OTKRIJMO ZAJEDNO VREDNOTE HRVATSKE

Brendiranje Novog Zagreba

Mentor: Josip Jukić, profesor geografije

Projekt izradili:

Tea Matija Tolić

Margareta Vidiš

Blanka Barić

Ariana Knego

U Zagrebu, ožujak, 2009.

SADR Ž AJ

1.0. UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

2.0. POVIJEST NOVOG ZAGREBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

3.0. BUNDEK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

3.1. Bundek prije i nakon uređenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

3.2. Lokacija i dolazak do Bundeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

3.3. Događanja na Bundeku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

4.0. AVENUE MALL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

5.0. MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

6.0. VELESAJAM. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

7.0. NEDOSTATCI NOVOG ZAGREBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

8.0. ZAKLJUČCI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

1.0. UVOD

Cilj rada je bilo brendirati Novi Zagreb, prikazati ga kao kulturnu i

turističku destinaciju grada Zagreba te prikazati sve njegove pozitivne, ali i

negativne strane. Kako bi se brendirala neka destinacija prvo treba uvidjeti koje

su njezine komparativne prednosti. To znači da te prednosti treba usporediti sa

trendovima i drugim dijelovima grada ili neke zemlje te uvidjeti postoji li

negativna percepcija o destinaciji koju treba brendirati. No, brendiranje je

zapravo i potraga za pričom o jednoj destinaciji. Potrebno je osmisliti priču koja

oslikava identitet nekog kraja, a prije nego je prihvate turisti, ona mora zaživjeti

u stanovništvu toga kraja. Što zapravo donosi brendiranje? Učinci uspješnog

brendiranja vidljivi su u boljoj posjećenosti neke destinacije, jačoj potražnji za

proizvodima i uslugama te općem zadovoljstvu stanovništva tog područja.

Pozitivne i negativne strane Novog Zagreba ispitali smo anketom.

U anketi je sudjelovalo 124 ispitanika, odnosno 51 muškarac, što čini

41.1%, te 73 žene, što je 58.9%. Najviše je bilo osoba srednje stručne spreme,

zatim visoke stručne spreme, više stručne spreme, a najmanji broj osoba bio je

sa samo osnovnom školom. Važno je da su svi ispitanici u anketi sudjelovali

dobrovoljno te je anketa provedena uz nadzor mentora.

Anketa je sadržavala devet pitanja. Prije svega, ispitanike smo upitali za

spol, dob i stručnu spremu. Zatim su nam odgovorili što bi posjetiteljima

najradije pokazali u Novom Zagrebu, a što ne. Nakon toga su nam naveli

nedostatke Novog Zagreba (što im smeta i što bi voljeli promijeniti), a potom

istaknuli specifičnosti po kojima se Novi Zagreb razlikuje od drugih mjesta (po

čemu je poseban). U zadnjem pitanju, ispitanici su trebali ocjenama od 1 do 5

ocijeniti promet, sigurnost, trgovine, školstvo (kvaliteta, kvantiteta), kulturu,

slobodno vrijeme i zabavu te zelene površine.

Svi podatci su statistički obrađeni. Prvo su upisani u tablicu programa

Microsoft Excel. Nakon toga podatci su testirani Student T-test-om programskog

paketa SPSS vr. 11.5 (http://studentsttest.com/) te programom GraphPad InStat

3, GraphPad QuickCalc (http://www.graphpad.com/quickcalcs/index.cfm), uz

razinu značajnosti p<0.05. Vrijednost p (probability), odnosno vrijednost

vjerojatnosti govori je li razlika između uzoraka značajna ili slučajna. (Gonick i

Smith, 2005.)

