rasti u kristu - adventisti.hr · sotona ne samo da je u ratu s bogom; on se isto tako trudi...

1

POUKE IZ BIBLIJE — IZDANJE ZA MLADELISTOPAD, STUDENI I PROSINAC 2012.

RASTI U KRISTU

2

Kazalo

01. Velika borba — temelj ..................................................................................... 3

02. Objava i Bog kojega ona otkriva .................................................................. 12

03. Ljudi — djelo Boæjih ruku ............................................................................ 21

04. Spasenje kao jedino rjeπenje ....................................................................... 30

05. Rasti u Kristu ................................................................................................ 39

06. Pobjeda nad zlim silama ............................................................................... 48

07. “Naoruæavanje” za pobjedu ........................................................................... 57

08. Crkva u sluæbi ËovjeËanstvu ......................................................................... 66

09. Crkva — obiËaji i obredi ............................................................................... 75

10. Zakon i Evanelje .......................................................................................... 84

11. KrπÊansko æivljenje ....................................................................................... 93

12. Posljedak — Isus i spaπeni ........................................................................ 102

13. Kad sve postane novo ................................................................................. 111

3

Pouka 129. rujna do 5. listopada 2012.

Velika borba — temelj

“Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene,izmeu roda tvojeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati,

a ti Êeπ mu vrebati petu.” (Postanak 3,15)

4

Subota, 29. rujna

JE LI TO SAMO STVAR ZA RASPRAVU?

UVODPostanak 2,15; Ezekiel 28,13.17

RijeË koju prevodimo kao sukob (engleski controversy) znaËi “dugotrajnijavni spor, rasprava ili prepirka, sukob razliËitih miπljenja”. (Dictionary.com,http://dictionary.reference.com/browse/controversy.) VeÊina nas upoznata je s ve-likim sukobom izmeu Boga i Sotone, izmeu dobra i zla. Ali ono πto je u tomsukobu najteæe prepoznati jest pitanje πto je predmet sporenja i tko je u pravu.

Da bismo odredili πto je predmet sporenja, moramo se vratiti u vrijeme kadnije bilo sukoba. Na Nebu su æivjeli prekrasni aneli, meu kojima se jedannaroËito isticao (Ezekiel 28,13.17). Njegovo ime bilo je Lucifer. Ne znamo kadga je njegovo srce navelo da zgrijeπi, ali jedno je sigurno — on je poËeo ospora-vati Boæju vlast i pritom je æudio za Boæjim poloæajem na Nebu (Izaija 14,14). UPostanku 3,5 Lucifer se obratio Evi, navodeÊi je da ospori Boæji autoritet ipoæeli biti na Njegovom mjestu: “Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njegajeli otvorit Êe vam se oËi, i vi Êete biti kao bogovi, koji razluËuju dobro i zlo.”(Imajte na umu da je Lucifer govorio o tome da se bude kao Bog, da se zauzmeBoæje mjesto, umjesto o tome da se bude naËinjen na Boæju sliku. Bog jestvorio ljude “na priliku svoju” [Postanak 5,1], ali Lucifer je æelio biti Bog iprevario je ljude navodeÊi ih da pomisle kako i oni to mogu biti.)

Od tada je dio Boæjih aktivnosti obrana Njegovog identiteta, dokazivanje daje On jedini dostojan naziva veliki JA SAM i biti oboæavan. KonaËna objavaBoæje dostojnosti vidi se u Isusu. Bog se ponizio i postao Ëovjekom da bismomi mogli biti “obnovljeni” na Boæju sliku spasenjem. U Isusu mi imamo prilikunauËiti da je Bog jedini Bog i da su ljudi stvoreni da budu nalik Njemu, a ne dazaista budu Bog!

A πto reÊi o tome tko je u pravu? Razmotrite dokaze i povijest. Moæe liËovjek biti Bog? Kakvu ostavπtinu Sotona ostavlja za sobom? Biblija nam kaæeda je jedino Bog pravedan i da Êe On pobijediti u toj velikoj borbi. Meutim, svedok osoba ne odluËi na Ëijoj Êe strani biti, sve ovo je samo informacija. Dakle,koju stranu vi birate?

Erome Daniel, Lincoln, Nebraska, Sjedinjene AmeriËke Dræave

Razmotrite dokaze i povijest. Moæe li Ëovjek biti Bog?

5

Nedjelja, 30. rujna

©IRA SLIKA

LOGOSPostanak 3,1-5.15; Ponovljeni zakon 32,17; Joπua 24,15; Izaija 14,4-21; Ezekiel

28,12-19; Matej 2,1-18; Ivan 3,1.17; Rimljanima 1,20-28; Otkrivenje 12,7.9.17

Sukob izmeu Boga i Njegove ljubavi s jedne strane, i Sotone i njegovesebiËnosti s druge, predstavlja pozadinu svega πto je napisano u Bibliji. SvakapojedinaËna priËa — o Henoku, Samsonu, Mariji Magdaleni, Marti, Pavlu —samo je joπ jedno poglavlje u Boæjoj tisuÊljetnoj teænji da spasi svoju djecu odgrijeha.

Iako se naznake o velikoj borbi poput nîti provlaËe kroz cijelu Bibliju, njuje lako previdjeti. Cijelu priËu o tome ne moæete pronaÊi u nekom pojedinaËnomretku, poglavlju ili knjizi. Naπe danaπnje prouËavanje pomoÊi Êe nam da raz-jasnimo tko je ukljuËen u taj sukob, kako je on zapoËeo i kako on pogaa i nasi svijet u kojemu æivimo. Takoer Êemo prouËiti Boæji plan za okonËanje togsukoba i ulogu koju u svemu tome imamo mi ljudi. ImajuÊi sve to na umu, moÊiÊemo mnogo jasnije pratiti temu o velikoj borbi kroz cijelo Sveto pismo.

Tko je sve ukljuËen? (Otkrivenje 12,7-9.17)Mihael (Isus) i Njegovi aneli bore se protiv Zmaja (Sotone) i njegovih anela.

Zmaj je zbaËen na Zemlju gdje ratuje protiv æene i njezinog potomstva — “protivonih koji vrπe Boæje zapovijedi i Ëuvaju Isusovo svjedoËanstvo” (Otkrivenje 12,17).To znaËi protiv nas! Sotona ne samo da je u ratu s Bogom; on se isto tako trudiuniπtiti sve koji slijede Boæje zapovijedi i koji su voljni biti voeni Duhomproroπtva opisanim u Otkrivenju 19,10 kao “Isusovo svjedoËanstvo”.

PoËetak (Izaija 14,4-21; Ezekiel 28,12-19)Lucifer, prelijepi svjetlonoπa, najviπi meu anelima, dopustio je da se po-

nos ukorijeni i naraste u njegovom srcu. Kao posljedica toga, postao je ljubo-moran na Boga. Suprotstavio se Boæjem autoritetu i tako stekao ime “Sotona”ili “protivnik.” (James Strong, The Exhaustive Concordance of the Bible, 1890.,Main Concordance, str. 878; Hebrew and Chaldee Dictionary, str. 115) Kako seto moglo dogoditi jednom savrπenom biÊu, nemoguÊe je objasniti, ali nam po-kazuje koliku vaænost Bog pridaje slobodi izbora. »ak i u savrπenom svijetu,Lucifer je imao moguÊnost da ospori Boæji zakon i vlast. Meutim, Bog je nakraju zbacio Lucifera s Neba, zajedno sa svim anelima koje je ovaj uvjerio daprijeu na njegovu stranu.

Sotonina bitka (Postanak 3,1-5; Ponovljeni zakon 32,17.18; Matej2,1-18; Rimljanima 1,20-28)

Sotona je preko zmije iskuπao Evu da kuπa zabranjeni plod. Iako je onmogao kuπanjem navesti na grijeh, Eva je morala svojevoljno to prihvatiti. Kad

6

je ponudila voÊe Adamu, i on je odluËio ne posluπati Boga. Tako su njihovipostupci donijeli smrt, pometnju, bol i izopaËenost njihovom potomstvu, pa isamoj Zemlji.

Od tada Sotona Ëini svaki napor da pokvari sve πto je dobro u djelima Boæjegstvaranja. Naπ svijet nosi oæiljke viπe tisuÊa godina grijeha. Meutim, joπ je goriutjecaj grijeha na naπ um i srce. Sotona æeli da mi oboæavamo bilo πto drugoosim jedinog pravog Boga. Kao posljedica toga, ËovjeËanstvo se uvelike srozalou odnosu na prvobitnu ljepotu koju mu je Bog namijenio. »ak i taj procespropadanja nije proizvoljan: “Zato ih je Bog preko pohota njihovih srdaca pre-dao neËistoÊi” (Rimljanima 1,24). Bog nam dopuπta da izaberemo koga Êemooboæavati, a naπe srce se oblikuje u skladu s tim. Ali, koliko god turobnodjelovala ta slika, Bog nas ne ostavlja bez nade! On obeÊava da Êe obnoviti naπasrca tako πto Êe nas ispuniti svojim Svetim Duhom (Psalam 51,7-12).

Boæji odgovor (Postanak 3,15; Ivan 3,16.17)Bog nam iz ljubavi nudi plan spasenja. Isus je doπao na Zemlju kao potpuni

Bog i potpuni Ëovjek. On je æivio na Zemlji i umro umjesto nas. To je otvorilovrata spasenja za sve one koji izaberu Isusa. Isusova ærtvena smrt i Sotoninaspremnost da — djelujuÊi preko sveÊenika — ubije nevinog Boæjeg Sina poka-zala je svijetu, anelima i cijelom svemiru pravu narav Sotone i njegovih sljed-benika. Sotona ne moæe viπe tvrditi da Bog nije pun ljubavi, da je nepravedani nemilosrdan. U Boæjoj spremnosti da se odrekne vlastitog Sina kako bi platiocijenu za naπ grijeh, cijeli svemir je vidio koliko je velika Njegova ljubav. On nemoæe viπe tvrditi ni to da je njegov put bolji od Boæjeg, jer su svi vidjeli da njegovput vodi u smrt i patnju, dok Boæji put donosi æivot, radost i mir.

Naπ izbor (Joπua 24,15)Isusovom smrÊu ponuen nam je dar spasenja. Od nas se oËekuje da iza-

beremo kome Êemo sluæiti. Bog neÊe nikada nikoga prisiliti da Mu sluæi. Ipak,On Êe poduzeti svaki moguÊi korak da bi nam pokazao tko je On i kako Njegovput donosi æivot i svjetlost. Na taj naËin Boæje postupanje sa svakim pojedincempredstavlja umanjenu sliku cjelokupne velike borbe. Svatko mora sâm odluËitikome Êe sluæiti, jer Bog je napravio jasnu suprotnost izmeu uæasa grijeha iKristove nevjerojatne samopoærtvovne ljubavi. Na taj naËin cijeli svemir moæeodluËiti kome Êe pokloniti svoje povjerenje.

ODGOVORITE1. Mijenja li se iz perspektive svemirskog sukoba izmeu Boga i Sotone vaπ

pogled na osobne kuπnje kroz koje prolazite i borbu protiv njih? Ako semijenja, na koji naËin?

2. Kako nam velika borba pomaæe da razumijemo zaπto i dalje postoji patnjai smrt na naπem svijetu, iako imamo svemoguÊeg Boga punog ljubavi?

David Skau, Oroville, California, SAD

7

Ponedjeljak, 1. listopada

IZBORITE SE ZA SVOJE PRAVO SVJEDO»ANSTVOEfeæanima 6,12

“Sotonina je politika u ovom posljednjem sukobu s Boæjim narodom istakao ona kojom se sluæio na poËetku velikog sukoba na Nebu. Tvrdio je danastoji promicati stabilnost boæanske vladavine, dok je potajno poduzimao svekako bi je oborio. A za djelo πto ga je time nastojao izvrπiti optuæio je lojalneanele. ... Tako Êe biti i danas. U nastojanju da uniπti one koji poπtuju Boæjizakon, Sotona Êe se pobrinuti da budu optuæeni za krπenje zakona, kao ljudikoji sramote Boga i na svijet navlaËe Njegove kazne.” (Ellen G. White, Velikaborba, Zagreb 2010., str. 465)

Naπa bitka je neprekidna, ali postoji nada ponuena onima koji su vjerni iodani Bogu.

“Oni koji nastoje vrπiti sve Boæje zapovijedi naiÊi Êe na protivljenje i porugu.Oni mogu opstati samo u Bogu. Da bi mogli izdræati nevolju koja ih Ëeka,moraju razumjeti Boæju volju kako je otkrivena u Njegovoj rijeËi. Oni Ga moguπtovati samo ako imaju pravilno razumijevanje Njegova karaktera, vladavine iciljeva, i postupaju u skladu s njima. Samo Êe oni koji su svoj um utvrdiliistinama Biblije moÊi opstati tijekom posljednjeg velikog sukoba. Svaka Êe seduπa naÊi pred ozbiljnim ispitom: Trebam li Boga sluπati viπe nego ljude? Od-luËujuÊi trenutak je pred vratima. Stoje li naπe noge Ëvrsto na stijeni Boæjenepromjenjive RijeËi? Jesmo li spremni odluËno stati u obranu Boæjih zapovi-jedi i vjere u Isusa?” (Isto, str. 467)

Bog nam nudi nadu kroz izdræljivost i strpljivost. Ne smijemo se boriti jedniprotiv drugih, veÊ se trebamo voljeti i zajedniËki raditi kako bismo æivjeli poBoæjoj volji i pobijedili zlo — kao πto je Krist volio Boga i suraivao s Njim dabi okonËao veliki sukob.

“Prema tome, strpite se, braÊo, do dolaska Gospodnjega! Pazite! PoljodjelaciπËekuje skupocjen rod od zemlje, strpljivo ËekajuÊi na nj, dok ne primi ‘ranu’i ‘kasnu kiπu’. Strpite se i vi i uËvrstite svoja srca, jer je blizu dolazak Gospod-nji. Ne uzdiπite mrmljajuÊi, braÊo, jedan protiv drugoga, da ne budete osueni!Pazite! Sudac stoji pred vratima!” (Jakov 5,7-9)

RAZMISLITEPreispitajte svoj æivot da biste uoËili kako vas Sotona sada iskuπava. Raz-

motrite to iskuπenje u svjetlosti velike borbe, a zatim molite Boga da postavivaπe stope na svoju nepromjenjivu RijeË.

Santiago Fernandez, Lincoln, Nebraska, SAD

“Svaka Êe se duπa naÊi pred ozbiljnim ispitom.”

8

Utorak, 2. listopada

NAJVAÆNIJE OBE∆ANJE

DOKAZPostanak 3

Edenski vrt bio je doista pravi raj. Adam i Eva su mogli istraæivati bez strahada Êe naletjeti na neku opasnu æivotinju ili da Êe se umoriti. Mogli su razgova-rati sa svojim Stvoriteljem licem k licu. Kakva je to bila radost! Ono o Ëemu surazgovarali izgubljeno je u izmaglici vremena, ali moæemo makar zamiπljati nji-hove razgovore. Moæda su ukazivali na neka od najneobiËnijih stvorenja, pita-juÊi Stvoritelja zaπto kljunaπ izgleda tako Ëudnovato, ili diveÊi se æivopisnimbojama razliËitih ptica. Moæda su se njihovi razgovori okretali i tmurnijim tema-ma kad bi se raspitivali o jedinom drvetu s kojega nisu smjeli jesti. Jesu litraæili od Isusa objaπnjenje za to i jesu li pitali tko je Sotona?

Ali jednog sudbonosnog dana Eva se udaljila od Adama i odlutala do za-branjenog drveta. Kad mu se pribliæila, zmiji koja se skrivala u njegovoj kroπnjipruæila se moguÊnost da joj progovori. Nije to bila obiËna zmija, bio je to Sotonaosobno. On je iskuπao Evu jednim pitanjem koje zavarava: “Zar vam je Bogrekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?” (Postanak 3,1). VjerojatnozateËena, Eva je odgovorila preuveliËavajuÊi opasnost koju je drvo predstavljalo(Postanak 3,2.3). Nakon kraÊeg razgovora sa zmijom Eva je ubrala plod i pojelaga. Uskoro je dala jedan plod i Adamu koji je takoer pojeo zabranjeni plod.

Svoj sljedeÊi susret sa Stvoriteljem Adam i Eva nisu oËekivali s radoπÊu kaoprije. Pali su na ispitu i strahovali od posljedica. Kad se Bog pojavio, teπka srcaim je iznio posljedice njihovog djela. Bit Êe im zabranjen pristup vrtu koji suzavoljeli. Zabranjeno im je i da jedu s drveta æivota. Njihovi prijatelji iz æivotinj-skog carstva okrenut Êe se jedni protiv drugih, pa i protiv njih samih, i sve πtou sebi ima æivot na kraju Êe umrijeti. Ipak, Bog je imao i radosnu vijest. »itajtePostanak 3,15. Ovaj tekst je prvo obeÊanje zapisano u Bibliji. U njemu je pred-stavljen plan spasenja. Taj plan se ispunio tisuÊama godina kasnije, kad je Isusbio razapet na kraju svog bezgreπnog æivota na Zemlji. Moæda su se u tomtrenutku neka biÊa u svemiru podsjetila rijeËi izgovorenih u Edenskom vrtu —rijeËi koje su obeÊavale pobjedu svima onima koji, bez obzira na okolnosti,budu slijedili Krista.

ODGOVORITEDok budete Ëitali pouku za ovo tromjeseËje, potraæite dokaz o ovom konaË-

nom obeÊanju, kao i ostalim obeÊanjima koja nam je Bog dao.

Bryan Yates, Hollister, California, SAD

Kad se Bog pojavio, teπka srca im je iznio posljedice njihovog djela.

9

Srijeda, 3. listopada

LJUBAV KAO ORUÆJE

PRIMJENAMatej 10,30; Ivan 3,16.17; 15,13; 1. KorinÊanima 13; 1. Petrova 4,8

Sad kad se nalazimo u zavrπnom razdoblju djelovanja Boæje milosti, znamoda je rat zavrπen. Bog je pobijedio — ljubavlju. PobjedniËki Ëin ljubavi bila jeIsusova spasonosna smrt. Isus nije samo Boæji Sin. On jest Bog i radije seodluËio na smrt da bi nama podario æivot, nego da æivi bez nas. Bog nas voli viπenego πto voli sebe samog!

Prirodni odaziv na tu neodoljivu ljubav trebala bi biti ljubav s potpunompredanoπÊu. Meutim, ljubav — prava agape ljubav, nesebiËna, usmjerena naBoga — jest rijetka. »ak i kad bi takva ljubav bila tako jednostavna kao πto seËini, naπ svijet vjerojatno ipak ne bi bio mjesto gdje cvatu ruæe i sunce uvijeksja. Ponekad je najteæe slijediti najjednostavnije zapovijedi, a Boæje zapovijedisu viπe nego jednostavne: (1) voli Boga; (2) voli sebe; (3) voli svog bliænjeg.

Voljeti Boga. Voljeti Boga je neπto tako osnovno kao disanje. UopÊe nemoæemo æivjeti bez toga. Pomislili biste da Êemo, prema tome, prirodno voljetiOnoga tko nam je dao æivot. Bog nam u Bibliji mnogo puta kaæe da Ga trebamovoljeti — pet puta samo u Ponovljenom zakonu (6,5; 11,1.22; 19,9; 30,6). Ipak,tako Ga Ëesto zanemarujemo. Takva ljubav je od najosnovnije vaænosti; ali Bogamoæemo zavoljeti, makar i malo, jedino ukoliko nam On u tome pomogne.

Voljeti sebe. To je teπko jer mi ne moæemo sagledati svoju vrijednost. Bogvoli svaki djeliÊ naπeg biÊa (Matej 10,30). On je kao mladi otac koji broji prstiÊena nogama svoje Êeri i miluje njezin savrπeni obraz. Zaπto bi Bog volio neπtobezvrijedno? Mi smo Njemu beskrajno dragocjeni. Mrziti sebe nakon πto je Onumro za nas isto je πto i pljunuti Mu u lice.

Voljeti druge. Kad imamo problem da nekoga zavolimo, sjetimo se da Bogvoli tu osobu isto toliko koliko voli i mene. To je otreænjujuÊa misao. Ipak, mine bismo trebali voljeti ljude samo zato πto ih Bog voli (iako je i to dobar razlog).Trebamo ih voljeti jednostavno zato πto su ljudi. Nije nam potreban razlog zaljubav. Ljubav je sama sebi dovoljan razlog.

Imajte na umu da πto god Ëinimo, to niπta ne vrijedi bez ljubavi (1. Ko-rinÊanima 13). NajveÊa ljubav je voljeti druge viπe nego sebe (Ivan 15,13). Ljubavpokriva mnoπtvo grijeha (1. Petrova 4,8).

ODGOVORITE1. Koja vam od spomenute tri vrste ljubavi najteæe pada? Zaπto?2. Koji su vaπi razlozi da volite druge?

Serena Stevens, Centerville, Ohio, SAD

Nije nam potreban razlog za ljubav. Ljubav je sama sebi dovoljan razlog.

10

»etvrtak, 4. listopada

BITKA ZA POZORNOST

MI©LJENJEPonovljeni zakon 32,17.18; Joπua 24,15

Dok moæda uzdiπemo u nevjerici svaki put kad Ëitamo o idolopoklonstvuIzraela i Jude, ponekad zaboravljamo da njihovo iskustvo nije usamljeno. Ido-lopoklonstvo je i danas prisutno, pa Ëak i opasnije nego nekada, jer bogovinaπeg svijeta nisu viπe jasno oznaËeni kao “Bal”, “Aπtarta” ili “Iπtar”. Oni sutako lukavo skriveni u naπoj svakodnevici da moramo biti vrlo pozorni da bismoih prepoznali. Mogli bismo vjerojatno napraviti popis osnovnih æivotnih potrep-πtina koje bi, ako ne pazimo, lako mogle postati zamka za nas: novac, hrana,odjeÊa, ureenje stana. Osim toga, postoje i drugi “idoli” koje Sotona koristi dabi odvukao naπu pozornost. »esto idoli dolaze u obliku zabave i razonode. Zaneke od nas to moæe biti omiljena momËad ili sportaπ za kojeg navijamo. Zadruge to moæe biti neki glumac ili televizijski program za koji se srcem i duπomvezuju. Za neke je to neprekidna æudnja da budu povezani s odreenim dru-πtvenim krugovima.

To ne znaËi da su takve aktivnosti same po sebi loπe. Ali kao krπÊani iaktivni sudionici u velikoj borbi, moramo neprekidno budno paziti na Sotoninepokuπaje da nas odvoji od naπeg Oca. Kao πto je sluËaj sa svim podruËjimanaπeg æivota, trebamo poπteno razmotriti da li nas naπ izbor razonode privlaËibliæe Bogu ili nas odvlaËi od tog konaËnog cilja.

John Wesley je vjerovao da nema neutralnog terena izmeu sluæenja Bogui sluæenja Sotoni. Bio je uvjeren da svaka pojedinost njegovog æivota “mora bitiili ærtva Bogu, ili sebi — to jest zapravo avlu.” (John Wesley, “A Plain Accountof Christian Perfection”, 1777., u The Works of John Wesley, sv. 11, 1872., str.366—446) Za krπÊanina nema razlike izmeu vjerskog i sjetovnog, jer svakitrenutak æivota — bez obzira svrstava li se u bogosluæje, rad ili igru — predstav-lja priliku da sluæimo Bogu i da Mu priemo bliæe.

ODGOVORITE1. ©to vas u vaπem æivotu odvraÊa od dubljeg odnosa s Bogom?2. Kako vaπe razumijevanje velike borbe utjeËe na vaπe rekreacijske aktivno-

sti?

Ryan Watson, Lincoln, Nebraska, SAD

Svaki trenutak æivota predstavlja priliku da sluæimo Bogu i da Mupriemo bliæe.

11

Petak, 5. listopada

NA »IJOJ STE STRANI?

ISTRAÆIVANJEJoπua 24,15

ZAKLJU»AKDok sam Ëitala recenziju jedne knjige, naiπla sam na sljedeÊe upozorenje:

“Ako ne æelite znati kako knjiga zavrπava, stanite ovdje.” Recenzent je shvatioda moæe upropastiti uæivanje u knjizi svakome tko æeli sâm pratiti kako se priËaodvija, stranicu po stranicu. Ali kad je rijeË o velikoj borbi, i posebno o osob-nom sudjelovanju u njoj, ohrabrujuÊe je πto unaprijed znamo kako Êe se svezavrπiti. Bog nam je u svojoj RijeËi pokazao da je On veÊ dobio rat. Jedino naπto On sada Ëeka jest da vidi hoÊe li uspjeti zadobiti naπa srca.

RAZMOTRITEu NaËinite plakat koji naglaπava vaænost ljubavi prema drugima. Uzmite u raz-

matranje sljedeÊu izreku: “Mi volimo Isusa samo onoliko koliko volimo oso-bu koju volimo najmanje.”

u Zapiπite kratko objaπnjenje plana spasenja koje moæete pokazati nekomvrπnjaku i drugo objaπnjenje koje bi viπe odgovaralo nekom osmogodiπnja-ku.

u Izaberite tri ili Ëetiri biblijska retka na temu “plan spasenja” ili “Isusov skoripovratak”. Prepiπite te retke na kartice i Ëitajte ih tijekom sljedeÊeg tjednasve dok ih ne nauËite napamet. Zatim potraæite priliku da podijelite tedragocjene rijeËi s drugima.

u Sluπajte pjesmu “UËini da moj æivot bude æiva ærtva” (“Make My Life a LivingSacrifice”) na: www.youtube.com/watch?v =jGNC-ihd4cl. Zatim pitajte Bogaπto vi trebate prinijeti na ærtveni oltar kako biste bili posveÊeni Njemu upotpunosti.

u Dijelite literaturu, poput traktata s biblijskim istinama, ljudima u parku, naπetaliπtu ili u Ëekaonici kod lijeËnika.

u Vodite dnevnik tijekom jednog tjedna traæeÊi svakog dana od Boga da vamotkrije bilo kog idola koji vas spreËava da Mu se potpuno posvetite.

u Provedite jedno vrijeme u prirodi traæeÊi dokaze o tome kako je grijeh utje-cao na naπu æivotnu sredinu.

POVEÆITEEllen G. White, Velika borba, poglavlja 37 i 42.Marvin Moore, How To Think About the End TimeMorris L. Venden, “Evo dolazim ... bio ti spreman ili ne”, Znaci vemena,

1991.

Renee Coffee, Gobles, Michig, SAD

12

Pouka 26. do 12. listopada 2012.

Objava i Bog kojega ona otkriva

“Bog koji je nekoÊ u mnogo navrata i na mnogo naËinagovorio ocima po prorocima, na kraju, to jest u ovo

vrijeme, govorio nam je po Sinu, koga je postaviobaπtinikom svega i po kome je stvorio svijet.”

(Hebrejima 1,1.2)

13

Subota, 6. listopada

POUZDANA OBJAVA

UVODHebrejima 1,1.2

Bog Mariji daje zadatak koji izgleda neostvariv. Njezina reakcija nije takoradosna kao πto je Gabriel moæda oËekivao. Ona je u prvom trenutku uplaπenanjegovom pojavom i zbunjena onim πto Êe se dogoditi. Ipak, Marija pristaje:“Evo sluæbenice Gospodnje, neka mi bude po rijeËi tvojoj!” (Luka 1,38) Timeona prihvaÊa najvaæniju zadaÊu u ljudskoj povijesti: odgajanje Boæjeg Sina, Vje-Ënog Kralja i svojega vlastitog Spasitelja.

Marija je u svojem srcu znala tko je Isus. Ona se vjerom dræala znakova kojisu okruæivali Njegovo roenje — obeÊanje o Spasitelju, pjesma anela, poklon-stvo mudraca i pastira. Promatrala je i razmiπljala dok se On razvijao u mudrog,pravednog i poniznog mladog Ëovjeka i dok je slamao njezine predrasude o uloziMesije (Luka 2,19.51). Kao i uËenici, koji su se i nakon Isusovog uzaπaπÊa joπuvijek borili da razumiju Njegovo poslanje (Luka 24,21), Marija je morala pro-matrati Isusa i otkriti kako se On uklapa u starozavjetna proroËanstva. Cijelogsvog æivota ona je vjerovala u Boæja obeÊanja. Njezina roakinja Elizabeta je,pod utjecajem Svetog Duha, izgovorila o njoj proroËanske rijeËi: “Blago onojkoja povjerova da Êe se ispuniti πto joj je reËeno od Gospodina!” (Luka 1,45)Isus je tu zamisao o sili vjere ponovio mnogo puta (Marko 9,23.24; Ivan 3,12;20,29).

Istine Svetog pisma nemaju nikakvu vrijednost same po sebi. Mi imamoBibliju da bi nam ona govorila o Bogu. Mi imamo ispunjenje proroËanstava,Isusa Krista. Ali to je neπto πto moramo nositi u svom srcu. Moramo visokocijeniti ono πto je Isus uËinio i πto nastavlja Ëiniti u naπem æivotu. To je najveÊii najbolji poklon koji smo ikada dobili.

ODGOVORITE1. Koji je dio vaπeg iskustva s Bogom najdublje utjecao na vaπ æivot i zaπto?2. Moæe li osoba koja sumnja u Boga ipak primiti Njegovo iscjeljenje? Potrudite

se objasniti svoj odgovor.3. Gdje vidite poziva li vas Bog da objavljujete istinu?

Jimmy Self, Etowah, Tennessee, SAD

Istine Svetog pisma nemaju nikakvu vrijednost same po sebi.

14

Nedjelja, 7. listopada

VI©E OD RIJE»I

DOKAZMatej 4,4.7.10; 2. Timoteju 3,16.17; 2. Petrova 1,19-21

Tekst u 2. Petrovoj 1,19-21 tvrdi da rijeËi koje izgovara prorok nisu njegovevlastite. Izraz prorok potjeËe od grËke reËi profitis, πto znaËi “pretkazivaË”.ZadaÊa biblijskih proroka bila je da prenesu poruku koju su dobili od SvetogDuha. U tom je smislu prorok u bîti bio netko tko govori u Boæje ime. Kolikogod visoko i uzviπeno moæda izgledao taj poloæaj, on je mogao biti vrlo opasan.Pogledajte, primjerice, tekst u Jeremiji 11,18-23.

Usprkos njihovom loπem pamÊenju, slabim govorniËkim sposobnostima ilikukaviπtvu, Duh je preko ovih ljudi prenosio naroËite i jasne poruke upuÊeneod Boga Njegovoj djeci. Kao proroπtvo u pisanom obliku, sáma Biblija tvrdi danjezin sadræaj potjeËe od Boga. Tekst u 2. Timoteju 3,16.17 potvruje da sve πtopiπe u Bibliji, zapravo potjeËe od Boga. Mi se moæemo baviti knjigama i njihovimpodrijetlom, ili Ëak raspravljati o onome πto je uspostavljeno kao kanon; meu-tim, u svemu tome postoji neπto πto je stalno prisutno. Uvijek prisutan Boæji likvidljiv je u ovoj zbirci knjiga koja je pisana, prouËavana i visoko cijenjenatijekom viπe tisuÊa godina. Ipak, Biblija predstavlja mnogo viπe od rijeËi ili opisazapanjujuÊih djela i Ëuda. Ono πto nas Biblija uËi o Bogu koji ju je nadahnuo,izraæeno je retkom u Jakovu 1,17. Kako glasi ta nepromjenjiva poruka? Bog jenaπ stalni Ëuvar i dobrotvor.

Zamislite pisare koji su prepisivali Toru i zakone, pisce i proroke koji suimali zadaÊu da otkriju Boæanstvo u spisima. Kakva zadaÊa! Kao nekim Ëudom,taj dosljedni i blagonakloni Stvoritelj lako se otkriva preko tih spisa. SvijetleÊikroz vjekove biblijskog nadahnuÊa, Bog koji nam se tu otkriva nastoji doprijetii do nas danas. Kao πto su to Ëinili proroci, i mi moramo — u dobru i zlu —sluπati srcem i umom poruke koje On ima za nas.

ODGOVORITE1. Zaπto je vaæno da Biblija objavi izvor svog nadahnuÊa?2. Kako to da Biblija, koju su pisali mnogi razliËiti ljudi, dosljedno govori o

tome tko je Bog?

Ben Protasio, Salem, Oregon, SAD

Zamislite pisare koji su prepisivali Toru i zakone... Kakva zadaÊa!

15


TAJANSTVENI BOG SE OTKRIVA

LOGOSPostanak 1,1; Malahija 3,6; Matej 4,4.7; 28,19; Ivan 3,16.17; 2. Timoteju

3,16.17; 2. Petrova 1,19-21

Kaæe se da se Bog mora uvijek u nekoj mjeri skrivati, inaËe mi ne bismovidjeli niπta osim Njega. Nije nikakvo Ëudo πto u naπem svijetu sitnih zadovolj-stava Bog predstavlja takvu tajnu. Iako ne moæemo razgovarati s Njim licem klicu, kao πto su mogli Adam i Eva ili Isusovi uËenici, mi imamo Sveto pismo iSvetog Duha da nas vodi u pouËavanju.

Drevni izvor (Postanak 1,1)Najstariji dijelovi Biblije stari su preko 3.000 godina, a najnoviji neπto manje

od 2.000 godina. Usprkos njezinoj starosti, arheolozi su dokazali da je Biblijaostala nepromijenjena tijekom vjekova. Znanstvenici su bili zadivljeni kad suotkrili da spisi s Mrtvog mora, rukopisi koji datiraju iz prvog stoljeÊa poslijeKrista i ranije, pokazuju daleko manje tekstualnih inaËica od bilo kog rukopisadrevne literature, ukljuËujuÊi i mnoge koji su pisani mnogo bliæe danaπnjemvremenu. Biblija je bila dobro Ëuvana i zaπtiÊena.

©to je nadahnuÊe? (2. Timoteju 3,16.17)Redci u 2. Timotiju 2,16.17 doista su nadahnjujuÊi. Meutim, narav tog

nadahnuÊa — i pitanje kako tumaËiti rijeËi upuÊene razliËitim sluπateljima, πtoiziskuje razliËit pristup — i dalje izaziva æestoke rasprave. Povijesne knjigeStarog zavjeta Ëesto navode svjetovne povijesne Ëinjenice (primjerice, 2. Kralje-vima 13,12). Matej, Marko i Luka oponaπaju jedan drugoga (s tim πto je Markovoevanelje vjerojatno prvo napisano), a ipak iznose uoËljivo razliËita zapaæanja oIsusu. Tekst u Propovjedniku 12,9.10 opisuje svog autora kao nekog tko paæ-ljivo bira izreke, trudeÊi se “pronaÊi prikladne rijeËi” kako bi istaknuo svojuglavnu misao. Biblija ne predstavlja “verbalno nadahnuÊe”, pri Ëemu Bog diktirasvaku rijeË osobi koja je zapisuje. Umjesto toga, Sveti Duh nadahnjuje pisce daizraze odreene istine unutar odreenog povijesnog konteksta. Kad se sve tosastavi u cjelokupni kontekst Svetog pisma, pojavljuje se nevjerojatno tkanje.

Tekst u 2. Petrovoj 1,20.21 kaæe da “nijedno proroËanstvo sadræano u Pismunije stvar samovoljnog tumaËenja, jer nikad neko proroËanstvo nije doπlo odljudskog htijenja, nego su ljudi govorili od Boga, potaknuti od Duha Svetoga”.Uloga Svetog Duha u nadahnuÊu ne smije se potcjeniti. Od prvog dana (Posta-nak 1,2) On je djelovao tako da poveæe Nebo sa Zemljom.

Boæja narav (Matej 28,19)Vjerojatno je posljednja od glavnih doktrina koja Êe πiroko biti prihvaÊena

u adventizmu zapravo doktrina o Trojstvu. Mi smo je dugo uzimali zdravo zagotovo, ali kad je Ellen G. White, u svojim poznijim djelima kao πto su PutKristu i »eænja vjekova pisala o ulozi Svetog Duha i o Isusu koji je jednak Ocu

16

i nije stvoreno biÊe, bila je to uoËljiva objava jednog zanemarenog uËenja.Judaizam se zasniva na izjavi u Ponovljenom zakonu 6,4: “Jahve je Bog naπ,Jahve je jedan!” Isusova uloga bila je neπto najvaænije πto su prvi krπÊani moralishvatiti. Tekstovi kao πto je onaj u Mateju 28,19 opisuju Trojstvo kao Oca, Sinai Svetog Duha, pa ipak njihove jedinstvene, nadopunjujuÊe i skladne uloge idalje predstavljaju izazov za naπ um.

Kakav je Bog? (2. Ljetopisa 6,18)U 2. Ljetopisa 6,18 Salomon zadivljeno uzvikuje: “Ta nebesa ni nebesa nad

nebesima ne mogu ga obuhvatiti, a kamoli ovaj Dom πto sam ga sagradio!” Ipak,Isus je izabrao da æivi s nama. On je osjetio teret ljudske naravi, ali Ëak i kadse na to odluËio, Njegova boæanska sila svijetlila je kroz ljudsko u Njemu. Isus,koji nam je uvijek dostupan, uvjerava nas da ako znamo kakav je On, znamo ikakav je Njegov naizgled nedostupni Otac.

Bog izjavljuje da se Njegov karakter ne mijenja (Malahija 3,6; Jakov 1,17); paipak, Sveto pismo Ga prikazuje kao nekog tko neprestano prilagoava svoj pri-stup kako bi se pribliæio svojoj samovoljnoj djeci. Kao izvor svega πto je dobro(Jakov 1,17), Bog uvijek teæi da nas uzdigne tako πto nam ukazuje na svojesavrπenstvo i ukljuËuje nas u stvaralaËku zajednicu sa sobom. Jedne istine semoæemo dræati iznad svake druge: Bog je ljubav. On nas je stvorio iz ljubavi. Onje umro za nas i spasio nas iz ljubavi. On nas vodi s ljubavlju i ta ljubav Ganavodi da suosjeÊa s nama kad tugujemo i stradamo. Bog Ëezne za danom kadÊe Ga svi upoznati u potpunosti, osloboeni bremena grijeha.

Bog akcije (Izlazak 3,1-14)Drevni narodi vidjeli su svoje bogove kao zemljopisno ograniËene, tako da

su razliËiti bogovi vladali odreenim zemljama, gradovima, Ëak i gorama i do-movima. Pravi Bog, meutim, ruπi sva ograniËenja. Jona je bio siguran da moæepobjeÊi od Boga ako otplovi u suprotnom smjeru od onog kojim mu je Bognaredio da ide. Ipak, Bog ga je pronaπao. Ninivljani su bili zapanjeni kad suotkrili da ih je Bog naroda koji su osvojili, na neki naËin pratio natrag doBabilona i da doista vlada nad svakim narodom i kraljevstvom. Bog je izrekaosud nad Sodomom i Gomorom (Postanak 19,24.25); spasio svoj narod iz egipat-skog ropstva nakon πto je pozvao Mojsija iz njegovog skroviπta u pustinji (Izla-zak 3,1-14); i Ëak otkrio sebe — i buduÊnost ËovjeËanstva — ostarjelom uËenikuIvanu prognanom na otok Patmos (Otkrivenje 1,9).

Danas Bog isto tako Ëezne povezati se s pojedincima kao πto je to Ëinionekada s beznaËajnim ljudima i samozadovoljnim vladarima drevne Mezopo-tamije. On ne æeli odustati od bilo koga od nas i spreman je silno djelovati uæivotu svakog pojedinca.

ODGOVORITE1. Zaπto Bog nije jednostavno diktirao svaku rijeË Svetog pisma kao πto je to

uËinio s Deset zapovijedi?

Tompaul Wheeler, Nashville, Tennessee, SAD

17


“SVE JE PISMO OD BOGA DANO”

SVJEDO»ANSTVO2. Timoteju 3,16.17

“Bez posebne pomoÊi Boæjeg Duha, ljudskom umu je mnogo toga u Biblijivrlo teπko za razumijevanje, jer mu nedostaje boæansko prosvjetljenje. Ljudi netrebaju priÊi Boæjoj rijeËi na neki svoj naËin, s vlastitom voljom i vlastitimzamislima, veÊ s krotkim, poniznim i posveÊenim duhom.

Nemojte nikad pokuπati istraæivati Pismo ako niste spremni sluπati, bitiuËenik, osluπkivati Boæju rijeË kao da vam se Njegov glas obraÊa izravno iz æivogproroËiπta. Nikad ne dopustite da se smrtni Ëovjek postavlja iznad Boæje rijeËi,da izriËe sud o tome koliki je njezin dio nadahnut, ili da tvrdi kako je nekinjezin dio nadahnut viπe od drugih. Bog ga upozorava da napusti to podruËje.Bog mu nije dao da radi niπta sliËno...

