radni list: 1 - opasnosti pri radu sa strojevima i drugom ... · radni list 1 – opasnosti pri...

Radni list 1 – Opasnosti pri radu sa strojevima i drugom radnom opremom

1 | S t r a n i c a

Sekcija za električnu energiju Sekcija za željezo i metal Sekcija za strojeve i sigurnosne sustave

ISSA Sekcija za željezo i metal Opća ustanova za osiguranje od nesreća Ured za međunarodnu suradnju Adalbert-Stifter-Strasse 65 1200 Beč • Austrija

ISSA Sekcija za električnu energiju Stručna udruga za elektro-tekstilnu i finu mehaniku Gustav-Heinemann -Ufer 130 50968 Köln • Njemačka

ISSA Sekcija za strojeve i sigurnosne sustave Dynamostrasse 7-11 68165 Mannheim • Njemačka

Identifikacija i procjena rizika

Radni list: 1

- Opasnosti pri radu sa strojevima i drugom radnom opremom ISBN 978-3-941441-36-1

Cilj ovog radnog lista je opisati zahtjeve procjene rizika pri radu sa strojevima i drugom radnom opremom. Strukturiran je na sljedeći način:

1. Osnovne informacije 2. Procjena rizika i donošenje mjera

Korak 1: Identifikacija opasnosti Korak 2: Određivanje i procjena rizika Korak 3: Određivanje i provođenje mjera

1. OSNOVNE INFORMACIJE: Proizvođači su dužni pridržavati se sigurnosnih zahtjeva prilikom diza niranja i konstruiranja strojeva (prije njihovog stavljanja na tržište); (Direktiva o strojevima 2006/42/EC)

CE oznaka na strojevima potvrđuje da je stroj izrađen u skladu sa svim relevantnim Direktivama. Ako ne postoje specifične direktive sa zahtjevima za proizvođača opreme za rad, primjenjuju se odredbe Direktive o općoj sigurnosti proizvoda 2001/95/EC

Poslodavci su dužni odabrati i staviti na raspolaganje strojeve/radnu opremu koja odgovara namjeni i specifičnim radnim uvjetima kako bi je radnici mogli koristiti bez štetnog utjecaja na sigurnost i zdravlje. Obvezna dokumentacija prilikom kupovine stroja:

● EC deklaracija o sukladnosti ● CE oznaku ● upute i nacrti, ( moraju sadržavati sve podatke navedene u Direktivi o strojevima) ● priručnik s uputama za rad (koji uključuje i preostali rizik na hrvatskom jeziku).

2. PROCJENA RIZIKA: Procjena rizika uzrokovanih strojevima i drugom radnom opremom dio je procjene radnog mjesta prema zahtjevima Direktive 89/391/EEC.

Korak 1: Identifikacija opasnosti Opasnosti koje mogu proizaći iz uporabe strojeva i radne opreme moraju se identificirati. Korak 2: Određivanje i procjena rizika Rizik od nesreća se određuje na temelju čimbenika „težina oštećenja“ i “vjerojatnost oštećenja“. Korak 3: Određivanje i provođenje mjera Mjere moraju, u najvećem opsegu, imati za cilj uklanjanje ili smanjenje opasnosti. Ako to nije moguće, potrebno je osigurati odgovarajuću zaštitnu opremu. Moguće preostale opasnosti moraju biti prevenirane mjerama koje su vezane uz radnika (osposobljavanje, OZO, upute).

Za identifikaciju opasnosti potrebno je prikupiti sljedeće informacije: Postojeća pravila i uputa o korištenju strojeva i druge radne opreme; Upute proizvođača za stroj s podacima o preostalom riziku; Evidencije ozljeda na radu i profesionalnih bolesti; Znanja i iskustva o opasnostima kojima su izloženi radnici; Specifični uvjeti radnog mjesta. Identifikacija opasnosti mora uključiti sve faze radnog ciklusa stroja/radne opreme,


2 | S t r a n i c a

1. Identifikacija opasnosti Kontrolna lista za identifikaciju opasnosti za stroj, uređaj ili radnu opremu broj lista: 01 Naziv stroja, uređaja ili opreme Organizacijska jedinica:

Vrsta opasnosti Opis opasnosti Utvrđena

izloženost radnika Mogućnost smanjenja

opasnosti Opis DA NE DA NE

Mehaničke

Nezaštićeni pokretni dijelovi stroja, npr. rezanje / šivanje, hvatanje, drobljenje, sječenje

Dijelovi s opasnim površinama, npr. rubovi, šiljati dijelovi, oštrice, hrapave

Pokliznuća , spoticanja, padovi, uganuća, padovi s visine

Nekontrolirani dijelovi u pokretu, npr. naginjanje, njihanje, kotrljanje, izbacivanje dijelova/tereta

Pokretna transportna/radna oprema, npr. sudaranje, gaženje, padovi

Električna struja

Kontakt s dijelovima pod naponom Indirektni napon dodira (uzemljenje) Električni luk Statički elektricitet

Toplinske Vrući medij/ površina Hladni medij/ površina

Buka Izloženost iznad graničnih vrijednosti (iz okoline, od susjednih strojeva)

Vibracije Vibracije na cijelo tijelo Vibracije na ruke-šake

Mikroklimatski uvjeti

Izvor toplinskih zračenja

Izvor povećane vlažnosti Izvor povećanog strujanja zraka Rad na otvorenom

Rasvjeta Nedovoljna rasveta na mjestu rada

Zračenja Neionizacijsko Ionizacijsko

Opasne tvari

Prašine, pare, aerosoli, tekućine Biološke tvari Eksplozivne tvari Zapaljive tvari

Ergonomija

Nedovoljno prostora oko stroja Rukovanje teškim predmetima Ponavljajući pokreti Statičan položaj tijela Ergonomski zahtjevi za ljevake

Osposobljavanje, upute

Nije provedeno osposobljavanje za siguran rad Nedostatak pisanih uputa Nedostatak oznaka upozorenja

Kombinacija specifičnih opasnosti

Napomene:

Lista se radi za svaki stroj ili grupu strojeva kao i određivanje ostatka rizika


3 | S t r a n i c a

2. PROCJENA OSTATKA RIZIKA (OD NASTANKA OZLJEDA NA RADU i PROFESIONALNIH OBOLJENJA) Procjenjivanje rizika se provodi u skladu s Matricom procjene rizika prema općim kriterijima razine rizika iz Priloga I. Pravilnika o izradi procjene rizika (Narodne novine br. 112/14). 1. Vjerojatnost:

1. Malo vjerojatno Ne bi se trebalo dogoditi tijekom cijele profesionalne karijere radnika.

2. Vjerojatno Može se dogoditi samo nekoliko puta tijekom profesionalne karijere radnika.

3. Vrlo vjerojatno Može se ponavljati tijekom profesionalne karijere radnika

2. Posljedice (veličina posljedica – štetnosti):

1. Malo štetno Ozljede i bolesti koje ne uzrokuju produženu bol (kao npr. male ogrebotine, iritacije oka, glavobolje itd.).

2. Srednje štetno Ozljede i bolesti koje uzrokuju umjerenu, ali produženu bol ili bol koja se povremeno ponavljaju (kao npr. rane, manji prijelomi, opekotine drugog stupnja na ograničenom dijelu tijela, dermatološke alergije itd.).

3. Izrazito štetno Ozljede i bolesti koje uzrokuju tešku i stalnu bol i/ili smrt (kao npr. amputacije, komplicirani prijelomi, rak, opekotine drugog ili trećeg stupnja na velikom dijelu tijela itd.).

3. Matrica procjene rizika:

Vjerojatnost Veličina posljedica (štetnosti)

Malo štetno (MŠ) Srednje štetno (SŠ) Izrazito štetno (IŠ)

Malo vjerojatno (MV) Mali rizik (MR) Mali rizik (MR) Srednji rizik (SR)

Vjerojatno (V) Mali rizik (MR) Srednji rizik (SR) Veliki rizik (VR)

Vrlo vjerojatno (VV) Srednji rizik (SR) Veliki rizik (VR) Veliki rizik (VR)

Temeljem propisane matrice izrađena je prilagođena matrica za svako radno mjesto (grupu radnih mjesta) u slijedećem obliku:

grup

a

podg

rupa

vrsta opasnosti, štetnosti, napora

Vje

roja

tnos

t

Vel

ičin

a po

slje

dica

Pro

cije

njen

i ri

zik

mje

re z

a sm

anje

nje

rizi

ka

O OM 1.1.1. ručni alati V IŠ VR 1 O OM 1.2. strojevi i oprema V IŠ VR 2 O OM 1.3.2. prijenosna sredstva: ručna kolica V SŠ SR 3 O OM 1.5. rukovanje predmetima MV MŠ MR O OM 1.6. ostale mehaničke opasnosti (udarci i sl.) MV SŠ MR O OP 2.1.1. padovi na istoj razini V SŠ SR 4 O OES 3.2. opasnosti od indirektnog napona dodira električne struje MV SŠ MR

3. ODREĐIVANJE I PROVOĐENJE MJERA

broj mjere Vrsta mjere: rok za

provedbu mjere

odgovorna osoba za provedbu

odgovorna osoba za nadzor

napomena

1

Ispravna sredstva rada; zaštite naprave na strojevima s povećanim opasnostima (tračna pila, stroj za mljevenje); posebni uvjeti rada; redovita kontrola zdravstvene sposobnosti; osposobljenost radnika; rad prema pisanim uputama.

trajna mjera ovlaštenik

M.M. poslodavac

P.P. ---

2

Isključiti stroj XXX iz uporabe kok se ne otklone nedostaci....... ................; dok se ne provede osposobljenost radnika; dok se ne osigura korištenje propisane zaštitne opreme rad prema pisanim uputama.

04.04.2015. ovlaštenik

M.M. poslodavac

P.P. ---

3

Ispravna sredstva unutarnjeg transporta; odvajanje površina za kretanje i površina za unutarnji transport; osposobljenost radnika; korištenje propisane zaštitne opreme (zaštitne cipele); rad prema pisanim uputama.


M.M. poslodavac

P.P. ---

4

Izvođenje površina za kretanje u skladu s potrebama za djelatnost (protuklizne pločice); redovito održavanje površina za kretanje (čišćenje, pranje i prohodnost); ispravna zaštitna oprema (cipele, protuklizni oplati); sanacija mogućih oštećenja


M.M. poslodavac

P.P. ---

5. ...

Radni list 2 – Opasnosti od padova

1 | S t r a n i c a






Radni list: 2

- Opasnosti od padova ISBN 978-3-941441-11-8

Cilj ovog radnog lista je u najvećoj mjeri utvrditi opasnosti od padova na radnom mjestu:



1. OSNOVNE INFORMACIJE: Pod pojmom pada smatra se nenamjerni pad osobe dok se kreće po: • Ravnoj površini ( spoticanja, pokliznuća ili izvrtanje zgloba) • Stepenicama (spoticanje, pokliznuće ili izvrtanja zgloba) • Površini s malom razlikom u visini (skakanje ili pad na nižu razinu). Pad s visine je definiran kao pad, koji ima raspon udaljenosti od najmanje 1 metar. Razlika u visini između točke s koje je moguć pad (radno mjesto ili površina za kretanje) i slijedeće niže razine koja je dovoljno široka i izdržljiva da zaustavi pad, nazivamo visinom pada. Pad kroz površinu koja ne može podnijeti opterećenje, pad ili potapanje u tekućinu ili u sipki materijal, također se naziva pad s visine. Rizik od pada također se pojavljuje pri upotrebi opreme za podizanje radnika kao što su:

• Hidraulička platforma za rad na visini • Radne košare na uređajima za dizanje, viličari i pokretna oprema za dizanje • Dizala, građevinske dizalice i pokretne platforme • Jedinice za održavanje građevina • Oprema za pristup policama • Teleskopska ruka sa radnom platformom

Radno mjesto na visini nije isključivo definirano visinom mogućeg pada. Posebna pozornost je također potrebna u radnom okolišu, gdje se radnici mogu ozlijediti zbog pada u otvore u podu, zbog propadanja podova, stropova i krovova, odnosno gdje mogu upasti u različite materijale ili u vodu. Prometni ili transportni putovi su putovi namijenjeni za kretanje osoba ili transpotnih sredstava u radnim prostorima ili na otvorenom. Ovi putovi se koriste za kretanje osoba i transport robe i moraju obuhvatiti svako radno mjesto, pri čemu nije važno da li se prometni putovi koriste redovito ili rijetko. Prilazi su prometni pravci koji vode do radnog mjesta (na višu ili nižu razinu).


2 | S t r a n i c a

2. PROCJENA RIZIKA:

2.1. Određivanje rizika od pada u razini

Da bi se sprječio rizik od pada, potrebno je osigurati sigurne prilaze i površine za kretanje. Sigurnost prilaza i površina za kretanje ovisi o:

• Površini poda i protukliznoj podnoj oblozi • Vremenskim uvjetima, (vlažnost, led, snijeg ili vjetar) • Uklanjanju tekućina ili skliskih tvari kao što su voda ili ulje • Odloženom materijalu i drugim predmetima preko kojih se može spotaknuti • Širini • Sposobnosti i izdržljivosti podloge za podnošenje opterećenja • Osvijetljenju • Rasporedu površina za kretanje • Prometu (sredstva unutarnjeg transporta)

Posebno treba voditi računa o nošenju prikladne zaštitne obuće u svakom radnom okruženju. Osim toga, treba voditi brigu i o čistoći podova. 2.2. Određivanje rizika od pada s visine

Prilikom određivanja rizika od pada s visine, treba uzeti u obzir najmanje ove točke: • Razlika u visini između ruba zone opasnosti i niže razine • Udaljenost od ruba:

- Horizontalna udaljenost do površine koja ne može podnijeti opterećenje - Udaljenost između skele i građevine

• Karakteristike niže razine, npr.: - Rasuti materijal (upadanje, gušenje) - Voda (upadanje, utapanje) - Beton (udar pri padu) - Armatura (nabadanje) - Spremnik sa vrućim tekućinama (opekline) - Spremnik sa tekućinama (utapanje, opekline) - Predmeti/uređaji uključujući njihove pokretne dijelove (udarci)

• Vrste u trajanje posla: - Laki ili teški fizički rad, - Kratkotrajan ili dugotrajan, - Jednokratan ili ponavljajući

• Vremenski uvjeti npr.: - Oluja - Led - Jake padaline snijega

• Vidljivost, npr.: - Uočljivost rubova - Rasvjeta - Razdoblje dana - Odsjaj od svijetlih površina ili pozadinsko osvjetljenje.

Postojeće stanje:


3 | S t r a n i c a

1. Identifikacija opasnosti Kontrolna lista za identifikaciju opasnosti od padova broj lista: 01 Naziv radnog prostora: Organizacijska jedinica:

Vrsta opasnosti Opis opasnosti Utvrđena

izloženost radnika Mogućnost smanjenja

opasnosti Napomena: DA NE DA NE

Opasnost od propadanja, pokliznuća ili spoticanja

Radne površine i putovi dovoljno čvrsti za prenošenje tereta

Prometni putovi su dobro organizirani Pod je suh i nije klizav Rasvjeta je dovoljno jaka i nije bliješteća Nema neispravnih radnih površina Prometni putovi i radna mjesta su dostupni Nema građevinskih nedostataka, neuobičajenih konstrukcija (npr. ljestve na skeli)

Opasnosti od pada s visine ili u dubinu

Otvori u podu su pokriveni Oprema (npr. hidraulička platforma za rad na visini, skele, ljestve) su stabilne

Kompletna zaštitna oprema je dostupna (npr. zaštitne ograde, rubne letve za zaštitu od pada predmeta s visine)

Nema rizika od pada s visine prilikom korištenja posebne opreme (npr. skele, ljestve, hidrauličke platforme za rad na visini)

Nema opasnosti od pada s visine, kada se uklone hidrauličke platforme i pomične skele

Nema opasnost od pada s visine između skele i zgrade

Zone opasnosti su jasno utvrđene i propisno označene

Opasnosti od pada s visine preko 3 metra

Zaposlenici su stručno osposobljeni Izrađene su pisane upute za siguran rad za specifične poslove

Korištena oprema je ispitana i sigurna za obavljanje poslova

Sigurne sidrišne točke su određene prije početka rada

Ostalo:

Pružanje prve pomoći

Određen je postupak prve pomoći. Oprema za pružanje prve pomoći je dostupna. Liječnička pomoć je osigurana. Dovoljan broj radnika osposobljenih za pružanje prve pomoći

Napomene:


4 | S t r a n i c a
















grup

a

podg

rupa


Vje

roja

tnos

t

Vel

ičin

a po

slje

dica

Pro

cije

njen

i ri

zik

mje

re z

a sm

anje

nje

rizi

ka

O OP 2.1.1. padovi na istoj razini V SŠ SR 1 O OP 2.1.3. padovi s visine V SŠ SR 2



provedbu mjere



napomena

1 Podovi izvedeni u skladu sa zahtjevima za radni proces (protukliznost); revovito održavanje površina za kretanje i redovito otklanjanje nedostataka; ispravna obuća (protuklizni đonovi)

trajna mjera voditelji odjela

voditelj poslovnice

2 Ispravne ljestve; pravilno korištenje i provjera ispravnosti trajna mjera voditelji odjela

voditelj poslovnice

Lista se radi za svaki radni prostor kao i određivanje ostatka rizika

Radni list 3 – Opasnosti od električne struje

1 | S t r a n i c a






Radni list: 3

- Opasnosti od električne struje ISBN 978-3-941441-65-1

Cilj ovog radnog lista je procijeniti rizik za radnike koji rade sa električnom energijom i/ili radnike koji su izloženi opasnosti od električne energije.



1. OSNOVNE INFORMACIJE: Učinak nekih od opasnosti ovisi o brojnim čimbenicima, čija klasifikacija i kvantitativna procjena nije laka. Međutim, osnovna pravila sigurnosti za izbjegavanje rizika koji proizlaze iz korištenja električnog sustava i alata mogu se svrstati u tri glavne skupine:

- Električni sustavi i alati moraju biti projektirani i izvedeni za siguran rad; - Električni sustavi i alati se trebaju koristiti na siguran način. Periodična ispitivanja moraju

jamčiti sigurnost električne opreme prema važećim propisima. - Električne sustave i alate treba popravljati na siguran način i omogućiti da su sigurni za daljnju

uporabu. 2. PROCJENA RIZIKA:

Korak 1: Identifikacija opasnosti Općenito, opasnosti uzrokovane električnom energijom mogu se podijeliti u dvije glavne grupe: primarne i sekundarne. A. Primarne opasnosti Za posljedicu imaju ozljedu uzrokovanu izravnim djelovanjem električne energije i to najčešće:

• protok struje kroz ljudsko tijelo Može uzrokovati strujni udar sa štetnim učincima na unutarnje organe i njihovu pravilnu funkciju. Najranjiviji su srce i dišni organi. Težina ozljede ovisi o nizu faktora:

- jakost struje; - frekvencija struje; - put prolaza struje; - uvjeti okoliša (npr. vlaga, temperatura); - duljina vremena kontakta.