2.0. POVIJEST NOVOG ZAGREBA

Temelj Novom Zagrebu bio je Predgrad Sava, naselje nadomak Zagrebu

na kraju Savske ceste. Nastao je tijekom 18. i 19. stoljeća kao naselje i

pristanište splavara i trgovaca drvom. Povezan je tramvajskom prugom sa

središtem Zagreba već 1891. Da bi se uveo red u dotadašnju divlju gradnju,

prouzročenu nekontroliranim naseljavanjem u Zagreb, u Trnju i na Trešnjevci

grade se dva planska naselja s obiteljskim kućama (Cvjetno naselje i naselje

Prve hrvatske štedionice). Razvoj započinje nakon preuređenja starog

željezničkog mosta preko Save, 1939. godine. Zagrebački velesajam se 1956.

godine preselio iz Savske ceste u nove paviljone, u Novi Zagreb. Godine 1957.

počinje izgradnja prvih velikih stambenih četvrti na južnoj obali Save. Prva su

naselja bila Savski Gaj i Zapruđe. Na površini gdje je 1953. godine popisano

samo 2 000 stanovnika niknuo je grad u kojem danas živi više od stotinu tisuća

stanovnika. Novi most preko Save u istočnom dijelu grada je izgrađen 1973.

godine. Pet godina kasnije, otvoren je novi ranžirni kolodvor južno od Novog

Zagreba, čime je rasterećen teretni željeznički promet kroz uže gradsko

područje. Tramvaj prvi put prelazi rijeku Savu 1979. godine, a nova tramvajska

pruga izgrađena je preko Mosta mladosti do naselja Sopot. 1981. godine

izgrađen je Jadranski most nedaleko od starog Savskog mosta. Dovršena je i

velika južna cestovna zaobilaznica. Time se Novi Zagreb dodatno povezao s

centrom grada i tako prestao biti prigradsko naselje te postao dio Grada Zagreba.

3.0. BUNDEK

3.1. BUNDEK PRIJE I NAKON UREĐENJA

U provedenoj anketi Bundek se jako često spominjao kao specifičnost

Novog Zagreba pa smo odlučili pisati o njemu. Osobe u zrelijoj dobi bi ga

pokazivali svim posjetiteljima jer se tako prisjećaju mladih dana i vremena koje

su provodili na tom prekrasnom jezeru. Mladima Bundek danas služi kao mjesto

za rekreaciju i opuštanje. Posebno je važan za roditelje jer su postavljena dva

velika igrališta s raznovrsnim penjalicama, ljuljačkama, toboganima i drugim

spravama. Manje igralište namijenjeno je uzrastu od 3-12 godina i na njemu su

jednostavnije sprave, dok je veće igralište, prilagođeno uzrastu od 12-18 godina,

sa zahtjevnijim spravama.

Bundek je osobito bio popularan 60-tih sve do sredine 70-tih godina.

Sredinom 80-tih godina kupanje je zabranjeno jer je voda bila zagađena, a

otvaranjem Jaruna potpuno je zapušten te se pretvara u močvaru.

Nalazi se južno od Save i centra te zapadno od Zapruđa. Podjelom iz

1999. godine pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb-istok.

Slika 1. Jezero Bundek prije uređenja

Slika 2. Most na Bundeku, prije uređenja

Slika 3. Dječje igralište na Bundeku, prije uređenja

Godine 2005. potpuno je preuređen u što je utrošeno više od sto milijuna

kuna. Prvi pomaci u uređenju počeli su akcijom Zrinjevca uz potporu stručnog

tima Šumarskog fakulteta i Udruge Bokci koji su tada iz jezera izvukli šezdeset

tisuća kubičnih metara glomaznog otpada. Uređivali su staze i ribnjake, orezivali

drveće, postavljali sanitarne čvorove i javnu rasvjetu. Na pedeset tisuća

četvornih metara livada posađeno je sto pedeset tisuća sadnica cvijeća.

Postavljeno je desetak drvetom obloženih sanitarnih čvorova, koji se u

potpunosti uklapaju u okoliš, a prilagođeni su i osobama s posebnim potrebama.