Potrebna je cijela vjeËnost da se otkrije slava i pokaæe dragocjeno blagoBoæje rijeËi. Ne dopustite da proe bez ukora ijedan Ëovjek koji vam prie ipoËne secirati Boæju rijeË, govoreÊi πto je objava i πto je nadahnuto, a πto nije.Kaæite takvima da oni to jednostavno ne znaju. Oni jednostavno ne mogu ra-zumjeti Boæje tajne. Ono πto mi æelimo jest potaknuti vjeru. Mi ne æelimo daitko kaæe: ‘Ovo Êu odbaciti, a ovo Êu prihvatiti’, veÊ æelimo bespogovornu vjeruu Bibliju kao cjelinu, takvu kakva jest.

Pozivamo vas da uzmete svoju Bibliju, ali ne Ëinite svetogre govoreÊi: ‘Tonije nadahnuto,’ samo zato πto je netko drugi to rekao. Ni jedna jota niti kovr-Ëica ne treba biti oduzeta od RijeËi. Ruke k sebi, braÊo! Ne dodirujte kovËeg! Nepolaæite ruke na njega, veÊ dopustite da Bog djeluje. On Êe to Ëiniti u svojojvlastitoj sili i na takav naËin koji Êe usmjeravati naπe spasenje. Æelimo datiBogu prostora da djeluje. Ne æelimo da Ga ljudske zamisli sputavaju.” (Ellen G.White Comments, The SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 919, 920)

Devon March, Washington, D.C., SAD

“Æelimo bespogovornu vjeru u Bibliju kao cjelinu, takvu kakva jest.”

18


STAVITI DIJELOVE NA PRAVO MJESTO

PRIMJENA2. Timoteju 3,16.17; 2. Petrova 1,19-21SjeÊam se trenutka kad sam shvatila da me moj muæ voli ljubavlju koja Êe

trajati do kraja æivota. Bila sam na zavrπnoj godini koledæa. VeÊina mojih prija-telja i moj deËko veÊ su diplomirali. OsjeÊala sam se tako usamljeno, takonesigurno u pogledu sljedeÊeg razdoblja svojega æivota. A onda sam jednog danaod svog deËka primila paket u kome se nalazilo mnoπtvo snimljenih pjesama ijednu napisanu u obliku stihova. ProËitala sam te stihove stotinu puta i svako-dnevno sluπala pjesme koje mi je poslao. Poslije toga su naπi razgovori popri-mili drukËiji ton i sve je ponovno imalo smisla.

SliËno tome, kad upoznamo Boga, kad prihvatimo Njegovu ærtvu za nas i kadimamo u vidu πiru sliku velike borbe u kojoj danas æivimo, sve poËinje dobivatismisao. Lucifer je viËan umjetnosti odvlaËenja pozornosti, ali je sav u znakuprijevare. ©to nas on viπe odvlaËi od stvarnosti, naπ æivot ima manje smisla.Slijedi nekoliko naËina na koje moæemo postaviti dijelove Boæje slagalice napravo mjesto:

Svakodnevno Ëitajte Bibliju. Tekst u 2. Timoteju 3,16.17 kaæe nam da jesvako Pismo od Boga nadahnuto. Vaπa Biblija sadræi mnoπtvo poruka od Boga.

Dræite svoj odnos s Bogom u prvom planu. Stalno usmjeravajte svojpogled na nagradu. Ako ne znamo kamo smo se uputili, mogli bismo se izgubiti.Ako svakodnevno razgovarate s Bogom i sluπate Ga, vaπ odnos s Njim Êe na-predovati. Zamislite da poznajete Boga tako dobro da biste Mu mogli kupitiËestitku za koju znate da Êe Mu se svidjeti. To se moæe postiÊi jedino u aktiv-nom odnosu s Njim.

Budite spremni da vas Bog upotrijebi. Isus nam je dao nalog da idemoi stvaramo uËenike (Matej 28,19). Bog Êe Ëesto stvoriti prilike za nas da upravoto i uËinimo. Stoga Ëekajte na njih.

Imajte na umu da konaËan kraj nije ovdje i sada. U Knjizi o Jobu Bogstrpljivo i s puno ljubavi podsjeÊa svog “neporoËnog i pravednog” slugu (Job1,1) da mi ne znamo odgovore na sve tajne ovog svijeta, ali On ih zna. Na kojinaËin smo, Boæjom miloπÊu, uËinili ovaj svijet boljim mjestom, bit Êe otkrivenona Nebu kad budemo sjedili kraj Isusovih nogu.

ODGOVORITE1. Kako vi primjeÊujete da se velika borba odvija i u vaπem æivotu?2. Koje aktivnosti vas spreËavaju da ostvarite puninu svojih moguÊnosti? Kako

ih se moæete otarasiti?

Lisa D. Hermann, Nashville, Tennessee, SAD

Vaπa Biblija sadræi mnoπtvo poruka od Boga.

19


BIPOLARNO BOÆANSTVO — ZBUNJUJU∆A NARAVBOGA

MI©LJENJEMalahija 3,6

NajveÊa slagalica ikada napravljena puπtena je u prodaju oæujka 2007. godi-ne. Dvadeset Ëetiri tisuÊe djeliÊa slagalice prikazivali su zemlju, more, nebo inebeske prizore. Bila je dugaËka otprilike 4,2 metra, a πiroka 1,5 metar. (RoyceB. McClure, “LIFE: The Great Challenge,” www.worldslargestpuzzle.com.) Iskre-no, ja nisam ljubitelj slagalica.

Jedna jedina slagalica kojom sam se bavila je ona koja otkriva Boæji karak-ter. Kako On moæe biti savrπeno pravedan i milostiv u isto vrijeme? Zaπto Biblijau Matejevom evanelju uËi: “Blago mirotvorcima”, kad nam Ponovljeni zakonpokazuje kako je Bog vodio svoj narod u uniπtenju Hetita, Kanaanaca, Amoreja-ca i nekih drugih naroda? Kako je Bog mogao dopustiti da jedna prostitutkabude spaπena kad je Joπua Nunov osvajao Jerihon, a da se ne umijeπa kad jebio u pitanju cijeli grad sveÊenika, njihovih obitelji i stoke kad je ©aul naredionjihovo smaknuÊe (1. Samuelova 22)? Zaπto Isus nije uËinio viπe u vezi s ukida-njem ropstva i uspostavom æenskih prava? MuËi me to πto Isus na nekim mjesti-ma naziva sebe Bogom ljubavi (1. Ivanova 4,7.8), dok na drugim mjestima poka-zuje svoj gnjev ili prividnu nezainteresiranost. ©to je od toga istina? Sluæimo limi moæda nekom “bipolarnom” Bogu koji se igra ljudima kao na πahovskojploËi?

Ipak, znam da mogu vjerovati Svetom pismu kad kaæe da je Bog postojan idostojan povjerenja (Malahija 3,6; 2. Timoteju 3,16). Nakon mnogih sati utroπe-nih na pretresanje ovih pitanja s prijateljima i profesorima, istraæivanja povije-sne vrijednosti razliËitih priËa i ispitivanja znaËenja originalnih izraza na hebrej-skom i grËkom jeziku, otkrila sam jednu korisnu analogiju. Kad je rijeË o razu-mijevanju Boæjeg karaktera, mi skupljamo dijelove slagalice. Vidimo Njegovumilost — i to je jedan djeliÊ; Njegov gnjev — drugi djeliÊ, i tako dalje. Miskupljamo svoje djeliÊe iz Pisma, od Svetog Duha, iz osobnog iskustva i pouzda-nih izvanbiblijskih izvora. Iako nam nijedan pojedinaËni dio ne daje cjelokupniportret, πto viπe dijelova prikupimo, to je odreenija naπa slika. Isus nije ilipravedan ili milostiv, veÊ oboje istodobno.

Problem nastaje kad svaki djeliÊ pokuπavamo promatrati kao cjelinu. To jekao da ste vidjeli kako netko udara bakicu i pozivate policiju, prije nego πtoshvatite da je bakica izvukla piπtolj iz svoje smijeπne torbice i pokuπala opljaË-kati blagajnu prodavaonice. Ponekad vidimo dio neke akcije i, ne znajuÊi poza-dinu priËe, dolazimo do pogreπnih zakljuËaka. Ne pozivajte “policajce” zbogBoga. ProuËavajte, molite se i vjerujte da Êe se na kraju svi djeliÊi sloæiti.

Amie Regester, Greenbrier, Arkansas, SAD

20

Petak, 12. listopada

POSTUPNO PRIVU»ENI NJEMU: PRORO©TVO ISVETO PISMO

ISTRAÆIVANJE2. Petrova 1,20.21

ZAKLJU»AKDa nema Svetog pisma, naπe poznavanje i razumijevanje Boga i Njegovog

Sina Isusa bilo bi vrlo ograniËeno, a moæda ga ne bismo ni imali. Ipak, koja bitema mogla biti vaænija od toga? Biblija je doista dar preko koga Bog otkrivatako mnogo o sebi i svom veliËanstvenom planu za naπ æivot sada i u vjeËnosti.Uzajamna povezanost tema mnogih autora koji su izabrani da govore u Boæjeime, kao i Ëinjenica da je Biblija tako dobro oËuvana tijekom vremena, pokazujenam koliko se Bog æeli povezati s nama, koliko On Ëezne za kvalitetnim odno-som s nama i koliko daleko je spreman iÊi kako bi nas osvojio za takav odnos.

RAZMOTRITEu Zapiπite tri kljuËne rijeËi koje saæimaju poruku Biblije. Ilustrirajte te rijeËi

razliËitim bojama ili strukturama koje odraæavaju njihovo znaËenje.u ProuËite posebne metode kojima su se sluæili pisari prilikom prepisivanja

Svetog pisma kako bi osigurali najveÊu moguÊu toËnost.u KoristeÊi glinu, biljke, kamenje ili druge prirodne materijale napravite kolaæ

koji prikazuje kako Bog otkriva sebe u proroËanstvima.u Napravite osobni plan akcije koji se usredotoËuje na dublje razumijevanje

Boæjih proroËanstava.u Pokrenite niz razgovora na internetu koji trebaju odgovore na pitanje: Jesu

li proroËanstva joπ uvijek bitna za nas danas?

POVEÆITEPsalam 119,105; Matej 24,35; 1. Solunjanima 2,13.Ellen G. White, Djela apostolska, str. 367, 368 (o Otkrivenju 1,1-3).Graeme Bradford, Prophets are Human, 2004., Signs Publishing Company,

str. 37—52.

Nina Acheson, Margate, Australija

21


Ljudi — djelo Boæjih ruku

“Znajte da je Jahve Bog: on nas stvori, i mi smo njegovi,njegov smo narod i ovce paπe njegove.” (Psalam 100,3)

22


NA KOJOJ STE TRÆNICI KUPLJENI?

UVODPostanak 1,27

U mnogim afriËkim kulturama od odraslih se ne oËekuje da svojoj djeci dajuinformacije za koje smatraju da im nisu nuæne. »esto je to zato da bi zaπtitilidjecu od spoznaja o neËemu πto nije prikladno za njihov uzrast. Kad djecapostave tu vrstu pitanja, oni obiËno πute, daju pogreπne odgovore ili im kaæu dapriËekaju dok joπ malo ne odrastu.

Jednog dana je jedno radoznalo dijete pitalo: “Mama, odakle sam ja doπao?”“Kupila sam te na trænici,” odgovorila je majka.Hmmm, to znaËi da me moj prodavaË nije volio, razmiπljao je djeËak u sebi.

Malo je oklijevao, a onda upitao: “Mama, hoÊeπ me i ti prodati?”“Ne”, odgovorila je mama s ohrabrujuÊim osmijehom.“Zaπto neÊeπ, mama?” — nastavio je djeËak.“Zato πto si ti moj i ja te volim.”“Ali, πto se dogaa s drugom djecom koja su prodana zlim ljudima koji ih

ne vole?” — pitao je radoznali djeËak. “Zar oni ne jedu djecu?”OËito je da nas Biblija ne savjetuje da obmanjujemo druge kao πto je Ëinila

majka u ovoj priËi. Laganje je u suprotnosti s Boæjim zapovijedima (Izlazak20,16). Meutim, svijet ima obiËaj da nam daje pogreπne odgovore. Kao odgovorna pitanje odakle mi potjeËemo, profesor biologije bi nam poæurio ponuditirazliËite inaËice teorije evolucije. Pastor bi izvadio Bibliju da nas pouËavakrπÊanskom nauku.

Mi i dalje postavljamo pitanja i istraæujemo jer ti odgovori ne zadovoljavajunaπu unutraπnju potrebu za pripadanjem. »ovjek ima prirodnu sklonost k pri-padniπtvu. Bog je jedini koji moæe utoliti tu goruÊu potrebu. Biblija u Postanku1,27 kaæe da je Bog stvorio Ëovjeka na svoju sliku. Meutim, zbog grijeha ineposluπnosti Ëovjek se prodao u ropstvo. Kao posljedica toga nastali su kaosi patnja.

Bog je u svojoj beskrajnoj ljubavi poslao svog jedinog Sina da nas otkupi strænice grijeha, kaosa i patnje. Njegova smrt nam dopuπta da postanemo Boæjisinovi i kÊeri. Ta nova obitelj nas neÊe prodati. To je naπa zakonita obitelj kojojsmo pripadali prije nego πto smo se prodali u neposluπnost i grijeh. HoÊete liprihvatiti poziv da se pridruæite Boæjoj obitelji?

ODGOVORITE1. Kako moæete malom djetetu objasniti podrijetlo Ëovjeka i Isusovu ljubav?2. Kako biste mogli, koristeÊi ovu temu, utjeπiti obitelj koja je izgubila nekog

svog?

Kyaminyawandi Benjamin, Kampala, Uganda

23


STVORENI SA SVRHOM

LOGOSPostanak 1,26.27; 2,20-25; Marko 12,13-17; Djela 17,26; Rimljanima 5,12-21;

1. KorinÊanima 15,20-22; Juda 14

Sila izgovorene rijeËi (Postanak 1)Boæji izvjeπtaj o stvaranju za πest dana obiljeæen je Njegovim vlastitim iz-

javama: “I reËe Bog: ‘Neka ...’ I bi tako.” “I reËe Bog: ‘Neka zemlja izvede æivabiÊa, svako prema svojoj vrsti: stoku, gmizavce i zvjerad svake vrste!’ I bi tako.... I vidje Bog da je dobro.” (Postanak 1,24.25) Sila Boæje izgovorene rijeËi dovelaje u postojanje svemir i sve πto se nalazi u njemu.

Posljednji dio u Ëinu stvaranja izgovorenom rijeËju dostignut je Boæjomizjavom: “NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebi sliËna...” (Postanak 1,26). Kaoda se sav posao na Nebu trebao zaustaviti da bi se pred nebeskim vojskamaodigrao jedan izniman Ëin. Bilo je to stvaranje biÊa koje Êe biti jedinstveno idrukËije od svih ostalih. Trebalo je biti nalik na Stvoritelja i drukËije od æivo-tinja, s moralnom sposobnoπÊu da bira i s vlaπÊu da upravlja svim ostalimstvorenjima. »ovjek je bio stvoren s odreenom namjerom — da vlada nad riba-ma i pticama i nad svim stvorenjima koja se miËu po zemlji.

Bog je Adamu dao nalog: “Sa svakog stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stablaspoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiπ, zacijelo Êeπumrijeti!” (Postanak 2,16.17) Bog je znao da Adam ima moralnu sposobnost daizabere hoÊe li posluπati ovu zapovijed ili ne. Ali zaπto bi Bog æelio preuzetitakav rizik? Odgovor dolazi u istom obliku kao i pitanje: “Jer misli vaπe nisumoje misli, i puti moji nisu vaπi puti, rijeË je Jahvina.” (Izaija 55,8) Takav je Bogkojega mi oboæavamo. Njegova narav je ljubav i On nama kao svojim stvorenjimadaje slobodu izbora Ëak i kad zna da Êe naπ izbor biti na naπu πtetu.

Ipak, dobra vijest glasi da je On joπ uvijek naπ Bog i Stvoritelj, Ëak i kaddonosimo pogreπne odluke. Od pada ËovjeËanstva grijeh je potpuno iskvarionaπe moralne sposobnosti. »ovjek po svojoj moralnosti viπe nije kao Bog, ali sejoπ uvijek smatra da posjeduje Boæju sliku (Postanak 9,6; Jakov 3,9). Ljudi joπuvijek imaju tragove moralnih sposobnosti. I vjernici i nevjernici posjeduju mo-ralne sposobnosti (Rimljanima 2,15).

Crkveni povjesniËar Bromiley primjeÊuje: “Krist u sebi veÊ sadræi sve πtoËovjeËanstvo treba biti... On je savrπeni prikaz Boga Ëovjeku. On je naπ savrπeniprimjer... koji se oblikuje u nama i mi bivamo preobraæeni na Njegovu sliku.” (G.W. Bromiley, “Image of God,” International Standard Bible Encyclopedia, vol.2., 1988., str. 804) Ako æelimo dijeliti Njegovu slavu u buduÊnosti, mi trebamo,posveÊenim Duhom, dijeliti Njegov stav poniznosti u ovom æivotu (1. KorinÊani-ma 15,49; 1. Ivanova 3,2.3), æiveÊi potpunije na Njegovu sliku.

Ima krπÊana koji su skloni vjerovati kako Ëovjek nije niπta viπe od svemirskesluËajnosti koja je jednostavno evoluirala iz niæih æivotnih oblika pomoÊu na-

24

sumiËnih promjena, bez svijesti o vrijednostima, smislu i sudbini. Kao vjernicimoramo se upitati na koji naËin to omalovaæava ærtvu koju je Stvoritelj podnioza svoja stvorenja.

ODGOVORITE1. Koji biste dio svog æivota promijenili kad biste imali priliku i zaπto?2. Ako biste pitali Boga koju ulogu vi trebate odigrati u planu spasenja, kakav

bi, po vaπem miπljenju, bio Njegov odgovor?

Paul D. Kawanguzi, Bracknell, Ujedinjeno Kraljevstvo

Sav posao na Nebu je stao.

25


NE©TO VELIKO JE BILO U PLANU

SVJEDO»ANSTVOPropovjednik 7,20; Djela 16,31; Rimljanima 10,9

“Za stvaranja Adamu je dana vlast nad Zemljom. Ali popuπtanjem kuπnji onje dospio pod Sotoninu vlast. ... Kad je Ëovjek postao Sotonin zatoËenik, kraljev-stvo kojim je on upravljao predano je njegovom osvajaËu. Sotona je tako postao“bog ovoga svijeta” (2. KorinÊanima 4,4). On je preoteo vlast nad Zemljom kojaje prvotno dana Adamu. Ali Krist, plaÊajuÊi svojom ærtvom kaznu grijeha, nesamo da je trebao otkupiti Ëovjeka, veÊ povratiti ono πto je on izgubio.” (EllenG. White, Patrijarsi i proroci, str. 45, 46)

“Adam je, prije pada u grijeh, posluπnoπÊu Boæjem zakonu mogao oblikovatipravedan karakter. Ali on to nije uspio uËiniti, i zbog njegovoga je grijeha i naπanarav postala greπna te i mi ne moæemo uËiniti sebe pravednima. BuduÊi da smogreπni, nesveti, mi ne moæemo biti savrπeno posluπni svetom Zakonu. Mi nema-mo neke svoje pravednosti kojom bismo mogli zadovoljiti zahtjeve Boæjeg za-kona. Meutim, Krist nam je omoguÊio rjeπenje problema. On je æivio na ZemljisuoËen s istim nevoljama i kuπnjama s kojima se i mi suoËavamo. Æivio jebezgreπnim æivotom. Umro je za nas i sad se nudi da uzme naπe grijehe i da namdaruje svoju pravednost. Ako se predate Njemu i prihvatite Ga za svojega Spa-sitelja, bit Êete zbog Njega proglaπeni pravednima, bez obzira na svu greπnostu starom æivotu. Kristov Êe karakter stati na mjesto vaπega karaktera, i vi Êetebiti prihvaÊeni pred Bogom kao da nikada niste grijeπili.” (Ellen G. White, PutKristu, Zagreb 2010., str. 53)

“Krist je spreman uËiniti velika djela za nas, obnoviti naπ karakter ËineÊinas sudionicima u Njegovoj boæanskoj naravi. On Ëeka da poveæe naπe srce sasvojim Srcem Beskrajne Ljubavi kako bismo mogli biti potpuno pomireni sBogom. Naπa prednost je u tome πto razumijemo da nas Bog voli kao πto volisvojega Sina. Kad vjerujemo u Krista kao svog osobnog Spasitelja, Njegov mirpostaje naπ. Pomirenje koje nam je osigurano Kristovom ærtvom pomirnicompredstavlja temelj naπeg mira...” (Ellen G. White, The Foundation of Our Peace,Review and Herald, Washington, D.C., 1896.)

ODGOVORITE1. Koliko vremena je potrebno da se neËija greπna narav obnovi prema Kristo-

voj naravi?2. Kako bi vaπ æivot izgledao kad biste doista æivjeli po onim rijeËima: “Neka

se ne uznemiruje vaπe srce!” (Ivan 14,1)?

Carrie Purkeypile, Citrus Heights, California, SAD

“Krist je izgradio put spasenja za nas.”

26


PODRIJETLO LJUDSKE RASE

DOKAZPostanak 1,26-28; 2,19-23; Rimljanima 5,12-21; 1. KorinÊanima 15,20-22

Jedno od najviπe zbunjujuÊih i najËeπÊih pitanja koja postavljaju i laici iznanstvenici, glasi: “Odakle potjeËe æivot?” Najπire prihvaÊena znanstvena po-stavka ili hipoteza na to pitanje jest da su se neorganske molekule u ZemljinomprabiotiËkom oceanu meusobno spajale da bi proizvele organske molekule.KonaËno se pojavila prva stanica koja je mogla obavljati proces fotosintezekojim se kisik oslobaao u atmosferu. ZaπtiÊeni od intenzivnog sunËevogultraljubiËastog zraËenja (oblikovanjem ozonskog sloja atmosfere), tijekom du-gih geoloπkih razdoblja konaËno su se oblikovali razliËiti viπestaniËni oblici kojisu evoluirali u danaπnji najrazvijeniji æivotni oblik — ljude. Ovaj odgovor, me-utim, ne uspijeva objasniti podrijetlo i postojanje prvih dijelova i silu koja ihje spojila. »itajte Postanak 1,26-28. ©to nam se tu govori o podrijetlu, obliËjui naravi prvih ljudskih biÊa? (Uporedite to s Psalmom 8,5-8 i Postankom 2,19-23)

Boæja nadmoÊna sila, bez naπe pomoÊi, oblikovala je prvu ljudsku obitelj odgline, na svoju vlastitu sliku. On ih je postavio u veÊ stvoreni svijet (Postanak1) s nalogom da se skrbe za njegovo i vlastito dobro.

Boæja odgovornost za ljude kao djelo Njegovih ruku nije se zavrπila prilikomstvaranja. Nakon njihovog odstupanja od dane zapovijedi (i Boæje prvobitne sla-ve) i osude na vjeËnu smrt (Rimljanima 3,23), Bog ih je vratio k sebi ærtvenomsmrÊu Isusa Krista (Rimljanima 5,18.19). On im je, Ëak i ako umru, obeÊao noviæivot koji potjeËe od Njega, Æivotodavca (1. KorinÊanima 15,22). NevjerojatnaËinjenica da su ljudi djelo Boæjih ruku ne moæe se poniπtiti njihovim tjelesnim,umnim, duhovnim i druπtvenim stanjem ili zemljopisnim poloæajem. Iako greπniu najveÊoj moguÊoj mjeri, oni nikad ne mogu pasti tako duboko, ili otiÊi takodaleko da ne bi mogli biti dosegnuti miloπÊu koju je Bog osigurao kako bi ihvratio u svoje stado (Rimljanima 5,21). NaËin na koji nas On voli je tako uzbud-ljiv, jer Njegova ljubav doseæe Ëak i do mene.

ODGOVORITEZamislite nekoga tko æivi na svijetu bez oca, majke i roaka (bez podrijetla),

bez iËega osim okolnih πuma, vode, zraka i zemlje na kojoj stoji. Koje bistezadovoljavajuÊe i utjeπne odgovore mogli pruæiti toj osobi da biste odgovorili napitanja o cilju i smislu æivljenja, o nadi u æivot kad okruæenje postane ne-prijateljski raspoloæeno, o rjeπenju ako nestane kisika, ili o sigurnijoj buduÊ-nosti ako zaprijeti smrt?

Ssekyobe Rexy, Kampala, Uganda

27


»AST KAO NIJEDNA DRUGA

PRIMJENADjela 17,26; 2. KorinÊanima 5,17

Kao student medicine imao sam prednost sagledati æivot na naËin koji drugine mogu niti zamisliti. Kao adventist sedmog dana, Ëvrsto oslonjen na vjeru ustvaranje (Postanak 1,27), Ëesto naglaπavam da se tajne ljudskog tijela moguobjasniti jedino Ëinjenicom da smo stvoreni na Boæju sliku. Traæiti bilo kojedrugo objaπnjenje znaËilo bi poricanje samog Boæjeg postojanja.

“Tada Jahve, Bog, naËini od zemlje sve æivotinje u polju i sve ptice u zraku...” (Postanak 2,19) To je bio predmet rasprave s mnogim mojim kolegama smedicine koji su se trudili da Ëovjekovo podrijetlo objasne na druge naËine,prije nego stvaranjem. Tekst u Djelima 17,26 kaæe: “On je izveo sav ljudski rodod jednoga Ëovjeka i nastanio ga po svoj povrπini zemaljskoj, poπto je ljudimaodredio ustaljena godiπnja doba i mee postojbine njihove.” »esto sam se pitaozaπto je tako teπko uvidjeti istinu koja je zapisana tako da je cijeli svijet moæerazumjeti.

SjeÊam se muËnog trenutka kad smo morali prisustvovati autopsiji jednognaπeg kolege koji je iznenada umro. Trudio sam se objasniti svojim prijateljimautjecaj grijeha na svijet. Bilo je tako teπko povjerovati da netko s kim smozajedno ruËali prethodnog dana sada leæi mrtav na stolu ispred nas.

U tom su se trenutku mnogi od njih pitali koliko vrijedi æivot. Tekst uRimljanima 5,12 kaæe: “Prema tome, kao πto po jednom Ëovjeku ue grijeh usvijet a po grijehu smrt, tako smrt prijee na sve ljude jer svi sagrijeπiπe.” Grijehje uprljao ovaj svijet i Ëovjeka stvorenog na Boæju sliku i zato svi moramoumrijeti. S grijehom je doπlo sve zlo koje vidimo u svijetu.

Moj odgovor njima uvijek je glasio da ovaj æivot nema nikakve vrijednostiako se ne pripremimo za buduÊi æivot kad se Gospodin pojavi. “Dakle, ako je tkou Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo, novo je, evo, nastalo.” (2. KorinÊani-ma 5,17)

ODGOVORITE1. ©to vas spreËava da traæite spasenje koje Ëisti od grijeha?2. Kako pomaæete milijunima onih koji joπ uvijek postavljaju brojna pitanja da

bi saznali πto je istina?

Kisakye Ruth, Kampala, Uganda

Zaπto je tako teπko uvidjeti istinu?

28


RAZUMJETI BOÆJU NARAV

MI©LJENJEPostanak 1,27; Rimljanima 5,12

Æivimo u svijetu u kome se ljudi bore za svoj identitet i smisao æivljenja.Jedno od pitanja koje Êe uvijek muËiti ljude jest πto drugi misle o njima. Nekisu se Ëak prepustili vjerovanju da su takvi kakvi su i da ne mogu uËiniti niπtada bi promijenili stanje u kojem se nalaze. Pitanje o tome tko smo mi zapravonastavlja nas zbunjivati.

NajlogiËniji rezultat takvog traganja bilo bi objaπnjenje odakle Ëovjek po-tjeËe i kamo ide. Ljudi Ëesto odlutaju u visine koje ih samo navode da zastranei uzimaju Gospodnje ime uzalud. Oni se trude dati Bogu znaËenje, identitet ioblik. Pokuπavaju racionalizirati stvari, objasniti zaπto je On neπto uËinio takokako je uËinio. Pokuπavaju Boæji karakter i osobnost objasniti kao da je rijeËo nekom njihovom vrπnjaku.

Bog je stvorio svijet za πest dana. Sve πto je On naËinio bilo je dobro. Na tajnaËin rijeËi dobro i Bog postaju sinonimi. Mnogi od nas odmah bi prihvatilipronalazak koji svijet oznaËava kao dobar. Tajna razumijevanja Boæje naravi jestda se vratimo onom osnovnom i da se trudimo ne komplicirati previπe. Kako triosobe mogu biti jedno, nemoguÊe je objasniti koristeÊi naËin razmiπljanja ovogsvijeta, veÊ sluπajuÊi tihi glas u svakom od nas koji nam naglaπava da je Gospo-din æiv. Neki su odluËili zanemariti taj glas i nastavljaju s razliËitim vrstama“dokaza”, ali tako ga neÊe uπutkati. Moæete bjeæati koliko god hoÊete, ali nemoæete se sakriti od æivota.

Bog koji je stvorio nebo i Zemlju za πest dana ne moæe se objasniti ljudskimi svjetovnim naËinom razmiπljanja okaljanim grijehom. »ovjek moæe zahtijevatiod svog djeteta bespogovornu posluπnost. Gospodin gleda na Ëovjeka kao nadjelo svojih ruku i oËekuje posluπnost Njegovim zakonima. Boæja strpljivost,kad bolje razmislimo, nije kao ljudska. U prigodama kad bi roditelji brzo izgrdiliili kaznili svoje dijete, Gospodin daje slobodnu volju i moguÊnost izbora.

Najbolji naËin da razumijemo Boæju narav jest da Ëinimo ono πto je Njemupo volji i da idemo Njegovim putovima, ne dovodeÊi u pitanje Njegovo postojanjei ne traæeÊi objaπnjenje za Njegove postupke.

ODGOVORITE1. Kako je vaπe razumijevanje Boga utjecalo na vaπ odnos s Njim?2. Kao djelo Boæjih ruku, kako odraæavate Njegovu dobrotu u svom svakodnev-

nom æivotu?

C. K. Japheth, Kampala, Uganda

Ljudi su se trudili dati Bogu znaËenje, identitet i oblik.

29


LJUDSKA BI∆A KAO BOÆJI ODRAZ

ISTRAÆIVANJEPostanak 1,26

ZAKLJU»AKU Postanku 1 Bog unosi strukturu u prazan prostor i izraæava svoju kreativ-

nost stvaranjem riba, ptica i drugih æivotinja, a kao vrhunac stvara Ëovjeka nasvoju sliku. Sedmi dan postao je znak Boæjeg odmora. Zadovoljan svojim djeli-ma, On je uËio ljude kako da odraæavaju svog Stvoritelja (Postanak 2). UmjestonasumiËnih procesa evolucije, u stvaranju ljudskog roda pokazuje se boæanskasvrhovitost. Ljudska narav obuhvaÊa Boæji odraz — odraz Njegove ljubavi, su-osjeÊanja i slobode izbora. Mi se ne moramo boriti za smisao i svrhu jer smostvoreni na Boæju sliku. Prema tome, mi imamo potrebu i priliku prouËavatiBibliju kako bismo stekli bolji uvid u Njegovu narav.

RAZMOTRITEu Napravite kolaæ koji ilustrira slobodu izbora koju Bog daje ljudskom rodu.u Razmislite o tome πto znaËi vladati Zemljom. Zapitajte se kako vi ispunja-

vate Boæji nalog da se skrbite o onome πto je On stvorio.u Upotrijebite glinu za modeliranje, ili obiËnu zemlju, da biste πto je moguÊe

vjernije oblikovali ljudsko tijelo. ©to moæete uoËiti o iskustvu stvaranja?Koliko je to sliËno Boæjem iskustvu opisanom u Postanku 1 i 2?

u Posudite neku malu lutku. Brinite se o njoj tijekom 24 sata i komunicirajtes njom kao da je æiva. Koju vrstu uputa biste joj trebali dati da biste jenauËili o æivotu i preæivljavanju? Kako biste joj objasnili podrijetlo i smisaonjezinog æivota?

u Pretraæujte knjige i/ili internet da biste pronaπli umjetniËka djela koja ilu-striraju ljudsku narav. U Ëemu se slaæete s njima, a πto biste dodali kakobiste te opise uËinili joπ vrednijima?

u Napiπite pjesmu o ljudskoj naravi kakva je trebala biti po Boæjoj nakani.u Navedite neka djela suosjeÊanja koja biste mogli uËiniti i koja bi predstav-

ljala primjere Boæje ljubavi. Za poËetak Ëitajte tekstove u Mateju 24 i 25 ukojima Isus govori πto krπÊani trebaju Ëiniti dok Ëekaju drugi Kristov dola-zak. Kome mi trebamo sluæiti?

POVEÆITECarlos Fayard i drugi, Christian Worldview and Mental Health, Andrews

University Press, 2001.; Miroslav M. Kis, “Human Nature and Destiny: A Sev-enth-day Adventist Reflection,” Biblical Research Institute; Joel B. Green, Body,Soul and Human Life: The Nature of Humanity in the Bible, 2008.

Norma Sahlin, Springboro, Ohio, SAD

30


Spasenje kao jedino rjeπenje

“Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svogajedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj

vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,16)

31


KONA»NO RJE©ENJE ZA PRIJEVARNO SRCE

UVODJeremija 17,9; Rimljanima 5,6-10; 6,1-8

U jednom razdoblju svog æivota bila sam ponizna osoba (ili sam bar takomislila). Potajno sam uæivala u primjedbama ljudi o tome kako sam slatka jersam susretljiva. Vidjela sam sebe kao briæljivu, poniznu osobu punu ljubavi. Ibila sam ponosna na to! Naravno, bilo je trenutaka kad sam lagala, povreivaladruge, nisam dræala subotu u potpunosti i bila neposluπna svojim roditeljima.Meutim, redovito sam odlazila u crkvu, znala sam da je Krist umro za mojegrijehe i zamiπljala da Êu, zato πto vjerujem u Njega, otiÊi na Nebo. U svom umuznala sam da neÊu dospjeti na Nebo zbog svojih djela, ali moje srce i osjeÊajigovorili su mi suprotno.

Tek kad sam otvorila Bibliju i poËela iskreno tragati za Bogom, shvatila samkoliko sam imala pogreπno miπljenje o sebi i bila zaslijepljena u pogledu vlastitegreπnosti! Biblija uËi da je srce podmuklije od svega i jedva popravljivo (Jeremija17,9) i da smo svi sagrijeπili i liπeni smo Boæje slave (Rimljanima 3,23). Bila samosvjedoËena o grijesima koje sam poËinila, uvidjela svoje pravo stanje i potrebuza Spasiteljem i pokajala se. Mi zasluæujemo umrijeti; meutim, Krist je zauzeonaπe mjesto. Kako je velik naπ Bog koji nas je volio toliko da je umro za nasdok smo joπ bili greπnici (Rimljanima 5,6-10)! Jedino ako svakodnevno hodamos Kristom i potpuno ovisimo o Njegovom spasenju, oslobaamo se robovanjagrijehu i moæemo biti opravdani, posveÊeni i preporoeni (Rimljanima 6,1-8).

Kad bi Bog gledao na naπa djela, naπu pravednost i narav, nitko od nas nebi dospio na Nebo. Meutim, naπa nada je u Isusu koji stoji umjesto nas prednaπim nebeskim Ocem (2. KorinÊanima 5,18.19). Sami biramo hoÊemo li prihva-titi Njegov besplatni dar. Krist u svojoj ljubavi i strpljivosti neprestano pokuπavauspostaviti osobni odnos s nama, traæi da ue u naπe srce i da nas preobrazidajuÊi nam svoj karakter. Naπ udio je u tome da odgovorimo vjerom, da svako-dnevno umiremo sebi, da æivimo u skladu sa silom Svetog Duha koji boravi unama i da izdræimo do kraja. Ovog tjedna, dok prouËavamo veliËinu problemagrijeha, ispunjavajmo se nadom i dubljim razumijevanjem konaËnog rjeπenja, ato je spasenje kroz koje doæivljavamo opravdanje, posveÊenje i proslavljanje uKristu.

Chelsie Sampayan, Rochester, New York, SAD

Naπa nada je u Isusu.

32


SPASENJE UVELIKE IZJEDNA»AVA LJUDE

DOKAZRimljanima 3,10-26

Tijekom svoja dva misijska putovanja, u Bangladeπ i Honduras, pitao sam seπto toËno mi donosimo ljudima kojima trebamo pomoÊi. Brojni biblijski tek-stovi, ukljuËujuÊi i onaj u Mateju 25,35.36, jasno govore da mi trebamo poma-gati drugima. RazmiπljajuÊi o svom radu tijekom ovih misijskih putovanja, po-mislio sam da bi se ti redci trebali navoditi u kombinaciji s velikim nalogom(Matej 28,16-19). Pitao sam se bi li misijsko putovanje moglo biti neπto viπe odzbrinjavanja bolesnika, pomaganja siromaπnima i osjeÊaja superiornosti zbogtoga πto mi u svojoj zemlji imamo toliko viπe od njih. Postupno sam doπao dozakljuËka da je spasenje, dugoroËno gledano, jedino πto donosi pravu i trajnupromjenu u æivot ljudi bilo gdje u svijetu. Spasenje donosi jednakost.

Spasenje je Boæje rjeπenje za neravnopravnost u pogledu materijalnih do-bara, okruæenja, moguÊnosti i zloupotreba. Poboænost i sliËnost s Kristom po-vezuju ljude bez obzira na obrazovanje, rasu ili gospodarski poloæaj. Nada uspasenje je razlog πto moæemo biti zadivljeni onima koji uspijevaju oËuvatipoboænost suoËavajuÊi se s mnogo veÊim preprekama od onih s kojima se misuoËavamo. Krist nije doπao da bi donio bogatstvo, slavu, ugled, iscjeljenje ilisreÊu. On je doπao da bi donio spasenje onima koji ga nemaju i mir i radostonima koji Ga prihvate. Ako svakodnevno budemo razgovarali s Kristom bezobzira na poteπkoÊe s kojima se suoËavamo na Zemlji, kad jednog dana budemozaËuli one prekrasne rijeËi: “Dobro, valjani i vjerni slugo!” (Matej 25,23), shvatitÊemo da je Nebo zaista bilo vrijedno svega toga.

Iako smo pozvani da pomaæemo siromaπnima i bolesnima i da volimo bli-ænje, naπa odgovornost kao mladih adventista sedmog dana ne zavrπava se natome. Mi moramo staviti najveÊi naglasak na spasenje duπa. Pavao je pisao:“Uistinu, ja se ne stidim Evanelja, jer je ono sila Boæja za spasenje svakomuvjerniku” (Rimljanima 1,16). Kakve bi koristi bilo od toga ako biste cijeli æivotproveli jednostavno pomaæuÊi ljudima, a da nitko od njih ne dospije na Nebo?Bog nas poziva na postavimo uzviπenije mjerilo. “VeÊ je naime Ëas da se probu-dite od sna, jer je sada naπe spasenje bliæe nego kad smo prigrlili vjeru.” (Rim-ljanima 13,11).

ODGOVORITEZbog Ëega je lakπe Ëiniti dobra djela drugima, nego govoriti im o Isusu?

Albert Kim, Rochester, New York, SAD

Mi moramo staviti najveÊi naglasak na spasenje duπa.

33


GRIJEH JE LJUBAV (PREMA ZLU)

LOGOSMatej 5,21.22.27.28; 12,33-37;15,18-20; Matej 22,36-41; Luka 11,43; Ivan 1,9;

3,16; Djela 3,31.32; Rimljanima 3,23.24; 5,18; 8,32; Efeæanima 2,8-10; 2. Timo-teju 4,10; 1. Ivanova 1,9; 2,15; 3,4; 15,18.19; 22,36-40

Grijeh nije neko pojedinaËno djelo niti niz djela (1. Ivanova 3,4)KlasiËan opis grijeha nalazi se u 1. Ivanovoj 3,4. Grijeh je prekrπaj Zakona.

Meutim, problem je πto, kada grijeh vidimo samo kao krπenje Zakona, ËestozakljuËujemo da je rjeπenje za grijeh da jednostavno prestanemo krπiti Zakon.Ali, to nas ostavlja s opasno nepotpunim razumijevanjem grijeha, jer grijeh nijeiskljuËivo u ponaπanju.