Pod istim okolnostima, izmjenična struja (50 - 60 Hz – frekvencija koja se koristi u svakodnevnom životu) je opasnija od istosmjerne struje. Ljudsko tijelo je vrlo osjetljivo na jačinu struje. Struja koja može uzrokovati ozljede je oko 1/10 struje koja prolazi kroz žarulju. Slaba struja uglavnom uzrokuje funkcionalne poremećaje, dok jaka struja uzrokuje opekline tkiva, osobito ako struja ulazi i izlazi iz tijela.


2 | S t r a n i c a

• kontakt s vrućim i štetnim tvarima koji rezultira nastankom električnog luka i njegovih produkata Električni luk je pražnjenje električne energije u smjesi ionizirajućeg zraka i plinova, para različitih vodljivih materijala1). Električni luk može biti popraćen visokom temperaturom, intenzivnom svjetlošću, tlakom, zvukom parama metala i krhotinama razbijene opreme. Industrijska primjena kontroliranog električnog luka može se vidjeti kod elektrolučnog zavarivanja i rezanja. Zasljepljujući bljesak električnog luka može uzrokovati privremeno ili trajno oštećenje oka. Emitirano toplinsko zračenje može ozlijediti ili usmrtiti čovjeka. Vrući zrak i pare metala mogu prouzročiti teške opekline. Udisanje produkata vrućeg električnog luka može ozbiljno oštetiti dišni sustav s opekotinama pluća i grla, ili može rezultirati trovanjem. Električni luk je najčešće uzrokovan kratkim spojem (izazvanim slučajno ili nepravilnim radom) ili nepravilnim uključivanjem i isključivanjem uređaja. Opseg ozljede ovisi o vremenu izloženosti, snazi luka (jakost), udaljenosti od radnika, postojanju pregrade i dostupnosti osobne zaštitne opreme.

• utjecaj jakog elektromagnetskog polja U pravilu, utjecaj elektromagnetskog polja je kumulativan i štetni se učinci manifestiraju kasnije. Međutim, jako visoko frekventno polje može uzrokovati oštećenje tkiva i organa, djelujući kao mikrovalna pećnica. Najosjetljivije su oči. Bilo koji rad u blizini snažne antene mobilnog operatera može uzrokovati ove učinke unutar zone zračenja.

B. Sekundarne opasnosti Električna struja može izazvati druge opasnosti, koje se mogu podijeliti u dvije glavne skupine:

• izvori vatre i/ili eksplozije • izvori drugih sekundarnih djelovanja

Protok struje kroz ljudsko tijelo ili elektrostatsko pražnjenje od/do čovjeka može izazvati nekontrolirano kretanje ili reakcije mišića koje uzrokuju spoticanje, pokliznuće, padanje i slično

Redosljed mjera za smanjenje rizika po važnosti: 1. izbjegavanje rizika 2. procjena rizika koji se ne može izbjeći 3. sprječavanje rizika na izvoru 4. prilagođavanje rada pojedincu, pogotovo što se tiče oblikovanja radnog mjesta, izbor radne opreme,

izbor radne i proizvodne metode posebice u svrhu ublažavanja monotonog i/ili normiranog rada da bi se smanjio njihov štetan učinka na zdravlje

5. prilagođavanje tehničkom napretku 6. zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim 7. planiranje zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada,

ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto 8. davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim i davanje odgovarajućih uputa

radnicima


3 | S t r a n i c a

1. Identifikacija opasnosti Kontrolna lista za identifikaciju opasnosti udara električne struje broj lista: Naziv radnog prostora: Organizacijska jedinica:

Konstrukcija električnih instalacija, opreme i uređaja Utvrđena

izloženost radnika Napomena DA NE

Električne instalacije oprema i uređaji su sigurni za cijelo vrijeme uporabe:

Električne instalacije, oprema i uređaji se koriste u skladu s nacionalnim propisima Izvješća i rezultati ispitivanja ispravnosti električnih instalacija, opreme i uređaja su dostupni. Korišteni električni uređaji i ručni alati imaju najmanje CE oznaku sukladnosti ili nacionalnu oznaku.

Korišteni električni uređaji i ručni alati su odgovarajući za radni okoliš. Rad u opasnoj zoni se obavlja s ručnim alatom klase II (simbol „dvostruki pravokutnik“) ili alatima sa sigurnosnim malim naponom (< 25 V izmjenične ili 60 V istosmjerne struje)

Privremene električne instalacije i/ili električni uređaji i alati koji se koriste u specifičnom okolišu (vanjske instalacije, vlažna područja) zaštićeni su zaštitnim uređajem diferencijalne struje

Uređaj diferencijalne struje za zaštitu radnika ima nominalni odvod struje ne viši od 30 mA Dovod energije može se lako isključiti u slučaju nužde Električne instalacije, oprema i ručni alati su ispravnom stanju:

nema dijelova koji nedostaju štitnici koji štite dijelove pod naponom nisu uklonjeni ili pokidani kućišta/kablovi itd. i vodiči pod naponom nisu oštećeni utičnice i prekidači su čvrsto postavljene, nema naznaka preopterećenja produžni kablovi su daleko od oštrih ili zagrijanih dijelova ili predmeta koji ih mogu oštetiti produžni kablovi ne stvaraju opasnost od spoticanja krajevi savitljivih kablova imaju čvrsto pričvršćen izolacijski omotač kako bi se spriječilo čupanje žica iz utikača

Uporaba i održavanje električnih sustava, opreme i uređaja

Definirane su zadaće stručne osobe za električnu energiju Zadaci stručne osobe jasno su opisani procedurom Radnici koji rade s električnom opremom i ručnim električnim alatima su osposobljeni i dobili su upute za siguran rad

Upute za sigurnu uporabu električne opreme i ručnog alata su lako dostupne Radnici su osposobljeni i upućeni za obavljanje odgovarajućih pregleda u skladu s njihovom ovlaštenjem. Radnici su osposobljeni da prepoznaju opasnosti i opasne radnje električne opreme i alata, kao i da ispravno reagiraju na njih.

Električne instalacije i oprema su periodično ispitivani od strane stručne osobe. Radnici su osposobljeni i uvježbani za poduzimanje odgovarajuće radnje u slučaju nužde, kao što su požar, eksplozija i pružanje prve pomoći

Pružanje prve pomoći

Određen je postupak prve pomoći. Oprema za pružanje prve pomoći je dostupna. Liječnička pomoć je osigurana. Dovoljan broj radnika osposobljenih za pružanje prve pomoći


4 | S t r a n i c a
















grup

a

podg

rupa


Vje

roja

tnos

t

Vel

ičin

a po

slje

dica

Pro

cije

njen

i ri

zik

mje

re z

a sm

anje

nje

rizi

ka

O OM 1.2. strojevi i oprema V IŠ VR 1 O OES 3.2. opasnosti od indirektnog napona dodira električne struje MV SŠ MR



provedbu mjere



napomena

1.

Isključiti stroj XXX iz uporabe kok se ne otklone nedostaci....... ................; dok se ne provede osposobljenost radnika; dok se ne osigura korištenje propisane zaštitne opreme rad prema pisanim uputama.


M.M. poslodavac

P.P. ---

2.

3.

4. ...

Radni list 4 – Opasnosti od eksplozija

1 | S t r a n i c a






Radni list : 4

- Opasnosti od eksplozija ISBN 978-3-941441-50-7

Cilj ovog radnog lista je identifikacija opasnosti od eksplozija na radnom mjestu, procjena ostatka rizika i preporuka mogućih preventivnih i zaštitnih mjera.



1. OSNOVNE INFORMACIJE: Eksplozija je nagla oksidacija koja rezultira trenutnim povećanjem temperature, tlaka, ili jednog i drugog istovremeno. Eksplozija plina ili prašine može se opisati kao posljedica brzog izgaranja plina/prašine pomiješanih sa zrakom. Neki od učinaka eksplozije su visoka buka i tlačni valovi koji mogu uzrokovati rušenje zidova i lom stakla. Isto tako, toplina, dimni oblaci, plamen i drugi smrtonosni učinci rezultat su silovite ekspanzije plina

Za nastanak eksplozije potrebno je gorivo, (npr. plin ili prašina), oksidacijsko sredstvo (kisik u zraku) i izvor paljenja (npr. vruća površina ili električna iskra).

Jednom, kada se mješavina goriva i zraka postigne i koncentracija goriva bude unutar granica eksplozivnosti, mješavina će se zapaliti ukoliko je izvor paljenja dovoljne snage.

Donja granica eksplozivnosti – je minimalna koncentracija zapaljivog plina, para tekućine ili prašine koja sa zrakom može izazvati eksploziju. Gornja granica eksplozivnosti – je maksimalna koncentracija zapaljivog plina, para tekućine ili prašine koja sa zrakom može izazvati eksploziju. Kada je koncentracija niža od donje granice eksplozivnosti, do eksplozije nemože doći Informacije o granicama eksplozivnosti plinova ili para obično su dostupne u sigurnosno tehničkom listu koji isporučuje proizvođač ili distributer zapaljive tvari/proizvoda. Postoji mnogo različitih izvora paljenja smjese gorivog materijala i zraka koji se mogu naći u radnom prostoru kao potencijalni izvori paljenja. Uobičajeni izvori paljenja su: vruće površine, plamen i vrući plinovi, mehanički proizvedene iskre (od brušenja ili rezanja), električne iskre, statički elektricitet i slično. Ostali izvori paljenja su: rasvjeta, elektromagnetno polje, kemijske reakcije, itd. U smislu Korisničke ATEX Direktive, ukoliko eksplozivna atmosfera može nastati u takvim količinama da zahtjeva razmatranje posebnih mjera zaštite sigurnosti i zdravlja radnika, tada se takvo mjesto opisuje kao opasno a odgovarajuća atmosfera tog mjesta opasnom eksplozivnom atmosferom.

Goriva

tvar Donja granica

eksplozivnosti Gornja granica

eksplozivnosti

Prirodni plin 5% 13 %

Propan 1,5 % 9,5 %

Acetilen 2,5 % 81 %

Šećer 30g/m3 –

Brašno 30g/m3 –


2 | S t r a n i c a

Na takvim radnim mjestima mora biti postavljeno posebno upozorenje. EX znak upozorava radnike i druge osobe na rizik od eksplozija u određenom dijelu radnog prostora zbog prisutnosti gorivih tvari koje mogu biti u obliku tekućine, pare, plina ili prašine. Kada se jednom uspostavi eksplozivna atmosfera, veličina opasnosti ovisi o volumenu i štetnim posljedicama paljenja. Za pretpostaviti je da će eksplozija izazvati znatnu štetu te

da je u eksplozivnoj atmosferi uvijek prisutna opasnost. 1. Identifikacija opasnosti Kontrolna lista za identifikaciju opasnosti od eksplozije broj lista: Naziv radnog prostora: Organizacijska jedinica:

Opasnosti od eksplozije Utvrđena

izloženost radnika DA NE

Jesu li u radnom procesu prisutne gorive tvari (plinovi, pare, prašina)? Je li moguć nastanak eksplozivne smjese zbog dovoljne disperzije u zraku (Procjena izvora i količine eksplozivne atmosfere)?

Je li moguć nastanak opasne eksplozivne atmosfere? Ako da – postoje li u radnom procesu izvori paljenja: plamen ili vrući plinovi (npr. pušenje, vatra, otvoreni plamen, varenje,

rezanje...)

mehanički uzrokovano iskrenje (npr. prilikom glodanja, brušenja, kovanja...) električni sustavi (npr. utičnice, prekidači) vruće površine (npr. sušila, grijači, vrelovodi, površine ugrijane uslijed

brušenja i obrade...)

statički elektricitet, (npr. uslijed brušenja, pneumatski prijenosnici, tekućinski prijenosnici)

Mjere za ograničavanje ili sprječavanje nastanka opasne eksplozivne atmosfere Mjera se provodi

u potpu-nosti

djelom-ično

Ne

Zamjena gorivih tvari negorivim ili manje gorivim tvarima

Ograničenje materijala na radnom mjestu na količinu potrebnu za odvijanje radnog procesa

Skladištenje otpada i ostataka materijala na kraju rada/radne smjene na sigurno mjesto

Sprječavanje ili ograničenje eksplozivne atmosfere unutar sustava ili jednog njegovog dijela:

- ograničavanjem koncentracije

- inertizacijom (neutralizacijom)

Sprječavanje ili ograničenje eksplozivne atmosfere unutar sustava ili jednog njegovog dijela pomoću

- sustava prigušivanja

- sustava odvajanja za plinove: ventilacija (prirodna ili umjetna)

- sustava odvajanja za prašinu (mjere za uklanjanje taloženja)

Praćenje koncentracije plina

Mjere prevencije ili ograničenja zapaljenja opasne eksplozivne atmosfere

Procjena vjerojatnosti nastanka i vrijeme trajanja eksplozivne atmosfere (podjela na zone)

Koriste se propisani električni uređaji i dijelovi sustava u skladu s utvrđenim opasnostima

Mjere protueksplozijske zaštite primijenjene su prilikom projektiranja

Učinkovito sprječavanje zapaljenja unutar zona opasnosti

Onemogućen je pristup izvorima paljenja na radnom mjestu u blizini lako gorivih tvari

Onemogućeno je aktiviranje izvora paljenja (vatre, rad s otvorenim plamenom i pušenje)

Preventivno održavanje

Sprječava se korištenje zapaljivih tvari inastajanje taloga prašine

Provodi se redovito održavanje čistoće radnih prostora

Provodi se redovito održavanje električne opreme i strojeva prema uputama proizvođača


3 | S t r a n i c a

2. PROCJENA OSTATKA RIZIKA (OD NASTANKA OZLJEDA NA RADU i PROFESIONALNIH OBOLJENJA)

Procjenjivanje rizika se provodi u skladu s Matricom procjene rizika prema općim kriterijima razine rizika iz Priloga I.

Pravilnika o izradi procjene rizika (Narodne novine br. 112/14).

1. Vjerojatnost:















grup

a

podg

rupa


Vje

roja

tnos

t

Vel

ičin

a po

slje

dica

Pro

cije

njen

i ri

zik

mje

re z

a sm

anje

nje

rizi

ka



provedbu mjere



napomena

1. 04.04.2015. ovlaštenik

M.M. poslodavac

P.P. ---

2.

3.

4. ...


4 | S t r a n i c a

Preventivne mjere: Ukloniti ili smanjiti količinu zapaljivog materijala Održavati koncentraciju zapaljivih tvari u smjesi sa zrakom izvan granica eksplozivnosti Kontrola veličine čestica zapaljivog materijala Uklanjanje/kontrola aktiviranja mogućih izvora paljenja Sustav za rano otkrivanje eksplozivne atmosfere

Organizacijske mjere: Pisane upute za rad Osigurati osposobljavanje Uvođenje sustava dozvole za rad Pregled Nadzor Označavanje Preventivne mjere: Protueksplozijske mjere Konstrukcija otporna na eksploziju Protueksplozijski odušak Suzbijanje eksplozija Izoliranje eksplozije

Radni list 5 – Napori kod podizanja, držanja i prenošenja tereta

1 | S t r a n i c a






Radni list: 5

- Napori kod podizanja, držanja i prenošenja tereta ISBN 978-3-941441-64-4

Cilj ovog radnog lista je identifikacija napora kod podizanja, držanja i prenošenja tereta na radnom mjestu, procjena ostatka rizika i preporuka mogućih preventivnih i zaštitnih mjera.



1. OSNOVNE INFORMACIJE: Prilikom identifikacije opasnosti koje se mogu pojaviti na radnom mjestu, poslodavac treba posebice u obzir uzeti karakteristike tereta, radni okoliš te zahtjeve samog posla 2. PROCJENA RIZIKA i DONOŠENJE MJERA:

Korak 1: Identifikacija opasnosti Ako je na jedno ili više pitanja odgovor „DJELOMIČNO“ ili „DA“, potrebno je provesti procjenu i ocijenu rizika

Pitanja: Da Povremeno Ne

Da li se redovito rukuje teretima > 5 kg? X --- ---

Ručno rukovanje teretom može biti podizanje, držanje ili prenošenje. Na primjer: postavljanje građevinskog kamena, utovar strojeva, istovar paketa, držanje prijenosne brusilice, podizanje namještaja, postavljanje skela, prenošenje pacijenata

Izvodi li se podizanje i prenošenje u nefiziološkom položaju tijela?

X --- ---

Svaki položaj tijela koji značajno odstupa od uobičajenog i udobnog držanja smatra se nefiziološkim. Na primjer: saginjanje prema naprijed, zakretanje ili bočno naginjanje gornjeg dijela tijela, teret odmaknut od tijela ili iznad visine ramena, leđa izvinuta unazad, klečeći ili čučeći položaj

Da li je rukovanje teretom dodatno otežano zbog karakteristika samog teret?

--- --- X

Na primjer: glomazan, nepravilnog oblika, nestabilan, vruć, hladan, oštri rubovi, glatke površine, nepovoljna točka ravnoteža

Da li je rukovanje teretom dodatno otežano zbog nepovoljnih uvjeta rada?

