radobojsko-jesejanski list broj 61 veljaca

7/22/2019 Radobojsko-Jesejanski List Broj 61 Veljaca

1/16

GLASILO OPINA RADOBOJ I JESENJEISSN 1846-7857

Broj 61 / Godina VII. / veljaa 2014.

Odrana Skuptina DVD-a Jesenje (str 10.)

U kolama odrana natjecanja iz vie predmeta (str. 11. 14.)

Ledena kia uzrokovala velike probleme u Jesenju i Radoboju (str. 3)


2/16

Radobojsko-Jesejanski list br. 61 / Godina VII. / veljaa 2014.2

RADOBOJSKO-JESEJANSKI LIST

Nakladnik:Opina Radoboj. Za nakladnika:Anelko TopolovecUREDNITVO:

Branka Osli, Ivan Habjanec, Ana Kranjec, Ivan Maligec, Snjeana Rihtar, Marko Martinoli - glavni i odgovorni urednik.Lektor:Tanja Gregurovi

Adresa urednitva:Radoboj 8, 49232 Radoboj, tel: 049/349-110, fax: 049/349-109, e-mail: [email protected] Jesenje 103, 49233 Gornje Jesenje, tel: 049/375-503, e-mail: jesenje 2 @jesenje.hr

Grafika priprema i tisak:Papir market d.o.o. Krapina List je besplatan i izlazi mjeseno.

Rjeenjem Konzervatorskog odjela u Krapini od 28. sijenja 2014.godine, arheoloko nalazite Hajdine zerne steklo je status preventiv-ne zatite te je upisano u Registar preventivno zatienih kulturnihdobara pod oznakom P-4712.

Arheoloko nalazite na Hajdinem zernu otkriveno je sluajno ti-jekom planinarenja 26. prosinca 2012. godine, a postojanje arheolo-kih struktura dokumentirano je tijekom arheolokog rekognosciranjaopine Radoboj, koje se provodilo u travnju i svibnju 2013. godine.

Hajdine zerne nalazi se na najistonijem obronku glavnog masi-va Strahinjice, poznatog jo pod nazivima Radobojski vrh i Sekolje.Naziv za vrh Hajdine zerne, zabiljeen jo 1783./1784. na topografskojkarti Varadinske upanije iz razdoblja jozefinske izmjere Civilne Hr-vatske, potjee od trobridne konfiguracije obronka koji podsjea nazrno heljde (Fagopyrum esculentum), a naziv Sekolje od ume u kojojse sjeklo mlado drvee za vinograde ili nasade graha. Na vrnim ju-nim padinama Hajdinog zerna, izmeu oko 670 m nadmorske visinei vrha, koji se nalazi na 738,5 m nadmorske visine, nalaze se ostaciprapovijesnog visinskog naselja. Prapovijesno naselje sastojalo se odnadzemnih kua, graenih od drvenih trupaca, iblja i glinenog pre-maza, a kue su bile na umjetno izravnatim terasama, usjeenim u

june vrne padine Hajdinog zerna. Na svim su terasama, poevi odvrha na 738,5 m do najnie naseobinske terase koja se nalazi na oko

670 m, pronaeni fragmenti keramikog posua i komadi kunoglijepa. Upravo su komadi kunog lijepa, smjese od gline, vode i sla-me, koja se zapekla u trenutku kad je vatra zahvatila objekt, indikatorpostojanja nadzemnih objekata na terasama. Naseobinske terase surazliitih dimenzija, izmeu 5 i 10 m irine te 15 do 100 metara dulji-ne, a ukupno ih na podruju naselja ima desetak. Ukupna povrinanaselja iznosi oko 2,5 hektara. Naselje je svojim poloajem visoko u

Gori bilo prirodno zatieno strmim padinama Hajdinog zerna, stoganije bilo potrebe za utvrivanjem naselja gradnjom bedema. Na naj-nioj naseobinskoj terasi na jugozapadnom dijelu naselja, tijekom re-kognosciranja je otkriveno povrinsko eksploatacijsko okno limonita,promjera 5 metara i dubine od oko 2-3 metra. U oknu su pronaenifragmenti prapovijesnog keramikog posua te komadi kunog lije-

pa, stoga se pretpostavlja da se na toj lokaciji eljezna rudaa vadilau vrijeme postojanja naselja na Hajdinem zernu, odnosno u prapo-vijesti. Fragmenti keramikog posua s Hajdinog zerna mogu se natemelju svojih karakteristika okvirno opredijeliti u razdoblje kasnogbronanog i starijeg eljeznog doba, odnosno u kronolokom smisluu vrijeme izmeu 1000. i 450. g. pr. Kr. Manji broj fragmenata kera-mikog posua moe se pripisati mlaem eljeznom dobu, odnosnoKeltima, to nam sugerira da je nalazite bilo naseljavano u vie na-vrata, moda zbog pregleda nad okolnim podrujima, nadolazeeopasnosti ili zbog eksploatacije eljezne rudae.

U neposrednoj blizini Hajdinog zerna nalazi se jo nekoliko ar-heoloih nalazita. Oko 750 metara zrane linije u smjeru juga se uumi Podstenje (Mala gora, Ostenje, Galovieva husta, Jame) nalaziprapovijesna nekropola koja se sastoji od 11 zemljanih tumula. Tu-muli su promjera izmeu 9 i 14 metara te dananje sauvane visineizmeu 1,5 i 2 metra. Nekropola je otkrivena 1850. godine prilikomgradnje umskog puta, a tumuli su iskopavani izmeu 1850. i 1860.

godine od strane Mijata Sabljara, Jakoba Franje Tkalca i Emanuelavon Graffenrieda. U tumulima su pronaeni spaljeni ostaci pokojni-ka te dijelovi nonje i grobni prilozi, a rije je o jantarnim perlamai perlama od staklene paste (dijelovi ogrlica i narukvica), eljeznimsjekirama, eljeznim karikama, glaanim kamenim rukotvorinama,grumenju eljezne rudae te keramikom posuu. Nekropola se natemelju pronaenih predmeta datira u razdoblje kasne faze starijegeljeznog doba, odnosno u vrijeme izmeu 550. i 450. g. pr. Kr. Nala-zite se takoer nalazi pod preventivnom zatitom te je upisano u Re-gistar preventivno zatienih kulturnih dobara pod oznakom P-4126.

Oko 1 km zrane linije od Hajdinog zerna u smjeru jugoistoka, na-lazi se utvreno visinsko naselje Plat-Nagora. Rije je o naselju koje seprostire na vie od 8 hektara povrine pod livadama Plata. Na zapad-nom rubu naselja se na grebenu Plata nalaze umjetno napravljeneterase koje su mogle sluiti kao osmatranice ili straarnice, dok jenaselje s istone strane, iz sutjeske Oure bilo zatieno trostrukim

obrambenim rampama graenim od kamenja te zasutim zemljom.Nalazi keramikog posua i kunog lijepa sa grebena Plata datirajuovo naselje otprilike u vrijeme kasnog bronanog i starijeg eljeznogdoba (1000. 450. g. pr. Kr.), to bi znailo da bi sva tri spomenutaarheoloka nalazita mogla biti istovremena, odnosno da bi se mogloraditi o kompleksu prapovijesnih arheolokih nalazita iznad Rado-boja.

Opina Radoboj u suradnji s Centrom za primijenjenu arheologijuiz Krapinskih Toplica planira poduzeti nastavak istraivanja ovih vri-

jednih arheolokih nalazita putem razliitih nedestruktivnih meto-da, ali i arheolokih iskopavanja s ciljem dobivanja novih spoznaja oivotu prapovijesnih zajednica na podruju Radoboja te rekonstruk-cijom otkrivenih struktura u vidu arheolokog parka. (Davor poljar,mag. archaeol.)

ARHEOLOKO NALAZITE HAJDINE ZERNE DOBILO PREVENTIVNU ZATITU MINISTARSTVA KULTURE

Pronaeni ostaci keramikeHajdine zerne juna strana

Pronaeni kuni lijep


3/16

Radobojsko-Jesejanski list br. 61 / Godina VII. / veljaa 2014. 3

Neobina zima koja nas je zadesila u 2014. godini stvorila jevelike probleme ne samo na podruju naih opine ve u cijelojRepublici Hrvatskoj. Posljedice su bile nestanci elektrine energije,odroni zemljita i prometnica, problemi u prometu i tete na drve-u. No, kod mjetana je to vjerojatno pojaalo oprez te nije zabi-ljeen znaajniji broj ozljeda to je najvanije. Ledena kia koja jepadala vie danakrajem sijenjai poetkom ve-ljae stvarala jevelike problemezimskoj slubi uRadoboju i Je-senju koja je unekim trenuci-ma bila potpunobespomona.

Na podrujuJesenja zabilje-eni su i sluajeviruenja stabalana prometnicepod teinomleda. Ledenu kiu je nakon nekoliko dana zamijenila normalna i tou velikom obujmu. To je uzrokovalo tete na prometnicama, po-sebno onim makadamskim koje e se moi sanirati tek po dola-sku suhog vremena, odnosno vjerojatno na proljee. Iz Upravnihodjela Opina Jesenje i Radoboj upuene su pohvale mjetanimakoji su ove godine pokazali strpljenje i razumijevanje tijekom ovihnesvakidanjih vremenskih uvjeta.

U Novu 2014. godinu uli smo s temperaturama od 2 do

12 C. Mjerna meteoroloka kuica radobojskih vinogradarazabiljeila je prvog sijenja temperaturu u vinogradu nedalekosredita Radoboja od 2 do 4 C, da bi ve 5. sijenja ona izno -sila i 12 stupnjeva. Prvi zimski dan s temperaturom niom odnule bio je 19. sijenja kada je zabiljeeno (-3 C), a najhladni-je je bilo 26. sijenja (-8 C). Od 24. sijenja do 7. veljae svisu dani imali temperaturu ispod nitice, da bi se to dogodilo josamo 10. veljae.

Prije blagdana sv. Vinka palo je izmeu deset i dvadesetcentimetara snijega, koji se vrlo brzo otopio, ali kia koja jetih dana padala u dodiru s tlom se smrzavala pa smo nekolikodana imali poledicu. Uslijedilo je razdoblje toplog vremena, apotom i nekoliko kiovitih dana. Tako je najvie kie palo 9.veljae, 21 litar na etvorni metar i 11. veljae 15 litara. Inaeje od poetka godine do 16. veljae u Radoboju palo ukupno157 litara kie na etvorni metar.

U nedjelju 16. veljae temperatura zraka podigla se na ak17 C. (vir)

Zbog obilnih kia koje su padale proteklih dana dolo je doponovnog aktiviranja klizita na lokalnoj cesti 22088 u zaseo-ku Vidovii-Topolovci.

