Ovu knjigu zapocinjem u ime Sveznajuceg, koji due ozivljava I u mudrosti nam utocite pruza. On je Znalac nad svim znanim, Pomagac Rahmetom beskrajnim. On je taj, koji je svjetlo od tmine rastavio I u srce ucenog iskricu stavio. On je stvorenjima duu darovao I svjetlom razuma je prosvijetlio Ti iskrice! Upali se I zasjaj! Na putu ka Voljenom, trag istine obasjaj

UvodJo od dana kada je Osmanska noga kroila na tlo Sandaka i Bosne mi smo slijedili hanefijski mezheb i Maturidijsku akidu. Strogo smo se pridravali tih pravaca jer smo znali da je Hanefijski mezheb u fikhu najbolje i najpreciznije objasnio cjelokupan ivot muslimana. U akidi smo se pridravali Maturidijskog pojanjenja Poslanikove akide koji je snagom svoje argumentacije stotinama puta dokazao da je na istini i putu kojeg je zacrtao sam Poslanik, a.s. Nije bilo potrebe da dublje pojanjavamo i iznosimo dokaze svog vjerovanja i svog pravca u fikhu. Meutim, prije par godina na nae prostore je doao jedan novi pravac. Doli su vehabije koji su poeli pozivati u suprotno od onoga u ta smo vijekovima vjerovali. Poeli su govoriti da su earije i maturidije, na pogrenom putu i u zabludi a ni na mezheb u fikhu nije ostao posteen njihovih kritika. Poeli su govoriti da hanefije nemaju hadiskih dokaza za svoje radnje, da je Ebu Hanife znao samo par hadisa i sl. Ulema je godinama utala smatrajui da njihovo uenje ne predstavlja problem za nas jer su to uglavnom bili momci sa ulice koji su ulazili u damije iz elje za isticanjem svog stava i svojih ideja a koji nisu bili upoznati sa metodom argumentacije u islamu. Polako su se irili a njihove ideje su malo po malo ubacivane meu narod. Njihov poziv na odbacivanje nauke, tradicionalnih i provjerenih hanefijskih uenjaka i svega to nije vehabijsko polako je urodilo plodom. Uz sve to, oni su uporno govorili da je samo njihov pravac u islamu ispravan a da je sve pored toga novotarija i zabluda. Obine nekolovane ljude i momke sa ulice pridobijali su govorei im da je islam neto prosto, neto to iz par, vehabijskih besplatnih, brourica, moe razumjeti svako i time dostii stepen ejha slijedei u tom svom stavu nemakog orjentalistu, jevreja i neprijatelja islama Josepha Schachta. Danas, skoro da ne postoji demat u svijetu a ni kod nas a da u njemu ne vidi deurnog vehabiju koji e svojim oholim stavom u namazu i preglasnim izgovaranjem Amin nastojati da na bilo koji nain panju muslimana, sa iskrenog predanja Allahu, privue na sebe i svoje mahanje rukama u pokuaju da se uzdigne. Izgleda da jo uvijek nisu shvatili da je uzdizanje namazom uzdizanje imanom i jaanjem vjere u Jednog Boga, pa i dalje uporno pokuavaju da polete. Iako je veina njih samo svrenik obine automehaniarske kole, zadojen idejama iz besplatnih brosurica, niko od njih se ne stidi da imamu koji je proveo godine uei pred ejhovima, otkrije da je sve to on radi pogreno, novotarija i zabluda. Godinama smo utali ali, utnji je doao kraj. Obaveza je uenjaka da odgovore na svaku zabludu koja se pojavi u vremenu i u mjestu u kojem oni ive. Samo sa vrstim dematom, jakom vjerom u Boga i jasnim programom ivota mi se ponovo moemo uzdii na stepen na kojem smo bili prije nego to su vehabije uz pomo svojih saveznika iz Engleske uspjeli da srue hilafet u Istanbulu. Da bismo ostvarili taj cilj, moramo

zatvoriti rupe kroz koje nas oni napadaju. Moramo, argumentovano, pojasniti svaki, i najsitniji detalj, koji je postao predmet vehabijskog napada i predmet odstupanja naroda od izvornog islama na kojem smo bili stotinama godina prije pojave ove sekte. Ovu knjigu sam podijelio u dva dijela. Prvi deo pojanjava akidu Ehli Sunnet Vel demata u svim stvarima koje su, vehabijskim djelovanjem, postale sumnjive i najasne ukljuujui tu pojanjenje nejasnih ajeta i hadisa od strane najveih uenjaka islamskog ummeta. Koristei oko hiljadu najpriznatijih djela iz svih islamskih oblasti dali smo odgovor na veinu nejasnih stvari dok odgovor na preostale stvari svi vi mozete izvui na osnovu pravila koja je islamska ulema postavila u tumaenju islama a koja ete vi, uz Allahovu pomo, itajui ovo djelo postepeno upoznavati. Drugi deo knjige se odnosi na stvari vezane za fikh. U njemu sam, uglavnom, samo spominjao ajete i hadise koji se koriste kao dokazi u hanefijskom mezhebu podupirui propis koji je dat u naslovu govorom najveih uenjaka iz sva etiri mezheba. Vehabije e, naravno, pokuati da na bilo koji nain obore neke stvari pojanjene u ovoj knjizi iako je sve to je u njoj potvreno govorom ogromnog broja uenjaka. Da bih ti ukazao, dragi brate, na spletke kojima se vehabije koriste u pokuaju da ljude odvrate od vjerovanja u Allaha koji je Uzvien i ist od svih manjkavosti, naveu ti par njihovih metoda i par njihovih ideja to e te najbolje upoznati sa opasnostima koje vrebaju iza vehabizma. Pored toga, na kraju ovog uvodnog dijela, napraviemo malo poreenje izmeu vehabijskog i jevrejskog uenja a nakon toga navesti par hadisa Boijeg Poslanika, a.s., koji jasno otkrivaju ko je na istini a ko u zabludi. Metode vehabija Ko je ikada polemisao sa ovom vrstom ljudi , imao je priliku da bude ignorisan prije nego je ita