radna terapija.ppt
TRANSCRIPT
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
1/20
Radna terapija
Prof. Dr. sc. Milorad Jevti
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
2/20
Radna terapija
Radna terapija predstavlja doziranu i
kontrolisanu primenu pojedinih radnji i
postupaka usmerenu brem uspostvljanjufunkcionalne i radne sposobnosti obolele ili
povredjene osobe. Radnu terapiju propisuje
lekar a sprovodi je radni terapeut
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
3/20
Radna terapija
Radna terapija ima viestruki znaaj i u
pojedinim fazama osposobljavanja
invalidne osobe, predstavlja nezamenljivumetodu medicinske rehabilitacije. Posebni
znaaj je uspostavljanje koordinacije i
automatizacije motorike funkcije ake, a zaije je stvaranje, u novoj motorikoj emi,
'potrebno pokret ponoviti milion puta
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
4/20
Radna terapija
Program kineziterapije zbog svog monotog delovanja esto
puta je nedovoljan da to dovede do kraja. U programu
radne terapije, pacijent izvodi iste te pokrete, ali u cilju da
se dodje do izrade nekog odredjenog predmeta za koji je
pacijent motivisan. Na ovaj nain invalidna osoba ujedno
osea zadovoljstvo, dobija na sigurnosti, to je osnovni
momenat za psihosocijalnu adaptaciju-prilagodjavanje na
invalidnost. Radna terapija na taj nain predstavlja uvod uprofesionalnu rehabilitaciju.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
5/20
Radna terapija-podela
zabavno - okupaciona,
funkcionalna i
predprofesionalna.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
6/20
Okupaciono -zabavna radna
terapija Okupaciono -zabavna radna terapija podrazumeva
najprostije radne aktivnosti u postleji, u
prostorijama za odmor ili u prostorijama radneterapije, a cilj je da se pacijent odvoji od
svakodnevnih razmiljanja o svojoj bolesti i
uspostavi psihika relaksacija. Od radnih
aktivnosti koriste se: pletenje, rad na razboju,opletanje raznih predmeta (flaa, vaza, balona i sl)
sa pruem, najlonom, rafijom, izrada tapiserija
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
7/20
Funkcionalna radna terapija
Funkcionalna radna terapija podrazumeva
prilagodjene aktivnosti u radnoj terapiji radi
vraanja i razvijanja telesnih funkcijainvalida: poveanje pokretljivosti zglobova,
razvijanje koordinacije pokreta i motorne
spretnosti, spreavanje nastanka kontrakturai neeljenih pokreta i njhova korekcija ako
se pojave.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
8/20
Predprofesionalna radna
terapija Predprofesionalna radna terapija se sprovodi u
specijalizovanim ustanovama-centrima za
predprofesionalnu rehabilitaciju. Ovde jeinvalidna osoba na "probnom radu", kako bi se na
osnovu aktivnosti na specifinim zadacima moglo
zakljuiti da li je pripremljena za ukljuivanje u
proizvodnju odnosno zapoljavanje naodgovarajuim radnim mestima
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
9/20
Profesionalna rehabilitacija
Pod profesionalnom rehabilitacijom prema preporuci
Me|unarodne organizacije rada (ILO) podrazumeva se
koordiniran i kontinuiran proces rehabilitacije, koji prua
mogunost profesionalne orjentacije, obuavanja i
selektivnog zapoljavanja invalidne osobe. Za ovo je
potrebno angaovanje odgovarajuih slubi (medicinska i
socijalna sluba, sindikalne organizacije radnika i dr) koje
imaju zadatak da omogue invalidnoj osobi da se zaposli ida se zadri na odabranom radnom mestu.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
10/20
Uticaj invalidnosti na radnika
Prema Allan-u (l958) rad je, esto, osnovno merilo
ekonomskog i drutvenog statusa. Zaposlenje i
ekonomska nezavisnost su bitni elementi udoivljavanju oseanja line sposobnosti, ponosa,
samopotovanja, oseaja sigurnostii i oseanja da
sam sebe vidi kao korisnog lana drutvene
zajednice i porodice. Status nezavisnosti jeistovremeno i dokaz da je jedna osoba odrasla i da
je kompletno ulkjuena u zajednicu.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
11/20
Uticaj invalidnosti na radnika
U okviru rehabilitacijskog tima, poredostalih lanova, savetnik za izbor zanimanja
je kljuna karika u procesu postizanjamaksimalnog radnog kapaciteta invalidneosobe. On pomae pacijentu da shvati svojdeficit i da korektnom evaluacijom
preostalih mogunosti prihvati realistikicilj i planiranje selektivne obuke i kasnijegzapoljavanja.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
12/20
Uticaj invalidnosti na radnika
Poetak profesionalne rehabilitacije treba planirati
tako, da pacijent ne shvati od samog poetka, da