Zbog navedenog oteano je prometovanje navedenomcestom. Molimo mjetane koji koriste ovu cestu da prilagodebrzinu uvjetima na cesti.

U Jesenju su pod teinom ledene kie pucala stabla

Ve poetkom sijenja procvali su jaglaci te ukrasni grmovi japanskejabuke

Ponovno aktiviranaklizita

Klizite u zaseoku Vidovii-Topolovci

Poetak 2014. godine obiljeile vremenske neprilike

Ledom okovano parkiralite kod mjesnog groblja u Radoboju

Oteena makadamska cesta

... da bi potom uslijedio snijeg i poledica

TOPLO,SNIJEG, POLEDICA, KIA

PRVA DVA MJESECA 2014. GODINE, TO SE VREMENSKIHPRILIKA TIE BILA SU U ZNAKU VISOKIH TEMPERATURA,MALO SNIJEGA, POLEDICE I OBILNIH KIA


4/16


Br. Prezime (oevo ili majino ime) i ime Adresa stanovanja Datum pregleda Sat pregleda

1 Jutria (Antonio) Edita Cerje Jesenjsko 4 25.3.2014. 8:20

2 Jarnjak (Anamarija Arti) Mia Donje Jesenje 89 25.3.2014. 8:40

3 Poslonec (Marjan) Luka Brdo Jesenjsko 6A 25.3.2014. 9:00

4 Ranogajec (Dubravko) Luka Brdo Jesenjsko 25 25.3.2014. 9:20

5 Huhoja (Vlado) Luka Cerje Jesenjsko 15D 25.3.2014. 9:406 Klasi (Martin) Petra Donje Jesenje 60 25.3.2014. 10:00

7 Kovaec (Kreimir) Marko Donje Jesenje 79 25.3.2014. 10:40

8 Kataleni (Stjepan) Lorena Gornje Jesenje 84 25.3.2014. 11:00

9 Jedvaj (Stjepan) Luka Gornje Jesenje 102A 25.3.2014. 11:20

10 Sitar (Danijel) Antonio Gornje Jesenje 212 25.3.2014. 11:40

11 Forjan (Zdravko) Mateja Luani Zagorski 60 25.3.2014. 12:00

Ured dravne uprave u naoj upaniji objavio je obavijestkojim se pozivaju djeca roena od 1. travnja 2007. do 31. oujka2008. o rasporedu utvrivanja psihofizikog stanja djece radi upi-sa u prvi razred osnovne kole.

Na pregled je potrebno donijeti:

- zdravstvenu iskaznicu djeteta

- medicinsku dokumentaciju, ako je dijete bolovalo,

- knjiicu cijepljenja ili ispis podataka o cijepljenju od nadle-nog lijenika

- potvrda stomatologa o pregledu zubiju djeteta

- laboratorijski nalaz krvi i urina test trakom ( ako dijete posje-duje nalaz ne stariji od 6 mjeseci ne treba vaditi novi) laborato-rijske pretrage provodi medicinsko-biokemijski laboratorij premasjeditu ordinacije izabranog lijenika djeteta (u tom sluaju po-trebna je samo zdravstvena iskaznica djeteta)

Br. Prezime (oevo ili majino ime) i ime Adresa stanovanja Datum pregleda Sat pregleda

1 Tuek (Slavko) Luka Jazvine 41 7.4.2014. 8:20

2 krlec (Marijan) Maja Jazvine 82 7.4.2014. 8:40

3 Roko (Ozren) Roca Radoboj 189 7.4.2014. 9:00

4 Kiseljak( Ivica) Karlo Bregi Radobojski 22 7.4.2014. 9:20

5 Tuek (Juraj) Borna Bregi Radobojski 61 7.4.2014. 9:40

6 Sever (Janko) Tamara Gorjani Sutinski 27 7.4.2014. 10:00

7 Horvat (Nenad) Hrvoje Gornja emnica 122A 7.4.2014. 10:40

8 Grmovek (Marijan) Petar Gornja emnica 125 7.4.2014. 11:00

9 Kiseljak (Kristijan) Niko Gornja emnica 159 8.4.2014. 8:20

10 Orai (Zdravko) Luka Gornja emnica 167B 8.4.2014. 8:4011 Orai (Robert) Lea Gornja emnica 176 8.4.2014. 9:00

12 Vidovi (Antonio) Ivan Jazvine 18 8.4.2014. 9:20

13 Tuek (Romica) Tin Jazvine 29 8.4.2014. 9:40

14 Tuek (Draen) Jan Jazvine 30 8.4.2014. 10:00

15 Hrvoj (Petar) David Kraljevec Radobojski 17 8.4.2014. 10:20

16 Mitrovi (Valerije) Ema Radoboj 54 9.4.2014. 8:20

17 Cerovec (Darko) Petra Radoboj 185 9.4.2014. 8:40

18 erpes (Franjo) Irena Radoboj 208 9.4.2014. 9:00

19 Inkret (Josip) Sara Radoboj 210 9.4.2014. 9:20

20 Tuek (Anelko) Anelka Radoboj 215 9.4.2014. 9:40

21 Puljko (Tihomir) Sara Radoboj 247 9.4.2014. 10:00

22 Slukan (Goran) Dino Radoboj 248A 9.4.2014. 10:2023 Kukolja (Stjepan) Lea Radoboj 268 10.4.2014. 8:20

24 Miljan (Damir) Gabrijela Radoboj 276 10.4.2014. 8:40

25 Vidovi (eljko) Nikolina Radoboj 300 10.4.2014. 9:00

26 Geri (Robert) Ana Radoboj 322 10.4.2014. 9:20

27 Ranogajec (Miljenko) Edi Radoboj 352 10.4.2014. 9:40

OBJAVLJEN POZIV ZA LIJENIKI PREGLED DJECE RADI UPISA U OSNOVNU KOLU

RASPORED

UTVRIVANJA PSIHOFIZIKOG STANJA DJECE RADI UPISA U PRVI RAZRED OSNOVNE KOLE KOLSKE GODINE2014./2015. ZA UPISNO PODRUJE OSNOVNE KOLE SIDE KOUTI RADOBOJ

PREGLED DJECE OBAVIT E SE U OSNOVNOJ KOLI U RADOBOJU

RASPORED

UTVRIVANJA PSIHOFIZIKOG STANJA DJECE RADI UPISA U PRVI RAZRED OSNOVNE KOLE KOLSKE GODINE2014./2015. ZA UPISNO PODRUJE OSNOVNE KOLE GORNJE JESENJE

PREGLED DJECE OBAVIT E SE U OSNOVNOJ KOLI GORNJE JESENJE


5/16


U ovom broju lista donosimo intervju sa gospoom Dijanom Hr-ak, dipl. ing., ravnateljicom Javne ustanove za upravljanje zatienimprirodnim vrijednostima na podruju Krapinsko-zagorske upanije. Utekstu moete se upoznati sa djelokrugom ustanove koja e svoje sjedi-te tijekom 2014. godine preseliti u Radoboj, ali i o informacijama zastanovnike Radoboja vezano za proglaenje ekoloke mree NATURA2000.

Koji je djelokrug Javne ustanove za upravljanje zatienim pri-rodnim vrijednostima odnosno ime se ona bavi?Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima

na podruju Krapinskozagorske upanije osnovana je 15. studenog2005. godine Odlukom upanijske skuptine, sukladno Zakonu o zati-ti prirode. Ustanova obavlja djelatnost: zatite, odravanja i promicanjazatienih podruja u cilju zatite i ouvanja izvornosti prirode, osigura-vanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog koritenja pri-rodnih dobara, nadzor nad provoenjem uvjeta i mjera zatite prirode napodrujima kojima upravlja te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhupraenja stanja ouvanosti prirode (monitoring) u skladu sa Zakonom.Sredstva za rad Ustanove osiguravaju se iz prorauna Krapinsko-zagor-ske upanije i drugih izvora. Na podruju Krapinsko-zagorske upani-je ukupno je zatieno 17 objekata u kategorijama spomenik prirode,znaajan krajobraz i spomenik parkovne arhitekture koji obuhvaajupovrinu od 396,6 ha. Pored toga, na podruju KZ nalazi se i 27% te-ritorija parka prirode Medvednica kojim upravlja Javna ustanova Parkprirode Medvednica. Uz navedeno Javna ustanova upravlja i podruji-ma ekoloke mree Natura2000 ija povrina iznosi10% teritorija nae upanije.U ustanovi su zaposlena eti-ri djelatnika i to: ravnateljica(VSS), 2 strune suradnice(VSS) i uvar prirode (SSS).Kao jedan od najveih proje-kata koje je Ustanova dosadzavrila jest izgradnja Eduka-cijsko-promidbenog centar uRadoboju. Centar je izgraenu sklopu Projekta integraci-je u EU Natura 2000 - NIPMinistarstva zatite okolia i

prirode,nanciranog zajmomSvjetske banke. Radi se ozgradi povrine 90 m2koja jevlasnitvo Opine Radoboj, aona ga je dodijelila na korite-nje Ustanovi na razdoblje od30 godina bez naknade. Tro-kovnika vrijednost radova naureenju objekta iznosila jepreko 1.609.000,00 kuna i upotpunosti je nanciran sred-stvima Svjetske banke. Nakonotvorenja Edukacijsko-promidbenog centra slijedila je izrada projek-tne dokumentacije za unutarnje ureenje i opremanje centra. Tijekom2014. godine planira se provoenje aktivnosti ureenja centra premadobivenoj projektnoj dokumentaciji. Paralelno sa ureenjem centraizradit e se edukativni programi namijenjeni kolskoj populaciji za

provoenje kole u prirodi.to je zapravo, najjednostavnije reeno, mrea NATURA

2000?Ekoloka mrea Natura 2000 jedan je od osnovnih mehanizama za-

tite prirode u EU. Ona predstavlja europsku mreu podruja vanih zaouvanje europski ugroenih vrsta i staninih tipova. Ekoloka mrease proglaava u svrhu ouvanja i ostvarivanja povoljnog stanja divljihvrsta ptica i njihovih stanita, drugih divljih vrsta ivotinja i biljaka injihovih stanita, kao i staninih tipova, od osobitog znaaja za Europ-sku uniju i Republiku Hrvatsku. Svaka zemlja lanica EU pridonosiovoj mrei izdvajanjem najvanijih podruja za svaku pojedinu vrstu istanini tip naveden u odgovarajuim dodacima direktiva. Odabir Natu-ra 2000 podruja u Republici Hrvatskoj bila je zadaa Dravnog zavodaza zatitu prirode.

