rafo bogisic
TRANSCRIPT
-
8/15/2019 rafo bogisic
1/158
R A F O B O G I Š I Ć
N I K O L A N A L J E Š K O V I Ć
U V O D
1
Pjesnik i komediograf Nikola Nalješković osebujna je i značajna po
java u književnosti staroga Dubrovnika. U hrvatskoj književnosti 16.
stoljeća bio je jedna od najmarkantnijih ličnosti. Utvrđeno je da je svoje
komedije, farse i pastirske igre, pisao vrlo vjerojatno prije Marina Dr-
žića; da je poput mnogih drugih ostavio ljubavni kanconijer, zbirku po
božnih i šaljivih pok ladn ih) pjesama te da je bio ma rljiv pisac poslan ica.
Svi oni koji su Nalješkoviću pisali radili su to us pu t, govoreći nje
mu u vezi s drugim piscima i drugim književnim pojavama i pitanjima,
dodirujući samo jednu pojedinost ili jedan vid njegova djelovanja. Ra
zumljivo je da se tako nije moglo ući u analizu njegova književnog dje
la, nije se moglo u cjelini odrediti značenje njegovih književnih radova
nj upoznati ličnost čovjeka i uočiti uloga koju je u svojoj sredini
odigrao.
Nikola Nalješković je primjer književnog radn ika kojemu se može
donijeti sud tek nakon svestranog poznavanja i ličnosti i sredine i na
kon proučavanja njegove opsežne i raznorodne književne djelatnosti .
Proširujući svoje zanimanje na različite književne vrste i dolazeći u
dod ir 6 različitim književnim očitovanjima Nalješković je pokušavao na
naš teren presaditi razne biljke i našim elementima i izrazom oživjeti ne
ke tipične renesansne oblike.
U mnogim pokušajima nije imao prethodnika il i su se oni tek naslu
ćivali. Znao je smiono zacrtati brazdu, otvoriti ili istaknuti put.
Radio je u veoma teškim prilikama, u sredini i u vrijeme kad se knji
ževnost u Dubrovniku tek osamostavljavala boreći se da postane djelat
nost koja zaslužuje da se čovjek njome bavi i izvan odmora. Stari Du
brovčani smatrali su književnost ugodnim odmorom, zabavom. Nalješ
ković je bio prvi koji je pokušavao književnom djelovanju dati važnije,
5
-
8/15/2019 rafo bogisic
2/158
uglednije mjesto. Nije se ustručavao da žrtvuje i jedan dio sebe svog
mjesta i ugleda u Du brovniku u životu. Mi ćemo danas zaključiti da
dru kčije i nije mogao . Čovjek a nav lastito pjesn ik ne može djelova ti
protiv sebe i svojih urođenih sklonosti.
Protivurječja u društvu poteškoće u ličnom obiteljskom i društve
nom životu Nalješković je teško podnosio. Po strukturi pjesnik nije mo
gao izbjeći ranjavanje osjetljive duše. Bez snage i odlučnosti za bunt on
je kri tizi rao cinički i skep tično se smijao a najviše tug ov ao.
Nalješkovićeva pojava u cjelini njegov život rad i odnosi djeluju
književno-umjetnički. Iako uokviren dubrovačkim prilikama i općim re
nesansnim smjernicama Nalješkovićev život i njegova p ojava u Dub rov
niku u 16. st . odaju posebnu ličnu i djelotvorn u snagu i cjelinu. Iak o
nije imao snage da progovori riječju velikog pjesnika i velikog umjet
nika njegova htijenja i pokušaji govore čovjeku koji je bio po k re nu t
stvaralačkim pjesničkim poticajima. Pored toga na nekoliko mjesta usvom djelu progovo rio je nep osred no uvjerljivo.
Nalješkoviću su rečeni neki vrijedni i zanimljivi sudovi. Koliko
god u svojoj pojed inosti ti sudovi mogu biti i tač ni oni su redo vito ne
potpuni jer su izricani odvojeno od cjelovitog pogleda na pjesnika i čo
vjeka. Neki su istraživači često ponavljali tuđe tvrdnje. Znatan dio ener
gije oko proučavanja Nalješkovića crpio se i crpi u objašnjavanju naj
običnijih materijalnih činjenica. Kao kod mnogih drugih starih pisaca i
kod Nalješkovića treba da se riješe ili se još uvijek rješavaju neka pi
tanja iz pjesnikove biografije vrijeme postan ka pojedinog djela pitanje
izdanja vrijednosti i upotrebljivosti po jedinog ruko pisa te u vezi s t im
pitanje ispravljanja i dopune tekstova. Suvišno je posebno isticati kako
su nek a od ovih pitanja od neobične važn osti za objašnjavanje pjesniko va
književnog rada.
0 Nikoli Nalješkoviću uglednom građaninu učenjaku i pjesniku go
vorili su i njegovi suvremen ici. Na žalost po uh oda nom hum anističk om
običaju odnos suvremenika iscrpljivao se uglavnom u nekritičnim po
hvalam a a manje u stvarnim i važnijim zapisima.
Mletački poligraf i plodni prevodilac Antonio Brucioli među ostalim
Dubrovčanima koji su sredinom stoljeća duže ili kraće boravili u Vene
ciji upoz nao je i Nikolu Nalješkovića. Poh valn o se izražavao nauč
nim sklonostima mladog Dubrovčanina. Uvrstio ga je među sugovornike
u nekim svojim dijalozima u kojima se govo ri nekim priro dn im poja
vama.
1
Važniji su i zanimljiviji iako redovito i nekritični sudovi Nalješkovi-
ćevih suvre me nika: prijatelja p oznan ika i štovalaca iz Du brov nika Hva
ra i Korčule. U svojim poslanicama oni - Nikola Dimitrović Petar Hek-
torović Hortenzi je Brtučević Ivan Viđali Divo Paro žić An tun Rože-
1
V. tome u radnji: »Antonio Brucioli i Dubrov čani«
Anali Historijskog instituta
JAZU u Dubrovniku
І -І , Dubrovnik 1962,
395-411.
-
8/15/2019 rafo bogisic
3/158
n e o ,
Maro Buresić, Vlaho Vodopić i Dinko Ranjina
—
pozdravljaju »slav
nog pjesnika« ili mu, što je češće, uzvraćaju pozdrave i pohvale koje je
Nalješković njima uputio. 0 ovom Nalješkovićevu odnosu sa spomenutim
književnicima i značenju toga odnosa bit će još opši rni je govora u ovoj
radnji.
Kad je 1579. g. u Veneciji objavljena Nalješkovićeva knjiga
Dialogo
sopra la sfera del mondo u knjizi se na uvodnom mjestu našlo i šest so
neta koje su »u čast i slavu« učenjaka i pjesnika Nalješkovića ispjevali
ugledni i učeni Dubrovčani: Mario Kaboga,
la
Marin Bobaljević,
lb
Vik
tor Besaljić,
lc
Bartol Nalješković,
ld
Dinko Zlatarić i Marin Klaudi.
2
Hvale Nalješkovića duh, oštroumnost zapažanja, učenost i stil. Soneti su
napisani na talijanskom jeziku.
l a
M a r i o K a b o g a
bio je
po zna ta l i čnos t svoga vrem ena .
V. - J.
T a d i ć ,
Dubrovački
portreti).
P r e m a D o l c i ju
Fasti,
40) imao je n a d i m a k » K o r d i c a « . U t a l i ja n s k o m g r a d u
V i t e r b o bio je č l a n a k a d e m i j e i naz ivom Confuso naz iv v i t e rbsk e akad emi je bio je
»Confus i«) došao u D u b r o v n i k . U drug oj po lovic i s to l je ća na pi sa o je p a r a f r a z u p s a l
m a 109. i k o m e n t a r »De e c c l es i a st i c a l i b e r t a t e . . . « . I g n j a t Đ u r đ e v i ć P i s m o R. M-,
Biografska dela,
P. K o l e n d i ć , str. 6) zna da je Kabog a » cvje tao« 1580, da je ob jav io
k n j i g u
Di secreti
pod i m e n o m A l e s si o P i e m o n t e s e , a drugu pod i m e n o m I s a b e l l a Cor-
t e s e ,
za t im
De praecede ntia episcopalis vicarii.
P i s a o je u p r o z i i s t i h o v i m a , h r v a t s k i
i t a l i j ansk i . V. K o l e n d i ć e v e b i l j eš k e 65, 66, 67 i 68.) U ovoj pos l j ed njo j b i l j e šc i Ko
l e n d i ć n a v o d i da je K a b o g i n u p j e s m u » d i n a r u « o b ja v io K u k u l j e v i ć
{Pjesnici hrvatski
16. stoljeća,
I. Zgb. 1858, 15.). Drug u sa t i r i čnu p je smu objav io je K o l e n d i ć u S r đ u
V I I , 157, a D a v i d o v p s a l a m 109. u
Gradi
VII, 157 . J edn u ta l i j an sku sa t i ru ob jav io je
V . M a k u š e v
Izsljedovanija. ..
46 ) . Os im sone ta Na l je škoviću Mona ld i R im e , 1599 , 21)
im a i » R i s p o s t a del C a b o g a « . U r u k o p i s u su preo s ta le dv i je s a t i r i č ne p je sm e . n jemu
v. i A p p e n d i n i str. 94, 95 i 232).
1
M a r i n u B o b a l j e v i ć u I g n j a t Đ u r đ e v i ć
Vitae illustrium Rhacu sinorum
-
Biografska dela Ignjata Đurđevića. Izd.
K o l e n d i ć ,
str. 86) zna
s a m o
ono što je u
svo
j o j p o s v e t i r e k a o I o a n n e s B a p t i s t a P o r t a k o j i
Phytognomica.. .
N e a p o l i , a p u đ H o r a -
t i u m S a l v i a n u m 1 5 8 3 ,
3)
kaže »I l lus t r i Mar ino Bob a l i An dre ae f il io Rag useo Ioan nes
B a p t i s t a P o r t a N e a p o l e t a n u s s a l u t e m p l u r i m a m d i ci t . . . « . O p š i r n u p o s v e t u v i d i
u Ko-
l e n d i ć a
.
241—243).
To bi
mog ao b i t i ovaj Mar in Boba l jev ić ko j i
je
Na l je škovića
p o z d r a v i o s o n e t o m . D o l c i
39)
spominje neko g Mar ina Bob a l jev ića
iz 17.
s to l j e ća .
Op
š i rnu b i l j e šku
4
s t r a n i c e ) M a r i n u B o b a l j e v i ću
ima
Cri jević Vir i
illustres, V, 1712-
- 1 7 1 6 ) .
To je
zap rav o jed in i i zvor po da ta ka ovom čovjeku . Cr i j ev ić
zna da je
p j e
v a o l a t i n s k i i h r v a t s k i m u s a s cum e t rusca s tum i l ly r ica s s tud io se co lu i t ) , ali sve po
p r i č a n j u , po t r ad ic i j i ; d je la su se sva izgubi la .
l c
V ik toru Besa l j i ću Cr i j ev ić . IV, 1554) kaže da je p r i p a d a o u g l e d n o j o b i
t e l j i p o r i j e k l o m iz B a r a . P o š t o v a o je muze » i l i r ske i l a t i n s k e « , na oba j e z i k a m n o g o
je p i sao . »Cvje tao«
je pri
k r a j u
16.
s to l j e ća .
-
I g n j a t Đ u r đ e v i ć
. str.,
1 6 5 ,
b i l j .
96)
k a ž e da je os im Na l je š kov iću sp jevao sone t i M o n a l d i j u i G u n d u l i ć u S P H , IX, 195).
A p p e n d i n i str. 122) zna i za nek u n jegovu v e l iku odu z n a m e n i t i m D u b r o v č a n i m a .
K o l e n d i ć o. c.) s u m n j a da li je Besa l j ić iš ta pisao u n a š e m j e z i k u .
-
-
8/15/2019 rafo bogisic
4/158
U sličnom panegiričkom tonu Nalješkoviću govori i ugledni histo
ričar Dubrovnika Serafino Razzi koji ga naziva čak »divnim«
»il ma
gnifies«. Kaže da mu je trak tat »sferi svijeta« koji je štam pan u Ve
neciji veoma hvaljen.