rekao, bilo koji stav obrazloio, pokuao da dokae. Razlog tome, naravno lei u nazovimo psiho- fizionomiji svakog sljedbenika nekog pokreta, posebno sekti , koji uvijek tvrde da su svi osim njih na pogrenom putu. Tako njihov sagovornik odmah nakon to se ne sloi sa njima u stavu, bude nerijetko okarakterisan kao novotar , grijenik, esto i kao kafir. Naie se mnogi od njih koji e za najvee islamske autoritete poput imama Gazalija, Fahruddin Er Razija ili imama Bedruddin El Ajnija rei da su sektai, novotari, dehmijje, mutezile. Razlog ovakvog njihovog stava je jednostavan. Govore o nekome i neemu sa ime nisu upoznati, jer su im njihovi vrli ejhovi to zabranili. Koliko je samo hipokratski braniti da se osoba slijepo slijedi , istovremeno nameui samo svoje miljenje, i zabranjujui literaturu koja nije samo njihova! Sa ciljem ignorisanja drugih, izmislili su princip bojkotovanja novotara. Vidimo pravu ulemu kroz vijekove kako se uvijek rijeima i perom suprotstavljala novotarima, ak su bili mueni i proganjani a nisu jednostavno ignorisali, bojkotovali i ostavljali novotare. Ovaj princip kod vehabija je samo skriveni izgovor kako bi se oni iskreni meu njima sprijeili od upoznavanja sa istinom.. Sljedei metod je irenje neistinitih informacija i neprovjerenih pria o onima koji se sa njima ne slau. Nije ni potrebno navoditi sa kojom lakoom tekfire vjernike ummeta, jer je to svakodnevna slika svake sredine u kojoj ih ima. ak i kada ucenjak koji se bavi idtihadom pogrijei u donoenju propisa, ili pak kae neto to oni ne mogu shvatiti, u stanju su da ga momentalno prozovu novotarem i kafirom Nezaobilazni su i brutalnost i nasilje, kao metod njihova misionarstva. Ovakvi sluajevi su brojni, svakodnevica u svijetu, naroito u mjestima gdje se tek pojavljuju. Tespih, ahmedijja iliti pak Miki Maus, postali su glavni neprijatelji islama.

Osim toga, poigravanje sa tekstovima, kako hadisa tako i stavova ucenjaka je jedno od njihovih oruja. Spremni su lairati i izbrisati citave pasuse, kako su ucinili sa djelom El Ezkar od imama Nevevija. Imam Nevevi, r.a.,u pomenutom djelu posvjeuje itavo poglavlje posjeti kabura Boijeg Poslanika,a.s.. U originalnoj verziji stoji : Faslun fi zijareti kabri Resulillah. ve ezkaruha medjutim u lairanoj verziji koju je tampala Darul Huda iz Rijada , drugo izdanje 1409 / 1988, uz odobrenje opte uprave za tampanje mushafa i kontrolu tampe, na elu sa upravom za nauna istraivanja. fetve i misionarstvo pod kontrolom ejh Abdul Kadir Arnauta., itav ovaj pasus je modifikovan i prepravljan pa je umjesto kabura stavljena rijec mesdid, a zikrovi kod kabura su potpuno izbeni. Ni izmiljanje knjiga j njihovo pripisivanje nekim imamima nije im strano. esto su u stanju da negiraju neke citate iz Buharijinog Sahiha koji im ne odgovaraju a u isto vrijeme uzimaju akidu iz knjiga koje su pripisane imamima senedom punim laova, koji, po njima, ipak ne predstavljaju smetnju da se ta knjiga pripie imamu. Knjiga koja se pripisuje Ahmed ibn Hanbelu Er Redd ala Dehmijje je la, izmiljena od strane mudessima . Potvrdu za ovo nalazimo u knjizi Imama Zehebija Sijer A'lamu Nubela u poglavlju o imamu Ahmedu gdje Zehebi kae: I nije kao Er Redd ala Dehmijje koja je izmiljena i pripisana imamu Ahmedu jer neto onakvo ne prilii imamu Ahmedu pored njegove pobonosti i znanja a takoe i risala El Musi fi Salat je neispravna.1 Ali ipak to nije problem kod njih jer je knjiga puna govora koji vie slie jevrejskom nego islamskom vjerovanju a koji vie odgovaraju vehabijama kako sam Ibn Kajjim to priznaje kada kae: Ne poriemo da Allah sjedi na Aru i da e na Sudnjem danu postaviti Muhammeda da sjedi pored Njega, i da je Kursijj mjesto Njegovih stopala. Ovo je akida imama Ahmeda, uenjaka hadisa, selefa ovoga ummeta i svih religija. ak su i jevreji i krani ueniji o Bogu od Earija.2 Knjiga Kitabu sunneh koja se pripisuje Abdullah ibn Ahmed ibn Hanbelu, je takoe izmiljena kako to spominju islamski uenjaci poput ejhul Islama Zahid El Kevserija i ejha Abdul Hadi El Harse3 jer se u njoj spominju mnoge stvari koje ne prilie muslimanima a kamoli imamu poput Abdullaha. Ovo su samo neki od primjera: - Video Ga je na stolici od zlata koju nose etvorica: Melek u obliku ovjeka, Melek u obliku Lava, Melek u obliku Bika i Melek u obliku Orla. Video Ga je u zelenoj bati, ispod Njega zlatni prekriva.4 - Na stijeni koja je ispod sedme zemlje a koja je kraj stvorenja stoje etiri meleka, svaki melek ima po etiri lica: Lice ovjeka, lice lava, lice orla i lice bika. Oni stoje i obuhvataju nebesa i zemlje a glave su im ispod Kursijja a Kursijj je je ispod Ara a Allah stavlja svoje noge na Kursijj.5 - Njegova stolica obuhvata Nebesa i Zemlju. Kada sjedne na nju uje se pitanje kao kad jaha sjedne na svoju jahalicu. Kada On sjedne na stolicu ostane mjesta samo za etiri prsta na njoj.61 Sijar Alamun Nubela, emsuddin Ez Zehebi, 11/ 286-287, Muessesetur Risale, 2001.g. 2 Kaside Nunijje, Ibn Kajjim El Devzijje 3 Allahu Meana bi Ilmihi la bi Zatihi, Abdulhadi El Harsa, str. 115. 4 Kitabu Sunneh, str. 35., Matbeatu Selefijje, Mekka, 1349.H.g. 5 Ibid. str. 70. 6 Ibid., str. 71.