Pri odabiru podruja koja su izdvojena u ekoloku mreu Natura2000, koriteni su iskljuivo znanstveni i struni kriteriji. Odabrana po-

druja moraju svojom povrinom i rasporeenou osigurati dugoronoouvanje svake pojedine vrste odnosno staninog tipa. Povrina Natura2000 podruja u Krapinsko-zagorskoj upaniji iznosi 10 % te ukljuujerijeku Sutlu, Strahinjicu, vrni dio Ivanice, Medevednicu, dolinuRazvora kod Sutle i idovske jame.

Podruje Strahinjice vano je za ouvanje povoljnog stanja cilj -nih Natura 2000 vrsta i stanita: Jadranska kozonoka (orhideja), Gorskipotoar (vretence), Ilirske hrastovo-grabove ume, ume velikih nagiba

i klanaca, karbonatne stijene sa hazmotskom vegetacijom, suhi konti-nentalni travnjaci i travnjaci trave tvrdae.

to uspostava nature 2000 znai za stanovnike Radoboja, odno-sno kakve e im promjene uspostava mree donijeti? Da li se otpri-like znaju granice podruja obuhvaenog zatitom?

Vano je istaknuti da Natura 2000 ne iskljuuje investicije i ne koirazvoj ve daje mogunost brendiranja poljoprivrednih i turistikihproizvoda, potie ekoloku proizvodnju, omoguuje razvoj i daje veuvrijednost prostoru kojeg obuhvaa. Prema Zakonu o zatiti prirodeouvanje podruja ekoloke mree osigurava se provoenjem postupka

Ocjene prihvatljivosti i uinkovitim upravljanjem podrujem te poti-vanjem osnovnih mjera ouvanja. Ocjena prihvatljivosti za ekolokumreu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana, programa ili zahva-ta, samog i s drugim planovima, programima ili zahvatima, na ciljeveouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree. Obzirom da ouvanjestanita te ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta uvelike ovisi upravo oaktivnostima na poljoprivrednim zemljitima denirane su konkretnemjere poput odravanja bioloki vrijednih stanita konjom ili ispaom,gospodarenja zemljitem na nain prilagoen potrebama ugroenihvrsta koje obitavaju na tim povrinama, odravanja prirodnih ivica irubova oranica i sline mjere koje podupiru odrivu poljoprivredu. Na-glaavam da je za sada doneen konani nacrt poljoprivredno okolinihmjera te da te mjere jo nisu stupile na snagu. Zbog toga je vano da sevlasnici poljoprivrednih zemljita sa podruja opine Radoboj informi-raju te odazivaju na organizirane radionice i predavanja od strane Javneustanove i Savjetodavne slube. Javna ustanova je u suradnji sa Uprav-nim odjelom za gospodarstvo, poljoprivredu, promet, komunalnu in-

frastrukturu i EU fondove zapoela sa provoenjem aktivnosti koje suukljuivale konju travnjaka na Platu i Poljanama u sklopu pilot projek-

ta Revitalizacija i obnova su-hih brdskih travnjaka na Stra-hinjici i Ivanici. Takoerje tiskan letak koji je podjeljenzajedno sa prolim brojemRadobojsko-Jesejanskog lista.Uz ovaj projekt Javna usta-nova je provela niz projekatakoji doprinose ouvanju Natu-ra 2000 podruja Strahinji-ce. Problem ouvanja stanitai vrsta nije samo u pritiscimapoljoprivrede na prirodu iokoli, ve se radi o proble-mu zaratanja na zaputenimpovrinama te ilegalnoj sjeiuma. Grmlje i ikara velikombrzinom osvajaju znaajne po-vrine poljoprivrednog zemlji-ta, naroito travnjaka bogatihbiolokom raznolikou. Gra-nice ekoloke mree tono suodreene i mogu se pogledatina web stranici Javne ustanovete na stranicama Dravnog za-voda za zatitu prirode http://natura2000.dzzp.hr/natura/.

Takoer, obuhvat ekoloke mree Natura 2000 ugraene su u najnovijeizmjene i dopune prostornog plana opine Radoboj.

Hoe li biti fnancijskih subvencija za odravanje povrina unu-tar zone NATURE 2000 kao i u drugim lanicama EU?

Zavrni nacrt poljoprivredno-okolinih mjera je krajem 2013. godi-ne predan Ministarstvu poljoprivrede kako bi se iste ugradile u Programruralnog razvoja RH, a na osnovu tog programa poljoprivrednicima kojipristanu dobrovoljno provoditi navedene mjere na svojim povrinamaosigurat e se poticaji iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralnirazvoj. Za sada jo nije denirano vrijeme poetka provoenja poljo-privredno-okolinih mjera.

Koje razvojne mogunosti uspostava mree donosi, kakva suiskustva drugih drava?

Poljoprivredno-okolini program primjenjuje se u zemljama Europ-ske Unije od 1992. godine. Od godine 1999. ovaj program dio je EUZakona o ruralnom razvitku i jedina je mjera koju su obavezne primje-njivati sve zemlje lanice. U Austriji je primjerice 90 posto poljopri -vrednika dobrovoljno ulo u takve mjere i za to su dodatno nagraeni.U Sloveniji za dobivanje subvencija potrebno je zadovoljiti cijeli nizuvjeta koji podlijeu kontroli provoenja mjera, sankcija te praenju

i evaluaciju mjera. Najvia mogua plaanja u Sloveniji su za oranice600 eura/ha, za trajne nasade 900 eura/ha, za livade 450 eura/ha dok seza povrine vee od 100 ha plaanje za podmjere se smanjuje za 50%.Zatita prirode jest razvoj, ali to je samo mali dio u cjelokupnom razvo-ju koji ponajvie ovisi o radu i viziji lokalne zajednice. Sa prostoromtreba odrivo gospodariti jer obzirom na svjetske trendove zagaenja inegativne uinke razvoja moramo biti svjesni vrijednosti iste i ou-vane prirode.

to donosi proglaenje NATURA 2000 podruja

Djelatnici Javne ustanove sa ministrom Zmajloviem prilikom otvaranja Edu-kacijsko promidbenog centra u Radoboju


6/16


Na knjievnoj veeri kojaje odrana 7. veljae u dvoraniDoma kulture u Gornjem Jesenju,okupilo se mnotvo uzvanika,gostiju i mjetana. Na promocijuknjiga Sjeanja - autobiografskizapisi jednog uitelja, autora mr.

sc. Draena Podravca i Snubime kaj, autora Vladimira Pod-gajskog doli su lanovi drubeBraa hrvatskog zmaja, gosti izopina Virje i Petrovsko te mno-gobrojni mjetani Jesenja.

Draen Podravec, kao mladiuitelj boravio je u Gornjem Jese-nju. Tu je stekao brojna prijatelj-stva i ljubav svog ivota te ga zajesejanski kraj, kako sam voli isticati,veu nezaboravne uspome-ne. Ta neraskidiva veza traje gotovo 50 godina, otkako se Draeniz Jesenja vratio u rodno Virje.

O radu i djelu mr. Podravca govorili su prof. dr. Vladimir Stru-gar, prof. dr. Vladimir Feletar, knjievnik Vjekoslav Prvi, nael-nik opine Virje i ravnateljica osnovne kole, profesorica Marica

Cik Adakovi. Prof. dr. Vladimir Strugar, govorei o radu mr. sc.Podravca, istaknuo je kako je Podravec kao prosvjetni radnik ui-nio velike stvari u prosvjeti i osnovnoj koli Virje iji je bio du-gogodinji ravnatelj: Stvarao je kolu koja je bliska ivotu, vodio

je znanjem razvijajuimeuljudske odno-se gdje ga je za koluvezala istinska ljubav.Podravec je kao vrstanuitelj i ljubitelj glazberadio s mnogim genera-cijama djece usaujuiim ljubav prema glazbi,prirodi, osniva je ue-nike zadruge te autornekoliko knjievnih

djela, za to je dobio na-gradu Ivana Filipovia2008. godine.

Govornici koji suuslijedili; prof.dr. Vla-dimir Feletar, nael-nik opine Virje Mirko

Perok te knjievnik Prvi istaknuli su kako je Draen Podravecjedna izuzetna linost, istaknuti intelektualac koji je istinski volioono to je radio i vjerovao u snagu prosvjetiteljstva, kroz kojeg jeuspjeno mnogim generacijama prenosio znanje. Podravca kraseistinske vrijednosti: prijateljstvo, iskrenost, moralne i duhovnevrednote ovjeka koje ne smijemo izgubiti, a koje je Podravec usvome radu neumorno prenosio na generacije uenika i irio ih usredinama u kojima je radio i djelovao. Zahvaljujui svima koji supomogli u izdanju ove knjige, Draen Podravec istaknuo je kakoje knjigu pisao s puno iskrenosti, bez obzira to je nekoga moda i

uvrijedio te nastavio: Sretan si kad zna da si svojim ponaanjemobogatio tui ivot. Zato valjda postoje prijatelji da obogauju i-vote jedni drugima i da nam obogate sjeanja.

etvrtu zbirku poezije Snubi me kaj pjesnika VladimiraPodgajskog i njegovo ivotno stvaralatvo predstavili su novinari publicist Drago Kozina i sam autor. U ovoj zbirci kajkavske poe-zije Podgajski donosi pred itatelja svijet svojih uspomena i sva-kodnevicu ivota kakvu on vidi i doivljava svojim oima. Kakoje reeno, on je pjesnik nepresune inspiracije koju pronalazi uljubavi prema zaviaju, prirodi, slobodi, prolaznosti, a nadasve,dragomkaju. Kad prolazi Zagorjem po stoti put, divi se njego-voj ljepoti, istie Podgajski;Ne morem si pomoi i skriti svojefalinge tere me vleeju med ljude; jednak stranjske, kak i domaeZagorce tere vabim pod svoju brajdu punu popeki. A kaj moremgda Snubi me kaj! U kulturno umjetnikom djelu programa su-djelovale su lanice i lanovi AKUD-a ensko kazalite koji su

pjesmom i skeem obogatili ovu iznimnu knjievnu veer.

lanovi Udruge za razvoj turizma Jesenje sudjelovali sudana 31.01.2014. godine u obiljeavanju programa u Mu-zeju krapinskih neandertalaca povodom manifestacije Nomuzeja, koja se tradicionalno obiljeava diljem 100 hrvat-skih gradova i mjesta. Sudjelovanje na ovoj manifestacijiujedno je oznailo poetak suradnje izmeu Udruge i Mu-zeja, a istovremeno je dogovoren i nastavak aktivnosti naprojektu Lovne staze krapinskih neandertalaca.

lanovi Udruge se ovim putem zahvaljuju djelatnicimaMuzeja, a osobito voditeljici Muzeja gi. Vlasti Krklec naukazanoj prilici, te se nadaju to uspjenijoj suradnji u bu-dunosti.