3
U panegiricima s uvrem enika često se ne razlikuje
pohvala zbog pjesničkih vrlina od uspjeha na naučnom polju. To je sa
svim u skladu s hum anističkim n azorima i u kasnijim renesansn im vre
menima.
Pr ve kon kretm je vijesti Naljeikovićevu životu i književnom radu
nalazimo u zapisima dubrovačkih biografa. Prvi biograf koji spominje
Nalješkovića je Ignjat Đurđević (1675-1737). 0 njemu govori: u tali
janski pisanom pismu Rafi (Radu) Milicu (Miličeviću), dubrovačkom
svećeniku (1668-1709)
4
i u djelu
Vitae et carmina nonnulorum ittustrium
avium Rhagusinorum
U »Pismu«, napisanom kako izgleda 1707.
5
Đ urđe vić Nalješkoviću
kao i drugim dubrovačkim književnicima govori veoma kr at k o: astrol-
logo e poeta illirioo, fiori nel 1550. Diede in luce »I dialoghi della sfe
ra« in italian o. Si ritrova grosso volume ma nu scritto de suoi poem i
slavi.
6
U djelu Vitae il tustrium Rhagusinorum
7
napisanom, kako misl i P. Po-
pović
8
izmeđ u 1712. i 1716. Đ urđe vić je op širn iji: bilježi da je 1576. iz
dao
Dijaloge sferi
posvećene dubrovačkom senatu, da mu se Senat
zahvalio darovavši mu, kako proizlazi iz zapisnika od 16. svibnja 1579.
jednu srebrnu posudu. Viktor Besaljić posvetio mu je sonet. Spominje
dalje da je spjevao zbirku ljubavnih pjesama te neke stihove i citira. Zna,
također, da je Nalješković bio zaljubljen 10 godina, što zaključuje po
nekim njegovim stihovima. Spominje sedam komedija, poslanice prija
teljima, knjigu pokladnih pjesama i pjesmu »De Christi Domini pas-
trattato dii essa sfera . Dikcorso non meno ut i le , che fac i l iss imo d apprendersi da
ciascuno. AHa Illustrissima Signoria di Raugia. Con privilegio. In V ene t ia . Appresso
Francesco Zile tt i . MDLXXIX. 0 Marinu Klaudi Ignjat Đurđević ( is to, s tr . 100 , bi lj .
526-528) zraa da je bio iz veoma stare i poštene obitelji i da mu je pjevao u čast Ja
kob Flavdje Eborensis (Didak Pir) . Pisao je tal i janski , a sone t Nal je škoviću l atinski .
Ovo is to zna i Appendini (II , 308 ) . Ništa drugo K laudi ju ne kaže ni Do lc i (40 ) .
S lično kao Đurđević govori i Crijević (V , 1721) . Nakon što je is takao starost obite lji,
spominje epigram Nikol i Nalješkoviću i ponavlja da mu je u l atinskim endekaei labi-
ma pjevao Eborensis . Za osta lo Crijević pr iznaje: ignoro.
8
Seraf ino Razzi,
La storia di Raugia
1 5 9 5 , (130) : »un opera mo l to l odata«.
4
V id i P . Kolendić , oit . dj. 168 , bi l j. 1 08.
8
P a v le Popović u c i t i ranoj Ko lendićevoj knj iz i , str. XXX—XXXI.
• Cit . izdan je P. Kolenđ ića, s tr . 5 . - Niko la Na lješko vić , astrolog i »ilirski« pjesnik,
cvjetao je 1550 . Objavio je dijaloge s fer i na tal i janskom . Pos toj i jedan ve l ik i ruko
pisni svezak njegovih »s lavenskih« ( t j . na hrvatsko m jez iku ) pjesama .
7
V i tae i l lustr ium Rhagusinorum. Naslov je skraćen prema Ko lendiću, c i t . dj .
8
P . Popović u spomenutoj Ko
l
endićevoj knj iz i , s t r . XXX
V
.
8
-
8/15/2019 rafo bogisic
5/158
sione« iz 1586. Zna i za njegovu braću Ivana i Augustina i da je Anto
nio Brucioli posvetio Ivan u svoj prijevod Sacrabustova trak tata sfe
rama.
9
Kako vidimo Đurđević je svoj osvrt napisao prema arhivskim zapi
sima, prema rukopisu Naiješkovićevih djela i prema izdanjima poligrafa
Antonija Bruciolija. Đurđević je nabrojio sav Nalješkovićev književni i
zna nstv eni rad k oji se i do danas sačuvao pa i po to m e zaključujemo da
je imao u ruci njegova rukopisna djela.
Op širnije njemu govori Serafin Crijevie, do m inika nac (1686—1759) i
najbolji dubrovački
biograf
Poznavao je rezultate Đurđevićevih istra
živanja ali se nije time zadovoljio već se marljivo služio i drugim izvo
rima, prvenstveno arhivskim, a možda i tradicijom. Crijevićevom bio
grafijom koristili su se i drugi biografi. Nju su upotrebili Kukuljević
10
i Franjo Rački koji je sastavio pjesnikov životopis prigodom izdanja
djela.
11
Pošto je pohvalio Nalješkovića kao odličnog matematičara, astrologa
i pjesnika čija se slava širi u svijetu i naglasivši da potječe iz veoma po
štovane građanske obitelji , Crijević nastavlja: »Nicolao autem nostro
duo fuere germani fratres Augustinus et Joannes. Is est Joanes ille cui
dicata extat Sphera Joannis de Sacrabosco italice versa, sive principa
astralogica variorum ab Antonio Brucioli qui ea italice reddidit, Ioan-
ni Nalio nuncupate. Pnrro Nicolaus, quo de agimus, cognomento Sivo-
niza, jam inde a puero musas colere coepit, litterisque operam dare ita
asmduam, et pro rsus ex animo ut coetera studia atqu e negotia in quibus
exercere se solent homines fastidire videretur. At vero jubente patre
cui mo rem g erere op orteba t juvenis adhuc et l ibros solummodo trac tare
assuetus negotiare coepit et pecuniam exercere; immo ut ad aetatem per-
venit tempore conceptis despondit sibi Lucretiam Blasii Zuzorei filiam,
anno scilicet XXXV post MD. Verum paulo post decoxit Nicolaus invi-
tus coactusque mercator quod sine sui culpa vel exercitatiselmis ea in
arte interdum solet rationesque conturbavit. Lucretia igitur nee decoctari
nup ta dicere tur obnoxium vicissitudini repu diavit , imm utabilemque
spomsum immortalem aetemum elegit cui toto vitae tempore fideliter
servivit in sanctae Mariae Castallanae coenobio sub Gabriela nomine
divi Be nedict raegu lam professa. Rebus deinde suis in pristinu m sta-
tum restitutis aliam duxit uxorem Nicolaus Nicoleam Bernardini Nalii
gentilis sui filiam, bis viduam, quae nempe primum Petro Miotoscio
deinde Nicolao Nalio Natalis filio nupta fuerat, sed ex ea nullos suscepit
liberos . . . Stud iorum ejus ac litterarum m onum enta qua in lucem edidit
haec sunt: italice Dialogue de Sphaera mundi ita inscriptus Dialogo
sopra la sfera del mon do co mposto da M. Niccolo di Nale Rauge o e
diviso in cinque giornate. Interlocutori Niccolo di Nale e Marino Brat-
tut i .
In V enezia ap presso F rancesco Z iletti 1579. in 4. pagg. ha be t
• P . Kolendić , c i t . d j . s t r .
6 2 - 6 3 .
10
S ta r i p je sn ic i h r va t sk i , I I . Zag reb 1858, s t r . 29 -34 .
" S ta r i p i sc i h rv a t sk i , V . Zagreb 18 73 . Un apr i j e d : SP H , V .
9
-
8/15/2019 rafo bogisic
6/158
CXXXII. Opus hujusmodi sub Ragusini senatus auspiciis authore ita
jubente prodii t quod senatu grat iam adeo fui t ut authorem argentea
cum malluvia item argenteo donavit ex Sen. Cons, die XVI. maji anno
MDXXIX. Author hie (Dialogo II. pag. 35) reprobat opinionem quae
subunde multis quidem sophistarum placuit et veritatis magistrae ro-
manae ecclesiae displicuit adeo ut earn diris devoverit , earn nempe, quae
terrain moveri ooeloe, planetasque immobiles esse; multisque argumentis
oppositum evincit. Fingit sermonem se habere cum Marino Brattuti de
qno suo loco agimus, non medioerrs doctrina viro. Locum habitis sermo-
nis innuit suum in agro Brenensi proedium. Multa praeterea curiosa et
sciitu digna cum in epistola ad senatum tum in dialogis in primo prae-
sert im enarrat . Opus cum authore suo probarunt omnes, laudarunt mul-
ti , quorum praesert im in operis propilaeo i tal ica leguntur epigrammata,
nemipe Marius Caboga, Marinras Bobalius, Victor Beesalras, Bartholom-
meus Nalius, Domenicus Slatarichius, Marinus Claudius.«
12
Crijević zatim nabraja Nalješkovićeva književna djela: »Soripsit prae
terea quae adhuc extant poemiata nempe eroticorum librum unnm in
quo elegiae, epigrammata, odes numero CLXXXI, comoedias numero
VII ,
cantinculas histrionicas numero XII, epistolas ultro citroque datas
l s
N a š N i k o l a i m a o j e d v a r o đ e n a b r a t a , A u g u e t m a i I v a n a . T o j e o n a j I v a n k o j e
m u j e b i l a p o s v e ć e n a » S f e r a « I v a n a S a c r a b u s t a , n a p i s a n a t a l i j a n s k i , o d n o s n o Astro
loški o snovi o d raznih od Anton i j a Bruc io l i j a , ko ju j e na t a l i j ansk i p r e r ad io i posve
t i o I v a n u N a l j e š k o v i ć u . T a k o j e N i k o l a , k o j e m u p i š e m o , s n a d i m k o m Z i v o n i c a , v e ć
u d je t in j s tvu počeo š tova t i muze i kn j i ževno s tvara t i t ako mar l j ivo i zdušno da s e j e
v id je lo da ga d ru ga zan iman ja i t r go v in a , č ime s e ob ičav a ju l jud i za n im at i , odb i j a ju .
Al i na zah t j ev oca , č i j e j e ob iča je t r ebao poš tova t i i mlad ić , morao j e napus t i t i kn j i
g e p a j e p o č e o t r g o v a t i i z a r a đ i v a t i n o v a c . K a d j e d o š l o v r i j e m e m o r a o s e , t a k o đ e r
po že l ji oca , g . 1535 . za ruč i t i s Luk rec i jom Blaža Z uzo r i ć . M eđ ut im , ne mno go z a t im
N i k o l a , n e z v a n i i p r i s i l j e n i t r g o v a c , p r o p a o j e u t r g o v i n i p o b r k a v š i r a č u n e š t o s e
t akvu t rgovcu zna dogod i t i bez n jegove k r ivn je . Lukrec i j a j e za t im odb i l a da s e uda
z a d u ž n i k a p r o p a l i c u i i z a b r a l a je n e p r o m j e n l j i v o g , b e s m r t n o g b o ž a n s k o g z a r u č n i k a
ko jemu j e č i t av ž ivo t s luž i l a u s amos tanu sv . Mar i j e od Kaš te l a pod imenom Gabr i j e l e
u r edu sv . Bened ik ta . Poš to j e svo je p r i l ike doveo u p ređašn je s t an je , Niko la j e ože
n i o N i k « B e r n a r d a N a l j e š k o v i ć a , s v o j u r o đ a k i n j u , d v a p u t a u d o v i c u , k o j a j e p r v o b i l a
žena Pe t r a Mio toš ića , za t im Niko le Nal j eškov ića Nata lova , a i od n je n i j e imao d je
c e . . . Na učn a i kn j i žev na d je la ko ja je ob jav io j esu ova : Di j a log s f e r i sv i j e t a , s lo
ž e n o o d N i k o l e N a l j e š k o v i ć a D u b r o v č a n i n a i p o d i j e l j e n o n a p e t d a n a . S u b e s j e đ n i c i
N i k o l a N a l j e š k o v i ć i M a r i n B r a t t u t i . U V e n e c i j i k o d F r a n j e Z i l e t t i ja , 1 5 7 9 . D j e l o
j e i z d a n o p o d p o k r o v i t e l j s t v o m S e n a t a ; t a k o j e a u t o r ž e l i o p a m u j e s e n a t z b o g t o g a
b i o z a h v a l a n i a u t o r u p o k l o n i o s r e b r e n u p o s u d u , z a k l j u č k o m S e n a t a o d 2 6 . s v i b n j a
1579 .