- Kako je On razgovarao sa Musaom? Pa je rekao: Pomerajui svoje usne.7 - Milostivi je mnogo teak nosaima Ara kada se probude murici, a kada se probude muslimani On njima postaje mnogo laki.8 - Bog je napisao Musau Tevrat oslanjajui se svojim leima na stijenu.9 - Njegova druga ruka je prazna, nema u njoj nita.10 - Nakon to je stvorio Nebesa i Zemlju legao je na lea.11 Od osnove njihovog vjerovanja su i knjige od Osman ibn Seid Ed Darimija iako one sadre stvari poput pripisivanja Allahu tjelesne ruke, pomjeranja i sl. Takoe, knjige Es Sifat i Er Ru'ja12 su lano pripisane imamu Darekutniju ali ipak to nije prepreka da oni kau da je Darekutni bio vjerovanja kakvo je spomenuto u ovoj knjizi. Zatim, vehabije spominju neke stavove Ibn Ebi Hatima meutim sam Ibn Ebi Hatim priznaje da on nije uenjak akide i da se njegovi govori ne smiju uzeti kao dokaz kao to to navodi imam Bejheki u El Esmau Ve Sifat.13 Ibn Huzejme, iako je bio veliki muhaddis priznaje da nije dobro upoznat sa akidom i da je pogrijeio u nekim svojim akaidskim stavovima14, meutim, to vehabijama nije bila prepreka da uzmu ovu njegovu knjigu kao osnovu svoje akide. Znanje se kod njih uzima obavezno iz knjige koju je napisao neki vehabija ili neki mudessim bez obzira bila ta knjiga ispravna ili ne. Vano je da je pisac te knjige Allahu pripisao niz manjkavosti a earije i maturidije proglasio nevjernicima i novotarima.

Sledea metoda vehabija je lano pripisivanje selefu. Sebe nazivaju selefijjama, govore da oni7 Ibid. str. 64. 8 Ibid. str. 142. 9 Ibid. str. 67. 10 Ibid. str. 149. 11 Ibid. 12 Ove dvije knjige prenosi Ebul Izz ibn Kadi El Akberavi a on je laov, prevarant, nije dozvoljeno od njega uzimati ono to prenosi od podsticaja a kamoli ono to prenosi od akide. Kae Ibn Hader El Askalani u Lisanul Mizan ( 1/ 218 ): On je Hanbelija, Mudessim, zabludjeli laov. Kae Zehebi u El Mizanu ( 1/ 118 ): Priznao je da je izmiljao hadise I pokajao se od toga. Kae Zehebi u Sijer Alamun Nubela ( 19/ 559 ): Kae Ibn Asakir: Bio je Ibn Kadi kod mene pa je uo da je neki ovjek izmislio hadis o Aliji pa je rekao: Ja sam izmislio hadis o Ebu Bekru, zar nisam uinio dobro.Ovo upuuje na njegovo neznanje, hvali se laima na Poslanika. Takoe, od prenosilaca ove dvije knjige je i Ebu Talib El Aari koji je takoe odbaen meu hadiskom ulemom jer je on hanbelija, mudessim, laov. Kae Zehebi u Mizanul Itidal ( 3/ 656 ): Ubacivali su mu lai a on ih je prenosio i bio ubjeen da je to istina, prenosio je hadis o fadiletu noi Aure koji je izmiljen. Takoe, na istom mjestu, kae Zehebi navodei jedan hadis u kojem je El Aari: Allah unitio onoga ko je ovo izmislio, a grijeh je na muhaddisima Bagdada to su El Aariju dopustili da prenosi ove lai. 13 El Esmau Ve Sifat, Bejheki, str. 293. 14 Ibid.str. 291-292, Darul Hadis, Kairo, 2005.g.

