPaintbrusha, Paintera i drugih. U njima crte se stvara

aktiviranjem toaka u rasteru kojima se moe dodijeliti boja.

Nacrtani likovi predstavljaju skupove tako aktiviranih toaka

(pixel). Ova tehnika ima prednosti i mane u odnosu na

vektorsku grafiku, a slinija je crtanju olovkom po papiru, kao

to se moe vidjeti na slijedeoj slici:

.

16


Programi poput Fractal Design Paintera, izuzetno je

sofisticiran programski alat koji prua korisniku simulaciju

crtanja sa velikim brojem slikarskih tehnika, odabir razliitih

podloga za crtanje i niz dodatnih efekata. Novi slojevi boje ne

prekrivaju prethodni, kao u standardnim paint programima,

ve sa njime stvaraju novu boju vrlo slino tradicionalnim

slikarskim tehnikama. Rezultati rada sa ovim programima

mogu biti osloboeni tipine prepoznatljivosti raunarske

grafike.

17


Programi za rastersku grafiku

Osim programa za crtanje poput Canvasa, ili specijaliziranih

programa za posebne ilustracije poput Fractal Design

Paintera, u ovu grupu programa baziranih na rasterskoj grafici

spadaju i programi za obradu fotografija (image processing).

Tu se svakako istie Adobe PhotoShop, koji se pojavio kao

standard prvo na Apple MAC raunarima.

18


Corel PhotoPaint, Macromedia XRES, su takoer programi

koji koji rade obradu fotografija. Svaki od tih programa ima

neke posebne alate, ali u biti mogunosti su im u velikoj mjeri

iste. Uz pomo njih se obrauju fotografije unesene preko

skanera u raunar (kao raster pixela) ili generisani renderisani

prikazi koji su pohranjeni u programima za vektorsku grafiku

kao rasterski prikazi. Mogue su korekcije svjetloe i

kontrasta, boje, specijalni dvodimenzionalni i trodimenzionalni

efekti, retuiranje i docrtavanje.

19


Programi se mogu koristiti za retuiranje, za pripremu

pozadine kod fotomontae i za doraivanje fotorealistinih

prikaza koji su dobiveni programima za vizualizaciju

trodimenzionalnih raunarskih modela.

Adobe Photoshop u najnovijoj verziji, osim to nudi

jednostavnu izmjenu podataka s drugim programima

kompanije Adobe, Ilustratorom, i programom za prelom

PageMaker, nudi i slojeve (layere), to je najvei doprinos

pojednostavljivanju rada s ovim programom. Tako je pri izradi

fotomontae na jednom sloju mogue drati rendering

objekta, a u pozadini originalnu i obraenu sliku. XRES pak

nudi mogunost rada s umanjenim slikama, inae slike mogu

imati veliinu i do 150 MB, to omoguava vrlo brz i efikasan

rad i na manje zahtjevnim raunarima. Sve promjene na

umanjenoj slici apliciraju se u finalnoj fazi na izvornu sliku.

20


Pored ovih programa postoje i programi odnosno potprogrami

(plugin) za izvoenje razliitih efekata na prikazima. Adobe

After Effects omoguuje nam da na fotografiju primijenimo

slikarske efekte koji e simulirati kao da je prikaz nainjenvodenim bojama, ugljenom, kredom, grafikim perom, da

izgleda poput mozaika itd. Postoji veliki broj pluginova za

programe poput Photoshopa, XResa, Paintera i drugih. Ti

dodaci osim simulacije raznih slikarskih tehnika mogu pruati

i neke dodatne mogunosti, kao to je automatsko

selektiranje odreenog podruja slike npr. kronje drveta, i sl.

Kao posebni programi koji koriste rastersku tehnologiju

postoje i programi za morphing (metamorfoze). Omoguujunam da uzmemo dva razliita prikaza i da na njima odredimo

korespondirajue toke ili linije na temelju kojih e raunar

izgenerirati zadani broj pretapanja tj. metamorfoza.( http://www.sharecg.com/v/15471/Video-Tutorial/Face-metamorphosis?interstitial_displayed=Yes )

21


Rezultati mogu biti vrlo efektni a mogu se koristiti kao

pojedinani prikazi ili kao kratke animacije.

Vektorska grafika definirana je koordinatama tijela i njihovimoblicima opisanim matematskim relacijama. Linija je crta

izmeu dvije toke, likovi su omeeni linijama. Prikaze

gradimo od osnovnih likova. Kad izaberemo neki lik da bi se

obrisao moramo brisati itav osnovni lik - ne moemo brisati

samo njegov dio, osim ako za to ne postoje alati. Vektorska

grafika, osim to je preciznija i bra za crtanje, prua daleko

vee mogunosti u manipuliranju likovima i tijelima, te

primjenu efekata koje nije mogue izvesti sa rasterskom

grafikom. Svi poznatiji CAD softverski paketi( AUTOCAD,

MAYA, 3DS Max , itd ) se realizovani sa vektorskom grafikom

ali dozvojavaju uvoz i raster grafikog formata u crte.