Ovdje j e au t o r u d rugo m d i j a logu , p r i s t ao uz miš l j en je k o je s e inače sv iđa lo
mnogim učen jac ima , a l i s e n i j e sv iđa lo uč i t e l j i c i i s t ine , r imsko j c rkv i . Ono poučava
d a s e z e m l j a o k r e ć e , n e b e s a i p l a n e t i d a s u n e p o k r e t n i ; i m n o g i m j e a r g u m e n t i m a
u v j e r a v a o . Z a m i š l j a da r a z g o v a r a s M a r i n o m B r a t t u t i , č o v j e k o m n a t p r o s j e č n o u č e n i m .
Mjes to gd je s e održav a r azgov or j e n j egovo (Nal j esk ov ićev o) ima n je u Žu p i . Mno go
ima s tvar i zan iml j iv ih i v r i j edn ih spomena u p i smu Sena tu kao i u d i j a loz ima š to j e
i sp r i č ao . Dje lo su sv i odo brav a l i , au to ra hva l i l i . U d je lu s e na laz e t a l i j ansk i e p ig ram i
o d M a r i j a K a b o g e , M a r i n a B o b a l j e v i ć a , V i k t o r a B e s a l j i ć a . B a r t o l a N a l j e š k o v i ć a , D i n k a
Z l a t a r i ć a , M a r i n a K l a u d i . R u k o p . u B i b l i o t e c i M a l e b r a ć e u D u b r o v n i k u . P r i j e p i s u
A r h i v u J A Z U u Z a g r e b u , I 6 0 . S e r a p h i n o C e r v a B i b l i o t h e c a R a g u s i n a . T o m . I I I ,
2 6 9 - 2 7 1 .
1 0
-
8/15/2019 rafo bogisic
7/158
-
8/15/2019 rafo bogisic
8/158
mostrano il Nale filosofo quäl egli era. II carattere per esempio del
vecchio innamorato della pađrona gelosa quello della serva della balia
etc. sono graziosissimi e al naturale dipinti. Suppongo che il Nale le fa-
cesse soltanto perleggerle agli amici. Pieno di arguti sali e frizzi senza
riserva sferza egli i giovani egualmente che i vecchi del suo secolo.
16
Šime Ljubić kaže da se Nalješković rodio oko 1500. god ine priča
njegovoj prv oj i drugoj ženidbi i trgova čkom neu spjehu . Go vori »Dija
logu« i »Ko men taru« uz reforme pap e Grg ura X II I te poh valam a koje
je taj Komentar dobio. S obzirom na komedije ponavlja Appendinijev za
ključak da kolikogod nisu rukovođene umjetničkim zakonima ipak živo
prikazuju način života onih vremena i na lijep način ocrtavaju mane
koje su vladale.
17
Napredak u proučavanju Nalješkovićeve biografije potječe od Ivana
Kukuljevića. On pažljivije čita umjetničko djelo i iz njega izvlači za
ključke govori i prikazivanju m ask erata pa zanimajući se za po
kladne običaje u Dubrovniku zaključuje da su se Nalješkovićeve maske-
rate mogle »igrati« i »recitirati«.
18
Šafarik ide putem Appendinija pa misli da je Nalješković svoje drame
priredio samo za čitanje
19
a slično govori na drugom mjestu i Šime Lju
bić.
20
Sve što smo dosada spomenuli samo su kratke napomene bilješke i
biografije. Prv i koji će Nalješkoviću opširnije prog ovo riti bit će Arm in
Pavić. Ali i on će pored prepričavanja sadržaja pojedinih komedija je
dino utvrditi da Nalješković u svojim komedijama nije imao namjeru
da šiba mane svojih sugrađana nego ih je pisao da »im se slušateljstvo
od srca nasmije.«
21
Novo razdoblje u zanimanju za Nalješkovića nastupit će nakon ob
javljivanja cjelokupnih djela 1873 odnosno 1876.
22
Tom prigodom Na-
lješkovićevu biografiju napisao je Franjo Rački. Otada pa do danas
iako povremeno zanimanje za Nalješkovića ne prestaje.
Nakon objavljivanja njegovih djela i nakon što se javio jači interes za
naše stare pisce počelo je temeljiti je istraživanje rukopisa Nalješkovi-
ćevih djela njegova života i književnog stva ran ja. Tim poslom b avilo
1 6
I N i k o l a N a l j e š k o v i ć j e p i s a o k o m e d i j e . O s t a l o j e s e d a m k o m e d i j a t r i p a s t o r a l e
v r i j e d e p a ž n j e j e d i n o z b o g p o k o j e g p j e s n i č k o g o d l o m k a i č e t i r i z a n i m l j i v e j e r o b r a
d u j u d o m a ć e t e m e . S v a k a o d o v i h k o m e d i j a p r o m a t r a n a z a s e b e n e u d o v o l j a v a u m j e t
n i č k i m z a h t j e v i m a a l i m n o g i k a r a k t e r i li c a k o j a u n u t r a u l a z e p o k a z u j u k a k a v j e
N a l j e š k o v i ć b i o filozof T a k o n p r . k a r a k t e r i z a l j u b l j e n o g s t a r c a l j u b o m o r n e g o s p o đ e
s l u š k i n j e d a d i l j e i d r . v e o m a s u p r o f i n j e n i i p r i r o d n o o c r t a m . M i s l i m d a i h j e N a
l j e š k o v i ć n a p i s a o s a m o da i h č i ta p r i j a t e l j i m a . P u n o š t r o u m n i h i j e t k i h d o s k o č i c a o n
bez r ezerve š iba j ednako i mlade i s t a r e svoga v remena . I s to s t r . 283 .
1 7
Š i m e L j u b i ć D i z i o n a r i o b i o g r a f i c o d e g l i u o m i n i i l l u s t r i d e l l a D a l m a z i a V i e n n a -
- Z a r a 1 8 5 6 s t r . 2 2 2 - 2 2 3 .
1 8
I v a n K u k u l j e v i ć .
19
P a u l J o s . Š a f a r ik G e s c h i c h t e d e r i l l i r is c h e n u n d k r o a t i s c h e n L i t e r a t u r P r a g
1865 s t r . 9 121 .
2 0
Š . L j u b i ć O g l e d a l o k n j i ž e v n e p o v i j e s t i j u g o s l a v e n s k e I I R i j e k a 1 8 6 9 3 8 2 - 3 8 3 .
2 1
A . P a v i ć H i s to r ij a d u b r o v a č k e d r a m e Z a g r e b 1 8 7 1 s t r . 7 9 - 8 7 .
2 2
S P H V . i S P H V I I I .
12
-
8/15/2019 rafo bogisic
9/158
s e n e k o l i k o i s t r a ž i v a č a ,
2 3
i zmeđ u k o j ih n ek i su i s t i ca l i n j eg o v e p o s l an i ce
z b o g z a n i m l j i v i h v e z a i z m e đ u p j e s n i k a p o j e d i n i h k n j i ž e v n i h s r e d i š t a u
D a lm ac i j i u 1 6 . i s to l j eću .
2 4
P r o u č a v a l a s e p o v r e m e n o i N a l j e š k o v i ć e v a l i
r i k a u p o v i j e s t i m a k n j i ž e v n o s t i i a n t o l o g i j a m a .
2 5
A i n j eg o v u r a d u n a
š a l j i v o j ,
p o k l a d n o j p o e z i j i b i l o j e o s v r t a u o p ć i m p r e g l e d i m a .
2 6
V i še za
n i m a n j a p o b u đ i v a l a s u n j e g o v a d r a m s k a d j e la i t o u s k l o p u s t u d i j a p o
č e t k a d r a m e u D u b r o v n i k u .
2 7
0 N a l j e š k o v i ć u g o v o r e d a k a k o i p i s c i h i
s t o r i j e s t a r i j e h r v a t s k e k n j i ž e v n o s t i u c j e l i n i .
2 8
K o n a č n o o v o m p j e s n i
k u i k n j i ž e v n i k u n a p i s a n o j e i n e k o l i k o p r i g o d n i h n a p i s a .
2 9
M i l a n R e š e t a r m i s l i d a s u u k n j i z i Pjesni pokorne N i k o l e D i m i t r o v i ć a ,
k o j a j e b i l a š t a m p a n a 1 5 4 9 . i o d k o j e n e m a m o s a č u v a n n i j e d a n p r i m j e
r a k , b i l e š t a m p a n e i n e k e p j e s m e N i k o l e N a l j e š k o v i ć a ,
3 0
t j . n j eg o v e d v i j e
p o s l a n i c e D i m i t r o v i ć u . » P o s l a n i c e N i k o l e N a l e N i k o l i J e r a D i m i t r i « i
» U p o h v a l u i s t o m a č e n j a s e d a m p je s n i p o k o r n i j e h N i k o l e J e r a D i m i t r i
N i k o l a N a l e « .
3 2
R e š e t a r t o z a k l j u č u j e n a k o n š to j e L j u b i ć i z n o s e ć i p o d a t
k e i z m l e t a č k o g a r h i v a
3 3
d o n i o v i j e st d a su u s p o m e n u t o j D i m i t r o v i ć e v o j
k n j i z i b i l e j o š n e k e d r u g e p j e s m e i n a k o n š t o j e R e š e t a r o p a z i o d a i j e
d a n n j e g o v z b o r n i k M 1 6 8 ) m e đ u D i m i t r o v i ć e v i m p j e s m a m a im a i N a -
l j e š k o v i ć e v e p j e s m e k o j e s e o d n o s e n a D i m i t r o v i ć a . A n a k r a j u R e š e t a -
r o v a r u k o p i s n o g a z b o r n i k a d o s l o v n o s t o j i : » P r i t i e š t e n o u B e n e c i j e h p o
N i k o l i B a s k a r i n o v i ć u n a 2 7 m j e s e c a m a r č a 1 5 4 9 « . R e š e t a r , d a k l e , z a k l j u
č u j e d a j e n j e g o v r u k o p i s n i z b o r n i k j e d n a k D i m i t r o v i ć e v o m i z d a n j u i z
1 5 4 9 .
N a t a j n a č i n b i d v i j e N a l j e š k o v i ć e v e p j e s m e b i l e š t a m p a n e v e ć
1 5 4 9 .
g o d i n e , i N i k o l a N a t j e š k o v i ć b i t a k o u š a o m e đ u m a l i b r o j o n i h
n a š ih s t a r ih p i s ac a iz 1 6 . s t o l j eća č i j a su d j e l a š t a m p a n a v eć p r i j e 1 9 .
s to l j eća , j o š za n j i h o v a ž iv o t a .
2 3
J . R a s i c a , M . R e š e t a r , K . J i r e č e k , J . T o r b a r i n a , P . K o l e n d i ć , M . P a n t i ć i M . S i -
m o n o v i ć i d r . V i d i Literaturu na kra ju pod b r . 46, 48, 54, 79, 92 , 103 i dr .
2 4
I . M i l č e t i ć , V . K l a i ć , V . R a đ a t o v i ć i d r . V i d i Literaturu n a k r a j u p o d b r . 4 1 , 4 3 ,
59 , 62 i dr .
25
M . R e š e t a r , P . K r e k o v i ć , I . K a s u m o v i ć , D . P a v l o v i ć , G . S m e r đ e l , A . C r o n i a , R .
Bogi š i ć i d r . Vid i Literaturu po d br . 49, 60, 65 , 93 , 89 , 90, 102 i dr .
2 6
M . M e d i n i , M . R e š e t a r M . P e t k o v i ć TJ . Gut t in i i d r . Vid i Literaturu na k ra ju
p o d b r . 5 1 73, 94, 92 i dr .
