rano detinjstvo razvoj govora...Øinterakcionistička teorija (pijaže)- govor izrasta iz...
TRANSCRIPT
-
Rano detinjstvo RAZVOJ GOVORA
„…Životinje imaju samo jedan svet, svet objekata i situacija koji mogu biti opaženi čulima. Ljudi imaju dvostruki svet.“ Lurija
-
OSNOVNE TEME
Ø Pitanje govornog razvoja- problemi referencije i gramatike
Ø Četiri jezička podsistema- glasovi, re i, re enice, upotreba jezikač č
Ø Objašnjenje usvajanja govora- teorije u enja, nativisti ko i interakcionisti ko č č čobjašnjenje
Ø Osnovni elementi usvajanja govora- biološki i sredinski preduslovi
Ø Govor i mišljenje - 4 perspektive
-
Preverbalna komunikacija
Jezi ka komunikacija oslanja se na č prelingvistička komunikativna dostignuća
Percepcija zvukova
Preferencija za govor ljudi nad ostalim zvukovima
Diferencijacija zvukova svih svetskih jezika
Diferencijacija zvukova maternjeg jezika- nekoliko dana posle ro enjađ
Reprodukcija zvukova
pla , sa varijacijamač gukanje- 3m.
brbljanje-6m.
Komunikacija
socijalni osmeh- primarna intersubjektivnost - 2,5 m.
socijalno upu ivanje- sekundarna intersubjektivnost - 9m.ć neverbalni gestovi pokazivanja- 12m.
instrumentalno pokazivanje- prvo gleda da li majka gleda ili ne ukazuje na nešto kad je samo - 18m.
-
Pitanje govornog razvoja
Problem referencije - svaka re ukazuje čna nešto- kako se me u svim stvarima i vezama na đkoje re može da se odnosi č izdvaja baš ona na koju se stvarno odnosi? - kako dete shvata da zvuci (re i) imaju čulogu ukazivanja- svaki doga aj ima đmnogo elemenata, svaka stvar mnogo atributa
Problem gramatike - pravila, odnosi izme u re i; đ č- redosled re i- sintaksa, č- redosled promenljivih delova re i- sufiksi, čprefiksi;
Deca lako usvajaju pravilan govor, dok ak či odrasli teško usvajaju pravila kada u e čstrani jezik;kako deca koriste pravila koja nisu ula č(konjevi);
-
Jezički podsistemi- glasovi
Glasovi prilago avanje ograni enom nizu đ č
glasova roditeljskog jezika- razlikovanje, selekcija, brza produkcija
ograni en broj kombinacija glasovač pojednostavljenje- mama, tata,.. re kao geštalt- ne zbir glasovač neujedna ena težina glasova- r, l, z,..č Fonemi- smisaone glasovne kategorije
jezika- osnovni glasovi jezika razlikuju jednu re od druge. Razlikovanje čglasova nije automatsko- ujemo ono čšto ima zna enječ
Morfemi- najmanje jedinice zna enja- čdeo re i ili cela re (pas, trans-plant (a)-č čcija)
-
Jezički podsistemi - reči
Brbljanje sli no jednostavnim prvim re ima -kraj prve č čgodine
Dešifrovanje zna enja – obostrane teško e, zajedni ki č ć čnapor
Prve re i povezane su sa aktivnostima- č organizacija sopstvenih i tuđih aktivnosti - zajedni ko usmeravanje čpažnje ka objektu
Nova sposobnost dece da operišu na posredovan način, indirekno preko re i- č uzajamni uticaji kroz želje, zabrane; reagovanje na o ekivanja- č doživljaj uspeha i neuspeha.
Lurija- “udvostručavanje sveta”- neopažajni, verbalni simboli ki svet- nova dimenzijač
-
Jezički podsistemi - reči
Prve reči Imenice- objekti i klase (ozna avanje č
konkretnog, povezano sa akcijama)- 65%
Relacione reči- promena stanja ili mesta objekta, odnosi (nema, evo, gore, na, u,...)
Semantičko NE- odbijanje, neslaganje- volja, želja- jedna od prvih re i ( drugi čpsihi ki organizator, R.Špic)č
Standardi- uspeh i neuspeh (uh, oh, jupi)
Značenja prvih reči Srednji nivo apstrakcije- životinja- pas-
vu jak č Preterana generalizacija- preširoko
koriš enje re i (na osnovu opažajnih ć čsvojstava; re maca koriste i za psa)č
Preterana restrikcija- preusko koriš enje ćre i (samo ku na maca)č ć
-
Tipične generalizacije u govoru male dece
Dečija reč
Prvi objekat Proširenje Moguće zajedničko
svojstvoptica
mece
musica
koko
vu-vau
vrapci
mesec
mušica
kreketanje
psi
krave, psi, mačke, svaka pokretna životinja
keks, okrugli oblici u knjigama, markice, slovo O
trunčice, prašina, svi mali insekti, njegovi palčevi
tonovi na violini, klaviru, fonografu, sva muzika
sve životinje, igračke psa, mekane papuče, krzno
pokret
oblik
veličina
zvuk
tekstura
-
Jezički podsistemi- rečenice
Dvočlani iskazi – dva puta više informacija;omogu ava deci da iskoriste odnos izme u ć đre i unutar iskaza da bi izrazila zna enje- č čro enje gramatikeđ .