slijede selef, prve generacije, meutim, u njihovim govorima i idejama nalazimo samo par ljudi, i to upravo onih koji su bili odbaeni i proglaseni mudessimima od strane cjelokupne islamske uleme: - Osman ibn Seid ed Darimi, umro 280.H. god. - jedan je od njihovih imama. Iako ga neki smatraju muhaddisom to ga nije dovelo do istine u akaidu ve ga je samo od nje udaljilo. Preterao je u elji da odgovori na zablude dehmijja i otiao u njihovu suprotnost - tedsim. Meu vehabijama poznata je njegova knjiga Er Redd Ala Bir Merisi koja je, kao i sve knjige koje oni hvale i veliaju, puna tedsima i poreenja Allaha sa stvorenjima. Tako npr, na 20. stranici ove knjige on kae: Allah je ivi i Vjeni, pomjera se ako hoe, sputa se i podie se ako hoe, saginje se i uspravlja ako hoe, ustaje i sjeda ako hoe jer je razlika izmedju ivog i neivog u pomjeranju. Svako iv se pomjera, a svaki mrtvac miruje.15 Takoe kae: Sloili su se vjernici i nevjernici da je Allah na nebesima i svi su Ga ograniili time, osim Merisi zabludjeli Svako je bolje upoznat sa Allahom i Njegovim mjestom od Dzehmijja.16 Kaze Osman ibn Seid: Allah je stvorio Adema svojom rukom dotiui ga.17 I kaze: Ako bi On to poelio, On bi se mogao smjestiti na lea komarca i on bi Njega nosio usljed Njegove moi i blagodati Njegova gospodstva, a da ne spominjemo velianstveni Ars.18 I kaze: On je odvojen od Svojih stvorenja i iznad Njegova Prijestola s oitom udaljenou izmeu dvoga, sa sedam nebesa izmeu Njega i Njegovih stvorenja na zemlji.19 I kaze: Ako Gospodar sjedne na stolicu neka vrsta jeanja se zauje slina onom od novog devinog sedla. To je radi pritiska Allahovog Bica na povrinu te stolice.20 - Ibn Betta: Ebu Abdullah Ubejdullah ibn Muhammed ibn Betta El Akberi El Vedda el mudessim rodjen 304. umro 387.H.g. Kae Ibn Hader el Askalani: itajui knjige Ibn Bette video sam velike greke tako da sam se cio najeio od njih.21 Takoe, ovaj Ibn Betta je od laova iji se govori odbacuju. Kae Hatib El Bagdadi govorei o jednom hadisu: Ovaj hadis je izmiljen a izmislio ga je Ibn Betta El Akberi, laov, pokvarenjak.22 - El Hallal, on je Ebu Bekr Ahmed Ibn Muhammed Ibn Harun El Bagdadi, mudessim, muebbih koji kae da e Allah staviti Muhammeda a.s. na Sudnjem danu da sjedi pored Njega na Aru. Ovo kao da je uzeto iz Evanelju po Marku (19:16) gdje on kae: Onda je Gospod , poto im je govorio, uzdignut na nebo, i posjednut na desnu stranu od Boga. - Ebu Ismail El Herevi koji tvrdi za mutezile da su oni transvestiti filozofa a da su earije15 Er Redd Ala Bir Merisi, Osman ibn Seid Ed Darimi, str. 20, Darul kutubil Ilmijje, Bejrut 16 Er Redd Ala Bir El Merisi, Osman ibn Seid Ed Darimi, str. 25. 17 Ibid. str. 25 18 Ibid. sr. 75. 19 Ibid. str. 79. 20 Ibid. str. 92. 21 Lisanul Mizan, Ibn Hader El Askalani, 4/ 145 22 Tarih, Hatib El Bagdadi, 10/ 375

transvestiti mutezila. Ibn Tejmijje, navodi ovaj njegov govor u Medmuul fetava.23 - El Berbehari, on je Ebu Muhammed El Hasen Ibn Ali Ibn Halef El Berbehari, hanbelija, mudessim. Smatrao je da Allah ima lik mladia talasaste kose i tvrdio i zagovarao mnoge druge nevjernike tvrdje.24 - Ebu Abdullah El Hasen ibn Hamid Ibn Ali El Verrak (umro 403.H.g.). Napisao je brojne knjige u odbrani tebiha i tedsima. Na sve njegove zablude odgovorio je Imam Abdurrahman Ibn Devzi El Hanbeli u svojoj knjzi Defu ubheti tebih. - Ibn Zaguni, on je Ebul Hasen Ali ibn Ubejdullah Ibn Nasr, hanbelija mudessim, umro 527.H.g. Napisao je knjigu El Idah u kojoj spominje svoju mudessimitsku akidu a koja je od osnova vehabijske akide. Njegov uenik Ibn Devzi kada je video ta ovaj tvrdi pobio je sva njegova miljenja u knjizi Defu ubheti tebih bi ekfi tenzih - Kadi Ebu Jala, on je Muhammed Ibnul Husejn ibnul Ferra, hanbelija, mudessim, umro 458.H.g. On kae: Ko vam je rekao da vrh planine nije blii Allahu od njena podnoja?... Vrh minareta je blii Allahu nego njegovo podnoje. Kaze Ebu Berk Ibn Arebi El Maliki: Prenijeli su mi moji najpoverljiviji ejhovi da je ovaj Ebu Jala govorio: Mogu pripisati Allahu sve osim brade i stidnog mjesta.25 Jos jedna od spletki vehabija je da nazivaju Ebu Ja'lu imenom Kadi Ebu Ja'la kako bi narod pomislio da se radi o priznatom ucenjaku El Kadi Ebu Ja'la el Mevsiliju piscu poznatog Musneda. Kaze