22


Sa trodimenzionalnom vektorskom grafikom mogue je

izraunavanjem koordinata dobivati perspektivne prikaze te

izraunavati osobine tijela kao to su njihovi volumeni, mase,

momenti inercije, itd.

Nove generacije programa poput Xara 3D, Xara Designer

Pro6 , ili Microsoft Expression 3 ( ranije Fractal Design

Expression), smanjuju granicu izmeu rasterske i vektorske

grafike. CorelXara nudi mnogo mogunosti programa za

rastersku grafiku unutar vektorske strukture samog programa,

dok Expression 3 koristi vektorsku grafiku kao bazu za

rasterske efekte i poznat je kao prvi grafiki program koji je

omoguavao korisnicima da kreiraju poteze kistom na

slikama i da ih pohrani kao vektor grafiki program.

Na tim e se osnovama bazirati programi za grafiki dizajn u

budunosti.

.

23


Vektorizacija rasterskih podataka (pretvaranje rasterskihtoaka u vektorske podatke) mogua je unutar svih

savremenih grafikih programa ( Adobe illustrator CS 5, ranije

u Adobe Stremaline ),a i drugi programi za izradu vektorskih

ilustracija imaju te mogunosti (Corel, Xara).

24


Osim pretvaranja rasterskih podataka u vektore mogue je

pretvoriti rasterske podatke i u tekst koritenjem OCR

tehnologije (Optical Character Recognition).

Programi za vektorsku grafiku

Programi za grafike ilustracije, poput CorelDrawa, Xare,

Adobe Ilustratora i Macromedia Freehanda za Windowse

odnosno Adobe Ilustratora i Macromedia Freehanda za

Apple, da navedemo samo one najpopularnije, baziraju se

dvodimenzionalnoj vektorskoj grafici a nude mnogobrojne

mogunosti za stvaranje grafikih ilustracija, crtea, efektnih

naslova i sl. koji se mogu prenijeti u DTP program.

Mogunost da se izabere neki od hiljada fontova ili nacrta

neki crte i da se sa njima rade razliite manipulacije

(poveavanje, upisivanje teksta po nekoj nepravilnoj liniji,

davanje dubine ili stvaranje perspektive, itd.) koje su gotovo

neizvedive tradicionalnim nainom, su brojne i jednostavne za

25


izvesti. Nove verzije ovih programa nude i razne

trodimenzionalne efekte. Iako po mogunostima daleko od

programa za DTP, neki programski paketi pokuavaju

zadovoljiti potrebe korisnika koje idu u tom smjeru.

26


Programi za stolno izdavatvo

Programi za stolno izdavatvo (Adobe PageMaker i InDesign,

Quark Xpress, Corel Ventura, Microsoft Publisher itd.)

omoguuju veliku fleksibilnost u sreivanju i kombiniranju

27


tekstualnih podataka i ilustracija (crtea, fotografija, table,

grafovi i sl.).

Razmaci meu slovima, rijeima, redovima ili paragrafima se

mogu precizno definirati, tekst se moe rasporediti oko slike i ili

u razliite stupce, a prisutne su funkcije za niz drugih

podeavanja i oblikovanja publikacije. Isti ti programi koriste se

u profesionalnim studijima za pripremu, tako da je danas

pripremu za tampanje mogue u potpunosti dovriti unutar

biroa. Ne ulazei u problem pripreme, koja bi zahtijevala

poseban prilog na tu temu, vano je rei da uz manje ili vie

problema moe kompletna priprema za tampanje broure ili

kataloga napraviti na raunarima pomou ve spomenutih

programskih alata.

Adobe Pagemaker u svojoj novoj verziji nudi vrlo dobru vezu s

ostalim programima, tako da je mogue maksimalno iskoristiti

drag and drop tehnologiju. Osim toga ovaj program

28


omoguava izradu Adobe Acrobat PDF dokumenta, koji je

postao standard u razmjeni elektronskih dokumenata na svim

platformama.

Unutar Windows okruenja ili Appleovog X operativnog

sistema, svi gore navedeni programi dobro komuniciraju i

jednostavno se koriste. Uz ovu posljednju ocjenu, da se

programi mogu jednostavno koristiti, a koju smo esto

spominjali do sada u tekstu, treba dati malo objanjenje.