Grijeh je i problem srca (Matej 12,33-37; 15,18-20)Naπa prva reakcija kad je rijeË o greπnom ponaπanju jest da ispravimo po-

naπanje. Ogovaranje mora prestati. Prevarant mora biti zaustavljen. Ubojica mo-ra biti zatvoren. Isus, meutim, jasno stavlja do znanja da takvo ponaπanje ukorijenu ima jedan uzrok — grijeh. Kad vaπ automobil neÊe upaliti, vi ga, nadamse, ne πutirate i ne viËete na njega sve dok ne krene. Vozite ga k mehaniËarukoji Êe pronaÊi uzrok problema na mjestima koja ne moæete uvijek vidjeti. Isuskaæe da se problem grijeha nalazi na mjestu skrivenom duboko unutar svakogod nas i jedino ga kvalificirani “mehaniËar za srce” moæe rijeπiti. Skrhano ili“greπno” srce vodi do iskvarenih ili “greπnih” postupaka.

Grijeh ima veze s ljubavlju (Matej 22,36-41; Luka 11,43;Rimljanima 3,23.24; 2. Timoteju 4,10; 1. Ivanova 2,15)

Svatko od nas ima srce koje je sklono grijehu i zlu (Rimljanima 3,23.24). Misami po sebi ne moæemo to izbjeÊi. Isus je objasnio da se sve zapovijedi sastojeu ljubavi prema Njemu koji je stvorio sve i svakoga i u prenoπenju Boæje ljubavina druge ljude (Matej 22,36-41). Isus je ukorio farizeje zato πto su voljeli moÊviπe nego Onoga koji daje moÊ (Luka 11,43). Pavao je sa æaljenjem obavijestioTimoteja da je njihov suradnik, Dema, napustio rani krπÊanski pokret “iz ljubaviprema ovome svijetu” (2. Timoteju 4,10). Zbog toga se Ivan pridruæuje Kristovimopomenama da ne volimo svijet niti bilo πto u njemu (1. Ivanova 2,15). Kad jenaπa ljubav usmjerena na bilo πto ili bilo koga osim Boga, otkriva se naπeprirodno srce koje voli grijeh.

MoguÊe je dræati Boæji zakon (Matej 5,21.22.27.28)Kao πto je pokazao da je grijeh dublji problem od samog greπnog ponaπanja,

Isus je otkrio da Zakon obuhvaÊa mnogo viπe od dræanja samo vanjskih mjerila.Kad mrzite u svom srcu, poËinili ste ubojstvo. Kad gajite poæudu u svom srcu,uËinili ste preljub. Krπenje Zakona dobiva mnogo dublje znaËenje kad shvatimo

34

koliko je on zapravo dalekoseæan. Svatko moæe zadovoljiti izvanjske zahtjeveZakona. Meutim, jedino je Krist ispunio duhovne zahtjeve Zakona. Stoga namjedino On moæe dati silu da odræimo tu duhovnu stranu Zakona.

»isto srce je dar (Rimljanima 3,23.24; Efeæanima 2,8-10)Ne moæete zaraditi spasenje. Ono je dar od Boga. To je kao roendanski

poklon. Niste uËinili niπta da biste ga zasluæili. Vi ne zasluæujete poklone samozbog toga πto ste æivi. Vi ih dobivate zato πto su ih vaπi prijatelji spremni davatii πto ste ih vi spremni prihvatiti. Bog vas voli i On vam daruje spasenje. Æeliteli prihvatiti Njegov poklon?

Spasenje je sveobuhvatno (Rimljanima 5,18; 1. Ivanova 1,9)Isus obeÊava da Êe nam oprostiti sve grijehe i nepravde. Buntovno srce

jednog Ëovjeka prenijelo je grijeh na sve buduÊe naraπtaje. Meutim, Kristovizbor donosi protuotrov za grijeh, nudeÊi potpuno opravdanje. Grijeh moæe bitipotpuno iskorijenjen ako prihvatimo Njegov protuotrov.

Spasenje je dostupno svima (Ivan 3,16; Rimljanima 8,32)Krist nije umro samo za nekolicinu ljudi. On je umro za sve! On nije umro

samo za muπkarce, niti samo za æene. On nije umro samo za odrasle, niti samoza mlade. On nije dao prednost jednoj rasi ili naciji nad drugom, niti je izabraosamo bogate ili samo siromaπne. Krist nije umro za tebe ili bilo koga drugog dabi pokazao tko je dostojan spasenja. Prema duhovnim zahtjevima Zakona, svismo nedostojni, ali Krist nas je svojom ærtvom uËinio dostojnima.

Moramo izabrati spasenje (Ivan 3,16; Djela 3,31.32)Spasenje je dostupno svima, ali nije bezuvjetno. Isus je rekao: Tko god

vjeruje (Ivan 3,16). Pavao je rekao tamniËaru i njegovoj obitelji da moraju vjero-vati u Isusa Krista (Djela 16,30.31). Otkupljenje je osigurano svima. Plodoveotkupljenja podijelit Êe oni koji prihvate uvjet da vjeruju. Drugim rijeËima, Bogje poploËao put, ali mi moramo odluËiti krenuti njime.

ODGOVORITE1. Kako vaπ opis grijeha utjeËe na vaπe shvaÊanje spasenja?2. ©to vam je reËeno da vam je potrebno za spasenje? Podræava li Biblija te

uvjete?3. Jeste li se ikada susreli s “Ëuvarom vrata” u crkvi koji pokuπava nadzirati

tko prima spasenje, a tko ne? Kako se trebate postaviti prema nekom ta-kvom?

Aaron Purkeypile, Syracuse, New York, SAD

Bog je poploËao put, ali mi moramo odluËiti krenuti njime.

35


SVJEÆE ZALIHE

SVJEDO»ANSTVOIzaija 53,1-7; Rimljanima 3,19-26; GalaÊanima 5

“Mi gledamo na sebe kao da imamo silu da spasimo sami sebe, ali Isus jeumro za nas zbog toga πto smo mi nemoÊni da to uËinimo. U Njemu je naπanada, naπe opravdanje, naπa pravednost. Ne trebamo oËajavati i strahovati kaoda nemamo Spasitelja, ili da On nema milosti prema nama. Upravo u ovomtrenutku On obavlja svoje djelo u naπu korist, pozivajuÊi nas da Mu priemo usvojoj bespomoÊnosti i budemo spaπeni. Mi ga obeπËaπÊujemo svojim nevjero-vanjem. ZapanjujuÊe je kako postupamo prema svom najboljem Prijatelju, kakomalo povjerenja imamo u Njega koji nas moæe u potpunosti spasiti i koji namje dao svaki dokaz o svojoj velikoj ljubavi.” (Ellen G. White, Counsels for theChurch, str. 47)

“PosveÊenje opisano u Svetim spisima bavi se cjelokupnim biÊem — duhom,duπom i tijelom. Tu se nalazi zamisao o potpunom posveÊenju. Pavao se molida bi crkva u Solunu mogla doæivjeti taj veliki blagoslov. ‘A sam Bog, izvor mira,neka vas potpuno posveti! I neka se cijelo vaπe biÊe — duh, duπa i tijelo —saËuva besprijekorno za dolazak Gospodina naπega Isusa Krista!’ (1. Solunjani-ma 5,22.23)” (Ellen G. White, The Sanctified Life, str. 7)

“Najdragocjeniji plod posveÊenja je milost krotkosti. Kad ta milost vladaduπom, narav se oblikuje pod njezinim utjecajem. Postoji neprekidno Ëekanjena Boga i pokoravanje volje Njemu. Um shvaÊa svaku boæansku istinu i volja sepokorava svakoj boæanskoj pouci bez sumnje i negodovanja. Prava poniznostomekπava i potËinjava srce i osposobljava um da prione uz RijeË. Ona dovodimisli u pokornost Isusu Kristu. Ona Ëini da srce bude otvoreno za Boæju rijeËkao πto je bilo Lidijino. Ona nas navodi da sjednemo pored Marije kao uËenicikod Isusovih nogu. ‘On ponizne u pravdi vodi i uËi malena putu svome.’ (Psalam25,9)” (Isto, str. 14)

ODGOVORITE1. ©to znaËi doÊi Isusu u svojoj bespomoÊnosti?2. Zaπto je tako teπko dopustiti sebi da njegujemo tu bespomoÊnost u Isusu i

da potpuno ovisimo o Njemu?3. Kako biste objasnili nekome zbog Ëega je krotkost “najdragocjeniji plod

posveÊenja”?

Ashley Wagner, McDonald, Tennessee, SAD

“Najdragocjeniji plod posveÊenja je milost krotkosti.”

36


POSTATI BOÆJE DIJETE

PRIMJENAEfeæanima 1,3-6

Prema podacima Nacionalnog udruæenja za upravljanje imovinom koju nitkone potraæuje (National Association of Unclaimed Property Administrators —NAUPA), u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama postoji imovina vrijedna pribliæno38 milijardi dolara kojoj se ne zna vlasnik. Neπto od toga moglo bi biti vaπe!Moæda ste naslijedili bogatstvo nekog Ëlana svoje obitelji, ali to ne znate. Meu-tim, jeste li svjesni da postoji joπ veÊe nasljedstvo koje bi vam moglo promak-nuti? Pritom mislim na vjeËni æivot s vaπim Stvoriteljem i Spasiteljem, jer stepreko Krista — joπ prije nego πto ste roeni — usvojeni da budete Boæje dijete(Efeæanima 1,3-6). Internetska stranica spomenutog udruæenja navodi korakekoje treba poduzeti kako biste stekli pravo na svoje nasljedstvo. Biblija takoernavodi korake koji su potrebni za dobivanje dara spasenja. Molimo vas da sepridræavate sljedeÊih koraka kako biste stekli pravo na najveÊe nasljedstvo ika-da ponueno:

Verujte u Njega (Ivan 3,14.15). Nikodem je æelio postaviti Isusu neka pita-nja, ali prije nego πto mu se ukazala prilika, Isus mu je dao odgovore. On kaæeNikodemu da, ukoliko æeli naslijediti vjeËni æivot, mora vjerovati da je Boæji Sinumro za naπe grijehe. Isus objaπnjava da je potrebno mnogo viπe od obiËnogispovijedanja vjere u to da je On poslan da nas spasi od smrtonosnog æalcagrijeha koji bi ubio svakoga od nas pojedinaËno da On nije doπao. Kako pokazatitakvu vjeru?

Pokajte se i oËistite se (Djela 2,36-38). Moæete pokazati svoju vjeru takoπto Êete se pokajati za grijehe koji su vas tako dugo optereÊivali. Isus je doπaoumrijeti za vas, da vas grijeh viπe ne bi dræao u svojim okovima. Spasenje vamnudi izlaz! Krπtenjem mi javno pokazujemo svoju vjeru i postajemo dio Boæjeobitelji. Kao Njegova djeca mi polaæemo pravo na svoje nasljedstvo — vjeËniæivot.

Neprekidno pokazujte svoju vjeru (Jakov 2,14-26). Nakon krπtenja tre-bate nastaviti vjerovati da je Isus umro za vaπe grijehe. Svojom smrÊu On vamnudi da naslijedite vjeËni æivot. Nije dovoljno samo reÊi da vjerujete da je Onumro za naπe grijehe. Pokaæite da u to vjerujete tako πto Êete dræati Boæjezapovijedi i sluæiti potrebama drugih. Tada i samo tada spasenje doista postajedio vaπeg æivota.

ODGOVORITE1. Zaπto doista vjerujete da je Krist umro za vas i vaπe grijehe?2. Na koje naËine ovog tjedna moæete pokazati svoju vjeru?

Keith Ingram, Carlisle, Pennsylvania, SAD

37


MOJ ODGOVOR JE ...

MI©LJENJERimljanima 3,21-26; 6,23

Ovo je priËa o dvojici prijatelja iz djetinjstva. Jedan od njih je postao sudac,a drugi vjeπt knjigovoa. Prijatelji su se ponovno sreli u sudnici. Jedan jepredsjedao sudom, a drugi je bio optuæen u sluËaju pronevjere. Presuda jeupravo bila predana sucu: Kriv je. Sudac se naπao u nedoumici. Kako da spasiprijatelja, a da ipak poπtuje zakon?

Nakon kraÊeg razmiπljanja sudac se vratio u sudnicu i izrekao presudu.Optuæeni Êe morati platiti sve πto je ukrao, zajedno s najveÊom globom kojuzakon predvia. Srce optuæenog se steglo. Nije mogao platiti tako veliki iznos.Tada je sudac uËinio neπto neobiËno. Siπao je sa sudaËke stolice, skinuo svojuodoru i stao pored svog prijatelja. Zagrlio je optuæenog i objavio sudu da Êe onsâm platiti cjelokupnu kaznu.

Sada je optuæeni imao dvije moguÊnosti. Mogao je zahvalno prihvatiti pri-jateljevu ponudu i osloboditi se kazne koju je zasluæio, ili je mogao dopustisvom ponosu da se isprijeËi i odbiti ponudu ljutit zbog tako stroge presude. IstemoguÊnosti ponuene su i nama. Optuæeni smo prema Boæjem zakonu (Rimlja-nima 3,23). Kazna koja je za to predviena je smrt, ali Krist je tu kaznu isplatiou potpunosti. SliËno svadbenom ruhu iz usporedbe u Mateju 22, isplata naπegduga ponuena nam je kao dar, ali to je dar koji moramo odluËiti prihvatiti.

Ovaj prijatelj je morao donijeti joπ jednu odluku. HoÊe li po izlasku iz sud-nice nastaviti æivjeti na stari naËin, ili Êe promijeniti svoj æivot i uËiniti da seprijatelj ponosi njim? SliËno tome, kad prihvatimo Krista i mi moramo donijetijednu odluku. HoÊemo li nastaviti na stari naËin, ili Êemo odsad æivjeti da bismoslijedili i proslavili Njega? Kako Êemo pokazati zahvalnost za ljubav i nesebiË-nost koju je Krist oËitovao svojom ærtvom na kriæu? Prihvatiti Njegovu ærtvu iponueni oprost je prvi korak. Ovaj svijet i cijeli svemir nestrpljivo oËekuju davide hoÊemo li provesti u djelo tu odluku. Kakav Êe biti vaπ odgovor?

ODGOVORITEKako da razumijemo razliku izmeu truda da zasluæimo Boæju naklonost i

æivljenja kojim pokazujemo zahvalnost za Njegov dar?

Sherwin Faria, Dayton, Ohio, SAD

Optuæeni je imao dvije moguÊnosti.

38


NEVJEROJATNI DAR SPASENJA

ISTRAÆIVANJERimljanima 5,5-8

ZAKLJU»AKIsusov savrπeni æivot otkriva grijeh u naπem æivotu i pokazuje naπu potrebu

za Spasiteljem. »ak i naπi pokuπaji da Ëinimo pravedna djela uprljani su naπomgreπnom naravi. Grijeh nije samo neko zlo djelo. On je u osnovi posljedicaneispravnog srca koje nas potiËe na pokvarena i zla djela. Spasenje je ponuenosvima podjednako jer su svi sagrijeπili i liπeni su Boæje slave (Rimljanima 3,22-24). Kad jednom prihvatimo Krista kao Onog tko nas spaπava od kazne za grijeh,mi odluËujemo æivjeti na slavu Njemu i slijediti Njegove planove za naπ æivot.

RAZMOTRITEu Razgovarajte o razumijevanju spasenja vjerom u odnosu na tvrdnju da je

vjera bez djela mrtva. (Vidi Jakov 2,14-26; Efeæanima 2,8.9)u Komponirajte pjesmu na temelju svojih razmiπljanja o Boæjoj milosti.u Pogledajte film Luther (snimljen 2003. godine) da biste razumjeli podrijetlo

protestantizma, pokreta koji podræava vjerovanje u opravdanje vjerom.u Molite se za dublje razumijevanje Boæjeg plana spasenja i potvrdite svoju

æelju da budete u spasonosnom odnosu s Isusom Kristom.u Popunite praznu biljeænicu citatima, slikama, crteæima, pjesmama i bilo Ëi-

me πto pokazuje πto vaπa vjera u Boga znaËi za vas. Neka to bude album ovaπem odnosu s Bogom.

u ProuËite sljedeÊe teme pomoÊu biblijske konkordancije: ljubav, vjera, mi-lost, djela, grijeh, æivot. Prebrojte koliko puta se svaki od tih pojmova navodiu konkordanciji i, kad naete koja rijeË se najËeπÊe pojavljuje, svakog danatijekom jednog tjedna potraæite pet ili πest tih referencija. Moæete pretraæi-vati nekoliko hrvatskih prijevoda na web stranici www.Biblija.hr.

u Pjevajte pjesmu hvale “On me je uËinio radosnim” (“He Has Made Me Glad”)veselo pljeπÊuÊi u ritmu glazbe: http://www.youtube.com/watch?v=aLcpLD5DHDU.

POVEÆITEEfeæanima 1,7; Koloπanima 2,6; Jakov 2,17; 1. Ivanova 2,3-6.Ellen G. White, Spiritual Gifts, poglavlje 4.

Debbie Battin Sasser, Friendswood, Texas, SAD

39

Pouka 527. listopada do 2. studenoga 2012.

Rasti u Kristu

“Razoruæa Poglavarstva i Vlasti i javno ih izloæi rugluvodeÊi ih u pobjedoonosnoj povorci pobijeene njime.”

(Koloπanima 2,15)

40


NERODNO ∆E DRVO DONIJETI ROD

UVODIvan 12,31.32; 1. Petrova 1,17-19

“Cvijet svojim mirisom objavljuje cijelom svijetu da je plodan, dostupan ipoæeljan, da se iz njegovih reproduktivnih organa izluËuje nektar. Njegov mirispodsjeÊa nas pomalo na plodnost, optimizam, oËekivanje i bujnu mladost. Miudiπemo njegov ugodni miris i, bez obzira na svoje godine, osjeÊamo se mladimai sposobnima u svijetu koji plamti æeljom.” (Diane Ackerman, A Natural Historyof the Senses, 1990., str. 13) Potpuno suprotno od toga, biljka koja ne moæeproizvoditi sjeme i plod neplodna je i nesposobna da osigura produæetak vrste.

Ova dva primjera ilustriraju namjere koje imaju dvije suprotstavljene sile ukrπÊanskom æivotu. Krist æeli da postanemo mirisno cvijeÊe uvijek u punomcvatu, dok neprijatelj æeli da budemo neproduktivni, ogoljeni, statiËni — da nedonosimo nikakav vrijedan plod. Kakva sumorna i neprivlaËna slika. Ipak, Bi-blija nam daje nadu da moæemo nadiÊi svoju ogoljenost prilagoavajuÊi se Bo-æjem karakteru kakav nam je otkriven u Njegovom Sinu Isusu. KrπÊanska zre-lost podrazumijeva shvaÊanje da Bog moæe stvoriti neπto dobro u bilo kojojprigodi koja omoguÊava da se Njegovo ime slavi. To je istinito Ëak i kad smoslabi, razoËarani i kada doæivljavamo padove.

Dok stremimo duhovnom rastu, naπ æivot treba biti ispunjen neprekidnomi ustrajnom molitvom. Molitva smanjuje naπu zabrinutost i navodi nas da sepotpuno oslonimo na Boga. To nije samo jedna od moguÊnosti, veÊ æivotnovaæno pitanje. Kad se malo molimo, naπ æivot postaje neaktivan i naπ rast krælja.Molitva se nadopunjuje Ëitanjem Boæje rijeËi i razumijevanjem Njegovih uputaza naπ æivot. Kad se budemo potpuno uskladili s Kristom i razgovarali s Njimu molitvi, dopustit Êemo Mu i da nam govori preko Biblije.

Janjetova krv iskupljuje krπÊane koji sazrijevaju. U tom procesu iskupljenjanaπ se æivot usmjerava na poruku iz 1. Petrove 1,17-19. Baπ kao cvijet, mi po-stajemo mirisni, privlaËni i puni snage. Isus Krist u nama je uzdignut i privlaËinapaÊeno ËovjeËanstvo Boæjem kraljevstvu, baπ kao πto mirisni cvijet privlaËileptire, ptice, pËele i druge bubice. Jedino tada naπ prazni, ogoljeni æivot postajeplodan. Stisak grijeha popuπta i mi smo spremni prigrliti kriæ i njegovu pobjedu.Dok prouËavamo ovog tjedna, ispitat Êemo kako se krπÊanin razvija i na kojinaËin je taj rast blagoslov za naπ æivot i naπe okruæenje.

Camille Lundy, Nassau-New Providence, Bahami

To nije samo jedna od moguÊnosti, veÊ æivotno vaæno pitanje.

41


NE©TO ZA MOJE SESTRE — DRÆATI SE KRIÆA

LOGOSMarko 10,45; Ivan 12,31.32; Rimljanima 6; 8,38.39; GalaÊanima 4,4-7; Kolo-

πanima 2,8.13-15; Hebrejima 9,12-14

Naπ tjelesni rast mjeri se dobitkom u teæini i visini. Isto tako postoje po-kazatelji naπeg duhovnog rasta. Promatrala sam kako se razliËite prednosti ovograsta pokazuju u mom æivotu i u æivotu mojih sestara. U svojim iskustvimaprikupile smo razne blagoslove kriæa. Zajedno mi predstavljamo primjer potpu-nog preobraæaja do kojega dolazi kad prihvatimo Kristovu pobjedu nad grijehomi pretvorimo je u svoju vlastitu.

Priite bliæe (Marko 10,45; GalaÊanima 4,4-7; Hebrejima 9,12-14)U podnoæju kriæa mi razmiπljamo o najveÊem daru danom ËovjeËanstvu.

Boæji Sin je razapet da bismo mi mogli primiti spasenje i zadobiti pobjedu nadgrijehom. Priite bliæe i zagledajte se u Njegovo lice. Uhvatite pogled stolarovogsina, voljenog UËitelja i nebeskog Kralja — naπeg Spasitelja. To je Onaj koji jedoπao sluæiti, da mi viπe ne bismo bili sluge. Zaslugom Njegove krvi mi se sadamoæemo nazvati nasljednicima Boæjega kraljevstva (GalaÊanima 4,4.5).

Moje mjesto roenja je kod tog kriæa na kojemu je Isus umro. Agonija Nje-gove smrti iznjedrila je ushit prilikom mog roenja. On je bio bez mane i Njegovsavrπeni æivot daje mi moguÊnost da svakodnevno sluæim æivom Bogu.

Oslobodite se (Rimljanima 6)Kristova slavna pobjeda nad grijehom seæe i dalje od smrti. Njegovom smrÊu

plaÊena je kazna za naπe grijehe. Njegovim uskrsnuÊem iz groba dana nam jenada da Êemo i mi biti podignuti u punini Njegovog æivota (Rimljanima 6,5).Cjelokupno naπe iskustvo kao palih ljudskih biÊa odigralo se u Kristovom æivo-tu, smrti i uskrsnuÊu. Mi viπe nismo robovi greπnih i zlih æelja. Mi pobjedniËkiuæivamo u Kristovoj pravednosti.

Lanci omotani oko moje sestre bili su pokidani onog trenutka kad je odustalaod svoje neposluπnosti i prionula uz kriæ. Sila koju je grijeh imao u njezinomæivotu i neizbjeæna smrt s kojom se suoËila izgubili su svoju moÊ. Danas onaæivi slobodno kao prava Boæja sluπkinja, æeljno oËekujuÊi vjeËni æivot (Rimljani-ma 6,22).

Nadvladajte silu zla (Ivan 12,31.32; Rimljanima 8,38.39;Koloπanima 2,8.13-15)

Sile tame u ovom svijetu ne mogu se poreÊi ni izbjeÊi. Meutim, knez tameje pobijeen na Golgoti. Mi se sada moramo izjasniti kome pripada naπa oda-nost, navesti na Ëijoj smo strani i Ëvrsto se dræati svog predanja. “Siguran samda nas neÊe ni smrt, ni æivot, ni aneli, ni poglavarstva ... ni sile... ni bilo koje

42

drugo stvorenje moÊi rastaviti od ljubavi Boæje, koja je u Kristu Isusu, Gospo-dinu naπemu.” (Rimljanima 8,38.39)

Prije obraÊenja bili smo prodani pod grijeh i neprekidno pod prokletstvom.Kristova pobjeda nad zlom na kriæu odigrala se kao prizor koji je promatraocijeli svemir (Ivan 12,31.32). Mi smo sada sudionici u Njegovom spasenju, uklju-ËujuÊi i slavnu pobjedu nad vlastima i silama ovoga svijeta.

Pobjeda nad zlim mislima koje su muËile moju sestru danas je oËita. Onasmireno koraËa i postojano se moli ne skidajuÊi pogled s kriæa. Njezino puto-vanje ka Golgoti vodilo je preko olujne staze razoËaranja i poraza. U podnoæjukriæa njezino je srce privuËeno Isusovoj ljubavi i tu je ona prikovala svojegrijehe na Njegov kriæ. Moje sestre i ja dræimo se Kristovog kriæa jer smo isku-sile prednosti koje nam on daje na naπem duhovnom putu.

RijeËi zborne pjesme “Grob ne moæe zadræati moje tijelo” govore mnogo.One svjedoËe da, kad prikujemo svoju slabu ljudsku narav na kriæ, mi zapo-Ëinjemo novi æivot u Kristu. Sila smrti i grob tada nemaju vlasti nad nama. Naπnovi æivot cvjeta, donosi rod i svjedoËi svijetu. Mi postajemo æivo svjedoËanstvoo Boæjoj milosti i Njegovoj sili otkupljenja.

ODGOVORITE1. Koja su vaπa iskustva i pobjede koje ste zadobili zahvaljujuÊi Kristovom

kriæu?2. Kako je tekao vaπ duhovni rast od prvog iskustva s Kristom do sadaπnjih

iskustava s Njim?

Camaria Holder, St. John’s, Antigua, Zapadnoindijsko otoËje

Priite bliæe i zagledajte se u Njegovo lice.

43


ÆIVOT MOLITVE

SVJEDO»ANSTVOMarko 10,45

“Bio je u samrtnim mukama boreÊi se sa sotonskim silama u Getseman-skom vrtu. Podnio je bol izdaje i vidio svoje uËenike kako Ga napuπtaju i bjeæe.Bio je voen Ani, zatim Kaifi i onda Pilatu. ... Podnosio je pogrdu za pogrdom,ismijavanje za ismijavanjem. ... Krist nije popustio. Nije izgovorio nijednu rijeËkoja ne bi bila na slavu Bogu. (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 615, 616)

“Sotonin bijes bio je velik kad je vidio da sva zlostavljanja nanesena Spasi-telju nisu iznudila ni najmanje gunanje s Njegovih usana.” (Isto, str. 609)

“U Njegovoj agoniji na kriæu Isusu je doπao zraËak utjehe. To je bila molbarazbojnika koji se kajao. ... Ovaj Ëovjek nije bio okorjeli zlikovac; naπao se nastranputici zaveden loπim druπtvom. ... Vidio je i Ëuo Isusa i bio osvjedoËenNjegovim uËenjem, ali su ga sveÊenici i poglavari odvratili od Njega.” (Isto, str.621)

Kao razbojnik na kriæu, i mi moramo zavapiti Bogu da nam pomogne umnogim izazovima koje doæivljavamo tijekom hodanja s Njim. Krist je izloæiosebe tom muËenju jer je doπao da bi dao svoj æivot u otkup za cijelo ËovjeËan-stvo (Marko 10,45) i uËinio da imamo slobodan pristup Njemu kroz molitvu.

“Posvetite se Bogu ujutro i neka vam to bude prvi posao. Molite se: ‘Uzmime, o Gospodine, da potpuno budem Tvoj! Sve svoje planove stavljam pred Tvojenoge. Upotrijebi me danas u svojoj sluæbi.’” (Ellen G. White, Put Kristu, Zagreb2010., str. 60)

“Nema vremena niti mjesta koje ne bi bilo prikladno za upuÊivanje molitveBogu. ... “Soba” za razgovor moæe se naÊi ma gdje se mi nalazili. (Isto, str. 86)

Jedne hladne noÊi u prosincu, nakon straπne prometne nesreÊe, izlijevaosam svoje srce pred Bogom moleÊi Ga da spasi æivote mojih prijatelja. Usred toguæasa osjetio sam nazoËnost naπega Gospodina punog ljubavi. Moja vjera bila jeobnovljena kad sam shvatio da Bog joπ uvijek odgovara na molitve. Æivjeti æivo-tom molitve pomaæe nam da ojaËamo u Kristu. Naπa snaga da pobijedimo So-tonu leæi u æivotu molitve.

ODGOVORITE1. U ovo doba munjevitih razmjena poruka, kako moæemo imati snaæan molitveni

æivot?2. Kako pokazujemo duhovnu zrelost kad je odgovor na naπe molitve ne ili

Ëekaj?

Chevaughn Jace Nicholas, St. John’s, Antigua, Zapadnoindijsko otoËje

“Sve svoje planove stavljam pred Tvoje noge.”

44


RAZORUÆATI SILE TAME

DOKAZKoloπanima 2,10; Efeæanima 6,12.13.18

Najvaænije πto Bog ima na umu za nas jest naπa vjeËna sreÊa. Kad proma-tramo uæasne posljedice terorizma, tsunamija u Japanu, ratova, gladi i siroma-πtva u svijetu, moæemo se zapitati zaπto bi Bog pun ljubavi dopustio da se takoneπto dogaa. Mi trebamo odagnati misao da je Boæja volja da nam se dogaajunesreÊe.

Hajde da analiziramo tekst u Efeæanima 6,12 da bismo razumjeli zaπto je topogreπno i vrlo razarajuÊe miπljenje.

“Naπa borba.” GrËka rijeË koja se ovdje koristi, pale, oznaËava “hrvanje”, azatim borbu, tuËnjavu ili bitku. Taj duhovni rat predstavlja neprekidnu borbukoju krπÊani vode. Naπ glavni sukob nije s ljudima, veÊ s nevidljivim duhovimapakosti koji nas nastoje uniπtiti.

“U nebeskim prostorima.” Nebesa se ovdje spominju “da bi oznaËila nad-moÊnost njihove sile [zlih anela] u odnosu na naπu.” (Jameison, R. i drugi,Commentary Critical and Explanatory on the Whole Bible, 1997.)

KrπÊani su pozvani da se bore upravo s takvim duhovima i svim njihovimzloÊudnim djelovanjem.

Danas u svijetu ima mnogo boli i patnje, ali je od iznimne vaænosti darazumijemo i prepoznamo Boæje djelovanje usred svih tih nesreÊa. Kad se su-oËavamo s tragedijom, moæda neÊemo moÊi sagledati Boæju promisao. Ipak, BogÊe sve izvesti na dobro ako Mu mi to dopustimo.

Nemojte ni na trenutak pomisliti da Bog nije prisutan, da ne osjeÊa naπu bol,da ne radi na tome da nam podari mir, ili da izvuËe ono najbolje iz neËega loπeg(Ivan 16,33). On æeli da mi doæivimo ispunjenje i zadovoljstvo u ovom æivotu, aliga viπe zanima naπe vjeËno dobro, a ne prolazno i povrπno zadovoljstvo kojenudi ovaj svijet.

Da bismo pobijedili grijeh i zlo, prvo moramo obuÊi Boæju “bojnu opremu”(Efeæanima 6,11-13), i potËiniti se Njemu. Ako ne obuËemo taj oklop, mi seborimo u svojoj sili. Moramo biti ustrajni u molitvi i traæiti Boæju volju. Jedinotako Êe se dogaati moÊne stvari. “Poglavarstva i Vlasti” ovog svijeta se neÊeodræati. Pozivanjem na Isusovo ime i Njegovom silom u nama mi moæemo skrπitisve kletve i zadobiti pobjedu.

ODGOVORITE1. Mogu li vas stiÊi zle kletve Ëak i ako ne vjerujete u njih? Objasnite svoj

odgovor.2. Koliko “dobar” netko mora biti da bi bio spaπen od loπih stvari?

Chevaughn Jace Nicholas, St. John’s, Antigua, Kanada

45


NACIJEPITI SE NA KRISTA

PRIMJENARimljanima 6,4-10; GalaÊanima 4,4

Cijepljenje je proces spajanja dvije razliËite biljke koje pripadaju istoj vrsti,Ëime one postaju jedno. Jedna od njih sluæi kao korijenski sustav nove biljke.To je podloga. Druga biljka osigurava stabljiku ili granu koja se priËvrπÊuje zapodlogu. To se zove cijep. (Ningthoujam Sandhyarani, Grafting Plants: How toGraft a Plant, www.buzzle.com)

Nova biljka je kombinacija tih dvaju dijelova. Ona je ukorijenjena u zemljii prima hranu od jedne biljke, ali donosi rod druge. Mi moæemo doæivjeti tu vrstupovezanosti s Kristom. Kako se to moæe ostvariti?

Poveæite se s “podlogom”. Mnoge biljke ne proizvode kvalitetno sjemekoje ima sposobnost donijeti novi rod. Druge imaju poteπkoÊa da razviju snaæankorijenski sustav u odreenim podnebljima. SliËno tome, kao posljedica grijeha,mi viπe ne moæemo odraæavati Kristov karakter (GalaÊanima 5,22.23). Prematome, naπ nebeski VoÊar proizvodi nove, zdrave krπÊanske biljke koristeÊi “pod-logu” koja se veÊ pokazala uspjeπnom — Isusa Krista. Bog je poslao svojegaSina da bi nas mogao otkupiti i da bismo bili usvojeni kao sinovi (GalaÊanima4,4). Taj proces otkupljenja sliËan je cijepljenju na Krista.

Dopustite Bogu da otpoËne proces iscjeljenja. Cijepljenje postajeuspjeπno kad se cijep potpuno sjedini s podlogom i kad oæiljak na mjestuspajanja viπe nije vidljiv. Taj proces zahtijeva vrijeme i posebnu njegu od stranevoÊara kako bi se postiglo da nova grana poËne primati hranu preko korijena.Kad se spojimo s Kristom, Bog nas njeguje na poseban naËin sve dok ne poËne-mo cvjetati. On zatim nastavlja poticati proces iscjeljenja Ëak i kad se potpunoukljuËimo u Kristov æivot.

Osigurajte svoj opstanak. Mladica koju voÊari koriste za cijepljenje trebabiti u stanju mirovanja da bi mogla opstati. Ona sama ne moæe donijeti rod iprvo mora biti povezana s podlogom da bi dobila vodu i hranjive tvari potrebneza njezin opstanak. Naπ opstanak kao krπÊana zajamËen je jedino ako prihva-timo ono πto je Krist uËinio za nas svojom smrÊu i uskrsnuÊem (Rimljanima6,4-10). Kad æivimo samo od hrane koju nam On daje, naπ opstanak je siguran.

ODGOVORITE1. Kakva je razlika izmeu naËina æivljenja odvojenog od Boga i onog koji je

povezan s Njim?2. Moæe li veza koja je jednom uspostavljena s Bogom odræati krπÊanina

povezanim i u godinama koje slijede? Objasnite svoj odgovor.

Nickeza Jones-Wilson, St. John’s, Montserrat, Zapadnoindijsko otoËje

46

»etvrtak, 1. studenoga

KAD SAM BILA DIJETE

MI©LJENJERimljanima 8,38.39

Kao dijete imala sam problem sa sisanjem palca. Moji roditelji su pokuπalisve da bi me odviknuli od toga. Imali su mnoπtvo metoda, ali niπta nije djelovalo.Ne sjeÊam se πto me je navelo da konaËno prestanem s tim. Moæda sam jedno-stavno odrasla.

Faze naπeg odrastanja opisane su u 1. KorinÊanima 13,11. Postoji vrijemekad govorimo, razmiπljamo i razumijevamo stvari kao djeca. Meutim, dolazitrenutak kad mi, kao Boæja djeca, moramo odrasti. Aktivno odbacivanje dje-tinjastog ponaπanja nije jednostavna zadaÊa, ali Bog nam daje snagu da rastemou Njemu. Djeca ne znaju πto je za njih najbolje. Ona trebaju biti nauËena iohrabrena da obave svoje zadatke i da se pristojno ponaπaju. Meutim, zrelikrπÊani svakodnevno traæe Boæje lice. Oni shvaÊaju da odnos s Bogom moæenapredovati jedino zahvaljujuÊi komunikaciji i povjerenju u Njega.

Ponekad nas obuzme bijes, iako bismo trebali biti zreli u Kristu. Zamisliteda vidite dvoje odraslih u prodavaonici i da jedno od njih govori drugom damoæda ne bi trebali kupiti odreenu stvar. ZvuËi li vam to nestvarno? Ipak, kaoljudska biÊa mi se tako ponaπamo svakog dana. Mi se gnjevimo na svojegaStvoritelja. Kad nam u æivotu postane teπko, mi odbijamo Ëitati Njegovu RijeË iliËak razgovarati s Njim. Umjesto da se u svojim poteπkoÊama trudimo da Gabolje razumijemo, mi se Ëesto joπ viπe zatvaramo.

Bog se ne sluæi varkama i smicalicama da bi privukao naπu pozornost, veÊsamo bezuvjetnom ljubavlju. Imamo obeÊanje u Rimljanima 8,39 da nas niπta nemoæe odvojiti od Boæje ljubavi. Mi smo skloni mjeriti ljubav time dokle je netkospreman iÊi. Naπa pozornost je zadobivena kad primamo poklone, cvijeÊe, vrsneËokoladice ili obroke hrane. Zamislite kako Stvoritelj cijelog svemira dolaziumrijeti da bi otkupio naπe grijehe. Zar to ne bi trebalo biti dovoljno da privuËenaπu pozornost? Zar nas to ne bi trebalo navesti da Ga poæelimo bolje upoznati?

ODGOVORITE1. Kad ste se posljednji put razbjesnjeli? Moæete li se sjetiti nekog trenutka u

skorije vrijeme kad ste pomislili da Bog nije na vaπoj strani? Kako ste seosjeÊali kad ste shvatili da se On bori za vas?

2. Na koji naËin ste zaostajali u svom rastu s Bogom? Postoje li neki koracikoje moæete poduzeti da biste Mu se pribliæili?

Scherilyn Makombe, Indianapolis, Indiana, SAD

Ponekad nas obuzme bijes.

47

Petak, 2. studenoga

BORBA ZA RAST

ISTRAÆIVANJEEfeæanima 6,10-18

ZAKLJU»AKU svojoj beskrajnoj mudrosti Bog je osmislio da stvorena biÊa zapoËnu svoj

æivotni krug kao mala, da zatim rastu, sazrijevaju, donose rod i ispune svrhusvog postojanja. Isto je i s naπim duhovnim putovanjem. Kad prihvatimo Kristakao svog Spasitelja, raamo se u novom odnosu s Njim kroz Njegovu ærtvu nakriæu. Od tog trenutka On nas privlaËi k sebi da bi iπao s nama i usmjeravao nasdok uzrastamo do sliËnosti s Njim. Iako Êe Sotona pokuπati zaustaviti taj rastili potpuno uniπtiti taj odnos, mi imamo nadu u Kristovu pobjedu nad grijehomi smrÊu. Ta pobjeda moæe biti naπa svakog dana.

RAZMOTRITEu Sjetite se trenutka svog duhovnog roenja. Kako ste se tada osjeÊali i πto ste

oËekivali od vaπeg odnosa s Kristom? Koliko su se ta oËekivanja ostvarila?u Napravite kolaæ koji pokazuje vaπu borbu protiv Sotoninih svakodnevnih

napada. Koristite Ëasopise, slike i drugu grau za tu svoju ilustraciju.u ProËitajte Efeæanima 6,10-18. Razgovarajte s nekim prijateljem kako na

praktiËan naËin moæete nositi Boæje oruæje.u Pripremite zdrav obrok sa svojim prijateljima. Razgovarajte kako se zdrava

hrana moæe usporediti sa zdravom duhovnom prehranom. Razmotrite i kakomoæete “pripremiti” i “jesti” duhovnu zdravu hranu, i dobrobiti koju uæivatekad vam to postane svakodnevna navika.

u Molite se po petnaest minuta tri puta dnevno tijekom jednog tjedna. Ocije-nite svoje iskustvo i opiπite utjecaj koji je to imalo na vaπ duhovni rast.

u Napravite predstavu o jednom danu u æivotu krπÊanina koji donosi rod.Razmislite kako bi ta predstava mogla postati stvarnost.

u Napiπite krasopisom na ukrasnom papiru sljedeÊi navod iz knjige Put Kri-stu, str. 60: “Posvetite se Bogu ujutro i neka vam to bude prvi posao. Molitese: ‘Uzmi me, o Gospodine, da potpuno budem Tvoj! Sve svoje planove stav-ljam pred Tvoje noge. Upotrijebi me danas u svojoj sluæbi.’” Uramite ga iobjesite negdje gdje Êete ga Ëesto viati.