Ibn Esir: Umro je ovaj mudessim na svojoj neispravnoj akidi nanoseci hanbelijama kojima je pripadao tetu koja se ne moe oprati.26 Ako pak, naiu na suprotstavljanje od strane nekog od najveih uenjaka ovog ummeta i ne budu nikako mogli da ga zaobiu ili iskrive njegov govor kako bi ga strpali u dehmijje i mutezile, vehabije pribjegavaju poslednjoj metodi a to je tvrdnja da se njihov neistomiljenik pokajao pred kraj svog zivota od tog svog vjerovanja i na kraju ipak bio njihovog, vehabijskog, vjerovanja. Meutim, ako pogledamo tevbe uenjaka koji su se, po njima, pokajali uviamo da se niko od njih nije pokajao od svoje akide ve su se svi kajali od pravca u dokazivanju kojim su morali ii kako bi pobili filozofska i mutezilijska miljenja. Vrijeme u kojem su ivjeli i sekte sa kojima su se susretali iziskivali su potvrdu Boijeg postojanja i potvrdu Njegovih savrenih svojstava razumskim dokazima jer oni sa kojima su se oni susretali i zbog kojih su govorili o akidi nisu vjerovali u Kuran i rijei Selefu Saliha. Na kraju, pred kraj svog ivota, ovi imami su traili od obinih ljudi da se vrate na put selefa a to je tefvid i tevil bez preteranog dokazivanja razumskim dokazima jer je to lake i prihvatljivije za obine ljude. Da su se oni kajali od svoje akide, kako to tvrde vehabije, svaki od tih imama bi rekao da je sve ono to je on govorio prije tog vremena pogreno i neispravno i zabranio bi ljudima da uzimaju te njegove govore, meutim, takvo neto nam nije dolo od njih. Onaj koji svoju akidu gradi na vrstim dokazima ne kaje se zbog svoje akide. Samo onaj ko akidu gradi na nekim sopstvenim unutranjim osjeanjima ne slijedei uenjake i ono to su oni rekli, kaje se a upravo takav primjer nalazimo u Ibn Tejmijji za ije se govore vehabije toliko veu.23 Medmuul fetava, 8/ 227 24 El Kamil Fi Tarih, Ibn Esir 25 El Avasim minel Kavasim, Ebu Bekr Ibnul Arebi, str. 209. 26 El Kamil fi Tarih, Ibn Esir, 8/ 140

Kae Ibn Tejmijje: Hvala Allahu u iji Kur'an vjerujem...Vjerujem da je Kur'an Allahov, d.., govor, vjerujem da je on svojstvo od Njegovih vjenih svojstava. I vjerujem da Allahov, d.., govor nije stvoren. On nije slovo niti glas, niti je on neto unutar stvorenja. On nije na papiru niti u mastilu niti je u neemu mimo toga. Ono to vjerujem po pitanju Allahovih rijei Er Rahman Alel Ari Isteva je ono to su rekli prisutni uenjaci u ovom medlisu, i vjerujem da se ove rijei ne uzimaju bukvalno, kao to vjerujem da ja ne znam znaenje ovih rijei i da niko osim Allaha ne zna pravu sutinu tih rijei. Moj govor o nuzulu je isti kao govor o Istivau, kaem o njemu ono to kaem o istivau. Ne znam njegovo znaenje i ne tumaim ga bukvalno ve ga tumaim i vjerujem u njega onako kako ga tumae i vjeruju u njega ovdje prisutni. Sve ono to se suprotstavlja ovakvom vjerovanju je neispravno. Sve ono to sam ja rekao ili napisao a to se suprotstavlja ovome je neispravno. Sve ono to sam ja rekao ili napisao a sadri neku zabludu ili pripisivanje Allahu, d.., onog to Mu ne dolikuje, ja se odriem toga i kajem se Allahu, d..,. zbog toga. Ovo je napisao Ahmed Ibn Tejmijje, u etvrtak 6. Rebiul Ahira 707. godine. Sve to sam napisao gore, napisao sam po slobodnoj volji, bez prisile. Ovo je napisao Ahmed Ibn Tejmijje Svjedoci pokajanja: - Glavni Kadija Bedruddin Ibn Demaah - Muhammed ibn Ibrahim E afii - Abdul Ganijj ibn Muhammed El Hanbeli Ovo priznanje su uz prisustvo kadije prepisali i potvrdili: - Ahmed ibn Ruf'ah - Abdul Aziz En Nemravi - Ali ibn Muhammed ibn Hatib El Badi E afii - El Hasen ibn Ahmed ibn Muhammed El Husejni - Abdullah ibn Demaah - Muhammed ibn Osman El Buridi27 Pa zato onda slijede Ibn Tejmijju u njegovoj akidi ako se on pokajao od svoje akide? Neke greke vehabijskih imama i opasnosti vehabijskog uenja: Kae Ibn Tejmijje u Bejan Telbisil dehmijje, izdavac Matbeatul hukumeh, Mekka , komentar od Muhammed ibn Abdurrahman ibn Kasima, stranica 111. tom 1..: Allah, d.., je uzdignut iznad svijeta u stvarnom znaenju te rijei28 a ne u znaenju ranga i stepena. Kae Ibn Tejmijje u Bejan Telbisil dehmijje: I sauvano je od Selefa i Imama o potvrdi27 Ed Durerul Kamineh, Ibn Hader El Askalani, 1/ 148, Darul Dil, 1414.H.g.; Nihajetull Erbi fi fununil Edeb, Kadi ihabuddin En Nuvejri, 32/ 115, Darul Kutubil Misrijjeh, 1998.g.; u Komentaru Sejfu Sakil fir Reddi ala ibn Zefil, Muhammed Zahid El Kevseri, str. 477. 28 Misli na prostornu uzdignutost