--- X ---

Na primjeri: skučen prostor za kretanje, nedovoljna visina prostorije, neravan, mekan ili klizav pod, dugački putovi za kretanje, hladne ili vrlo tople prostorije, loša rasvjeta

Ima li pritužbi od strane radnika? --- --- X

Na primjer: prevelika težina tereta, bolovi u leđima i zglobovima, prevelika brzina rada, vremenski pritisak, povećani umor


2 | S t r a n i c a

1. KORAK - određivanje vremenskog opterećenja.

periodičko ponavljajuće gibanje s kratkotrajnim rukovanjem teretom

-broj radnih zadataka u radnom danu

dugotrajno rukovanje zbroj vremena djelovanja ljudske sile pri rukovanju teretom

u radnom danu

Vrijednost u bo-dovima za ocjenu

T1

manje od 10 puta manje od ½ sata dnevno 1 10 do 40 puta od ½ sata do 1 sat dnevno 2

41 do 200 puta od 1 do 3 sata dnevno 4

200 do 500 puta od 3 do 5 sati dnevno 6 više od 500 puta više od 5 sati dnevno 8

2. KORAK – određivanje težine tereta

MASA TERETA (kg) Vrijednost u bodovima za ocjenu

T2 Za muškarce Za žene

do 10 kg do 5 kg 1 10 do 20 kg 5 do 10 kg 2 20 do 30 kg 10 do 15 kg 4

30 do 40 kg --- 7 više od 40 kg --- 10

3. KORAK – određivanje položaja tijela pri rukovanju

- gornji dio trupa uspravan, bez rotacije - teret uz tijelo (naslonjen na tijelo) - kratak put hodanja do 5 koraka

- tijelo s blagim naklonom ili gornji dio tijela zakrenut - teret uz tijelo - položaj sjedeći ili hod na razdaljini (više od 5 koraka)

- tijelo u dubokom naklonu ili nagnuto naprijed - manji naklon, istovremeno je gornji dio trupa malo zakrenut - teret dalje od tijela ili u visini ramena - položaj sjedeći ili stojeći

- tijelo u dubokom naklonu zakrenut gornji dio trupa - teret dalje od tijela - neprimjerena stabilnost držanja tijela u stojećem, sagnutom ili položaju klečanja

4. KORAK – Određivanje uvjeta uređenosti radnog mjesta

UVJETI NA RADNOM MJESTU Vrijednost u bodovima za ocjenu

T4

dobri, ergonomski pravilni uvjeti na radom mjestu (dovoljno prostora, ravna i ne klizava podna površina, dovoljno osvjetljenje, primjerena hvatišta tereta) 0

Ne ergonomski uvjeti, radni prostor ograničen (površina za radnika < od 1,5 m²), sigurnost stajališta ograničena (neravna, nagnuta, meka ili klizava površina, stepenice) 1

prostor ograničen visinom < 2m 2

1

2

4

8

POLOŽAJ TIJELA OPIS POLOŽAJA PRI RUKOVANJU TERETOM Vrijednost u bodovima

za ocjenu T3


3 | S t r a n i c a

5. KORAK – određivanje radnog iskustva

ISKUSTVO RADNIKA PRI OBAVLJANJU RADA Vrijednost u bodovima za ocjenu T5

0 -12 mjeseci 1 više od 12 mjeseci 0

6. KORAK – određivanje temperature u radnom okolišu

temperatura ( °C ) Vrijednost u bodovima za

ocjenu T6 temperatura (° C)

Vrijednost u bodovima za ocjenu T6

ispod -20 10 -4 0,4 -18 8,1 -2 0,1 -16 6,4 od -1 do +21 0 -14 4,9 22 0,70 -12 3,6 24 1,74 -10 2,5 26 3,74 -8 1,6 28 6,02 -6 0,9 iznad 30 10

7. KORAK – Ocjenjivanje skupne opterećenosti

Uo = (T2 + T3 + T4 + T5 + T6) X T1 Uo – ukupna opterećenost T1 - učestalost i vremensko opterećenje pri rukovanju T2 - težina tereta (prijem s dvije ruke) T3 - položaj tijela i tereta T4 - uvjeti na radnom mjestu T5 - radno iskustvo T6 - temperatura u radnom okolišu

težina tereta (T2)

+ položaj tijela i tereta (T3)

+ uvjeti na radnom mjestu (T4)

+ radno iskustvo (T5) vremensko opterećenje (T1)

za žene na radu

ukupno opterećenje + temperatura u radnom okolišu (T6)

= Ukupno opterećenje (Uo): x x 1,3 =

Uo u bodovima objašnjenje vrijednosti

do 10 Nisko opterećenje (NO) - nema opasnosti za zdravlje radi ručnoga rukovanja ili premještanja tereta.

10 do 25 Povećano opterećenje (PO) - mogućnost prekomjernog opterećenja kod zaposlenika s umanjenim radnim sposobnostima.

26 do 50

Veliko opterećenje (VO) – mogućnost prekomjernog opterećenja kod zdravih zaposlenika. Potrebno je tražiti mogućnosti za smanjenje opterećenosti radi ručnog prijenosa tereta.

Poslovi pri kojima je stupanj opterećenosti veći od 40 bodova spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.

iznad 50 Vrlo veliko opterećenje (VVO) – velika mogućnost nastanka zdravstvenih oštećenja zbog ručnog prenošenja tereta. Nužna je uporaba odgovarajuće opreme ili drugih metoda rada za smanjivanje tjelesnog opterećenja.


4 | S t r a n i c a

I. Skladištar (u poslovima prijema robe ne sudjeluju žene) Radnici podižu teret u kutijama: težina = 10-23 kg; udaljenost = 1m; učestalost = 150 kutija Radnici podižu teret u kašetama: težina = 6-12 kg; udaljenost = 1m; učestalost = 200 kašeta Radnici podižu drvene palete: težina = 25 kg; udaljenost = 10m; učestalost = 10 paleta

težina tereta (T2) 4

+ položaj tijela i tereta (T3) 4

+ uvjeti na radnom mjestu (T4) 1

+ radno iskustvo (T5) 0 vremensko opterećenje (T1)

za žene na radu

ukupno opterećenje + temperatura u radnom okolišu (T6) 1,6

= Ukupno opterećenje (Uo): 10,6 x 4 x 1,3 = 42,20

II. Prijenos i prijevoz robe u prodajni prostor (žene) Radnice podižu teret u kutijama: težina = 10-23 kg; udaljenost = 1m; učestalost = 50 kutija Radnice podižu teret u kašetama: težina = 6-12 kg; udaljenost = 1m; učestalost = 50 kašeta

težina tereta (T2) 4




za žene na radu


= Ukupno opterećenje (Uo): 7,7 x 2 x 1,3 = 20,02

II. Prijenos i prijevoz robe u prodajni prostor (muški) težina tereta (T2) 4




za žene na radu


= Ukupno opterećenje (Uo): 10,70 x 2 x 1,3 = 21,40 ORG. JEDINICA NAZIV RADNOG MJESTA T1 T2 T3 T4 T5 T6 UO vrijednost

trgovina Skladištar (muški) 4 4 4 1 0 1,6 42,2 VO Prijenos robe u pr.prostor (ž) 2 4 2 1 0 0,7 20,0 PO Prijenos robe u pr. prostor (m) 2 4 4 1 0 0,7 21,4 PO

Uo = T1 x (T2 + T3 + T4 + T5 + T6)

Pravilnikom o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05) propisano je kako ukupna masa prenesenog tereta smije biti najviše 1.000 kg dnevno

Opis radnog procesa:


5 | S t r a n i c a
















grup

a

podg

rupa


Vje

roja

tnos

t

Vel

ičin

a po

slje

dica

Pro

cije

njen

i ri

zik

mje

re z

a sm

anje

nje

rizi

ka

N NS 1.1.2. stalno stajanje V SŠ SR 1 N NS 1.1.3. pognut položaj tijela V SŠ SR 1 N NS 1.2.3. dizanje i nošenje tereta V SŠ SR 2



provedbu mjere



napomena

1 Organizacija rada na način koji dopušta promjenu položaja tijela; trajna mjera ovlaštenik

M.M. poslodavac

P.P.

2

Posebni uvjeti rada za sve radnike koji su izloženi većim opterećenjima; redoviti liječnički pregledi; osposobljavanje radnika po posebnom programu; korištenje OZS za rad na otvorenom i u rashladnim komorama


M.M. poslodavac

P.P.

Radni list 6 – Napori kod guranja i vučenja tereta

1 | S t r a n i c a






Radni list: 6

- Napori kod guranja i vučenja tereta ISBN 978-3-941441-64-4

Cilj ovog radnog lista je identifikacija napora kod guranja i vučenja tereta na radnom mjestu, procjena ostatka rizika i preporuka mogućih preventivnih i zaštitnih mjera.



1. OSNOVNE INFORMACIJE: Prilikom identifikacije opasnosti koje se mogu pojaviti na radnom mjestu, poslodavac treba posebice u obzir uzeti karakteristike tereta, radni okoliš te zahtjeve samog posla 2. PROCJENA RIZIKA i DONOŠENJE MJERA:

Korak 1: Identifikacija opasnosti Ako je na jedno ili više pitanja odgovor „DJELOMIČNO“ ili „DA“, potrebno je provesti procjenu i ocijenu rizika

Pitanja: Da Povremeno Ne

Da li se redovito rukuje teretima > 5 kg? X --- ---

Ručno rukovanje teretom može biti guranje ilivučenje. Na primjer: guranje ili vučenje kolica ili ručnih viličara s teretom, vučenje/guranje namještaja, postavljanje skela, prenošenje pacijenata

Izvodi li se guranje i vučenje u nefiziološkom položaju tijela?

X --- ---

Svaki položaj tijela koji značajno odstupa od uobičajenog i udobnog držanja smatra se nefiziološkim. Na primjer: saginjanje prema naprijed, zakretanje ili bočno naginjanje gornjeg dijela tijela, teret odmaknut od tijela ili iznad visine ramena, leđa izvinuta unazad

Da li je rukovanje teretom dodatno otežano zbog karakteristika samog tereta?

--- --- X

Na primjer: glomazan, nepravilnog oblika, nestabilan, vruć, hladan, oštri rubovi, glatke površine, nepovoljna točka ravnoteža

Da li je rukovanje teretom dodatno otežano zbog nepovoljnih uvjeta rada?

--- X ---

Na primjeri: skučen prostor za kretanje, nedovoljna visina prostorije, neravan, mekan ili klizav pod, dugački putovi za kretanje, hladne ili vrlo tople prostorije, loša rasvjeta

Ima li pritužbi od strane radnika? --- --- X

Na primjer: prevelika težina tereta, bolovi u leđima i zglobovima, prevelika brzina rada, vremenski pritisak, povećani umor


2 | S t r a n i c a

1. KORAK - određivanje vremenskog opterećenja (T1)

Tablica 1: Određivanje bodova opterećenja prema vremenskom opterećenju (odabrati samo jednu kolonu) povlačenje ili guranje na kratkim udaljenostima ili s čestim

stajanjima (udaljenosti do 5 m) povlačenje ili guranje na dužim udaljenostima

(pojedina udaljenost duža od 5 m) broj ponavljanja Vrijednost u bodovima (T) ukupna udaljenost tijekom rada Vrijednost u bodovima (T)

manje od 10 puta 1 do 300 m 1 10 do 40 puta 2 300 – 1000 m 2 41 do 200 puta 4 1km – 4 km 4

201 do 500 puta 6 4 km – 8 km 6 501 do 1000 puta 8 8 km – 16 km 8 više od 1000 puta 10 više od 16 km 10

T1 = T1 =

2. KORAK – određivanje težine tereta, brzini kretanja, položaju tijela i radnim uvjetima

Tablica 2: Određivanje bodova opterećenja prema masi

Masa tereta (težina tereta)

(kg)

Industrijski spremnici, pomoćna transportna sredstva

Bez pomagala teret se kotrlja

Ručna kolica

Spremnici, platforme za palete, kolica (s

upravljivim kotačima)

Spremnici na vodilicama, ručni viličari, kolica s vučom, kolica s

usmjerenim kotačima

Dizalice, manipulatori

teretom, balansno uže

do 50 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5

50 – 100 1 1 1 1 1 100 – 200 1,5 2 2 1,5 2 200 – 300 2 4 3 2 4 300 – 400 3 4 3 400 – 600 4 5 4 600 – 1000 5 5 preko 1000

povlačenje/klizanje

Siva polja: kritična su zato što transport tereta velikim djelom ovisi o vještini i fizičkoj snazi radnika

do 10 1 10 – 25 2 Bijela polja bez brojeva:

U pravilu ih treba izbljegavati zato što sila koja je potrebna može vrlo lako prekoračiti maksimalnu fizičku snagu

25 – 50 4 preko 50

T2 =

Tablica 3: Određivanje bodova opterećenja prema preciznoszi pozicioniranja i brzini kretanja

Preciznost pri pozicioniranju Brzina kretanja sporo (do 0,8 m/s) brzo (0,8 – 1,3 m/s)

Niska - udaljenost na koju se transpotrira nije određena - teret se prilikom transporta može zaustaviti

1 2

Visoka - teret treba biti precizno pozicioniran i zaustavljen - potrebno se precizno pridržavati pozicije na koju se teret postavlja - česte promjene smjera

2 4

Napomena: prosječna brzina hoda je približno 1 m/s

T3 =


3 | S t r a n i c a

Tablica 4: Određivanje bodova opterećenja prema položaju tijela

Položaj tijela 1)

Gornji dio tijela je uspravan, nema zakretanja 1

Gornji dio tijela je lagano nagnut prema naprijed ili je lagano zakrenut (povlačenje u stranu) 2

Tijelo je nagnuto nisko u smjeru kretanja Čučanje, klečanje, saginjanje 4

Istovremeno saginjanje i zakretanje 8

1) Za određivanje vrijednosti bodova položaja tijela koriste se tipični položaji tijela pri ručnom rukovanju tetetom. Jače zakretanje gornjeg

dijela tijela do kojeg dolazi pri pokretanju, kočenju ili skretanju može se zanemariti pod uvjetom da se rijetko pajavljuje. T4 =

Tablica 5: Određivanje bodova opterećenja prema radnim uvjetima

Radni uvjeti Vrijednost u bodovima Dobri

• podovi i površine za kretanje su u istoj razini, čvrsti, suhi • nema kosina, nema prepreka na transportnom putu • kotači/valjci na transportnom sredstvu se lako okreću, nije vidljiva istrošenost

ležajeva

0

Otežani • prljavi podovi i površine za kretanje, manje neravnine • manje kosine nagiba do 2o • prisutnost prepreka na transportnom putu koje je potrebno obilaziti • kotači/valjci na transportnom sredstvu obloženi prljavštinom, teže se okreću,

vidljiva je istrošenost ležajeva

2

Teški • nepopločen ili grubo poplečeni transportni putovi, neravnine, prljavština • kosine nagiba od 2o do 5o • potreban veliki razmak između transportnih sredstava pri pokretanju, • kotači/valjci na transportnom sredstvu obloženi prljavštinom, teško se okreću,

4

Vrlo složeni • stepenice • kosine nagiba preko 5o • kombinacija otežanih elemenata i teških uvjeta rada

8

T5 =

3. KORAK – Ocjenjivanje skupne opterećenosti

masa/transportno sredstvo (T2)

+ preciznost pozicioniranja/brzina kretanja (T3)

+ opterećenje prema položaju tijela (T4) vremensko za žene ukupno

+ opterećenje prema radnim uvjetima (T5) opterećenje (T1) na radu opterećenje

= Ukupno: x x 1,3 =


4 | S t r a n i c a

Uo u bodovima objašnjenje vrijednosti

do 10 Nisko opterećenje - nema opasnosti za zdravlje radnika zbog preopterećenja kod povlaćenja/guranja tereta.

10 do 25 Povećano opterećenje - mogućnost prekomjernog opterećenja kod radnika s umanjenim radnim sposobnostima2), za navedenu skupinu radnika bilo bi korisno preoblikovati radno mjesto.

26 do 50

Veliko opterećenje – mogućnost prekomjernog opterećenja kod zdravih radnika. Potrebno je tražiti mogućnosti za smanjenje opterećenosti preoblikovanjem radnog mjesta.

Poslovi pri kojima je stupanj opterećenosti veći od 40 bodova spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.

preko 50 Vrlo veliko opterećenje – velika mogućnost nastanka zdravstvenih oštećenja. Nužna je uporaba odgovarajuće opreme ili drugih metoda rada za smanjivanje tjelesnog opterećenja odnosno preoblikovanje radnog mjesta.

2) Radnici s umanjenim radnim sposobnostima smatraju se stariji od 40 godina ili mlađi od 21 godine, radnici koji su tek započeli s radom (neiskusni) ili osobe koje boluju od neke bolesti.

I. Skladištar (u poslovima prijema robe ne sudjeluju žene) Radnici guraju teret na paletama: težina = do 500 kg; udaljenost = 10 m; učestalost = 10 paleta Radnici guraju teret ručnim kolicima: težina = do 80 kg; udaljenost = 10m; učestalost = 10 kolica

masa/transportno sredstvo (T2) 2

+ preciznost pozicioniranja/brzina kretanja (T3) 1

+ opterećenje prema položaju tijela (T4) 4 vremensko za žene ukupno

+ opterećenje prema radnim uvjetima (T5) 2 opterećenje (T1) na radu opterećenje

= Ukupno: 9 x 1 x 1,3 = 9,0

I. Prijenos i prijevoz robe u prodajni prostor (žene) Radnice guraju teret ručnim kolicima: težina = do 200 kg; udaljenost = 10m; učestalost = 10 kolica





= Ukupno: 7 x 2 x 1,3 = 18,2

II. Prijenos i prijevoz robe u prodajni prostor (muški) Radnici guraju teret ručnim kolicima: težina = do 200 kg; udaljenost = 10m; učestalost = 10 kolica





= Ukupno: 7 x 2 x 1,3 = 14,0

ORG. JEDINICA NAZIV RADNOG MJESTA T1 T2 T3 T4 T5 UO vrijednost

restoran Skladištar (muški) 1 2 1 4 2 9,0 NO Prijenos robe u pr.prostor (ž) 2 2 1 2 2 18,2 PO Prijenos robe u pr. prostor (m) 2 2 1 2 2 14,0 PO

Uo = T1 x (T2 + T3 + T4 + T5 + T6)


5 | S t r a n i c a
















grup

a

podg

rupa

Vrsta opasnosti, štetnosti, napora

Vje

roja

tnos

t

Vel

ičin

a po

slje

dica

Pro

cije

njen

i ri

zik

mje

re z

a sm

anje

nje

rizi

ka

N NS 1.1.2. stalno stajanje V SŠ SR 1 N NS 1.1.3. pognut položaj tijela V SŠ SR 1 N NS 1.2.4. guranje i vučenje tereta V SŠ SR 2



provedbu mjere



napomena

1 Organizacija rada na način koji dopušta promjenu položaja tijela; 04.04.2015. ovlaštenik

M.M. poslodavac

P.P.

2 Osposobljavanje radnika po posebnom programu; korištenje OZS za rad na otvorenom i u rashladnim komorama; zabrana rada radnicima s umanjenim sposobnostima


M.M. poslodavac

P.P.