Za razliku od Jarunskog jezera, na Bundeku nema noćnih klubova. Od

ugostiteljskih objekata radi samo jedan, za nužnu okrjepu. Tu je također i

botanički vrt, koji je po prijedlogu PMF-a, zauzeo površinu tri hektara i na taj

način oplemenio posavsku floru. Kasnije je postavljen i svojevrstan amfiteatar

na kojem se održavaju zagrebački ljetni festivali.

Većinu radova na uređenju izvele su tvrtke u vlasništvu grada. Ostatak

sadržaja hrvatska Vlada je prepustila građanima da odluče preko internet-anketa.

Oni su izrazili želju za skate i bike parkovima, boćalištima, osvijetljenim

šetalištima, dječjim igralištima, terenima za odbojku, košarku, rukomet,

nogomet, baseball i prvom solarnom kućom („Sunčicom“) u kojoj će se nuditi

zagrebački specijaliteti. Većinu tih sadržaja Vlada je ostvarila te je tako Bundek

postao jedan od najposjećenijih objekata grada Zagreba.

Slika 4. Jezero Bundek nakon uređenja

Slika 5. Most na Bundeku, nakon uređenja

Slika 6. Dječje igralište na Bundeku, nakon uređenja

Slika 7. Staza za šetanje na Bundeku, nakon uređenja

3.2. LOKACIJA I DOLAZAK DO BUNDEKA

Javnim prijevozom do Avenue mall-a i MSU

AUTOBOSNI KOLODVOR – AVENUE MALL, MSU

-tramvajem broj 7 (SAVSKI MOST) 9 stanica, silazak u Sigetu-tramvajem broj 6 (SOPOT) 8 stanica, presjedanje na tramvaj broj 14 (MIHALJEVAC) ili broj 7 (SAVSKI MOST) 1 stanicu, silazak u Sigetu-tramvajem broj 8 (ZAPRUĐE) 4 stanice do Mosta mladosti, presjedanje na tramvaj 7 (SAVSKI MOST), silazak na 5. stanici

AUTOBISNI KOLODVOR

Držićeva

Slavonska

Folnegovićevo naslje

Most mladosti

ZAPRUĐE

SOPOT Središće Utrina SIGET

TRG BANA J. JELAČIĆA – AVENUE MALL, MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI

-tramvajem broj 14 (ZAPRUĐE) , silazak na 15. stanici u Sigetu-tramvajem broj 17 (PREČKO) 10 stanica, presjedanje na tramvaj broj 14 (ZAPRUĐE) ili 7 (DUBRAVA) na Savskom mostu, vožnja do Sigeta 5 stanica-tramvajem broj 6 (SOPOT) 13 stanica do Sopota, presjedanje na tramvaj Broj 7 (DUBRAVA) ili broj 14 (ZAPRUĐE), vožnja 1 stanicu do Sigeta

TRG BANA JOSIPA JELAČIČA

Frankopanska

Trg m. Tita Zrinjevac

Branimirova Vodnikova

Studenski GLAVNI Branimir centar KOLODVOR tržnica

AUTOBUSNI Zagrepčanka KOLODVOR

Učiteljski fakultet Držićeva

VjesnikSlavonska

Prisavlje

Folnegovićevo Veslačka naselje

Most mladosti SAVSKI MOST

Jadranska avenija SIGET Središće ZAPRUĐE

Savski Trnsko Velesajam SOPOT UtrinaMost

GLAVNI KOLODVOR – AVENUE MALL, MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI

-tramvajem broj 6 (SOPOT) vozit se 11 stanica pa presjesti na broj7 (SAVSKI MOST) ili 14 (MIHALJEVAC) i sići stanicu poslije u Sigetu-tramvajem broj 13(ŽITNJAK) ili broj 6(ČRNOMEREC) vozit se 2 stanice do Trga bana Josipa Jelačića pa uzeti broj 14(ZAPRUĐE) i sići nakon 15

stanica u Sigetu-busom broj 108 (SAVSKI MOST), 166 (DONJI DRAGONOŽEC), 218 (SAVICA- BOROVJE), 219 (SLOBOŠTINA), 220 (DUGAVE), 221 (TRAVNO) ili 234(KAJZERICA-LANIŠTE) 3 stanice