POVEÆITEEllen G. White, Put Kristu, Zagreb 2010., “Rast u Kristu,” str. 57—65.Seventh-day Adventists Believe, 2. izd., “Growing in Christ,” str. 149—162.Biblical Research Institute, “Fundamental Beliefs, No. 11 — Growing In

Christ”, www.adventist.org/beliefs/fundamantal/index.html.

Sandra Araújo-Delgado, Apison, Tennessee, SAD

48

Pouka 63. do 9. studenoga 2012.

Pobjeda nad zlim silama

“Ali u svemu ovom sjajno pobjeujemo po onomekoji nas je ljubio.” (Rimljanima 8,37)

49

Subota, 3. studenoga

SILA I VLAST KOJE POBJE–UJU

UVODLuka 9,1

“Danas su, po mojoj naredbi, Sjedinjene AmeriËke Dræave izvele borbenuoperaciju u kojoj je ... ubijen Osama bin Laden i preuzeto njegovo tijelo,” obja-vio je predsjednik Obama 2. svibnja 2011. godine. (Tuscolatoday.com, “U.S. for-ces kill Osama bin Laden”)

Jednu takvu naredbu moæe dati samo netko tko ima moÊ i vlast. Rimskikapetan Ëiji je sluga bio bolestan nije smatrao sebe dostojnim da Isus ue unjegov dom. On je prepoznao da je Isus »ovjek koji ima vlast: “Jer i ja, koji sampodloænik, imam pod sobom vojnike”, rekao je.

Isus je, u svojoj sili i vlasti, uputio kapetana: “Idi! Neka ti bude kako sivjerovao!” (Matej 8,13), i istog trenutka je kapetanov sluga bio izlijeËen.

Isus daje tu istu moÊ i vlast onima koji se potËine Njemu. Pobjeda nadgrijehom moguÊa je jedino u Isusu! Mnogi krπÊani se pozivaju na obeÊanjezapisano u Jakovu 4,7 koje kaæe: “Oduprite se avlu, pa Êe pobjeÊi od vas”,zaboravljajuÊi da je to moguÊe jedino ako se prvo potËinimo Bogu. Na poËetkutog retka nalazi se ono πto nam daje moÊ da se odupremo avlovim zlimplanovima. “Jednom pozva k sebi Dvanaestoricu i dade im moÊ i vlast nad svimzlim duhovima i da lijeËe bolesne.” (Luka 9,1) Sila (dynamin, “duhovna sposob-nost”) i vlast (exousian, “pravo primjenjivanja sile”) nad demonskim kraljev-stvom i kraljevstvom tjelesnih bolesti dane su onima koji slijede Isusa. (JohnF. Walvoord, Roy B. Zuck i Dallas Theological Seminary, The Bible KnowledgeCommentary: An Exposition of the Scriptures, 1983., Luka 9,1-6)

Samima nam je nemoguÊe slijediti Boga jer je ljudsko srce u neprijateljstvus Njim. Prema tome, mi trebamo biti u Isusu, hodajuÊi s Njim svakodnevno,umiruÊi sebi i dopuπtajuÊi Njegovoj sili da pobijedi kuπnje koje neprijatelj ne-prekidno stavlja pred nas.

Jeste li se spremni potËiniti Bogu i dopustiti Njegovoj sili da vas oslobodiokova grijeha?

Juan A. Cabrera, Berrien Springs, Michigan, SAD

Samima nam je nemoguÊe slijediti Boga.

50

Nedjelja, 4. studenoga

PRIKRIVENI BLAGOSLOV

DOKAZDjela 19,11-20

Tipka za odlaganje buenja moæe biti pravo prokletstvo. Ako je pritisnete,moæete propustiti ispit ili pretrpjeti grdnju od πefa. Uvjeren sam da je onaizmiπljena da bi potaknula odugovlaËenje. Meutim, ako podesite svoju budilicuda vas probudi dosta ranije, tako da moæete dopustiti sebi da joπ maloprodrijemate a da ipak ustanete na vrijeme, onda to moæe biti blagoslov. Najboljisavjet: UopÊe je ne koristite!

Za Hebreje u Izraelu bilo je normalno da se upuπtaju u vraËanje (Matej12,27). Pavao se protivio takvim obiËajima. Kamo god je putovao, birao je Boæjiput, a ne vraËanje. U Efezu “Bog je tako neobiËna Ëudesa Ëinio preko Pavlovihruku ... pa su ih bolesti ostavljale a zli duhovi izlazili iz njih” (Djela 19,11.12).Bio je tako pun dara za Ëinjenje Ëuda da su ga Æidovi koji su se bavili vraËanjemnastojali oponaπati. Sedmorica sinova Skeve, æidovskog velikog sveÊenika,pokuπali su koristiti Isusovo ime da bi istjerali zlog duha (14. redak). Bili suneuspjeπni i duh ih je napao i ostavio gole i izranjavane. Vijest o tome brzo seproπirila po cijelom kraju i bio je to nepobitan dokaz da je Isus nadmoÊan uodnosu na sve druge “bogove”. Kao rezultat toga, oni koji su se bavili vraËanjembacili su svoje skupe priruËnike u vatru. “Tako se rijeË Gospodnja silno nasta-vila πiriti i pokazivati svoju snagu” (20. redak).

Ova uzbudljiva priËa svjedoËi o pobjedi nad zlom te kako se prokletstvomoæe pretvoriti u blagoslov. “On je osujetio Sotonino potkopavanje Isusove silei naveo Ëak i demone da unapreuju Boæje kraljevstvo u neznaboæaËkom svije-tu.” (Kistemaker J. Simon, New Testament Commentary, vol. 5, 1990., str. 689)

GrËka rijeË za demona je daimôn, πto znaËi “neËisti duh.” Danas bi mnogoprikladniji opis bio “razonoda ili odvraÊanje pozornosti”, a moæe se javiti uobliku interneta, mobilnog telefona i facebooka. Sve ono πto zauzima Boæjemjesto moæe se smatrati demonom u naπem æivotu. Kad smo veÊ neprekidnobombardirani tehnologijom, zaπto ne bismo uzvratili avoljim napadima takoπto Êemo svoje poruke na twitteru pretvoriti u svjedoËenje o Boæjoj ljubavi? ZloneÊe pobijediti! Kriæ moæemo ovako definirati: Krist nas je otkupio i to poni-πtava Sotonine planove. On slama sve Sotonine napade zahvaljujuÊi Boæjoj lju-bavi prema nama! Pretvorite zlo u dobro. Ne pritiskajte tipku za odlaganje buenja!

ODGOVORITE1. KrπÊani se svakodnevno suoËavaju s iskuπenjima i ometanjem. Koji su

praktiËni naËini za borbu protiv “demona” u vaπem æivotu?2. Kako brzi napredak tehnologije moæete upotrijebiti za πirenje Evanelja?

Iccarus D. Broach, Burtonsville, Maryland, SAD

51

Ponedjeljak, 5. studenoga

POBJEDA MOÆE BITI NA©A

LOGOSRimljanima 8,37; 2. KorinÊanima 10,4; Efeæanima 6,10-18; 1. Petrova 5,8;

Otkrivenje 12

Pravi rat (Efeæanima 6,10-18)Ako vjerujemo Bibliji, moramo vjerovati i njezinom dosljednom svjedoËenju

o stvarnosti duhovne naravi ovog svijeta. Dobri i zli aneli, ili duhovi, prisutnisu i aktivni na Zemlji (Hebrejima 1,14; Efeæanima 6,12). Iako su uglavnom ne-vidljivi (2. Kraljevima 6,16-17), oni imaju moÊ da znaËajno utjeËu na materijalnisvijet (2. Kraljevima 19,35; Otkrivenje 16,13-14). Nakon πto je izgubio rat naNebu (Otkrivenje 12,7-9), i nakon πto mu je “æenin rod” ili Potomak stao naglavu (Postanak 3,15), Sotonino opasno “neprijateljstvo” sada je usmjereno protivostalog æeninog “potomstva” (Otkrivenje 12,17). Biblija izvjeπtava o æestokomduhovnom ratu s kojim su se suoËili Isus i apostoli — i prikriveno i otvoreno(Matej 16,21-23; Djela 13,6-12; 1. Petrova 5,8).

Koliko Êe se æeπÊe voditi taj rat kad Sotona postane “svjestan da ima joπsamo malo vremena” (Otkrivenje 12,12)? Vjernici crkve su, zajedno i pojedinaËno,predmet neprekidnih, lukavo osmiπljenih napada. “Ali u svemu ovom sjajnopobjeujemo po onome koji nas je ljubio.” (Rimljanima 8,37)

Sotonino djelovanje i metode (Matej 16,21-23; Ivan 13,27; 2.Timoteju 2,26)

Iako se razmeÊe slobodom (Postanak 3,1.5), Sotonina prava æelja je da nasnadzire kako bismo ispunili njegovu volju (2. Timoteju 2,26). On to Ëini na dvanaËina: demonskim prijedlozima i demonskom opsjednutoπÊu.

U Mateju 16,21-23, Isus govori uËenicima o svom stradanju i smrti. Petar Gaukorava zbog toga rekavπi da Mu se to nikad neÊe dogoditi. Isus tada kaæePetru: “Sotono, idi mi s oËiju!” Nekoliko trenutaka prije toga Isus je potvrdio daje Petar primio nebesku objavu (redak 17), i stoga je malo vjerojatno da je onu tom trenutku bio opsjednut demonima. Ne, Petar je bio ærtva demonskihprijedloga.

Kao πto je uËinio s Evom, Sotona je predloæio odreenu misao i Petar jeprihvatio i tako ispunio volju avla. Na prvi pogled demonski prijedlozi ne iz-gledaju tako zastraπujuÊe kao opsjednutost demonima. Meutim, sa svakimdemonskim prijedlogom koji prihvatimo, postajemo sve viπe pod nadzorom de-mona i manje sposobni upotrijebiti svoju volju protiv njegovih prijedloga. Po-stajemo robovi i mogu nas opsjednuti demoni (Rimljanima 6,16).

Novi zavjet sadræi mnogo primjera takve opsjednutosti. U veÊini sluËajeva neznamo mnogo o æivotu tih pojedinaca prije nego πto su postali opsjednuti.Poznata iznimka je Juda, za koga je Ivan rekao: “... koji je dræao kesu i krao πtose u nju stavljalo” (Ivan 12,6). Juda je viπe puta prihvatio demonski prijedlog

52

koji ga je pripremio za to da prihvati joπ gori prijedlog i izda Isusa (Ivan 13,2).KonaËno, postavπi Sotonin rob, postao je podloæan demonskoj vlasti i “odmahue u ovoga sotona” (Ivan 13,27).

Oruæje naπeg ratovanja (Matej 12,28; Ivan 8,31.32; 1. Ivanova 5,4)Kako moæemo izbjeÊi da postanemo zarobljenici demonskih sila? Prvo,

moramo imati vjere u Isusa i Njegovu rijeË (1. Ivanova 5,4). Vjera je πtit koji nasËuva da ne prihvatimo avolje predloge (Efeæanima 6,16).

Isus nam obeÊava da Êemo — ËitajuÊi, prouËavajuÊi i razmiπljajuÊi o RijeËi— doznati πto je istina. To Êe nas zaπtititi da ne budemo zarobljeni od demon-skih sila. Da je Petar prouËavao i sluπao Isusove rijeËi, saznao bi istinu o naraviKristovog poslanja i mogao bi odbaciti Sotonine prijedloge.

Da bismo ostvarili pobjedu nad zlim silama, moramo biti ispunjeni SvetimDuhom. Isus je rekao da On izgoni avole “uz pomoÊ Duha Boæjeg” (Matej12,28). Tim istim Duhom i mi moæemo izvojevati pobjedu. Njegov plod je vjera(GalaÊanima 5,22), On nas vodi istini (Ivan 16,13), i On Êe nas podsjetiti naIsusove istinite rijeËi (Ivan 14,26). Prema tome, On je uËinkovito sredstvo kojeÊe nas zaπtititi protiv laæljivih prijedloga neprijatelja.

ODGOVORITE1. Koje demonske prijedloge ja obiËno prihvaÊam? Koji me biblijski redci mogu

zaπtititi od toga u buduÊnosti? ©to predstavlja dobar plan djelovanja kad sesuoËim s demonskim prijedlogom?

2. Kako mogu ostati ispunjen Duhom (Luka 11,13; Ivan 14,26; Djela 5,32;GalaÊanima 314)?

Ean Nugent, Bowie, Maryland, SAD

Demonski prijedlozi ne izgledaju tako zastraπujuÊe kao opsjednutostdemonima.

53

Utorak, 6. novembar

POBJEDA NAD SOTONINIM PLANOVIMA

SVJEDO»ANSTVOEfeæanima 6,11

“On [Sotona] Êe postavljati zamke pred one koji tvrde da dræe Boæje zapovije-di i koji su skoro na ulazu u nebeski Kanaan. On Êe koristiti svoju moÊ dokrajnjih granica kako bi zarobio duπe i uhvatio narod koji tvrdi da je Boæji uonome u Ëemu je najslabiji.” (Ellen G. White, The Adventist Home, str. 327)

Dobra vijest je da nas Bog nije stvorio tako da padnemo. Isus se suoËio snajveÊim kuπnjama i pobijedio. S Njim na naπoj strani moæemo pobijediti So-tonu. “Mi vidimo kako se Krist, Poglavar naπeg spasenja, susreÊe s knezomtame u otvorenoj borbi i kako bez iËije pomoÊi zadobiva pobjedu u naπu korist.Mi takoer doznajemo da su nam tom pobjedom otvorena vrata nade, izvorsnage, i da se kao vjerni vojnici moæemo izboriti u svojim bitkama protiv luka-vog neprijatelja i pobjeivati u Isusovo ime.” (Ellen G. White, That I May KnowHim, str. 192)

–avao neprekidno kuje planove kako da nas pobijedi, ali ako svakodnevnobudemo oblaËili sav Boæji oklop, avao Êe iznova i iznova trpjeti poraz. TakoÊemo jednog dana, u skoroj buduÊnosti, svi biti pobjednici u Isusovo ime iprimiti svoje slavne krune.

“Pribliæavamo se konaËnom sukobu, i ovo nije vrijeme za pravljenje kom-promisa, niti da prikrivamo na Ëijoj smo strani. U trenutku najæeπÊeg boja nekase nitko ne pokaæe kao izdajnik. Ovo nije vrijeme za predaju, polaganje oruæjai davanje prednosti u borbi Sotoni. Ako ne budete pazili i Ëuvali svoje haljineneokaljane svijetom, neÊete biti vjerni prema svom Voi. ... Obratite se drugomstraæaru, viËuÊi: ‘DoÊi Êe jutro, ali i noÊ.’ Nije vrijeme da popuπtamo u svojimnaporima, da budemo neosjetljivi i tromi, nije vrijeme da skrivamo svoju svjet-lost (da svijeÊu stavljamo pod posudu — Matej 5,15), da govorimo ugodne stvari,da propovijedamo prijevaru. Svaku sposobnost trebamo upotrijebiti u Boæjemdjelu. Trebamo ostati vjerni svjedoËeÊi za Boga i istinu.” (Ellen G. White, ChristTriumphant, str. 347)

ODGOVORITE1. Kako se osjeÊate zbog spoznaje da vas Sotona mrzi isto toliko koliko vas

Bog voli?2. Koliko puta ste se uspaniËili i propustili se osloniti na Boga kad sve nije iπlo

po planu ili kad ste se suoËili s izazovom? Koliko bi bilo drukËije da ste sejednostavno oslonili na Boga?

Viviene Greice Martinelli, Silver Spring, Maryland, SAD

Nije vrijeme za pravljenje kompromisa.

54

Srijeda, 7. studenoga

RAT DOBIVEN PRIJE NEGO ©TO JE I ZAPO»EO

PRIMJENAPostanak 3,15

Bog je za sve ljude naËinio plan kako da æive i zadobiju pobjedu nad zlimsilama. Predlaæemo vam nekoliko smjernica koje Êe vam pomoÊi da pobijedite.

1. korak: Slavite Boga! Ima mnogo razloga da slavimo Boga. Isus jepobijedio u ratu izmeu dobra i zla (Otkrivenje 20,10). Taj rat se zavrπio prijenego πto je uopÊe i zapoËeo. Bog je jedini dostojan slavljenja! (Otkrivenje 7,9.10)»ak i u mraËnim trenucima trebamo slaviti Boga (Job 1,21). Mi moæemo vidjetiNjegovu pobjedu u svom æivotu. Naπa slabost i ovisnost o Gospodinu Ëine dasvijetle Boæja milost i milosre (1. KorinÊanima 10,13).

2. korak: Zamiπljajte Njegovu i svoju pobjedu. Iako Bogu sigurno nitkonije potreban, On ima takvo preobilje ljubavi da nas je stvorio da budemo voljenii da volimo (Rimljanima 8,37). Zamislite kako Êe biti divno vaπe svjedoËenje oizbavljenju od zla. Zamiπljajte kuπaËev neuspjeh i radujte se pomisli o pobjedinad njegovim iskuπenjima.

3. korak: OËekujte zlo. Naæalost, zlo se krije iza svakog ugla. Sotona æelida se brinete na svakom koraku kako bi vas sprijeËio da svakodnevno uæivateu æivotu. On moæe upotrijebiti kuπnje koje izgledaju kao neπto dobro, ali za-pravo umanjuju jasnoÊu morala (Postanak 3,6). Ne razmiπljajte kako, kada i gdjeÊe vas zlo snaÊi, ali ne budite ni iznenaeni kad se to pojavi.

4. korak: Upoznajte sebe. –avao ima jednu prednost: on poznaje naπekuπnje. Ali i mi smo u prednosti: i mi znamo svoje kuπnje. Mi imamo prilikuizbjeÊi zlo (Izreke 4,14.15). Kad smo najjaËi, trebamo poduzeti mjere oprezakako bismo sprijeËili pad u trenucima najveÊe slabosti. Kakvi god da su naπigrijesi, naËinimo plan kako da zaobiemo loπe navike i primijenimo metodeizbjegavanja onoga πto nas dovodi u kuπnju.

5. korak: Upoznajte RijeË. S obzirom da znamo s kakvim se vrstamabitaka susreÊemo, moæemo se naoruæati Boæjom rijeËju. Zalijepite navode izPisma svagdje po svom domu. NauËite ih napamet. U vrijeme nevolje recitirajteih u sebi ili glasno kao πto je Isus Ëinio (Matej 4,7).

6. korak: Slavite Boga! U svemu kroz πto prolazimo u trenucima kadagrijeπimo i padamo, postoji neπto πto se ne mijenja — Boæja ljubav. Stoga odaj-mo Mu slavu i hvalu (Psalam 96,8). Njegova pobjeda je zajamËena. Pridruæite sei sudjelujte u njoj.

ODGOVORITE1. »emu me svakodnevne æivotne nevolje mogu nauËiti o Bogu?2. Kako mogu znati kad sam na provjeri ili kuπnji?

Neil Braithwaite, Washington, District of Columbia, SAD

55


POBJEDA JE STVAR IZBORA

MI©LJENJERimljanima 8,28-39

Naπ æivotni stil rezultat je naπih odluka. To su prilike koje nas mogu pribli-æiti naπem Stvoritelju i Spasitelju i — pobjedi. Ali to se ne dogaa tek tako.Moramo to unaprijed predvidjeti, svjesno planirati i pripremiti se.

Kad ljudi govore o svladavanju kuπnji, oni stavljaju preveliki naglasak naono πto ne treba Ëiniti. To moæe navesti pojedince da Ëine ono πto je ispravnosamo povremeno, zato πto ih potiËe neπto negativno, poput krivnje ili straha.Nasuprot tome, trebamo biti potaknuti neËim pozitivnim. Trebali bismo odluËitibiti pobjednici zato πto volimo Isusa, a ne zato πto ne æelimo biti osueni.

Na jednom predavanju o naËinu odgajanja tijekom ranog djetinjstva, mojprofesor s koledæa rekao nam je da bi, umjesto da se djetetu govori πto da neradi, trebalo reÊi upravo πto da uradi. Umjesto da kaæete: “Ne viËi,” recite djete-tu: “Molim te, govori tiπe.”

Moæda je joπ vaæniji onaj primjer kad nekome tko æeli smrπavjeti govorimoda ne jede slatkiπe. Ta osoba Êe postati opsjednuta time da ne treba jesti slat-kiπe. Postat Êe frustrirana jer, neizbjeæno, jedino o Ëemu Êe razmiπljati bit Êe —slatkiπi! Bolji pristup bio bi reÊi toj osobi da jede viπe voÊa i povrÊa. To bi jojpruæilo zdrav izbor i potaklo je da krene. Ako to stavimo u krπÊanski kontekst,naπe misli bi trebale biti usmjerene na Isusa i na to da Ëinimo ono πto se Njemudopada, umjesto da budemo opsjednuti kuπnjama i neuspjesima.

Kuπnje su posvuda, Ëak i ako to nije uvijek tako oËito i ozbiljno. RazmiπljajuÊio svakoj odluci koju donesemo, moæemo se upitati da li nas ona dovodi bliæeBogu ili nas udaljava od Njega. Usrdnim molitvama, svakodnevnim prouËava-njem Njegove rijeËi i dopuπtanjem Njemu da upravlja naπim æivotom moæemosteÊi mudrost i disciplinu koje Êe nam pomoÊi da budemo uspjeπni u svlada-vanju svojih kuπnji — jedino πto je potrebno jest da to svjesno odluËimo.

Isus je uvijek s nama kad izazovi, dvojbe ili razoËaranja naiu na nas. Niπtanas ne moæe odvojiti od Boæje ljubavi (Rimljanima 8,28-39). »vrsto se dræitesvog Spasitelja punog ljubavi i On Êe uËiniti da budete pobjednici. IzaberiteNjega joπ danas — u svemu!

ODGOVORITE1. ©to veÊ sada Ëinite πto pokazuje da vam je Isus Krist na prvom mjestu?2. Navedite neke primjere koji vam mogu pomoÊi da pobijedite kuπnje.3. Kako moæete dosljedno birati Isusa dok obavljate svoje svakodnevne zadaÊe?

Lilian Lima, Silver Spring, Maryland, SAD

Mi trebamo biti potaknuti neËim pozitivnim.

56

Petak, 9. studenoga

OBE∆ANJE O POBJEDI

ISTRAÆIVANJE1. KorinÊanima 15,55-57

ZAKLJU»AKKrπÊanski naËin æivljenja ima mnoge praktiËne prednosti. Meutim, moramo

uvijek imati na umu da krπÊanstvo ima perspektivu s “drugog svijeta”. KaokrπÊani mi znamo da iza materijalnog svijeta postoji joπ jedna dimenzijastvarnosti. Kako moæemo biti zahvalni za obeÊanja o pobjedi u obje dimenzije!Velika borba izmeu Krista i Sotone pomaæe nam da razumijemo svoju ulogu uobje dimenzije. KrπÊanstvo nas ne prepuπta Sotoninom nemilosrdnom napadu,jer u Kristu imamo obeÊanje o pobjedi.

RAZMOTRITEu Pjevajte himnu “Bori se u borbi vjere” (KrπÊanske himne, br. 298). Zatim

razmislite o tome kako se rijeËi te himne odnose na vaπ æivot. Primjerice,na koji naËin je Krist bio vaπ voa u “dobroj borbi” protiv grijeha?

u Oblikujte neki predmet od kovine, drveta, gline ili papira, koji za vas znaËipobjedu nad zlom koju imamo u Kristu. Kako biste nazvali taj uradak izaπto?

u Potraæite rijeË pobjeda (engl. victory) u biblijskoj konkordanciji (dostupnona www.Biblija.hr). Kakav je kontekst svakog retka? Poredajte retke kojepronaete prema vaænosti za vaπ odnos s Kristom.

u Proπetajte se nekim lijepim mjestom u prirodi i fotografirajte ono πto vaspodsjeÊa na nadu koju imamo u Kristu. Kakav biste naziv dali svakoj tojfotografiji?

u Postavite neπto na twitter ili facebook o nekoj nedavnoj pobjedi koju vam jeKrist pomogao da ostvarite.

u Razmiπljajte o vremenu u svom æivotu kad vam je Bog dao pobjedu nadnekim konkretnim grijehom ili problemom. Zatim razmislite o situaciji ilinavici za koju vam je trenutno potrebna pomoÊ i traæite od Boga da vampomogne da je svladate.

POVEÆITEHebrejima 11; 1. Ivanova 3,8.9Put Kristu, str. 85—91.; Misli s gore blagoslova, Zagreb 1983., str. 174—178.

E. R. Woerkom, Brooklyn, New York, SAD

57


“Naoruæavanje” za pobjedu

“Zato uzmite i na se stavite bojnu opremu Boæju da semognete oduprijeti u zli dan i, kad sve nadvladate,

odræati se!” (Efeæanima 6,13)

58


BOÆJI OKLOP: NA©A JEDINA NADA

UVODEfeæanima 6,10-18

IstraæivaËi su testirali skupinu Ëetverogodiπnjaka. Djeca su bila ostavljena usobi s kolaËima, keksom i slanim grickalicama. Jedan od istraæivaËa rekao imje da Êe, ako se uspiju uzdræati dok se on ne vrati, dobiti dvije poslasticeumjesto jedne. Djeca su imala moguÊnost i da pozvone na zvonce dok je odraslibio odsutan. Tada bi se istraæivaË vratio i djeca su mogla pojesti jedan slatkiπ,ali ne i drugi. Zatim je ocjenjivano imaju li nisku, prosjeËnu ili visoku sposob-nost uzdræavanja, ovisno o tome koliko su dugo mogla Ëekati da bi pojela sla-tkiπ. (Jonah Lehrer, “Don’t! The secret of self-control”, The New Yorker, 18.svibnja 2009. www.newyorker.com)

Mi smo kao krπÊani svakodnevno okruæeni kuπnjama, ali moæemo crpstisnagu iz zamisli koja se nalazi u pozadini ovog eksperimenta. Ako su djecamogla imati strpljivost da priËekaju, vjerujuÊi da Êe na kraju kao nagradu dobitineπto bolje, onda i mi kao krπÊani moramo biti strpljivi, jer nas oËekuje mnogoveÊa nagrada — vjeËni æivot.

U ovom eksperimentu su se djeca koja su Ëekala na svoju nagradu uzdræa-vala da ne podlegnu trenutnoj kuπnji tako πto su si odvraÊala pozornost naneπto drugo, ali mi kao krπÊani imamo joπ bolju metodu za odolijevanje kuπnji.Naπa jedina nada u spasenje nalazi se u noπenju sveg Boæjeg oklopa. Kako tomoæemo uËiniti? Bit Êe to borba. Danas ima grijeha viπe nego ikada ranije.Sotona odapinje tako mnogo razliËitih strijela (Efeæanima 6,16). Paæljivim Ëita-njem teksta u Efeæanima 6,10-18 spoznajemo da nam je potreban svaki dioBoæjeg oklopa i da je molitva takoer od kljuËne vaænosti.

U pouci za ovaj tjedan raspravljat Êemo o tome kako da obuËemo Boæjioklop. Iako kuπnje povremeno izgledaju preteπke da bi im se odoljelo, mi imamomnogo dijelova opreme koji nam pomaæu u naπoj borbi. Nemojte odustati.Spasenje je ostvarivo. Svetost je dostiæna. Ostanite u utrci. Nastavite se boritis kuπnjom u Gospodnjoj sili, sve do onog slavnog dana kad Êe kuπnji doÊi kraj.

Melissa J. Peters, Bridgeport, Connecticut, SAD

Nemojte odustati. Spasenje je ostvarivo. Svetost je dostiæna.

59


JE LI TO MOGU∆E?

LOGOSEfeæanima 6,10-18

“Zar Êeπ iziÊi iz kuÊe bez odjeÊe?” — zadirkivala me je prijateljica. “Naravnoda ne”, odgovorila sam. “Za neke stvari uvijek ima vremena, koliko god da sipospan ili da kasniπ. Razmiπljaj o svom svakodnevnom molitvenom prouËavanjukao o oblaËenju. U koliko sati ustajeπ? Ustani petnaest minuta ranije. PoËni odtoga.” ZvuËi jednostavno, ali kako Ëitati knjigu koja je izgubila svoju privlaËnost?Svakodnevno prouËavanje nije samo stvar raspoloæenja. U suprotnom postajemopovremeni vjernici koji uranjaju u Boæju rijeË kad su oduπevljeni njome, aliudaljavaju se od Biblije kad im nije zabavna ili se ne uklapa u njihov dnevniraspored. PosveÊenost molitvenom prouËavanju, naprotiv, zahtjeva upravo to —posveÊenost. A posveÊenost neËemu isto je toliko vaæna kao i oduπevljenje.Promatrana na taj naËin, posveÊenost prouËavanju prije bi se mogla uporediti sposlovnim odijelom ili Ëak odorom, nego s leæernom odjeÊom. To ne smije bitineπto πto usput nabacite. Pavao u pojedinosti objaπnjava kakvu vrstu odjeÊetrebamo obuÊi. »itajte Efeæanima 6,11-13. S obzirom da smo svi razliËiti, oklopsvake osobe mora biti naËinjen po mjeri. SliËno tome, molitveno prouËavanje jeneπto duboko osobno. Svatko od nas mora razmotriti svoje vlastite slabosti,izazove s kojima se suoËava i uspjehe koje postiæe. Ako vas neki pisac posebnonadahnjuje, poËnite odatle. Ako glazba pokreÊe vaπu duπu, okruæite se njom.Naite naËina da se poveæete s Bogom i tako poËnite. Moæete dodati nove oblikeosobnog bogosluæja. Produæite vrijeme molitve i prouËavanja, razmiπljajte o Bo-æjoj rijeËi, molite se u Ëetiri sata ujutro, piπite poeziju ili ilustrirajte biblijskepriËe. Ali bez obzira koje odjevne predmete volite nositi, postoji nekoliko kljuË-nih elemenata koji su od bitne vaænosti.

Dobrom vojniku je potreban opasaË (Efeæanima 6,14)Borba je previπe teπka da biste dopustili sebi dodatni napor da dræite svoje

hlaËe. OpasaË πtiti maË i dræi vojniËko odijelo na mjestu. Ako se pokuπavamoprovuÊi s prijevarama i laæima, bez opasaËa istine naÊi Êemo se u prilici dauvijek moramo neπto izmiπljati uz stalni rizik da Êemo biti razotkriveni.

Oklop pravednosti (Efeæanima 6,15)SljedeÊe πto Pavao spominje je “oklop — pravednost”. Ovaj dio vojniËke

opreme πtiti grudni koπ. To πto smo dobri, pravedni i Ëestiti pomaæe nam daodræimo svoje srce u Ëistom stanju i πtiti nas od mnogih teπkih udaraca grijehai krivnje.

Dobar par obuÊe (Efeæanima 6,15)ObuÊa “Radosna vijest — mir” predstavlja joπ jedan prijeko potreban dio

60

vojniËke opreme. S Radosnom vijeπÊu — mirom urezanim u vaπ um moÊi Êeteupravljati svakom teπkom neprilikom u koju naiete.

Snaga πtita (Efeæanima 6,16)“©tit — vjera” jedina je utjeha kad naπa goruÊa pitanja jednostavno ne do-

bivaju nikakav odgovor. Moæemo se pouzdati u to da je Bog dobar i da Êe namotvoriti oËi kad bude pravi trenutak za to. Kako bismo bez te sigurnosti odoljeliSotoninim napadima?

Gdje vam je kaciga? (Efeæanima 6,17)SjeÊam se kako sam se kao djevojËica æalila zbog πtitnika za noge, laktove

i ruËne zglobove koje je moja majka traæila da nosim kad god sam vozila bicikl.Postupno je ukidala jedno po jedno — osim kacige. Zbog Ëega trpimo znoj na Ëe-lu i u kosi ispod kacige? Zbog toga πto su naπe lice i naπ mozak neπto najva-ænije. Mi vidimo, Ëujemo, osjeÊamo okus i komuniciramo svojim licem. Po licunas ljudi i prepoznaju. ZahvaljujuÊi umu, mi se razlikujemo od æivotinja. Umupravlja naπim karakterom. Jak udarac u glavu bio bi mnogo pogubniji negoudarac u ruku ili nogu. Bez nade u spasenje svaka nesreÊa, pogreπka i tragedijabila bi mnogo ozbiljnija, ali uz obeÊanje o vjeËnom æivotu mi znamo da Êe naπabît i karakter biti saËuvani, ma πto zadesilo naπe tijelo.

MaË je prijeko potreban (Efeæanima 6,17)Sve do ovog trenutka svi dijelovi naoruæanja sluæili su za samoobranu;

meutim, sada nas Pavao poziva da prijeemo u napad. MaË reæe, probada iubija. Zbog Ëega ga onda trebamo nositi? Boæja rijeË moæe “rasporiti” tamu kojaokruæuje hladno srce. Njegov Duh je ono πto moæe aktivno ukljuËiti druge. Kadje Isus otiπao u pustinju da bi bio kuπan, On je stupio u otvoreni sukob saSotonom, dok je sudbina svijeta ovisila o Njegovim pravilnim odgovorima. So-tona uæiva zadavati tu vrstu udaraca naπem biblijskom znanju. Ako smo ne-spremni, on nam moæe zadati udarac koji Êe uzdrmati naπu vjeru, moæda beznade za oporavak.

Kad je sastavio popis prijeko potrebnih dijelova opreme, Pavao zakljuËujesavjetujuÊi svoje Ëitatelje: “Sa svakovrsnom proπnjom i molitvom. Molite ujedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svakom ustrajnoπÊu isvakovrsnom molitvom za sve svete.” (Efeæanima 6,18) Ponavljanje istih rijeËinaglaπava njihovu vaænost. Moramo se moliti da bismo ostali budni i svjesniopasnosti koje okruæuju naπu duπu. Moramo se moliti za ljude oko nas da nioni ne bi zaboravili na hitnost kojom trebamo svakodnevno traæiti Krista. Mo-æemo postiÊi sve, ali samo kroz Njega koji nam daje snagu.

ODGOVORITE1. Zbog Ëega ne moæemo nositi samo neke dijelove bojne opreme?2. Zbog Ëega je maË, sredstvo napada, dodan spomenutom popisu?

Melissa Breetzke, Burtonsville, Maryland, SAD

61


BOÆE KOJI SI NA NEBU, PROBUDI NAS!

SVJEDO»ANSTVOMarko 13,33-37; 14,38; Efeæanima 6,18; Filipljanima 4,6

“Gledajte bure i oluje. Sotona utjeËe na ozraËje i on je truje, a mi ovisimoo Bogu za svoj æivot — sadaπnji i buduÊi. S obzirom na poloæaj u kome senalazimo, moramo biti potpuno budni, potpuno odani, potpuno obraÊeni, potpu-no posveÊeni Bogu. I pored toga mi izgledamo kao da smo paralizirani. Boæe kojisi na Nebu, probudi nas!

Oni koji se danas angaæiraju u Boæjem djelu suoËit Êe se s istim kuπnjamakakve je Pavao trpio u svom radu. Istim hvalisavim i obmanjujuÊim djelimaSotona Êe se truditi odvojiti izabrane od vjere. Iznosit Êe se teorije u vezi spitanjima kojima se nije mudro baviti. Sotona je lukavi radnik, on Êe unijetiprikrivene zablude kako bi pomraËio i zbunio um i iskorjenio doktrinu o spase-nju. Oni koji ne prihvaÊaju Boæju rijeË onako kako je zapisana, bit Êe uhvaÊeniu njegovu zamku.

Danas trebamo govoriti istinu s posveÊenom smjeloπÊu. SvjedoËanstvo danoprvoj crkvi preko Gospodnjeg glasnika isto je ono koje Njegov narod treba Ëutiu ovo vrijeme: ‘Ali ako bi vam tko — bili to mi, bio aneo s neba — navijestioEvanelje protivno onom koje smo vam navijestili, neka je proklet!’ (GalaÊanima1,8)” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 2, str. 52)

“Ako je Spasitelj ljudi u svojoj boæanskoj sili osjeÊao potrebu za molitvom,koliko viπe slabi, greπni smrtnici trebaju osjeÊati potrebu za molitvom — zausrdnom, stalnom molitvom?! Kad je bio u najstraπnijem kuπanju, Krist nijejeo. On se povjerio Bogu pa je ozbiljnom molitvom i savrπenim podvrgavanjemvolji svojega Oca iziπao kao pobjednik. Oni koji vjeruju u istinu za ove posljed-nje dane, trebaju viπe od svih ostalih krπÊana koji tvrde da to jesu, slijeditiveliki Primjer u molitvi.” (Ellen G. White, Counsels on Diet and Foods, str. 52,53)

ODGOVORITE1. Koje bi korjenite promjene nastale u naπem æivotu kad bismo ove opomene

i upozorenja uzeli ozbiljno?2. Na koji naËin moæemo prouËavanje Biblije uËiniti dijelom svojega æivota,

tako da moæemo otkriti lukave Sotonine prijevare?3. Je li molitva vaæan dio tvojega æivota? Kako je moæeπ uËiniti joπ viπe vaæni-

jom?

Joneen Wilson, Edinburg, Texas, SAD

62

Utorak, 13. studenoga

OPREMANJE ZA POBJEDU

DOKAZEfeæanima 6,13-18

Kao Boæje dijete, ti moraπ sâm izabrati nositi svaki dio borbene opreme.Pavlova oprema nastala je po uzoru na naoruæanje rimskog vojnika.

OpasaË ili pojas istine. Rimski vojnici su preko donjeg rublja nosilituniku do koljena. Zbog slobode pokreta oni su prema potrebi skraÊivali svojutuniku koristeÊi opasaË, koji je osim toga sluæio i kao dræaË za kratku sabljui bodeæ. Istina vam donosi slobodu (Ivan 8,32). Morate odluËiti saznati istinu,æivjeti po njoj i govoriti je ukoliko æelite ostati s Bogom (Psalam 15,1.2).

Oklop pravednosti. Ovaj dio oklopa Ëesto je bio naËinjen od metalnihprstenova meusobno povezanih koænim remenËiÊima. On se omotavao okotijela da bi πtitio æivotno vaæne organe. Vi ste pravedni samo zahvaljujuÊi Isusu,ali morate sami izabrati æivjeti po toj pravednosti. To je joπ neπto πto se oËekujeod vas da biste ostali s Bogom (Psalam 15,1.2).

ObuÊa Radosne vijesti. Rimski vojnici su nosili Ëizme koje su πtitilenjihove noge na kamenitom tlu, moæda Ëak i od metala koji se krhao tijekombitke. Dio vaπeg oklopa je spremnost da dopustite Bogu da vas upotrijebi kakobi i drugi Ëuli o Njemu (vidi Rimljanima 10,14.15).

©tit vjere. U bitci prsa o prsa vojnik je nosio mali pokretni πtit naËinjen oddebele koæe i uokviren drvetom ili kovinom. Njime je odvraÊao udarce maËa,koplja ili strijele. Kad vam Sotona prie s nekom pogreπnom miπlju ili kuπnjom,vaπa vjera u Boga i Njegova obeÊanja bit Êe vaπ πtit (1. Ivanova 5,4).

Kaciga spasenja. Udarac u glavu moæe biti sudbonosan, stoga je kaciga odæeljeza ili bronce s dugaËkim πtitnicima za obraze i πirokim πtitnikom za vratotraga bila od æivotne vaænosti. Spoznaja da ste spaπeni (1. Ivanova 5,13) raau vama povjerenje u Boga, tako da moæete hrabro iziÊi pred Njega traæeÊi pomoÊ(vidi Hebrejima 4,16), poËivajuÊi u sigurnosti da Êete dobiti pomoÊ.

MaË Boæji: Vojnikovo jedino oruæje za napad bili su kratki maË oπtar s objestrane i bodeæ koji je nosio za pojasom, a ponekad i koplje dugaËko metar iosamdeset centimetara; svim tim mogao se posluæiti ovisno o neprilici. Biblijaje vaπe oruæje za napad. ProuËavajte je svakog dana i kad god se suoËavate skuπnjom.

Bdjeti i moliti se: Iako nisu dio samog oklopa, ove aktivnosti su vaæne dabiste bili spremni i budni u svakom trenutku.

Sherry Manison, Smithsburg, Maryland, SAD

Biblija je vaπe oruæje za napad. ProuËavajte je svakog dana.