Svoju redovnu godinju izvjetajnu skuptinu lanovi AKUD-aensko kazalite odrali su 2. veljae u dvorani Doma kulture.Tajnica Silvija Bartol u svojem izvjeu za proteklu godinu ista-knula je kako drutvo u protekloj godini broji 17 nastupa, od ko-jih je vrijedno spomenuti neke od njih; sudjelovanje na festivaluDragi na kaj u Svetoj Nedjelji, nastup na etvenim sveanosti-ma u Gotalovcu, festivalu dramskih amatera Meimurja, nastupna Ivanjskoj i Zagorskoj krijesnici te Boinom koncertu U su-radnji s KUD-om Strahoninec i opinom Jesenje obiljeen je Danena, povodom Dana opine Jesenje organizirano je gostovanje

zelinskog kazalita. Izuzetan uspjeh postignut je pjesmom Ni mebrigakoja je bila Zagorski hit godine 2012., a samo proglae-nje hita odrano je u Tuhlju u veljai 2013. godine u prepunojsportskoj dvorani. Svakako jedan od najveih uspjeha u proteklojgodini je snimanje prvog nosaa zvuka pod nazivom Med bre-gi zeleni, ija e promocija biti odrana u sklopu cjelogodinjegobiljeavanja 40-e obljetnice rada AKUD-a. Zahvaljujui se svimakoji su pomogli u realizaciji ovih projekata, predsjednik Ivan Ha-bjanec skuptini je predloio program rada za 2014. godinu kojae biti u znaku obiljeavanja 40-godinjeg kontinuiranog djelo-vanja AKUD-a. Za taj vrijedan jubilej AKUD planira izraditi video -monografiju koja e predstavljati presjek 40-godinjeg rada. Obi-ljeavanje ovog vrijednog jubileja zapoet e promocijom CD-aMed bregi zeleni, slijedi nastup na upanijskoj smotri dramskihamatera te nastupi tijekom cijele godine, a zavrna sveanostplanira se odrati krajem mjeseca listopada.

Skuptini su nazoili gosti - naelnik Ivan Maligec i predsjed-nik DVD-a Mirko Buzina. Naelnik Maligec je istaknuo kako je po-nosan na rad AKUD-a. Uz ovakve rezultate i planove, obaveza jeda se financijski pomae rad AKUD-a i svih udruga kao i do sada.Pri tome je napomenuo kako e Opina Jesenje od ove godinefinancirati rad udruga putem Javnog poziva i prijavljenih progra-ma za tekuu godinu. Predsjednik DVD-a Mirko Buzina pozdravioje prisutne te se zahvalio na uspjenoj suradnji i poelio ostvare-nje svih zacrtanih programa u narednom periodu.

Knjigu poezije Snubi me kaj predstavili suautor Vladimir Podgajski i Drago Kozina

Odrana knjievna veer u Jesenju

U znaku obiljeavanja 40. obljetnice dramskogamaterizma u Jesenju

lanovi udruge dali su svoj doprinos u odravanju Noi muzeja

Udruga Jasen sudjelovalau Noi muzeja

Mr.sc. Draen Podravec

Brojni ugledni gosti bili su na veeri knjige


7/16


U prolom broju Radobojsko-Jesejanskog lista objavljena jefotografija nekadanjih lanova DVD-a Jazvine bez popratnogteksta popraena potpisom s imenima osoba koje se vide naslici. Fotografija je objavljena kao najava obiljeavanja 60. go-dinjice osnivanja Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Jazvine.Kako do same godinjice preostaje jo vie od godinu i pol danaima dosta vremena da se istrae nepoznate injenice i ispraveodreene greke nastale prije svega iz razloga to je od tog do-gaaja prolo skoro est desetljea.

Na objavljenu fotografiju stigle su i pojedinane primjedbe,a jedna od njih odnosi se na navoenje imena i prezimena va-trogasaca na objavljenoj fotografiji. Ljubica Kiseljakl tako navodida je vatrogasac trei slijeva u drugom redu Stjepan Kamene-ki, a ne Mirko Dunaj kako je to navedeno. Na objavljenoj sliciu prolom broju lista su i dvojica tadanjih vatrogasnih duno-snika, Stjepan Nemahen predsjednik, te Mirko lepalo, zapo-vjednik tadanjeg Vatrogasnog saveza opine Krapina. Intere-santno je da je ista fotografija objavljena i u Monografiji OpineRadoboj, autora Dragutina Kozine i da u potpisu ima 24 imenaa na fotografiji je 25 osoba. Znai jedno ime nedostaje. Je li toupravo Stjepan Kameneki na to upozorava naa itateljica?

Dobar povod svima koji raspoznaju svoje djedove, oeve, bake,majke i druge sa slike da nam to jave kako bi se pogreke mogleispraviti.

Drugo je pitanje kada je Dobrovoljno vatrogasno drutvoJazvine slubeno osnovano. U spomenutoj Monografiji navodise da je to bilo 14. kolovoza 1955. No to se ne slae s navodimaobjavljenim u knjizi Radoboj nekad i danas, autora Antuna Kozi-ne, Vinka Rihtara i Borisa Uhernika, izdanoj povodom obiljeava-nja 50. godinjice DVD-a Radoboj. Tu se, naime, citira zapisnik saSkuptine DVD-a Radoboj odrane 14. kolovoza 1955. na kojoj

je donijeta odluka o odvajanju lanova DVD-a iz Jazvina, Rado-bojskih Brega i Radobojskog Orehovca od DVD-a Radoboj s ci-ljem osnivanja novog drutva u Jazvinama. Dakle, 14. kolovoza1955. godine u Radoboju je prihvaen prijedlog o izdvajanjudijela lanova pa se taj datum ne moe smatrati kao dan uteme-ljenja DVD-a Jazvine.

Nakon odluke u Radoboju valjalo je pripremiti osnivakuSkuptinu i danom njenog odravanja DVD Jazvine poelo jeslubeno postojati. Koji je to datum treba istraiti, pronai zapi-snik ili neki drugi dokument iz kojeg e se nepobitno moi utvr-diti datum osnivanja. Kako do obiljeavanja 60. obljetnice ima

jo vie od 18 mjeseci preostaje dovoljno vremena da se utvrdeprave injenice. (vir)

U Orehovcu Radobojskomsu na cesti prema Strai Kra-pinskoj postavljena 3 nova ra-svjetna mjesta, dok su jo dva

rasvjetna mjesta postavljenau zaselcima Horvati i Fruki.Radove na postavljanju oba-vili su sami mjetani uz pomorovokopaa koji je osiguralaOpina. Dobar primjer i po-hvalu kako se mali komunalni

problemi mogu rijeiti ako seza to pronae volja pokazuje iprimjer da su mjetani besplat-no dali svoje zemljite te su ta-

koer sami nabavili rasvjetnatijela i arulje.

Mjetani se s druge straneele zahvaliti i poduzeu Pro-mega koje je poklonilo nosaeza lampe. (dg)

lanovi Interesnog odbora mladih i enske inicijative HNS-aRadoboj obiljeili su 11. veljae Svjetski dan bolesnika. Tim po-vodom lanovi Podrunice u suradnji s medicinskom sestromRominom posjetili su bolesnika Vladimira Cigulu iz Gornje e-mnice te Dragicu i Bou egon iz Orehovca Radobojskog, te im

tom prilikom uruili simboline poklone. Unato njihovim zdrav-stvenim potekoama oni i dalje zrae optimizmom i vedrinom,te je izuzetno lijepo bilo provesti vrijeme sa njima, razmjenjujuiiskustva i sluati dogodovtine iz njihovog ivota- istaknuli sulanovi radobojskog HNS-a.

Svjetski dan bolesnika tradicionalno se obiljeava diljem svi-jeta s ciljem senzibiliziranja drutva za potrebe onih koji su bo-lesni i koji trpe, ali ujedno i zahvala medicinskom osoblju, lije-nicima i medicinskim sestrama, socijalnim i drugim djelatnicimate volonterima na nesebinom trudu i humanosti koju iskazujusvojim radom kako bi svakom bolesniku pruili kvalitetnu skrb,osigurali dostupnost zdravstvenih usluga i omoguili zadovolja-

vanje tjelesnih, mentalnih i duhovnih potreba.

U Radoboju je na simbolian nain obiljeeno Valentino-vo. lanovi Interesnog odbora mladih i enske inicijative HNS-aRadoboj, u petak su u sreditu svoga mjesta prolaznicima dijelililicitarska srcasa simblinimporukama zaDan ljubavi.Tom paljivomgestom lanicei lanovi HNS-aRadoboj eljelisu podsjetitida bi svaki dantrebao biti ispu-njen ljubavlju,prijateljstvom ipanjom.(kh)

USUSRET 60. GODINJICI OSNIVANJA DVD-A JAZVINE

TKO SU BILI UTEMELJITELJI?

Postavljena javna rasvjeta u Orehovcu Radobojskom

HNS RADOBOJ OBILJEIO SVJETSKIDAN BOLESNIKA

HNS Radoboj obiljeio Valentinovo


8/16


Prolo je neto vie od pola godine otkako je naa zemljaula u Europsku Uniju, s tim smo dogaajem prihvatili mnogeobveze, ali i dobili odreena prava. Jedno od njih odnosi se ina odgovornije upravljanje i potronja svih oblika energije. Eu-

ropska Unija posljednjih nekoliko godina tomu pridaje velikupozornost, a osim toga donesen je i propis Europa 2020. kojisvaku lanicu Unije obvezuje da do 2020. godine smanji potro-nju energije svih potroaa za 20% te da se najmanje 20% po-troene energije dobije iz obnovljivih izvora. Ove su direktivevrlo ambiciozne te zahtijevaju velika ulaganja odnosno troko-ve. Njima su zahvaeni svi, od prometa i industrije do obinihgraana i njihovih stambenih objekata. Drave koje nee moizadovoljiti kriterije morati e Uniji plaati penale u velikim finan-cijskim iznosima, a to je svakoj dravi u interesu izbjei. Stogasu, a kako bi se drave potaklo na djelovanje u pogledu zatiteokolia i poveanja energetske uinkovitosti za tu namjenu osi-gurana velika sredstva. Dio tih financijskih sredstava namijenjenje za graane koji prijavom nadlenim tijelima mogu ostvaritifinancijske poticaje za energetsku obnovu vlastitih domova. Pri-

