rastegljive reČi sedma beležka

4
RASTEGLJIVE REČI sedma beleška 2012 SEJUĆI SEME REČI Na krilima reči,čovek sebe lako iznosi u svet,ali samo posebnom milošću,zaslužuje da se nađe na pravim vratima tog istog sveta. U takvim trenutcima,čovek je okrenut svima,ili bar onima koji te zvučne odrone bića,makar i na tren,razumeju.Radujemo se,dok u tuđe uši, deo duše,neopipljivi deo nas, unosimo u druge,koji,ne buneći se, na taj čin najčešće pristaju. Sejući seme svojih reči po drugima, nismo spremni videti da se to odvija po posebnom zakonu prirode.Ipak, uz svu poklonjenu moć govora, zauvek ostajemo okovani samoćom i ćutanjem. Ćutanje je uvek neuporedivo duže od našeg najdužeg razgovora , koga smo spremni bilo kada prirediti. Ćutanje i samoća su sudbina našeg bića.Govorili ili pažljivo slušali druge,ne menja suštinu. Valjda zato,samoću bića, puni slatke nade, ispunjavamo rečima. Na trenutak postajemo prazniji, za deo sebe, slobodniji i lakši, kao zmija za svučenu košuljicu ostavljenu na livadi. Stara košuljica, kao i izgovorene reči,obično su suvišne za novo jutro. Za rečima posežemo lako. Pustimo ih među ljude i one postaju slične kažnjenicima izvedenim u kratku šetnju zatvorskim dvorištem. Sudi im se, a da same ne znaju zašto,gde su i kada zgrešile.U takvim trenutcima,reči ugledaju slobodu raskriljenog plavog neba,u svetlu sunca drugo lice sveta upamte. Odveć brzo,Vraćamo ih u tamnicu, u zagušljive prostore sopstvenog bića. Sejući seme reči po drugima, da li primećujemo, da oni od zaglušujuće buke života i bujice sopstvenih misli-reči kojima prevode naše kazivanje, samo na trenutak čuju, ono što pokušavamo da im prenesemo. Zauzeti su uvek više sami sobom, nego nama. Rekao bih da je to sasvim prirodno.Drugačije ne može biti. Sejući seme reči po drugima i ne slutimo koliko ga je ponovo palo u nas.To seme klija i ponovo raste, u nešto bez imena, nešto, za šta će mo vezivati sva naša buduća nadanja. U stalnom smo očekivanju da će mo uspeti,nekim nepoznatim,drugim,ispuniti,valjda višim poretkom tvari, datu prazninu i samoću bića. Sve u svemu.....Ništa u ničemu. OKRENI OBRNI I BELO CRNI Za mene miroljubivog i golorukog, već i praćka u rukama napasnika je teška artiljerija, sa prekomernom upotrebom sile. U predoziranoj smrti otkriveni tragovi života.Neka se ponovi radost i lepota.

Upload: stari-rimljanin

Post on 25-Jul-2015

64 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

sejuci seme reci,u senci suve drenovine,kilometarska dijeta

TRANSCRIPT

Page 1: RASTEGLJIVE REČI sedma beležka

RASTEGLJIVE REČI sedma beleška 2012

SEJUĆI SEME REČI

Na krilima reči,čovek sebe lako iznosi u svet,ali samo posebnom milošću,zaslužuje da se nađe na pravim vratima tog istog sveta.

U takvim trenutcima,čovek je okrenut svima,ili bar onima koji te zvučne odrone bića,makar i na tren,razumeju.Radujemo se,dok u tuđe uši, deo duše,neopipljivi deo nas, unosimo u druge,koji,ne buneći se, na taj čin najčešće pristaju.

Sejući seme svojih reči po drugima, nismo spremni videti da se to odvija po posebnom zakonu prirode.Ipak, uz svu poklonjenu moć govora, zauvek ostajemo okovani samoćom i ćutanjem. Ćutanje je uvek neuporedivo duže od našeg najdužeg razgovora , koga smo spremni bilo kada prirediti.