Ø izražajnost – (vidi + de ak)čØ redosled omogu ava nova zna enja- ć č
gramati ka pravila sintakse (de ak vidi; vidi č čde ak)č
Ø telegrafski kvalitet- samo najbitnije, pojednostavljenje, dvosmislenost (“indijanski”;“ne jede”)
Ø Usložnjavanje- kako se pove ava dužina ćiskaza, raste i složenost gramati kih pravila čkoja odre uju ure enje re i đ đ č
Ø deca koriste intuitivno gramati ka sredstva, čsložena apstraktna pravila koja i odrasli teško razumeju
-
Jezički podsistemi - upotreba reči
Praktična upotreba reči- sposobnost odabira re i i redosleda u specifi nom kontekstuč č
proto-imperativni (prete a naredbi) i čproto- deklarativni (prete a izjavnih iskaza)č
Ista forma za postizanje razli itih ciljeva (“da li su čvrata zatvorena?”) (“stojiš na mojim kockama”);
-
Jezički podsistemi - upotreba reči
Figurativna upotreba reči - metafori ki čjezik (na osnovu sli nosti) simboli ka igra; č čnasuprot bukvalnom zna enju (“popeo mu čse na glavu”, “sediš mi za vratom”) - kreativnost
Socijalna pravila – “hvala”, “molim”- kulturološki kontekst (ljubaznost, poniznost,...)
Uzimanje u obzir pozicije slušaoca- sposobnost da se stvari kažu na na in koji čje razumljiv sagovorniku. Deca na ranom uzrastu pokazuju sposobnost da prilagode svoj jezik spram potreba slušaoca.
-
Teorije usvajanja govora
Teorije socijalnog učenja – usvajanje zna enja čre ič
Ø klasično uslovljavanje - zvuk i objekat- asocijacija po dodiru, objašnjava razumevanje, ne i izgovaranje re ičØ instrumentalno uslovljavanje - izgovaranje re i-čsocijalno potkrepljenje (pažnja, oduševljenje) aproksimacije zvuka
Ø imitacija – o igledno, ali koriste gramati ke oblike č čkoje nikada nisu ula (konjevi)č- apstraktno modeliranje (Bandura)- imitacija apstraktnih opštih jezi kih principa (množina, prošlo čvreme)
-
Teorije usvajanja govora
Nativističko objašnjenje- Noam ČomskiØ Uro ena sposobnost razumevanja i stvaranja đ
jezika - poseban sistemdeca produkuju iskaze koje nikada nisu ula; čspontani iskazi esto krše gramati ka pravilač č
Ø Površinska struktura jezika - re i i re enice; č č
Ø Dubinska struktura jezika - skup pravila iz kojih se izvodi površinska struktura
Ø Istraživanja- metod intuitivnog zaklju ivanjač - procena ispravnosti jezi kog iskaza- osnova čjezi ke kompetencije (pec; redosled)č
-
Teorije usvajanja govora
Ø Svakodnevni govor- malo povratnih informacija o ispravnosti- roditelji uglavnom ne ispravljaju decu, niti izražavaju neodobravanje, a kad to i rade nema posebnog efekta na uspeh
Ø Uro eni đ modul za usvajanje jezika –LAD (language aquisition device), koje sredina automatski aktivira kada je dete dovoljno sazrelo. Programiran da prepozna univerzalna pravila u osnovi bilo kog jezika
Ø Sadržaj specifičnog jezika se u i - čpovršinska stukura- odre ena đ individualnom istorijom deteta
-
Teorije usvajanja govora
Univerzalno- konstruktivistička teorija (Interakcionistička)
Ø u enje- nemogu e; uro ena struktura- udotvorno č ć đ č(Miler)
Ø naglašavaju kognitivne preduslove razvoja jezikaØ akcione šeme sa ljudima i mentalno predstavljanje
objekata i pojava –reprezentacija - postojani objekat, simboli ka igra, odložena imitaciječ
Ø problem usvajanja gramatike iznad kognitivnih mogu nosti deteta ć
Ø gramatika uzgredan proizvod interakcija
-
Teorije usvajanja govora
Socio-kulturna teorija (Interakcionistička)Ø uloga socijalne sredine u obezbe ivanju đ
potpornog sistema za usvajanje jezika- Bruner, Vigotski.