2 7
V . C r e i z e n a c h , M . R e š e t a r M . P a n t i ć , M . S i m o n o v i ć , M . K o m b o l E . M a r e t t o ,
i d r . Vid i Literaturu na k r a ju pod b r . 69 , 74 , 97 , 103 , 91 , 88 i d r .
28
M . M e d i n i , P . P o p o v i ć , B . V o d n i k , M . K o m b o l , A . , S . J e ž i ć , M . U j e v i ć , V .
L o z o v i n a , A . C r o n i a i d r . V i d i Literaturu po d b r . 57 , 61 , 64 , 87 , 98 , 86 , 80 , 8 1 ,
100 i dr .
29
A . G a v r i l o v i ć , J . Ž i v a n o v i ć . V i d i Literaturu br . 70, 39.
3 0
M i l a n R e š e t a r , » B i b l i o g r a f s k i p r i l o z i I I , 5 . d u b r o v a č k i j e m i z d a n j i m a 1 6 v i
j e k a . « Građa IX, s t r . 43 .
3 1
S P H , V . P j e s m a b r . 1 4 , s t r . 3 1 0 - 3 1 1 .
3 2
I s t o , p j . 1 9 , s t r . 3 2 1 - 3 2 2 .
3 3
Ogledalo
I I , s t r . 378 .
1 3
-
8/15/2019 rafo bogisic
10/158
I p a k N a i j e š k o v i ć e v a d j e l a p o p u t m n o g i h d r u g i h p i s a c a n a š e s t a r i j e
k n j i ž e v n o s t i o s t a t ć e s t o l j e ć i m a u r u k o p i s i m a d a s e p o č n u o b j a v l j i v a t i
n a j p r i j e d j e l o m i č n o , a z a t i m u p o t p u n o s t i , t e k u 1 9 . s t o l j e ć u .
G o d i n e 1 8 4 4 . O r s a t P u c i ć ć e u s v o j o j Slavjanskoj antologiji o b jav i t i
n e k e p r i z o r e iz k o m e d i j a , j e d n u m a s k e r a t u i d v i je b o g o l j u b n e p j e s m e .
3 4
O s a m g o d i n a k a s n i j e , t j . 1 8 5 2 . A . T . B r l i ć ć e u s v o m
Općem kalendaru
za 1852 ( Z a g r e b ) , o b j a v i ti N a l j e š k o v i ć e v u P e t u k o m e d i j u . S l i je d e ć e
1 8 5 3 .
g o d i n e u S u b o t i ć e v u
Cvietniku srbske slovesnosti
( B e č , 1 8 5 3 ) , n a -
ć i ć e m o N a l j e š k o v i ć e v u
Razbludnu vilu
i z » D r u g e k o m e d i j e « . G o d i n e
1 8 5 6 . i s t a p j e s m a b i t ć e j o š j e d n o m š t a m p a n a i u Ilirskoj čitanci k o j u
1 8 5 6 .
u B e č u u r e đ u j u A . M a ž u r a n i ć , M . M e s i ć i A . V e b e r . Š t a m p a j u ć i o d -
l o m k e k n j i ž e v n i h d j e l a s t a r i h n a š i h p j e s n i k a n i I v a n K u k u l j e v i ć u s v o j i m
Starim pjesnicima hrvatskim n i j e z a b o r a v i o N i k o l u N a l j e š k o v i ć a . O b j a -
v i o j e n e k e o d l o m k e i z k o m e d i j a , d v i j e r n a e k e r a t e , j e d n u p o s l a n i c u , j e -
d n u l j u b a v n u p j e s m u i d v i je b o g o l j u b n e p j e s m e .
3 5
U a l m a n a h u Dubrov-
raoAizBU p o d »
і [ і « [ і І (l£Z~QZZ ^¾
8
0L8I
1
Kom edija arecitana u Mara Klaričića na piru.
S v a N a i j e š k o v i ć e v a d j e l a i z d a n a s u t e k u k o l e k c i j i » S t a r i p i s c i h r v a t -
s ki « J u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e . N a j p r i je j e Đ u r o D a n i č i ć n a o s n o v u r a z -
n i h r u k o p i s a J u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e u Z a g r e b u i r u k o p i s a i z D v o r s k e
b i b l i o t e k e u B e č u p r i r e d i o 1 8 7 3 . g o d i n e z a š t a m p u s v a N a i j e š k o v i ć e v a
d j e l a o s i m l j u b a v n o g k a n c o n i j e r a , k o j i n i j e m o g a o n a ć i : »Pjesni njegove
Ijuvene nisu se mogle štampati jer je u Dubrovniku iz biblioteke fratar
ske rukopisa nestalo u kojem su bile ove pjesme napisane a za drugi se
rukopis znalo m /e«.
36
T r i g o d i n e k a s n i j e , t j . 1 8 7 6 . u V I I I k n j . i s t e e d i -
c ij e š t a m p a n j e i N a l j e š k o v i ć e v k a n c o n i j e r p r i r e đ e n p r e m a p r i j e p i s u
j e d n o g r u k o p i s a k o ji u m e đ u v r e m e n u p r o n a š a o u D u b r o v n i k u .
N a k o n t o g a j e i N a l j e š k o v i ć , p o r e d o s t a l i h , p o s t a o p r e d m e t z a n i m a n j a
i s t r a ž i v a č a . Š e s n a e s t g o d i n a k a s n i j e , 1 8 9 2 . M i l a n R e š e t a r p o d v r g a o j e
o š t r o j k r i t i c i Ž e p i ć e v o i z d a n j e i 1 8 9 3 . o b j a v i o i s p r a v k e i d o d a t k e l j u b a v -
n i h p j e s a m a N i k o l e N a l j e š k o v i ć a k o j e j e i s p r a v k e R e š e t a r n a p r a v i o n a
o s n o v u j e d n o g n o v o g r u k o p i s a , p r e m a n j e g o v u u v j e r e n j u , p r i j e p i s a n e -
k a d a š n j e g i z g u b l j e n o g r u k o p i s a i z B i b l i o t e k e M a l e b r a ć e u D u b r o v n i k u .
T o m j e p r i g o d o m o b j a v i o t r i n o v e N a l j e š k o v i ć e v e p j e s m e .
3 7
N e k a k o u i s t o v r i j e m e o t k r i v e n j e j o š j e d a n r u k o p i s N a l j e š k o v i ć e v i h
d je l a . U
Vijencu
1 8 9 3 . I . R a s i c a
3 8
j a v l j a d a j e n a Š i p a n u n a š a o r u k o p i s
n j e g o v i h d j e l a . U s p o r e đ u j u ć i t a j š i p a n s k i r u k o p i s s a k a d e m i j s k i m i z d a -
n j e m R a s i c a j e p o p u t R e š e t a r a d o š a o d o z a k l j u č k a d a s u n e k e p j e s m e » u
a k a d e m i j s k o m i z d a n j u m a n j k a v e i l i s u n e d o v r š e n e « . R a s i c a t a k o đ e r n a -
v o d i d a j e n a r u k o p i s u p r o č i t a o g o d i n u 1 7 6 0 . i 1 6 3 1 , a o b j a v i o j e i j e d n u
p j e s m u k o j e n e m a u s p o m e n u t o m i z d a n j u a k o j u j e o b j a v i o v e ć R e š e t a r .
3 4
Slavjanska antologija. U Beču 1844
.
8 5
Ivan Kuku
l
j ev ić
,
c it
.
d je lo .
8 8
Zepić u predgovoru SPH
, V
III e tr. XX II
.
37
Rad J A Z U , 119.
8 8
Vienac
X X
V ,
br. 39
,
str
.
6 3 2
.
1 4
-
8/15/2019 rafo bogisic
11/158
N a k o n t o g a N a l j e š k o v i ć e v e p j e s m e j a v l j a t ć e s e u a n t o l o g i j a m a i z b o r
n i c i m a p o e z i j e s t a r i j e n a š e k n j i ž e v n o s t i .
S v i u p o t r e b l j e n i r u k o p i s i za d o s a d a š n j a i z d a n j a N a l j e š k o v i ć e v i h d j e l a
n o v i j e g s u d a t u m a . K a d j e Đ u r o D a n i č i ć , p r i r e đ u j u ć i p r v u k n j i g u d j e l a ,
p r o u č a v a o r u k o p i s e k o j i s u m u s t a j a l i n a r a s p o l o ž e n j u , s m a t r a o j e z a
s h o d n o d a s e d u ž e n e z a d r ž a v a n i n a j e d n o m r u k o p i s u j e r j e z a s v e z a
k l j u č i o d a s u v e o m a m l a d i .
3 9
I o n a j p o k o j e m j e Ž e p i ć p r i r e d i o i z d a n j e
k a n c o n i j e r a t a k o đ e r j e v e o m a m l a d . R e š e t a r j e z a n j z a k l j u č i o : » . . . t e š k o
d a j e s t a r i j i o d p o l o v i c e p r o š l o g X V I I I ) v i j e k a « .
4 0
Z a s p l i t s k i B a j a m o n -
t i j e v r u k o p i s k o j i s a d r ž i s a m o n e k e N a l j e š k o v i ć e v e p o s l a n i c e M i l č e t i ć j e
u tv r d io d a j e i o n n as t ao t ek u 1 8 . s t .
4 1
N o v i j e g j e d a t u m a , k a k o i z v j e š
ć u j e M . P a n t i ć , i d j e l o m i č n i r u k o p i s u B i z z a r o v o j b i b l i o t e c i s a d a u H i
s t o r i j s k o m i n s t i t u t u J A Z U u D u b r o v n i k u .
4 1 3
O s i m š t o s u m l a d i s v i t i r u k o p i s i o n i s u i f r a g m e n t a r n i . N i j e d a n n e
s a d r ž i c j e l o k u p n a d j e l a . O v o j e u t o l i k o č u d n i j e k a d z n a m o d a j e
I g n j .
Đ u r đ e v i ć 1 7 0 7 . z a b i l j e ž i o d a » p o s t o j i j e d a n v e l i k i v o l u m e n n j e g o v i h h r
v a t s k i h p j e s a m a « .
4 2
N a l j e šk o v ićev a d j e l a u c j e l i n i n ab r o j io j e i C r i j ev i ć
p a j e v e o m a v j e r o j a t n o d a j e i o n v i d i o j e d a n r u k o p i s k o j i j e s a d r ž a v a o
s v a d j e l a o v o g a u t o r a .
Z a s l u g o m
prof
M i l a n a R a t k o v i ć a S v e u č i l i š n a k n j i ž n i c a u Z a g r e b u n a
b a v i l a j e n e d a v n o j e d a n r u k o p i s k o j i s a d r ž i s v a N a l j e š k o v i ć e v a d j e l a .
4 3
N a k o n u s p o r e d b e s p o m e n u t o g o p is a J . R a s i c e s t i m r u k o p i s o m n i je t e š
k o u t v r d i t i d a se r a d i i s t o m r u k o p i s u . T a k o j e n a k o n n e p u n i h s e d a m
d e c e n i j a o n p r o n a đ e n .
Ž I V O T
1
U 1 6 . s t o l j e ć e , v i j e k s v o g n a j v e ć e g b l a g o s t a n j a i p r o c v a t a , D u b r o v n i k
j e u š a o n a k o n d u g o g s a z r i j e v a n j a r a z l i č i t i h m a t e r i j a l n i h u v j e t a k o j i s u
m u o m o g u ć i l i b l a g o s t a n j e i k u l t u r n i p r o c v a t . T o j e i z v a n js k o i u n u t a r n j e
k o n s o l i d i r a n j e D u b r o v n i k a : o p ć i n e i d r ž a v e . O d p r e s u d n e j e v a ž n o s t i sv e
o n o š t o s e u D u b r o v n i k u d o g a đ a l o u 1 5 . s t o l j e ć u . T o j e b i l a p r i p r e m a
k o j a j e o m o g u ć i l a d u b r o v a č k u r e n e s a n s u .
>» SPH, V. Str I X - X .
4 0
M . R e š e t a r , Ra d JA ZU , 119, s t r . 1 .
4 1
Građa V, e t r . 303 .