Ćutanje i samoća su sudbina našeg bića.Govorili ili pažljivo slušali druge,ne menja suštinu. Valjda zato,samoću bića, puni slatke nade, ispunjavamo rečima. Na trenutak postajemo prazniji, za deo sebe, slobodniji i lakši, kao zmija za svučenu košuljicu ostavljenu na livadi. Stara košuljica, kao i izgovorene reči,obično su suvišne za novo jutro.

Za rečima posežemo lako. Pustimo ih među ljude i one postaju slične kažnjenicima izvedenim u kratku šetnju zatvorskim dvorištem. Sudi im se, a da same ne znaju zašto,gde su i kada zgrešile.U takvim trenutcima,reči ugledaju slobodu raskriljenog plavog neba,u svetlu sunca drugo lice sveta upamte. Odveć brzo,Vraćamo ih u tamnicu, u zagušljive prostore sopstvenog bića.

Sejući seme reči po drugima, da li primećujemo, da oni od zaglušujuće buke života i bujice

sopstvenih misli-reči kojima prevode naše kazivanje, samo na trenutak čuju, ono što pokušavamo da im prenesemo. Zauzeti su uvek više sami sobom, nego nama. Rekao bih da je to sasvim prirodno.Drugačije ne može biti.

Sejući seme reči po drugima i ne slutimo koliko ga je ponovo palo u nas.To seme klija i ponovo raste, u nešto bez imena, nešto, za šta će mo vezivati sva naša buduća nadanja.

U stalnom smo očekivanju da će mo uspeti,nekim nepoznatim,drugim,ispuniti,valjda višim poretkom tvari, datu prazninu i samoću bića.

Sve u svemu.....Ništa u ničemu.

OKRENI OBRNI I BELO CRNI

Za mene miroljubivog i golorukog, već i praćka u rukama napasnika je teška artiljerija, sa prekomernom upotrebom sile.

U predoziranoj smrti otkriveni tragovi života.Neka se ponovi radost i lepota.

Page 2: RASTEGLJIVE REČI sedma beležka

U SENCI SUVE DRENOVINE

Sveže ceđena voda iz suve drenovine, sađene rukama Kraljevića Marka, sa plantaža nepo-znatog geografskog porekla. Flaširana i naširana.Jedna je od najstarijih voda na zemlji, blagotvorno deluje na sve .

Ovo je izvod iz moguće prošlovekovne ponude zdravih voda.

Drenovina, više nego što se očekuje od jednog neuglednog drveta,govori jasno o geografiji kao odveć nestabilnoj i promenjivoj nauci. Jasnije i više nego o novom vodenom proizvo-du.

Poreklo je sve reklo i poreklo.Nadmeno u svojoj merljivosti unazad,ne vidi nova neporekla ispred. A njih je tušta i tma,rečeno starim rečima.

Vratimo se priči o Marku, kao uglednom profesionalcu koga je velika regionalna sila onog doba, angažovala na veoma važnim i složenim projektima.Marko je shodno etici inata ali ne i svoje profesije,uz ostalo,trasirao i bezbrojne stranputice, koje su i dan danas dika i ponos brojnom potomstvu.

Popis ostavštine Markovih dela je impresivan, bar u kolektivnom sećanju.Ni sanjati nije mogao da će mu spomenik činiti ulična tabla,svakodnevni podsetnik na njegov lik. Šarac,plemeniti i veran Markov prijatelj, odan,vrsni vinopija,završio je kao genetski modifikovan trojanski konj.To je tužniji deo priče. Buzdovan, šestoper,razbijen je,u kafanskoj kavgi,a potom usitnjen i prodat u delovima.Neki tragovi njegovog postojanja ostali su u pogrdnim rečima i glavama.Ali o tome, neki drugi put.

O Markovim konacima manje se zna.Istorija je uvek diskretna, a veo tajne budi znatiželju.