Allahovih granica u Njemu samom s tim to Njegove granice ne zna niko osim On.29 Kae Ibn Tejmijje u Bejan telbisil dehmijje: Kae Ebu Jala: Ako je utvreno da je Allah u odreenom pravcu postavlja se pitanje: Moe li se rei da On ima granicu? Zatim spominje rivajete30 u kojima se spominje da je Ahmed rekao da je Bog ogranien i rivajet u kojem se spominje da Bog nije ogranien a nakon toga tumaei te Ahmedove rijei kae: On je zanegirao ogranienje od pomenutog atributa a to je ogranienje koje poznaju Njegova stvorenja On, uzvien neka je, je na jednoj strani ali On, uzvien neka je, ne kree se unutar ovih strana ve je izvan ovog svijeta, odvojen i zasebno od Svojih stvorenja bez da je unutar bilo koje strane. I ovo je znaenje Ahmedovih rijei: On ima granice koje ne zna niko osim Njega.31 Kae Ibn Tejmijje u Bejan Telbisil Dehmijje: A to se tie onog to je spomenuo Kadi od pripisivanja Allahu granice samo sa strane Ara postoje dva miljenja a veina je na suprotnom32 stanovitu od toga i to je istina.33 Kae Ibn Tejmijje: Pripisivanje tijela Allahu i njegovo negiranje je bidat.34 Kae Ibn Tejmijje: Niko od uenjaka nije rekao da Allah, d.., nije ogranien i da nije tijelo niti je iko rekao da je negiranje tjelesnosti Allaha nuna stvar, nasuprot, veina kae da je pripisivanje Allahu tijela obavezujue.35 Kae Ibn Tejmijje: Po pitanju noenja Ara od strane meleka ljudi imaju dva miljenja: - Da oni nose Ar ali ne nose ono to je iznad njega; - Da oni noe Ar i onoga koji je iznad njega36.37 Zatim, od njegovih govora su i rijei koje spominje o Aliji, r.a., u svom djelu Minhadu Sunnetin Nebevijjeh gdje Aliju, r.a., optuuje da ne zna ta je pravda i da se bori zbog vlasti a ne zbog vjere. Od njegovog govora je da se niko od uenjaka etiri mezheba ne osvre na Alijino miljenje u fikhu38 to je oito neznanje jer je Hanefijski mezheb mezheb koji je nastao iz Alijinih i miljenja Abdullah ibn Mesuda. Zatim, u istom djelu on spominje da je Fatima, r.a., imala nifaka u svom srcu kada joj Ebu Bekr nije dao miras Poslanika, a.s., kao i to da je Husejnov izlazak na Jezida plod njegovog slabog razmiljanja jer je teta od tog izlaska bila vea od koristi. Ibn Hader El Askalani potvruje da je Ibn Tejmijje napadao Aliju i druge ashabe pa kae: Pa je zavoleo svoj nefs i umislio da je mudtehid pa poeo da odgovara malim uenjacima i onim velikim, starim, sve dok nije doao do Omera, r.a., i rekao da je on pogrijeio u neemu, te mu je zato otiao ejh Ibrahim Er Rika i to mu negirao pa se pokajao i izvinuo. Takoe je rekao i da je Alija na sedamnaest mjesta pogrijeio i postupio suprotno Kuranu.3929 Bejan Telbisil D\ehmijje, 2/ 163 30 La\ne 31 Bejan Telbisil D\ehmijje, 2/ 173 32 Suprotno stanovite od toga je to da On nije ogranien samo sa jedne strane nego sa svih est strana. 33 Bejan Telbisil Dehmijje, Ibn Tejmijje, 2/ 174 34 Tesis fir Reddi ala Esasi Takdis, Ibn Tejmijje, 1/ 9 35 Ibid. 1/ 5 36 Tj. Allaha, d.. 37 Tesis Fir Reddi Ala Esasi Takdis, Ibn Tejmijje, 1/ 565 38 Minhad, Ibn Tejmijje, 4/ 142 39 Ed Durerul Kamineh, Ibn Hader El Askalani, 1/ 163, Darul Kutubil Hadisijje

Zatim, prenosi Ibn Betutah u Rihleh na 95. stranici sa senedom do Ebul Hasena Ali Dimekija a on od svoga oca da je rekao: Sjedeli smo u medlisu ibn Tejmijje u Emevijskoj dzamiji pa je govorio i oporuivao narodu zatim je spomenuo ajet o istivau i rekao: Allah se uzdigao iznad Ara kao to se ja uzdiem sa ove stolice sada. Pa su ljudi nasrnuli na njega i zbacili ga sa stolice udarajui ga rukama i papuama a zatim ga odveli erijatskom sudiji. 40 Ovu predaju potvruju rijei Ibn Tejmijje koje spominje u Minhadu sunneh 1/264. i 2/ 26, zatim njegove knjige El Muvafekat 2/ 504 i Medmuul fetava 5/ 527 Kae Ibn Kajjim El Devzijje tumaei 79. Ajet sure El Isra 41: Allah e ga staviti da sjedi zajedno sa Njim na Aru.42 Kae Ibn Kajjim El Devzijje: Isteva- pomerio se Allah iz nieg na vie mjesto pomjeranjem koje ine tijela kada se premetaju sa mjesta na mjesto.43 Kae Ibn Kajjim El Devzijje: Allah je ogranien sa est strana koje su njegovi bokovi koje ne zna niko osim On. Kae ibn Kajjim El Devzijje: Allah e staviti Muhammeda da sjedi pored Njega na Aru na Sudnjem danu.44 Kae Ibn Kajjim El Devzijje: Kursijj je mjesto Allahovih stopala.45 Kae Muhammed Ibn Salih El Usejmin, na drugoj hutbi petka 25.03. 