je svega se to odnosi na postavljanje termo fasada na stambeneobjekte te zamjenu vanjske stolarije i uvoenje energetski efi-kasnog grijanja u domove. Primjerice, za izradu termo fasade navlastitu kuu mogue je ostvariti 50% sufinanciranja odnosnomaksimalno 40.000,00 kuna. To primjerice znai da postava ter-mo fasade debljine stiropora 8 do 10 cm ija je prosjena cijenaoko 180 kuna po kvadratnom metru uz prosjenu veliinu objek-ta (oko 100 m2 stambenog prostora) moe stajati oko 60 tisuakuna. Ukoliko osoba ostvari poticaj u iznosu od 50% to znaida e mu drava sufinancirati 30 tisua kuna za izradu fasade.Ista situacija je i sa izmjenom vanjske stolarije iju izmjenu dr-ava sufinancira sa 50% sredstava ili do 20.000,00 kuna. Takoer,visoke cijene plina te najavljena nova poskupljenja stanovnikesve vie usmjeravaju na razmiljanje o energetski efikasnom iekoloki prihvatljivom grijanju na drva i drvne preraevine. Dr-

ava tu potie ugradnju pei na pelete, pirolitikih pei te solar-nih sustava za zagrijavanje tople vode. Pirolitike pei tu su vrlozanimljive, posebno iz razloga to kao gorivo koriste ogrjevnodrvo, a mnogi stanovnici naih opina u svojem posjedu imajuvlastite ume te sami pripremaju svoja drva za ogrjev. Ove peiimaju veu iskoristivost drva od obinih pei, a dodatna je pred-nost uteda prilikom piljenja jer u njih idu cjepanice duljine i 50cm. Za uvoenje ovakvog energetski efikasnog sustava grijanjasufinanciranje iznosi 57% ili do 17.100,00 kuna, dok je cijena su-stava za pirolizu oko 30 tisua kuna. U ovom tekstu emo poblieobjasniti i na koji nain se svaki pojedinac moe javiti na natje-aj. Drava preko fonda za zatitu okolia i energetsku uinko-vitost kao tijela za provoenje programa raspisuje natjeaje nakoje sa prijavljuju upanije. Nakon prijave upanije i potpisiva-nja ugovora izmeu Fonda i upanije, svaka upanija dobivasredstva koja su namijenjena za aktivnosti koje su opisane prijeu tekstu, odnosno za fasade, stolariju i grijanje. Krapinsko-za-gorska upanija ve godinama uspjeno povlai sredstva za ovunamjenu te se slobodno moe rei da je jedna od uspjenijihna podruju cijele drave. Kada upanija dobije sredstva, tadaona raspisuje natjeaje za svoje graene, te svaki od natjeajatraje oko 30 dana. Kako bi se mogli prijaviti na natjeaj potrebnoje skupiti odreenu dokumentaciju, a meu njima je rjeenje ouvjetima graenja ili preslika pravomone graevinske dozvoleili dokaz da je graevina izgraena prije 15. veljae 1968. godi-ne. Uz to, treba presliku vlasnikog lista za objekt te potvrdu oprebivalitu za sve ukuane (Potvrda o zajednikom kuanstvunije valjan dokument) te obostranu presliku osobne iskazniceprijavitelja te prijavni obrazac koji se moe preuzeti na internet

stranici upanije. Osim same drave u sufinanciranju sudjeluju iupanije te gradovi i opine na ijem se podruju nalazi objektu koji se ulae, no dovoljna je prijava upaniji koja sa gradovimai opinama ima potpisan ugovor. Opine Jesenje i Radoboj sumeu prvima prihvatile sudjelovanje u sufinanciranju obnove, aRadoboj je i dosad jedna od najuspjenijih opina u kojoj su sta-novnici odlino prihvatili koritenje ovih mjera. Stoga naelnicii ove godine pozivaju stanovnike da razmisle o investicijama usvoje stambene objekte jer je vrijeme povrata investicie u pri-

mjerice sustav grijanja od 5 do 8 godina, a rezultat e biti i punotopliji dom. Takoer napominjemo kako vie poslovnih banakanudi kredite za energetsku obnovu stambenih objekata sa po-voljnijim kamatnim stopama, a koje je mogue kombinirati sa

dobivenim poticajnim sredstvima. Dodatne informacije i poja-njenja mogue je dobiti u opinama Jesenje i Radoboj odnosnoputem telefona i e-maila.

Ostvarite pogodnosti za energ

Gosp. Ivan Topolovec, Bregi Radobojski

Gospodin Topolovec iskoristio je poticajna sredstva u 2013.godini iz kojih je na svojoj obiteljskoj kui postavio toplinsku fa-sadu od stiropora debljine 10 cm. Istie da je trenutna uteda nagrijanju prema prijanjem stanju najmanje 30%, ali da je kua

puno toplija i ugodnija otkad ima fasadu. Ukupna investicija naovoj relativnoj velikoj kui iznosila je oko 80 tisua kuna, a Kra-pinsko-zagorska upanija i Opina Radoboj sufinancirali su 40tisua kuna.

Pozitivni primjeri koritenjapoticajnih sredstava:

Gospodin Topolovec iskoristio je poticajna sredstva i uredio kuu


9/16


Prema novom Pravilniku koji jeobjavilo Ministarstvo regionalnograzvoja i fondova EU naa upanijaula je u prvu skupinu s indeksomrazvijenosti ispod 75% prosjeka RHte je na taj nain dobila status potpo-mognutih podruja zajedno s jo 11upanija. Kriteriji koji su se uzimali uobzir prilikom izraunavanja indeksarazvijenosti su stopa nezaposlenosti,visina dohotka po stanovniku, prora-unski prihodi, kretanje stanovnitvai stupanj obrazovanja stanovnitva.Krajnji cilj razvrstavanja jest pokuajpreraspodjele financijskih sredstavate samim time ravnomjerniji razvoj.Najrazvijenije jedinice lokalne samo-uprave u naoj upaniji su Zabok i

Stubike Toplice koje su jedine iznaddravnog prosjeka, dok je ostalih 30gradova i opina ispodprosjeno.to se tie opina Radoboj i Jesenjenjihovi stanovnici imaju razloga zazadovoljstvo. Tako je Radoboj na po-lovici poretka sa indeksom 82,99%,dok je Jesenje neto nerazvijenije saindeksom 75,22%. No, to nije realnostanje stvari, odnosno obje opinestoje bolje.

Naime, kako su Radoboj i Jese-nje brdsko - planinske opine trebauzeti u obzir oteano gospodarenjeprirodnim i gospodarskim resursima.Iz toga zapravo proizlazi da su i Ra-doboj i Jesenje razvijenije nego toto indeks pokazuje, te kako je ovaj

indeks jedan od pokazatelja i fakto-ra koji e se uzimati u obzir prilikomalokacije sredstava iz fondova EU.Ovi podaci sami po sebi prosjenomstanovniku ne znae puno, no onie u budunosti imati utjecaja nanjihove ivote. U ovom trenutku sta-novnike i poduzetnike naih opinato ne oslobaa npr. poreza na dobit,poreza na dohodak ili poreza na pro-met nekretninama, no ova e podjelasvakako donijeti brojne mogunostinakon otvaranja fondova EU olak-ati e pristup sredstvima iz Fonda zaruralni razvoj za ulaganje u turizam,poljoprivredu, te infrastrukturu kojue graditi opine.

tsku obnovu vlastitih domova

Razvrstavanje jedinica lokalne samouprave

prema razvijenosti

Gosp. Dario Potoki, Radoboj

Gospodin Potoki je u 2012. godini iskoristio poticajnasredstva te je u kuu ugradio sustav grijanja na pirolizu.

Ovaj sustav, kako istie vlasnik, donosi velike utedena grijanju u zimskim mjesecima. Kako su mu rauni zaplin uz kamin na drva i prosjenu zimsku potronju od 12prostornih metara bili preko 1500 kuna a kua nije bila za-grijana, odluio je uloiti neto manje od 40 tisua kuna uovaj sustav.

Od upanije i Opine je dobio 17 tisua kuna, a ostatakje osigurao sam. U prole dvije zime prosjena mu je po-tronja bila oko 16 metara drva uz to da je cijela kua toplauz raun za plin ispod 200 kuna, to je kae pravi preporodte ovaj sustav svakako svima preporua.

Sustav na pirolizu u kui obitelji Potoki


10/16


Podsjeamo vas da je nekontrolirano odbacivanje otpada uokoli strogo zabranjeno te su za takve radnje predviene viso-ke novane kazne.

Prema novom Zakonu o odrivom gospodarenju otpadom

(Narodne novine br. 94/13. vlasnik nekretnine na koju je od-baen otpad duan je sam taj otpad ukloniti, bez obzira tko jeotpad odbacio. Ukoliko vlasnik nekretnine sam propisno nesanira lokaciju oneienu otpadom, opina e otpad uklonitiputem tree osobe, na troak vlasnika nekretnine.

Budui da sunovim zakonomza nepropisnoodlaganje otpadapredviene viso-ke novane kazneovim putem po-zivamo mjetaneda oiste svojelivade, oranice iostale nekretnineod raslinja kakone bi bila poten-cijalna mjesta zaodlaganje otpada.Takoer skreemopozornost da re-dovito vode briguda se na njihovimnekretninama nepojavi bilo kakavotpad, jer e ga utom sluaju kako

je ve spomenutobiti prisiljeni ot-kloniti o vlastitom

troku.

U petak 14. veljae2014. u vatrogasnom domuDVD-a Gornja emnica po-elo je osposobljavanje zazvanje vatrogasac, u orga-nizaciji DVD Gornja emni-ca i Vatrogasne zajedniceKrapinsko zagorske upani-

je. Na poetku prvoga pre-davanja polaznike je po-zdravio predsjednik DVD-aGornja emnica, ujednoi upanijski vatrogasni za-povjednik g. Lovreni Marijan te voditelj osposobljavanja g. RisekBranko. Osposobljavanje se odrava vikendima a traje 74 sati, odega 34 sata teorijske nastave i 40 sati praktinih vjebi.

Na osposobljavanje se prijavilo 35 polaznika i to iz DVD Gornjaemnica, DVD Donja emnica, DVD Jazvine, DVD Petrovsko, DVDRadoboj, DVD Krapina i Novi Golubovec. Zavretak osposobljavanjas polaganjem ispita se oekuje krajem oujka 2014.