Radni list 7 – Štetnosti od kemijskih tvari

1 | S t r a n i c a

AUVA METODA PROCJENE RIZIKA

Allgemeine Unfallversicherungsanstalt-AUVA (Opća ustanova za osiguranje od nesreća) , Beč

1. korak: Određivanje opasne kemijske tvari 2. korak: Prikupljanje informacija - utvrđivanje svojstava kemijskih tvari 3. korak: Prikupljanje informacija - utvrđivanje uvjeta na radnom mjestu 4. korak: Procjena rizika 5. korak: Utvrđivanje mjera

1 - Utvrđivanje tvari za procjenu Kako se radi o austrijskoj metodi procjene rizika preporučuju se slijedeće podloge: • sigurnosni podaci prema ONORM Z 1008, podaci prema Smjernicama EZ 91/55 ili prema njemačkim propisima o opasnim radnim tvarima • podloge u svezi s označavanjem radnih tvari simbolima opasnostima te R - oznakama (Merkblatt M 390 "Opasne tvari - podloge za procjenu") odnosno upute za

uporabu i oznake na ambalaži kemikalija, koje ne spadaju pod odredbe Zakona o kemikalijama (lijekovi, kozmetika, gnojivo, opasni otpad). • Metoda je prilagođena našim potrebama na način da su u procjeni korišteni podaci iz Pravilnika o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i

o biološkim graničnim vrijednostima (N.N. 113/2009) te Pravilnika o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (N.N. 23/2008) • Podaci o tlaku para za pojedine tekućine. Procjena kemijskih tvari prema ovoj metodi obavlja se pomoću obrazaca i to u odnosu na tvari i radno mjesto. Ovaj postupak za procjenu kemijskih rizika pomaže prilikom praćenja poboljšanja stanja zaštite na radu te utvrđivanju prioriteta u provedbi mjera, ali ne omogućuju kvantitativnu procjenu o potencijalu opasnosti ili rizika po zdravlja. Prema tome ne radi se o izračunavanju toksičnog rizika te stoga nije pogodno za kvantitativnu usporedbu toksičnih djelovanja. Ovom se metodom procjenjuje rizik u odnosu na korištenje neke kemijske tvari te rizik na pojedinom radnom mjestu s korištenjem opasnih kemijskih tvari. 2 - Određivanje rizika u svezi s kemijskim tvarima Za procjenu rizika pri korištenju određene kemijske tvari koriste se tablice:

1. AKUTNO DJELOVANJE TVARI (Da) 2. KRONIČNO DJELOVANJE TVARI (Dk) 3. MOGUĆNOST OSLOBAĐANJA U OKOLIŠ (Os)

3 - Određivanje rizika u svezi s radnim mjestima Za utvrđivanje uvjeta na radnom mjestu koriste se tablice:

1. STANJE POSTROJENJA, STROJEVA I UREĐAJA (T) 2. ORGANIZACIJSKE MJERE (O) 3. LJUDSKE PRETPOSTAVKE (LJ)

a podaci se uzimaju na licu mjesta. Isto je potrebno provesti uz konzultacije sa zaposlenicima i njihovim pretpostavljenim. Ukoliko je unutar stupaca moguće unošenje na više mjesta, procjena se vrši na temelju najvećeg broja bodova (osim u stupcu tehnička oprema)


2 | S t r a n i c a

4 - Procjena rizika Na temelju podataka iz tablica Da, Dk i Os izračunava se broj bodova za pojedinu tvar. Broj bodova glede rizika u svezi s nekom kemijskom tvari izračunava se prema slijedećoj formuli:

R tv. = (Da + Dk) x Os Da = akutno djelovanje, Dk = kronično djelovanje, Os = mogućnost oslobađanja u slobodni prostor

Što je R tv. veći za neku tvar, veća je i opasnost za zdravlje zaposlenika. Na temelju podataka iz tablice T, O i LJ izračunava se broj bodova za radno mjesto na kojem su radnici izloženi kemijskim tvarima. Broj bodova kojim se ocjenjuje opasnost od kemijskih tvari na nekom radnom mjestu izračunava se prema formuli:

R rad.mj. = T + O + LJ T = tehničko stanje, O = organizacijske pretpostavke, LJ = ljudske predpostavke

Što je veći broj R radnog mjesta veća je i opasnost na dotičnom radnom mjestu. Bodovi izračunati za kemijsku tvar i za radno mjesto pomoći će da se lakše utvrde prioriteti glede poduzimanja mjera zaštite. Prioritete treba dati u slučaju: • kada je za pojedinu kemijsku tvar utvrđen veliki broj bodova • kada je za pojedino radno mjesto utvrđen veliki broj bodova • kada je u jednom ili više stupaca za pojedinu kemijsku tvar utvrđeno 1 do 5 bodova više od 8 Isto tako prilikom određivanja prioriteta može se koristiti i odgovarajuća matrica (vidi prilog), pomoću koje se može odrediti i razred rizika. Cilj procjene kemijskih opasnosti po zdravlje je stalno smanjivanje rizika za zdravlje i poboljšanje uvjeta rada, kako obzirom na tvar tako i obzirom na radno mjesto.

5 - Utvrđivanje mjera Svugdje gdje je u stupcima obrazaca 1 do 5 dano više od 1 bod, potrebno je utvrditi mjere za smanjenje rizika na način: • da se upotrebe radne tvari koje imaju manje bodova za Da, Dk i Os ili • da se radna mjesta tako opreme i organiziraju odnosno radnici tako koriste, da se u budućnosti ocjene s manje bodova. Svrha poduzimanja mjera je stalno smanjivanje broja bodova kako za radnu tvar tako i za radno mjestu.


3 | S t r a n i c a

OBRAZAC ZA RADNU TVAR

Tablica br. 1 – obrazac za radnu tvar

r.b. Naziv tvari R-oznake• Klasifikacija rizika Rtv

rizik glede svojstva radne tvari Klasifikacija rizika Rrm

rizik glede radnog mjesta OCJENA

Da Dk Os T O LJ Rtv Rrm rizik

1. Sredstvo za čišćenje – Blue spray acid (koncentrat) 34; C 7 0 1 4 17 11 7 32 2

2. Sredstvo za čišćenje - Cipsafe 35, 52; C 10 0 1 10 17 11 10 38 3

3. Sredstvo za pranje i dezinfekciju ruku (biocidni pripravak) SOFT CARE SENSISEPT H34 50; N 0 0 1 9 15 11 0 35 2

4. Univerzalno sredstvo za dezinfekciju SU 392 10, 36/38, 67; Xi 4 0 1 9 17 11 4 37 2

5. Sredstvo za strojno ispiranje posuđa SUMA RINSE A5 --- 0 0 1 4 15 11 0 30 2

6. Sredstvo za čišćenje SUMA FREEZE D2.9 --- 0 0 1 10 15 11 0 36 2

7. Sredstvo za čišćenje SUMA FORCE D3.5 36; Xi 3 0 1 10 17 11 3 38 2

8. Sredstvo za čišćenje SUMA INOX CLASSIC D7 --- 0 0 1 10 15 11 0 36 2

9. Sredstvo za strojno pranje posuđa SUMA SPECIAL L4 35, 40; C 10 6 1 4 17 11 16 32 4

10. Sredstvo za čišćenje i dezinfekciju SUREFOAM 35; C 0 0 1 10 15 11 0 36 2

11. Sredstvo za čišćenje TASKI JONTEC 300 --- 0 0 1 4 15 11 0 30 2

12. Sredstvo za čišćenje sanitarija TASKI SANI CID --- 0 0 1 10 15 11 0 36 2

13. Univerzalno sredstvo za čišćenje TASKI SPRINT 200 --- 0 0 1 4 15 11 0 30 2

14.

15.

16.

Bez obzira na provedene mjere zaštite na radu, za radne tvari za koje je izračun ukazao na razred rizika 4, potrebno je utvrditi postoje li zamjenske tvari koje su manje štetne a primjenom kojih se postiže isti učinak u tehnološkom smislu.

• Popis R-oznaka nalazi se u prilogu


4 | S t r a n i c a

AKUTNO DJELOVANJE TVARI ( Da )

Tablica br. 2 – akutno djelovanje tvari Akutno djelovanje

Bodovi akutno toksična nadražujuća, nagrizajuća reaktivna opasnost od gušenja 0 tvar je potpuno bezopasna (dokazano istraživanjima) 1 nije potrebno označavati na temelju propisa 2 R22, 40/22 3 R25, 39/25 R36, 37, 38, 4 R28, 39/28 R36/37, 37/38, 36/38

5 R20, 21, 20/21, 20/22 21/22, 20/21/22 R36/37/38

6 R40/20, 40/21, 40/20/21

40/20/22, 40/21/22 40/20/21/22

7 R23, 24, 23/24, 23/25, 24/25, 23/24/25 R34 R29, R31

8 R39/23, 39/24, 39/23/24

39/23/25, 39/23/24 39/23/24/25

9 R26, 27, 26/27, 26/28 27/28, 26/27/28; K R32

10 R39/26, 39/27, 39/26/27

39/26/28, 39/27/28 39/26/27/28

R35, 41

ZBROJ ( Da )

Ova tablica koristi se za određivanje rizika u svezi s akutnim djelovanjem neke kemijske tvari te sadrži četiri stupca obzirom na moguća štetna djelovanja: akutno toksično, nadražujuće odnosno nagrizajuće, reaktivno te opasnost od gušenja s time da u četvrtom stupcu ne postoje R - oznake, već opasnosti od gušenja treba ocjenjivati od slučaja do slučaja. Osim R - oznaka u ovoj se tablici koristi i oznaka K koja odgovara našoj oznaci RE-K u skladu s odredbama Pravilnika o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora.


5 | S t r a n i c a

KRONIČNO DJELOVANJE TVARI ( Dk )

Tablica br. 3 – kronično djelovanje tvari

Bodovi

Akutno djelovanje

kronično toksična

kancerogena izaziva sterilnost djeluje senzibilizirajuće

oštećuje živce smanjuje imunitet

čini ovisnim

0 tvar je dokazano bezopasna

1 ne postoji obveza označavanja tvari

2 R48/22

3 R48/25

4

5 R46, Xn

6 R40, Xn

7 R48 s R20 i/ili R21 R40 R62, R63

8 R33 R46, T R43

9 R45, IIIA2

10 R48 s R23 i/ili R24

R49, R45 R60, R61, R64 R42, S R42/43

razvrstano ZBROJ ( Dk )

Ova tablica se koristi za određivanje rizika u svezi s kroničnim djelovanjem kemijske tvari te sadrži sedam stupaca obzirom na moguća kronična štetna djelovanja: kronično toksična, kancerogena, izaziva sterilnost, djeluje senzibilizirajuće, oštećuje živce, smanjuje imunitet i čini ovisnim. Kako određena svojstva tvari kao npr. neurotoksično djelovanje, slabljenje imuniteta i ovisnost nisu propisani Zakonom o kemikalijama, ovi stupci ostaju prazni, a bodovanje za takva svojstva vrše se na temelju podataka iz literature.


6 | S t r a n i c a

MOGUĆNOST OSLOBAĐANJA U OKOLIŠ (Os )

Tablica br. 4 – mogućnost oslobađanja u okoliš Bodovi Radna tvar plinovita tekuća kruta

1 LP < 1 tlak para < 0,1 mbar

vrlo grubo zrnata aerodin. promjer čestica < 100 µm

2 LP 1 - 20 tlak para 1 do 10 mbar

3 LP 20 - 100

tlak para 10 do 100 mbar

srednja zrnatost / ukupna prašina/aerodin. promjer čestica

< 100 µm

4 LP 100 - 1000 sitna zrnatost / fina prašina/ srednji aerodin. promjer čest.

< 5 µm

5 svi plinovi LP > 1000 tlak para > 100 mbar

vrlo fina zrnatost / dim/ srednji aerodin. promjer čestica

< 0,5 µm

Ovom se tablicom utvrđuje rizik od oslobađanja opasne kemijske tvari u atmosferu radnog okoliša. Pri tome se razlikuju tvari s obzirom na njihovo agregatno stanje tako da u tablici postoje tri stupca: za plinove, tekućine i krutine. S obzirom na njihovu mogućnost širenja u prostoru za plinove je utvrđen maksimalan broj bodova. Kod tekućina je napravljena podjela obzirom na tlak para te tekućine koje imaju veći tlak para dobivaju i veći broj bodova. Konačno kod krutina je podjela izvršena s obzirom na veličinu čestica.


7 | S t r a n i c a

RIZIK GLEDE KEMIJSKE TVARI Rtv = ( Da + Dk ) x Os

Tablica br. 5 – prikaz ocjena rizika glede štetnih svojstava radne tvari

rb Naziv tvari

Da Dk Os Rtv (Da + Dk) x Os

akutno toksična

nadražujuća

nagrizajuća

reaktivna

opasnost od

gušenja

kronično toksična

kancerogen

izaziva sterilnost

djeluje

senzibilizirajuće

oštećuje živce

smanjuje imunitet

čini ovisnim

tekuća

plinovita

kruta

1 Sredstvo za čišćenje – Blue spray acid (koncentrat) 0 7 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 7

2 Sredstvo za čišćenje - Cipsafe 0 10 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 10

3 Sredstvo za pranje i dezinfekciju ruku SOFT CARE SENSISEPT H34 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0

4 Univerzalno sredstvo za dezinfekciju SU 392 0 4 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 4

5 Sredstvo za strojno ispiranje posuđa SUMA RINSE A5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0

6 Sredstvo za čišćenje SUMA FREEZE D2.9 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0

7 Sredstvo za čišćenje SUMA FORCE D3.5 0 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 3

8 Sredstvo za čišćenje SUMA INOX CLASSIC D7 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0

9 Sredstvo za strojno pranje posuđa SUMA SPECIAL L4 0 10 0 0 0 6 0 0 0 0 0 1 0 0 16

10 Sredstvo za čišćenje i dezinfekciju SUREFOAM 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0

11 Sredstvo za čišćenje TASKI

JONTEC 300 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0

12. Sredstvo za čišćenje sanitarija TASKI SANI CID 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0

13. Univerzalno sredstvo za čišćenje TASKI SPRINT 200 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0

14.

15.


8 | S t r a n i c a

STANJE POSTROJENJA, STROJEVA I UREÐAJA ( T )

Tablica br. 6 – stanje postrojenja

Bodovi Tehnička oprema

Kontakt s očima i kožom

Razina izlaganja

Radna tvar tekuća plinovita kruta

0 zatvoreni proces, izlaganje u normalnim situacijama nije moguće

u normalnom stanju nije moguće

stalno < 1/10 MDK

prerada ispod sobne temperature

prerada pod podtlakom

nije moguće stvaranje prašine

1 proces s ventilacijom (odsisavanjem)

zbog OZS nije moguć kontakt s očima

prerada pri sobnoj temperaturi

bez prskanja

nije utvrđeno stvaranje prašine

2 učinkovita lokalna ventilacija

stalno manje od 0,25 MDK

3 izdvojeni (hermetizirani) proces

zbog OZS nije moguć kontakt s kožom

prerada kod malo povišene

temperature

malo prašenje i taloženje prašine

4 mala površina isparavanja (cm2)

0,25<konc.<0,5

5 učinkovita mehanička (prisilna) ventilacija

kontakt s očima koji put moguć

prerada kod jako povišenih temp.

bez prskanja

6 srednja površina isparavanja (dm2)

stvaranje maglice i prskanje kod

sobne temperature

7 0,5<konc<MDK

8 prirodna ventilacija (prozori, vrata)

češće moguć kontakt s očima i kožom

ne postoje podaci o koncentraciji - nisu provođena mjerenja

prerada pri vrelištu ili u području vrelišta

prerada pri tlaku okoliša

9 velika površina isparavanja (m2)

10 rad u spremniku kontakt očiju i kože s R34 35, 38, 43, S ili 24, 27, K

koncentracija iznad MDK stvaranje maglice i prskanje

zagrijane tekućine zagrijani plin ili rad pri nadtlaku

jako vidljivo stvaranje prašine i dima

MDK = maksimalno dopuštena koncentracija ; OZS = osobna zaštitna sredstva ZBROJ (T )

Tablicom T utvrđuju se podaci o stanju postrojenja, strojeva i uređaja te podaci o tehničkoj opremi, mogućnosti kontakta tvari s očima i kožom radnika, razini izlaganja štetnoj tvari te načinu prerade/korištanje radne tvari glede radne temperature i mogućnosti oslobađanja u radni okoliš. U ovoj je tablici svakako najvažnije utvrditi stvarno stanje tehničke opreme. Pri tome se za razliku od ostalih stupaca u ovoj kao i svim ostalim tablicama zbrajaju bodovi dobiveni u stupcu tehničke opreme. Stupac koji se odnosi na razinu izlaganja treba se temeljiti na mjerenjima obavljenim u radnom okolišu. Mogućnost oslobađanja tvari u radni prostor već je uzeta u obzir u obrascu Os, a u ovoj se tablici uzima u obzir specifičnost radnog mjesta ( da li se prska, obrađuje na povišenoj temperaturi i tlaku) i to u stupcu koji odgovara agregatnom stanju pojedine tvari.


9 | S t r a n i c a

ORGANIZACIJSKE MJERE (O)

Tablica br. 7 – organizacijske mjere

Bodovi Broj izloženih Vrijeme izlaganja Potrebna osobna zaštitna sredstva Nije obvezno

Oslobođena količina Unesena količina

0 nijedan nikada nisu potrebna kol. < 0,1 MDK < 1 g

1 kratko mjesečno zaštitna krema za ruke kol. < MDK < 10 g

2 jedan kratko tjedno rukavice, naočale kol. < 2 MDK < 100 g

3 kratko dnevno lako odijelo kol. < 5 MDK < 1 kg

4 dva kol. < 10 MDK < 10 kg

5 0,25 radnog vremena respirator kol. < 50 MDK < 50 kg

6 tri kol. <100 MDK < 100 kg

7 četiri 0,5 radnog vremena kemijsko odijelo kol. <500 MDK < 200 kg

8 pet cijevna maska kol. <1000 MDK < 500 kg

9 6 do7 0,75 radnog vremena izolacijski aparat

10 više od 10 cijelo radno vrijeme

regeneracijski aparat, OZS nisu na raspolaganju iako su potrebna ili nisu ispravna

ili se ne koriste

kol.>1000 MDK > 500 kg

MDK-maksimalno dopuštena koncentracija; OZS- osobna zaštitna sredstva ZBROJ ( O )

U ovoj se tablici utvrđuju podaci u svezi s organizacijom rada prilikom korištenja opasne kemijske tvari kao što su broj izloženih radnika, vrijeme izlaganja te potrebna osobna zaštitna sredstva. Ova tablica sadrži i dva stupca čije ispunjavanje nije obvezno a odnosi se na oslobođene količine kemijske tvari odnosno količine unesene u organizam. Prilikom utvrđivanja podataka o osobnim zaštitnim sredstvima bitno je utvrditi da li su osobna zaštitna sredstva stavljena na raspolaganje, da li su ispravna i da li ih radnici pri radu redovito koriste. Ukoliko se utvrdi da osobna zaštitna sredstva nisu u besprijekornom stanju odnosno da se ista stalno ne koriste, prilikom ocjenjivanja daje se maksimalan broj bodova. Kod utvrđivanja oslobođenih količina primarno je usporediti količinu tvari koja se oslobodi u radnom prostoru po smjeni u odnosu na granične vrijednosti, kod čega pod pojmom količine oslobođene tvari treba razumjeti količine koje se u zraku nalaze u obliku para, magle, dima ili prašine. Ukoliko nije moguće procijeniti količinu tvari koja se oslobađa tijekom smjene, uzima se u obzir količina tvari koja se upotrebi tijekom smjene.