Ø Formatiranje - socijalno uobli ene aktivnosti ču kojima odrasli i dete zajedno u estvuju- čkomunikativne interakcije pre jezika (skrivalice, uspavljivanje)- osnov za prelazak u govorni oblik komunikacije
Ø Formatirani doga aji đ kroz koji deca usvajaju govor ine č potporni sistem za usvajanje jezika -LASS (language aquisition support system) –sredinski par uro enom LAD sistemuđ
-
Teorije usvajanja jezikaIstaknuta svojstva velikih pristupa usvajanju jezika
Teorija Osnovni uzročni faktor
Mehanizam Pojava koja je objašnjena
Učenja
Nativistička
Interakcionisti-čka (kognitivna hipoteza)
Interakcionistička (socio-kulturni pristup)
Sredina
Nasleđe
Interakcija socijalnih i bioloških faktora
Kulturna medijacija interakcije sredine i nasleđa
Imitacija, uslovljavanje
Sazrevanje
Asimilacija i akomodacijaMentalna reprezentacija
Koordinacija u kulturnim skriptima
Značenje i izgovor reči
Sintaksa
Povezanost kognitivnog i jezičkog razvoja
Odnos jezika i mišljenja
-
Elementi usvajanja govora
Biološki i sredinski preduslovi razvoj jezi kih sposobnosti u potpunosti č
zahteva i u eš e u ljudskim aktivnostima i č ćizlaganje jeziku kao delu tih aktivnosti.
izlaganje jeziku bez interakcije – TV omogu ava imitaciju, asocijacije - usvajaju ćre nik, ne proizvode govor i složene re enice- č čnema provere u interakciji (Španske serije)
izlaganje interakciji bez govora- gluva deca razvijaju gestovni jezik jednako brzo kao ona koja ujuč - važan na in ure enja sredine koja č đomogu ava u eš e u aktivnostima ć č ćposredovanim jezikom
-
Elementi usvajanja govora
Ø Namerno podučavanje - ni jedna od 4 teorije ne naglašava- fidbek sa korekcijama- malo rezultata
Ø “Majčinski jezik” -naglašena intonacija, sporije, pauze, jasan izgovor, kratki i jednostavni iskazi, ponavljanje, ograni en re nik, č čupu ivanje, proširivanje, ć pojednostavjivanje i usložnjavanje
Ø Deca razvijaju osnovne elemente jezika bez posebne pomo i odraslihć
-
ODNOS GovorA i mišljenjA
ØInterakcionistička teorija (Pijaže)- govor izrasta iz senzomotornih šema i sposobnosti simboli ke čreprezentacije - razvoj mišljenja je preduslov za razvoj govora, jezik odražava mišljenje - podu avanje govoru ne pomaže razvoju mišljenjačØSocio-kulturna teorija (Vigotski)- govor i mišljenje se javljaju nezavisno, ali se u ranom detinjstvu povezuju i stvaraju specifi no ljudske čoblike – govor je sredstvo mišljenjaegocentrično mišljenje= egocentričan govor, kolektivni monolog;
-
Govor i mišljenje- Vigotski
prve re i- č sredstvo komunikacije sve nove psihološke funkcije su prvo socijalne -
kroz interakcije koje ih podržavaju
kasnije transformisane u individualne sposobnosti- sredstvo mišljenja
od socijalnog govora izdvaja se egocentrični govor (jezi ki posredovno mišljenje) č ka unutrašnjem govoru =mišljenje
Autoregulativna funkcija- egocentri ni govor čse poja ava u situacijama teško a rešavanja č ćproblema;
Komunikativna funkcija- menja se zavisno od prisustva dece
-
Govor i mišljenje- Vigotski
do 2. godine paralelan razvoj- prethodnici govora nezavisni od intelektualne fukcije i mišljenje nezavisno od govora- senzomotorne šeme
Ukrštanje- mišljenje postaje govorno, a govor intelektualan
Govor omogu ava mišljenju da bude i socijalno i ćindividualno-- da komuniciramo individualne misli - da socijalnu stvarnost preobražavamo u individualno mišljenje
Sredstvo razvoja i oblikovanja viših psihičkih funkcija- pam enja, složenih emocija, percepcijeć
Слајд 1OSNOVNE TEME Preverbalna komunikacijaPitanje govornog razvojaJezički podsistemi- glasoviJezički podsistemi - rečiJezički podsistemi - rečiСлајд 8Jezički podsistemi- rečeniceJezički podsistemi - upotreba rečiJezički podsistemi - upotreba rečiTeorije usvajanja govoraTeorije usvajanja govoraTeorije usvajanja govoraTeorije usvajanja govoraTeorije usvajanja govoraTeorije usvajanja jezikaElementi usvajanja govoraElementi usvajanja govoraODNOS GovorA i mišljenjAGovor i mišljenje- VigotskiGovor i mišljenje- Vigotski