Od sredine sedmog mjeseca 2012.godine i stupanja na snagu Zakona o postu-panju s nezakonito izgraenim zgradama (NN br. 86/12) upanijski Upravni odjel zaprostorno ureenje, gradnju i zatitu okolia u Upravni odjel Opine Radoboj dosta-vio je oko 110 predmeta za koje je bilo potrebno izdati rjeenje o naknadi za zadr-avanje nezakonito izgraene zgrade u prostoru. Naime, prije izdavanja rjeenja oizvedenom stanju upravno tijelo na ijem se podruju nalazi objekt koji je predmetozakonjenja po slubenoj dunosti mora donijeti rjeenje o naknadi. Visina nakna-de propisuje se ovisno o veliini, lokaciji (poloaju u prostoru) i namjeni zgrade tenainu plaanja naknade i drugim kriterijima. Naknadu je mogue platiti na dvanaina; jednokratno pri emu se ostvaruje popust od 25 % na visinu naknade, teobrono otplatom ukoliko je iznos naknade vei od 1.500,00 kuna.

Od oko 110 predmeta za koje su izdana rjeenje o naknadi veina njih odnosilase na gospodarske objekte (klijeti) te pomone objekte u funkciji osnovnih zgra-da (garae), dok se neto manji dio odnosio na legalizaciju stambenih objekata. Unarednome periodu svi kompletni predmeti koji e biti dostavljeni u Upravni odjelOpine Radoboj biti e obraeni u najkraem moguem roku kako bi podnositeljizahtjeva to prije mogli ishodovati sve potrebne papire za svoje objekte.(ss)

U dvorani Doma kulture u Gornjem Jesenju u prisutnosti ve-likog broja gostiju lanovi DVD-a Jesenje odrali su 08. veljaesvoju redovnu godinju izvjetajnu skuptinu. Na skuptinu su seodazvali glavni vatrogasni zapovjednik KZ-e Marijan Lovreni,gradonaelnik grada Krapine Zoran Gregurovi, predstavnici; prija-teljskih vatrogasnih drutava JVP-e Krapina, DVD-a grada Krapine,urmanca, Petrovskog, Bednje, Josipdola, Gornje i Donje emnice,Jazvina, Cvetlina, Golubovca, Kamenice, Vrbna te udruga sa po-druja opine Jesenje sa kojima DVD-e uspjeno surauje. Nakon

vatrogasne himne voenje skuptine preuzeo je Dragutin Kranjeclan zapovjednitva i UO DVD -a.O aktivnostima u protekloj godini prisutne je izvijestio pred-

sjednik Mirko Buzina a bile su usmjerene na struno osposobljava-nje lanova, nabavu nove i odravanje postojee opreme, postav-ljanje sustava veze, protupoarnoj preventivi i dovozu pitke vode.U protekloj godini na podruju koje pokriva DVD Jesenje bilo je 7poara od kojih je 5 bilo na stambenim i gospodarskim objektimaa 2 poara bila su na otvorenom prostoru. Pravovremenim inter-vencijama na koje u prosjeku izlazi 15-20 vatrogasaca sprijeeno jenastajanje veih materijalnih teta.

Nakon jednoglasno usvojenih izvjea podijeljene su diplomelanovima koji su u protekloj godini zavrili odreena osposoblja-vanja; Teaj vatrogasnog asnika uspjeno je zavrilo troje lanova;Mirko Buzina, Danijel Kranjec i Ivan Jedvaj, ispit za vatrogasnogdoasnika poloilo je 13 lanova, teaj za rukovanje i upotrebu izo-lacionih aparata zavrilo je 9 lanova a 8 za rukovanje motornompilom. Zapovjednik Dubravko Turniki poloio je ispit za vatrogascasa posebnim ovlastima.

Struno osposobljeni kadrovi garancija su pravilnog postupa-nja i rukovanja opremom u opasnim situacijama u kojima se va-trogasci mogu zatei - istaknuo je glavni vatrogasni zapovjednikMarijan Lovreni te estitao polaznicima na uspjeno poloenimispitima.

Zahvaljujui vatrogascima na njihovom humanitarnom radu a

posebno na uloenom trudu kako bi se mjetanima u sunom pe-riodu osigurala pitka voda naelnik Opine Ivan Maligec istaknuoje kako je Opina Jesenje u svakom trenutku spremna pomoiDVD-u.

estitke na uspjenom radu uputili su i gradonaelnik KrapineZoran Gregurovi, predstavnici susjednih vatrogasnih drutava, teudruga s kojima DVD-e uspjeno surauje. Nakon slubenog djelauslijedilo je druenje uz domai sastav Mix band.

Obavijest mjetanima o obaveznom uklanjanju ot-pada odbaenog u okoli

Potovani mjetani!

Za ovakav izgled zenljita odsad e biti ka-

njavani vlasnici

Vatrogasnoj skuptini prisustvovao je velik broj gostiju

OSVRT NA LEGALIZACIJU NEZAKONITO IZGRAENIHOBJEKATA NA PODRU JU OPINE RADOBOJ

Teaj za vatrogasca u DVD Gornja emnica

Odrana Skuptina DVD-a Jesenje

Radno predsjednitvo na Skuptini


11/16


NOVOSTI IZ O SIDE KOUTI RADOBOJ

Priprema i ureuje: Jasenka Marmeli

5. veljae odrano je kolsko natjecanje u poznava-

nju hrvatskoga jezika.Natjecanju je pristupilo deset uenika sedmih i

osmih razreda. Iako su testovi bili izuzetno teki, naj-boljima su se pokazale Lorena Potoki (7. a), AdrianaHlebec (7. a) te Jelena Sajko (8. a) i Antonio Sajko (8.a). Ostvareni su zavidni rezultati te se nadamo pozivunaih najboljih uenika na upanijsko natjecanje kojee se odrati 5. oujka 2014. godine u Desiniu. IvanaFrajzman, uiteljica hrvatskog jezika

Na kolsko natjecanje iz matematike 27. sijenja 2014. pri-javilo se 11 uenika. Uenici 5. razreda: Domagoj Geri, IvonaBistrovi i Andrija Mika. Uenici 6. razreda: Lorena Paameta,Dominik Puljko, Luka Ceroveki, Jan Fruk, Fran valjek i Luci-ja Strahinec. Uenici 8. razreda: Jelena Sajko i Antonijo Sajko.

Uenici koji su postigli zapaeniji uspjeh na kolskom na-tjecanju predloeni su za upanijsku razinu, a to su Jelena Sajkoi Antonio Sajko.

Pohvaljujemo sve natjecatelje.Uiteljica: Dragica alkovi

5. veljae 2014. u prostorijama Srednje kole Krapina odr-ana je upanijska smotra literarnog, dramsko-scenskog i no-vinarskog stvaralatva Lidrano 2014. kola domain bila je OLjudevit Gaj iz Krapine.

Na poetku smotre uvodnim govorom pozdravili su nasravnatelj O Ljudevit Gaj Ignac Pavi, dogradonaelnik gradaKrapine Drago Kozina i zamjenica upana Jasna Petek.

U holu kole bili su izvjeeni novinarski i literarni radovi,a na pozornici je izvedeno deset recitacija i monologa te osamdramsko scenskih igara.

Uenici nae kole sudjelovali su literarnim radovima: pje-smu Olujanapisala je Jelena Sajko - mentorica Ivana Frajzman;prozni tekst Magarac i lisica - Alen alkovi mentorica Tama-ra Poljak i prozni tekst Tajanstvena djevojica - Mia Koprolec mentorica Ivana Frajzman. Led su probili recitatori sa svojimnastupima. U pojedinanim scenskim nastupima ove se godinenatjecalo osam osnovnih kola, a izvoaa je bilo deset. LorenaPaameta, uenica 6. b razreda, kazivala je pjesmu Kaj bu zutra mentorica Ivana Frajzman. Bez imalo treme Lorena je hrabroi samouvjereno izala na pozornicu i lijepo kazivala pjesmu.

Nakon odsluanih nastupa uenika uslijedilo je kratko vije-anje lanova irija u ijem su sastavu bili Adam Koni (pred-sjednik), Anica Ladii, Robert Bognar (predstavnik Agencijeza odgoj i obrazovanje) te Hrvoje Kovaevi (knjievnik). Vra-tivi se opet u dvoranu, Povjerenstvo je prokomentiralo nastupsvakog uenika. Lorenu su obasuli prekrasnim pohvalama i

eljom da sljedee godine nastupi s duom pjesmom. No, naj-boljom se ipak pokazala uenica O Oroslavje Maa Ciglenekiinterpretirajui pjesmuZemla spi.

Iako se nismo plasirali na dravnu smotru, obogaeni smonovim idejama i pohvalama koje smo dobili od strunog irija.estitamo svim uenicima koji su nas predstavljali i nadamo seda ih je ovaj susret motivirao da sudjeluju i dogodine. S radouoekujemo novo druenje na Lidranu 2015.! Ivana Frajzman,uiteljica hrvatskog jezika

Uenici razredne nastave i petog razreda 28. sijenja su posje-li kino dvoranu u Zaboku te pogledali flm egrt Hlapi.

Odlazak u kino iskorisli smo za putovanje raznim prijevoznimsredstvima. Nakon to smo doli do Krapine uobiajeno, autobu-

som, ukrcali smo se u poseban vlak za Zabok. Dvadesetak minutavonje vlakom brzo je prolo te smo dolaskom u Zabok odetali dokina praeni snjenim pahuljama. U udobnoj dvorani, uz kokice isokove, uivali smo u zgodama egrta Hlapia i njegove prijateljiceGite.

Nakon flma slijedio je povratak vlakom u Krapinu te autobu-som do Radoboja. Jasenka Marmili

TERENSKA NASTAVA U ZABOKU

UPANIJSKA SMOTRALIDRANO 2014.

KOLSKO NATJECANJE U POZNAVANJUHRVATSKOGA JEZIKA

KOLSKO NATJECANJEIZ MATEMATIKE


12/16


SASVIM ZALJUBLJENA

Eno je, viri iz mekane postelje,Sanjari o bijelim oblacima.A ondje, visoko iznad zemlje,Uiva u slatkim poljupcima.

Melodija pjesme, tihe, ali iskrene,U uima odzvanja neprestano.Dok zaklapa oi snene,Gradi tu ljubav to uva strastveno.

Ustreptalo se smijei u zagrljaju njenom,Nek oblak nikada ne otplovi, bojaljivo udi.I uz ljetnu kiu i u naletu snjenom,Nek se s njegovim osmijehom budi.

ao mi je djevojke, sasvim zaljubljene.Moda zrelost nije dovoljna da pamet razbudi.Hoe li prebroditi te oi ljubljene,to e s oblakom otploviti kada se probudi?

U naoj se koli ve etvrtu godinu povodom Valentino-vog raspisuje kolski literarni natjeaj pod nazivom Ljubav unama. Uenici rado sudjeluju na natjeaju piui stihove po-sveene ljubavi.