63


NE DOPUSTITE DA VA© OKLOP SKUPLJAPRA©INU

PRIMJENAPsalam 119,11; Luka 4,1-14

Oklop se tijekom povijesti koristio da bi zaπtitio vojnike u bitci. Vitezovi ukasnom srednjem vijeku koristili su odijelo od metala s uskim prorezom krozkoji je onaj tko ga je nosio mogao gledati. Vjerojatno je to ono πto veÊina naszamiπlja kad Ëita o duhovnom oklopu u Efeæanima 6,11-17. Za razliku odsrednjovjekovnih vitezova, krπÊanima je besplatno na raspolaganju sav Boæjioklop kupljen krvlju Isusa Krista. Sotona je kao lav koji riËe i neprekidno setrudi da nas proædre (1. Petrova 5,8). Stoga je od kljuËne vaænosti ne samo obuÊisav Boæji oklop, veÊ ga uvijek spremno upotrebljavati! Slijedite nekoliko praktiË-nih naËina na koje moæemo uspjeπno koristiti Boæje oruæje:

PrikljuËite se na Izvor sile. Isus nam je dao primjer u tome. “Ranoujutro, dok je joπ bio mrak, ustade, izie te ode na samotno mjesto, i tu jemolio.” (Marko 1,35) Ako je molitva bila toliko potrebna naπem Spasitelju dokse nalazio na Zemlji, koliko li je tek potrebna nama da bismo se pomoÊu njepovezali s Bogom.

ProuËite zemljovid prije nego πto otpoËnete svoje svakodnevno pu-tovanje. Vaæno je svakog dana Ëitati Boæju rijeË. Ako ne odvojimo vrijeme dabismo ispunili svoj um dobrim mislima, lako Êemo zastraniti s uske krπÊanskestaze.

UËite biblijske retke napamet i razmiπljajte o njima. UËenje dijelovaSvetog pisma napamet moæe izgledati pomalo staromodno kad veÊina nas moæebrzo izvaditi svoj mobilni telefon i pretraæivati Boæju rijeË pomoÊu pretraæivaËa.Ipak, niπta nam toliko ne pomaæe odoljeti kuπnji kao Ëuvanje redaka Svetogpisma u svom umu i srcu (Psalam 119,11). Isus je mogao koristiti maË RijeËi jerje znao Sveto pismo napamet (Luka 4,1-14).

Kako god bilo, ne dopustite da vaπ oklop samo stoji na polici i skupljapraπinu!

ODGOVORITE1. Zaπto je vaæno zapoËeti dan molitvom?2. Kako moæete preurediti svoj pretrpani raspored da biste u njega ukljuËili

tiho vrijeme s Bogom svakog dana?3. Zbog Ëega se Boæja rijeË usporeuje s maËem?4. Zbog Ëega je vaæno uËiti dijelove Svetog pisma napamet, kad nam je ono

danas dostupno na tako mnogo naËina?

David Peters, Bridgeport, Connecticut, SAD

64


TO JE MOGU∆E!

MI©LJENJEEfeæanima 6,13-17

Bog nam zapovijeda da obuËemo sav Njegov oklop jer se svakog trenutka isvakog dana kreÊemo po neprijateljskom podruËju, i to je jedini naËin da odo-limo njegovim napadima. Osim te istine vaæno je da znamo i kakvu ulogu svakidio ove opreme ima u njegovoj sveobuhvatnoj namjeni. OpasaË ili pojas istineπtiti nas od Sotoninih laæi. Ne smijemo potcjeniti te laæi, jer su one Ëestopomijeπane s istinom. Ipak, Isus nam nudi lijek: “Ja sam put, istina i æivot.” Onje taj pojas koji nam daje sigurnost u ovom nesigurnom svijetu. Oklop praved-nosti je srediπnji dio ovog oklopa. On πtiti gornji dio naπeg tijela od kobnihudaraca. SliËno tome, noπenje Boæje pravednosti — posluπnost Njegovimzapovijedima — izbavlja nas od smrti. ReËeno nam je da idemo po svemu svijetuobuveni spremnoπÊu za Radosnu vijest — mir. Drugim rijeËima, mi trebamodijeliti Kristovo Evanelje s drugima. Dok vas πtit πtiti tjelesno, vjera vas πtitii duhovno — posebno usred kuπnji. Umjesto da se usmjerimo na obeshrabru-juÊe stvari ovoga svijeta, moramo se usmjeriti na Krista i Njegov dar spasenja,noseÊi kacigu spasenja. Mi smo spaπeni! Moramo se dræati te istine.

VeÊi dio Boæjeg oklopa predstavlja razliËite oblike zaπtite. Meutim, maËDuha ukljuËuje napad na neprijatelja. Efeæanima 6,16 kaæe da avao koristivatrene strijele protiv nas. Da je æelio, Bog nam je mogao dati oruæje s veÊimdometom i ostaviti nas negdje u pozadini, u sigurnosti, omoguÊivπi nam da seborimo protiv avla sa sigurne udaljenosti. Meutim, On to nije uËinio, i to srazlogom. Bog ne æeli samozadovoljne, niti uplaπene krπÊane. On nas poziva dabudemo hrabri borci, spremni i voljni braniti svoju vjeru i navesti neprijateljana povlaËenje.

I pored Boæjeg oklopa, joπ uvijek nam je potrebno da znamo kako da seborimo u ovoj duhovnoj borbi. U svakoj borbi je prirodno da uvijek dræite ne-prijatelja na oku. Uzmite, primjerice, boks ili hrvanje. Istog trenutka kad mak-neπ pogled s protivnika, on udara. Meutim, da bismo se zaπtitili od Sotoninihnapada koji nas mogu onesposobiti, naπ pogled mora biti upravljen na Krista.Tada Êe pobjeda neizostavno biti naπa!

ODGOVORITE1. Koji Ëimbenici, po vaπem miπljenju, navode krπÊane da ne æive u potpunosti

za Boga?2. Postoji li neki dio Boæjeg oklopa koji vam danas nedostaje? ©to moæete

uËiniti u vezi s tim nedostatkom?

Vanessa Estime, Norwalk, Connecticut, SAD

65

Petak, 16. studenoga

VRHUNSKO ODIJELO

ISTRAÆIVANJEEfeæanima 6,13

ZAKLJU»AKPouka za ovaj tjedan iznosi potrebu da se pripremimo za borbu i odbijanje

Sotoninih napada. Oruæje koje nam je za to potrebno iznimno je u svojoj jed-nostavnosti: povezati se s Kristom kroz molitvu, prouËavanje Biblije i usvajanjebiblijske istine putem dubokog razmiπljanja i uËenja Boæje rijeËi napamet. Pa-vao izjednaËava tu pripremu s noπenjem oklopa kakvog su imali rimski vojnici,πto je bilo poznato njegovim Ëitateljima. Naglasio je silu Boæje rijeËi usporeu-juÊi je s maËem, oruæjem kakvo je stajalo na raspolaganju rimskom pjeπaπtvu.Mi, koji smo Kristovo pjeπaπtvo, moramo se pouzdati u “bojnu opremu Boæju”da bismo Mu sluæili isto tako hrabro kao πto su tadaπnji vojnici sluæili Rimu.

RAZMOTRITEu Osuvremenite analogiju s rimskim oklopom analizirajuÊi koje bi se kom-

ponente svemirskog odijela mogle primijeniti u ovoj ilustraciji, a naÊi Êeteih na web adresi: www.nasa.gov/audience/foreducators/spacesuits /home/clickable_suit.html. Naglasite izgled obuÊe, slojeva odijela i kacige dok ihbudete uporeivali sa sluæbom odgovarajuÊih dijelova rimskog oklopa. Ka-kve sliËnosti postoje u duhovnom znaËenju izmeu njih i njihovih “preteËa”?

u Komponirajte pjesmu o “Boæjem oklopu” i o njegovoj vaænosti za danaπnjekrπÊane.

u Napravite predstavu o susretu krπÊanina s rimskim vojnikom pod punombojnom opremom, koji iskreno æeli doznati poruku o Isusu iz Nazareta.KrπÊanin poËinje usporeivati dijelove vojnikovog oklopa s duhovnim zna-Ëenjem “Boæjeg oklopa”.

u Razmiπljajte i promatrajte “oklope” koji se mogu naÊi u prirodi, poput πko-ljaka, puæevih kuÊica, roænatih ploËa, kora i sliËno, a onda osmislite uspo-redbu s duhovnim znaËenjem “Boæjeg oklopa”.

u Intervjuirajte vojnika o svim dijelovima pune ratne opreme. Usporedite to sduhovnim znaËenjem “Boæjeg oklopa”.

u Komponirajte pjesmu o duhovnom znaËenju “Boæjeg oklopa”.

POVEÆITEEllen G. White, My Life Today, str. 314, http://www.whiteestate.org/devotional/

mlt/11_01.asp.;Ellen G. White, Velika borba, poglavlje 30, http://www.ellenwhite.info/books/

ellen-g-white-book-greatcontroversy-gc-30.htm.

Rick Blondo, Clarksville, Maryland, SAD

66

Pouka 817. do 23. studenoga

Crkva u sluæbi ËovjeËanstvu

“Ovo ti piπem u nadi da Êu uskoro doÊi k tebi; ali ako bise moj dolazak usporio, znaj kako ti se treba vladati ukuÊi Boæjoj, koji je Crkva æivoga Boga, stup i podloga

istine.” (1. Timoteju 3,14.15)

67


DVOJICI JE BOLJE NEGO JEDNOM

UVODPsalam 133; Propovjednik 4,7-12; Ivan 17,21-23

Prije nekoliko mjeseci voa mladih u naπoj crkvi predvodio nas je u aktivno-sti koja zahtijeva da se dvije osobe koje sjede na podu oslone leima jedna odrugu i zatim ustanu koristeÊi se samo vlastitim nogama. To je teæak, ako nei nemoguÊ zadatak; ali uz pomoÊ treÊe osobe obje su uspjele ustati. Pokuπalismo izvesti tu vjeæbu s troje, a zatim s Ëetvero mladih, i sa svakom novomosobom koja se pridruæila postajalo je sve lakπe.

Poruka koju smo trebali ponijeti sa sobom bila je jasna: osobi koja je palapotrebna je pomoÊ da ustane. Ova zamisao o pruæanju ruke nekome tko je paou bilo kom smislu rijeËi od bitne je vaænosti, bez obzira na razlog koji je doveodo pada. Bog visoko cijeni jedinstvo i povezanost koja je potrebna da bi sepomoglo osobi da se pribere. I sam Bog, zapravo, djeluje kao jedinstvo unutarTrojstva. Otac, Sin i Sveti Duh rade zajedno s jednim ciljem. Dok je bio naZemlji, Isus se molio da se jedinstvo koje je On imao sa svojim Ocem pokaæemeu Njegovim sljedbenicima (Ivan 17,21-23). S obzirom da smo naËinjeni naBoæju sliku (Postanak 1,26), trebali bismo odraæavati to naËelo jedinstva u na-Ëinu na koji postupamo jedni s drugima u crkvi, posebno dok zajedno radimona πirenju poruke Evanelja i predstavljamo svjetlost svijetu.

Salomon je prepoznao uzaludnost napora onih koji rade sami i hvalio jeprednosti druæenja. »itajte tekst u Propovjedniku 4,7-12. “Ima prednosti usuradnji s drugima. Æivot je stvoren za druæenje, a ne za otuenost; za bliskost,a ne za usamljenost. Neki ljudi viπe vole samoÊu, smatrajuÊi da ne mogu niko-me vjerovati. Meutim, mi nismo na ovom svijetu da bismo sluæili sebi samima,veÊ Bogu i bliænjima. Nemojte se usamljivati i pokuπavati neπto postiÊi sami.Traæite druπtvo, budite Ëlan zajednice.” (Life Application Study Bible, TynadaleHouse Publishers, 1991., str. 1140)

Kao braÊa i sestre u Kristu, ohrabreni smo da uzdiæemo ostale vjernike isvakog drugog kome je potrebna naπa pomoÊ. Dok budete prouËavali pouku zaovaj tjedan, imajte na umu vaænost sluæenja drugima, kako unutar tako i izvancrkve. Sjetite se da, dok sluæimo drugima, mi odraæavamo Krista.

Thompson Franklin Robin Jr., Calgary, Alberta, Kanada

“Traæite druπtvo, budite Ëlan zajednice.”

68


ODNOS POPUT POVEZANIH KARIKA U LANCU

DOKAZ1. KorinÊanima 1,10

Kroz cijelo Sveto pismo Bog se zalaæe za jedinstvo crkve i vjernika u njoj.“Zaklinjem vas, braÊo, imenom Gospodina naπega Isusa Krista da svi budetesloæni; da ne bude meu vama razdora, veÊ da budete sjedinjeni u istom osje-Êaju i istoj misli.” (1. KorinÊanima 1,10)

Kao uËenici Isusa Krista moramo biti odluËni sve predati Bogu i biti usavrπenom jedinstvu s Gospodinom. Jedinstvo se moæe opisati kao cjelina iliskup sastavljen od razliËitih dijelova. Jedinstvo je jedan od osnovnih naËela nakoji bismo se mi kao crkva trebali usredotoËiti. U Ivanu 17,21-23 Isus usmjeravapozornost uËenika na jedinstvo koje dijele On, Njegov Otac i Sveti Duh. U Ivanu2,19-22 Isus objaπnjava uËenicima silu i utjecaj koji Êe Sveti Duh imati nadnjima kad se On bude vratio Ocu. Jedinstvo Trojstva Êe voditi uËenike i utjecatina svijet preko njihove sluæbe.

Kako moæemo kao crkva postati jedinstveniji i raditi zajedno u Boæjem djelu?UËenici su potjecali iz razliËitih druπtvenih slojeva, ali su bili okupljeni dazajedno rade za isti cilj. Kako su oni mogli djelovati kao cjelina da bi ostvarilizadaÊu koju im je Bog povjerio?

Bog im je poslao Svetog Duha da ih vodi (Ivan 16,7-16). Mi moæemo bitijedinstveni zato πto nam je Isus dao spasenje. Nije vaæno odakle dolazimo, jerje Isus uπao u naπ æivot i pokazao nam svoju ljubav. Osim toga, Bog nas snabdi-jeva svim onim πto nam je potrebno. Ujedinjeni u Kristu mi stojimo ne u vla-stitoj sili, veÊ u Boæjoj sili. Kad Boga stavimo na prvo mjesto i Ëuvamo NjegovurijeË duboko u srcu, imat Êemo jedinstvo. “Jer kao πto u jednom tijelu imamomnogo udova, a svi udovi nemaju iste sluæbe, tako smo mi, mnogi, jedno tijelou Kristu, a s obzirom na pojedince, udovi jedan drugome.” (Rimljanima 12,4.5)

ODGOVORITE1. Kako vaπa mjesna crkva moæe zajedniËki raditi za Boga?2. Kako vi osobno moæete staviti Boga na prvo mjesto u svemu πto radite?

Alex Angellakis, Calgary, Alberta, Kanada

Bog nas snabdijeva svim πto nam je potrebno.

69


NA© CILJ, NA©A MISIJA

LOGOSMatej 10,5-8; 1. KorinÊanima 1,2; Efeæanima 1,18-23; Jakov 1,27; 1. Petrova

2,9; Otkrivenje 14,16.17

Viπe od obiËne zgrade (1. KorinÊanima 1,2; 1. Petrova 2,9)Kada Ëuje rijeË crkva, veÊina ljudi odmah zamisli graevinu s obojenim

staklima na prozorima i kriæem na vrhu, u koju ulaze lijepo obuËeni ljudi da bisluπali nekoga tko propovijeda. A je li to sve πto crkva predstavlja? Na internet-skoj stranici www.dictionary.com nalaze se sljedeÊe definicije crkve:

1. Zgrada za javno krπÊansko bogosluæje.2. Javna sluæba Bogu ili vjerska sluæba u takvoj zgradi.Ove dvije definicije saæimaju ono πto veÊina ljudi misli o tome; meutim,

postoji i treÊa definicija:3. Tijelo sastavljeno od krπÊanskih vjernika. Tu je crkva definirana kao skup

ljudi, nasuprot shvaÊanju da je to samo zgrada. Takva definicija mogla bi nampomoÊi da razumijemo svrhu crkve.

U 1. KorinÊanima 1,2 Pavao pozdravlja ljude rijeËima: “Crkvi Boæjoj … po-sveÊenima u Kristu Isusu, pozvanima da budu sveti, sa svima koji ma gdjezazivlju ime Gospodina naπega Isusa Krista ...” On ovdje ne govori o zgradi, nio tjednoj subotnjoj sluæbi. On se obraÊa skupini ljudi koji su posveÊeni iliuËinjeni svetima u Isusu. U Bibliji je rijeË “crkva” uvijek prijevod iste grËkerijeËi — ekklesia, πto znaËi “oni koji su pozvani da iziu.” (Strong’s Concord-ance with Greek and Hebrew Lexicon) Kad govore o crkvi, Isus, Pavao, Petar iJakov nikad ne misle na mjesto bogosluæja, veÊ na ljude koji su pozvani daiziu. Da iziu? Odakle? — moæda se pitate. “Koji vas pozva iz tame u svojedivno svjetlo” (1. Petrova 2,9).

Zapovjednik? (Matej 10,5-8; Jakov 1,27; Efeæanima 1,19-23;Otkrivenje 14,6.7)

Vaæno je znati da crkvu zapravo Ëine ljudi, a ne samo zgrada. Isto je takovaæno znati πto je naπ posao i tko je naπ Voa. “Koliko je u nama koji vjerujemoizvanredno velika njegova snaga koja odgovara djelotvornosti silne moÊi njego-ve, πto je pokaza u Kristu uskrisujuÊi ga od mrtvih i postavljajuÊi ga ‘sebi sdesne strane’ na nebesima, iznad svakog poglavarstva, vlasti, sile, gospodstva iiznad svakog imena koje se naziva ne samo u ovome svijetu nego i u onome kojiÊe doÊi. I ‘sve mu je podloæio pod noge’, a njega dade za glavu nad svim u Crkvi,koja je njegovo tijelo — punina Onoga koji ispunja sve u svima. (Efeæanima 1,19-23) Da, Isus Krist je naπ Gospodar i Zapovjednik. Mi Mu trebamo posvetiti svojæivot. Zapazite da, nakon πto je nazvao Krista glavom crkve, Pavao crkvu nazivaKristovim tijelom. To je uobiËajena slika u Pavlovim poslanicama (Rimljanima12; 1. KorinÊanima 12; Efeæanima 4). Zbog Ëega je upotrijebljena baπ ta slika?

70

Ako ne postoji neki ozbiljan problem u tijelu, ono uvijek slijedi zapovijedi iizvrπava volju uma. Na isti naËin mi kao dijelovi Kristovog tijela trebamo slijeditiNjegovu volju. Kad je rijeË o naπoj misiji, mi trebamo gledati na Njega kao naPrimjer.

Veliki dio Kristove sluæbe na Zemlji bio je, prema Njegovim rijeËima: “Poslaome da donesem Radosnu vijest siromasima, da navijestim osloboenje zarob-ljenicima i vraÊanje vida slijepcima, da oslobodim potlaËene, da proglasim godi-nu milosti Gospodnje.” (Luka 4,18.19). On je razumio nuænost pomaganja ljudi-ma u njihovim ovozemaljskim potrebama. Bog se voli skrbiti za potrebe svojedjece (Matej 6,31-33). Prema tome, mi moramo biti Njegovi predstavnici da bi-smo sluæili potrebama onih oko nas. Isus je poslao svoje uËenike u svijet dalijeËe bolesne, uskrisuju mrtve i istjeruju demone — besplatno (Matej 10,5-8)!KonaËno, Bog se skrbio o njima besplatno, pa je trebalo da se i oni besplatnoskrbe za druge.

U Getsemaniju je Isus rekao da je ostvario poslanje koje je Bog imao zaNjega, koristeÊi dva razliËita izraza. Rekao je da je proslavio Boga na Zemlji iobjavio Boæje ime onima oko sebe (Ivan 17,4-6). ©to znaËi to da je On proslavioBoga? To je vaæno znati jer u prvoj aneoskoj poruci (Otkrivenje 14,6.7) Ëitamoda ekklesia mora proslaviti Boga. Prilikom Mojsijevog susreta s Bogom na Si-naju (Izlazak 33,17—34,7) postalo je potpuno jasno da su slava i ime sinonimiza karakter. U okviru velike borbe, Sotona tvrdi da nitko ne moæe pokazati Boæjikarakter dræanjem svih Njegovih zapovijedi. Meutim, Isus je dokazao da je tolaæ, a od nas ovisi hoÊemo li uËiniti to isto. U sili Svetog Duha mi moramo bitisvjetlost svijetu koji je pomraËen grijehom, pokazujuÊi Boæju slavu, ime i karak-ter drugima, ne samo onim πto propovijedamo veÊ i naËinom na koji æivimo.Tekst u Jakovu 1,27 na lijep naËin saæima naπe poslanje: “»isto i neokaljanobogosluæje pred Bogom i Ocem sastoji se u ovomu: pohaati sirote i udovice unjihovoj nevolji i Ëuvati samoga sebe Ëistim od ovoga svijeta.”

ODGOVORITE1. Kad promatrate crkvu kao tijelo sastavljeno od Boæjeg naroda, umjesto samo

kao zgradu u kojoj se sastajete za vrijeme bogosluæja, koje promjene poæe-lite naËiniti u naËinu na koji se odnosite prema crkvi?

2. Kao Ëlan Boæje ekklesie, pozvani ste da iziete. U kom smislu se to odnosina vas osobno? S kojim konkretnim grijesima se vi borite? Traæite BoæjupomoÊ ne samo opÊenito, veÊ konkretno za svoj problem. Pronaite i nauËitebiblijske tekstove koji se odnose konkretno na vaπu borbu.

Kofi Opoku Amoah, Ottawa, Ontario, Kanada

Isus je razumio potrebu pomaganja ljudima.

71


“U»ITE OD MENE”

SVJEDO»ANSTVOMatej 11,29

U svijetu u kojem smo nauËeni oslanjati se samo na sebe, moja prva reakcijakad se suoËim s nekom teπkom situacijom nije da priem Bogu. Ja se jednostavnone znam povuÊi i prepustiti sve Bogu. Evo nekih rjeπenja koja nam mogu pomo-Êi kad smo u iskuπenju da se oslonimo na sebe:

“Zaπto su mnogi meu nama tako slabi i nedjelotvorni? Zato πto upiremopogled samo u sebe, πto prouËavamo vlastitu narav, πto se trudimo naËinitimjesta sebi, svojoj osobnosti i svojim osobinama, umjesto da prouËavamo Kri-sta i Njegov karakter.” (Ellen G. White, Testimonies For The Church, sv. 9, str.187)

Mi zaboravljamo pogledati na Onoga koji je sve stvorio — Isusa Krista. KrozNjega jasnije vidimo svoj odraz. Kad se bavimo vlastitom naravi, naπa se pozor-nost odvraÊa od Njega.

“‘UËite od mene ...’ kaæe Krist. ‘Tako Êete naÊi pokoj svojim duπama.’ (Matej11,29) Zaπto svaki dan ne uËimo od Spasitelja? Zaπto ne æivimo u stalnoj zajed-nici s Njim, kako bismo u meusobnim odnosima mogli govoriti i postupati sljubavlju i ljubaznoπÊu? Zaπto ne slavimo Gospodina pokazujuÊi njeænost i lju-bav jedan prema drugom? Ako govorimo i postupamo u skladu s nebeskimnaËelima, druæenjem s nama nevjernici Êe biti privuËeni Kristu.” (Isto, str. 190)

“Nemamo prava usmjeravati svoje misli na sebe, na svoje sklonosti i nazore.Ne smijemo se truditi saËuvati svoje osobine, svoju osobnost, svoju individu-alnost, ako bi nas to odvajalo od naπih suradnika. Naπa je duænost da u sebisaËuvamo samo karakter, i to Kristov karakter. Ako imamo Kristov karakter,moæemo se zajedniËki posvetiti Boæjem djelu. Krist u nama spojit Êe se s Kri-stom u naπoj braÊi, a Sveti Duh Êe nam dati ono jedinstvo srca i akcije kojesvjedoËi svijetu da smo Boæja djeca. Neka nam Gospodin pomogne da naπe ‘ja’umre, da se ponovno rodimo, da u nama æivi Krist kao æivo, uËinkovito naËelo,kao sila koja Êe nas odræati svetima.” (Isto, str. 187, 188)

Svi mi moramo umrijeti sebi da bi se Boæje rijeËi i djela mogli oËitovati unama.

Nyamal Pal Chang, Calgary, Alberta, Kanada

“Krist u nama spojit Êe se sa Kristom u naπoj braÊi.”

72


ADVENTISTI SVIH SEDAM DANA

PRIMJENARimljanima 15,5.6

Prije nekoliko godina pastor moje mjesne crkve prihvatio je poziv za pre-mjeπtaj. Posljednje subote prije njegovog odlaska napravili smo oproπtajnusveËanost. Pri kraju proslave sestra koja je zaduæena za organizaciju takvihprigoda postavljala je nazoËnima pitanja o pojedinostima pastorove sluæbe. Pi-tala je: “©to naπ pastor uvijek kaæe u svojim propovijedima?” Posebno se dobrosjeÊam zbunjenosti na licima nekih ljudi. “Znate, tipiËna reËenica koju on uvi-jek izgovori...” — pokuπala nas je podsjetiti. Naæalost, nitko se nije sjetio, apastor je, Ëini se, osjetio neku nelagodu.

Iako prisjeÊanje svake pojedinosti propovijedi nije nuæno za spasenje, Ëo-vjek se mora zapitati je li rano ustajanje subotom ujutro i sjedenje u klupamatijekom crkvene sluæbe vrijedno naπeg vremena — i Boæjeg vremena — ukolikoto ne vrπi nikakav utjecaj na naπ æivot, ni na æivot drugih. Crkva u Pavlovovrijeme nije se okupljala jedanput tjedno u dobro sreenom svetiπtu. Bila je toskupina vjernika istomiπljenika, prijatelja i roaka, koji su iπli po kuÊama,πatorima i susjedstvu, trudeÊi se da zajedno uzrastu u spoznaji Krista. Mi Ëi-nimo sebi loπu uslugu ograniËavajuÊi svoje krπÊansko iskustvo na jedan dantjedno. Kad svoj svakodnevni æivot poËnemo pretvarati u ispunjenje poslanjakoje nam je Isus dao (Matej 28,18-20), moÊi Êemo ostvariti jedinstvo koje namje obeÊano (Rimljanima 15,5.6). Da citiram jednog svog prijatelja: “Toliko smose opustili kao adventisti sedmog dana da smo zaboravili biti adventisti sedamdana!”

Evo nekoliko naËina na koje poruke koje Ëujete subotom moæete uËinitiznaËajnima tijekom tjedna:

Pojednostavite poruku. Ponesite biljeænicu u crkvu i zabiljeæite svakikljuËni izraz koji govornik spominje, kao i biblijske retke koji se koriste. Sve-dite propovijed na dvije ili tri reËenice i usvojite poruku.

Zapiπite ono πto osjeÊate. Najvaænije na bogosluæju nije ono πto se izgo-vori, veÊ kako Êe to πto je reËeno utjecati na vaπ æivot. Izvucite zakljuËke osmislu poruke i zamislite da Bog to govori izravno vama.

Pregledajte tu svoju biljeænicu tijekom tjedna. »itajte je na poslu, uπkoli, ili za vrijeme osobnog prouËavanja i molitve. Ako se ono πto ste Ëuli ucrkvi ne moæe primijeniti u ponedjeljak ujutro, onda to vjerojatno uopÊe nijezavrijedilo da se izgovori.

Razgovarajte o svojim idejama s bliskim prijateljima. Nakon sluæbeili tijekom tjedna postavljajte jedni drugima pitanja o tome kako je odreenaporuka utjecala na vaπ æivot i na vaπ naËin razmiπljanja.

Jeremy Grant, Ottawa, Ontario, Kanada

73


RUKE I STOPALA

MI©LJENJERimljanima 12,5; Djela 1,8

Rano u svom æivotu shvatio sam da sve na svijetu ima neki svoj naËindjelovanja. Malo kasnije shvatio sam da se naËin na koji stvari djeluju zovenjihova narav. Websterov rjeËnik definira narav kao “bitne osobine ili osnovnustrukturu liËnosti ili stvari: bît”. (Webster Dictionary, http://www.merriam-web-ster.com/dictionary/nature.) Ta definicija me je navela da se zapitam o naraviBoæje crkve. Kako crkva djeluje? ©to je njezina bît? Da bih naπao odgovore,okrenuo sam se Svetom pismu.

Isus je rekao prvim vjernicima: “... pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, usvoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje” (Djela 1,8). Dakle crkva je, ponajprije,tijelo sastavljeno od vjernika koji svjedoËe za Krista. Je li onda, moæda, mojesvjedoËenje kao krπÊanina na neki naËin povezano s naravi crkve. Odgovor kojiBiblija daje jest nedvosmisleno “da”.

Uzmite u obzir Ëinjenicu da je crkva Kristovo tijelo. Svaki od vjernika kojiËine crkvu ima svoje posebne sposobnosti, darove i æivotna iskustva. Sveti Duhsvakom vjerniku daje duhovne darove da bi pomogao crkvi da shvati svojeposlanje. Svatko ima jedinstvene darove i sposobnosti. Iako netko moæe pomi-sliti da Êe to dovesti do zbrke, to je, naprotiv, Boæji plan koji treba dovesti dosklada i uËinkovitosti u ostvarenju Boæjeg djela. Tekst u Rimljanima 12,5 zapra-vo nam govori da mi predstavljamo Kristovo tijelo: “Tako smo mi, mnogi, jednotijelo u Kristu, a s obzirom na pojedince, udovi jedan drugome.” Mi smo razli-Ëiti, ali isti Sveti Duh djeluje preko svih nas, osposobljavajuÊi nas da budemoKristovo tijelo, da bismo, kao πto je Krist pomagao drugima, i mi mogli Ëinitiisto. Mi predstavljamo Njegove ruke, i baπ kao πto su Njegove ruke bile ispru-æene prema ljudima u nevolji, tako trebaju biti ispruæene i naπe. Mi predstavlja-mo Njegova usta, i baπ kao πto je Krist izgovarao rijeËi ohrabrenja o njeænojljubavi nebeskog Oca, tako i naπa usta trebaju izgovarati rijeËi ljubavi palomËovjeËanstvu i radosno im govoriti o Kristovom povratku. To je narav crkve.

ODGOVORITE1. ImajuÊi u vidu narav crkve, kakva je naπa uloga kao krπÊana pojedinaca?2. Kako djelovanje Svetog Duha pomaæe u opisu naravi crkve?3. Kako se vi kao krπÊanin pojedinac uklapate u Kristovo tijelo?

Yual Chiek, Kingston, Ontario, Kanada

Mi predstavljamo Njegove ruke.

74


UJEDINJENI STOJIMO

ISTRAÆIVANJE1. KorinÊanima 12,12

ZAKLJU»AKKako se crkva sastavljena od mnoπtva pojedinaca moæe sloæiti oko bilo Ëega,

a kamoli raditi zajedno s istim ciljem? To je moguÊe jedino kad svi imaju istuusredotoËenost. Kao krπÊani mi moramo biti usredotoËeni na Krista — na onoπto je On uËinio za nas i na ono πto nam je naloæio da mi Ëinimo za Njega. Dabismo to postigli, moramo odbaciti svoju prirodnu sklonost k usmjerenosti nasebe i usmjeriti svoj pogled na Isusa. Umiranje sebi nije neπto πto se jedanputdogodi, veÊ je to odluËivanje iz trenutka u trenutak da Ëinimo stvari na naËinkako to Bog æeli. Oni koji umiru sebi i æive za Boga bit Êe spremni primitiizlijevanje Svetog Duha. Tada Êe crkva ispuniti svoje konaËno poslanje objavlju-juÊi Boæji posljednji poziv upuÊen umiruÊem svijetu.

RAZMOTRITEu Napravite plakat ili kolaæ koji ilustrira zamisao o jedinstvu.u Navedite prednosti pripadanja crkvenoj obitelji. Zatim poredajte te prednosti

od najveÊih do najmanjih, uzimajuÊi u obzir svoje osobne potrebe.u PrepriËajte vlastitim rijeËima 1. KorinÊanima 13 i potraæite naËine da poka-

æete ljubav prema ljudima i unutar i izvan crkve.u Pronaite u naπoj crkvenoj pjesmarici, u dijelu pod nazivom “Sluæba drugi-

ma”, jednu himnu koja po vama najbolje ilustrira poslanje naπe crkve u ovovrijeme. Primjerice, broj 320: “Bog ti povjerava djelo svoje sad”. »itajte ilipjevajte tu himnu razmiπljajuÊi o tome kako biste se mogli viπe ukljuËiti udjelo koje ona opisuje.

u Sjetite se ljudi u svojoj crkvi kojima je potrebna neka vrsta ohrabrenja.Tijekom sljedeÊih sedam dana nazovite, posjetite bar jednog od njih, ili paknapiπite nekoliko rijeËi.

u Vodite biljeπke o duænostima koje imate u svojoj crkvi. Ako ste uglavnompromatraË, zapiπite kako biste se mogli viπe ukljuËiti, a onda stupite uakciju.

u Krenite u πetnju tragajuÊi za primjerima iz prirode koji ilustriraju pojamjedinstva u razliËitosti.

POVEÆITEW. Clarence i Stephen Schilt, A Life To Die For, Pacific Press Publishing

Association; W. Clarence i Dianna Schilt, How To Die Right and Live To TellAbout It (DVD serija) http://www.alifetodiefor.com/archives/1.

Renee Coffee, Gobles, Michigan, SAD

75


Crkva — obiËaji i obredi

“Obratite se — reËe im Petar. — Neka se svaki od vaskrsti u ime Isusa Krista za oproπtenje grijeha; tako Êete

primiti dar — Duha Svetoga.” (Djela 2,38)

76


VRIJEME “UÆINE”

UVODMatej 26,26-29; Dela 1,5-8

Kao propovjedniËko dijete od roenja sam iπao u crkvu svakog tjedna, svedok nisam poπao na koledæ. Poπto sam tako Ëesto bio u crkvi, u vrlo ranomuzrastu privuklo mi je pozornost posebno vrijeme koje su moji roditelji i njihoviprijatelji izdvajali da bi “uæinali” tijekom bogosluæja. Bio sam vrlo mali, ali to menije sprijeËilo da im zavidim gledajuÊi ih kako jedu svoje male krekere i pijuneki crveni sok. Bilo mi je dosta moje djeËje hrane. Æelio sam proπiriti svojjelovnik i kuπati neπto drugo! Ipak, govorili su mi da meni joπ nije dopuπtenojesti krekere i piti crveni sok. Razlog za to imao je neke veze s tim πto joπ nisambio krπten. U mom djetinjem umu krπtenje je bilo izgovor za odlazak na bazentijekom bogosluæja (neπto na Ëemu sam zavidio svom ocu pastoru). Nisam mo-gao razumjeti zaπto je samo odraslima dopuπteno raditi sve te zabavne stvari.Neki od njih ne samo da su iπli na bazen tijekom sluæbe u crkvi, veÊ su imalipravo i na uæinu! Sve je to izgledalo tako nepravedno.

Kako sam rastao, moja ljubomora se smanjivala, ali mi je i dalje bilo krivoπto nisam mogao uæivati u tim meni zabranjenim zadovoljstvima. A onda sam,u petom razredu, dobio priliku da pohaam satove za krπtenike i oduπevljenosam prihvatio ponudu da “uem u bazen”. Nisam sasvim siguran πto je bio mojpravi razlog za pohaanje tih satova — da li to πto sam doista razumio πto znaËibiti krπten, ili to πto sam æelio biti isti kao moji prijatelji, ili jesti krekere i piticrveni sok. U svakom sluËaju, odsluπao sam lekcije i bio krπten — na velikozadovoljstvo mojih roditelja i prijatelja.

Sada, kada gledam unatrag na te godine, ne smatram da sam u tom trenutkubio spreman za krπtenje. Nisam bio spreman za predanje koje krπtenje pod-razumijeva. Krπtenje znaËi da vi pozivate Krista u svoje srce, da æelite da vas Onvodi i da Êete se truditi staviti Ga na prvo mjesto u svakom dijelu svojega æivota.Kao dijete ja to uopÊe nisam razumio. Sada, kada bolje razumijem πto taj golemikorak doista znaËi, planiram poboljπati svoj odnos s Bogom i ponovno se krstitiiz pravih razloga, a ne zato πto to Ëine moji prijatelji ili zato πto æelim jestikrekere i piti crveni sok, veÊ zato πto volim Isusa i zato πto sam Ga prihvatiokao svojega Spasitelja.

Nathan Zollman, Smithsburg, Maryland, SAD

Kako sam rastao, moja ljubomora se smanjivala.

77


SNAGA SJE∆ANJA NA ONO ©TO »INIMO

LOGOSIvan 13,1-17; Rimljanima 6,3-8; 1. KorinÊanima 11,23-26

“Ne sjeÊam se uvijek onoga o Ëemu ste propovijedali”, rekla je jedna æenasvom pastoru na kraju VeËere Gospodnje jednog dana. “Ali”, dodala je, “uvijekse sjeÊam onog πto ja radim”. Ovo priznanje otkriva silu obiËaja i obreda. Oniispunjavaju duhovni æivot znaËenjem i snagom. To mogu postati trenuci kojimijenjaju æivot i kojih Êemo se uvijek sjeÊati.

Svako druπtvo i religija imaju takve obiËaje i obrede koji pomaæu da seprijee iz jedne faze u drugu. Neki postavljaju sudionika na novi poloæaj udruπtvu — “obredi unapreenja”. Drugi potvruju neËije stalno mjesto u dru-πtvu. U krπÊanstvu imamo tri obreda koje nam je Bog dao da bi nam pomogaoda budemo svjesniji Njegove ljubavi prema nama i da odgovorimo na nju u vjeri:krπtenje, pranje nogu i VeËera Gospodnja.

Krπtenje (Djela 2,38.41; Rimljanima 6,3-8)Krπtenje predstavlja prelazak iz tame u svjetlost — iz smrti u æivot. Povijest

ima svoje razdoblje “prije Krista” i “poslije Krista”, i to se ponavlja u æivotusvakog krπÊanina. (Na engleskom: B.C. — Before Christ i A.D. — Anno Dominiili godine Gospodnje.) Postojalo je vrijeme prije nego πto smo imali Krista usvom æivotu. Bili smo izgubljeni. A sada, kad nas je Krist pronaπao, brojimogodine od trenutka kad smo Mu poËeli sluæiti. S obzirom da krπtenje oznaËavatu promjenu u naπem æivotu, bilo bi prikladno da datum svog krπtenja slavimokao drugi roendan, jer smo na taj dan nanovo roeni (vidi Ivan 3,1-21 i 2.KorinÊanima 5,17)!

Petar govori o divnoj promjeni koja se dogaa prilikom krπtenja. U Djelima2,38 on kaæe da prigodom krπtenja dobivamo oprost svojih grijeha. Oni suoprani vodom. Iako sama voda moæda ne izgleda drukËije poslije neËijeg krπte-nja, ona u duhovnom smislu zapravo postaje otpadna voda. Kako je divno kadshvatimo da su naπi grijesi to πto odlazi niz slivnik i zauvijek nestaje zahvalju-juÊi Boæjoj milosti.

U Rimljanima 6,3-8 Pavao usporeuje krπtenje s Isusovom smrÊu, pogrebomi uskrsnuÊem. Kao πto je Isus umro, i mi umiremo svom starom greπnom æi-votu. Osim toga, kao πto je Isus podignut iz mrtvih, i mi nakon krπtenja bivamoduhovno uzdignuti da hodamo u novini æivota. Ovom ilustracijom Pavao objav-ljuje da je naπ novi duhovni æivot zajamËen Isusovom smrÊu i uskrsnuÊem. Svese zasniva na onome πto je On uËinio, i krπtenjem mi moæemo sudjelovati uNjegovom vjeËnom æivotu.

Pranje nogu (Luka 22,24-27; Ivan 13,1-17)Premda je krπtenje neπto πto veÊina ljudi doæivi samo jednom u æivotu, Isus

je znao da Êe nam biti potrebno neprekidno ËiπÊenje od grijeha. Zbog toga nam

78

je dao sluæbu pranja nogu. Posljednje veËeri koju je proveo sa svojim uËenicimaproslavljali su Pashu. Meutim, netko je nedostajao — rob ili sluga koji bi svimaoprao noge. Iako je svaki uËenik bio svjestan da bi to mogao i da bi se trebaoprihvatiti te zadaÊe, ipak se nisu mogli natjerati na to. Zaπto? Zato πto bi to daloodgovor na pitanje oko koga su se skriveÊki prepirali kad Isus nije bio u blizini:Tko je od njih najveÊi? Nisu bili zainteresirani za osvajanje naslova “najveÊegsluge”.