Grafika okruenja su pojednostavnila rad sa operativnim

sistemima i razliitim programima i dali im slian osnovni izgled

i logiku koritenja, toliko da netko tko kree u rad sa raunarom

moe u vrlo kratkom roku dostii nivo poznavanja i koritenja

koji je dovoljan za neki uobiajeni nivo rada. No svi gore

navedeni programi su vrlo sloeni i za potpuno poznavanje svih

mogunosti, koje bi se koristile za neke specifine zadatke,

treba puno vie vremena.

29


Digitalne publikacije

Adobe Acrobat se vremenom razvio u zasebnu skupinu

programskih paketa koji su namijenjeni digitalnom publikovanju

podataka iz svih izvora. Raunar s instaliranim Acrobat

programskim paketom nudi mogunost pohranjivanja PDF

datoteka iz svih programa, pretvaranje skaniranih stranica u

tekst s zadranim izgledom stranice koritenjem OCR

tehnologije, automatsku izradu indeksa, pretraivanje PDF

dokumenata i druge mogunosti.

OCR tehnologija dostupna je i unutar drugih programskih

rjeenja ili zasebnih programa namijenjenih tom poslu. Jedan

od nama najpoznatijih je program Recognita koji je doao iz

Maarske zatim Iris. Programi nude mogunost pretvaranja

kompletnih stranica s njihovim izgledom i slikama u sve

poznate programe za obradu teksta i stolno izdalatvo.

30


Ovdje je potrebno naglasiti da je podruje digitalnih publikacija

u stalnom razvoju. Pojava itavog niza digitalno publiciranih

podataka je u porastu od knjiga (e-books) do novina i ostalih

publikacija koje su inae bile dostupne samo na papiru.

31


Programi za izradu multimedijskih prezentacija

Ova grupa programa je ona koja e se za sada u manjoj mjeri

koristiti u arhitektonskom birou, meutim veina arhitekata biti

e u nekom trenutku u kontaktu s ovim tipovima programa.

Iako programi za poslovne prezentacije kao to je PowerPoint

nude veliki broj mogunosti, pravi programi za izradu

multimedijskih prezentacija i programa, kao to je Adobe

Director, nude gotovo sve to nam je potrebno pri izradi

razliitih multimedijskih prezentacija, CD i DVD naslova, te

prezentacija za Internet. Program ovog tipa omoguava da sve

multimedijske elemente integriramo, interaktivno kontroliramo i

i pripremimo kao izvrni program. Karakteristika Director

programa je i njegovo izvravanje i na MAC raunarima. Novije

verzije programa Directora i Flasha, koji radi s vektorskim

elementima podravaju pripremu podataka za Internet koristei

tzv. Shockwave tehnologiju. Koristei dodatke (plugins) za

32


najpopularnije internet preglednike : Firefox, Microsoft Internet

Explorer ili Google Chrome mogue je multimedijske datoteke

pripremljene u Directoru ili Flashu pokretati unutar preglednika.

Prednost Flash je u malim dimenzijama velike koliine grafikih

podataka jer se radi o vektorskim podacima. Director i Flash

podaci na Internetu mogu biti interaktivni.

33


Programi za digitalnu montau video materijala

Programi za digitalnu montau video materijala, programi su

koji e biti u manjoj mjeri zastupljeni iz nekoliko razloga. Unos

video materijala i pretvaranje u digitalni oblik zahtjeva dodatne

komponente u raunaru. Takoer prenos iz digitalnog oblika na

video trake ili CD/DVD i sl. zahtjeva dodatne komponente koje

su vezane na video produkciju. Meutim na neprofesionalnom i

prezentacijskom nivou, tu vrstu programa mogue je vrlo dobro

iskoristiti za izradu vlastitih video montaa, i prezentacijskog

video materijala. Takoer razvojem digitalnog video zapisa

(DV) i raunarskih komponenti, i ova problematika pretvaranja

u/iz digitalnog zapisa omoguava tzv. stolnu ili kunu montau.

Takva televizijska montaa, ali i mnogo vie koristei razne

druge programe i digitalne efekte, mogua je s kvalitetnim

programskim paketom .

.

34


Kao jedan od najrasprostranjenijih programa za obradu video

sekvenci kako na PC tako i na MAC raunarima svakako je

program Premiere pro kompanije Adobe. Postoje i razni drugi

programi koji se bave montaom koji su razvijeni i na drugim

platformama, kao to su SpeedRazor, ili Avid Media Composer,

a sada rade i pod Windows operativnim sistemom.

.

ra čunar je postao nužna nadopuna čovjekovu djelovanju - č...

Documents