10 | S t r a n i c a

LJUDSKE PREDPOSTAVKE ( LJ )

Tablica br. 8 – ljudske pretpostavke

Bodovi

Posebni uvjeti, struka, osposobljenost

Težina rada Zadovoljstvo u radu

0 stručnjak za rad s ORT i stručnjak glede ZNR sjedeći lagani rad nije monoton, nema bolovanja

1

2 stručnjak stojeći lagani rad umjereno monoton posao,

bolovanje u prosjeku

3

4 bez teorijskog znanja i praktičnog iskustva , osposobljen za rad s ORT

monoton posao, bolovanje u prosijeku

5 srednje teški rad

6 teoretsko znanje, bez iskustva,

osposobljen iz ZNR visoki ritam rada, monotonija,

poteškoće pri radu

7 teški rad ili rad u smjenama visoki ritam rada i iskustvo,

8 bez teoretskog znanja, nije praktično osposobljen iz ZNR

monotonija, visoka stopa bol. zbog bolovanja odnosno ozljeda

9

10 bez teoretskog znanja, bez praktičnog iskustva,

nije osposobljen iz ZNR teški rad i rad u smjenama

Bodovi

ZBROJ ( Lj )

Kako je u radnom procesu najznačajniji čimbenik sam radnik ovom tablicom se utvrđuju podaci u svezi s školovanjem i osposobljavanjem, težinom rada, zadovoljstvom na radu.



RIZIK RADNOG MJESTA Rrm = T + O + LJ

Tablica br. 9 – prikaz ocjene rizika glede uređenosti radnog mjesta i organizacije rada

r.b Naziv tvari

T O Lj

Rrm

tehnička oprema

kontakt oči i koža

razina izlaganja radna tvar

broj izloženih

vrijeme izlaganja

osobna zašt

sredstva

osposobljenost,

struka

težina rada

ritam rada

tekuća

plinovita

kruta

1 Sredstvo za čišćenje – Blue spray acid (koncentrat) 3 0 0 1 0 0 10 5 2 6 5 0 32

2 Sredstvo za čišćenje - Cipsafe 4 5 0 1 0 0 10 5 2 6 5 0 38

3 Sredstvo za pranje i dezinfekciju ruku SOFT CARE SENSISEPT H34 3 5 0 1 0 0 10 5 0 6 5 0 35

4 Univerzalno sredstvo za dezinfekciju SU 392 3 5 0 1 0 0 10 5 2 6 5 0 37

5 Sredstvo za strojno ispiranje posuđa SUMA RINSE A5 3 0 0 1 0 0 10 5 0 6 5 0 30

6 Sredstvo za čišćenje SUMA FREEZE D2.9 4 5 0 1 0 0 10 5 0 6 5 0 36

7 Sredstvo za čišćenje SUMA FORCE D3.5 4 5 0 1 0 0 10 5 2 6 5 0 38

8 Sredstvo za čišćenje SUMA INOX CLASSIC D7 4 5 0 1 0 0 10 5 0 6 5 0 36

9 Sredstvo za strojno pranje posuđa SUMA SPECIAL L4 3 0 0 1 0 0 10 5 2 6 5 0 32

10 Sredstvo za čišćenje i dezinfekciju SUREFOAM 4 5 0 1 0 0 10 5 0 6 5 0 36

11 Sredstvo za čišćenje TASKI

JONTEC 300 3 0 0 1 0 0 10 5 0 6 5 0 30

12 Sredstvo za čišćenje sanitarija TASKI SANI CID 4 5 0 1 0 0 10 5 0 6 5 0 36

13 Univerzalno sredstvo za čišćenje TASKI SPRINT 200 3 0 0 1 0 0 10 5 0 6 5 0 30

14

15



MATRICA ZA ODREĐIVANJE RIZIKA OD KEMIJSKIH TVARI

Tablica br. 10 – određivanje rizika od kemijskih tvari

Rtv

Rrm

0 do 4

5 do 8

9 do 16

16 i više

0 do 20

bez opasnosti

razred opasnosti 1

zamjena radnih tvari razred opasnosti 4

21 do 40

mjere potrebne

dugoročno razred opasnosti 2

41 do 60

mjere potrebne srednjoročno

razred opasnosti 3

61 do 110

neodgodiva promjena

radnog postupka razred opasnosti 4

neodgodiva promjena radne tvari i radnog

postupka razred opasnosti 5

Rrm = klas. rizika radnog mjesta ( formula T + O + LJ ) Rtv = klas. rizika radne tvari ( formula ( Da + Dk ) x Os )

Ukoliko se na radnom mjestu procjenjuje više radnih tvari klasifikacija rizika za tvar određuje se jedn. Rtv 1 + Rtv 2 + ... Rtv n



PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU, OZNAČAVANJU, OBILJEŽAVANJU I PAKIRANJU OPASNIH KEMIKALIJA (NN 23/08, 64/09, 113/10, 63/12) OZNAKE UPOZORENJA »R« ZA OZNAČAVANJE OPASNIH TVARI I PRIPRAVAKA

R 1 Eksplozivno u suhom stanju R 2 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu uzrokovati eksploziju R 3 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu vrlo lako uzrokovati eksploziju R 4 Gradi vrlo osjetljive eksplozivne spojeve s metalima R 5 Zagrijavanje može uzrokovati eksploziju R 6 Eksplozivno u dodiru ili bez dodira sa zrakom R 7 Može uzrokovati požar R 8 U dodiru sa zapaljivim materijalom može uzrokovati požar R 9 Eksplozivno u smjesi sa zapaljivim materijalom R 10 Zapaljivo R 11 Lako zapaljivo R 12 Vrlo lako zapaljivo R 13 Vrlo lako zapaljiv ukapljeni plin R 14 Burno reagira s vodom R 15 U dodiru s vodom oslobađa vrlo lako zapaljive plinove R 16 Eksplozivno u smjesi s oksidirajućim kemikalijama R 17 Samozapaljivo u dodiru sa zrakom R 18 Pri uporabi može nastati eksplozivna ili zapaljiva smjesa para-zrak R 19 Mogu nastati eksplozivni peroksidi R 20 Štetno ako se udiše R 21 Štetno u dodiru s kožom R 22 Štetno ako se proguta R 23 Otrovno ako se udiše R 24 Otrovno u dodiru s kožom R 25 Otrovno ako se proguta R 26 Vrlo otrovno ako se udiše R 27 Vrlo otrovno u dodiru s kožom R 28 Vrlo otrovno ako se proguta R 29 U dodiru s vodom oslobađa opasno tvarni plin R 30 Pri uporabi može postati lako zapaljivo R 31 U dodiru s kiselinama oslobađa otrovni plin R 32 U dodiru s kiselinama oslobađa vrlo otrovni plin R 33 Opasnost od učinka nakupljanja R 34 Izaziva opekotine R 35 Izaziva teške opekotine R 36 Nadražuje oči R 37 Nadražuje dišni sustav R 38 Nadražuje kožu R 39 Opasnost od vrlo teških trajnih oštećenja R 40 Ograničena saznanja o kancerogenim učincima R 41 Opasnost od teških ozljeda očiju R 42 Udisanje može izazvati preosjetljivost R 43 U dodiru s kožom može izazvati preosjetljivost R 44 Opasnost od eksplozije ako se grije u zatvorenom prostoru R 45 Može izazvati rak R 46 Može izazvati nasljedna genetska oštećenja R 47 Može izazvati oštećenja ploda kod sisavaca R 48 Opasnost od teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju R 49 Može izazvati rak ako se udiše R 50 Vrlo otrovno za organizme koji žive u vodi R 51 Otrovno za organizme koji žive u vodi R 52 Štetno za organizme koji žive u vodi R 53 Može dugotrajno štetno djelovati u vodi

R 54 Otrovno za biljke R 55 Otrovno za životinje R 56 Otrovno za organizme u tlu R 57 Otrovno za pčele R 58 Može dugotrajno štetno djelovati na okoliš R 59 Opasno za ozonski sloj R 60 Može smanjiti plodnost R 61 Može štetno djelovati na plod R 62 Moguća opasnost smanjenja plodnosti R 63 Moguća opasnost štetnog djelovanja na plod R 64 Može štetno djelovati na dojenčad preko mlijeka R 65 Može izazvati oštećenje pluća ako se proguta R 66 Učestalo izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože R 67 Pare mogu izazvati pospanost ili vrtoglavicu R 68 Moguća opasnost od nepovratnih učinaka R 90 Nakon uporabe otapalo mora biti reciklirano ili podvrgnuto učinkovitoj preradi. Nepravilno odlaganje ugrožava okoliš. Svako dodavanje drugih kemikalija otapala nakon uporabe je zabranjeno. R 14/15 Burno reagira s vodom i razvijaju se vrlo lako zapaljivi plinovi R 15/29 U dodiru s vodom razvijaju se otrovni vrlo lako zapaljivi plinovi R 20/21 Štetno ako se udiše i u dodiru s kožom R 20/22 Štetno ako se udiše i ako se proguta R 20/21/22 Štetno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta R 21/22 Štetno u dodiru s kožom i ako se proguta R 23/24 Otrovno ako se udiše i u dodiru s kožom R 23/25 Otrovno ako se udiše i ako se proguta R 23/24/25 Otrovno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta R 24/25 Otrovno u dodiru s kožom i ako se proguta R 26/27 Vrlo otrovno ako se udiše i u dodiru s kožom R 26/28 Vrlo otrovno ako se udiše i ako se proguta R 26/27/28 Vrlo otrovno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta R 27/28 Vrlo otrovno u dodiru s kožom i ako se proguta R 36/37 Nadražuje oči i dišni sustav R 36/38 Nadražuje oči i kožu R 36/37/38 Nadražuje oči, dišni sustav i kožu R 37/38 Nadražuje dišni sustav i kožu R 39/23 Otrovno: ako se udiše opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/24 Otrovno: u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/25 Otrovno: ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/23/24 Otrovno: udisanjem i u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/24/25 Otrovno: u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/23/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/26 Vrlo otrovno: udisanjem opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/26/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja

R 68/20 Štetno: udisanjem moguća opasnost trajnih oštećenja R 68/21 Štetno: u dodiru s kožom moguća opasnost trajnih oštećenja R 68/22 Štetno: ako se proguta moguća opasnost trajnih oštećenja R 68/20/21 Štetno: udisanjem i u dodiru s kožom moguća opasnost trajnih oštećenja R 68/20/22 Štetno: udisanjem i ako se proguta moguća opasnost trajnih oštećenja R 68/21/22 Štetno: u dodiru s kožom i ako se proguta moguća opasnost trajnih oštećenja R 68/20/21/22 Štetno: udisanjem, u dodiru s kožom i ako se proguta moguća opasnost trajnih oštećenja R 42/43 Može izazvati preosjetljivost udisanjem i u dodiru s kožom R 48/20 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem R 48/21 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju putem kože R 48/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem R 48/20/21 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem kože R 48/20/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem R 48/21/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju putem kože i gutanjem R 48/20/21/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem kože i gutanjem R 48/23 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem R 48/24 Otrovno: opasnost teških oštećenja pri duljem izlaganju putem kože R 48/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem R 48/23/24 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem kože R 48/23/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem R 48/24/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju putem kože i gutanjem R 48/23/24/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem kože i gutanjem R 50/53 Vrlo otrovno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi R 51/53 Otrovno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi R 52/53 Štetno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi

Radni list 8 – Štetnosti od buke

1 | S t r a n i c a






Radni list: 8

- Štetnosti od buke ISBN 978-3-941441-00-2

Cilj ovog radnog lista je identifikacija štetnosti od buke na radnom mjestu, procjena ostatka rizika i preporuka mogućih preventivnih i zaštitnih mjera.

1. Osnovne informacije 1.1. Zakonski propisi:

• Direktiva 2003/10/EC do 06.02.2003. • Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (Narodne novine, br. 46/08.)

1.2. Odredbe vezane za primjenu mjera ZNR prilikom proizvodnje strojeva, uređaja i opreme:

• Poslodavac je dužan prilikom nabavke strojeva, uređaja, opreme i transportnih sredstava koji tijekom rada oslobađaju buku provesti preventivne mjere zaštite u smislu nabavke sredstva rada koje oslobađa buku u okviru propisanih normi.

• Proizvođači strojeva, uređaja i transportnih sredstava imaju obvezu kod proizvodnje istih primijeniti norme 2006/42/EC i 2000/14/EC.

• Proizvođači su u tehničkoj dokumentaciji, dužni navesti razinu buke koju stvara sredstvo rada a koja je izmjerena u standardnim okolnostima.

1.3. Postupak procjene rizika

1. korak Prepoznavanje opasnosti

Utvrditi postoji li objektivna izloženost radnika buci

2. korak Procjena i vrednovanje rizika od buke

U skladu s člankom 4. Direktive 2003/10/EC kako bi se utvrdila razina prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti (na temelju izmjerenih vrijednosti dnevne i tjedne razine izloženosti radnika.

3. korak Mjere za smanje razine rizika

Gdje god je moguće potrebno je primijeniti mjere na izvoru buke ili u radnom prostoru u skladu s člancima 5. – 9. Direktive 2003/10/EC

1.4. Granična vrijednost izloženosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti

Članak 3. Direktive 2003/10/EC definira graničnu vrijednost izloženosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti u smislu dnevne razine izloženosti buci i na razine vršnih vrijednosti zvučnog tlaka na slijedeći način:

Granična vrijednost: LEX,8h = 87 dB (A) odnosno ppeak = 200 Pa Gornja upozoravajuća vrijednost: LEX,8h = 85 dB (A) odnosno ppeak = 140 Pa Donja upozoravajuća vrijednost: LEX,8h = 80 dB (A) odnosno ppeak = 112 Pa

1.5. Razina zvučnog tlaka i percepcija buke

Bubući da je razina zvučnog tlaka logaritamska veličina slijedeća tablica pokazuje što se događa kada istovremeno postoji više pojedinačnih izvora približno istog intenziteta:

izvor buke energija povećanje

2 izvora buke istog tipa 2 puta veća 13 dB 4 izvora buke istog tipa 4 puta veća 16 dB 10 izvora buke istog tipa 10 puta veća 10 dB 100 izvora buke istog tipa 100 puta veća 20 dB

Dvostruka razina zvučnog tlaka (+ 3 dB) udvostručuje rizik od oštećenja sluha Napomena: Ako mjera za sniženje buke dovodi do smanjenja razine buke od 6 dB rizik od oštećenja sluha smanjuje se na ¼. Zapaženo je kako se razlika razine buke od 10 dB zapaža kao dvostruko veći ili manji intenzitet zvuka.


2 | S t r a n i c a

1.6. Približne razine buke raznih strojeva i radnih procesa

Izvor buke Srednja vrijednost: LAeq u dB (A)

Izvor buke

Srednja vrijednost: LAeq u dB (A)

Metaloprerađivačka industrija stroj za rezanje profila 85 – 92 kutna brusilica 90 – 100 Drvoprerađivačka industrija

bušenje 85 – 100 ubodna pila 90 – 95 zavarivanje 75 – 90 kružna pila 85 – 100

tokarilice, bušilice 75 – 92 tračna pila 80 – 90 brušenje lista pile 85 – 95 blanjalica 90 – 100

kružna pila 78 – 88 ručna brusilica do 90 pila za metal 84 – 95 Industrija papira

škare za obcijecanje 80 – 95 strojevi za izradu papira 85 – 95 preša za savijanje 77 – 87 rezač bale papira 85 – 100

glodalica 81 – 100 pročišćivač 95 – 100 zračna mlaznica 85 – 105 stroj za poprečno rezanj 80 – 90

pneumatski alati 83 – 95

2. Procjena i vrednovanje rizika od buke

Kontrolna lista za identifikaciju opasnosti od buke broj lista: Naziv radnog prostora: Organizacijska jedinica:

Opažanja na mjestu rada da ne napomena

buka ometa mentalni rad

smanjuje koncentraciju

onemogućava telefonski razgovor

normalan razgovor na 1 m nije moguć

vikanje se ne razumije na udaljenosti 50 cm

pulsirajuća buka koja uzrokuje bol

Mjere poduzete za smanjenje buke da ne napomena

poboljšanje akustičnosti prostorije

uporaba strojeva koji su manje bučni

tehnologije i radni procesi s nižom razinom

ugrađene zaštitne ograde i apsorberi buke

antivibracijeske podloge za strojeve

mjerenja razine buke u radnom okolišu

oznake opasnosti i upozorenja

odgovarajuća zaštitna oprema

pravilna uporaba zaštite opreme

nadzor nad uporabom zaštitnih sredstava

osposobljavanje radnika

posebni uvjeti rada

redoviti liječnički pregledi


3 | S t r a n i c a

3. Procjena i vrednovanje buke Određuje se stvarna izložemost buci svakog pojedinog radnika koji sudjeluje u radnom procesu. Za procjenu rizika neophodni su slijedeći perametri: • ekvivalentna razina buke u radnom okolišu (LAeq,i) • trajanje izloženosti radnika (Te,i)

3.1. Utvrđivanje razine izloženosti

Razina izloženosti temelji se na procjeni 8-satnog radnog dana (480 minuta). Razina izloženosti je jednaka prosječnoj vrijednosti izmjerene razine buke u vremenskom razdoblju – ekvivalentna razina buke (LAeq).
















grup

a

podg

rupa


Vje

roja

tnos

t

Vel

ičin

a po

slje

dica

Pro

cije

njen

i ri

zik

mje

re z

a sm

anje

nje

rizi

ka



provedbu mjere



napomena

1

2.