Isus je, meutim, spremno prihvatio taj naslov. Shvativπi njihovo stanje On jeustao od stola i krenuo okolo peruÊi noge svima redom, pokazujuÊi na taj naËinda najveÊi meu njima treba biti sluga svima. To je bilo geslo Ëitavog Njegovogæivota, ali oni to nisu shvatili. Ovo je bila posljednja prilika da im ukaæe nanjihov grijeh ponosa i ljubomore. Kad je zavrπio s pranjem njihovih nogu, Onje jednostavno rekao: “Vi ste Ëisti.” Na taj naËin je objavio proËiπÊujuÊu svrhuobreda pranja nogu. Isto predivno Ëudo dogaa se svaki put kada kleknemo —umjesto Njega — i operemo noge bratu ili sestri u Kristu. Rekao je da kad je On,UËitelj, oprao njihove noge, onda i mi trebamo prati jedni drugima noge. Adven-tisti sedmog dana te rijeËi shvaÊaju doslovno.

VeËera Gospodnja (Matej 26,26-29; Ivan 6,54; 1. KorinÊanima11,23-26)

Isus je razumio moÊ obreda da nam pomogne u sjeÊanju na neπto πto inaËelako zaboravljamo. Zato nam je dao VeËeru Gospodnju. Kazao je da se, dokjedemo kruh, sjeÊamo Njegovog tijela koje se lomilo za nas. »aπa nas podsjeÊana Njegovu krv koja je prolivena kao krv ærtvenog janjeta da bi oznaËila oprostgrijeha. Pavao nam kaæe da bez prolijevanja krvi nema oproπtenja (Hebrejima9,22). Odræavanje VeËere Gospodnje pomaæe nam da se usredotoËimo na stra-πnu, a ipak veliËanstvenu ærtvu koju je Isus podnio na kriæu umjesto nas.

Svaki put kad se posluæimo znamenjem Isusova stradanja — kruhom i vinom— to nam pomaæe da obnovimo vjeru i izrazimo ljubav prema Njemu. To namdaje moguÊnost da ponovno kaæemo: “Da.” Isus nam je dao tu posebnu sluæbuda bi povezao naπu vjeru u ono πto je On veÊ uËinio s vjerom u ono πto Êe tekuËiniti. Mi Êemo to obznanjivati sve dok On ponovno ne doe, a dotle moæemosjediti za stolom s Njim kako bismo primili kruh i vino iz Njegove ruke.

ODGOVORITE1. Razmiπljajte o svojem krπtenju. »ega se sjeÊate? SjeÊate li se datuma? Ako

ne, kako biste ga mogli doznati?2. Kojeg obreda pranja nogu se najbolje sjeÊate?3. Kako bi vam VeËera Gospodnja mogla postati joπ znaËajnijom?

Franke Zollman, Smithsburg, Maryland, SAD

Nisu bili zainteresirani za osvajanje naslova “najveÊeg sluge”.

79


STUP ZA SPOMEN

SVJEDO»ANSTVODjela 2,38

“Krπtenje i VeËera Gospodnja predstavljaju dva stupa za spomen, od kojihjedan stoji izvan, a drugi unutar crkve. Na tim obredima Isus je ispisao imeistinitog Boga.

Krist je htio da krπtenje bude znak ulaska u Njegovo duhovno kraljevstvo.On je uËinio da to bude prijeko potreban uvjet kojemu se moraju podvrgnuti svikoji æele biti priznati kao oni koji se nalaze pod vlaπÊu Oca, Sina i Svetog Duha.Prije nego πto Ëovjek pronae svoje mjesto u crkvi, prije nego πto prijee pragBoæjeg duhovnog kraljevstva, on treba primiti otisak boæanskog imena ‘Jahve,Pravda naπa’ (Jeremija 23,6).

Krπtenje predstavlja najozbiljnije odricanje od svijeta. Oni koji su krπteni uime Oca, Sina i Svetog Duha, na samom ulazu u svoj krπÊanski æivot javnoizjavljuju da su napustili sluæbu Sotoni i postali Ëlanovi kraljevske obitelji;djeca nebeskog Kralja. Oni su posluπali zapovijed: ‘Zato iziite izmeu njih iodvojite se — veli Gospodin! Ne dotiËite se niËega neËista, i ja Êu vas primiti!Ja Êu vam biti Otac, a vi Êete mi biti sinovi i kÊeri, veli Gospodin, SvemoguÊi.’(2. KorinÊanima 6,17.18)

Zavjet koji sklapamo prigodom krπtenja obuhvaÊa mnogo toga. U ime Oca,Sina i Svetog Duha mi bivamo sahranjeni po ugledu na Kristovu smrt i podignutipo ugledu na Njegovo uskrsnuÊe, i trebamo æivjeti novim æivotom. Naπ æivottreba biti vezan za Kristov æivot. Odsad vjernik treba imati na umu da je posve-Êen Bogu, Kristu i Svetom Duhu. On treba sve svjetovne obzire uËiniti drugo-razrednim u odnosu na ovaj novi odnos. On je javno izjavio da se odriËe svogponosa i ugaanja samom sebi. On ne smije viπe æivjeti nemarno i ravnoduπno.On je uËinio zavjet s Bogom. Umro je svijetu. On treba æivjeti za Gospodina,upotrijebiti za Njega sve povjerene sposobnosti, nikad ne gubeÊi iz vida da nosiBoæji potpis, da je podanik Kristovog kraljevstva, sudionik u boæanskoj naravi.Treba predati Bogu sve πto jest i sve πto ima, koristeÊi sve svoje darove na slavuNjegovog imena.” (Ellen G. White, Counsels for the Church, str. 295)

Andrés Sauceda, Dayton, Ohio, SAD

“Zavjet koji sklapamo prigodom krπtenja obuhvaÊa mnogo toga.”

80


PREZIRANJE PONIZNOSTI?

DOKAZIvan 13,1-17

Naπa kultura ne cijeni poniznost. Nijedan reality show na televiziji ne govorio njoj. Nijedna pjesma je ne slavi. Jeste li ikada Ëuli nekog roditelja da nakonsjajnog solistiËkog klavirskog koncerta naglasi: “Sada budi ponizan, Ivice”? TarijeË se spominje jedino kad neka pobjedniËka sportska momËad “ponizi” svojeprotivnike.

Potcjenjivanje poniznosti bilo je isto toliko uobiËajeno u Isusovo vrijeme, inije bilo posla koji je viπe poniæavao od pranja nogu. Kad je Isus kleknuo ipoËeo ribati prljavπtinu s nogu svojih prijatelja, pouka koju im je time daoostavila ih je otvorenih usta! Petar se jedini drznuo dati primjedbu na to, aIsusov odluËan odgovor obrisao je prljavπtinu koja se nalazila mnogo dublje odpraπine na Petrovim stopalima.

UobiËajeno je da prisutnost u crkvi bude manja one subote kad se obavljapriËest. Neki odluËuju ostati kod kuÊe zbog duæeg trajanja sluæbe. Neki izostajujer ne æele “nedostojno” pristupiti toj sluæbi, kao πto je Pavao unaprijed upozo-rio (1. KorinÊanima 11,27). Meutim, moæe li biti da mnogi od nas zaziru odpranja nogu zato πto ono naglaπava poniznost? I moæda se viπe borimo s Kri-stovom, a ne toliko s Petrovom poniznoπÊu?

Nedavno smo u subotnjoπkolskom razredu razgovarali o poniznosti i ja sampostavio pitanje πto je to u vezi s pranjem nogu πto im je neugodno. Jedanstudent je vatreno odgovorio: “Ja bih sto puta radije oprao nekome noge, negoda mu dopustim da on opere moje!” Da, suvremena kultura ima visoko miπljenjeo onima koji su ukljuËeni u velikoduπna djela. OtiÊi na misijsko putovanje...iskopati bunar u nekoj zemlji treÊeg svijeta... pomoÊi djetetu druge etniËkepripadnosti da nauËi Ëitati... i primiti priznanja. Saginjanje i pranje neËijih nogustvara u nama osjeÊaj da Ëinimo neπto dobro. Mi moæemo promatrati neËijaneureena stopala, ili dlaËice koje su ispale iz neËijih Ëarapa te plutaju po vodii da pritom osjeÊamo skoro neku vrstu zadovoljstva. Ali kad netko drugi kleËiu blizini naπih stopala i promatra naπe æuljeve, osjeÊamo se vrlo slabi i ranjivi.Je li moguÊe da smo i mi, kao Petar, otvrdnuli od unutraπnje oholosti za kojumislimo da nas πtiti od potrebe za dubljim ËiπÊenjem?

ODGOVORITEIsus je rekao: “Ako te ne operem ... neÊeπ imati dijela sa mnom” (vidi Ivan

13,8). Odnosi li se to i danas na sluæbu pranja nogu? Objasnite svoj odgovor.

Kandace Zollman, Smithsburg, Maryland, SAD

©to vam je u vezi s pranjem nogu posebno neugodno?

81


PREDAJTE SVOJ ÆIVOT KAO ©TO JE U»INIO ISUS!

PRIMJENAMatej 3,13-16; Luka 22,7-23; Ivan 13,1-17

Biblija nam daje tri obreda: krπtenje, pranje nogu i VeËeru Gospodnju. Svakije zamiπljen tako da nas poveæe sa zajednicom vjernika i da unaprijedi naπuvjeru. Moæda se pitate: “Kako da to postane vaæan dio mog æivota?” Navodimotri koraka koja moæete poduzeti kako biste postigli da ovi obredi zauzmu srediπ-nje mjesto u vaπem krπÊanskom iskustvu.

Slijedite Isusov primjer. Sva Ëetiri Evanelja izvjeπÊuju o Isusovom krπ-tenju. Iako se Ivan Krstitelj osjeÊao nedostojnim toga, Isus ga ohrabruje da Gakrsti, “da sve ispunimo πto je u skladu s voljom Boæjom” (Matej 3,15). »im jebio krπten, Duh u obliku golubice spustio se na Njega — pokazujuÊi Boæjeodobravanje onog πto je uËinio. Zatim, neposredno prije svog uzaπaπÊa na Nebo,On je zapovjedio svojim sljedbenicima da krπtavaju ljude “u ime Oca i Sina iDuha Svetoga” (Matej 28,19). On nam je ostavio primjer i naπa duænost je da Gaslijedimo.

Ponizite se. Pranje nogu je najveÊi znak poniznosti. U gornjoj sobi, prijeIsusovog raspeÊa, uËenici nisu bili spremni prihvatiti posao sluge i oprati jednidrugima noge. Ipak, njihov UËitelj je kleknuo i obavio posao kojega se nijedanod njih nije bio spreman prihvatiti. SliËno tome, mi se moramo poniziti ne samokad sudjelujemo u pranju nogu, veÊ u svim trenucima æivota, baπ kao πto jeKrist Ëinio.

SjeÊajte se. Dok je Isus dodavao svima oko stola kruh i Ëaπu na posljednjojveËeri, On je naloæio svojim uËenicima da to Ëine iz sljedeÊeg razloga: “OvoËinite na moju uspomenu!” (Luka 22,19) Svaki put kada sudjelujemo u VeËeriGospodnjoj, moramo misliti na prelijepi dar koji nam je Krist dao kad je umro— dar vjeËnog æivota s Njim! Isto tako moæemo doæivjeti novo i divno jedinstvos Njim i sada. Razmiπljanje o tom daru potpuno mijenja naπe glediπte i naËin nakoji pristupamo æivotu.

Krist nije obavljao ove obrede bez razmiπljanja. On je o svakom od njihpodrobno razmiπljao, znajuÊi da nas time poziva da slijedimo Njegov primjer.Kad sudjelujemo u svakom od njih, naπa vjera jaËa. Dok sami obavljamo tesluæbe, one obogaÊuju naπu vjeru i pomaæu nam da bliæe upoznamo svojegaSpasitelja.

ODGOVORITE1. Koji vam od ova tri obreda najviπe znaËi i zaπto?2. U kojem od tih obreda je moæda potrebno da budete viπe nalik na Krista?3. Kako vaπa vjera moæe rasti sudjelovanjem u svakom od tih obreda?

Allison Sauceda, Dayton, Ohio, SAD

82


ZAUVIJEK PRIPADAM KRISTU!

MI©LJENJERimljanima 6,3-5

Prvi put sam bila krπtena s jedanaest godina. SjeÊam se da sam iziπla iz vodeosjeÊajuÊi se kao nova osoba. Gorjela sam za Isusa. Meutim, kako sam odra-stala, postala sam samozadovoljna u svojoj vjeri. Odlutala sam od Kristove volje.Nakon nekoliko posebno teπkih godina, konaËno sam zapoËela pravu vezu sNjim. Toliko mnogo stvari se dogodilo i osjeÊala sam se kao duhovno novoro-enËe koje poËinje ispoËetka. Da, znala sam i tijekom tih teπkih vremena da meIsus voli, ali poπto sam se osjeÊala tako “novo”, odluËila sam se ponovno krstiti.Neki moji prijatelji su se zabrinuli zbog te moje odluke znajuÊi da sam se veÊkrstila i nisu razumjeli zaπto æelim ponovno to uËiniti. Ohrabrivali su me dadublje prouËavam Sveto pismo i preispitam svoje srce — da bih mogla dokuËitije li to u redu.

Biblija ne iznosi odreeni stav u pogledu ponovnog krπtenja. Neke crkve tone odobravaju, dok druge to ohrabruju. Moæe biti razliËitih miπljenja Ëak i meupastorima. Meutim, dok sam prouËavala to pitanje, shvatila sam da nije vaæno je liponovno krπtenje ispravno ili ne, veÊ je li osoba predala svoj æivot Kristu. To πtoste krπteni dok ste bili mladi i od tada niste mnogo uzrasli u Njemu, ne moraznaËiti da viπe niste pokriveni Njegovom krvlju. Prelijepa istina o daru spasenjaglasi da nam taj dar sve vrijeme stoji na raspolaganju — bez obzira na sve! Nemoramo se ponovno krstiti da bismo polagali pravo na spasenje!

Nakon temeljitog preispitivanja i razgovora s prijateljima i obitelji, zakljuËilasam da nije potrebno da se ponovno krstim. Predala sam Mu svoj æivot kad mije bilo jedanaest godina, ali sada, kad sam starija, shvaÊam da svakog danamoram ponovno odluËiti predati svoj æivot Njemu. Svaki dan traæi djela i odlukekoje moram prepustiti Njemu. »ineÊi tako, ja postajem bolji svjedok i mogusvima s kojima dolazim u dodir pokazati da zauvijek pripadam Isusu!

ODGOVORITE1. Jeste li ikada napustili svoju “prvu ljubav” prema Isusu? Kako je doπlo do

toga?2. Jeste li ikad poæeljeli biti ponovno krπteni? Zaπto?3. Prilazi vam prijatelj i kaæe da se æeli ponovno krstiti. ©to kaæete na to?

Denise Sanders, Washington, D. C., SAD

Svakog dana moram ponovno odluËiti predati svoj æivot Isusu.

83


“NA MOJU USPOMENU”

ISTRAÆIVANJEIvan 13,12-17

ZAKLJU»AKObredi u krπÊanskom æivotu pomaæu nam da ostanemo utemeljeni u onome

πto je doista vaæno. Oni su nesumnjivo vaæni za djecu, ali isto tako osiguravajuznaËajna iskustva i uspomene za odrasle. Isus, utemeljitelj naπa tri osnovnaobreda (krπtenja, pranja nogu i VeËere Gospodnje) sigurno je znao koliko su onivaæni u duhovnom smislu i nije æelio da mi ikada zaboravimo Njega (Luka22,19). Cilj krπtenja je javno priznanje neËije pripadnosti Bogu. Poniznost jebila vaæna osobina na koju je Isus æelio ukazati svojim uËenicima kroz Ëinpranja nogu. SjeÊanje na Isusov dar otkupljenja na kriæu je neπto πto On ne æelida uzimamo zdravo za gotovo. Neka bi svaki od tih obreda bio bogat znaËenjemza nas i produbio naπ odnos s Bogom.

RAZMOTRITEu Sluπajte pjesmu “Give Me Isus” (“Daj mi Isusa”) Fernanda Ortege, ili himnu

“Ja idem takav kakav sam” iz crkvene pjesmarice i razmiπljajte o odgovorusrca koji Bog æeli od nas u vezi s ovim obredima.

u Napiπite pismo Isusu iz kuta jednog od Njegovih uËenika, znajuÊi ono πtodanas znate. Razmiπljajte posebno o iskustvu u gornjoj sobi, o Isusovompranju nogu i posljednjoj zajedniËkoj veËeri s uËenicima. Kako je to isku-stvo izgledalo, kako je zazvuËalo i kakve je osjeÊaje proizvelo?

u Analizirajte razliËite naËine na koje se obredi krπtenja i priËesti prakticirajuu razliËitim religijskim tradicijama, i prepoznajte ono πto je jedinstveno unaËinu na koji im vaπa crkva pristupa.

u Napravite dramsku predstavu o dogaajima u gornjoj sobi onako kako suprikazani u Evanelju po Ivanu.

u Sjetite se nekih stvari iz prirode koje bi se mogle koristiti prilikom krπtenja,pranja nogu ili VeËere Gospodnje i koje bi mogle naglasiti znaËenje tihobreda.

u Sastavite tri pitanja za Boga u vezi s ova tri obreda.

POVEÆITEIvan 13,12-17; Matej 26,26-29; 1. KorinÊanima 10,16.17Ellen G. White, Isusov æivot, str. 539, 547, 548

Nina Atcheson, Margate, Queensland, Australija

84

Pouka 101. do 7. prosinca 2012.

Zakon i Evanelje

“Ako vrπimo njegove zapovijedi, po tom znamo da gapoznajemo. Tko tvrdi: ‘Poznajem ga’, a ne vrπi njegovih

zapovijedi, laæac je, i u njemu nema istine.”(1. Ivanova 2,3.4)

85

Subota, 1. prosinca

POSLU©AJ I ODMORI SE

UVODHebrejima 4,9.10

Moj pokojni otac povjerio mi se jednom prigodom da Ëetvrtu zapovijed do-æivljava kao Mojsijevu kaznu za sinove Izraelove zbog tvrdoÊe njihovog srca.Osim toga moj se otac, dobar krπÊanin koji je vjerovao u neugasivi oganj pakla,borio s miπlju da Êe Bog vjeËno præiti ljude koji nikad nisu saznali niti razumjeliistinu o suboti.

Nisam uspio baπ mnogo pomoÊi ocu. I sâm sam se vraÊao Kristu nakonpreviπe godina provedenih u duhovnoj pustinji. Tek sam uviao razliku izmeupravog Evanelja i legalistiËkog pogleda na krπÊanstvo koji je pratio moje po-Ëetno iskustvo s adventizmom. Osim toga, tek sam poËeo shvaÊati da legalizamnije posluπnost Zakonu, veÊ vjerovanje da se dræanjem Zakona moæe zaraditiBoæja naklonost i osigurati Njegova spasonosna milost. Kasnije sam shvatio dalegalist nije bio Abel, koji je slijedio Boæji zakon i oslanjao se na Njegovumilost, veÊ Kajin, koji je izmislio svoj vlastiti zakon i uzdao se u njega za svojespasenje — a to nijedan zakon ne moæe osigurati.

O, kako bih volio da mogu vratiti vrijeme unatrag! Kako bih volio da me jeotac pitao o suboti nakon πto sam proËitao pouku za mlade za ovaj tjedan! PisciËlanaka za ovaj tjedan pruæaju nam sljedeÊe: objaπnjenje razlike izmeu Desetzapovijedi, Boæjeg nepromjenjivog moralnog Zakona i obrednih zakona koji subili prikovani za kriæ, jasan dokaz o tome kako se moralni Zakon odnosi premamilosti i Radosnoj vijesti o spasenju i kratak uvid u meuovisnost Evanelja isubote.

Volio bih da mogu vratiti sat unatrag i reÊi ocu, rijeËima iz Ëlanka za po-nedjeljak, da je Boæji moralni Zakon, zapravo — “Boæje ljubavno pismo”. Voliobih da mu mogu pokazati kako subota nije sredstvo za muËenje, veÊ recept zaljubav. Volio bih da mogu πapnuti ocu da je Ëetvrta zapovijed neπto kao podsjet-nik na moralni Zakon — podsjetnik da mi moæemo, kao Abel, a za razliku odKajina, poËivati u Boæjoj ljubavi, Njegovoj rijeËi i Njegovoj istini.

Ne moramo se znojiti da bismo ponovno stvorili ono πto je Bog veÊ stvorio.Boæji zakon je veÊ savrπen i on se u potpunosti svodi na ljubav. Ah! Zato mi seova pouka toliko svia.

Frank A. Campbell, Ottawa, Ontario, Kanada

Subota nije sredstvo za muËenje.

86

Nedjelja, , , , , 2. prosinca

ZAKON, LJUBAV I OBNOVA

DOKAZPsalam 19,7.8

Lako mi se moglo dogoditi da pogreπno razumijem smisao, pa Ëak i vaænostBoæjeg zakona. Dok sam odrastala, bilo je bezbroj prilika u kojima je moj πkol-ski odbojkaπki tim igrao na sportskim natjecanjima subotom. Svaki put sambila slomljena zbog toga πto nisam mogla sudjelovati. Gledala sam na Boæjizakon kao na “popis obveza” koje se moraju svakodnevno ispunjavati. Tek ne-davno sam poËela gledati Deset zapovijedi u drukËijem svjetlu.

Pogreπno razumijevanje vaænosti Boæjeg zakona je pogreπka koju krπÊaniËesto Ëine. Mnogo je lakπe æeljeti da ispuniπ Njegova oËekivanja glavom, negosrcem æivjeti u skladu sa zapovijedima. Da, ima razlike izmeu izvrπavanjaonoga πto Bog oËekuje i æivljenja u skladu s tim.

Deset zapovijedi predstavljaju izraz Boæjeg karaktera. ©to je bît Boæjegkaraktera? — pitate se. Ljubav (1. Ivanova 4,8). Prema tome, sâm zakon jedefinicija savrπene Ljubavi (a ne onog primitivnog, nesavrπenog, zanesenjaËkogi ovisniËkog osjeÊaja koji mi zovemo “ljubav”). Psalam 19,8.9 objavljuje: “Savr-πen je Zakon Jahvin — duπu krijepi; pouzdano je SvjedoËanstvo Jahvino —neuka uËi; prava je naredba Jahvina — srce sladi; Ëista je zapovijed Jahvina —oËi prosvjetljuje.” Drugi izraz za “krijepi” u ovom tekstu je “obnavlja”.

Bog pospjeπuje promjene! “Ako vrπimo njegove zapovijedi, po tom znamo daga poznajemo. Tko tvrdi: ‘Poznajem ga’, a ne vrπi njegovih zapovijedi, laæac je,i u njemu nema istine.” (1. Ivanova 2,3.4)

NemoguÊe je da ijedan Ëovjek doista upozna Boga, a da ne promijeni svojeponaπanje. To dvoje uvijek dolazi i ide zajedno. Ne mislim time da mi u svomponaπanju postajemo viπe legalisti, veÊ viπe ispunjeni ljubavlju. Legalizam pod-razumijeva osuivaËki stav, a ljubav ne.

Boæja æelja za nas nije da postanemo “poznavatelji zakona”, veÊ radije “tra-gaoci za Istinom”. Dok se budemo trudili upoznati Boga, On Êe nam poËetipokazivati pojedinosti o sebi koje nikada ranije nismo zapazili.

Biblija nas upozorava da “Zli razgovori kvare zdravo Êudoree” (1. Korin-Êanima 15,33). S druge strane, Boæja nazoËnost obnavlja zdravo Êudoree. Kadje rijeË o posluπnosti Boæjim zapovijedima, budimo tragaoci, a ne samo dobripoznavatelji.

ODGOVORITE1. »itajte Psalam 119,97-104. Osim onoga o Ëemu je veÊ bilo rijeËi u ovoj pouci,

koje joπ promjene u vaπ æivot unosi usklaivanje s Boæjim zakonom?2. ProuËite tekst u Izaiji 43,10-13. U kakvoj je to vezi s osnovnim tekstom za

ovaj tjedan? (1. Ivanova 2,3.4).

Sarah Venditti, Carleton Place, Ontario, Kanada

87

Ponedjeljak, 3. prosinca

ZAKON: BOÆJE LJUBAVNO PISMO

LOGOSMatej 5,17-19; Marko 2,20; Rimljanima 2,20; 1. Ivanova 2,3-6; GalaÊanima

5,17; Koloπanima 2,14-17; 1. Ivanova 2,3-6

U istoj momËadi s IsusomTijekom 1990-ih bio sam navijaË Chicago Bullsa koje je predvodio Michael

Jordan. Kad bi oni osvojili πampionat, ja bih rekao: “Mi smo pobijedili!” Kojimi? Ja nisam bio na igraliπtu. Nisam ja pravio blokade, niti izvodio slobodnabacanja. ©to sam time htio reÊi? Potpuno sam se poistovjetio s Bullsima — kadsu oni pobjeivali, i ja sam pobjeivao. Neki od mojih πkolskih prijatelja bili sudovoljno drski da navijaju protiv mog tima. Zauzvrat sam ih zadirkivao i ismi-javao sljedeÊeg dana, samo da bih im natrljao nos. “Mi smo vas pobijedili!” —govorio sam.

SliËno tome, kad je Isus umro, i vi ste umrli. Kad je Isus ustao, i vi steustali. Kad se Isus bude vratio, bit Êete uzdignuti da biste bili s Njim, zato πtoste se potpuno poistovjetili s Njim. Isus i vi ste vjerom postali suigraËi. Njegovapobjeda postaje vaπa. To poistovjeÊivanje s Isusom ima golem utjecaj na to kakomi trebamo æivjeti (1. Ivanova 2,3-6).

Moralni Zakon i EvaneljeSvi zakoni u Boæjoj rijeËi predstavljaju izraz Njegovih æelja i karaktera, i

njihova uloga je viπe zaπtitna nego ograniËavajuÊa. Pavao ih opisuje kao “utje-lovljenje znanja i istine” (Rimljanima 2,20), dok psalmist objavljuje: “Zakon [je]tvoj sama istina” (Psalam 119,142). Mi dræimo te zapovijedi kad æivimo æivotomposveÊenim ljubavlju prema Bogu i ljubavi prema ËovjeËanstvu.

Evanelje nam, preko Isusa, pruæa Boæju milost i osposobljava nas da æivimopravednim æivotom (Filipljanima 2,13). Dok smo bili “mrtvi zbog svojih prekr-πaja i grijeha” (Efeæanima 2,1-3), nismo mogli æivjeti po zakonu. Meutim, uKristu mi moæemo æivjeti po Boæjim visokim i svetim mjerilima silom SvetogDuha. “Ono πto radimo ne odreuje tko smo, veÊ to tko smo odreuje πtoradimo.” (Neil Anderson i Robert Saucy, The Common Made Holy, Harvest Hou-se Publishers, 1997., str. 252)

MoguÊnost da pobijedimo grijeh i æivimo po Zakonu dolazi samo pomoÊunadnaravne sile. Pavao je pisao: “Æivite po Duhu pa sigurno neÊete udovoljavatipoæudi tijela.” (GalaÊanima 5,16)

Moralni Zakon nasuprot obrednom zakonuBiblija predstavlja dvije vrste zakona. Moralni Zakon — Deset zapovijedi —

nije dan po nadahnuÊu (2. Timoteju 3,16.17). Bog ga je osobno zapisao svojimprstom. Isus je rekao o moralnom Zakonu: “Nemojte misliti da sam doπao uki-nuti Zakon i Proroke! Ne dooh da ih ukinem, veÊ da ih ostvarim. Jer, zaista,

88

kaæem vam, dok opstoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrËica slova izZakona sigurno neÊe nestati, a da se sve ne ostvari.” (Matej 5,17.18)

Obredni zakon je obuhvaÊao obrede i ærtve u sluæbi u Svetiπtu. Sve to uka-zivalo je na ono πto Êe Isus u buduÊnosti uËiniti za nas. Nakon Kristove smrtiviπe nije trebalo dræati obredne zakone. Stoga “izbrisa zaduænicu koja je svojimodredbama bila nama protivna; ukloni je prikovavπi je na kriæ. Razoruæa Po-glavarstva i Vlasti i javno ih izloæi ruglu vodeÊi ih u pobjedonosnoj povorcipobijeene njime” (Koloπanima 2,14.15).

Subota i EvaneljeSubota i Evanelje imaju jedan zajedniËki cilj — da daju vaπoj duπi “poËi-

nak”. Subotnji dan vam osigurava tjelesni odmor i predstavlja tjedni podsjetnikda je Bog vaπ “poËinak” (Hebrejima 4,9.10). Poruka Evanelja vas treba uvjeritida spasenje nije neπto oko Ëega se trebate naprezati kako biste ga ostvarili usvojoj sili. Moæete raËunati na ono πto je Bog u Kristu dao za vas da biste imalisigurno mjesto u Njegovom kraljevstvu. (Skip MacCarthy, In Granite or Ingrai-ned, Andrews University Press, 2007., str. 219)

Subota i moralni ZakonSubotnji dan je dar od Boga koji nas oslobaa krivice zbog “nezavrπenog

posla i pomaæe nam da se usredotoËimo iskljuËivo na duhovne teme. To jevrijeme kad moæemo zanemariti izvanjske zahtjeve i usmjeriti svoj um na Bogada bismo dobili duhovnu obnovu i osvjeæenje.” (Shelly Quinn i Danny Shelton,The Sabbath Twice Removed, Remnant Publications, 2006., str. 115, 116)

To je vrijeme namijenjeno razvoju i sazrijevanju karaktera, boljem razumi-jevanju Boga i Njegove dobrote — vrijeme kad se osnaæujemo vjerom i iskus-tvima drugih krπÊana.

ODGOVORITE1. U kojim podruËjima nisam uspio/la biti potpuno posluπan/na Bogu?2. Kako mogu dræati subotu na takav naËin da mogu od nje primiti viπe duhov-

nog osvjeæenja?

Patrick Jacques, Toronto, Ontario, Kanada

Bog je vaπ “poËinak”.

89

Utorak, 4. prosinca

NEODVOJIVI: LJUBAV I ZAKON

SVJEDO»ANSTVOPsalam 19,7; Rimljanima 3,19.20; 7,7.12

“Sve u prirodi pokorava se prirodnim zakonima, ... a jedino je Ëovjeku,krunskom djelu svog stvaranja, Bog dao savjest kako bi mogao razumjeti svetezahtjeve boæanskog Zakona i srce sposobno da ga zavoli zato πto je svet, pra-vedan i dobar. Od Ëovjeka se oËekuje potpuna i savrπena posluπnost. Ipak, Bogga neÊe prisiliti na posluπnost. »ovjek je slobodno moralno biÊe.” (Ellen G.White, Selected Messages, sv. 1, str. 216)

“Boæji zakon doseæe do onih tajnih pobuda preko kojih se, iako mogu bitigreπne, Ëesto olako prelazi, ali koje su u stvarnosti osnova i mjerilo karaktera.To je zrcalo u kojemu se greπnik treba ogledati ako hoÊe dobiti toËnu ocjenusvoje moralnosti i karaktera. A kad uvidi da je osuen tim uzviπenim mjerilompravednosti, njegov sljedeÊi korak treba biti pokajanje zbog svojih grijeha itraæenje oproπtenja kroz Krista.” (Isto, str. 219)

“Kad Boæji Duh otkrije Ëovjeku pravo znaËenje Zakona, dolazi do promjeneu njegovom srcu. Vjerno predstavljanje njegovog pravog stanja od strane pro-roka Natana uËinilo je da David postane svjestan svojih grijeha i pomoglo muje da ih napusti. On je pokorno prihvatio savjet i ponizio se pred Bogom. ‘Savr-πen je Zakon Jahvin,’ rekao je, ‘duπu krijepi; pouzdano je SvjedoËanstvo Jahvino— neuka uËi.’ (Psalam 19,8).” (Isto, str. 212)

“Krist je doπao da bi posredovao izmeu Boga i Ëovjeka, da bi ujedinioËovjeka s Bogom dovodeÊi ga u suglasnost s Njegovim Zakonom. Zakon sam posebi nema moÊ da oprosti onome tko ga krπi. Jedino je Isus mogao platitigreπnikov dug. Ali Ëinjenica da je Isus isplatio dug pokajanog greπnika ne dajegreπniku dopuπtenje da nastavi krπiti Boæji zakon, veÊ on odsad mora æivjeti uposluπnosti tom Zakonu.” (Isto, str. 229)

“Boæji zakon zahtijeva od nas da volimo Boga iznad svega, a svojega bliæ-njega kao samog sebe. Bez pokazivanja takve ljubavi, i najusrdnije ispovijedanjevjere je obiËno licemjerje... ‘O tim dvjema zapovijedima,’ kaæe Krist, ‘ovisi savZakon i Proroci.’ (Matej 22,37-40)” (Isto, str. 218)

ODGOVORITE“Svakoj duπi nameÊe se pitanje od najveÊe vaænosti: HoÊu li posluπati glas

s Neba, Deset rijeËi izgovorenih sa Sinaja, ili Êu iÊi za mnoπtvom koje gazi potom vatrenom Zakonu?” (Isto, str. 216) Kako Êete se vi izjasniti?

Andrea Spencer, Ottawa, Ontario, Kanada

To je zrcalo u kome se greπnik treba ogledati.

90

Srijeda, 5. prosinca

©TO VI MISLITE TKO STE?

PRIMJENAPsalam 19,7.8

Ovih dana postalo je skoro uobiËajeno da mladi ljudi uzmu odmor i krenuna put oko svijeta pokuπavajuÊi pronaÊi sebe. »esto se, nakon πto podnesumnoge poteπkoÊe, avantura zavrπi i oni se vrate u istu πkolu ili na isti posao —umorni, zabrinuti ili zbunjeni. Kao πto stara izreka kaæe: Ponekad nam je odgo-vor pred nosom. Kako mi pronalazimo sebe i saznajemo tko smo? PoËinjemotako πto otvaramo svoje srce i dopuπtamo Bogu da nam kaæe tko je On i πto mimoæemo postati u Njemu.

Ne moæemo pronaÊi Boga ni sebe tako πto Êemo nekamo otputovati, veÊÊemo Ga naÊi kad Ga budemo traæili svim svojim srcem (Jeremija 29,13). Tragatisrcem znaËi otvoriti srce za Njegove objave, onako kako je On objavljen u Desetzapovijedi ili u Isusu — æivom izrazu Boga.

»ovjek je najviπe liËio na Boga kad je bio upravo stvoren i prije nego πto jezgrijeπio. On je tada znao tko je. Moæemo donijeti sud o nekome na osnovi togas kim se druæi, a Ëovjek je bio u druπtvu s Bogom. Oni su zajedno hodili irazgovarali. To je ono πto smo bili. Grijeh je sve to promijenio. Sada smo svigreπnici (Rimljanima 3,19) i ne moæemo nikad ponovno biti potpuno svoji uko-liko ne pronaemo sebe u Isusu.

Kad nas Boæja ljubav pokrene, mi se poËinjemo ponaπati i govoriti kao onikoji ugaaju Bogu. Mi poπtujemo i oboæavamo Boga kao Nekoga tko je veÊi odnas. Zatim to poπtovanje prenosimo i na svoje postupanje prema drugim ljudima(Izlazak 20). Sada se najviπe pribliæavamo onome πto smo u poËetku bili.

Nitko to nije razumio bolje od Davida koga Biblija naziva Ëovjekom “poBoæjem srcu”. David je pisao: “Savrπen je Zakon Jahvin — duπu krijepi; pouz-dano je SvjedoËanstvo Jahvino — neuka uËi. Prava je naredba Jahvina — srcesladi; Ëista je zapovijed Jahvina — oËi prosvjetljuje.” (Psalam 19,8.9)

Kad budemo, poput Davida, mogli vidjeti Radosnu vijest ili Evanelje uZakonu, koji “krijepi” duπu, i zamijeniti svoj oholi stav jednostavnom posluπno-πÊu, jedino tada Êemo moÊi naÊi pravu radost i biti ono πto doista jesmo uIsusu.

ODGOVORITE1. Na koji naËin vam je Biblija osigurala moralni kompas koji koristite u sva-

kodnevnom æivotu?2. Zaπto, po vaπem miπljenju, ljudi biraju put koji vodi u niπtavilo, iako nam

Biblija pokazuje put k izobilnom æivotu?3. Na koji naËin ono πto Bog iznosi pred nas u Bibliji predstavlja kljuË za

pronalaæenje mira, ljubavi i sreÊe?

Ninnera Channer, Ottawa, Ontario, Kanada

91

»etvrtak, 6. prosinca

RADOSNA VIJEST!

MI©LJENJEPsalam 119,5.6

Dok sam se æurila zauzeti svoje mjesto na parkiraliπtu u πkolskom dvoriπtu,primijetila sam u boËnom ogledalu da se policijski auto zaustavio iza mene. Toje bilo Ëudno. Policijske automobile sam viala u πkolskom dvoriπtu jedinoprilikom sluæbenih posjeta prema nastavnom planu. Nije mi bilo poznato da jetakav posjet zakazan tog dana.

Iziπavπi brzo iz svog auta, priπla sam automobilu s plavim prugama parkira-nom iza mene. “Pogledajte ovo”, policajac je pokazao prema ekranu radara.“Vozili ste 82 kilometra na sat. Ovo je podruËje s ograniËenjem od 50 kilometarana sat.” Bila sam πokirana dok je on provjeravao moje podatke u kompjutoru.

“Zaπto ste vozili tako brzo?” — pitao me je.“Æurila sam se u πkolu pokupiti svoje uËenike nakon stanke za ruËak”,

odgovorila sam snebivajuÊi se. “U redu je... samo vi radite ono πto morate.”Æeljela sam da se to πto prije zavrπi. Bila sam postiena i svjesna da me moji

uËenici mogu vidjeti kroz prozor uËionice. SreÊom, tog dana sam proπla bezkazne. Policajac je bio velikoduπan, ali upozorio me je da ubuduÊe vozim sporije.

Ako se od nas zahtijeva da poπtujemo graanske zakone, koliko je ondavaænije da poπtujemo Boæje. David u Psalmu 119,5.6 izraæava æelju da njegoviputevi budu usmjeravani Boæjim zakonom. On prepoznaje da nas dræanje Boæjegzakona oslobaa od sramote. Da nisam prekrπila prometni propis vozeÊi pre-brzo, ne bih doæivjela poniæenje tog dana. Ali, policajac mi je dao “evanelje” iliradosnu vijest koja me je oslobodila od neugode koju sam osjeÊala. On je poka-zao milost tako πto me je poπtedio kazne. On nije promijenio zakon.

Kad su Adam i Eva sagrijeπili, cijelo ËovjeËanstvo je osueno na smrt(Rimljanima 5,12). Da bi nas spasio, Bog nije poniπtio Zakon. Umjesto toga, Onnam je dao Evanelje, koje se sastojalo od obeÊanja (prije kriæa) i ispunjenja (nakriæu) u vidu otkupljenja preko Spasitelja, Isusa Krista. (Seventh-Day Advent-ists Believe, 2. izd., Boise, Idaho: Pacific Press, 2005., str. 272)

Ljudski rod je prekrπio Boæji zakon, ali On nam je, u svojoj ljubavi i suosje-Êanju, osigurao naËin da budemo obnovljeni za Njega. PrihvaÊanjem Isusovesmrti kao cijene za naπ grijeh mi moæemo izbjeÊi vjeËno odvajanje od Boga.Postoji put za povratak Bogu — to je Isus. Kakva Radosna vijest!

ODGOVORITE1. Kako moæete odgovoriti nekome tko kaæe da Isusova smrt znaËi da mi viπe

ne moramo poπtovati Zakon?2. Zaπto bi ljubav prema Bogu trebala biti konaËni pokretaË za posluπnost

Zakonu?

Lisa Nicely-Peterkin, Ajax, Ontario, Kanada

92

Petak, 7. prosinca

BOG I ZAKON: POOSOBLJENA MILOST

ISTRAÆIVANJEPsalam 19,7.8

ZAKLJU»AKBoæji zakon daje sastojke i upute, poput nekog recepta. Slijedite ga i ishod

Êe biti ljubav i mir u Bogu. Kad poπtujemo Boæji zakon, mi se mijenjamo jeruËimo kako se Boæji putovi razlikuju od ljudskih. Rezultat je promjena per-spektive. StoljeÊima je ljudski pristup bio: razumjeti i savrπeno primijeniti Za-kon. Ali Bog ima drukËiju zamisao. Moramo promijeniti svoje glediπte i usre-dotoËiti se na traganje za istinom. Promjena perspektive omoguÊava nam da sepridruæimo Bogu u istini — da postanemo sudionici u pobjedi.