TRG BANA JOSIPA JELAČIČA

Frankopanska

Trg m. Tita Zrinjevac

Branimirova Vodnikova

Studenski GLAVNI Branimir centar KOLODVOR tržnica

AUTOBUSNI Zagrepčanka KOLODVOR

Učiteljski fakultet Držićeva

VjesnikSlavonska

Prisavlje

Folnegovićevo Veslačka naselje

Most mladosti SAVSKI MOST

Jadranska avenija SIGET Središće ZAPRUĐE

Savski Trnsko Velesajam SOPOT Utrinamost

BROJ LINIJE

TERMINAL VRIJEME POLASKARADNI DAN SUBOTA NEDJELJA

PRVI ZADNJI SLIJED PRVI ZADNJI SLIJED PRVI ZADNJI SLIJED6 Črnomerec 04:44 23:28 6-13

min04:44 23:30 8-13

min05:40 23:32 9-14

minSopot 04:42 23:27 04:36 23:35 05:40 23:337 Savski most 04:48 00:14 6-13

min04:48 00:12 9-15

min05:45 00:14 11-16

minDubrava 03:56 23:24 03:57 23:20 04:56 23:268 Mihaljevac 04:42 23:28 10-14

min04:42 23:25 10-14

min05:45 23:24 10-14

minZapruđe 04:48 23:35 04:48 23:32 05:51 23:3114 Mihaljevac 04:40 23:31 7-13

min04:40 23:27 8-13

min05:40 23:25 9-13

minZapruđe 04:37 23:29 04:40 23:27 05:40 23:2417 Prečko 04:46 23:25 6-10

min04:45 23:25 8-15

min05:42 23:25 9-15

minBorongaj 04:44 23:33 04:53 23:18 05:50 23:19http://www.zet.hr/tramvaj/dnevni.aspx http://www.zet.hr/media/19550/ivr%20-%20dnevne%20tramvajske%20linije.jpg

JAVNI PRIJEVOZ DO BUNDEKA

GLAVNI KOLODVOR – BUNDEK-tramvajem broj 6 (SOPOT) 11 stanica do Sopota, šetnja do Bundeka 5 minuta-busom 108 (SAVSKI MOST), 166 (DONJI DRAGONOŽEC), 218 (SAVICA- BOROVJE), 219 (SLOBOŠTINA), 220 (DUGAVE), 221 (TRAVNO) ili 234 (KAJZERICA-LANIŠTE) 3 stanice, kratka šetnja do Bundeka

AUTOBUSNI KOLODVOR – BUNDEK- tramvajem 6 (SOPOT) 8 stanica do Sopota, šetnja do Bundeka 5 minuta- tramvajem 7 ( SAVSKI MOST) 9 stanica, šetnja do Bundeka 5 minuta

TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA – BUNDEK-tramvajem broj 14 (ZAPRUĐE) 15 stanica, silazak u Sigetu, šetnja do Bundeka 5 minuta

3.3. DOGAĐANJA NA BUNDEKU

Otkada je od zapuštene močvare Bundek postao jedna od glavnih oaza

mira u Zagrebu, organizatori odabiru upravo Bundek kao lokaciju raznih

manifestacija.

Od uređenja, ondje se tradicionalnim piknikom obilježavaju ˝Dani Novog

Zagreba˝. Zahvaljujući improviziranom amfiteatru, u te dane na Bundeku se

mogu zateći razni glazbeni izvođači te nastupi raznih glumačkih grupa. Povod

ovim promjenama je nezaustavljiva ekspanzija Novog Zagreba, koji prestaje biti

˝zagrebačka spavaonica˝ i počinje se aktivno uključivati u kulturni život Grada

Zagreba.