Nakon to je prosudbeno povjerenstvo u sastavu uitelji-

ca hrvatskog jezika i knjiniarke odabralo najbolje radove,na samo Valentinovo odrana je mala sveanost. uli smo re-citacije ljubavnih pjesama i nasmijali se igrokazu, a zatim suproglaeni pobjednici natjeaja. Tree mjesto pripalo je Luciji

Sajko iz 7.a koja je napisala pjesmu Ljubav. Mali pjesnik prva Niko Kova-Goda osvojio je drugo mjesto s pjesmom Ona,dok je najboljom proglaena pjesma Sasvim zaljubljenaLorene Potoki iz 7.a. Komisija je posebno pohvalila uenicuMelani Macan iz 3.a koja svake godine sudjeluje lijepim ra-dom.

Pobjednici su dobili priznanja i nagrade, a ostalima smoporuili kako se nadamo da e i idue godine imati inspiracijuza pisanje lijepih pjesama.

Svoj doprinos obiljeavanju Valentinovog dali su i lanoviRadobojske krinjice ukraavanjem licitarskih srca izraavajuitako ljubav na kreativan nain. Jasenka Marmili

Lorena Potoki

U tjednu od 10. do 14. veljae obiljeavalismo Dan sigurnijeg Interneta u sklopu pro-jekta potaknutog od strane Suradnika u ue-nju i portala www.ucitelji.hr.

Provodili smo razliite radionice i preda-vanja. lanovi dodatne skupine informati-ke pripremili su listie za uenike razrednenastave (savjeti za uenike), uenici petihrazreda radili su plakate, te igrali igru Rado-znalci u akciji. Uenici estih razreda radili suumne mape (FreeMind), ukljuili su se u rje-avanje kviza na portalu www.boljiinternet.com; uenici sedmih razreda istraivali su torade djeca na Internetu od devet do dvana-est godina i od trinaest do esnaest godina,te istraivali savjete za uenike i savjete zaroditelje i kome se obratiti u sluaju e-nasilja.Takoer su rjeavali kviz www.boljiinternet.com. Uenica Kristina Kranjec iz 7.b osvo-jila je prvu nagradu.Uenici osmih razredau sklopu nastavne jedinice (MS PowerPoint)Matrica slajda izraivali su prezentacije o si-gurnosti na drutvenim mreama, bontonu ipravilima ponaanja. Ivanka valjek, uiteljicainformatike

LJUBAV

Ljubav je kao buket cvijea,Ljubav je moja srea najvea.

Ona je kao sunce nakon oluje,Ona je kao cvrkut ptica kad se u proljeeuje.

Ljubav je i smijeh i pla,Ljubav je i cvijet i dra.

Ona je kia u sunom danu,Ona je posebna i nema nijednu lou manu.

ONA

Njena tamna kosaVijori mi ispred nosa,A njene crne oiTamne su poput noi.

Da je simpatija mojaTo je tajnaI samo u mojoj glaviOna je bajna.

Da li zove se Ema,Sanja ili Klara,Iva ili Ani,Pogodite sami!

U AST LJUBAVI

DAN SIGURNIJEG

INTERNETA

3. NAGRADA:LUCIJA SAJKO, 7.A LJUBAV

2. NAGRADA:NIKO KOVA-GODA, 1.A ONA

1. NAGRADA:LORENA POTOKI, 7.A SASVIM ZALJUBLJENA


13/16


NOVOSTI IZ O JESENJE

Priprema i ureuje: Erika Tuek Vrhovec

Danas je u nau kolu stigla vrijedna donacija knjiga zakolsku knjinicu. Donaciju Zaklada policijske solidarno-sti ravnateljici kole Ljerki Malogorski Dragoslavi uruioje naelnik Policijske uprave Krapinsko-zagorske Jakob Bu-kvi. Uruenju su ispred Zaklade policijske solidarnosti pri-sustvovali upravitelj Zaklade Dubravko Novak, tajnica Za-klade Helena Bioi i Mario Dokmani, a ispred Policijskepostaje Krapina naelnik Ivan Poljak. Naoj osnovnoj kolidonirano je 160 vrijednih knjiga, ravnateljica se zahvalilana vrijednoj donaciji i istaknula kako joj je drago to naakola nije zaboravljena i napomenula kako e knjige dobrodoi u naem daljnjem radu.

Ravnateljica je napomenula kako su ovo izuzetno vri-jedne knjige koje e sigurno nai put do uenika, uitelja,ali i do roditelja, dok e dio darovanih knjiga iskoristiti i kaonagradu najboljim uenicima na kraju kolske godine.(etv)

23.01.2014. odrano je kolsko natjecanje iz fizike. Na na-tjecanju su sudjelovali uenici 8.razreda, isti oni koji su se i dvadana prije natjecali u poznavanju Osnova informatike. Ostva-rili su slijedei plasman: 1.mjesto Nikola Klasi, 2.mjesto Lo-vro Sitar, 3.mjesto Antonio Habjanec i 4.mjesto Jurica Klasi.estitamo svima na sudjelovanju i postignutim rezultatima,posebno Nikoli Klasiu koji je s odlinim rezultatom ostvariopravo na sudjelovanje na upanijskom natjecanju koje e seodrati 27.02.2014. u Radoboju. (etv)

Kao i svake godine, ue-nici nae kole natjecali suse u rjeavanju zadataka izmatematike. Natjecanje jeodrano 27.01.2014. godi-ne, a sudjelovali su uenici5. razreda Doroteja Arti iIva Fukar, 6.razreda Lovro

Jedvaj, Karlo Koanski, KarloRavenski i Julijana Jedvaj, teuenice 8.razreda Ivana Jan-ek i Anamarija Cvrtila. Ue-nike je kroz dodatnu nasta-vu za natjecanje pripremalauiteljica matematike LidijaVinski-Fruk. (etv)

Uenici 8. razreda su se povodom dana zaljubljenih - Valentinovapodijelili u 3 grupe. Prva je grupa prikupila podatke o sv. Valentinu.Sv. Valentin bio je sveenik i muenik. ivio je u 3. stoljeu za vrijemecara Klaudija II. Njegov in slanja poruke u znak zahvalnosti djevojcikoja ga je posjeivala u tamnici potaknuo je obiaj razmjenjivanjaporuka.

Druga grupa je pisala o povezanosti sv. Valentina i dana zaljublje-nih dok je trea grupa opisala nain na koji bismo mogli slijediti pri-mjer sv. Valentina. Kada su napokon imali dovoljno materijala, izradilisu plakat.

Kao i svake godine uenici od 4. do 8. razreda su na sato-vima njemakog i engleskog jezika pisali ljubavne poruke koje su sezatim isporuivale na Valentinovo te su izazvale crvenilo u obrazimamnogih uenika. Svima se ovaj nain iskazivanja ljubavi svidio teemo i dalje u prostorima nae kole na taj nain obiljeavati Valenti-novo. Ivana Galovi, 8. razred

Donacija knjiga kolskoj knjinici

Valentinovokolsko natjecanje iz matematike

kolsko natjecanje iz fizike

Infokup 2014. - kolsko natjecanje iz informatike21.sijenja 2014. odrano je kolsko natjecanje iz informa-

tike Infokup 2014. Na natjecanju u kategoriji Osnove infor-matike O sudjelovali su uenici 8. razreda i postigli slijedee

rezultate: 1.mjesto osvojio je Nikola Klasi, 2.mjesto AntonioHabjanec, 3.mjesto Jurica Klasi i 4.mjesto Lovro Sitar. Na u-panijsko natjecanje koje e se odrati 21.02.2014. u O Ko-njina dobrim rezultatima plasiralo se ak troje uenika Ni-kola, Antonio i Jurica. estitamo uenicima na postignutimrezultatima, kao i mentorici Eriki Tuek Vrhovec. (etv)


14/16


U utorak 04.02.2014. odr-ano je kolsko natjecanje iznjemakog jezika. Na natje-canju su sudjelovale uenice8.razreda. Ivana Janek rijei-la je 75%, Ivana Galovi 68%,

a Anamarija Cvrtila 55%. e-stitamo im na postignutomuspjehu. upanijsko natje-canje iz njemakog jezikaodrat e se 4.03.2014. u OBelec. (ak)

U O Gornje Jesenje dana 06.02.2014. odralo se kolskonatjecanje iz povijesti. Na natjecanju su sudjelovali ueniciosmog razreda postigavi dobar uspjeh.

Najbolji uspjeh je postigla uenica Ivana Janek (1.mjesto),zatim Nikola Klasi (2.mjesto), Ivana Galovi (3.mjesto) i InesDragani (4.mjesto). Nadamo se da e postignuti rezultatibiti dovoljni za slijedeu upanijsku razinu natjecanja kojee se odrati 7. oujka 2014. godine u Krapinskim Toplicama.Ivana Janek, 8.r.

Kao to smo najavljivali, 31.01.2014 nau kolu je posjetionjemaki reper Bens iz Berlina. To je bila nagrada za 2.mjestokoje su uenici osvojili na natjeaju za pisanje rap-tekstova upovodu Europskog dana jezika 2013. Uenici su jedva doekalidolazak omiljenog repera. On je odrao rap-radionicu za ueni-ke 8. razreda te za jo troje uenika koji su takoer sudjelovalina natjeaju. Na radionici su uenici u vrlo oputenoj atmosferislagali rime i tekst za rap-pjesmu na njemakom jeziku koju sunazvali Wir rappen heut und jetzt. Nakon toga su uvjebavaliizvoenje teksta na beat to je uenike posebno motiviralo. Su-djelovali su svi uenici, bez obzira na to kako se inae snalaze unjemakom jeziku. U jezinoj uionici Bens je s uenicima pje-vao i plesao, a glasan ritam odjekivao je kolom.

U 13.00 h bilo je vrijeme i za koncert. Uenici su zajedno sBensom u sportskoj dvorani kole prezentirali svoju novu pje-smu pred ostalim uenicima. Bens im je otpjevao i neke svojehitove. Na kraju je s uenicima otpjevao pjesmu Siehst du netteLeute, s kojom su i osvojili nagradu. Uenici su Bensa iznenadilisvojom rap-pjesmom Bens, ade! koju su mu otpjevali za opro-taj. S pozdravom 1,2,3 und peace Bens je zavrio koncert i po-sjet Osnovnoj koli Gornje Jesenje. Alexandra Krklec, prof.

Udruga dis-troiara Kra-pina ukljuilase u globalnukampanju kojase zove MILI-JARDA USTAJEZA PRAVDU,pod sloganomUstani, prote-stiraj i plei.Udruga distro-iara Krapina

je organiziralasnimanje video

spota u predvorju kolske dvorane kako bi se obiljeio V-day.