1417.H.g.: Onaj koji ima u svojoj kui satelitsku antenu izneverio je ono sa ime je doao Muhammed i zabranjen mu je dennet hadisom Boijeg Poslanika.( Fetvu je svojom rukom potpisao 28.03.1417H.g.) Kae vehabijski ejh El Kanudi: Slijeenje etiri mezheba je od irka.46 Kae El Kanudi: Ispravno je da je samo Hava poinila irk a ne i Adem.47 Kae Ali ibn Muhammed ibn Sinan: O muslimani, nee vam biti ispravan va islam sve dok ne objavite rat sufijama i dok se ne budete borili protiv njih, borba protiv njih je prea nego borba protiv jevreja i medusija.48 Kae Bin Baz u verifikaciji Fathul Medida: Stanovnici Egipta su bili kafiri jer oboavaju Ahmed El Bedevija, stanovnici Iraka i oni oko njih poput onih iz Omana su kafiri zato to oboavaju Dejlanija, stanovnici ama su kafiri zato to oboavaju Ibn Arebija, stanovnici Nedda i Hidaza kao i stanovnici Jemena su takoe bili kafiri sve dok se nije pojavila ova naa da'va.4940 Rihleh, Ibn Betuta, 95. str.; Ed Durerul Kamineh, Ibn Hader, 1/ 154 41 Gospodar tvoj e ti na onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati. 42 Idtimau Dujusil Islamijje, Ibn Kajjim El Dzevzijje, str. 148 43 Kasidetu Nunijje, Ibn Kajjim el Devzijje 44 Bedaiu Fevaid, Ibn Kajjim, 4/ 841 45 Hadil Ervah, Ibn Kajjim, str. 566. 46 Ed Dinul Halis, El Kanudi, 1/ 140, Darul Kutubil Ilmijje, Bejrut 47 Ibid. str. 160. 48 El Medzmuul Mufid min Akidetit Tevhid, str. 55. 49 Fethul Medid, Abdurrahman ibn Hasan ibn Muhammed ibn Abdulvehhab, 191-192, Darus Selam, Prvo izdanje, 1992.g.

Kae Dr. Husam El Akad: Od bidata u halkama zikra je da ejh trai od prisutnih da zikre odreeni broj puta. Ovo su izmislile neznalice. Oni su izali iz erijatskog zikra u irk Allahu.50 Kae Ibn Tejmijje (nakon to je spomenuo Ibn Omerovo stajanje na mjestima na kojima je stajao Poslanik i njegovo klanjanje na mjestima na kojima je klanjao Poslanik) : A ovo vodi u irk.51 Kae Bin Baz, u komentaru hadisa u kome se spominje tevessul ashaba Bilal ibn Haris El Muzenija: A neki uenjaci ovo smatraju vrstom irka.52 Kae vehabijski ejh Dasir El Hidazi: Salahuddin El Ejjubi je bio earija u zabludi. U knjizi Et Tevhid za prvi razred srednje kole Salih Fevzan kae: Ovi murici su selef dehmijja, mutezila i earija.53 Kae Ibn Usejmin: Stav En Nevevija i Ibn Hader El Askalanija po pitanju Allahovih svojstava nije stav ehli sunnet vel demata.54 Kae Muhammed ibn Salih El Usejmin: Kursijj je mjesto Allahovih stopala.55

Kao to si vidjeo, dragi brate, vehabijsko vjerovanje je vjerovanje u boanstvo koje je ogranieno, manjkavo, koje sjedi na nekakvoj stolici prekrtenih nogu i koje e staviti Muhammeda, a.s., da sjedi pored njega. To je vjerovanje da su svi osim njih kafiri, murici, novotari. Vjerovanje da su ashabi grijeili ali je Ibn Tejmijje bio bezgrjean, vjerovanje po kojem je sva tehnologija zabranjena, izuavanje i prouavanje zabranjeno. To je vjerovanje da je Zemlja ploasta i da se ona ne okree oko Sunca ve da se Sunce okree oko nje. Slinosti izmeu vehabijskog i jevrejskog uenja Vehabije esto govore da je obaveza muslimana da se u svim segmentima razlikuje od jevreja i hriana. Te njihove ideje su nas zainterosovale pa smo napravili malo poreenje izmeu vehabijskog i jevrejskog uenja, bez ikakve elje da nekoga uvrijedimo, ve samo sa eljom da im ukaemo na neispravnost onoga to slijede i onoga to su postavili kao mjerilo za ispravnost ljudskih djela. 1.) Kae se u Knjizi Kraljeva, 22/ 20: Video sam Boga kako sjedi na svojoj stolici a oko Njega, desno i lijevo, vojska nebeska. Kae Ed Darimi: Zaista Njegova stolica obuhvata nebesa i Zemlju i On sjedi na njoj, pa kada sjedne, ne ostane na njoj mjesta osim etiri prsta, i uje se pitanje, kada On sjedne, kao pitanje novog sjedla.56 U istoj knjizi on pripisuje Poslaniku lanu predaju u kojoj se kae: Doiu do vrata Denneta pa50 Halekatun Memnuah, Dr. Husam El Akad, str. 25., Prvo izdanje, 1997.g. 51 Iktidau Siratil Mustekim, Ibn Tejmijje, str. 389., Darul Marifeh, Bejrut 52 Verifikacija Fethul Barija od Bin Baza, str. 1413., Mektebetul Asrijje, Bejrut, 2005.g. 53 Et Tevhid, Salih El Fevzan, str. 66., Vizaretut Terbijeh, 1424.H.g 54 Likaul Babil Meftuh, Ibn Usejmin, str. 42, Darul Vetan 55 Tefsir ajetil Kursijj, Muhammed ibn Salih El Usejmin, str. 27 56 Nakd Bir Merisi, Osman ibn Seid Ed Darimi, str. 74., Darul Kutubil Ilmijje