Također je bio domaćin prvom zagrebačkom ˝Rujanfestu˝ koji je nastao po

uzoru na poznati münchenski ˝Oktoberfest˝. U sedam festivalskih dana, koliko

traje “Rujanfest”, Bundek postaje glavno odredište za zabavu i opuštanje

cijelom gradu Zagrebu. Za vrijeme trajanja ˝Rujanfesta˝ na Bundeku je bio

postavljen najveći zabavni park u cijeloj Hrvatskoj u kojem su uživali

posjetitelji svih uzrasta.

O novom ruhu Bundeka mogli su odlučivati i građani. Anketom su

izabrali da se oko jezera postavi staza za trčanje i rekreaciju. Upravo to

omogućuje Bundeku da bude lokacija za još jednu manifestaciju. Svake godine

se tradicionalno za sve mlade, učenike osnovnih i srednjih škola te studente iz

cijele Hrvatske, održava velika sportska manifestacija, ˝Kros Sportskih novosti˝.

Okupljeni mladi iz cijele Hrvatske uz zabavu i smijeh oživljavaju sportski duh

Novog Zagreba i bore se za nagrade.

Jedna od najvažnijih i najomiljenijih manifestacija održavanih na Bundeku je

Floraart. To je međunarodna hortikulturna izložba koja se tradicionalno, počevši

od preuređenja Bundeka, održava u sklopu obilježavanja dana Grada Zagreba.

Tradicija ove izložbe seže još od davne 1891. godine, a na Bundeku je dobila

jednu potpuno novu dimenziju. Na čak trideset hektara izložbenog prostora, s

cvijećem, drvećem i biljnim materijalom, ta se izložba po prvi puta našla na

otvorenom.

Bundek je nakon uređenja zasigurno pridonio posjećenosti i popularnosti

tog dijela grada. Raznim manifestacijama održavanim na Bundeku, Novom

Zagrebu udahnuo se novi život.

(http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=95009

http://naslov.hr/novosti_hrvatska/

Dani.Novog.Zagreba.na.Bundeku.od.5..do.6..rujna/komentari/jefig

http://www.novi-zagreb.info/step.jsp?page=6456

http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=317373)

4.0. AVENUE MALL

Na temelju provedene ankete, uz Bundek, najviše ispitanika bi posjetitelju

pokazalo novoizgrađeni trgovačko-poslovni centar Avenue Mall. Otvoren je

krajem kolovoza 2007. u Sigetu. Nalazi se na raskrižju Avenije Dubrovnik i

Avenije Većeslava Holjevca. U sklopu centra, na 26 000 m2, nalazi se mnoštvo

trgovina, kafića, restorana te multiplex kino s devet kino dvorana. Centar se

prostire na tri kata i u sklopu njega nalaze se tri nivoa podzemne garaže.

Rezultati ankete pokazuju da građani Novog Zagreba zamjeraju svojoj četvrti

manjak mjesta za izlazak mladih te je zbog toga taj centar dobio na važnosti.

Zbog velikih mogućnosti unutar centra, Avenue Mall je stekao veliku

popularnost te postao glavno mjesto za izlazak u Novom Zagrebu. Kina su

zasigurno povećala posjećenost. U Avenue Mall-u sve generacije mogu pronaći

zabavu, obaviti kupovinu te ugodno provesti slobodno vrijeme u ugodnoj

atmosferi ugostiteljskih objekata.

5.0. MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI

Nakon dugogodišnjeg nastojanja da se Muzej smjesti u prikladniji prostor,

godine 1998. donesena je odluka o izgradnji novog muzeja na novozagrebačkoj

lokaciji na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik.

U ljeto 1999. na nacionalnom arhitektonskom natječaju izabrano je rješenje

arhitekta Igora Franića.

Muzej zauzima ukupnu površinu od 14 500 m2, od čega je za izložbene

prostore predviđeno 4 800 m2. Njegova sjeverna strana, okrenuta prema

gradskom parku jezera Bundek, predviđena je za izložbe na otvorenom.

Prizemlje je u potpunosti namijenjeno raznovrsnim sadržajima za posjetitelje -

od muzejskog dućana, dječje radionice, knjižnice sa čitaonicom, do manjeg

izložbenog prostora, restorana i multimedijalne dvorane.