4 1
- M . P a n t i ć , » R u k o p i s i n e g d a š n j e b i b l i o t e k e B i z z a r o u H i s t o r i j sk o m i n s t i t u t u u
D u b r o v n i k u « ,
Anali Historijskog instituta u Dubrovniku
V I I I - I X , D u b r o v n i k , 1 9 6 2 ,
568.
4 2
V i d i b i l j . 6 .
4 3
S ign . R .
4553.
1 5
-
8/15/2019 rafo bogisic
12/158
K roz 15. stoljeće D ubro včan i daju zam aha svim svojih životnim i
stvaralačkim snagama.
1
Opiru se poteškoćama i nevoljama svake vrste,
čvrsto staju na vlastite noge nalazeći u sebi dovoljno energije da prihva
te svaku borbu za opstanak i napredak.
2
De Diversis, vjerodostojni svje
dok onoga što se u Dubrovniku zbivalo u 15. stoljeću, stranac i učen
čovjek, zapazio je i napisao mnoge važne i zanimljive stvari.
On priča kako Dubrovčani sve svoje snage i sposobnosti ulažu u na
stojanju da održe mir i dobre odnose sa svima, kako rade mudrošću,
novcem i strpljivošću. U tu svrhu šalju poslanike na sve strane da uvje
ravaju i potkupljuju, da smiruju duh ove , ublažavaju apetite i utv rđu ju
prijateljstva.
3
U 15. stoljeću završena je etnička asimilacija dviju n aro dn osti u Du
brovniku. Stalnim prilivom slavenskog pučanstva grad se postepeno sla-
venizirao i trajnim pridošlicama neprekidno obnavljao. U obnavljanju
nisu učestvovala vlastela već građani i pučani, i upravo oni će od 15.
stoljeća pa dalje davati gradu sve izrazitije obilježje. Etničku asimilaciju
doživljavala su međutim i vlastela pa se definitivna i zaokružena slika
države u 15 . stoljeću nije ka o ni kasn ije zam utila etničk im i nacion al
nim međusobnim razlikama između vlastele i ostalog pučanstva. Du
brovnik je postao jedinstvena cjelina slavenskog karaktera. Razlike koje
su nužno ostale i živjele bile su isključivo klasnog i staleškog porijekla.
Etnička jedinstvenost Dubrovnika solidno i definitivno afirmirana u
15.
stoljeću dala je potrebnu osnovu za kulturni nastup Dubrovnika u
ovom i slijedećem, 16. stoljeću. Taj nastup koji će se u potpunosti oči
tovati tek u 16. stoljeću i koji će dovesti do onako sjajne potvrde narod
nog jezika i na rod ne svijesti najodređenije potvrđ uje veliko značenje i
prav u kara kte ristik u e tničke asimilacije koja se u 15. stoljeću završa
vala.
I u kulturno m pogledu 15. s tol jeće u Dub rovniku predstavl ja prek ret
nicu. Doneseni su određeni školski propisi, škola je reformirana i sve
veći broj Dubrovčana nakon školovanja u svom gradu odlazi na usavr
šavanje u Italiju. Mnogi odlaze i na svoj trošak. U Dubrovnik sve više
prodiru humanist ičke ideje. Nisu r i jetki Dubrovčani koj i prema sklono
stima vremena uzimaju humanistička imena; neki traže svoje porijeklo
čak u starom Rimu. U grad sve više prodiru knjige i rukopisi. U oporu-
kam a se sve češće spominju knjige i bib liote ke . Po jed inc i ostavljaju svoje
1
t e r i t o r i j a l n o m r a z v o j u i p r o š i r e n j u
n a p r e t k u t r g o v i n e , z a n a t s t v a , o b r t a ,
u č v r š ć e n j u d r ž a v n e o r g a n i z a ci j e i u o p ć e s v e s t r a n o m r a z v i t k u D u b r o v n i k a u 1 5 .
s to l j e ću pos to j i već zna tna l i t e ra tura , v id i npr . Jor jo Tadić ,
Jevreji u Dubrovn iku
Sa
ra jevo 1937, s t r . 19 i d . Ph . De Dive r s i s , S i tus aed i f i c io rum . . . Bru ne l l i , Zada r , 1 882 ) .
D r a g a n R o l l e r ,
Dubrova čki zanati u 15. i 16. stoljeću.
»G rađa za gosp oda rsku povi je s t
H r v a t s k e «
k n j . 2 . J A Z U
Z a g r e b 1 9 5 1 . I v a n B o ž i ć , » E k o n o m s k i i d r u š t v e n i r a z v i t a k
Du bro vn ika u 14 . i 15 . v .«
Istor. glasnik
1, 1949, i dr.
2
č e s t im n e v o l j a m a k o j e »u n a p a d a l e D u b r o v n i k k u g a m a p o ž a r i m a , p o t r e s i m a
i pos l j ed icama t ih ne s reća govore uv je r l j ivo dubrovački kroniča r i De Dive r s i s , R lan j i -
na , Res t i i d r . V id i tome i K . J i r e ček , »Be i t r äge . . . « Archiv XX I , s t r . 413 , 414 .
0 ve l ikom pot re su 17 . V . 1520 na s t r . 415 . ) V id i i
b i l j .
114 , u IV . poglav l ju .
8
P hi l ip pu s de D ive r s i s , c i t . d j . pa r s IV , cap . XV , 122 .
16
-
8/15/2019 rafo bogisic
13/158
kn j i ž n i c e i z a j a v nu up o t r e bu , š to oč i to govor i č in j e n ic i da s e u t om
s t o l j e ć u v e ć m n o g o č i t a l o . B o g a t e b i b l i o t e k e i m a j u d u b r o v a č k i s a m o s t a
n i . K r a j e m s t o l j e ć a u D u b r o v n i k u i m a l ju d i k o j i s e b a v e u v e z i v a n j e m
kn j iga i p r a v l j e n j e m pe r g a m e n a . G . 1502 . na ba v l j e n j e i a l a t z a š t a m pa
n je kn j iga do č e ga me đu t im n i j e doš lo .
U 1 5 . s t o l j e ć u u D u b r o v n i k u d j e lu j u m n o g i h u m a n i s t i . N e k i su o d n j i h
s t e k l i v e l i k i u g l e d . M n o g i D u b r o v č a n i o v o g s t o lj e ć a p o n e s e n i v a l o m h u
m a n i z m a p r o s l a v i l i su se i i z v a n sv o je d o m o v i n e . U t o m s t o l je ć u D u b r o v
n i k j e i z r a z io i svo j ku l t u r n i l i k i oč i tu juć i s e ka o sub je k t sp r e m a n i
s p o s o b a n d a s e a k t i v n o u k l j u č i s t v a r a l a č k i u n a p o r e R e n e s a n s e .
P r v a po l ov i c a 16 . s to l j e ć a v r i j e m e j e na jve ć e g s j aj a R e pu b l ik e , n j e zi
n e v e l i k e e k o n o m s k e m o ć i . N a k o n š t o s u j o š j e d n o m u r e d i l i o d n o s e s
T u r c i m a i n a k o n š t o su i s p o s l o v a l i s i g u r n u z a š t it u o d n a j m o ć n i j e g v l a d a
r a Za p a d a , K a r l a V . , D ub r o vč a n i su s e o s j e ć al i s igu r n i j i i ž iv j e li su be z
v e ć i h v a n j s k o - p o l i t i č k i h p r o b l e m a .
4
T o i m o m o g u ć a v a d a u t r a j n i m n e
s u g l a s i c a m a i r a t o v i m a i z m e đ u I s t o k a i Z a p a d a o s t a n u p o s t r a n i i n a s t a v
l ja j u s t r g o v i n o m i m i r n i m ž i v o t o m . D o k s v i d r u g i r a t u j u . D u b r o v č a n i t r
gu ju , sna b d i j e v a ju i j e d ne i d r ug e , i p r i t om se i s a m i bo ga te . U go d in a m a
k a d j e i V e n e c i j a b i l a u p l e t e n a u r a t , k a o n p r . z a v r i j e m e M l e t a č k o - t u r -
s k o g r a t a 1 5 3 7 - 1 5 4 0 ) , D u b r o v č a n i su p r e u z i m a l i b e z i m a l o u s t r u č a v a
n j a s v u t r g o v i n u s L e v a n t o m . U 1 6 . s t . d u b r o v a č k a m o r n a r i c a r a v n a j e
m l e t a č k o j m o r n a r i c i .
5
N e z a n e m a r u j u o n i n i k o p n e n u t r g o v i n u . U b a l
k a n s k i m r u d n i c i m a i t r g o v a č k i m s r e d i š ti m a i m a D u b r o v č a n a . Ci m b i r a t
p r e s t a o , o n i s u k r e t a l i sa s v o j i m k a r a v a n a m a i iz b a l k a n s k i h r u d n i k a k a o
t r g o v c i i p o s r e d n i c i i z v l a č i l i o g r o m n a b o g a t s t v a .
6
O p ć i p r i v r e d n i p r o c v a t
z a po č e t u 15 . s to l j e ć u t r a j a o j e i u p r v im d e c e n i j im a 16 . s to l j e ć a . Jo r jo
T a d i ć z a k l j u č u j e : » S l o b o d n o se m o ž e k a z a t i d a j e p r i v r e d a D u b r o v n i k a
k a o c e l i n a , b i l a n a j j a č a p o s l e d n j e č e t v r t i X V i u p r v o j p o l o v i n i X V I
v e k a « .
7
D a l j n j e d r ž a v n o u č v r š ć e n j e i s i g u r n o s t , d a l jn j e b o g a ć e n j e i e k o n o m s k i
p r o s p e r i t e t p r u ž i t ć e n a j b o l j u o s n o v u z a k u l t u r n i p r o c v a t k o j i ć e D u b r o v
n i k u o v o m s t o l j e ć u d o ž i v j e t i . I a k o se D u b r o v n i k t r a j n o z a d r ž a v a n s v o
j i m k o n z e r v a t i v n i m z n a č a j k a m a s p o r o i z v l ač i o iz s r e d n j e v j e k o v n i h o k v i
r a , i p a k u d u g o j h u m a n i s t i č k o j p r i p r e m i k r o z 1 5 . s t o lj e ć e D u b r o v n i k o m
j e o s j e t n o o v l a d a o d u h n o v o g v r e m e n a . V e ć n a p o č e t k u s t o l j e ć a D u b r o v
n i k j e na na jbo l j e m p u t u da se u c j e l in i uk l juč i u no va r e n e sa ns na shva
ć a n j a p o k o j i m a j e k n j i g a i n a u k a n e o p h o d a n p r a t i l a c č o v j e k a a o v o z e
m a l j s k i ž i v o t n a j v r e d n i j a č o v j e k o v a p r e o k u p a c i j a .
4
J o r j o T a d i ć , Španija i Dubrovn ik u 16 stoljeću Beograd 1932.
5
J o r j o T a d i ć , » O r g a n i z a c i j a d u b r o v a č k o g p o m o r s t v a u 1 6 v e k u « , Istoriski časopis
Istoriskog instituta SAN g. 1, sv. 1-2, 1948, str . 30.
* l e t i , » D r u š t v e n a s t r u k t u r a D u b r o v n i k a . . . « , u k n j i zi M . P a n t i ć a :
Marin Držić
Beograd 1958 , str . 6 9
1
I s to , etr 67.
2
RAD
17
-
8/15/2019 rafo bogisic
14/158
U prvim decenijima stoljeća ovaj je proces završen. Svim svojim bićem
Du brov nik je ušao u Renesansu. Pri va tni život raskoš odijevanje za-
bave
prosvijećenost i učenost društveni odnosi procvat nauke i knji-
ževnosti rječito govore novom Du bro vn iku.
Pored samostanskih biblioteka tu je već na početku stoljeća bilo mno-
go i pr ivatnih.
8
U arhivskim dokumentima i u testamentima spominju se
već početkom stoljeća i knjige kao »blago« koje pojedinci skupljaju i
čuvaju a zatim bilježe u ostavštinama.
9
Vrši se pokušaj da se osnuje i
javna biblioteka »na čast domovini i korist mladosti dubrovačkoj i na
utjehu pređa« kako stoj i u jednom savremenom zapisu.