RAZMOTRITEu »itajte Deset zapovijedi iz perspektive tragaoca za istinom, kao πto je opi-

sano u Psalmu 19,8.9.u Dizajnirajte logo i izaberite boje da biste predstavili Isusov tim. Odaberite

liniju proizvoda koja bi mogla nositi taj logo i izraziti vaπu udruæenost sIsusom.

u Napravite neko umjetniËko djelo koje izraæava znaËaj Ëetvrte zapovijedi uvaπem æivotu (primjerice, nacrtajte crteæ koji prikazuje subotnji odmor ilinapiπite pjesmu koja pokazuje slom zbog premorenosti).

u Upotrijebite ogledalo da biste promatrali stvari koje se nalaze iza vas. Kakose vaπa perspektiva mijenja kad promatrate stvari iz novog kuta? Uspore-dite to s promatranjem Deset zapovijedi iz perspektive Psalma 19,8.9.

u Poite u πetnju i potraæite u prirodi ono πto odraæavaju odmor i obnovu.Kako bi se to moglo promijeniti u skladu s godiπnjim dobima i vremenskimprilikama?

u Sluπajte izvoenje neke pjesme koja govori o promjeni duπe do koje dolazizahvaljujuÊi subotnjem odmoru.

POVEÆITEEllen G. White, Faith and Works, 1988., Review & Herald Publishing Asso-

ciation, 1988.“The Dynamics of Salvation,” Biblical Research Institute, www .adventistbib-

licalresearch.org“In the Face of Law and Grace: Adventist Views on Salvation and How We

Speak about Them,” David Trimm, Spectrum, 31. listopada 2011., http://spectrum-magazine.org/article/david-trim/2011/10/31/face-law-and-grace-adventist-views-sal-vation-and-how-we-speak-about-th?quicktabs_2=2.

Norma Sahlin, Springboro, Ohio, SAD

93


KrπÊansko æivljenje

“Po tomu smo spoznali ljubav πto je on za nas dao svojæivot. Tako i mi moramo dati svoj æivot za svoju braÊu.”

(1. Ivanova 3,16)

94

Subota, 8. prosinca

TO JE LJUBAV

UVODIvan 3,16.17

“Boæja ljubav je daleko uzviπenija nego πto bi to jezik ili pero ikada mogliizraziti. Ona seæe iza najviπe zvijezde i dopire do najdubljeg pakla. Ljudski parkoji je zgrijeπio duboko je pao. Bog je dao svog Sina da bi pobijedio grijeh.Izborio je pomirenje za svoje zabludjelo dijete i oprostio mu njegov grijeh. ...Ako bismo tintom ispunili ocean i ako bi nebo bilo od pergamenta, ako bi svakastabljika na zemlji postala pero i svaki Ëovjek pisar — opis Boæje ljubavi s visinaisuπio bi ocean. Svitak ga ne bi mogao obuhvatiti Ëak i da se proteæe s kraja nakraj neba.” (F. M. Lehman, The Love of God, 1917.)

KrπÊanski æivot je doista poseban. Viπe od obiËne zbirke pojmova i zamisli,krπÊanstvo je iznad svega praktiËno. To je vjera na djelu. Ali πto je to πtoprimorava Ëovjeka na takvo ponaπanje? ©to je to πto nadahnjuje nekoga dadobrovoljno izabere takav naËin æivljenja? Htjela bih predloæiti da je to Boæjaljubav. Kao πto pjesma kaæe, Isusova ljubav prema ljudskom rodu, pokazana nakriæu, pokreÊe krπÊanina da æivi æivotom koji je ugodan Bogu. Upravo ta ljubavje ono πto nas potiËe da njegujemo vjeru na djelu. Prema tome, Boæja ljubav jesrediπte krπÊanskog æivljenja.

Tekst za pamÊenje za ovaj tjedan to odliËno saæima: “Po tomu smo spoznaliljubav πto je on za nas dao svoj æivot. Tako i mi moramo dati svoj æivot za svojubraÊu.” (1. Ivanova 3,16) U tome je bît krπÊanskog æivljenja — da upoznajemoBoæju ljubav kad sagledamo Kristovu ærtvu. ©toviπe, naπi postupci su podutjecajem Kristovog primjera. Kad je rijeË o krπÊanskom æivljenju, nije bitnoono Ëega smo se mi odrekli zbog Krista. Bitno je ono Ëega se Isus odrekao dabismo mi mogli imati vjeËni æivot. Boæja ljubav je, dakle, temelj na kome sezasniva krπÊanski æivot. Ovog tjedna, dok budete razmiπljali o krπÊanskom æiv-ljenju, savjetujem vam da promatrate Boæju ljubav, jer gledanjem se mijenjamo.

Sarah Ly, Sydney, New South Wales, Australija

Kad je rijeË o krπÊanskom æivljenju, bitno je ono Ëega se Isus odrekaoda bismo mi mogli imati vjeËni æivot.

95

Nedjelja, 9. prosinca

ISUS POSTAVLJA MJERILO

LOGOSIzaija 58,6.7; Mihej 6,7.8; Matej 22,34-39; 25,31-46; Otkrivenje 22,1-5

Postupci koje je teπko prihvatiti (Mihej 6,7.8)Ja idem u crkvu svake subote. »itam Bibliju. Pjevam himne. Molim se svakog

dana. Donosim hranu za zajedniËki ruËak. Popis bi se mogao produæiti unedo-gled. Meutim, starozavjetni proroci na viπe mjesta ukazuju da religija koja nepodrazumijeva poduzimanje konkretnih koraka kako bi se sprijeËila nepravdapredstavlja prazan obred. Bog kaæe da je to ne samo uzaludno, veÊ Mu je iodvratno! U vrijeme proroka Miheja izraelski narod je dolazio u jeruzalemskihram da bi prinosio ærtve. Mislili su da je to sve πto Bog traæi od njih. Meutim,dok su oni tako ispunjavali vjerske duænosti, bilo je ljudi koji su trpjeli ugnje-tavanje, ljudi koji nisu mogli zadovoljiti svoje osnovne æivotne potrebe i koji subili zanemareni. Stoga Mihej ukazuje da je takvo prinoπenje ærtava samo prazanobred koji Bog ne namjerava prihvatiti.

Mir ovdje i sada (Otkrivenje 22,1-5)Ivan je u vienjima gledao neobiËne prizore koji su se odnosili na dogaaje

od njegovog vremena pa sve do kraja svijeta. Ovom privilegiranom autoru bili suprikazani Ëak i nebeski prizori. Dvadeset i drugo poglavlje Otkrivenja sadræiizvanredne opise naπeg nebeskog doma, iako je oËito da se Ivan muËio opisatineopisivo. Kao πto je sluËaj s drugim nebeskim pojavama i sluæbama, one Ëestoimaju svoj odraz ovdje na Zemlji. U Otkrivenju 22,2 dano nam je da vidimo Boæjinarod koji skladno æivi na Nebu. Ipak, joπ ovdje i sada, dok smo na ovoj Zemlji,trebali bismo pruæiti priliku ljudima svih kultura i druπtvenih i gospodarskihslojeva da doæive mir s Bogom.

Izravno iz Pisma! (Matej 22,34-39)Isusa su Ëesto dovodili u opasan poloæaj. U jednoj takvoj prigodi neki farizej

Mu je postavio pitanje koja je od zapovijedi najveÊa u Zakonu. On i njegoviprijatelji nadali su se da Êe Isus reÊi da je neka zapovijed vaænija od drugih, tebi tako oni dobili priliku da Ga javno ismiju i ponize, a moæda Ëak i optuæe zakrivovjerje. Meutim, Isus je odgovorio navodeÊi izravno iz Ponovljenog zakona6,5, a zatim je ponudio drugu najveÊu zapovijed onako kako je zapisana uLevitskom zakoniku 19,18: “Ne osveÊuj se! Ne gaji srdæbe prema sinovima svoganaroda. Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe. Ja sam JAhve.” Isusovi sluπate-lji, osobito farizeji i pismoznanci, trebali su dobro poznavati taj redak. Zanim-ljivo je da Levitski zaknik 19,32-35 djelomiËno “objaπnjava” ono πto se misli u18. retku. Isusov odgovor ostavio je farizeje praznih πaka, Ëak pomalo posram-ljene i zbunjene zbog njihovog bogatstva. Isus je uspio uputiti snaænu porukusvojim bogatim, religioznim, elitnim optuæiteljima: “Prestanite se truditi da sa-

96

mo saËuvate svoj druπtveni poloæaj i bogatstvo. Prestanite tlaËiti one koji od vasoËekuju vodstvo. Spasenje ne ovisi o poznavanju vjerskih i druπtvenih zapo-vijedi i njihove uporabe u vlastitu korist.”

Isus Krist — protivnik druπtvenog ugnjetavanja (Izaija 58,6.7;Mihej 6,7.8; Matej 25,31-46)

Isus je Ëinio svjesne napore da bi se suprotstavio druπtvenim nepravdama uPalestini prvog stoljeÊa. On je govorio odbaËenima. PrihvaÊao je nedodirljive.LijeËio je one koji su bili odbaËeni zbog bolesti i suprotstavljao se religijskojeliti. U nekim od Njegovih posljednjih govora koje je uputio svojim sljedbeni-cima trudio se da ih umiri u vezi s predstojeÊim sudom. Govorio im je u uspo-redbama kao πto je i ranije Ëesto Ëinio. Æelio im je naglasiti vaænost brige opotrebama onih koji ih okruæuju. Naπa vjeËna sudbina ovisi o tome! Ne o tomeposjeÊujemo li hram ili sinagogu, idemo li u crkvu svake subote i Ëitamo li Svetopismo. Naπa vjeËna sudbina ovisi od tome hranimo li gladne, pojimo li æedne,oblaËimo li gole i posjeÊujemo li zatoËene. Isus ne iznosi neke nove misli. Onponavlja ono o Ëemu su pisali proroci. Ispunjavanje tih moralih duænosti bit Êeod presudne vaænosti kad se bude rjeπavala naπa vjeËna sudbina na sudu.

ODGOVORITE1. Kako bismo mi, adventististiËki krπÊani, mogli stupiti u kontakt s ljudima

iz drugih vjera ili s onima koji ne pripadaju nijednoj odreenoj vjeri?2. Dok je bio na Zemlji, Isus je ulagao posebne napore da dopre do ljudi iz svih

druπtvenih slojeva — od druπtveno odbaËenih (prostitutke, kroniËni bole-snici i sliËno), do onih u religijskoj i druπtvenoj eliti (farizeji, Rimljani isliËno). Na koji naËin KrπÊanska adventistiËka crkva nastoji dosegnuti ljudesvih druπtvenih i gospodarskih slojeva? U Ëemu i kako bismo mogli bitibolji?

Ben Green, Brisbrane, Queensland, Australija

Isus je Ëinio svjesne napore da bi se suprotstavio druπtvenim neprav-dama u Palestini prvog stoljeÊa.

97


VELIKO I MALO KAMENJE

SVJEDO»ANSTVO1. Petrova 2,5

“Duπa koja voli Boga uzdiæe se iznad mraka sumnje i Ëovjek tako dobivajasno, πiroko, duboko i æivo iskustvo. On postaje krotak i sliËan Kristu. Njegovaduπa je posveÊena Bogu, skrivena s Kristom u Bogu. Svaki pravi krπÊanin bit Êesnaæan ne u sili i zaslugama vlastitih dobrih djela, veÊ u Kristovoj pravednostikoja mu se pripisuje vjerom.

Mi trebamo zauzeti odreeno mjesto u Gospodnjem duhovnom hramu, avaæno pitanje pritom nije hoÊemo li predstavljati veliki ili mali kamen, veÊ jesmoli se potËinili Bogu kako bi nas On mogao uglaËati da bismo odraæavali svjetlostNjemu na slavu. Ako se nalazimo u Gospodnjem hramu, mi moramo emitiratisvjetlost. Dopuπtamo li nebeskom Graditelju da nas teπe, oblikuje i glaËa? Imamoli vjere da Mu se prepustimo?” (Ellen G. White, That I May Know Him, str. 150)

“Pripadnici Boæjeg naroda imaju svet i uzviπen poziv. Oni su Kristovi pred-stavnici.” (Isto, str. 151) Kao takvi, “ako imamo navike u govoru i ponaπanjukoje ne predstavljaju krπÊansku vjeru na pravi naËin, trebali bismo odmah pri-stupiti djelu reforme. Ako trebamo predstavljati Krista svijetu, usvojimo takvenavike koje Êe Ga proslaviti. Posvuda postoje sile skrivene od pogleda kojenastoje odvuÊi duπe od Krista, ali Bog ima joπ moÊniju silu koja djeluje meuNjegovim narodom da privuËe duπe Kristu.” (Isto, str. 151)

Ipak, “mnogi koji tvrde da su krπÊani, zapravo to nisu. ... Bog neÊe primitina Nebo nikoga tko veÊ na ovom svijetu nije posveÊen Kristovom miloπÊu, nakome se ne moæe vidjeti Kristov odraz.” (Ellen G. White, God’s Amazing Grace,str. 66)

“Pravi krπÊanin u svemu budno pazi na nauk iz Boæje rijeËi i oËekuje vodstvoNjegovog Duha, dok je za mnoge religija samo puka formalnost. Æivotvornepoboænosti sve viπe nedostaje. Mnogi se usuuju reÊi: UËinit Êu ovo ili ono, ilipak ovo neÊu; a na strah hoÊe li time uvrijediti Boga uopÊe i ne pomiπljaju.Vidjela sam da takvi, ukoliko se ne poprave, ne mogu uÊi u Nebo. Oni si mogulaskati da Êe biti spaπeni, ali njihov æivot, ni oni sami, nisu po volji Bogu.Njihove molitve predstavljaju uvredu za Njega.” (Ellen G. White, Testimonies forthe Church, sv. 1, str. 152)

ODGOVORITE1. Na koje naËine vaπ æivot proslavlja Boga?2. Kako se veÊ ovog tjedna moæete potpunije predati Bogu da bi Njegova svje-

tlost sjala iz vas?

Matt Atcheson, Margate, Queensland, Australija

98

Utorak, 10. prosinca

“ZA IME BOGA, POMOZITE MI!”

DOKAZIzaija 58,7; Mihej 6,8; Matej 25,31-46

U biblijska vremena nije bilo niπta neobiËno hodati ulicom i vidjeti hrome,gubave, slijepe i gladne ljude. Teπko je procijeniti demografsko stanje u bib-lijska vremena, ali znamo da su plemenski ratovi bili uobiËajeni, a smrt, glad ibeskuÊniπtvo dio svakodnevnog æivota.

Danas izgleda da ljudi πirom svijeta æive u veÊoj bijedi nego ikad. Problemdruπtvene nepravde je pregolem. Zaπto ljudi koji imaju moguÊnosti ne pomognuonima koji nemaju? Bog to zahtijeva. Mnogi od nas znaju za usporedbu u Ma-teju 25,31-46 u kojoj Isus sjedi na svom prijestolju i odvaja ovce od jaraca uskladu s onim πto su Ëinili za Njega. “Kralj Êe im odgovoriti: ‘Zaista, kaæem vam,meni ste uËinili koliko ste uËinili jednomu od ove moje njmanje braÊe’” (redak40). “Ova djela ne ovise o bogatstvu, sposobnosti ili inteligenciji; to su jedno-stavno djela koja se besplatno daju i besplatno primaju. ... Isus zahtijeva da seosobno ukljuËimo u skrb o ljudskim potrebama.” (Life Application Study Bible,Tyndale House, 1991., str. 1707) Tekst u Izaiji 58,7 kaæe da Bog zahtijeva od nasonu vrstu posta koja se sastoji u tome da nahranimo gladne, obuËemo siro-maπne i pruæimo im skloniπte, i da stojimo na raspolaganju vlastitoj obitelji.Ovaj popis nije konaËan. On zapravo predstavlja svaku vrstu dobrih djela.

Kad ste posljednji put pruæili pomoÊ ljudima u svom susjedstvu kojima jeona bila potrebna?

“Objavljeno ti je, ËovjeËe, πto je dobro, πto Jahve traæi od tebe: samo Ëinitipravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi.” (Mihej 6,8) U sva-kodnevnom æivotu je to lakπe reÊi nego uËiniti. Ali, hajde da pokuπamo. Nekanaπa molitva bude: “Pomozi mi da pomaæem drugima viπe nego dosad.”

ODGOVORITE1. Zaπto ne izdvajamo za druge veÊi dio svog vremena ili novca? Kad bismo

doista postupali prema drugima kao da je rijeË o Isusu, koliko viπe bismo,zapravo, Ëinili?

2. Kad bi svi koji sebe nazivaju krπÊanima “Ëinili pravicu, milosre ljubili ismjerno sa svojim Bogom hodili”, koliko bi svijet bio drukËiji? Koliko bivaπa sredina bila ljepπa?

3. Kako moæete veÊ ovog tjedna upotrebiti svoje darove da biste sluæili potre-bama ljudi koje susreÊete?

Tatiana Green, Brisbane, Queensland, Australija

Neka naπa molitva bude: “Pomozi mi da pomaæem drugima viπe negodosad.”

99


DJELA I STAVOVI

PRIMJENARimljanima 12,9-21; 1. KorinÊanima 13; Filipljanima 1,6.9-11; 2,3.4; Hebrejima

12,1.2

Kako moæemo æivjeti po ugledu na Krista u svijetu koji se ne zanima zaNjega? O temi krπÊanskog æivljenja raspravljalo se mnogo puta oko mnogihstolova za ruËavanje za kojima su sjedili deklarirani krπÊani koji nisu æivjelikrπÊanskim æivotom. Koji savjet nam Biblija daje o ovoj vaænoj temi?

Odrecite se sebiËnih æelja. S obzirom da je Sotona knez naπeg svijeta,njegova prva laæ upuÊena Evi joπ uvijek odzvanja u naπim uπima. Naπa ljudskanarav nameÊe naπem srcu taπtinu i sebiËne æelje, i nije lako biti neprekidnosvjestan Boæjeg poziva da budemo ponizni i nesebiËni (Filipljanima 2,3.4). Da-juÊi prednost drugima, oponaπamo Isusovo dræanje — πto zauzima srediπnjemjesto u æivljenju krπÊanskim æivotom. Ima bezbroj praktiËnih naËina na kojemoæemo æivjeti kao Isus.

Djela otkrivaju kakvo je naπe srce. Lako je dopustiti ljudskoj naravi danadvlada kad je rijeË o tome kako postupamo prema drugima, bez obzira jesuli to oni s kojima smo u sukobu ili nepoznati ljudi kojima je potrebno naπesuosjeÊanje. Moæda bismo se trebali zapitati umanjujemo li svojim dræanjemnjihov osjeÊaj vlastite vrijednosti ili ga uzdiæemo? To se moæe odnositi na svakoga,od onih koji su nam najbliæi do onih pored kojih prolazimo na ulici. Moæete liveÊ ovog tjedna æivjeti znajuÊi i pokazujuÊi drugima da Isus æivi u vama?

Neka ljubav izobiluje. »itajuÊi 1. KorinÊanima 13 i Rimljanima 12,9-21,prepoznajemo sve te divne osobine na koje bismo se kao krπÊani trebali ugle-dati. U trenutku kuπnje lako je odustati od ljubavi i dopustiti da zavlada sebiË-nost. Ali ako je ljubav u srediπtu svake naπe rijeËi i postupka, moæda Êemo bitiiznenaeni promjenama do kojih Êe doÊi u naπim odnosima s drugima. “Nekavaπa ljubav sve viπe raste u pravoj spoznaji i svakom rasuivanju.” (Filipljanima1,9) Ljubav bi trebala biti prva osobina koja proistjeËe iz naπeg znanja i dræanja.

Imajte povjerenja u Boæje dobro djelo. Bog Êe dovrπiti dobro djelo kojeje otpoËeo u vama (Filipljanima 1,6). Povremeno moæemo posumnjati u svoj cilji upitati se æivimo li u skladu s Boæjom voljom za naπ æivot ili ne. Tekst uFilipljanima 1,6 uvjerava nas da moæemo imati potpuno povjerenje u Boga da Êenas upotrijebiti do samoga kraja, ukoliko na to pristanemo.

ODGOVORITE1. Kako vaπa djela mogu viπe nalikovati onima koja je Isus Ëinio dok je bio na

Zemlji?2. Na koje biste se odnose trebali viπe usredotoËiti, u svjetlu biblijskog savjeta

o krπÊanskom æivljenju?

Nina Atcheson, Margate, Queensland, Australija

100


NA© DUHOVNI BAROMETAR

MI©LJENJEPonovljeni zakon 8,11-17; Filipljanima 2,3.4

Bog poznaje ljudsko srce i narav daleko bolje nego πto moæemo zamisliti. Toje razlog πto Izraelovim sinovima nije dao samo Deset zapovijedi, veÊ i odreenepropise i uredbe. Iznova i iznova Ëitamo o opomenama i prijekorima koji su imupuÊivani kako bi se sjeÊali svojega Stvoritelja. Ova obvezujuÊa naËela trebalabi upravljati i naπim æivotom. »ak i u svemu tome mi vidimo i doæivljavamoBoæju ljubav prema nama, dok se On trudi da nas obnovi i uspostavi ono πtoodraæava Njegov lik u nama.

Nebeski duh je davati, a zemaljski duh je uzimati. VeÊina ljudi provodi svojæivot trudeÊi se doÊi do onoga πto je prolazno. Kad bi prepoznali svoju uloguupravitelja, proveli bi svoj æivot u davanju. Jedino na taj naËin mogu steÊi vjeËneposjede.

©to Bog traæi? Jedino podruËje krπÊanskog æivljenja koje ne moæete odglu-miti jest sluæba upravitelja. Moæete odglumiti svjedoËenje, molitvu, evangeliza-ciju. Ali pokaæite mi svoje raËune i to Êe otkriti kakav ste tip upravitelja. VaπiraËuni predstavljaju priËu vaπeg æivota. Oni govore o vrijednostima koje cijenite.O tome koliko πtedite, koliko troπite, kome dajete. Oni govore viπe o vaπimprioritetima od bilo Ëega drugog. Oni su duhovni barometar.

Websterov rjeËnik definira upravitelja kao onoga “koji upravlja tuim dobri-ma; osobu odgovornu za odræavanje poslova domaÊinstva”. (Webster’s Diction-ary, Nickel Press, 1990.) Mi smo Boæji upravitelji na Zemlji. Sve pripada Bogu(Psalam 24,1) i On polaæe pravo na sve. Upravitelji, s druge strane, imaju odre-ene odgovornosti. Bog nam prema svojoj æelji moæe odluËiti povjeriti mnogo ilimalo, ali mi ni u kom sluËaju neÊemo preuzeti vlasniπtvo. Upraviteljska sluæbane poËinje niti zavrπava novcem. Ona obuhvaÊa svako podruËje naπeg æivota.Ona predstavlja naËin na koji jedan krπÊanin treba æivjeti. Bog je zainteresiranza naπe dræanje. OËeva ljubav Êe se uvijek izlijevati i svjedoËiti svijetu prekoonoga πto svakodnevno Ëinimo. To je naËin da pokaæemo zahvalnost Bogu zamnoge blagoslove koje nam je dao.

ODGOVORITE1. ©to naËin na koji ispunjavate ili ne ispunjavate duænosti govori o vaπem

odnosu s Bogom?2. Kako bismo, u svjetlu rasta u Kristu, mogli dati prednost svojim duænostima

u praktiËnom, svakodnevnom krπÊanskom æivljenju?

Jocelyn Beale, Winterville, North Carolina, SAD

Upraviteljska sluæba ne poËinje niti zavrπava novcem.

101

Petak, 15. prosinca

ODRAÆAVATI KRISTOVU LJUBAV

ISTRAÆIVANJE1. Ivanova 4,7-21

ZAKLJU»AKU 1. Ivanovoj 4,19 nalazimo cjelovitu zamisao krπÊanstva saæetu u jednoj

jednostavnoj reËenici: “Mi ljubimo, jer je on [Bog] nas ljubio prije.” Boæja ljubavnas pokreÊe da se brinemo o drugima i da im pomaæemo. PromatrajuÊi Njegovubezuvjetnu ljubav, mi se mijenjamo. Krist je doπao osloboditi ljude straha odsuda, pa stoga ni mi nikad ne trebamo koristiti krπÊanske ideje kako bismougnjetavali druge. Boæja ljubav eksponencijalno prikazana u naπem æivotu otkri-va da iz dubine srca æelimo biti kao Isus. Na kraju krajeva, krπÊanstvo je naËinæivljenja, a ne samo skup zamisli.

RAZMOTRITEu Fotografirajte predmete u prirodi koji simboliËki predstavljaju vaπu vjeru u

Boga. Zatim stavite te fotografije na svoj facebook profil ili na online foto-galeriju i napiπite svojim prijateljima πto te slike vama znaËe. Dodajte biblij-ske retke tamo gdje je to prigodno.

u Ispecite neku vrstu tijesta ili kruha i podijelite ga s prijateljem ili poznani-kom. Priloæite i karticu s ohrabrujuÊim biblijskim retkom o Boæjoj ljubavi.

u Intervjuirajte nekog starijeg vjernika vaπe crkve i neka vam ispriËa kako suon ili ona postali krπÊani. Postavite toj osobi nekoliko pitanja o usponimai padovima koje su kao vjernici doæivjeli tijekom svog æivota.

u U mali dnevnik zapisujte kratka razmiπljanja o vjeri kad vam se ona javetijekom dana. Zapiπite i pitanja koja imate za Boga.

u Opiπite nekoliko vlastitih iskustava koja su vas nadahnula i duhovno podi-gla. Osmislite dva ili tri naËina na koja biste mogli ponovno doæivjeti tovrijeme duhovnog osvjeæenja.

u Ubacite u svoj pretrpani raspored jedan sat promatranja prirode. Provediteto vrijeme u nekom tihom parku opaæajuÊi zvukove, prizore, mirise i oblike.Osluπkujte misli koje bi vam Bog mogao doπapnuti u tim trenucima tiπine,ili Mu jednostavno budite zahvalni na prelijepim djelima Njegovog stvaranja.

u Okupite neke prijatelje da biste pjevali svoju omiljenu himnu o Boæjoj ljubavi.

POVEÆITEPonovljeni zakon 6,4-6; 1. Solunjanima 4,1-12; Hebrejima 10,23-25.Ellen G. White, Put u bolji æivot, poglavlje 6.Elizabeth Viera Talbot , Surprised by Love, poglavlje 5 i 6; Philip G. Samaan,

Christ’s Way of Reaching People, poglavlje 4.

Debbie Battin Sasser, Friendswood, Texas, SAD

102


Posljedak — Isus i spaπeni

“Dakle, obratite se i povratite se da vam se izbriπugrijesi, tako da od Gospodnje prisutnosti mognu doÊivremena utjehe i da on poπalje predodreenoga vamMesiju, Isusa; onoga koga nebo treba da pridræi do

vremena sveopÊe obnove koju je Bog nagovijestio odavnopreko svojih svetih proroka.” (Djela 3,19-21)

103

Subota, 15. prosinca

PRIPREME ZA VJEN»ANJE

UVODMatej 22,11-14

Pribliæavao se znaËajan dan kad se jedan par trebao vjenËati. Marion(pseudonim) i ja smo bili izabrani da vodimo zavrπne poslove. Kao nadzornica,Marion je bila zauzeta probama. Kao glavni organizator, ja sam vodio raËuna dane bude nikakvih problema tijekom tog velikog dana za Saru i Jacka. Dok seMarion usredotoËila na glazbu i glazbala, gostujuÊi zbor i posjetitelje, ja sam sesa svoje strane pobrinuo da sve bude u redu i da se svaka aktivnost odvija poplanu.

Tri dana prije velikog dogaaja uæurbano smo dovrπavali posljednje pripremekoje Êe doprinijeti tome da imamo dobro organizirani obred i mirnu proslavu.Tamo gdje je bilo nuæno, vrπili smo popravke i zamjene. Svi su se trudili izgle-dati lijepo i svjeæe da bi odræali raspoloæenje koje Êe vladati tog vaænog dana.

Takva vrsta priprema tipiËna je za posebne prilike kao πto su vjenËanja,pogrebi i vjerska dogaanja. Veliki obredi traæe velike pripreme. Takva iskustvame upuÊuju na sræ naπeg prouËavanja za ovaj tjedan.

Postoje neki znaËajni stupovi koji nas krπÊane razlikuju od ostatka svijeta.Kad prihvatimo Krista kao svog osobnog Spasitelja, vaæno je da svakog danajaËamo svoju vezu s Njim, usmjeravajuÊi svoj pogled na konaËni cilj — vjeËniæivot. ©to se kraj ovog svijeta viπe pribliæava, sa svakim danom koji prolaziavao sve viπe pojaËava svoj rat protiv krπÊana, pokuπavajuÊi prevariti i vjerne.

U bîti, zavrπni dogaaji su veÊ na vidiku. Kao svadbena sveËanost koja setreba uskoro odræati, pripreme bi trebale biti uvelike u tijeku kako bi se uËvrstioodnos izmeu Spasitelja i nas. Da bi se to dogodilo, trebamo kopati dublje,prouËavajuÊi Kristovo posredniËko djelo u nebeskoj Svetinji. S pitanjem Njego-vog skorog dolaska trebamo se suoËiti njegujuÊi obnovljenu strpljivost, budnosti nadu, kako bi se taj vrhunski dogaaj pokazao kao neπto vrijedno Ëekanja.

KonaËno, uskrsnuÊe vjernih koji su umrli i potom susret na oblacima saSpasiteljem predstavljat Êe vrhunac putovanja za Kristove sljedbenike. Naπapouka za ovaj tjedan ima Ëetiri glavne teme, i obuhvaÊa Svetinju na Nebu, Kri-stov drugi dolazak, naπe strpljivo Ëekanje u nadi i uskrsnuÊe vjernih.

Silas Onyango, Nairobi, Kenija

Taj vrhunski dogaaj pokazat Êe se vrijednim Ëekanja.

104


POSTUPAK NA©EG USAVR©AVANJA

DOKAZHebrejima 9,9-14

Kristovo djelo u nebeskoj Svetinji nas uËi da je Boæja namjera da nas uËinimoralno savrπenima. Zato On boravi u svakom ljudskom biÊu. U zemaljskojsvetinji se krv jaraca i teladi πkropila zbog obrednog ËiπÊenja. Ali kad je Isusuπao u nebesku Svetinju, to je oznaËilo da se moralno savrπenstvo moæe postiÊijedino sluæbom Krista kao Velikog sveÊenika. Moralno savrπenstvo Ëisti naπusavjest od krivnje grijeha, πto bi bez Kristove osobne intervencije bilo nemogu-Êe.

Kao πto nam je poznato, savjest je spoznaja ili osjeÊaj πto je dobro a πto zlo,i ona nas pokreÊe da Ëinimo dobro. To je moralna prosudba koja se protivikrπenju Zakona i izaziva osjeÊaj krivnje kad to uËinimo. Krist svojom sluæbomu nebeskoj Svetinji obavlja to djelo usavrπavanja. Prema tome, zemaljska sveti-nja bila je samo slika onoga πto je Krist namjeravao uËiniti u nebeskoj Svetinji.

Prema tome Kristovo uskrsnuÊe znaËi mnogo u æivotu vjernog krπÊanina. DaOn nije bio uskrsnut i uzet na Nebo kao naπ Veliki sveÊenik, naπa nada kaokrπÊana bila bi uzaludna. Mi moæemo poËivati u sigurnosti da se Isus u Svetinjinad svetinjama bavi posredovanjem (1. Timoteju 2,5), oËiπÊenjem (Malahija 3,1-4) i suenjem. Cijeli taj postupak vodi k uklanjanju grijeha onih kojima jeprethodno oproπteno.

“Na veliki dan konaËnog suda mrtvaci Êe biti “sueni prema onome πto jenapisano u knjigama, po svojim djelima” (Otkrivenje 20,12). Onda Êe zaslugamaKristove pomirbene krvi grijesi greπnika koji su se istinski pokajali biti izbri-sani iz nebeskih knjiga. Svetiπte Êe time biti osloboeno, ili oËiπÊeno od zapisao grijehu. Sluæbama na Dan pomirenja, ËiπÊenjem zemaljskog Svetiπta, prika-zivalo se ovo veliko djelo pomirenja ili brisanje grijeha koji su ga oskrvnjivali,a uklanjali su se ærtvom za grijeh.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 291)

Kristov sveÊeniËki rad u nebeskoj Svetinji zavrπit Êe oËiπÊenjem Svetinje iprenoπenjem svih grijeha na Sotonu. Kad zavrπi svoje sveÊeniËke duænosti, KristÊe s radoπÊu obnoviti prvobitni plan po kome ljudi trebaju æivjeti u Boæjojprisutnosti.

ODGOVORITE1. Kako vi razumijete πto znaËi biti moralno savrπen?2. S obzirom na ono πto Krist sada Ëini za nas na Nebu, πto mi moramo uËiniti

zauzvrat?

Goretty Akinyi, Homa Bay, Kenija

105


POSLJEDNJE RIJE»I — PORUKA NADE

LOGOSJob 19,25; Psalam 50,3; Matej 24,27-31; 25,1-30; Ivan 3,16; 11,25; Rimljani-

ma 3,21-26; 8,11; 1. KorinÊanima 15,12-26; 2. KorinÊanima 5,21; Filipljanima3,20.21; 1. Solunjanima 5,1-4; 1. Timoteju 2,5

Kristova ærtva (Ivan 3,16)Kad je Ëovjek u Edenskom vrtu pao u grijeh, Bog je ËovjeËanstvu ponudio

oprost (Ivan 3,16). Krist je bio Janje Ëija je krv prolivena da bi oprala naπegrijehe. Preko Njega smo besplatno opravdani Boæjom miloπÊu. Ako vjerujemou Krista, naπa imena i naπi grijesi mogu biti izbrisani iz knjige smrti. Kaorezultat tog ponovnog ujedinjenja Ëovjek Êe uæivati u srdaËnom odnosu s Bogomkakav je imao prije pada u grijeh.

Bezgreπni Krist je doπao da bi se poistovjetio s nama u naπem greπnomstanju. Njegova smrt omoguÊila Mu je da Ëovjeka vrati u stanje pravednosti.Uπao je u nebesku Svetinju sa svojom vlastitom krvlju jednom i za sve. »iπÊenjenebeske Svetinje koje je upravo u tijeku predstavlja konaËni proces oËiπÊenjaBoæjeg naroda. Na taj naËin Krist postaje jedan jedini Posrednik izmeu Bogai nas.

Kristov drugi dolazak (Job 19,25; Psalam 50,3; Matej 24,27-31)Kristov drugi dolazak predstavlja vrhunac svega πto se zbiva na Zemlji. Ovo

obeÊanje bilo je blaæena nada svih iskrenih vjernika od dana kad se On uzniona Nebo. Prorok je to pretkazao u Starom zavjetu, a Evanelje je potvrdilo uNovom (Matej 24,27-31).

Dok se sve to dogaa, neprijatelj istine naporno radi kako bi πto veÊem brojuljudi pomutio um u vezi s Kristovim povratkom. Sotona koristi danaπnja teh-noloπka dostignuÊa da bi doveo do joπ veÊeg duhovnog pada i izazvao zbunje-nost i pometnju kod ljudi πirom svijeta. Neki kaæu da je Isus veÊ doπao, tako daneÊe, niti moæe, ponovno doÊi. Drugi izjavljuju da je veÊ doπao i da æivi meunama. Mnogi nisu sigurni πto da misle u vezi s Njim i Njegovim povratkom.

Meutim, i pored svih tih teorija i izmiπljotina u vezi s Kristovim povratkom,Biblija nam jasno ukazuje na taj vrhunski dogaaj. Ako je Job mogao pokazatitako snaæno oËekivanje u pogledu Kristovog povratka usred patnji koje su gastizale jedna za drugom, zaπto bismo mi gubili nadu? Koliko god vremena dasmo proveli na ovom greπnom svijetu sa svim njegovim svakodnevnim nevolja-ma, na kraju svakog dana moæemo otiÊi u krevet s nadom u Kristov drugidolazak koji Êe zauvijek skinuti s nas breme ovog svijeta.

»ekanje na Kristov dolazak (Matej 25,1-13)Mnogi se pitaju isplati li se Ëekati Kristov dolazak. Kao ljudi, mi razmiπlja-

mo ograniËenim umom te nam neke boæanske istine moæda ne izgledaju privla-

106

Ëno. Krist je koristio priËe, takozvane usporedbe, da bi nam pomogao da boljerazumijemo duhovne stvari. Usporedba o deset djevica pokazuje do koje mjeretrebamo biti spremni dok Ëekamo na Kristov povratak.

Iako svi Ëekamo, moæda neÊemo imati snage izdræati hladnu besanu noÊ dokmladoæenja ne doe. U svijetu koji vrvi od svih vrsta zadovoljstava, mi smopozvani da se kreÊemo nasuprot struji. »ak i ako “spavamo” prije Njegovogdolaska, naπe svjetiljke mogu imati dovoljno duhovnog ulja da nam osvijetle putËim se On pojavi. Biblija jasno govori da ne znamo dan ni Ëas, ali je vaæno dabudemo pripravni kako ne bismo propustili zvuk konaËne trube.

Kao i pet mudrih djevojaka, svoju odanost trebamo temeljiti na Kristu, danas Njegov dolazak ne bi iznenadio ni uplaπio. Naprotiv, on Boæjem vjernomnarodu treba donijeti olakπanje i osloboenje, jer u oËekivanju da Krist doepoduzimamo sve πto je potrebno u pogledu pripreme i budnosti.

ODGOVORITE1. Na koji naËin vas Kristovo djelo u nebeskoj Svetinji Ëini savrπenim?2. Ako ne znamo dana ni Ëasa Kristovog povratka, znaËi li to da trebamo raditi

na ostvarenju svog cilja bez ikakvog vremenskog okvira? Objasnite svojodgovor.

3. U kakvim uvjetima trebamo æivjeti dok Ëekamo Kristov dolazak kako bismobili sigurni da Êemo Mu ostati vjerni?

Seline Khavesta, Nairobi, Kenija

Pozvani smo da se kreÊemo nasuprot struji.

107


KRIST — NA© PRIMJER

SVJEDO»ANSTVO1. Petrova 2,21

Krist je primjer onoga πto Bog moæe ostvariti u nama. Kao Njegovi sljedbe-nici moæemo mnogo toga nauËiti iz Kristovog æivota, smrti i uzaπaπÊa na Nebo.Vrhunac tih dogaaja predstavlja Kristova slavna pobjeda nad smrÊu prilikomuskrsnuÊa.

“‘Ne Ëudite se tomu! Dolazi, naime, Ëas kada Êe svi koji poËivaju u grobo-vima Ëuti njegov glas, te iziÊi iz njih; koji su Ëinili dobro, na uskrsnuÊe...’ (Ivan5,28.29). Taj glas Êe uskoro odjeknuti kroz dræavu smrti i svaki sveti koji poËivau Isusu ustat Êe i napustiti svoju tamnicu.” (Ellen G. White, Last Day Events,str. 276)

“Krist je za vjernika uskrsnuÊe i æivot. U naπem Spasitelju je obnovljen æivotkoji je izgubljen uslijed grijeha; On u sebi ima æivot da oæivi onoga koga hoÊe.Njemu je podareno pravo da daruje besmrtnost. Æivot koji je u ljudskoj prirodipoloæio, On ponovno uzima i daje ga ljudskom rodu. ‘Ja sam doπao’, rekao jeOn, da ‘imaju æivot i da ga imaju u izobilju. ... A tko pije od vode koju Êu muja dati, sigurno neÊe nikad oæednjeti. ©toviπe, voda koju Êu mu dati postat Êeu njemu izvorom one vode πto struji u æivot vjeËni. ... Tko jede tijelo moje i pijekrv moju, ima æivot vjeËni. I ja Êu ga uskrisiti u posljednji dan.’ (Ivan 10,10;4,14; 6,54)” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 651)

“Sa zadovoljstvom razmiπljam o uskrsnuÊu pravednika koji Êe doÊi iz svihkrajeva svijeta, iz planinskih πpilja, iz tamnica, iz jama u zemlji, iz morskihdubina. Nitko neÊe biti zaboravljen. Svi Êe Ëuti Njegov glas. IziÊi Êe pobjedniËki,slavodobitno.” (Ellen G. White, Last Day Events, str. 278)

“Tada Êe umrli pravednici ustati u neraspadljivosti, a æivi pravednici uzet Êese na Nebo ne vidjevπi smrti. ... Svojom rijeËi i svojim djelima On je proglasiosebe ZaËetnikom uskrsnuÊa.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 435)

ODGOVORITE1. Ako je Krist ZaËetnik uskrsnuÊa, kakvu nadu to daje nama koji vjerujemo

u Njega?2. Zbog Ëega je smrt joπ uvijek bolna za nas, iako znamo da Krist ima silu da

nas uskrsne u besmrtnost?