Uenici 8.razreda ukljuili su se u izvedbu plesa na zada-nu koreograiju. Njihov ples bit e ukomponiran u cjelovitivideo zapis plesova iz 30 hrvatskih gradova u kojima se ple-e na Valentinovo.

Rap-radionica Goethe-Instituta Kroatien za

uenike O Gornje Jesenje

Odrano kolsko natjecanje iznjemakog jezika

kolsko natjecanje iz povijesti

Uenici-volonteri u akciji Udruge

distrofiara Krapina


15/16


Po zavretku dvoranskihmalonogometnih turnira uorganizaciji Nogometnogsaveza Krapinsko-zagorskeupanije klubovi koji se na-tjeu u Prvoj upanijskoj ligizapoeli su sa pripremamaza nastavak proljetnog dije-la sezone. Sa pripremama zanastavak proljetne sezonekrenuo je i Nogometni klubRadoboj. U tijeku su pripreme

koje se odnose na podizanjefizike spreme, te radnje nauigravanju momadi za pred-stojee utakmice.

U ovom kratkom periodumomad seniora odigrala je i

prijateljsku utakmicu sa tree-ligaem NK Varadinom (biviprvoliga Varteks) u Varadi-nu. Domain je slavio sa rezul-tatom 6:1 to i nije iznenau-

jue budue da su domaini upunom intenzitetu treninga,te su do sad odradili ve petpripremnih utakmica. U na-rednom periodu momad se-niora odigrati e jo nekolikopripremnih utakmica, a prvasljedea biti e protiv moma-di NK Jedinstva. Omladinskesnage NK Radoboja (limai,mlai pioniri, st. pioniri, juni-ori) zbog vremenskih uvjeta

pripreme za nastavak sezoneodrauju u sportskoj dvoraniO Side Kouti.Ovim putempozivamo sve zainteresirane,naroito djecu da se ukljueu rad Nogometnog kluba Ra-

doboj, te da na taj nain malidio svog slobodnog vremenaposvete razvoju motorikihsposobnosti.

Ove godine odrao se 5. po redu turnirbranih parova u belotu pod organizacijskompalicom KUG-a Josip Poljak. Upravo sena posljednjem turniru okupio najvei brojnatjecatelja, ukupno 22 para to dokazujeda je prepoznat trud i rad udruge koja i uovom zimskom razdoblju nastoji organiziratisportske dogaaje koji slue za zabavu irazonodu svih mjetana Opine, ali i ire.

Pobjednici ovogodinjeg turnira branihparova su teca i Zlatko Tuek, drugomjesto osvojili su eljka i eljko Kouti,tree Nina i Robert Mika te etvrto Ljiljanai Josip Topolovec. Za sudionike su osiguranenagrade, a druenje je potrajalo dugo u no.

Pripreme za nastavak proljetnog dijela sezone

Turnir branihparova u belotu

Dva najbolja para na turniru

Kuburai udruge Kubure Jesenja odrali su 15. veljae u dvo-rani Doma kulture svoju 3. redovnu godinju skuptinu. Predsjed-nik udruge Josip Kranjec u svom izlaganju iznio je kako je proteklagodina bila veoma uspjena to se tie aktivnosti; kuburai su uprotekloj godini proveli velik broj aktivnosti u kojima su sudjelovaligotovo svi lanovi. Nastupali u na obiljeavanju svih vanijih svet-kovina i blagdana, sudjelovali su na upanijskoj smotri kuburaa,vei dio lanova ukljuio se u nabavu izama kako bi kompletiralinonje u kojima nastupaju. Opina Jesenje u protekloj godini finan-

cirala je rad udruge sa 8.000,00 kuna, a ostvareni programi prema-uju taj iznos te su ostala sredstva prikupljena lanarinom i donaci-jama. U planovima za 2014. godinu uz ve ustaljene aktivnosti imanekih novina koje kuburai planiraju realizirati u suradnji sa ostalimudrugama sa podruja Opine Jesenje, te ostvariti nove vidovesuradnje sa srodnim udrugama iz okruenja. lanove skuptine injihove goste zbog odsutnosti naelnika pozdravio je predsjednikOpinskog vijea Ivan Galovi koji je pohvalio rad vodstva udrugei svih njezinih lanova, te napomenuo kako e Opina Jesenje odove godine sredstva za rad udruga dodjeljivati putem Javnog po-

ziva i zacrtanih programa. upnik vl. Danijel Herceg istaknuo jekako je suradnja udruge i upe izuzetno kvalitetna jer su kuburaiukljueni u obiljeavanje svih veih svetkovina.

Na skuptini su sudjelovali predstavnici susjednih kuburakihudruga iz Krapine, Pregrade, Radoboja, urmanca, Kostela, Maru-evca te udruga s podruja opine Jesenje. Svi oni estitali su kubu-raima na postignutim rezultatima te im zaeljeli uspjeh u ostvari-vanju zacrtanih planova za ovu godinu.

Skuptina udruge Kubure Jesenja


16/16

U nizu vinskih sajmova i manifestacija prezentacijahrane i vina, u Zagrebu je odran prvi Festival ljubavi ivina Hrvatska vinska pria. Osnovna ideja sajma je pro-mocija vinskog turizma i vinskih cesta u Hrvatskoj, a poprvi puta se Hrvatska predstavlja u novoj regionalnojpodjeli pa se tako Hrvatsko zagorje nalazi u regiji Bre-govita Hrvatska, zajedno sa Meimurjem, Pleivicom,

Prigorjem, Moslavinom i Pokupljem, a sama regija timeje dobila na snazi i veliini te e i zagorski vinari na tajjain poboljati mogunosti plasmana, od marketingapreko lakeg dobivanja financijskih plasmana kako izEU fondova, tako i iz raznih oblika kreditiranja.

Prepoznavi vanost unapreenja i promocije vinar-stva te turistikih potencijala, Opina Radoboj i OPGRihtar surauju ve nekoliko godina.

Na manifestaciji Hrvatska vinska pria, zajedni-kim nastupom sa ostalim vinarima okupljenim u udruziVino Zagorje, obitelj Rihtar prezentirala je i nudila nakuanje posjetiteljima sada ve prepoznatljiva vina.Tako su predstavljena vina koja se nalaze na tritu,cuvee od tradicionalnih zagorskih sorata, chardonnaya

i sauvignon blanca te berbe 2012. chardonnay-a i sa-uvignona, koje se spremaju za ljetno osvajanje trita.Pozornost posjetitelja zaokupili su i promotivni materi-jali Opine Radoboj, posebno novi suvenir, repliku listatrsa vinove lize pronaene u Radoboju, ija se starostprocjenjuje na vie od 32 milijuna godina.

Nastavljajui sa daljnjim razvojem OPG Rihtar seprikljuio i projektu Autohtone sorte vinove loze Hr-vatskog zagorja te e uskoro svoj stari nasad dodatnoobnoviti autohtonom sortom sokol, koja je ve sad po-budila veliko zanimanje, a kroz nekoliko godina, uko-liko se pokae da je i ekonomski isplativa, na tritu bise mogle nai i prve vee koliine vina proizvedene odsokola.

Udruga vinogradara sv. Martin Jesenjeodrala je 31. sijenja u dvorani Doma kul-ture u Gornjem Jesenju svoju Izbornu skup-tinu. lanovi skuptine izabrali su radnopredsjednitvo kojim je predsjedao Dragu-tin Kranjec koji je pozvao prisutne da mi-nutom utnje odaju poast svim pokojnimlanovima udruge. Izvjetaj o etverogodi-njem radu podnio je Josip Dragani kojemuje to bio trei mandat na mjestu predsjed-nika udruge. U etverogodinjem razdoblju

vinogradari su kroz godinu odravali raznemanifestacije poput obiljeavanje blagda-na sv. Vinka, Martinja, podizanje klopoca.

Jednom godinje odravana su preda-vanja na temu uzgoja zatite i rezidbe vi-nograda, podrumarenja, ocjenjivanje vina,organizirane su dvije strune ekskurzijete je nabavljena prea za preanje taloga.Udruga se ukljuivala i u ostale manifesta-cije koje su se provodile na podruju opi-ne moglo se uti iz izvjetaja predsjednikaDragania. Blagajnik eljko Klasi podnioje financijsko izvjee koje je i u proteklomperiodu bilo pozitivno pa su nakon kraerasprave oba izvjea jednoglasno usvo-jena. Nakon usvojenih izvjea razrijeeno

je staro rukovodstvo udruge; predsjedniklanovi IO i Stegovnog suda. Budui da suse za mjesto predsjednika javila dva kandi-data Cvrtila Franjo i dosadanji predsjednikDragani Josip lanovi skuptine odluilisu se za tajno glasovanje na kojem je zanovog predsjednika izabran Cvrtila Franjo.Za lanove Izvrnog odbora jo su izabra-ni; Josip Dragani, Vesna Kuko, Stjepan

Kovaec, eljko Klasi, Kreimir Jedvaj i Da-vor umiga. Novi predsjednik zahvalio se uime izabranog vodstva na poklonjenom impovjerenju, te dosadanjem predsjedniku ilanovima IO na njihovu radu.

U programu rada za naredni periodpredsjednik Cvrtila je istaknuo da e udru-ga nastaviti sa njegovanjem ve ustalje-ne tradicije obiljeavanja manifestacija.Udruga se mora okrenuti i drugim izvori-ma financiranja (upanija, ministarstvo, EUfondovi) kako bi mogli zapoeti neke noveprojekte istaknuo je predsjednik. Skuptinise obratio i naelnik Ivan Maligec koji je i

sam lan udruge i na upit lanova upoznaoprisutne sa radovima na ureenju podrum-skih prostorija Doma kulture gdje se planiraurediti vinoteka i prostorije za rad udruga.Novoizabranom rukovodstvu estitali su izaeljeli uspjeh u radu predsjednik Opin-skog vijea Ivan Galovi i upnik vl. Dani-jel Herceg te predstavnici udruga sa kojimavinogradari surauju. Okupljenima se obra-tio i Ivan otari jedan od osnivaa udrugei inicijator mnogih dosadanjih aktivnostikoje je udruga imala te istaknuo kako je po-trebno pokrenuti nove inicijative i projektes kojima bi se pomoglo lanovima udrugeu razvoju turistike ponude. Nakon slube-nog dijela uslijedilo je prigodno druenje idomjenak.

Udruga vinogradara izabrala novo vodstvo

Novoizabrani predsjednik udruge vinogradara Franjo Cvrtila obratio se okupljenima

OPG Rihtar nastupio na sajmu vina

radobojsko-jesejanski list broj 61 veljaca

Documents