Bez obzira na to,Markovo potomstvo je brojno i rasejano u svim pravcima.

KILOMETARSKA DIJETA

Pojam: definicija izostavljena

Mnogi postupci se podvode pod pojam terapije.Nisu svi nužno vezani za medecinsku praksu. Pominju se u ekonomskoj misli, a često su dopuna opisa i drugih aktivnosti iz svakodnevnog života.

Dijeta bi se, ako se složite,mogla podvesti pod pojam (šire uzevši,socijalne) terapije,ali uz uslov,da se on tumači i prihvati u vrlo širokom značenju.

Na prvi pogled,nevidljiv je okvir koji uslovljava način i smisao provođenja dijete.Najčešće ga nisu svesni pristupnici ovom modernom kultu i kuluku.Društveni okvir,naj širi je obruč.Vidljiv je preko kulturnih predstava,kao putokaza:kako čime i na koji način.Moda se javlja u ulozi sezonskog tlačitelja,pa sve do dežurnog roba,"lepote" u nama i za nas.

Dijeta provedena brigom za zdravlje,bila kao preventivna,(nektarsko-zelena-vegetarijanska-biljna),ili kao korektiv poremećenih funkcija organizma,ima svoj jasan i nesporan smisao.O sadržaju i načinu provođenja ne bih govorio.Vidljivi su česti zaokreti u tumačenjima,dovedeni do apsurda.Dolaze sa "pokrićem" nauke,ali bez proverljivih adresa širokom krugu poklonika.Ono što je do juče bila

Page 3: RASTEGLJIVE REČI sedma beležka

neprikosnovena naučna istina,danas je neprihvatljivo,jer u se u međuvremenu pojavile nepobitnije činjenice.

Beskrajan je spisak blagotvornih jestiva. Upoređujući sa ranijim periodima,spisak namirnica zastupljenih u dijetama se menja.Na mističnom učinku gubi hrana sa domaćih polja,livada i šuma, a dobija na nutricionističkoj i svim drugim vrednostima, ona egzotična. Lični zaključci na ovaj kratki osvrt su najmerodavniji.

Česte su i brojne šarlatanske recepture,vezane za modu u svetu.Modni iluzionisti,crpeći i primenjujući sebi za korist, saznanja iz drugih svera,često zloupotrebljavaju lljudsku sklonost ka svaštajedstvu.

Stotine novih,preko hiljada starih receptura , premešta se iz raznoraznih medija u kuhinje, vatrenih sledbenika kulta vitke linije.Koja je od njih prava?

Ona je prava,u kojoj još uvek spava,Vaša nepokolebljiva volja,sa pitanjem;"kako biti bolja?" Dakle,treba je probuditi!

Reči koje slede,ne bih nazvao receptom.One nisu ni poziv na pristupanje.Ovo je poziv,zbog koga je dovoljno da razvučete usne u smešak.Nikako "Smajli"!Smajli je konfekcija,

serija,znak!Vi to sigurno niste.

"Input-Output!"

Kliznut ću na kratko u prošlost.Dve strašne, nepozate mi engleske reči, mučile su me godinama. Input-Output! Kao doslledan Stari Rimljanin,nisam dozvoljavao da me te dve užasne reči pevedu.Zbog nesnosne muke koju su mi činile,a u isto vreme i neugasive radoznalosti,rešio sam da ih prevedem.

Nisam mogao verovati prevodiocu.Ulaz-Izlaz!Zvučalo je više nego banalno.Kakve jednostavne reči."Ulaz zlatni,Izlaz nepovratni!"

Otrežnjenje je sledilo.Po svim saznanjima vazduh ne goji.To je bezpogovorno utvrđeno i dovoljno za buđenje mašte.

Sve do danas publikovane dijete i usmeno prenošeni recepti,oslanjali su se na osnovnu ljudsku odliku: s v a š t a j e d s t v o.