Hellen Atieno, Rongo Township, Kenija

Razmiπljajte “sa zadovoljstvom o uskrsnuÊu pravednika”.

108


UVJETI ZA NA©E SAVR©ENSTVO

PRIMJENAFilipljanima 3,15

Kristova sluæba u nebeskoj Svetinji, Njegov drugi dolazak i posebno uskrs-nuÊe vjernih tri su strane istog novËiÊa. Ova tri dogaaja trebaju obnoviti gre-πnika u njegovo prvobitno bezgreπno stanje. U svojoj ljubavi prema ËovjeËanstvuBog je poslao svog jedinoroenog Sina da bi mogao obnoviti naπu pravednost.

Ono πto Krist trenutno radi u nebeskoj Svetinji blisko je povezano s Njegovimdrugim dolaskom i uskrsnuÊem, jer On Êe doÊi tek kad brisanje grijeha budezavrπeno i kad greπnici kojima je oproπteno budu osloboeni krivnje. Meutim,dok se sve ovo dogaa da bi se ostvarila Boæja ljubav prema ËovjeËanstvu, uvijekpostoji dio koji nedostaje na strani greπnika, koji on ili ona moraju uËiniti dabi cijeli proces bio potpun.

Moralno savrπenstvo ili svetost Njegovog naroda bio je Boæji prvobitni plani On, preko Krista, preuzima odgovornost da nas uËini moralno savrπenima.Meutim, Bog to ne moæe uËiniti bez naπe svjesne suradnje. Kao πto Duh pro-roπtva kaæe: “On ne nalazi zadovoljstvo u prisilnoj posluπnosti i On svima da-ruje slobodnu volju da bi Mu mogli dragovoljno sluæiti.” (Ellen G. White, Patri-jarsi i proroci, str. 16)

Prema tome, kao krπÊani koji æive u 21. stoljeÊu, πto moramo Ëiniti dok seodvijaju zavrπni dogaaji povijesti ovog svijeta? ©to Bog oËekuje od nas?

Moramo se nanovo roditi. Kristova sluæba u nebeskoj Svetinji neÊe nasuËiniti savrπenima ako ne dopustimo da budemo nanovo roeni krπtenjem i akone uzrastemo u Duhu (Ivan 3,3).

Moramo “pojesti Knjigu”. Pisana Boæja rijeË ima moÊ da promijeni naπestavove, postupke i naËin na koji se odnosimo prema Bogu i bliænjima (Ezekiel3,1; 2. Timoteju 3,16.17).

Moramo se svakodnevno posveÊivati. Moramo se svakodnevno sve viπei viπe prilagoavati Kristovoj slici, æivjeti za Boga i izbjegavati zlo. Moramo seodreÊi zadovoljstava ovoga svijeta i usmjeriti svoju pozornost samo na Krista iNjegovu pravednost (Luka 9,23.24; 1. Petrova 4,1).

ODGOVORITE1. Ako je Krist naπ glavni Posrednik i ako djeluje u naπu korist, zaπto moramo

ispuniti neke uvjete?2. Zamislite da moæete ponovno proæivjeti cijeli svoj æivot otkad ste postali

adventistiËki krπÊanin. ©to biste uËinili drukËije?

Mary Ndunge, Makueni, Kenija

Bog ne moæe to uËiniti bez naπe svjesne suradnje.

109


KRALJ DOLAZI — PA ©TO?

MI©LJENJEDjela 1,11

Kao krπÊanin, ja podræavam vjerovanje da Êe Krist doÊi ponovno kao Kralj.Od dana Njegovog uzaπaπÊa krπÊani su, imajuÊi na umu to obeÊanje, gajili naduda Êe se Isus vratiti po svoje sljedbenike.

Za mene kao mladog Ëovjeka s postmodernim pogledom na svijet, Kristovdrugi dolazak je neπto πto æelim dublje prouËiti. Kakvu Êe promjenu Kristovdrugi dolazak izazvati u meni?

Moj æivot je pun pitanja koja se vrte oko obrazovanja, novca, meuljudskihodnosa i karijere. Napredak tehnologije omoguÊio je da æivimo u globalnom seluu kome su druπtvene veze vrlo unaprijeene. Za veÊinu nas vrijeme sve bræeprolazi i dani brzo prelaze u godine, dok smo mi zaokupljeni privremenimstvarima ovoga svijeta. »esto zaboravljamo djelo koje Krist Ëini u naπu korist.Nedovoljno smo svjesni Ëinjenice da Êe se naπe vrijeme probe uskoro zavrπiti.

U ovom trenutku joπ uvijek æivimo zajedno kao stanovnici ovoga svijeta, kaopπenica i kukolj na istoj njivi. Meutim, kad Krist doe, On Êe odvojiti æito odpljeve. Ellen G. White piπe: “Kad istraæni sud bude zavrπen, sudbina svih bit ÊeodluËena za æivot ili za smrt. Vrijeme milosti zavrπava kratko vrijeme prijeGospodnjeg dolaska na nebeskim oblacima.” (Velika borba, Zagreb 2010., str.388)

Moji postupci u ovom greπnom svijetu trebaju otkrivati promijenjenu osob-nost koja oËekuje Kristov drugi dolazak. Dok æivim zajedno s ostalim greπni-cima koji nisu prihvatili Krista, moja molitva za njih je da prepoznaju Krista nakriæu i predaju Mu svoj æivot kako bi naslijedili kraljevstvo Boæje. Ujedinimo sekao krπÊani, pokrenimo se kao adventisti sedmog dana i prihvatimo besplatnidar spasenja da se ne bismo naπli laki kad Krist ponovno doe. Razumijete liπto hoÊu reÊi?

ODGOVORITE1. Koji je najbolji naËin za borbu protiv grijeha u svijetu u kojem mi æivimo?2. Prije nego πto Krist doe, πto moæete reÊi o sebi: jeste li Ëisti ili ste neËisti?

Koji je razlog za vaπ odgovor?

Norbet Kurema, Thika, Kenija

Do kakve promjene Êe doÊi u mojem æivotu prilikom Kristovog drugogdolaska?

110

Petak, 21. prosinca

PRIPREMA ZA UZLIJETANJE

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 22,12

ZAKLJU»AKSvakome tko je iπao na neko putovanje poznata je vaænost pripreme za put.

Kao adventistiËki krπÊani mi veÊ viπe od 150 godina propovijedamo o putovanjuod æivotne vaænosti. Ali, dok Ëekamo na polazak, mi ponekad izgubimo usmje-renost i previdimo prijeko potrebnu pripremu da bismo bili spremni. Isus nass puno ljubavi podsjeÊa preko svoje sluæbe u nebeskoj Svetinji da je On umroza naπe grijehe i da æeli da mi budemo s Njim svakog dana, kroz Ëitavu vjeËnost.

RAZMOTRITEu Oblikujte od gline ili plastelina sljedeÊe komade namjeπtaja koji su se nala-

zili u Svetinji: ærtveni oltar, umivaonik, posveÊeni kruh, svjeÊnjak, kadionioltar i kovËeg saveza. ProuËite znaËenje tih predmeta.

u Razgovarajte s nekim prijateljem o vaænosti koju Isusova sluæba VelikogsveÊenika u nebeskoj Svetinji ima na osobnoj razini.

u »itajte tekst u Mateju 25,1-13. PrepriËajte tu usporedbu u suvremenom kon-tekstu, uzimajuÊi u obzir da je Isus opisivao svoj narod koji Êe æivjeti uposljednjim danima ovog svijeta.

u Otpjevajte ili odsluπajte himnu “S Neba Êe uskoro doÊi naπ Bog” (br. 405 ucrkvenoj pjesmarici). Pokuπajte zamisliti kako Êe izgledati taj slavni dan.

u NaËinite popis biblijskih osoba koje neizostavno æelite upoznati na Nebu.Zbog Ëega vam je vaæno upoznati te ljude?

u Postavite petorici ljudi sljedeÊa pitanja: “Biste li æeljeli da se Isus vratidanas? Ako je tako, zaπto?” Dodajte i svoj odgovor.

u Razmiπljajte o onome πto trebate uËiniti u svom æivotu da biste se pripremiliza Kristov dolazak. Zapiπite svoje misli u svoj molitveni dnevnik.

POVEÆITEIzlazak 25—28; Hebrejima 1,3; 2,16.17; 4,14-16; 8,1-5; 9,11-28; 10,19-22.Ellen G. White, Isusove usporedbe, “U susret zaruËniku”, str. 280—290.©to adventisti vjeruju, “Kristova sluæba u nebeskom Svetiπtu”, str. 312—

331., www.adventist.org/beliefs/fundamental/.

Sandra Araújo-Delgado, Apison, Tennessee, SAD

111


Kad sve postane novo

“On Êe otrti svaku suzu s njihovih oËiju. Smrti viπe neÊebiti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari

svijet proe.” (Otkrivenje 21,4)

112

Subota, 22. prosinca

STIGLI SMO KU∆I

UVODRimljanima 8,18; 2. KorinÊanima 6,2.3; 2. Petrova 3,13

Vjernici u Solunu uredili su svoj æivot po uzoru na apostole i Gospodina. Onisu bili æive poslanice koje su poznavali i Ëitali ostali krπÊani. Imali su velikiutjecaj na jaËanje vjere i veliku revnost u πirenju Evanelja, πto najbolje govorio njihovom krπÊanskom svjedoËenju. Pavao je istaknuo nadaleko poznat utjecajvjernih Solunjana.

Kad se Isus uznio na Nebo, Njegovim sljedbenicima je obeÊano da Êe se Onponovno vratiti na Zemlju. Krist je pobijedio smrt i grob umiruÊi i vraÊajuÊi sepotom u æivot. Kad se Isus bude vratio, objavljujuÊi svoju pobjedu, neprijateljSmrt viπe neÊe moÊi zadræati nijednog od otkupljenih.

Da bismo bili meu otkupljenima, mi moramo biti poput vjernika iz Soluna.Naπ æivot treba biti Isusov odraz. Ljudi koji nas poznaju moraju vidjeti razlikukoju je susret s Isusom prouzroËio u naπem æivotu. To je naπe svjedoËanstvo.To je naπ utjecaj.

Prigodom drugog dolaska Nebo Êe biti otvoreno i Bog Êe sjediti na svomprijestolju. “Svi Êe biti sretna, ujedinjena obitelj, odjeveni u odjeÊu hvale izahvaljivanja — u ruho Kristove pravednosti. Cijela priroda u svoj svojoj nenad-maπnoj ljepoti, prinosit Êe Bogu stalni prilog hvale i oboæavanja. Svijet Êe bitiokupan u nebeskoj svjetlosti. Godine Êe prolaziti u radosti. Svjetlost Mjeseca bitÊe kao svjetlost Sunca, a svjetlost Sunca bit Êe sedam puta jaËa nego πto jesada. Nad tim prizorom zajedno Êe pjevati jutarnje zvijezde, i svi sinovi Boæjiklicat Êe od radosti, dok Êe se Bog i Krist sjediniti u objavljivanju: ‘Smrti viπeneÊe biti!’” (Ellen G. White, Moj æivot danas, str. 352)

U pouci za ovaj tjedan razmotrit Êemo na koji naËin Êe Bog obnoviti sve πtoje na Nebu i na Zemlji. Svi sveti Êe reÊi: “Stigli smo kuÊi.”

Stephanie Loriezo, Ebeye, Marπalsko otoËje

To je naπ utjecaj.

113


KAKO SVE POSTAJE NOVO

LOGOSIzaija 26,21; Jeremija 4,23-25; Zaharija 14,9; 1. KorinÊanima 6,2-3; 1. Solunja-

nima 4,16-17; Otkrivenje 15,3; 20,3-6.8-10

Dogaaji koje vidimo svuda oko sebe u danaπnjem svijetu kao da zvone nauzbunu. Oni vode ka kraju svijeta, kad Êe se Isus vratiti da povede svoj narodkuÊi. Moraju se postaviti mnoga pitanja: Jesmo li spremni? Znamo li πto Êe sedogoditi? Gdje Êemo mi biti? U svom prouËavanju potraæit Êemo biblijske od-govore. Razmotrit Êemo dogaaje nakon Isusovog povratka, πto odgovara poËe-tku razdoblja od tisuÊu godina ili mileniju, kao i dogaaje tijekom i poslije tograzdoblja.

Kad Isus bude doπao (Izaija 26,21; Jeremija 4,23-25; 1.Solunjanima 4,16.17; Otkrivenje 20,3.6)

Neki od πest velikih dogaaja koji oznaËavaju poËetak milenija odvijaju seistodobno. Najvaæniji, koji prethodi ostalima, jest doslovan, vidljiv i Ëujni Isusovdolazak. Pavao je pisao: “Jer Êe sam Gospodin … siÊi s neba.” (1. Solunjanima4,16) U to vrijeme dogaa se prvo uskrsnuÊe koje se spominje u Otkrivenju 20,6:“I najpre Êe uskrsnuti umrli u Kristu…” (1. Solunjanima 4,16). Njima Êemo seu zraku pridruæiti “mi æivi, mi preostali” i “biti skupa s njima odneseni u zrakna oblacima u susret Gospodinu” (redak 17).

Dok se to dogaa, oni koji nisu prihvatili Krista kao svog Spasitelja bit Êeubijeni sjajem Njegovog dolaska (2. Solunjanima 1,8; 2,8). Kad pravedni buduuzeti na Nebo, a zli ubijeni, Zemlja Êe biti razorena potresima i drugim prirod-nim nepogodama, a ono πto Êe ostati bit Êe pustoπ (Jeremija 4,23-25). BuduÊida Sotona tada neÊe imati koga kuπati, naÊi Êe se u poloæaju zatoËenika baËenogu “Bezdan”, gdje Êe ostati “dok se ne navrπi tisuÊu godina” (Otkrivenje 20,2.3).

Tijekom tisuÊu godina (1. KorinÊanima 6,2.3; Otkrivenje 15,3; 20,4)U to vrijeme Krist Êe biti na Nebu s otkupljenima koji “oæivjeπe i kraljevaπe

s Kristom” (Otkrivenje 20,4). Mi Êemo staviti svoje krune pred Isusove noge iuzvikivati: “Dostojno je Janje” (Otkrivenje 5,12) i pjevati “pjesmu Mojsija ... ipjesmu Janjeta” (Otkrivenje 15,3), proslavljajuÊi pobjedu nad Zvijeri koju namje On darovao. Tijekom tog razdoblja sud Êe biti povjeren spaπenima. SvakomeÊe biti dopuπteno da pogleda izvjeπtaje o onima koji nisu dospjeli na Nebo.Boæja pravednost Êe biti dokazana. Sotona Êe ostati vezan na Zemlji, a ZemljaÊe biti pusta.

Zavrπetak tisuÊu godina (Zaharija 14,9; Otkrivenje 20,5.8-10)Ovi dogaaji Êe u jednom trenutku izgledati kao neπto πto nimalo ne liËi na

vjeËnog Boga, a ipak neπto πto su s najveÊom nestrpljivoπÊu oËekivala sva pra-

114

vedna biÊa u svemiru joπ otkad se pojavio grijeh. Ti dogaaji Êe se vjerojatnoodigrati vrlo brzo, nekima na radost, a nekima na veliku æalost. Vjerojatnoistodobno, Sveti grad Êe se spustiti s Neba (Otkrivenje 20,9; 21,2), zli koji suumrli ustat Êe u drugom uskrsnuÊu (Otkrivenje 20,5.13) i Sotona Êe biti oslo-boen da bi se pripremio za svoj napad na Sveti grad (Otkrivenje 20,7-9). To jenapad koji se nikad neÊe ostvariti, jer nema potrebe da se tako neπto dopusti.Svi sudionici u tom napadu veÊ su osueni i njihova presuda je potvrena odstrane cijelog svemira. IzriËe im se kazna, oni izjavljuju da je Bog pravedan i,zajedno sa Sotonom, bivaju uniπteni vatrom s neba (Otkrivenje 20,9).

Kako Êe sveËan biti taj dogaaj!Vatra Êe zahvatiti ne samo zle, veÊ i cijelu Zemlju, briπuÊi svaki trag ljudskih

izuma i zlih djela. Nakon toga Êe Zemlja biti obnovljena (Otkrivenje 21,1; 2.Petrova 3,10-14) i vraÊena u prelijepo stanje u kakvom se nalazila u Edenu. TadaÊemo poËeti æivjeti s Kristom kroz cijelu vjeËnost.

ODGOVORITE1. Koji dogaaji vas posebno nadahnjuju dok Ëekate na Kristov povratak?2. U kom Êe se trenutku u proroËanstvu o naπem prelasku sa Zemlje na Nebo

ispuniti obeÊanje da Êe Bog obrisati svaku suzu i tako dalje, i kako to utjeËena vaπe vienje cijelog tog procesa?

Job G. Minasalvas, Taculing, Bacolod City, Filipini

Dogaaji u danaπnjem svijetu kao da zvone na uzbunu.

115


NEBESKA OBE∆ANJA

SVJEDO»ANSTVOOtkrivenje 21

“Na Nebu je sve plemenito i uzviπeno. Svi teæe dobru i sreÊi drugih. Nitko negleda samo za sebe niti se brine samo o sebi. NajveÊa radost svih svetih biÊa jestπto su svjedoci radosti i sreÊe onih koji se nalaze oko njih.” (Ellen G. White, Mojæivot danas, str. 363)

“S Isusom na Ëelu svi smo se spustili iz grada dolje na Zemlju, na veliku imoÊnu planinu koja nije mogla dræati Isusa, veÊ se rascijepila na dvije strane,naËinivπi golemu ravnicu. Tada smo pogledali gore i vidjeli veliki grad s dvanaesttemelja i dvanaest vrata, po tri sa svake strane, i s anelom pored svakih vrata.Svi smo povikali: ‘Grad, veliki grad dolazi, spuπta se od Boga s neba!’ On sespustio i zaustavio pored mjesta na kojem smo stajali. Tada smo ugledali ljepotekoje su se nalazile u gradu. Vidjela sam veliËanstvene kuÊe koje su izgledalekao da su od srebra, a podupirala su ih po Ëetiri stupa ukraπena biserimaprelijepog izgleda. U njima su trebali stanovati sveti. U svakoj se nalazila jednazlatna polica. Vidjela sam mnoge od svetih kako ulaze u kuÊu, skidaju svojesjajne krune i stavljaju ih na tu policu, a zatim izlaze van i poËinju raditi nazemlji oko kuÊe — ne kao da moraju raditi — ne, ne. Blistavo svjetlo sjalo jeoko njihovih glava i oni su neprekidno uzvikivali hvale Bogu.

Vidjela sam joπ jedno polje puno raznovrsnog cvijeÊa. Ubrala sam jedancvijet i uzviknula: ‘On nikada neÊe uvenuti!’ Zatim sam vidjela jedno prelijepopolje na kom je rasla visoka trava jasno zelene boje, bacajuÊi srebrne i zlatneodsjaje dok se ponosno lelujala na slavu Kralja Isusa. Zatim smo doπli u poljepuno svih vrsta zvijeri. Tu su se nalazili lav, janje, leopard, vuk — i svi suboravili zajedno u savrπenoj slozi. Proπli smo izmeu njih, a one su nas mirnoslijedile.” (Ellen G. White, The Adventist Home, str. 546)

“Tamo Êe otkupljeni spoznati kao πto su spoznati. Tamo Êe osjeÊaji ljubavii suÊuti πto ih je sâm Bog usadio u duπu doÊi do najstvarnijeg i najljepπegizraæaja. »ista zajednica sa svetim biÊima, skladan druπtveni æivot s blagoslov-ljenim anelima i s vjernima svih vremena koji su prali svoje haljine i obijeliliih u Janjetovoj krvi, svete veze koje povezuju svu ‘Ëeljad i na nebesima i nazemlji’ (Efeæanima 3,15) — sve to pridonosi sreÊi otkupljenih.” (Ellen G. White,Velika borba, Zagreb 2010., str. 533)

Stewart Van Loriezo, Taculing, Bacolod City, Filipini

Veliki grad — dolazi.

116


MI SMO LOZE

DOKAZIvan 15,5; 2. Petrova 3,18; Koloπanima 3,14

Bog nas preko svog jedinoroenog Sina, Isusa Krista, vodi na stazu pra-vednosti, spasenja i vjeËnog æivota. Bez Njega krπÊanski rast i sazrijevanje po-staju potpuno nemoguÊi (Ivan 15,5).

Rasti u Kristu znaËi predati Mu sve. Jedna jedina stvar u æivotu koja nijepredana Kristu postat Êe jedan od Sotoninih πirokih putova na kojima nas onpokuπava oteti iz ruke naπeg UËitelja. Petar je u poËetku bio duhovno slab islabog karaktera. ObraÊeni Petar rastao je sve viπe i viπe u milosti i spoznajiIsusa Krista (2. Petrova 3,18) i na kraju svog æivota postao je primjer hrabrosti,pun Kristovog Duha. Kao πto je za tjelesni rast potrebna hrana, tako je BoæjarijeË prijeko potrebna za duhovni rast i razvoj. Samo oni koji se hrane BoæjomrijeËju bit Êe nahranjeni i obilno snabdjeveni boæanskom mudroπÊu i snagomkoja potjeËe od Svetog Duha.

U sukobu sa Sotonom Isus se ne bi mogao osloniti na Boæju rijeË i pobijeditida najprije nije pohranio njezine dragocjene istine u svoje srce i um. Da bismoslijedili Njegov primjer, mi moramo odvojiti vrijeme za prouËavanje Pisma iuËenje redaka napamet.

NajveÊi dokaz krπÊanskog rasta jest ljubav (Koloπanima 3,14). Ona obuhvaÊasve plodove Duha i ujedinjuje sve ostale plodove usavrπavajuÊi karakter u Isusu.Apostol Ivan je pisao: “Ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama, i njegovaje ljubav u nama savrπena.” (1. Ivanova 4,12)

Kad su jednog misionara pitali voli li svoj posao u Africi, on je odgovorio:“Ne volim praπinu; ne volim se uvlaËiti u njihove troπne kolibe; ne volim neob-razovane i prljave ljude. Ali Isusova ljubav me pokreÊe da Ëinim ono πto Onzapovijeda.” Kad razmiπljamo o Kristovoj ljubavi, razmiπljat Êemo o Njegovomkarakteru i bit Êemo spremni stajati s otkupljenima.

ODGOVORITE1. Koliko smo sigurni da doista Ëekamo Kristov drugi dolazak? Objasnite svoj

odgovor.2. Kako mi odraæavamo Krista da bi Ga i drugi mogli vidjeti u naπem æivotu?

Bernalena M. Roca, Taculing, Bacolod City, Filipini

Ne volim neuredne i neobrazovane ljude.

117


NE∆E VI©E BITI...

PRIMJENAOtkrivenje 21,4

Svi æelimo biti na Nebu — to je naπ konaËni cilj u æivotu. Svi bismo æeljelida Isus odmah doe i okonËa naπe patnje na Zemlji. “U Boæjem Gradu ‘neÊe viπebiti noÊi’. Nikome neÊe trebati, niti Êe tko zaæeljeti poËinak. NeÊe viπe bitiumora u izvrπavanju Boæje volje i proslavljanju Njegova imena. Stalno ÊemoosjeÊati jutarnju svjeæinu, nje nikada neÊe nestati.” (Ellen G. White, Velikaborba, Zagreb 2010., str. 532)

Da bismo izdræali poteπkoÊe na ovoj Zemlji i bili meu otkupljenima, mo-ramo razviti one dijelove svog æivota koji Êe nam pomoÊi dok budemo prolazilikroz dogaaje posljednjih dana zemaljske povijesti.

Povjerenje. ©to god da se dogaa, Bog dopuπta patnje s odreenom namje-rom. Trebamo imati povjerenja u Boæju mudrost i potpuno se potËiniti Njegovimplanovima (Izreke 3,5). Imajte na umu da vas Bog neÊe dovesti ni u jednu nepri-liku iz koje vam nije osigurao izlaz (1. KorinÊanima 10,13). I kad ne moæetevidjeti svjetlost, nastavite se uzdati u Boga.

Ostajanje u Njemu. Ima mnogo primjera koje moæemo primijeniti u svomæivotu da bi nam pomogli savladati kuπnje. Oni nas upuÊuju na Isusa koji jesavrπeni Uzor u svemu. On nam u Ivanu 15,4-7 kaæe da ostanemo u Njemu.

Usmjerenost. Nikad ne gubite iz vida svoj cilj (Filipljanima 4,13-14).Ustrajnost. Vaæno je imati na umu da Êe oni koji izdræe do kraja, ma koliko

put bio teæak, biti spaπeni (Matej 10,22). Izloæite se Njegovom neprekidnomutjecaju kroz molitvu (GalaÊanima 5,25).

Predaja. “Prema tome, pokorite se Bogu!” (Jakov 4,7) Predajte svoju voljui æivot Njegovoj vlasti. Oduprite se sotonskim sumnjama. Ne dopustite mu davas navede da zaboravite kako vas je Bog vodio u proπlosti. Iskreno se moliteza snagu da izdræite sve dok se Krist ne vrati da povede svoju djecu kuÊi.

ODGOVORITE1. Opiπite zbog Ëega æelite biti na Nebu. Kako biste to objasnili nekom prijate-

lju koji ne poznaje Isusa?2. ©to Êete uËiniti kako biste opstali u æivotnim poteπkoÊama dok se nalazimo

na ovoj Zemlji?

Jenelyn Minasalvas, Taculing, Bacolod City, Filipini

Nikad ne gubite iz vida svoj cilj.

118


NA© NOVI DOM

MI©LJENJEOtkrivenje 21; 1. Solunjanima 4,16; Matej 25,34

Jedan vjernan pas je uvijek Ëekao da se njegov gospodar vrati kuÊi. Pas biobiËno stajao kod vrata i Ëekao da Ëuje zvuk kljuËa u bravi. Tada je znao danjegov gospodar dolazi! Koliko bismo viπe mi, kao Boæja djeca, trebali iπËekivatisvojega Gospodina Isusa prilikom Njegovog drugog dolaska?

Isus je na kriæu platio cijenu da bi svatko tko Ga odluËi slijediti mogao iÊina Nebo kad se On vrati. “Jer Êe sam Gospodin sa zapovjedniËkim zovom, sglasom arkanela i sa zvukom trube Boæje siÊi s neba.” (1. Solunjanima 4,16)“Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam jepripravljeno od postanka svijeta.” (Matej 25,34). Ellen G. White piπe: “I tada Êeotkupljeni biti doËekani dobrodoπlicom u domu koji im Krist pripravlja.” (PutKristu, Zagreb 2010., str. 110)

Kako Êe biti divno æivjeti na novom Nebu i novoj Zemlji.Boæja rijeË nikad ne grijeπi. Da bismo se pripremili za svoj nebeski dom,

trebamo pripremiti svoj um i srce za Kristov skori dolazak. Svakoga dana odvo-jite posebno vrijeme da biste traæili Boæju prisutnost. Ako smo se doista uputiliu svoj nebeski dom, neka On uvijek bude u srediπtu naπeg æivota. “Potrebna jei revnost u molitvi; niËemu ne smijete dopustiti da omete vaπu molitvu. Uloæitesvaki napor da odræite vezu izmeu Isusa i svoje duπe. Iskoristite svaku prigoduda idete na mjesta odreena za molitvu.” (Isto, str. 85)

Bog je vlasnik naπeg æivota. Isti Isus koji je doπao i umro za nas vratio sena Nebo da bi pripremio naπ nebeski dom. Kad se On bude vratio sve Êe bitiobnovljeno. Apostol Ivan je imao vienje novog Neba i nove Zemlje. Gdje god jepogledao, vidio je neusporedivu ljepotu.

Bog nas svakoga dana poziva da Mu priemo. Jeste li Mu se spremni pri-druæiti? On jedva Ëeka da nas povede u naπ novi slavni dom na Nebu!

Angie Love Villaflor, Taculing, Bacolod City, Filipini

Znao je da se njegov gospodar vratio.

119

Petak, 28. prosinca

SVE ∆E BITI NANOVO STVORENO

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 21,1-7

ZAKLJU»AKKad Krist u nebeskoj Svetinji zavrπi svoje djelo spaπavanja ËovjeËanstva, On

Êe se vratiti na Zemlju u slavi kakva nikad ranije nije viena. Oni koji su umrliu Njemu ustat Êe iz svojih grobova, a sveti koji budu æivi preobrazit Êe se. SviÊe oni kraljevati s Gospodinom na Nebu tisuÊu godina. Taj milenij (od latinskereËi mille πto znaËi tisuÊu) oznaËava poËetak jedinog raja poznatog ljudima joπod Edenskog vrta iz vremena prije pada. Tijekom tog razdoblja otkupljeni Êeispitivati Boæji naËin postupanja i sud nad grijehom. Na kraju tih tisuÊu godinaSotona i ljudi koji su ga slijedili bit Êe uniπteni, a Zemlja Êe biti obnovljena. “OnÊe otrti svaku suzu s njihovih oËiju. Smrti viπe neÊe biti; neÊe viπe biti ni tuge,ni jauka, ni boli, jer stari svijet proe.” (Otkrivenje 21,4)

RAZMOTRITEu ProuËite neko tisuÊugodiπnje razdoblje. Koji su ga dobri i loπi dogaaji

obiljeæili? Po Ëemu se ono razlikuje od milenija koji Êemo mi provesti sIsusom?

u KoristeÊi znakovni jezik za gluhonijeme koji se koristi u vaπoj zemlji, prika-æite neki od svojih omiljenih redaka iz Otkrivenja 21,1-7. Potraæite znakoveza gluhonijeme na internetu.

u Napravite prognozu o tome kakvi Êe vremenski uvjeti vladati na Nebu iobnovljenoj Zemlji svakog dana.

u Zamislite Boga kako briπe suze s vaπih oËiju. ©to vam znaËi to πto tamo viπeneÊe biti smrti, æalosti, plaËa ni boli bilo koje vrste?

u Pratite tijekom jednog tjedna novinske naslove iz razliËitih zemalja svijeta.Usporedite to s naslovima kakvi bi se mogli pojaviti na Nebu tijekom jednogtjedna.

POVEÆITEOtkrivenje 2,11; 3,17.26.27; 3,5; 12,2.Ellen G. White, Velika borba, poglavlje “Sukob je zavrπen” (vidi www.white-

estate.org)

E. R. Woerkom, Brooklyn, New York, SAD

120

01 P 2. KorinÊanima 5,21 Dvostruki sustav Zakona02 U Psalam 119,44 Boæji vjeËni Zakon03 S Rimljanima 15,6 Proslavljanje Boga04 » GalaÊanima 3,21 Udvojenost puna snage05 P Hebrejima 4,1 PoËinak u Kristu06 S Filipljanima 3,8 Put napretka

07 N 2. Petrova 1,4 SliËni Kristu08 P GalaÊanima 6,15 Novo stvorenje09 U Efeæanima 2,8 Svrha milosti10 S 1. Solunjanima 5,23 Utjecaj istine11 » Rimljanima 7,12 Krist je svjetlo Zakona12 P Koloπanima 2,6 Æivjeti u Kristu13 S Psalam 50,5 Dvije æivotno vaæne pouke

14 N Psalam 37,37 Æeliπ li imati mir?15 P Hebrejima 11,6 Kako vjera djeluje16 U Propovjednik 12,14 Budi poπten prema Bogu17 S Izaija 11,2 Voeni Svetim Duhom18 » Psalam 51,10 Dokaz da Duh djeluje u nama19 P 1. Solunjanima 5,5.6 Svjetlo koje sjaji u tami20 S 1. KorinÊanima 12,1 Darovi Duha

21 N Djela 2,1-4 Pedesetnica22 P Djela 4,13 Plodovi Pedesetnice23 U Luka 11,13 Molite se za Gospodnjega Duha24 S Efeæanima 6,14.15 BuduÊa kuπnja25 » 1. Tomoteju 4,1 Obmane posljednjih dana26 P Otkrivenje 16,14 Spiritizam i njegov kraj27 S Matej 24,42 Budite oprezni

28 N Matej 24,44 KonaËna priprema29 P Daniel 12,1 Blizina kraja30 U Otkrivenje 21,4 Gledajte u buduÊnost31 S Luka 21,36 Boæanska zapovijed

JUTARNJI STIHOVI — LISTOPAD 2012.Gledajte u buduÊnost

121

01 » Ponovljeni z. 7,6 Boæji izabranici02 P Titu 2,14 Poseban narod03 S 2. KorinÊanima 6,18 Izdvajanje od svijeta

04 N Ezekiel 20,20 Obiljeæja Boæjeg naroda05 P Djela 5,32 Kristovi predstavnici06 U Hebrejima 6,10 Raditi s Kristom07 S 2. Timoteju 4,5 Crkva i unapreenje Boæjeg djela08 » 2. Timoteju 3,15 Prosvijetljena crkva09 P Otkrivenje 3,19 Netko je pred vratima10 S Ivan 17,11 Vaænost jedinstva

11 N Otkrivenje 13,11 Izazov za Boæju crkvu12 P Otkrivenje 14,9.10 Boæje posljednje upozorenje13 U Otkrivenje 7,3 Boæji peËat i æig Zvijeri14 S Otkrivenje 13,14 Kip zvijeri15 » 2. Timoteju 4,3 Povijest se ponavlja16 P Otkrivenje 14,1 KonaËna pobjeda!17 S 2. KorinÊanima 5,20 Poslanici Sunca Pravednosti

18 N Ivan 14,6 Izvor svake istine19 P Otkrivenje 14,6 Objavljivanje Boæjeg ostatka20 U Otkrivenje 22,12 Zavrπno djelo21 S Matej 6,14 Oprost nije nemoguÊ22 » Djela 13,44 Rad u gradovima23 P 2. Timoteju 4,2 OdbaËeni obiËaji24 S Otkrivenje 18,1 Sveti Duh i ostatak

25 N Psalam 64,11 Sveti grad26 P Koloπanima 1,18 Usavrπena crkva27 U Efeæanima 4,24 Odraæavati Krista28 S Juda 21 Odvojeni od svijeta29 » 1. KorinÊanima 3,17 Boæji hram30 P Hebrejima 12,2 Suradnici Crkve na Nebu

JUTARNJI STIHOVI — STUDENI 2012.Suradnici Crkve na Nebu

122

01 S Hebrejima 11,16 Zalazak sunca

02 N Ivan 1,6 Primjer Ivana Krstitelja03 P Matej 3,3 Glas koji viËe u pustinji04 U Luka 1,17 Kristov preteËa05 S Postanak 6,5 Kao πto je bilo u vrijeme Noino06 » Postanak 6,14 Noa, sagradi sebi korablju07 P Postanak 6,9 Noina nepokolebljiva posluπnost08 S Postanak 6,3 Strpljenje je doπlo kraju

09 N Postanak 20,10 Boæji dan odmora10 P Izaija 56,2 Subota u razdoblju Evanelja11 U Matej 4,4 Biblijski temelji subote12 S Luka 6,6 ©to po Zakonu treba Ëiniti u subotu?13 » Titu 2,13 Priprema za Isusov dolazak14 P Rimljanima 12,11 Sadaπnja duænost15 S Djela 1,7 Odraæavati Krista

16 N Luka 19,13 OdluËno djelovanje17 P Otkrivenje 22,14 Æivot ispunjen Nebom18 U 2. Kraljevi 20,15 Poπtovati Darodavca19 S 1. KorinÊanima 11,28 Osobna odgovornost20 » Zaharija 10,1 Kasna kiπa21 P Luka 14,23 Prihvati poziv22 S Djela 1,8 Svim narodima

23 N Matej 24,31 Prvi i drugi dolazak24 P Ivan 14,3 Divan poklon25 U Matej 25,21 Ispunjeno obeÊanje26 S Postanak 32,26 Odluka27 » Otkrivenje 3,18 Promjena odjeÊe28 P Koloπanima 3,23 Uporabi ono πto imaπ29 S Titu 2,12 Blaæena nada

30 N Zaharija 3,5 Priprema za Nebo31 P Rimljanima 15,4 Nebo dolje i Nebo gore

JUTARNJI STIHOVI — PROSINAC 2012.Nebo dolje i Nebo gore

123

NaruËitepreko povjerenika

za literaturu u svojojmjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 4/2012.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod: TamaraBabiÊ • Lektura i prijelom: Miroslav VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

www.adventisti.hrwww.znaci-vremena.com

COLLEGIATE QUARTERLY — 4/2012 • Printed in Croatia

124

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.02. Psalam 85.03. Psalam 86.04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-15

07. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-5309. Psalam 90.10. Psalam 91.11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.

14. Psalam 95.15. Psalam 96.16. Psalam 97.17. Psalam 98.18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.

21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-2923. Psalam 103.24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-32

28. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-1530. Psalam 106,16-3331. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.

04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-3106. Psalam 110.07. Psalam 111.08. Psalam 112.09. Psalam 113.10. Psalam 114.

11. Psalam 115.12. Psalam 116.13. Psalam 117.14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-80

18. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-13620. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.23. Psalam 121.24. Psalam 122.

25. Psalam 123.26. Psalam 124.27. Psalam 125.28. Psalam 126.29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.


09. Psalam 137.10. Psalam 138.11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.

16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-1118. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.20. Psalam 146.21. Psalam 147.22. Psalam 148.


30. Psalam 6.31. Psalam 7.

125

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-402. Mihej 5-703. Nahum 1-304. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-2

07. Zaharija 1-408. Zaharija 5-809. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-1411. Malahija 1-312. Matej 1-313. Matej 4-7

14. Matej 8-1015. Matej 11-1316. Matej 14-1617. Matej 17-1918. Matej 20-2219. Matej 23-2520. Matej 26-28

21. Marko 1-322. Marko 4-723. Marko 8-1024. Marko 11-1325. Marko 14-1626. Luka 1-327. Luka 4-7

28. Luka 8-1029. Luka 11-1430. Luka 15-1631. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-10

02. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-304. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-5

09. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-611. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-9

16. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-318. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-5

23. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-15

30. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-3

04. Ivan 4-605. Ivan 7-906. Ivan 10-1207. Ivan 13-1508. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-3

11. Djela 4-612. Djela 7-1013. Djela 11-1314. Djela 14-1615. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-25

18. Djela 26-2819. Rimljanima 1-320. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-3

25. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-1027. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

126

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2012.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 5.10. 12.10. 19.10. 26.10. 2.11. 9.11. 16.11. 23.11. 30.11. 7.12. 14.12. 21.12. 29.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25

127

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2012.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 5.10. 12.10. 19.10. 26.10. 2.11. 9.11. 16.11. 23.11. 30.11. 7.12. 14.12. 21.12. 29.12.

Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju od posljednjeg vikenda u listopadu.)

128

JuænoameriËka divizija

MISIJSKI PROJEKTIDarovi trinaeste subote ovoga tromjeseËja pomoÊiÊe ostvarenju projekata u JuænoameriËkoj diviziji:

1. Brazil: izgradnja crkava za postojeÊe zajednicevjernika u zapadnom dijelu srediπnjeg Brazila.

2. Brazil: izgradnja crkve za CentralnobrazilskuadventistiËku akademiju.

3. Sjeverni Peru: izgradnja crkava za postojeÊezajednice vjernika.

4. Sjeverni Peru: izgradnja velike viπenamjenskedvorane u AdventistiËkoj πkoli Chiclayo.

5. DjeËji projekt: nabava pomgala za obuku djecekoja vode male skupine u sjevernom Peruu.

Viπe: www.AdventistMission.org

Unije Crkve Skupina Vjernika StanovnikaArgentinska unija 526 329 109.777 41.000.000Bolivijska unija 312 602 78.391 10.426.000Centralnobrazilska unija 989 688 218.137 46.540.000»ileanska unija 623 311 113.738 17.100.000Ekvadorska unija 194 337 45.900 14.475.000Sjevernobrazilska unija 1.239 1.018 181.312 13.128.000Sjevernoperuanska unija 1.025 1.579 182.628 12.420.000SjeveroistoËnobrazilska unija 1.516 2.316 347.061 50.215.000Sjeverozapadnobrazilska unija 725 540 117.722 5.460.000Paragvajska unija 60 52 12.437 6.459.000Juænobrazilska unija 864 977 172.688 26.410.000Juænoperuanska unija 975 1.459 185.542 17.050.000JugoistoËnobrazilska unija 1.071 1.017 164.895 37.700.000Urugvajska unija 50 27 7.473 3.360.000Zapadna centralnobrazilska unija 529 640 104.995 13.860.000Ukupno 10.698 11.892 2.042.196 315.603.000

Tihiocean

EKVADOR

Atlantskiocean

PERU

URUGVAJ

ARGENTINA

BOLIVIJA

BRAZIL

PARAGVAJ

rasti u kristu - adventisti.hr · sotona ne samo da je u ratu s bogom; on se isto tako trudi...

Documents