Trajanje izloženosti buci

Te (h)

Ekvivalentna razina buke Laeq (dB)

Smanjenje razine (dijagram 1)

(dB)

Dnevna razina izloženosti buci

(dB) 4 90 3 87

2 90 6 84

0,5 90 12 78

Radni list 9 – Štetnosti od vibracija

1 | S t r a n i c a






Radni list : 9

- Štetnosti od vibracija ISBN 978-3-941441-52-1

Cilj ovog radnog lista je opisati zahtjeve koje je potrebno zadovoljiti pri procjeni rizika i smanjenju izloženosti vibracijama na radu te pomoći pri primjeni Direktive “Vibracije” (2002/44/EC).

1. Osnovne informacije Vibracije nastaju kao:

• Vibracije koje se prenose na šake i ruke – Vibracije šaka-ruka za vrijeme rada s vibrirajućim ručnim alatima, kao što su kutne brusilice, pneumatski čekići, vibracijski nabijači, klesarske bušilice, drobilice, udarne bušilice, lančane pile, itd. Vibracije šaka-ruka (HAV = Hand-arm vibrations) su mehaničke vibracije koje se prenose preko ruku i djeluju samo ili uglavnom na sustav šaka-ruka. Vibracije šaka-ruka su na primjer uzrokovane ručnim električnim ili pneumatskim alatom, uključujući rezače živice i slično.

• Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo – Vibracije cijelog tijela

na pokretnim strojevima i opremi kao što su kamioni (na gradilištima), strojevi u šumarstvu, grejderi, utovarivači na kotačima, utovarivači- gusjeničari, traktori, viličari koji rade na neravnom terenu, vojna vozila. Vibracije također mogu nastati na stacionarnim radnim mjestima uz teške strojeve, kao što su kontrolne platforme kompresora ili udarnih preša.

Vibracije cijelog tijela (WBV = Whole-body vibrations) su mehaničke vibracije koje se prenose na tijelo preko stražnjice ili leđa u slučaju sjedećeg radnog položaja, preko stopala u slučaju rada koji se izvodi stojeći ili glave i leđa kada se radi u ležećem položaju.

Utjecaj vibracija na zdravlje radnika Kao i u slučaju zvuka, kod mehaničkih vibracija su poznati brojni utjecaji na ljudsko zdravlje. Opasnosti po zdravlje ovise o mjestu prijenosa vibracija na tijelo, intenzitetu vibracija, ponavljanju izloženosti vibracijama tijekom radnog dana i trajanju izloženosti tijekom godina Vibracije šaka-ruka Vibracije šaka-ruka narušavaju subjektivni osjet, finu motoriku i radni učinak i mogu nakon dugogodišnje izloženosti uzrokovati ● smetnje krvotoka, ● poremećaj funkcije živaca, ● promjene mišićnog tkiva i ● oštećenja kostiju i zglobova. Izloženost vibracijama visokih frekvencija tijekom godina može dovesti do poremećaja krvotoka u prstima, pa radnici mogu patiti od povremenih napadaja u kojima prsti pobijele i obamru (bijeli prst ili vibracijski sindrom šaka–ruka. Ovo stanje je također poznato kao vazospastični sindrom uzrokovan vibracijama. Intenzivne vibracije niskih frekvencija koje se prenose na šake i ruke mogu također uzrokovati degenerativne promjene u kostima šake, zglobovima prstiju i ručnog zgloba, kao i u području lakta i ramena. Stanje je bolno i može umanjiti pokretljivost. Oštećenje zgloba može zahvatiti: ● ručne zglobove ● zglobove laktova ● akromioklavikularne zglobove. Uz to, u području kostiju zapešća (karpalnih kostiju) može nastati nekroza polumjesečaste kosti i/ili prijelomi zamora.


2 | S t r a n i c a

Rad u hladnom okolišu povećava rizik ovih stanja. Vibracije cijelog tijela mogu ● oslabiti osjete i dovesti do poremećaja ravnoteže, bolesti kretanja ili poremećaja vida, ● oslabiti finu motoriku ili umanjiti radnu učinkovitost, ● uzrokovati želučane tegobe i ● djelovati na kralježnicu. Napomena: Potrebno je imati na umu da se preventivne mjere moraju posebno primjenjivati za određene skupine, kao što su npr. mlađi ili stariji radnici, trudnice. Upozoravavajuće i granične vrijednosti izloženosti “Vibracijama“

Granica dnevne izloženosti izračunava se na temelju standardiziranog osmosatnog radnog vremena A(8). Mjerenje ubrzanja uključuje ponderiranje odnosno vrednovanje s obzirom na frekvenciju, a vrijednosti ubrzanja se utvrđuju pomoću postupaka određenim u nacionalnim standardima. Europska Direktiva (2002/44/EZ) definira upozoravajuću i graničnu vrijednost, kako slijedi: Vibracije šaka-ruka:

• Granična vrijednost izloženosti A(8) = 5 m/s2 • Upozoravajuća vrijednost izloženosti A(8) = 2,5 m/s2

Vibracije cijelog tijela

• Granična vrijednost izloženosti za sve smjerove: A(8) = 1,15 m/s2 • Upozoravajuća vrijednost izloženosti za sve smjerove A(8) = 0,5 m/s2


3 | S t r a n i c a

2. Procjena i vrednovanje rizika od vibracija

Kontrolna lista za identifikaciju opasnosti od vibracija broj lista: Naziv radnog prostora: Organizacijska jedinica:

Kontrolna lista: Vibracije šaka-ruka (HAV) da ne napomena

Mogu li se ručni alati ili strojevi s ručnim upravljanjem, koji bi mogli štetno djelovati na zglobove, zamijeniti drugim (manje štetnim) alatima?

Mogu li se alati ili strojevi za visokobrzinsku obradu (raspon frekvencije od 20 do 1000 Hz), koji bi mogli štetno djelovati na šake, zamijeniti drugim (manje štetnim) alatima?

Je li osigurano da dnevna izloženost vibracijama (ukupna vrijednost koja se odnosi na 8-satno razdoblje) ne prelazi vrijednost A(8) = 2,5 m/s2 ?

Jesu li radnici upoznati s upozoravajućim i graničnim vrijednostima izloženosti?

Da li se upotrebljavaju strojevi ili oprema s niskom razinom vibracija (npr. brusne ploče)?

Jesu li na rukohvate postavljeni prigušivači ili ublaživači udara?

Da li su metode za redukciju ili eliminaciju vibracija primijenjene?

Kod nabavke nove opreme odabrani su alati s niskom razinom vibracija (na temelju podataka proizvođača)?

Da li su, uporabom odgovarajuće opreme i alata, izbjegnuti čvrsti hvat i stisak šake?

Da li su specijalne anti-vibracijske rukavice ispitane (posebno za vanjske uvjete rada ili za rad u hladnom okolišu) i da li se redovito koriste?

Da li su za radnike, izložene ekstremnim vibracijama, utvrđeni posebni uvjeti rada (zdravstveni pregledi)?

Kontrolna lista: Vibracije cijelog tijela (WBV) da ne napomena

Da li su poduzete mjere da bi se izbjeglo prekoračenje maksimalne razine dnevne izloženosti vibracijama (efektivna vrijednost akceleracije vibracije ponderirane s obzirom na frekvenciju, normirane za 8-satnu izloženost) od A(8) = 0,5 m/s2 ?

Jesu li radnici upoznati s upozoravajućim i graničnim vrijednostima izloženosti?

Da li je moguće izbjeći vožnju u nepovoljnom ili iskrivljenom položaju tijela?

Jesu li površine prometnica ravne i bez oštećenja?

Da li je rad organiziran na način da omogući smanjenje vremena vožnje (trajanje izloženosti)?

Je li se kod nabave novih vozila dovoljno obraća pažnja na odabir vozila s niskom razinom vibracija (na temelju obveznih podataka proizvođača)?

Da li su ugrađena sjedala s niskom razinom vibracija, da li su pravilno podešena i redovito servisirana?

Da li su za radnike, izložene ekstremnim vibracijama, utvrđeni posebni uvjeti rada (zdravstveni pregledi)?










4 | S t r a n i c a








grup

a

podg

rupa


Vje

roja

tnos

t

Vel

ičin

a po

slje

dica

Pro

cije

njen

i ri

zik

mje

re z

a sm

anje

nje

rizi

ka



provedbu mjere



napomena

1

2.

Radni list 10 – Psihičko opterećenje poslom

1 | S t r a n i c a






Radni list : 10

- Psihičko opterećenje poslom (stres) ISBN 978‐‐‐‐3-941441-04-0

Cilj ovog radnog lista je opisati zahtjeve koje je potrebno zadovoljiti pri procjeni rizika i smanjenju izloženosti radnika psihičkom opterećenju poslom (stresu) u skladu s direktivama EU za zaštitu radnika na radu (89/391/EEC i pojedinačne direktive)

1. Osnovne informacije Rad unaprijeđuje zdravlje kad su zadovoljene osnovne ljudske potrebe. Osim materijalnih životnih potreba, tu su i potrebe:

• za samoodređenjem (odlučivati, imati mogućnost slijediti svoje interese i ciljeve, sudjelovati)

• za razvojem stručnosti (moći savladati izazove i djelovati u smislenom pravcu)

• u smislu pripadanja i prepoznavanja postignuća (postići prihvaćanje i poštovanje, dobiti potporu, zadovoljiti pozitivnu ravnotežu)

Osim pitanja koja se odnose na ono što ne bi trebalo prevladavati u organizaciji (vezano uz prevenciju stanja koja mogu dovesti do bolesti), politika poslodavca koja promovira zdravlje mora sebi postavljati pitanja i tražiti odgovore i o tome što treba prevladavati (stvaralaštvo i resursi) u radnom okružju. Zdravi radnici, što također podrazumijeva motivirane radnike, rade bolje, pokazuju stabilnost na svojim poslovima i ostaju odani svojoj tvrtki kroz duže vremensko razdoblje.

Rad ne smije prouzročiti bolest- to je ključno; veliki dio napora prevencije mora biti usredotočen na ovo pravilo. Nepravilno organiziran posao nema samo negativan efekt na učinkovitost radnika nego dugoročno gledano može uzrokovati i trajno oštećenje zdravlja. Simptomi da se radna preopterećenost i zahtjevi ne mogu više podnostiti mogu uključivati:

• pritužbe radnika na psihičke i fizičke probleme na radnom mjestu

• smanjenu motivaciju, lošu klimu u poduzeću, mobbing, pojavu problema ovisnosti

• bezobzirnu stručnu konkurenciju, lošu koordinaciju posla, dupliciranje posla

• nedostatak flesibilnosti i privrženosti djela radnika

• gubitak vremena zbog izostanaka s posla, bolovanja i promjene radnika

• vraćanje proizvoda, pritužbe klijenata na rad, potrebe za prepravljanjima

• nepoštivanje rokova, unutar organizacije i/ili prema klijentima i poslovnim partnerima

• neumjeren prekovremeni rad, dodatni zahtjevi u smislu vremena i materijala

• prekomjernu potrošnju vremena, inventara i dodatnih troškova

Doživljaj psihičkog radnog opterećenja kao i podnošenje opterećenja i zahtjeva na poslu razlikuju se od radnika do radnika. Pokazatelji radnih sposobnosti radnika (mogućnosti, vještine, iskustvo, zdravstveno stanje) razlikuju se od osobe do osobe, pri čemu svatko od njih koristi vlastitu strategiju podnošenja radnog opterećenja.

Psihičko radno opterećenje se definira kao „ukupni zbroj utjecaja procijenjivih stresora iz vanjskog izvora na ljudsko biće i njegovu psihu“ (DIN EN ISO 10 075-1). Profesionalno preopterećenje ili premalo opterećenje mogu imati kratkoročne posljedice (stres,monotoniju, psihičku zasićenost i psihički umor) koje mogu dovesti do dugoročnih posljedica kao što su psihosomatske ili psihičke bolesti, ukoliko radnik kroz duže vremensko razdoblje podnosi nepovoljne radne uvjete.


2 | S t r a n i c a

1.1 Kratkoročne posljedice psihičkog preopterećenja i nedovoljnog opterećenja

• Psihičko preopterećenje

Individualne radne karakteristike radnika mogu biti nedovoljne za radne zahtjeve. Kvalitativna psihička preopterećenost će narasti ako osoba o kojoj se radi ima nedostatne ili neadekvatne kvalifikacije za određeni posao ili ima nedostatne komunikacijske ili socijalne sposobnosti. Kvantitativno psihičko preopterećenje će narasti ako ima previše zadataka koji moraju biti obavljeni, ako je vremenski raspored posla takav da ne ostavlja vremenski predah ili ako odjel nema dovoljan broj zaposlenih Negativne kratkoročne posljedice psihičke preopterećenosti doživljavaju se kao stres ili psihički zamor. Iskustvo stresa može biti okarakterizirano kao anksioznost. Ljudi budu nervozni ili iritirani. „Ispitna nervoza“ i rastuće neugodne emocije su poznati primjer. Riječ je o psihičkom preopterećenju koje se javlja prije nego što su aktivnosti završene, npr. prije kraja radnog dana. To iskustvo se javlja kad je jednostavno previše toga za napraviti ili kad ima previše konfliktnih zadataka s kojima se treba nositi. Međutim, to također može biti povezano s ekstremnim fizičkim naporima, kao što je podizanje i prenošenje tereta koje traje satima.

• Nedovoljno psihičko opterećenje U slučaju nedovoljnog psihičkog opterećenja, individualne radne karakteristike radnika su previsoke za objektivne radne zahtjeve. Kvalitativno nedovoljno psihičko opterećenje će rasti ako je radnik prekvalificiran za određeni posao. Te situacije mogu biti vezane uz fluktuaciju i redukciju osoblja ili kod pripajanja pojedinih odjela. Kvalitativno psihičko nedovoljno opterećenje se također može javiti ako osoba ne može ostvariti svoje ciljeve i ambicije. Kvantitativno psihičko nedovoljno opterećenje normalno se doživljava kad ljudi nemaju dovoljno posla kroz određeno vremensko razdoblje. Dobro poznati primjeri su zadaci monitoriranja i kontroliranja. Kvantitativno psihičko nedovoljno opterećenje se također javlja za vrijeme monotonih i ponavljajućih zadataka. Negativne kratkoročne posljedice psihičkog nedovoljnog opterećenja uključuju osjećaje monotonije i psihičke zasićenosti. Iskustvo monotonije je uzrokovano monotonim i ponavljajućim zadacima kroz duže vremensko razdoblje. Radnik može iskusiti neku vrstu zamora koja se odražava kao drijemanje ili pospanost, koje trenutno nestane kad se zadatak promijeni. Psihička zasićenost može biti definirana kao stanje uznemirenosti i nervoze. Može biti uzrokovana ponavljajućim zadacima ili situacijama ili može biti povezana s osobnim ambicijama u uvjetima rada koji prevladavaju na tom radnom mjestu. Radnici opisuju to iskustvo frazama „tapkam u mjestu“ ili „ne stižem nikamo


3 | S t r a n i c a

2. Procjena i vrednovanje rizika od stresa na radnom mjestu

Kontrolna lista i lista za procjenu broj lista: Naziv radnog prostora: Organizacijska jedinica: Radna skupina:

Kontrolna lista 1: Stres Lista sadrži tvrdnje koje ukazuju na izloženost stresu na poslu. Da li su tvrdnje primjenjive na vašem radnom mjestu. Označite s „DA“ tvrdnje s kojima se slažeteili „NE“ tvrdnje s kojima se ne slažete.

da ne napomena

Tijekom izvođenja rada:

1 odgovornost je prevelika

2 učestali su kratki rokovi i vremenski pritisak

3 učestalo ometanje i uplitanje u poslu

4 uputstva koja ostavljaju malo prostora prilikom izvršenja zadataka

5 odluke moraju biti donesene bez dovoljno informacija

6 zahtjevi su kontradiktorni, npr., sukobi između poštivanja rokova i kvalitete

7 imam manjak podrške kolega i nadređenih

Ima li dodatnih utjecaja? Npr.

8 postoje društvene napetosti

9 postoji učestali manjak osoblja

10 nesigurna je budućnost odjela ili poduzeća

Područje izvođenja radova i vlastitog ponašanja na poslu:

11 vrlo često previdim ili ne poštujem informaciju

12 često osjećam da gubim pregled nad radom

13 češće radim pogreške

14 nisam siguran/na da li radim sve ispravno

15 nemiran/na i nervozan/na sam

16 bojim se da neću biti sposoban/na nositi se sa svojim zadacima.

Elementi 11 do 16 mogu biti procjenjeni jedino od strane radnika

Kontrolna lista 2: Psihički zamor Lista sadrži tvrdnje koje ukazuju na izloženost psihičkom zamoru. Da li su tvrdnje primjenjive na vašem radnom mjestu. Označite s „DA“ tvrdnje s kojima se slažeteili „NE“ tvrdnje s kojima se ne slažete.

da ne napomena


1 provode se samo izvršni zadaci (s osobitom pažnjom)

2 priprema i organizacija nisu potrebne za zadatak, postupak i rezultat ne moraju provjeravati radnici

3 nema gotovo nikakve povratne informacije o radnim procesima ili rezultatima

4 nema nikakve ili gotovo nikakve prilike za suradnju ili komuniciranje s kolegama

5 potreban je jednostran ili prisilan stav tijela

6 ograničena je sloboda pokreta

7 odmori su gotovo nemogući


8 slaba vidljivost (npr., uslijed nedovoljnog osvijetljenja, prašine, pare, itd.)

9 neprikladno ergonomski oblikovan alat (npr. loše pozicionirani kontrolni uređaji)

10 uznemirujuća radna sredina (npr. buka)


11 potrebno mi je sve više vremena za izvođenje zadatka tijekom radnog vremena

12 propuštam primijetiti vlastite greške na vrijeme

13 osjećam se iscrpljeno i umorno

14 moja koncentracija opada

15 moram prevladavati zamor

16 osjećam snažnu potrebu za odmorom



4 | S t r a n i c a

Kontrolna lista 3: Monotonija Lista sadrži tvrdnje koje ukazuju na izloženost monotoniji. Da li su tvrdnje primjenjive na vašem radnom mjestu. Označite s „DA“ tvrdnje s kojima se slažeteili „NE“ tvrdnje s kojima se ne slažete.

da ne napomena


1 radni zadaci su pretežno operativni (npr. samo nadgledanje procesa rada stroja i sl.).