Na katovima Muzeja nalaze se izložbeni prostori koji pružaju raznolike

mogućnosti za izlaganje i prezentaciju i najzahtjevnijih izložbenih projekata. U

podzemnoj etaži su prostori za prihvat umjetnina, audiovizualni studio, pomoćni

prostori tehničkih službi i restauratorske radionice.

Prilikom otvorenja nove zgrade Muzeja, koje je najavljeno za 2009.

godinu, publici će prvi put biti predstavljen cjelovit fundus Muzeja suvremene

umjetnosti autorskom koncepcijom stalnog postava Nade Beroš i Tihomira

Milovca, viših kustosa MSU-a, pod nazivom "Zbirke u pokretu". Predstavljanje

«Zbirki u pokretu» temelji se na pretpostavci kako je moguće razvrstati

umjetnička djela sakupljena u Zbirkama MSU-a u proteklih pedesetak godina

(oko 9000 umjetničkih djela hrvatskih i inozemnih umjetnica i umjetnika) prema

bitnoj razlici koju ta djela uspostavljaju spram svijeta umjetnosti i svijeta života.

Uzimajući u obzir kriterij dominantnog iskaza u pojedinom umjetničkom djelu

izbor iz fundusa MSU predstavlja se kroz prizmu pet velikih cjelina.

Integralni dio Zbirki u pokretu predstavljaju mjesta proširivanja znanja koje

autori nazivaju edukacijske točke. Raspoređene su na sve tri etaže postava,

različitih su oblika, formata i sadržaja. One su statične i mobilne, opremljene

«niskim» i «visokim» tehnologijama, od knjiga i tekstova, zidnih legendi, preko

audio vodiča do računalnih interaktivnih ekrana, a obraćaju se različitim dobnim

skupinama i različitim tipovima posjetitelja, kao i posjetiteljima s posebnim

potrebama.

Osim stalnog postava inozemne i domaće kolekcije suvremene umjetnosti,

publika će moći uživati u raznovrsnim sadržajima Muzeja, od povremenih

velikih izložbi, filmskih projekcija, kazališnih predstava i koncerata do

predavanja, prezentacija i dječjih igraonica.

( www.msu.hr , 26.ožujka 2009. 22.30)

6.0. VELESAJAM

Zagrebački Velesajam je povijesna institucija koja datira od daleke 1242.

godine, kada je Grad Zagreb dobio pravo održavanja sajmova. Danas je vodeći

sajam regije i jedan od 11 najvećih sajmova na svijetu, kojeg godišnje posjeti

oko milijun ljudi. Od 1925. godine Zagrebački je velesajam jedan od članova

Union of International Fairs, a 1956. godine preseljen je na drugu obalu Save.

Prostire se na 505.000 metara kvadratnih, od kojih zatvoreni izložbeni dio čini

180.000 metara kvadratnih, a suvremena infrastruktura omogućuje sajamske

aktivnosti i u zimskim mjesecima. U okviru sajamskog prostora su pošta, banka,

kurirske službe, špediteri, restorani, putničke agencije i drugi uslužni sadržaji

neophodni za sajamsko poslovanje. Osim sajamskih priredbi tu se održavaju i

međunarodni kongresi, savjetovanja i simpoziji. Svake godine održava se više

od dvadeset pet specijaliziranih priredbi, na kojima sudjeluje oko 7.000 ulagača

iz Hrvatske i ostatka svijeta. Najpoznatiji takav sajam je Jesenski međunarodni

zagrebački velesajam.

(http://www.zv.hr/onama/povijest_hr.html,

http://www.zv.hr/onama/brojke_hr.html,

http://www.zv.hr/sajmovi/index_hr.html)

7.0. NEDOSTACI NOVOG ZAGREBA

Prema anketi, najveći nedostatak Novog Zagreba je ispalo „Smetlište

Jakuševac“. To je zapravo odlagalište otpada Prudinec u kvartu Jakuševcu.