Da li je svaštajedstvo,dar za spas i opstanak ili teret prokletstva,isključivo zavisi od toga, da li je želudac prazan ili prepunjen.Jednoznačnog odgovora nema.

Pokušajte igrajući se, napraviti spisak jestiva koje su kliznule preko vaših usana.Verujem da će te biti silno iznenađeni, brojnošću, kao i ja. Ako tome dodamo sve moguće kombinacije, u obliku variva, sosova, poslastica i tako u nedogled,redom,jasnije će mo videti izazov ovog jestivog pejzaža.

Vodič br.1

Erro (Gudmundur Gudmunson Ferro)

Jestivi pejzaž

1964;201x303cm

Stocholm,Moderna Museet

Razumljivo je, što je izazov snažniji,to treba više mentalne snage,za odupiranje,za sklanjanje pred iskušenjem.

Sve su civilizacije u temelje jestive kulture ugradile saznanja o mogućim iskušenjima i posledicama nerazumnog stomaka.Stomačna memorija je kratkotrajna.

Page 4: RASTEGLJIVE REČI sedma beležka

Zalogaj, kao i zagrljaj pamti se vrlo kratko.

Odatle, razlog više,da stomaku pomognemo .Da li mogući odgovor leži u kilometarskoj dijeti?Suština kilometarske dijete pak živi u devizi:pomozimo stomaku i glavom i nogama.

Ako očekujete klasičan spisak jestivih objekata,verovatno će te biti razočarani. Nema ni satnice, ni klasično skrojenih obroka.To naprosto ova dijeta ne poznaje.Da bi sve ovo bilo delotvorno,za to će te se Vi morati postarati.

Nema nikakvih zabrana niti ograničenja.Jedite sve što vam je volja. Jabuke, kajsije, grožđe,aronije,banane, kikiriki, čokoladu, meso,povće svih oblika i ukusa.Da ne nabrajam dalje,potrajalo bi.Osnovno pravilo koje donosi upeh trebalo bi ispoštovati i ono glasi:

Idite pešice do marketa,samousluge,dućana ili pijace.Kupite i donesite jednu jabuku.Sledeći put,jednu bobicu,jezgricu ili jedan list ili jednu kockicu.Bilo čega.Svejedno je.Kada donesete kući,sledi kratak odmor.

Tuširanje:po ličnom izboru.

Obavite obrok. Jedna kockica.Prazan fižider.

Otiđite u novu nabavku poštujući ista pravila.

Sutradan uzmite sledeći obrok.Jedna bobica ili list.

Prazan frižider.Cunamizacija na delu.Hvata vas panika,ali krajnjim naporom se vraćate u ravnotežu.Pobeđujete i sebe i frižider.Sve pada,ali Vam samopouzdanje raste.

".........................................................................."

Vaš razgovor sa frižiderom je cenzurisan.

Vodič br.2

"Garfild": crtani film o mačku hedonisti.

Pogledati na sajtu Alinabina internet pećina.

Ista procedura i narednih dana i godina.

Za to vreme ili će se stomak opametiti ili glava oludeti.U svakom slučaju,rezultat će biti vidljiv,a salce na stomaku,neopipljivo.Zar to i nije bio cilj?

Kalorijski učinak je neverovatan.Napokon je postignut balans. Input je neznatno veći od outputa.Jednostavnije,svi su dobili koliko im treba. Mali višak kalorija opslužio je maštu,prisećajući se Đoletove balade "Al se nekad dobro jelo!"

Ako se učini nedostojnom Vašoj pažnji kilometarska dijeta,ne previdite jednu nepobitnu činjenicu:čitajući ove redove,utrošili ste 97 kalorija,ne mrdajući iz fotelje.Priznat će te da to i nije malo,obzirom na notornu glupost koja izbija iz svih slova ovog teksta i svakog slova ponaosob.Zato ga se rado i trajno odričem na Vašu korist, a protiv kalorija.

(autor nije saradnik instituta :"Dwa Jagnjeća