takvo planiranje ne znai nita drugo nego stalnostnjegove invalidnosti. S druge strane, upuivanje
pacijenta na profesionalnu rehabilitaciju, znai da
da lekar oekuje da e se njegovo stanje popraviti
pa to moe delovati kao pozitivan doivljaj ipodizanje samosigurnosti i motivacije invalidne
osobe.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
13/20
Uticaj invalidnosti na radnika
Profesionalna rehabilitacija posmatra itavu
linost pacijenta, a ne samo njegovu fiziku
invalidnost. Savetnik za izbor zanimanja je duanda nastoji pomoi invalidnoj osobi, na temelju
njenih preostalih sposobnosti i zahteva radnog
procesa za koji pacijent ima interesovanje. Kako
bi to moglo da se upotpunosti usaglasi, potrebno jepreostale sposobnosti invalida kompleksno
evaluirati uz pomo savremenih metoda.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
14/20
Evaluacija preostalih
sposobnosti invalidne osobe Evaluacija radnih sposobnosti se zasniva specifinim
tehnikama prikupljanja, analiziranja i interpretiranja
profesionalno znaajnih podataka, a u cilju pomaganja
pacijentu da razvije i pobolja svoj realni plan radnogosposobljavjanja. Ovde spadaju informacije o procesu
rada, obrazovanju, vebanju i posebnim sferama
interesovanja pacijenta (hobiji pacijenta). Rezultati
profesionalne evaluacije se dovode u vezu sa medicinskim,psiholokim i socijalnim podacima i tako se stvara baza, za
odredjivanje radnog potencijala invalidne osobe.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
15/20
Evaluacija preostalih
sposobnosti invalidne osobe Ova faza evaluacije se obavlja na odeljenjima rehabilitacije
(radna terapija) i u takozvanim zatitnim radionicama. Za
ocenjivanje se koristi radni uzorak. Radni uzorci
predstavlaju jasno definisane radnje koje invalid treba dasavlada u procesu evaluacije. Uvek se uzorci formiraju
tako da se ide od prostijih zadataka ka sloenijim. Ovaj
proces traje od dve do tri nedelje kada se sem posmatranja
invalida u radnom prosecu moe pratiti i njegovoprilagodjavanje u uslovima radne sredine, uticaj radne
sredine na invalida, odnos prema ostalim uesnicima u
radnom procesu, privikavanje na radna optereenja i dr.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
16/20
Evaluacija preostalih
sposobnosti invalidne osobe U sledeoj etapi, nakon ove kompleksne analize,
potrebno je pravilno usmeriti invalida u smislu
profesionalne orjentacije i pomoi mu u izborunovog zanimanja, uzimajui u obzir sve relevantne
pokazatelje: procena preostalih funkcionalnih
sposobnosti invalidne osobe, intelektualne
sposbonosti, motivaciju, sklonost i interesovanjeza odredjeni posao, kao i procena spretnosti i
umenosti u obavljanju radnih zadataka.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
17/20
Evaluacija preostalih
sposobnosti invalidne osobe Nakon te faze potrebno je profesionalno
obuavanje invalidnih osoba. Ova faza predstavljadokvalifikaciju ili prekvalifikaciju invalidneosobe. Proces treba da ima elementeosposobljavanja kao i za zdrave osobe, a to znai,treba ga sprovoditri u kolama i radionicama nastandardnim mainama, jer su to zahtevi, koji
omoguavaju invalidu da se lake privikne nauslove, kada bude postao aktivni lan u radnom
proces
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
18/20
Selektivno zapoljavanje
invalidnih osoba rad pod obinim uslovima u radnoj
organizaciji;
rad pod posebnim uslovima"zatitneradionice";
rad na "sic" (runi rad kod kue);
rad u kooperativnim organizacijama.
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
19/20
Naini zapoljavnja
1) kvotni sistem - kada drava zakonomobavezuje poslodavce da prime odredjeni procenatinvalida (l-5%),
2) volonterski sistem - ovaj sistem ne obavezujeposlodavce da zaposle invalidne osobe, ali ako ihzaposle imaju materijalnu stimulaciju,
3) meoviti sistem - koji podrazumeva sintezuprva dva i predvidja obaveznu materijalnustimulaciju preduzea koja zapoljavaju invalidneosobe
-
8/14/2019 Radna terapija.ppt
20/20
Zavrna faza, zapoljavanja
invalidnih osoba Zavrna faza, zapoljavanja invalidnih osoba, je praenje
rehabilitovane invalidne osobe, dok se ne potvrdi da se
invalidna osoba prilagodila na svom novom radnom mestu
ili je potrebno otkloniti eventulane tekoe u njenojadaptaciji. U nekim sluajevima izgleda da je rad glavna
potreba nekih osoba kako bi osetile da su i dalje ive i da je
vredno dalje iveti. Njihov lini i drutveni ivot moe i
dalje biti poremeen, ali oni maju dovoljno zadovoljstva odrada i samim tim su produktivne i drutveno prihvatljive
osobe. Najbolje ovakvu postavku ilustruje Marksova
misao:"rad je stvorio oveka i rad ga odrava"