Zadnjih godina se po medijima dosta pričalo o zatvorenju i mogućoj eksploziji

radi gomilanja plina metana. Prudinec namjeravaju zatvoriti 2010., no to ne

predstavlja rješenje samog problema već privremenu odgodu.

Drugi nedostatak je nesređenost pothodnika. Većina pothodnika nije

prilagođena za starije osobe, invalide, bicikliste i majke s kolicima. Pothodnici

su također nedovoljno osvijetljeni i bez ikakvog nadzora i kontrole policije. To

je još jedan od razloga zašto ga građani uglavnom izbjegavaju. Stanje bi se

moglo poboljšati ugradnjom rampi za invalide te ugradnjom nadzornih kamera

kako bi se građani sigurnije osjećali.

Veliko nezadovoljstvo građani su iskazali po pitanju zgrada. Vanjski

dijelovi zgrada svojim izgledom, što radi oštećenja, što radi dotrajalosti, lomova,

neispravnosti, različitih grafita itd., nagrđuju opći izgled ulice i same četvrti.

Ukoliko je to moguće, najdotrajalije bi trebalo preurediti, a ostatak barem

adekvatno održavati.

Slika 8. Problem parkiranja automobila u Novom Zagrebu

Slika 9. Zgrade u Sopotu

Slika 10. Zgrade u Sopotu

Slika 11. Ulaz u pothodnik u Sopotu

Slika 12. Pothodnik u Novom Zagrebu

Slika 13. Tramvajska stanica u Novom Zagrebu

Slika 14. Okoliš u Sopotu

8.0. ZAKLJUČCI

Općepoznato je da je Novi Zagreb manje razvijen, manje popularan i

manje posjećen od razvikanog centra i popularnijeg zapadnog dijela Zagreba.

Anketa zorno prikazuje da stanovnici Novog Zagreba nisu nezadovoljni

kvalitetom života u svojoj četvrti, dapače. Ističu više pozitivnih strana, nego li

negativnih. Negativne naravno postoje, ali stanovnicima nisu značajne niti

presudne da bi se odlučili preseliti u neki drugi dio grada. Ističu da je prometni

položaj vrlo povoljan, što dokazuje prosječna ocjena od 3.6. Iako je učestalo

mišljenje stanovnika iz ostatka dijelova grada da nema dovoljno zelenila i

parkova u Novom Zagrebu, njegovi stanovnici tvrde suprotno. Oni su zelenilo i

parkove u svojoj četvrti ocijenili prosječnom ocjenom 3.7 ( kod mlađe

populacije je ocjena nešto niža, a kod starije viša). Ono oko čega su se

stanovnici svih uzrasta složili jest da adekvatne zabave za mlađu populaciju u

Novom Zagrebu uistinu nema odnosno da je broj noćnih klubova i kafića za

mlade vrlo malen. Ugostiteljski objekti koji malo popravljaju prosjek jesu

upravo oni u sklopu Avenue Mall-a. Stanovnici također ističu da je kulturni

život u Novom Zagrebu veoma slab jer se svodi samo na manifestacije

održavane na Bundeku i Velesajmu. Zato smatraju da je izgradnja nove zgrade

Muzeja suvremene umjetnosti veliki plus u daljnjem kulturnom razvoju i

reklamiranju Novog Zagreba. Školstvu ne zamjeraju mnogo, smatraju da je

škola, što osnovnih što srednjih, dosta i da kvalitetom mogu konkurirati školama

iz ostalih dijelova grada. Još jedna dobra strana Avenue Mall-a, kojega svi ističu

kao jedan od najvećih pluseva Novog Zagreba, je ta što je odlazak u kupovinu

prestao biti usmjeren na uži centar grada i time osigurao bržu i jednostavniju

kupovinu stanovnicima Novog Zagreba i okolnih četvrti.

Svi navedeni faktori pridonose razvoju i oživljavanju Novog Zagreba i

drže ga ukorak s ostatkom grada.