2 radni zadaci su dosadni

3 radni zadaci su monotoni i ponavljajući

4 potrebna je stalna pozornost, ali bez konkretnog rada (npr. čekanje na signal ili poziv).

5 suradnja s ostalim radnicima nije potrebna

6 razgovor s ostalim radnicima nije moguć

7 vještine i znanje radnika se ne koriste dovoljno


8 u radnom prostoru je previsoka temperatura

9 radni prostor/prostorija je pretrpan i nedovoljno prohodan

10 prisutna je stalna jednolična buka


11 osjećam da nemam dovoljno izazova (mogu puno više od onoga što je moj posao)

12 moja izvedba (npr. kvaliteta i količina) posla često opada

13 potrebno mi je sve više vremena za odmor

14 radim druge stvari ili moje misli lutaju iako je potrebna stalna pažnja

15 osjećam dosadu

16 drijemam ili sanjarim


Kontrolna lista 4: Psihička zasićenost Lista sadrži tvrdnje koje ukazuju na izloženost psihičkoj zasićenosti. Da li su tvrdnje primjenjive na vašem radnom mjestu. Označite s „DA“ tvrdnje s kojima se slažeteili „NE“ tvrdnje s kojima se ne slažete.

da ne napomena


1 raspored rada je prenatrpan

2 zadane su stroge upute obzirom na zadani sadržaj

3 ne može se izbjeći ili odgoditi zadatak

4 radnici nisu dovoljno informirani

5 nema gotovo nikakve povratne informacije

6 premala odgovornost

7 radnicima su zadani zadaci koji ne odgovaraju njihovim kvalifikacijama ili sposobnostima .


8 manjak rukovodećeg osoblja

9 loši međuljudski odnosi, zlostavljanje na radnom mjestu

10 loši uvjeti rada (npr. radne prostorije, sredstva rada, oprema, materijali)


11 radim da bi „vladao/la“.

12 imam malene šanse iskoristiti svoje kvalifikacije

13 nisam siguran/a u smisao i svrhu mog zadatka obzirom na ukupne rezultate (radne grupe, poduzeća)

14 „hodam u mjestu i ne stižem nigdje“

15 ogorčen/a sam,ljut/a,ozlovoljen/a.

16 nezadovoljan/a sam



5 | S t r a n i c a

Kontrolna lista 1: Stres PROCJENA Kontrolna lista 2: Psihički zamor PROCJENA

Pitanje

/tvrdnja

Radnici Vanjski ispitivač Pitanje

/tvrdnja

Radnici Vanjski ispitivač

N % N % N % N %

1. 1.

2. 2.

3. 3.

4. 4.

5. 5.

6. 6.

7. 7.

8. 8.

9. 9.

10. 10.

11.

ove tvrdnje mogu biti

ispitane samo na

radnicima

11.


ispitane samo na

radnicima

12. 12.

13. 13.

14. 14.

15. 15.

16. 16.

N = broj vrednovanih pitanja/tvrdnji

Samoprocjena:

Vanjska procjena:


Samoprocjena:

Vanjska procjena:

Kontrolna lista 3: Monotonija PROCJENA Kontrolna lista 4: Psihička zasićenost PROCJENA

Pitanje

/tvrdnja

Radnici Vanjski ispitivač Pitanje

/tvrdnja

Radnici Vanjski ispitivač

N % N % N % N %

1. 1.

2. 2.

3. 3.

4. 4.

5. 5.

6. 6.

7. 7.

8. 8.

9. 9.

10. 10.

11.


ispitane samo na

radnicima

11.


ispitane samo na

radnicima

12. 12.

13. 13.

14. 14.

15. 15.

16. 16.


Samoprocjena:

Vanjska procjena:


Samoprocjena:

Vanjska procjena:


6 | S t r a n i c a
















3. Određivanje i provođenje mjera:


provedbu mjere



napomena

1 Promijeniti organizaciju radnog procesa (preoblikovanje mjesta rada), osigurati mehanizirana sredstva rada i smanjiti opterećenje radnika

30 dana neposredni rukovoditelj

Ivan Ivić

ovlaštenik poslodavca Ante Antić

Moguće mjere za smanjenje opterećenja radnika: Kako bi se izbjegao rizik od psihičke preopterećenosti ili nedovoljne opterećenosti u svrhu izbjegavanja negativnih kratkotrajnih posljedica potrebno je primijeniti određene mjere. Te mjere imaju za cilj:

• izbjeći stres,

1. reduciranje potencijalnih stresora, - povećati stupanj slobode (u smislu vremena ili sadržaja) - potaknuti podršku od kolega i nadređenih - detaljno strukturiranje zadatka

2. povećati vlastite izvore - ciljana obuka ili buduća obuka - samo-upravljanje (upravljanje vremenom, podnošenje stresa) - dodatne mjere: izbalansirana prehrana i sportske aktivnosti


7 | S t r a n i c a

• izbjegavanje psihičkog zamora

1. omogućavanje pravilnih odmora - preporuke: više manjih pauzi - uvođenje kratkih odmora u pravilnim intervalima - odmori u rekreaciji

2. poboljšanje osobnih izvora - vježbanje osobnih psihičkih i fizičkih sposobnosti - osiguravanje optimalnog internog predstavljanja pomoću ciljanog učenja

Pomoću uvođenja sistema kratkih odmora psihički zamor može biti preveniran. Dodatno, na taj način se smanjuje i broj pogrešaka.

• izbjegavanje monotonije - plan izmjene aktivnosti - različite aktivnosti - uvođenje grupnog rada

Nakon izmjene aktivnosti iskustvo monotonije odmah iščezava. To je razlog zašto se preporučuje izmjena aktivnosti (= rotacija posla).

• izbjegavanje psihičke zasićenosti - promjena organizacijske strukture - smanjiti stisnute vremenske rasporede - poboljšanje transparentnosti - osvijestiti zaposlenike o posljedicama pogrešaka - direktni i povremeni povrat informacija o napretku i rezultatima rada - uključiti zaposlenike u važne odluke i restrukturirati napore - raspodijeliti odgovornosti - dodijeliti poslove u skladu s kvalifikacijama i vještinama

Cilj planiranja je optimiziranje izvedbe i radne opterećenosti. Preduvjet za to je optimalan omjer između potrebnih svojstava kao što su kvalifikacija, mogućnosti i vještine, te intenziteta i vrste psihičke opterećenosti

Radni list 11 – Rad na računalu ARMOR obrazac

Organizacijska jedinica:Broj sobe:

GR

UP

A

ŠIF

RA ELEMENT

ISPITIVANJAPROPISANI ZAHTJEVI UTVRĐENO STANJE

ZA

DO

VO

LJA

VA

NE

ZA

DO

VO

LJA

VA

101 slobodna površina poda 2 m2 po radniku

102 slobodni zračni prostor 10 m3 po radniku

103 visina min. 2,8 m

111 materijal otporan na habanje, bez oštećenja

112 izvedba ravan, gladak ali ne klizav

113 održavanje redovito

121 materijal i izvedba toplinska, zvučna te zaštita od oborina

122 obrada krečeno, obloga

123 boja svjetla

124 održavanje redovito

131 materijal ovisno o namjeni prostorije

132 smjer otvaranja i širina min. 0,7 m

133 broj i raspored ovisno o smještaju prostorije (30 ili 50 m)

134 stanje ispravna i sigurna

141 površina min. 12,5 % površine poda

142 upadni kut svjetla min. 24 O

143 način otvaranja s lakoćom, s poda

144 stanje i održavanje redovito

201Udaljenost zaslona od očiju radnika

min. 500 mm, ali opet ne tolika da bi radniku stvarala teškoće pri čitanju.

202 Slika na zaslonu ne smije treperiti; frekvencija min. 75 Hz za CRT i 60 Hz za LCD zaslone.

203 Znakovi na zaslonu dovoljno veliki, oštri da ih je moguće razlikovati bez napora

204 Osvijetljenost i kontrast moraju biti podesivi, tako da ih se može prilagođavati stanju u radnoj okolini

205Mogućnost prilagođavanja zaslona po kosini i visini

mogućnost prilagodbe ergonomskim zahtjevima, smjera, nagiba i visine uz pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen prema dolje do 20°

206 Čistoća, odsjajZaslon bez odsjaja, mora biti čist, slika na zaslonu jasna, a tekst čitljiv

211

Srednja visina max 30 mm, kosina max 150, ako je donji

rub >1,5 cm potrebna je podloška za šaku. Tipkovnica

mora biti slobodno pokretna

212 Radna površinaNa radnoj površini ispred tipakovnice mora biti min 100 mm slobodne površine

213 Materijal Ne smije imati sjajnu površinu

214 Razmještaj i karakteristike tipki moraju odgovarati ergonomskim zahtjevima a simboli lako raspoznatljivi i čitljivi

221Radna ploha

Ne smije blještati; od materijala koji na dodir nije hladan; dovoljno prostrana za razmještaj opreme

222 Ispod stola dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje

223 Stabilnost radna površina i držalo za predloške stabilno

231 Izvedba Stabilan uz udoban položaj i neometano pomicanje

232 Visina sjedala Mora biti podesiva

233 Naslon Oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini

234 Oslonac za noge Prema potrebama radnika

RA

DN

I

ST

OLA

C

RA

DN

I

ST

OL

OBRAZAC ZA ANALIZU RADNOG PROSTORA I RADNOG MJESTA PRI RADU S RAČUNALIMA

OSNOVNI ZAHTJEVI - RADNI PROSTOR

VE

LIČ

INA

I

VIS

INA

PO

DO

VI

ZID

OV

I I

ST

RO

PV

RA

TA

PR

OZ

OR

I

POSEBNI ZAHTJEVI - OPREMA

ZA

SLO

NT

IPK

OV

NIC

A

Radni list 11 – Rad na računalu ARMOR obrazacG

RU

PA

ŠIF

RA ELEMENT

ISPITIVANJAPROPISANI ZAHTJEVI UTVRĐENO STANJE

ZA

DO

VO

LJA

VA

NE

ZA

DO

VO

LJA

VA

301 oblikovanost radnog mjesta

Radno mjesto mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom nefiziološkom položaju. Na RM mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik može lako mijenjati svoj položaj i obavljati potrebne pokrete pri radu.

302 osvijetljenost

Prirodna (umjetna) rasvjeta min. 300 luxa. Bez bliještanja i odsjaja na zaslonu, redovi stropnih svjetiljaka paralelni sa smjerom gledanja radnika. Zaslon namješten i nagnut tako da ne dolazi do zrcaljenja svjetiljke na zaslonu.

303 blještanje i odsjajiIzvori svjetlosti ne smiju uzrokovati bliještanje ili zrcaljenje na zaslonu. Prozori opremljeni zastorima (kapcima). Zaslon okrenut od izvora svjetla.

304 buka max 60 dB

305 mikroklimatski uvjeti

temperatura 20 – 24 °C, Ukoliko se koristi klima uređaj, vlažnost 40 i 60%, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti max 7 °C niža od vanjske

306 zračenjeSva elektromagnetska zračenja, osim vidljivog zračenja, sa stanovišta zaštite zdravlja radnika moraju biti u skladu s pozitivnim propisima

401 učinkovitost opremeProgramska oprema mora biti takva da se radni zadatak može izvršiti

402 način uporabeProg. op. mora biti jednostavna za uporabu i prilagođena razini znanja i iskustvu radnika

403 povratne informacijeSustav mora radniku davati povratne informacije o izvođenju njegovih radnih zadaća.

404 brzina radaOblik i brzina davanja informacija sustava moraju biti prilagođeni radniku

405 ergonomski zahtjeviProg. op. mora ispunjavati ergonomske zahtjeve, posebice pri obradi podataka

406 kontrasti

Ako je moguće, na zaslonu tamne znakove na svijetloj pozadini. Ukoliko se koristi zaslon u boji, moraju boje, a posebice pozadina, biti što manje izrazite, koliko god je to moguće s obzirom na zahtjeve rada.

501 upoznavanje radnikaupoznavanje radnika sa svim okolnostima i zahtjevi-ma sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu s računalom

502 osposobljavanje radnika osposobljavanje radnika za rad na siguran način

503 povremeni odmori

rad sa zaslonom tijekom rada periodički se mora izmjenjivati s drugim aktivnostima. U suprotnom - svakog sata rada osigurati odmor od min. 5 minuta i organizirati vježbe rasterećenja.

504 zdravstveni pregledi

pregled vida radnika kod spec. med. rada: – prije početka rada na r.m. s računalom, – najmanje svake dvije godine za radnike koji koriste korekcijska pomagala,

Rad na računalu 4 i više sati dnevnoKorekcijska pomagalaObveza liječničkog pregleda

RA

DN

ICI

OSTALO

POSEBNI ZAHTJEVI - RADNI OKOLIŠ

RA

DN

I O

KO

LIŠ

POSEBNI ZAHTJEVI - PROGRAMSKA OPREMA

PR

OG

RA

MS

KA

OP

RE

MA

ZAHTJEVI U POGLEDU RADNIKA

Radni list 11 – Rad na računalu ARMOR obrazac

SKICA PROSTORA:

NAPOMENA:

Radni list 12 – Obrazac za analizu radnog prostora

1 | S t r a n i c a

GR

UPA

ELEMENT

ISPITIVANJA

PROPISANI

ZAHTJEVI

UTVRĐENO

STANJE

ZADOVOLJAVA

DA NE

DIM

ENZI

JE R

ADN

IH P

RO

STO

RIJ

A

Slobodan prostor za rad za svakog radnika osigurano najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda

Minimalne svijetle visine radnih prostorija

3 m – prostorije u kojima nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja

2,8 m – prostorije u kojima su ispunjeni zahtjevi mikroklimatskih uvjeta, odnosno u kojima nema štetnih fizikalnih, kemijskih i bioloških djelovanja.

2,50 m – prostorije za obavljanje administrativnih poslova, projektantski uredi, skladišta, u kojima radnici borave manje od dva sata dnevno, u kojima se obavljaju tihi obrtnički i drugi poslovi, a u kojima su zadovoljeni mikroklimatski uvjeti i nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja.

2,2 m - prostorije koje se nalaze u građevinama koje su građene po bivšim propisima, ili zaštićenim građevinama koji su spomenici kulture.

2,2 m - Kontejneri

POD

OVI

, ZID

OVI

, STR

OPO

VI I

KRO

VOVI

Podovi Bez opasnih izbočina, rupa ili nagiba; stabilan i protuklizan te toplinski izoliran

Razina poda Pod s obje strane vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je najmanje jednaka širini prolaza u vratima

Održavanje površina Površine podova, zidovi i stropovi na mjestu rada moraju biti takvi da se mogu čistiti i održavati.

Boja zidova i stropova Površine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svjetlijim bojama.

Označavanje prozirnih zidova Prozirni zidovi i staklene pregrade, moraju biti jasno označene i napravljene od sigurnosnog materijala

Oprema za rad na siguran način na krovovima

Pristup / obavljanje radova na krovovima dopušten je samo uz uporabu opreme za siguran način.

Čvrsto mjesto na krovu Mora biti ugrađeno najmanje jedno čvrsto mjesto za vezivanje radnika koji rade na popravcima i održavanju

Krovovi od stakla Krovovi od stakla i lomljivog materijala moraju biti zaštićeni ako postoji mogućnost pada predmeta sa okolnih zgrada.

PUTO

VI I

IZLA

ZI U

NU

ŽDI

Maksimalna dužina evakuacijskog puta

Ne smije biti veća od 50 m, a u katnim građevinama ne smije biti veća od 30 m.

Stubište za slučaj opasnosti

Građevine duže od 30 m i s više od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubišta, od kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti. Stubišta moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor.

Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etažama do visine manje od 30 m, jedno otvoreno stubište na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada.

Putovi i izlazi u nuždi

Posebni putovi i izlazi u nuždi moraju biti označeni propisanim znakovima.

Evakuacijski putovi i izlazi moraju biti uvijek slobodni od prepreka.

Putovi i izlazi u nuždi koji trebaju biti osvijetljeni moraju biti opskrbljeni s nužnom rasvjetom odgovarajuće jačine za slučaj nestanka rasvjete.

Vrata za nuždu se moraju otvarati prema van

Klizna ili okretna vrata nisu dopuštena ako su posebno namijenjena kao izlazi u nuždi

Vrata za nuždu ne smiju biti zaključana ili pričvršćena na način da se ne mogu lako i trenutno otvoriti kad je potrebno

Vrata na evakuacijskim putovima moraju biti označena te mora biti omogućeno njihovo otvaranje iznutra u svako doba bez posebne pomoći u smjeru izlaznog puta

Propusna moć vrata U punoj širini širine hodnika, stubišta, odmorišta.


2 | S t r a n i c a

GR

UPA

ELEMENT

ISPITIVANJA

PROPISANI

ZAHTJEVI

UTVRĐENO

STANJE

ZADOVOLJAVA

DA NE

ZAŠT

ITA

O

D P

OŽA

RA Vatrogasna oprema

Opskrbljenost vatrogasnom opremom i susta-vima zaštite u skladu s razinom opasnosti

Sigurnosni znakovi U skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima isti moraju biti postavljeni na odgovarajućim mjestima

PRO

MET

NI P

UTO

VI

Hodnici za prolaz ljudi Glavni hodnici širine najmanje 1,5 m, sporedni najmanje 1,0 m, a prolazi u prostoru s regalima najmanje 0,8 m.

Mjesta smanjene vidljivosti

Natpisi, svjetlosni i zvučni signali koji upozoravaju na mogućnost nailaska prometnog sredstva, ograde koje sprječavaju iznenadni izlazak pješaka na prometnicu.

Najveća dopuštena brzina Max. brzina kretanja motornih vozila u vanjskim prostorima je 10 km/h, a u unutarnjim 5 km/h.

Sigurnosni prostor Mora se omogućiti dostatan prostor između prometnih kolnih putova i vrata, ulaznih vrata, prolaza za pješake, hodnika i stepeništa.

Udaljenost između građevine i vanjskog ruba prometnica

Udaljenost između bilo kojeg dijela građevine vanjskog ruba prometnice ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti propisno obilježena

Visina i širina kolnih prolaza na unutrašnjim prometnicama

Visina kolnih prolaza mora biti za 0,5 m veća od visine vozila predviđenih za kretanje istim, a širina mora biti sa svake strane najmanje 0,5 m veća od vanjskih bočnih rubova vozila.