10
Već u prvim
decenijima stoljeća javila su se nastojanja da se u Dubrovniku osnuje
štampari ja .
11
Iako do toga nije došlo ipak Dubrovnik već u to vrijeme
ima knjižare. Po nekim savremenim dokumentima znamo što se čitalo
to su djela grčke latinske i talijanske književnosti.
12
Materijalni uvjeti blagostanja i političke sigurnosti te zrela kulturna
osnova omogućit će u Dubrovniku pojavu i procvat domaće književnosti .
Nakon prvih rezultata u 15. stoljeću bit će to u punom zamahu u slije-
dećem.
Po pu t mnogih drugih književnika u starom Dub rovniku ni Nikoli
Nalješkoviću nemamo iscrpnu biografiju. Podaci koje znamo iz njegova
života ne zadovoljavaju nas u potpunosti iako nam omogućuju tumače-
nje njegova književnog d jela a kro z djelo i njegove lič nos ti.
Prateći put porodice Nalješković kroz 15. i 16. stoljeće možemo isto-
dobno pratiti i ono što se zbiva s Republikom u to doba. Bio je to put
pros peri te ta napretk a i svestranog razvitka u 15 . s tol jeću te bogate i
raskošne afirmacije u 16. stoljeću. Tako će Republika doživjeti vrhunac
svoje moći Što će ujedno značiti i početak postepenog pada.
U 15. stoljeću Nalješkovići su ugledna trgovačka obitelj . Područje nji-
hova trgovanja je uglavnom kopno: balkanske i turske zemlje. U tom
stoljeću ekonomskog procvata pored vlastele izdigle su se i obogatile
brojne građanske obitelji . Na površinu izbija čitav niz bogatih građan-
skih porod ica koje će kroz nekoliko stoljeća u ekonomskom kultu rnom
i javnom životu Dubrovnika dati mnogo vrijednih i sposobnih ljudi.
18
8
Za podatk e b ib l iotekama u Dubrovniku v
. V
lad imir Čalđarević
»Kulturni
l
ik
Dubrovnika u 15 stoljeću« »Dubrovnik« I I I 1-2 , 1957 . J ireček Archiv X V III
i XXI. M
.
Rešetar , »Iz kulturnog ž ivota staroga Dubrovnika«
Jugoslavenska njiva
1923
10, 397
kaže da je u Stolnoj cr
k
vi u Dubrovniku pos toja la b ib l iote
k
a već
1466. g. Za prvu bibl ioteku Dominikanaca vlada je počet k o m 1 6 . s toljeća dala ve l ik u
n o v č a n u p o m o ć
.
Nešto podata
k
a iznosi i Mijo Brlek
Rukopisi Male braće u Dubrov-
niku
k
n j
. I .
Zagreb 1952
1 0
.
» Test . Not. vol . 31
fo. 87
25. XI 1513
.
g
.
Prijepis prema
V I .
Čalđarević
c it . dj .
17 ) .
10
K . J ireček , »Be i träge . . . « Archiv X X I .
1 1
I s to
s tr . 430-435 .
1 2
I s to
str. 511.
1S
V I .
Čalđarević
cit. dj. str. 11 i d.
18
-
8/15/2019 rafo bogisic
15/158
P o r e d L a t i n i c a , V o d o p i j e , V e t r a n o v i ć a , P r i m o j e v i e a , M a ž i b r a d i ć a , B r a -
t u t t i j a , B r a t o s a l j i ć a , i d r u g i h , t o s u u p r v o m r e d u b r o j n i i b o g a t i i p o d u
z e t n i N a l j e š k o v i ć i . P o s a o i m i d e d o b r o , s l o v e k a o u g l e d n i t r g o v c i i p o š t o
v a n i g r a đ a n i R e p u b l i k e .
I a k o p r v i p o d a c i N a l j e š k o v i ć i m a s iž u u 1 4 . s t o l j e ć e , v i š e p o d a t a k a
i m a m o t e k iz 1 5 . s t o l j e ć a . U p r v i m d e c e n i j i m a s p o m i n j u s e t r i b r a t a N a
l j e šk o v ića : D o b r i ć , Mar in i S t j ep an , k o j i će sv a t r o j i ca o sn o v a t i o b i t e l j i
i b i t i z a č e t n i c i m n o g o b r o j n i h p o t o m a k a k r o z 1 5 . i 1 6 . s t o l j e ć e .
1 4
O s i m
t r g o v a c a m e đ u N a l j e š k o v i ć i m a ć e b i t i s v e ć e n i k a , j a v n i h s l u ž b e n i k a i d i
p l o m a t a . N a š p j e s n i k N i k o l a p o t j e č e o d t r e ć e g b r a t a S t j e p a n a , k o j i s e
s p o m i n j e 1 4 4 7 . M e đ u b r o j n o m d j e c o m S t j e p a n j e i m a o i s i n a N i k o l u , k o
j i j e u m r o 1 5 0 4 . i b i o d je d p j e s n i k u . K a o v e o m a u g l e d a n g r a đ a n i n b i o
j e p r e d v i đ e n d a 1 4 6 8 . i d e s p o s l a n s t v o m u C a r i g r a d M u h a m e d u I I . I z
n j e g o v a t e s t a m e n t a z a k l j u č u j e m o d a j e b i o b o g a t č o v j e k . K a k o s e č i n i ,
imao j e j ed in ca s in a S t j ep an a k o j i j e b io o t ac p j e sn ik a N ik o le . V r š io j e
i s l u ž b e k a n c e l a r a u R e p u b l i c i p a se k a o m j e r n i k i b i l j e ž n i k s p o m i n j e p r i
r a z n i m p o s l o v i m a u g r a d u i o k o l i c i o d 1 5 1 1 . d o 1 5 2 5 . U m r o j e z a v r i
j e m e k u g e 1 5 2 7 . g o d .
K a d s e r o d i o n a š p j e s n i k n e z n a m o . N a j p r v o s e s m a t r a l o d a s e r o d i o
o k o 1 5 0 0 . g o d i n e ,
1 5
a l i n a k o n K u k u l j e v i ć e v a z a k l j u č k a d a j e t o b i l o o k o
1 5 1 0 . ,
1 6
t a s e g o d i n a u g l a v n o m u z i m a l a k a o g o d i n a n j e g o v a r o đ e n j a , n a
š t o u p u ć u j u i n o v i j a i s t r a ž i v a n j a .
1 7
Ž e n i d b e n i u g o v o r i z m e đ u N i k o l i n i h r o d i t e l j a , S t j e p a n a N a l j e š k o v i ć a i
K a t a r i n e R a d a l j e v i ć , s k l o p l j e n j e 9 . X 1 4 9 2 , d o k p r v a v i j e s t n j e m u
p o t j e č e i z j a n u a r a 1 5 1 8 . g . T o g j e m j e s e c a o n p r i m l j e n u b r a t s t v o s v .
A n t u n a i z a v e d e n u
Matrikulu
d o t i č n o g b r a t s t v a .
1 3
S l i j edeća je v i jes t
i z m a j a m j e s e c a 1 5 2 8 . P o š t o su d j e c a n e d a v n o ( 1 5 2 7 ) p r e m i n u l o g S t je
p a n a N a l j e š k o v ić a b i l a j o š m a lo l j e tn a , t o su za zb r in j a v a n je d j ece i n j i
h o v o d g o j i m e n o v a n i t u t o r i . P o r e d S t j e p a n a B e n e š e , M a r i n a R a d a l j e v i -
ć a , M a r i n a N a l j e š k o v i ć a , P a s k o j a d e i P e t r a R a d a l j e v i ć a m e đ u t u t o
r i m a s e n a l a z i i N i k o l a N a l j e š k o v i ć S t j e p a n o v , k o j i j e d a k l e t u t o r s v o
j o j b r a ć i .
1 9
N i k o l a j e p r e m a t o m e j e d i n i s i n S t j e p a n a N a l j e š k o v i ć a k o j i
j e 1 5 2 8 . b i o p u n o l j e t a n . T e g o d i n e N i k o l a j e d a k l e i m a o n a j m a n j e 1 8 g o
d i n a , i l i j e - k a k o p r e t p o s t a v l j a S i m o n o v i ć - i m a o z a p r a v o 2 8 g o d i n a . S l i
j e d e ć a v i j e st N a l j e š k o v i ć u je iz 1 5 3 0 . J e d a n o d t u t o r a m a l o l j e t n e d j e c e
S t j e p a n a N a l j e š k o v i ć a , P a s k o j e d e , s p o m i n j e s e 1 5 3 0 . k a o m u ž
1 4
K . J i r eček , c i t . mj . s t r . 4 7 8 - 4 8 1 .
1 5
F . M. Append in i , c i t . d j . 222 ; Š . L jub ić , Ogledalo 3 8 2 ; M . P u c i ć , Stavjanska an-
tologija
78 .
»• SPH, I I , s t r . 29.
1 7
M . S i m o n o v i ć , » O g o d i n i r o đ e n j a N i k o l e N a l j e š k o v i ć a « , Prilozi XX V, 1 -2 , Beo
grad 1959, s t r . 81 i d .
18
I s to , s t r . 84 , 88-89 .
1 0
K . J i r eček , c i t . d j e lo s t r . 480 ; p r ema Lib. Cons. Min. 1524 , 28 , 277 . - U pos lan ic i
r o đ a k u A u g u s t i n u u M l e t k e N i k o l a N a l j e š k o v i ć k a ž e : » J o š t e b j e h v e l e m l a d , i t i m o ž
to j zn a t i - k ad po če me ne j ad i ne m i r sme ta t i ; ne imah još t e m ah na l i cu n i d l a ke
- u tuz i kad os t ah i zgu b iv ro d j ak e« , š to se može shva t i t i da j e on mlad os t ao i bez
oca i bez majke .
1 9
-
8/15/2019 rafo bogisic
16/158
Stjepanove kćerke a Nikotine sestre Anice. 25. II 1530. Paskoje de Pa
ce , muž Anice . Stjepana Nalješkovića, izjavio je u ime svoje žene da
je od njezina brata N ikole Stjepana Nalješkovića prim io 120 zlatn ih du
kata koje mu je Nikola dao, tj. pozajmio izvan miraza. Paskoje se oba
vezuje da će tu svotu vratiti.
2 0
Istog datuma zabilježena je i jedna dru
ga namira: ovaj put dar koji Nikola poklanja drugoj svojoj sestri Mariji,
odnosno njezinu mužu Petru Marina Dobrijeviću. Nikola sestri prepušta
jed nu ku ću casale) u Stonu . I ovaj se pu t nap om inje da se ku ća daje
preko miraza. Nikola to radi: »iz čiste svoje volje pokrenut ljubavi pre
ma rečenoj Mariji, sestri svojoj«.
21
Teško je danas utvrditi koji su bili motivi što su mladog kućedomaći-
na primoravali da i nakon udaje pomaže svoje sestre. Vjerojatnije je da
se rad i nekom nenam irenom račun u između prem inulog Stjepana Na
lješkovića i njegova budućeg zeta, pa je sada Nikola kao glava obitelji
bio prisiljen da podmiruje stare račune.
Tri godine kasnije, t j . 20. II 1533, imamo podatak da Nikola skupa s
Lukom Marka de Georgio sklapa ugovor u vezi nekog zajedničkog po
sla.
22
Nakon što je dakle 1530. namirio i pomogao svoje sestre i uredio
obiteljske račune, on se mogao poput ostalih dubrovačkih mladića dati
na more, na trgovinu.
Ovaj dec enij 1530.—1540.) veoma je važ an u njegovu živo tu. Bit će to
decenij trgovačkih poslova i putovanja, uspjeha, zaruka, propasti u tr
govini, razočaranja, nesretne ljubavi, decenij kad se napušten od rodbi
ne, prijatelja pa i od vlastite zaručnice nesuđeni trgovac konačno opre
dijelio za jedno drugo područje djelovanja: za književni i naučni rad.
Godine 1535. poduzeo je putovanje u E gipa t. U vezi s t im putovanjem
ima u Dubrovniku obračun sa zlatarom Sinionom.
23
Nije isključeno da
su njegovi obračuni za zlatarom u vezi sa zarukama i planiranom ženid
bom . Crijević, kak o smo vidjeli, kaž e da se up rav o te godin e zaru čio s Lu-
krecijom Blaža Zuzorić. I zaista Nikola je 19. X 1535. sklopio bračni
ugovor s Lukrecijom Zuzorić i odmah dobio miraz.
24
Slijedećih nekoliko godina, 1535, 1536. i 1537. otiskivao se brodom u
trgovinu i plovio prema istoku i zapadu. 12. II 1536. moli Senat da mu
dozvoli utovar robe na Istoku i prevoz robe na Zapad »per caricar in
Levante et scaricar in Ponente«.
2 5
Samo u prva tri mjeseca 1536. godine
spominju se u spisima arhiva njegova četiri putovanja i posla.
26
Mladi
čovjek, dakle, nakon što se zaručio, krenuo je po dubrovačkom običaju,
odmah putem životne borbe i zarade.
U ovaj presudni decenij Nalješkovićeva života treba smjestiti i njegov
boravak u Veneciji .
2 0
Div
Not 101. Zapis. 25. II 1530.
2 1
I s to .
2 2
Div Canc 121 24. Datiran o 20. II 1 533.
23
K. J ireček
Archiv
XX I s tr . 48 0 -4 81 .
24
M. S imonov ić , c i t . djelo str. 84 bi l j . 7.
25
I s to , str. 92 i b i l j . 2 .
26
Div Canc 1 23 , 1536. f. 66 , 6 8 , 91 97 .
-
8/15/2019 rafo bogisic
17/158
N a v e z e j e d n e g r u p e D u b r o v č a n a i z p r v e p o l o v i c e s t o l j e ć a s V e n e c i
j o m , n a n j i h o v o p r i s u s t v o u V e n e c i j i i s u d j e l o v a n j e u v e n e c i j a n s k i m s u
v r e m e n i m u č e n i m i k n j i ž e v n i m k r u g o v i m a p r v i j e u p o z o r i o J . T o r b a r i n a .
B i l i s u t o m l a d i ć i i z n e k i h u g l e d n i h d u b r o v a č k i h o b i t e lj i G r i j e v i ć , G u n -
d u l i ć ,
N a l j e š k o v i ć , D r ž i ć ) , k o j i s u t u p o r e d t r g o v a č k o g p o s l a a k t i v n o
u č e s t v o v a l i u t a m o š n j e m n a u č n o m i k n j i ž e v n o m ž i v o t u . U s v o je p o z n a
n i k e i p r i j a t e l j e b r o j i l i s u T i z i a n a , A r e t i n a , A l e m a n n i j a , M o l z u , B r u c i o -
l ij a i m n o g e d r u g e p o z n a t e č l a n o v e v e n e c i j a n s k i h k n j i ž e v n i h i n a u č n i h
k r u g o v a .
2 7
N a l j e š k o v i ć e v a o b i t e l j i m a l a j e u s k e v e z e s I t a l i j o m , p o s e b n o V e n e
c i j o m . P j e s n i k o v s t r i c A u g u s t i n s t u d i r a o je u I t a l i j i i p o s t a o t a m o p o
z n a t k a o d o b a r t e o l o g . P j e s n i k o v b r a t I v a n b i o j e o s o b n i p r i j a t e l j T i z i a n a ,
A r e t i n a i b r a ć e B r u c i o l i . D r u g i b r a t A u g u s t i n b i o j e u V e n e c i j i p o s r e d
n i k i z m e đ u D u b r o v č a n a i T a l i j a n a , p i s m a u k o r i s p o n d e n c i j i i š l a s u p r e
k o n j e g a .
2 8
S v a t r i b r a t a N a l j e š k o v i ć a b i l a s u o s o b i t i p r i j a t e l j i p i s c a i p r e v o d i o c a
A n t o n i j a B r u c i o l i , f i r e n t i n s k o g i z b j e g l i c e , č o v j e k a s k l o n a r e f o r m a c i j i i
p r o t e s t a n t i z m u .
2 9
U s v o j im » D i j a l o z i m a « , u p o s v e t a m a i t e k s t u , B r u c i o l i
i s t i č e s v o j e d u b r o v a č k e p r i j a t e l j e , u z i m a i h k a o s u g o v o r n i k e , a n e k a s v o
j a i z d a n j a n j i m a i p o s v e ć u j e . U r a d n j i » A n t o n i o B r u c i o l i i D u b r o v č a n i «
z a k l j u č i o s a m d a p o z n a n s t v o i p r i j a t e l j s t v o i z m e đ u b r a ć e N a l j e š k o v i ć a i
B r u e i o l i j a
3 0
t r a j e o d 1 5 4 3 . d o 1 5 4 5 . g .
N i k o l a N a l j e š k o v i ć p o v r e m e n o se n a v r a ć a o u V e n e c i j u k a m o g a je
v o d i o t r g o v a č k i p o s a o p u t u j u ć i o d I s t o k a p r e m a Z a p a d u . R a z u m l j i v o j e
š t o j e t u , s k l o n k n j i z i i n a u c i , r a d o s k l a p a o k n j i ž e v n o - n a u č n a p o z n a n s t v a ,
p o g o t o v o s t o g a š t o j e t u n a l a z i o b r a ć u i p r i j a t e l j e , s v o j e s u g r a đ a n e D u
b r o v č a n e .
A n t o n i o B r u c i o l i n ij e s N i k o l o m b io o n a k a v p r i j a t e l j k a o s I v a n o m
k o j i j e B r u e i o l i j a i m a t e r i j a l n o p o m o g a o , p r i s t a j a o u z B r u c i o l i j e v e p r o
t e s t a n t s k e i d e j e i k o j e m u j e B r u c i o l i g o v o r i o s p u n o o d a n o s t i , p o š t o
v a n j a i z a h v a l n o s t i . N i k o l u j e B r u c i o l i v j e r o j a t n o k a s n i j e u p o z n a o . T i h
g o d i n a N i k o l a j e č e s t o p u t o v a o i n i je se d u ž e z a d r ž a v a o n a j e d n o m m j e
s t u . I p a k B r u c i o l i j e i n j e g a p o z n a v a o i c i j e n i o . P r e m a B r u c i o l i j u N i k o l a
j e a k t i v n o s u d j e l o v a o u m l e t a č k i m r a z g o v o r i m a u č e n j a k a i k n j i ž e v n i k a .
2 7
J o s i p T o r b a r i n a , Italian influenco... I s t i : » A r e t i n o v a p i s m a D u b r o v č a n i m a « ,
Obzor LX XX I , b r . 26 , 31 . I 1941 . Cr i j ev ić c i t . d j . I , 2 , 310) spom in je j edn og a N a
l j e š k o v i ć e v a p r e d h o đ m k a , i t o Š i m u n a N a l j e š k o v i ć a S t j e p a n o v a , k o j i j e b o r a v i o u I t a
l i j i, t am o se p ro ču o uče noš ću i m udro šću i um ro 1458 . u Ven ec i j i . - svo jev r snom
» k n j i ž e v n o m « u t j e c a j u , a n a l o g i j i m o t i v a , o d n o s n o o d r a ž a v a n j u d u b r o v a č k i h e l e
m e n a t a u v e n e c i j a n s k o j k n j i ž e v n o s t i r e n e s a n s e v i d i M . D e a n o v i ć , » T a l i j a n s k i p i s c i
H r v a t i m a d o k r a j a 1 7 . v i j e k a « , Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovn iku V I I I -
- I X , 1 9 6 2 « .
2 8
J . T o r b a r i n a , c i t . d j e l o .
29
B r u c i o l i j u v i d i m o n o g r a f i j u G i o r g i o S p i n i , Antonio B rucioli. Tra Rinascimen-
to e riforma F i r e n z e , 1 9 4 0 .
» Vid i po g l . 1 ,
b i l j .
1 .
2 1
-
8/15/2019 rafo bogisic
18/158
N a l j e š k o v i ć o b j a š n j a v a p r i r o d n e f e n o m e n e , s n i j e g , t u č u , k o m e t e .
3 1
P r e
m a to m e , č in i s e , d a s e n aš p j e sn ik v e ć u t o v r i j e m e za n im ao za p i t a n j a
i z p r i r o d e i k o z m o s a , č e m u ć e u s v o j i m k a s n i j i m g o d i n a m a n a p i s a t i o p
š i rn i j i d i ja log .
U B r u c i o l i j e v o j k n j i z i n a n e k o l i k o m j e s t a s p o m i n j u s e s v a t r i N a l j e š k o -
v i ć a : I v a n , A u g u s t i n i N i k o l a . V e ć u p o s v e t i p r i j e v o d a S a c r a b u s t o v a
t r a k t a t u I v a n u N a l j e š k o v i ć u B r u c i o l i m o l i I v a n a N a l j e š k o v i ć a d a p r i h v a t i
n j e g o v s k r o m n i d a r - » i n s i e m e c o l v o s t r o M e s s e r N i c c o l o e t M e s s e r A u -
g u s t i n o , f r a t e ll i a v o i m e r i t a m e n t e c h a r i s s i m i . . , « .
3 2
I u p o s v e t i p r o t e
s t a n t s k o g S v e t o g a p i s m a iz 1 5 4 4 . B r u c i o l i s p o m i n j e t e N a l j e š k o v i ć e k a o
b r a ć u .
3 3
D a j e N i k o l a N a l j e š k o v i ć i m a o d v a b r a t a , I v a n a i A u g u s t i n a , n e m a m o
s i g u r n i h , a r h i v s k i h p o t v r d a , i t o m e s e v e ć r a s p r a v l j a l o . D o k s u j e d n i
s k l o n i d a v j e r u ju B r u c i o l i j u ( J . T o r b a r i n a , M . K o m b o l ) d r u g i se ( P . K o -
l e n d i ć ) d r ž e s t r i k t n o d o k u m e n a t a u k o j i m a s e n e s p o m i n j e n i j e d a n N i
k o t i n b r a t .
3 3
J . T o r b a r i n a j e u p o z o r i o d a s e s v a k i n a v o d i z B r u c i o l i j e v e k n j i g e n e
mo že u ze t i k ao p o u zd an , a l i d a j e o n čes to u sv o j e p i s an j e u n o s io p o j e
d in o s t i k o j e su za i s t a t ačn e . N a tu i s t u p o j av u u Br u c io l i j a u p o zo r io j e i
G i o r g i o S p i n i .
3 4
T a k a v , r e a l i s t i č k i , j e n p r . i o n a j o p i s s u s r e t a i z m e đ u N i
k o l e i I v a n a N a l j e š k o v i ć a u m l e t a č k o j u l i c i u Č e t v r t o j B r u c i o l i j e v o j k n j i
z i ( u d i j a l o g u e v a n đ e o s k o j p r i r o d i ) .
3 5
Č i n i s e d a j e t u p r i k a z a n s t v a r a n
i s j e č a k i z ž i v o t a m l a d i h d u b r o v a č k i h t r g o v a c a i u č e n j a k a . O v a j s u s r e t
u p u ć u j e n a s a s t a n k e u č e n i h l j u d i u m l e t a č k i m v r t o v i m a i p o s e b n o u v r t u
sv . Đ u r đ a ( S . G io r g io ) g d j e su s e t i r az g o v o r i za i s t a čes to i v o d i l i .
3 0
Br u c io l i sp o min je b o l e s t N ik o le N a l j e šk o v ića , o d k o j e s e j o š n i j e o p o
r a v i o , k a o š t o t o m e g o v o r i i n a j b o l j i N a l j e š k o v i ć e v p r i j a t e l j i r o đ a k
8 1
I s to , s t r . 402 . U d i j a logu ko m et i Bru c io l i izv ješću je kak o j e Nik o la p r i ča o
Cape l lu da j e za n jega »proš la noć« b i l a noć i zvanrednog už i tka kad j e sud je lovao u
s o b i z a r a z g o v o r e ( c a m e r a d e l r a g i o n a m e n t o ) , g d j e su u u g o d n o m r a s p r a v l j a n j u o s t a l i
d o p o n o ć i .