Širina ceste u krugu građevine Dvosmjerna cesta u krugu građevine mora biti široka najmanje 5 m, a jednosmjerna 3 m

Širina transportnih putova Širina transportnih putova najmanje 1,8 m, odnosno za 0,8 m veća od širine transportnih sredstava, ili materijala koji se prenose.

Označavanje transportnih putova

Moraju biti vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima s promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u pod prostorije.

VRAT

A I O

GR

ADE

Širina izlaznih vrata Prolaz u izlaznim vratima ne smije biti uži od 0,7 m

Prozirna vrata Prozirna vrata označena na vidnoj razini

Klizna vrata Klizna vrata moraju biti opskrbljena sa sigurnosnom napravom koja sprečava njihovo iskakanje i prevrtanje

Vrata koja se otvaraju prema gore

Vrata koja se otvaraju prema gore moraju biti opskrbljena s mehanizmom osiguranja od povratnog pada

Visina poda s vanjske strane

Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina poda s vanjske strane vrata može biti samo za jednu stepenicu niža od razine s unutarnje strane i ne više od 20 cm.

Automatska vrata

Automatska vrata moraju imati lako uočljive i dostupne zaporne naprave za nuždu, a u slučaju nestanka napajanja, mora biti omogućeno njihovo ručno otvaranje.

PRO

ZOR

I I

SVJE

TLAR

NIC

I Naprave i pomoćna sredstva Ostakljene površine moraju biti izvedene i opremljene sredstvima za lako i sigurno čišćenje i održavanje

Zaštitne ograde

Prozori, bez ili s niskim parapetima te vanjska i balkonska vrata i slični otvori, moraju biti osigurani ogradama ili zaštićeni na drugi odgovarajući način.

UN

UTA

RN

JA I

VA

NJS

KA S

TEPE

NIŠ

TA

Smjer izlaženja

Stepenice koje se nastavljaju u podrum ili druge niže etaže, trebaju na etaži gdje se izlazi iz zgrade biti odvojene pregradama, vratima ili na drugi način, tako da je jasan smjer izlaženja.

Korisna širina Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica ne može biti manja od 1,1 m.

Stepenišni krak Stepenišni krak je dio stepeništa koji ima najmanje 3 stepenice, a najviše 18 stepenica


3 | S t r a n i c a

G

RU

PA

ELEMENT

ISPITIVANJA

PROPISANI

ZAHTJEVI

UTVRĐENO

STANJE

ZADOVOLJAVA

DA NE

UN

UTA

RN

JA I

VAN

JSKA

STE

PEN

IŠTA

Dimenzije

Širina odmorišta ili podesta najmanje u širini stepenišnog kraka, a dužina odmorišta ne smije biti manja od 1,1 m

Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a širina gazišta od 26 do 36 cm

Sve stepenice na istom stepeništu jednake visine i širine gazišta, a odstupanja max 0,5 cm

Zavojito stepenište samo u prostorijama gdje boravi do 20 osoba s time da na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti manja od 13 cm

Vanjska stepeništa moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 1,2 m

Pokretne stepenice

Pokretne stepenice i trake moraju biti opremljene lako uočljivim i lako dostupnim uređajima za isključenje u nuždi

Pokretne stepenice i trake ne smiju biti jedini izlaz iz građevine u slučaju evakuacije

ZAŠT

ITN

E O

GR

ADE

I RU

KOH

VATI

Postavljanje zaštitne ograde

Stepenišni krak i odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom u cijeloj dužini stepeništa

Galerije, platforme, prijelazne rampe, prijelazi, i sva mjesta rada na visini preko 1 m , moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom.

Visina zaštitne ograde Ne smije biti manja od 1 m od poda

Rukohvat Rukohvat mora biti postavljen na visini od 1m i mora biti postavljen barem s jedne strane

Horizontalno opterećenje Ograda mora izdržati horizontalno opterećenje od najmanje 700 N/m

Svijetli razmak prečki ograde

Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih prečki, svijetli okomiti razmak između prečke i poda odnosno vrha stepenice i prečke ne smije biti veći od 25 cm.

Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda svijetli razmak između prečki ne smiju biti veći od 14 cm.

ZAŠT

ITN

E O

GR

ADE

I R

UKO

HVA

TI

Rubna zaštita

Na mjestima gdje postoji rizik od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od površine poda odnosno gazišta stepenice.

Neprekidni čvrsti obrub Vrh obruba mora biti paralelan s vrhom stepeništa, a visina ne smije biti manja od 7,5 cm

MO

STO

VI, R

ADN

E PL

ATFO

RM

E, R

AMPE

I

PJEŠ

AČKE

STA

ZE

Najmanja širina Platforme, rampe i mostovi koji se koriste za prijevoz ili prijenos tereta moraju biti široke najmanje 1,6 m i čvrste.

Broj mjesta za izlaz Platforme moraju imati barem jedno mjesto za izlaz, a ako je tehnički izvedivo, platforme duljine veće od 20 m i izlaz na svakom kraju.

Zaštita od pada

Podovi moraju biti ravni, bez pukotina i rupa, osigurani od klizanja; ako su postavljeni na visini većoj od 1 m duž rubova s otvorene strane moraju imati ograde visine najmanje 1 m

Dimenzije rampa unutar građevina

Ako se rampa koristi kao izlaz mora biti odijeljena pregradom od drugih dijelova građevine, a njena širina ne može biti manja od 1,1 m. Rampe s nagibom do 10% ne moraju imati odmorišta, a ako je nagib rampe iznad 10%, ali ne strmiji od 17%, maksimalna visina između odmorišta ne smije biti viša od 4 m.

Zaštitne ograde i rukohvati Rampe na visini preko 1 m moraju duž rubova s otvorene strane imati zašt. ograde i rukohvate.

Nagib rampe u rad. prostorijama Nagib rampe ne smije biti veći od 40%.


4 | S t r a n i c a

G

RU

PA

ELEMENT

ISPITIVANJA

PROPISANI

ZAHTJEVI

UTVRĐENO

STANJE

ZADOVOJAVA

DA NE

VER

TIKA

LNI P

RIL

AZI

Kut nagiba

Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata, ulazak u okna, šahtove i sl. gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75° prema horizontali.

Prečke ljestava

Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro učvršćene na vertikalnom razmaku od najviše 30 cm

Duljina prečki između stranca ljestava min. 40 cm

Leđna zaštita

Ljestve s visinom preko 3 m moraju, od sedme prečke (2 m od poda) imati čvrstu leđnu zaštitu

Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza od lukova plosnatog željeza, s unutarnjim radijusom 70 - 80 cm, koji moraju biti pričvršćeni za stranice ljestava na razmaku max. 1,4 m

Lukovi moraju biti povezani vertikalama na razmaku max. 25 cm. Lukovi i vertikale moraju biti dimenzionirani i učvršćeni za ljestve

Ako ljestve nemaju leđobran, razmak između prečke ljestava i zgrade mora biti 70 do 80 cm

Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1,0 m iznad prilazne površine

Kruta veza

Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3,0 m

Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 16 cm

Odmorišta Na ljestvama čija je visina preko 20m moraju se na udaljenostima od 6 do 8m ugraditi odmorišta

Rukohvati

Rukohvati ugrađenih ljestava za prilaženje platformama, galerijama, krovovima objekata i sl. moraju biti najmanje 0,75 m iznad prilazne površine

MJ.

RAD

A N

A O

TVO

REN

OM

PR

OST

OR

U

Osvijetljenje Mjesta rada na otvorenom moraju biti prikladno osvijetljena umjetnom rasvjetom ako dnevno svjetlo nije dovoljno

Uređenje mjesta rada na otvorenom

Mjesta rada na otvorenom moraju biti uređena da radnici budu zaštićeni od nepovoljnih vremenskih uvjeta i od pada predmeta, od štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja, da mogu brzo napustiti mjesto rada u slučaju opasnosti ili da im se može brzo pomoći, da budu zaštićeni od pokliznuća i pada

TEM

PER

ATU

RA,

VLA

ŽNO

ST I

BRZI

NA

STR

UJA

NJA

ZR

AKA

Mikroklimatski uvjeti

Ako radni proces to dopušta, u radnim prostorijama se u hladnom (zimskom) razdoblju moraju osigurati sljedeći mikroklimatski uvjeti: – rad bez fizičkog naprezanja 20 – 25°C – laki fizički rad 16 – 22 °C – teški fizički rad 10 – 19 °C

Vlažnost Pri korištenju uređaja za klimatizaciju preporuča se relativna vlažnost od 40 do 60%.

Klimatizacijski uređaji

Ako se u toplom (ljetnom) razdoblju koriste uređaji za klimatizaciju, razlika između vanjske i unutarnje temperature, ne bi trebala biti veća od 7 °C. Ako takvi uređaji ne postoje, potrebno je poduzimati druge odgovarajuće mjere za smanjenje temperature zraka u prostorijama

Brzina strujanja zraka

Brzina strujanja zraka na mjestima rada u zatvorenom prostoru ne smije biti veća od 0,5 m/s ako je temperatura vanjskog zraka do 10 °C, 0,6 m/s ako je temperatura vanjskog zraka od 10 °C do 27 °C odnosno 0,8 m/s ako je temperatura vanjskom zraka preko 27 °C.


5 | S t r a n i c a

GR

UPA

ELEMENT

ISPITIVANJA

PROPISANI

ZAHTJEVI

UTVRĐENO

STANJE

ZADOVOJAVA

DA DA

ZAG

RIJ

AVAN

JE

Grijanje Radne prostorije, u kojima radnici borave duže od dva sata bez prekida, moraju se grijati u hl. razdoblju

Dimnjak Peći za zagrijavanje prostorija moraju biti priključene na odgovarajući dimnjak

Temperatura na površini grijaćih tijela

Temperatura na površini grijaćih tijela max: – 130 °C za radne prostorije u kojima se ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i eksplozivne tvari – 110 °C za radne prostorije u kojima se izdvaja prašina koja nije zapaljiva, eksplozivna ili otrovna

Zaštita grijaćih tijela od dodira Grijaća tijela čija je temperatura na površini tijela viša od 90 °C moraju biti zaštićena od slučajnog dodira

Temperatura

Temperatura toplog zraka za zagrijavanje radne prostorije ne smije biti veća od 60 °C ako se zrak dovodi s visine veće od 3,5 m mjereno od poda, odnosno ne smije biti veća od 40 °C ako se zrak dovodi s manje visine

PRO

VJET

RAV

ANJE

Provjetravanje Na mjestima rada u zatvorenom prostoru mora se osigurati dovoljno svježeg zraka, prvenstveno prirodnim provjetravanjem

Prirodno provjetravanje

Radne prostorije bez prozora i svjetlarnika mogu se koristiti za rad samo ako je osigurano održavanje temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka te ako je osigurano da koncentracija štetnih tvari bude u dopuštenim vrijednostima

Prisilno provjetravanje

Ako na mjestima rada dolazi do stvaranja vodene pare, topline, štetnih para, plinova, dimova, magle, prašine i dr., mora se osigurati prisilno provjetravanje

Propuh Ako se koriste instalacije za kondicioniranje zraka ili mehaničko provjetravanje, radnici ne smiju biti izloženi propuhu koji uzrokuje nelagodu

Broj izmjena zraka u toku jednog sata

– uredi - 1,5 izmjena/h – prostorija za sastanke - 3 izmjena/h – garderoba - 1 izmjena/h – kupaonica - 5 izmjena/h – umivaonica - 1 izmjena/h – nužnik - 4 izmjene/h – prostorija za osobnu higijenu žena - 2 izmjene – blagovaonica - 2 izmjene/h – prostor za povremeno zagrijavanje - 2 izmjene

Količina svježeg zraka po radniku osigurane umjetnim

provjetravanjem

– 30 m3/h za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano najmanje 20 m3 slobodnog zračnog prostora – 20 m3/h za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano 20 do 40 mv slobodnog zračnog prostora – najmanje 40 m3/h za prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje

Otvori za dovođenje zraka Otvori za dovođenje zraka moraju biti zaštićeni od prodiranja stranih tijela žičanom mrežom, žaluzinama i sl.

Uređaji za odsisavanje zagađenog zraka

Na izvorima zagađenja zraka u radnim prostorijama moraju biti postavljeni uređaji kojima se zagađeni zrak odsisava neposredno s mjesta nastajanja

Podtlak

U radnim prostorijama u kojima se pri radom procesu razvijaju neugodni mirisi ili mogu nastati zapaljive odnosno eksplozivne smjese mora se osigurati podtlak radi sprečavanja njihovog prodiranja u susjedne prostorije

Zaštita od pare

Mjesta rada na kojima dolazi do izdvajanja pare, magle ili plina moraju biti zaštićena oklopom i priključena na sustav lokalne odnosno opće ventilacije

Pročišćavanje Otrovni plinovi i pare koji se stvaraju pri tehnološkom procesu moraju se prije odvođenja u atmosferu pročišćavati u posebnim uređajima


6 | S t r a n i c a

GR

UPA

ELEMENT

ISPITIVANJA

PROPISANI

ZAHTJEVI

UTVRĐENO

STANJE

ZADOVOJAVA

DA DA

GAR

DER

OBE

Garderobni ormari

Garderobni ormari moraju biti tako izvedeni da su zadovoljeni sljedeći uvjeti: - najmanje v 150 cm, dub 35 cm, š 35 cm, da su izrađeni na nogarima v 15 cm ili na fiksno podnožje visoko 15 cm - da na pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju – da su opskrbljeni ključevima za zatvaranje – da su oličeni zaštitnim bojama, – da imaju ugrađene vješalice, – da u gornjem dijelu imaju policu visine 30 cm, – da u donjem dijelu imaju policu za obuću

Prolaz Ako se u prostorijama predviđa smještaj odjeće za više od 50 radnika, prolaz mora imati širinu najmanje 1 m

KUPA

ON

ICE

I UM

IVAO

NIC

I

Kupaonice

Za radnike koji obavljaju poslove na kojima dolazi do prljanja, kvašenja tijela i odjeće, prekomjernog znojenja, pojava velikih količina prašine ili neugodnih mirisa, koje rade s otrovnim, zaraznim ili ionizirajućim tvarima, kao i koje sudjeluju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala, moraju se osigurati kupaonice

Pojektiranje i izvođenje kupaonica

Kupaonice moraju biti projektirane i izvedene: – odvojeno za muškarce i za žene, – tako da imaju hladnu i toplu vodu, – tako da postoji prostor za presvlačenje, – tako da su kupaonice s tuševima u zasebnim prostorijama odijeljene pretprostorom koji sprječava nagle promjene temperature zraka, – tako da u hladnom vremenskom razdoblju budu grijane, – tako da podovi i zidovi kupaonice budu od materijala koji ne propušta vodu i lako se održava

Broj tuševa Broj tuševa u kupaonici određuje se ovisno o vrsti rada koji radnici obavljaju i broja radnika u najbrojnijoj smjeni

KUPA

ON

ICE

I UM

IVAO

NIC

I

Površina kabine Površina kabine u kojoj je postavljen pojedinačni tuš ne smije biti manja od 0,9 x 0,9 m

Broj slavina

Broj slavina prema broju radnika u smjeni: - jedna slavina odnosno baterija na najviše 20 radnika ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja ruku, jakog znojenja, pojave prašine ili vlage, kvašenja odijela ili ruku - jedna slavina odnosno baterija na najviše 15 radnika ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja odijela, ruku i tijela ili znojenja i pojave velikih količina prašine - jedna slavina odnosno baterija na najviše 10 radnika ako se pri obavljanju poslova izdvajaju štetne tvari i neugodni mirisi, dolazi do ionizirajućih zračenja ili se zagađuje odjeća - jedan umivaonik na 50 radnika za uredske i druge slične poslove, koji može biti smješten u pretprostoru nužnika ili na drugom pogodnom mjestu

NU

ŽNIC

I

Nužnici po katovima Nužnici se moraju osigurati na svakom katu

Udaljenost Udaljenost nužnika do najudaljenijih mjesta rada, ne smije biti veća od 100 m, odnosno veća od 200 m ako se nužnici nalaze izvan građevine

Broj nužnika za 30 muškaraca ili 20 žena osigurati po jedan nužnik, a uz nužnik za muškarce i po jedan pisoar

Dimenzije Nužnici u posebnim kabinama s pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda. Površina poda kabine ne smije biti manja od 0,9 x 1,2 m

Pisoari Širina panel pisoara u dužini od 60 cm za najviše 30 radnika


7 | S t r a n i c a

GR

UPA

ELEMENT

ISPITIVANJA

PROPISANI

ZAHTJEVI

UTVRĐENO

STANJE

ZADOVOJAVA

DA DA

OST

ALE

POM

OĆ

NE

PRO

STO

RIJ

E

Prostorije za odmor

Radnicima se mora osigurati lako dostupna prostorija za odmor zbog sigurnosti i zaštite zdravlja kada to zahtijeva vrsta rada ili zbog nazočnosti većeg broja radnika od predviđenog. Ako radnici rade u uredima ili sličnim radnim prostorijama u kojima je omogućen jednaki odmor za vrijeme stanke, nije potrebno osigurati prostoriju za odmor

Prostorije za pružanje prve pomoći

Širina svih vrata u tim prostorijama mora biti takva da omogući nesmetano unošenje i iznošenje bolesnika na nosilima

Prostorije za uzimanje obroka Ispred prostorije za uzimanje obroka moraju se postaviti umivaonici s tekućom vodom, a po potrebi i toplom vodom

Prostorije za uzimanje obroka Prostorije za uzimanje obroka moraju imati odgovarajuću ventilaciju

Prostorije za pušenje Ako je poslodavac osigurao prostoriju za pušenje, prostorija mora biti provjetravana i označena znakom mjesta za pušenje

Prostorija za povremeno zagrijavanje ili rashlađivanje

osoba na radu

Za radnike izložene niskim ili visokim temperaturama (npr. hladnjače, ljevaonice, rad na otvorenom u zimskom i ljetnom periodu, i dr.) mora se ovisno o broju radnika osigurati dovoljno velika prostorija za zagrijavanje ili rashlađivanje

Osobe s invaliditetom

Mjesta rada moraju biti uređena tako da uzimaju u obzir potrebe osoba s invaliditetom, osobito pristupačnost, vezano za vrata, prolaze, stepeništa, tuševe, umivaonike, nužnike i dr., koja izravno koriste ili zauzimaju te osobe

Ostalo:

radni list: 1 - opasnosti pri radu sa strojevima i drugom ... · radni list 1 – opasnosti pri...

Documents