3
- . . . s k u p a s v a š i m g. N i k o l o m i g . A u g u s t i n o m , b r a ć o m k o j u v i s p r a v o m v e o m a
v o l i t e . A . B r u c i o l i , T r a t t a t o d e l l a s p h e r a d a G i o v a n n i d i S a c r a b u s t o . V e n e t i a , M D X L I I 1 .
U p o s v e t i I v a n u N a l j e š k o v i ć u .
3 3
P r e m a o v o j B r u c i o l i j e v o j p r e p o r u c i J . T o r b a r i n a j e z a k l j u č i o d a j e I v a n b i o n e
s a m o B r u c i o l ij e v p r i j a t e l j n e g o i p r i s t a š a p r o t e s t a n t i z m a . S t i m p r i j a t e l j s t v o m o n d o
v o d i u v e z u i p o j a v u p r o t e s t a n t s k i h k n j i g a n a t e r i t o r i j u d u b r o v a č k e r e p u b l i k e 1 5 5 6 ;
Italian influence .
. ., c i t . d j . I s t i »Fr agm ent i iz ne izd an i h p i s a ma L . Be ccad e l l i j a« ,
Du
brovnik I . , 9 -1 0 , Du bro vn ik , 1929 , 324 .
3 3 a
Ra dn je p i t an ju da l i j e Niko la ima o b ra će v id i u č l a nk u na ve den u ovd je u
bi l j .
1, poglavl je 1 .
3 4
V i d i bi l j . 29.
3 5
N iko la j e s r eo b ra ta Ivan a na u l i c i , že l i mu s e p r id ru ž i t i i poć i s n j ime u v r t sv .
Đurđa da v ide neke nove gos te ko j i će »danas« tu vod i t i učene r azgovore . Niko la me
đu t im još uv i j ek ne može dobro hoda t i : » j e r kao š to može te v id je t i n i s am se još po
vra t io u svo je p r i j ašn je s t an je i ne mogu h od a t i t ak o b rz o kao v i , i nem oj te s e uz
ne mi r iva t i , j e r , mis l im da ćem o s igurno t am o s t i ć i na v r i j e me . . .« Dialoghi di Anto.
nio Brucioli della naturale ph ilosophia huma na i n Vene t i a , MDLII I . d i j . 7 . f . 21 .
3 3
r a z g o v o r i m a u v r t o v i m a s v . Đ u r đ a u V e n e c i j i p i š e P o m p e o M o l m e n t i , La sto-
ria di Venezia nella vita privata
Bergamo 1925 ' 2 . d io , s t r . 202 , 238 i d .
-
8/15/2019 rafo bogisic
19/158
N i k o l a D i m i t r o v i ć . P r v i p u t 1 5 4 6 . p i t a ga D i m i t r o v i ć k a k o m u j e u h o
o d k o j e g a j e b o l o v a o
3 7
a d ru g i p u t i s t i č e k ak o j e u v j e ren d a m u s e s ad a
n e ć e n i š t a d o g o d i t i k a d m u s v o j e v r e m e n o n i k u g a n i j e m o g l a n a š k o d i t i :
N u t e b i k a d k u g a n i j e m o g l a v r h a d o ć
m a n j e ć e t i m o ć d r u g a d o s a d i t k ä n e m o ć .
3 8
N i s m o s i g u r n i k a k o t r e b a s h v a t i t i g o r n je s t i h o v e . D a li j e N a l j e š k o v i ć
m o ž d a p r e b o l i o k u g u o d 1 5 2 6 - 2 7 . k o j a j e D u b r o v n i k o m n e s m i l j en o h a
r a l a ? I l i m o ž d a D i m i t r o v i ć i s t i č e k a k o N a l j e š k o v i ć u n e ć e n i š t a b i t i k a d
s e s v o j e v r e m e n o n i k u g a n i j e u s u d i l a d a g a n a p a d n e .
D a je N a l j e š k o v i ć u k a o i n j e g o v im s u v r e m e n i c i m a D u b r o v č a n i m a V e n e
c i ja b i l a d o b r o p o z n a t a m o ž e m o z a k l j u č i t i i i z n j e g o v e p o s l a n i c e r o đ a k u
A u g u s t i n u k o j i j e t a k o đ e r b o r a v i o u M l e c i m a a u k o j o j N i k o l a p i š e d a
b i r a d o d o š a o u V e n e c i j u .
3 9
P o č e t k o m 1 5 3 7 . n a l a z i m o N a l j e šk o v i ć a u G e n o v i . T u s k u p a s r o đ a
k o m N i k o l o m D i m i t r o v i ć e m p o z n a t i m p j e s ni k o m u z i m a u n a j am j e d a n
b r o d .
4 0
U j a n u a r u j e s l i je d e ć e 1 5 3 8 . g o d i n e n a K o r č u l i g d je j e 2 3 . j a n u a
r a p r i s u t a n o t p r a v l j a n j u j e d n e s u d s k e i s p r a v e k o j u j e k a o m l e t a č k i k a n
c e l a r p o t p i s a o M i k š a P e l e g r i n o v i ć s H v a r a . M l e t a č k i k n e z i z r u č u j e D u
b r o v č a n i m a j e d n u b a l u s u k n a iz n e k e d u b r o v a č k e l a đ e . I s p r a v u j e s a
s t a v i o « M i c h a e l P e r e g r i n u s E m i l i u s P h a r i u s n o t a r i u s p u b l i c u s e t a d p r e -
s e n s C o n . C u r z o l e « .
4 1
T o j e b i o p o s l j e d n j i p o d a t a k N a l j e š k o v i ć e v u t r
g o v a n j u o d n o s n o p u t o v a n j u i i z b i v a n j u i z g r a d a u o v o m d e c e n i j u .
K a k o s m o v e ć n a g l a s i l i o d i g r a t ć e s e u o v o m d e c e n i j u i n e k i d r u g i
v a ž n i d o g a đ a j i u ž i v o t u n a š e g a p j e s n i k a . G o d i n e 1 5 3 8 . N i k o l a j e d o ž i v i o
s l o m u t r g o v i n i i z b o g t u ž b i k r e d i t o r a d o p a o z a t v o r a . I s t e g o d i n e n j e g o
v a z a r u č n i c a L u k r e c i j a n a g l o o d l a z i u s a m o s t a n . O n j e i s u d s k i p r o g a
n j a n t e m o r a v r a t i t i p o t r o š e n i m i r a z .
4 2
S l i je d e ć e g o d i n e 2 8 . I I I 1 5 3 9 .
n a g o d i o se s v j e r o v n i c i m a . I s t e g o d i n e t a k o đ e r u m a r t u p i š e s v o ju p r v u
p o s l a n i c u i u p u ć u j e j e » G o s p o d i n u d . M a v r u C a v č i ć u « p r v a k u d u b r o
v a č k e k n j i ž e v n o s t i t o g a v r e m e n a k o j i s e u t o d o b a i z g l e d a n a l a z i o n a
o t o k u s v . A n d r i j e . P o s l a n i c a j e o č i t d o k a z d a s u s e n e p o s r e d n o p r i j e
o v o g d a t u m a m o r a l e N a l j e š k o v i ć u d o g o d i t i v e o m a n e u g o d n e s t v a r i :
O v o t i j a d o v a n n i p i s a t n e m o g u
d o k l e m i p r i h u d a m o j a č e s n e d a d o ć
e r m e j e o d s v u d a s t eg n u t a sa s v u m o ć .
-
r
SPH V 100.
88
Isto 102.
«• Isto 322-325 .
40
Jireč ek cit. djelo 477.
« Isto 481.
M. Simonović cit. djelo 8 4
bilj.
7.
3
-
8/15/2019 rafo bogisic
20/158
u k o j m e s v i d ru ž i i b r a t j a z a b i l e ,
u g r o b u o v o m e p r a v e d n o m o g u r i j e t ,
o s u đ e n u k o m u j a s t o j i m z a u m r i j e t ,
4 3
S P H , V . 2 9 9 , 6 ; 3 0 0 , 3 1 - 3 2 ; 3 0 1 , 4 6 - 4 8 . )
Č i t a v a j e p o s l a n i c a j a d a n j e o č a j n i k a p j e s n i k u V e t r a n o v i ć u , č o v j e k u
k o j i ć e g a - N a l j e š k o v i ć s e n a d a - r a z u m j e t i . N e s r e t a n j e . U t o m č a s u
m l a d i i p r o p a l i d u b r o v a č k i t r g o v a c p o k a z u j e u k o j e m p r a v c u i d e n j e g o
v o z a n i m a n j e i š t o s m a t r a v r i j e d n i m i v a ž n i m u ž i v o t u . P i š e V e t r a n o v i ć u :
— p o z n a v š i d a v i je k u s p j e v a l a c p o d n e b i ,
u n a š e m j e z i k u k a k o s i t i n e b i .
I s t o ,
3 0 0 , 1 3 - 1 4 . )
U s k o r o p o s l i j e t o g a , 1 0 . V 1 5 4 0 , - > r e k o V e t r a n o v i ć a d o l a z i u d o d i r
s d r u g i m v e l i k i m p j e s n i k o m n j eg o v a v r e m e n a , P e t r o m H e k t o r o v i ć e m . A l i
i s t o d o b n o , d o k j e p r o m a š e n i t r g o v a c p r o n a š a o p r a v o p o d r u č j e s v o g a z a
n i m a n j a , p r i s i l j e n j e d a s e z a p o s l i . G o d i n e 1 5 4 1 . b i o j e p i s a r ž i t n i c e , k o j i
j e g r a đ a n i m a t e g l a d n e g o d i n e d i j e l i o ž i t o . I s t e g o d i n e p r e m j e š t e n j e u
r a č u n o v o d s t v o R e p u b l i k e , gd je j e 1 5 4 3 . i z a b r a n z a k a n c e l a r a . Z a t i m g a
1 5 4 5 . n a l a z i m o u K o n a v l i m a g d je p r e m j e r a v a v i n o g r a d e u n e k o j k o n t r o
l i k o j u s u v r š i l a v l a s t e l a .
4 4
S l i je d e ć e 1 5 4 6 . g o d i n e ja v l j a m u s e p o s l a n i
c o m i z U g a r s k e n j e g o v , p o s v e m u s u d e ć i , n a j b o l j i p r i j a t e l j N i k o l a D i m i -
t r o v i ć .
4 5
D a l j n j e s u v i j e s ti N a l j e š k o v i ć u i z 1 5 5 3 . g . S a m k o L j u b e n k o v i ć i A n -
d r a š V u k a š i n o v i ć i m a l i s u t r g o v a č k i h p o s l o v a i z k o j i h s u s e r o d i l e m e
đ u s o b n e n e s u g l a s i c e . O d l u č i l i s u s t v a r m e đ u s o b n o r i j e š i t i b e z s u d a . S a
s t r a n e z a k l j u č k a 1 6 . I V 1 5 5 3 . i m a b i l j e š k a d a je d o g o v o r u b i o p r i s u t a n
» i n a r b i t u N i e . M . S t e p h . d e N a l e « ) i N i k o l a S t j e p a n a N a l j e š k o v i ć .
4 6
I s t e 1 5 5 3 . g o d i n e d v a p u t a se s p o m i n j e k a o m j e r n i k p r i u g o v o r i m a k o j e
s k l a p a b o g a t i T o m o S k o č i b u h a s g r a d i t e l j i m a i k a m e n o r e s c i m a d o k g r a
d i s e b i n o v u p a l a č u u u l i c i P u i s t i j e rn a .
4 7
I s l i j e d e ć e 1 5 5 4 . g o d i n e Na l j e š
k o v i ć j e m j e r n i k j e d n e n o v o g r a d n j e i s t o g b o g a t a š a . T o m o S t j e p o v i ć S k o
č i b u h a g r a d i s e b i d v o r a c u T r s t e n i c i O r e b i ć ) n a P e l j e š c u . Z i d a r i s u t u
p l a ć e n i p r e m a m j e r e n j u m j e r n i k a N i k o l e S t j e p a n a N a l j e š k o v i ć a .
4 8
O v e v i j e s t i k a o d a p o t v r đ u j u C r i j e v i ć e v u t v r d n j u d a j e N a l j e š k o v i ć n a
k o n n e k o g v r e m e n a i p a k p o p r a v i o s v oj e m a t e r i j a l n o s t a n j