e mi se otvoriti, pa cu vidjeti Allaha, as na Aru, as na Kursijju.57 Kae Ebu Jala El Ferra: Allah je na Aru a Kursijj je mjesto Njegovih stopala.58 2.) Kae se u Knjizi Postanka, 1/ 26: Pa je Bog stvorio ovjeka po Njegovom liku, po liku Boga, kao muko i ensko ih je stvorio. Kae Et Tuvejdiri: Lik je lica ovjeijeg po liku lica Milostivog.59 3.) Kae se u Deuteronomiumu, 5/ 4: Lice u lice je govorio Gospodar sa nama na brdu. I kae se u Psalmima, 31/ 16: Obasjaj Tvojim licem tvoje robove. Kae se u Knjizi Postanka, 32/ 30 : Pa Jakov nazva to mjesto Fenijilom, kae: Jer sam tu video Gospodara, lice u lice. Kae se u Nakd Bir Merisi: Sve e osim lica Njegovog bia nestati a to je najbolje, najljepe i najsvetlije lice. Njegovo lice nije isto to i Njegove ruke a Njegove ruke nisu isto to i Njegovo lice.60 I kae: Svjetlost nebesa i Zemlje je od svjetlosti Njegovog lica.61 Kae Abdurrahman ibn Husejn ibn Muhammed ibn Abdulvehab: Pa e doi kod Milostivog, Samilosnog pa e se skinuti zastor i oni e vidjeti Njegovo lice.62 4.) Kae se u Deuteronomiumu63, 5/ 24: Kad bismo se vratili pa da ujemo glas naeg Gospodara. Kae se u Knjizi Postanka, 3/ 8-10 : Pa zaue zvuk Gospodara kako hoda po Dennetu pa ree: uo sam tvoj zvuk u Raju. Kae Ibn Tejmijje u lanoj predaji od Musaa: Kada je pozvan iz drveta Musa je pourio da se odazove jer je bio ukroen i smiren tim glasom, pa je rekao: ujem Tvoj glas i osjeam Te..64 Kae Muhammed Halil El Herras: Njegov govor su slova i glasovi koje uju robovi koje On hoe.65 Kae Muhammed ibn Salih el Usejmin: U ovom je potvrda da je Njegov govor glas i slovo jer je osnova govora da to bude glas pa ako je rekao da On govori to mora biti glasovima.6657 Ibid. str. 71. 58 Tabekatul Hanabile, Ebu Jela El Ferra, str. 32., Darul Kutubil Ilmijjeh, Prvo izdanje, 1997.g. 59 Akidetu Ehlil Iman, Hamud ibn Abdullah Et Tuvejdiri, str. 27., Darul Liva, Rijad, Drugo izdanje. Na poetku je Bin Bazova pohvala ove knjige. 60 Nakd Bir El Merisi, Osman ibn Seid Ed Darimi, str. 159. 61 Ibid. str. 167. 62 Kurretul Ujunil Muvehhidin, Abdurrahman ibn Hasen ibn Muhammed ibn Abdulvehhab, str. 187., Mektebetul Muejjid, 1990.g. 63 Peta Mojsijeva knjiga 64 erh Hadisin Nuzul, Ibn Tejmijje, str. 220, Darul Asime, Rijad, 65 Komentar Kitabu Tevhida Ibn Huzejme, Muhammed ibn Halil El Herras, str. 138., Daru Davetis Selefijje, 66 Fetava El Akide, Muhammed ibn Salih El Usejmin, str. 72., Mektebetus Sunneh, Prvo izdanje, 1992.g.

5.) Kae se u Knjizi Ejjuba, 37/ 2: Sluajte grom Njegovog glasa koji izlazi iz Njegovih usta. Kae Ebu Jala: I On je razgovarao sa Musaom usnama a dao mu je Knjigu iz ruke u ruku.67 Kae Muhammed ibn Salih El Usejmin: Onaj koji govori neki jezik on govori jezikom a to se tie Allaha, mi ne smijemo da Mu pripiemo jezik ali ne smijemo ni da ga negiramo jer mi ne znamo o tome nita.68 6.) Kae se u Knjizi Izlaska, 19/ 21: A treeg dana Bog e sii ispred cijelog naroda da Ga vide. I kae se, 20/ 10: A sedmog dana se odmarao. Kae se u Kitabu Sunneh: Nakon to je stvorio nebesa i Zemlju legao je na lea.69 Kae Ibn Tejmijje: Allah silazi svake noi na zemaljsko nebo70 Kae Asim ibn Abdullah El Karjuti: Istiva znai popeti se i smjestiti se i nije dozvoljeno da se protumai drugaije.71 Kae Aid El Karni: Hvala Allahu koji sjedi na Aru. Kae Hafiz El Hakemi: Bog silazi na zemaljsko nebo i On ima na svakom nebu stolicu, pa kada sie na zemaljsko nebo sjedne na svoju stolicu i opusti svoje podlaktice a kada doe sabah On se podigne i sjedne na svoj Kursijj.72 I kae: Allah otvara nebeska vrata i pada na zemaljsko nebo i tu isprua svoju ruku.73 7.) Kae se u Knjizi Izlaska, 15/ 6: U Tvojoj desnici je snaga i Tvojom desnicom rui neprijatelje Kae se u Knjizi Ezekijela, 37/ 1: I na meni je bila Gospodareva ruka. Kae Ed Darimi: Pa je Allah potvrdio da je Adema odlikovao nad svim ostalim robovima jer nita osim njega nije stvorio dotiui ga svojim rukama.74 Kae Muhammed ibn Salih El Usejmin: U svakom sluaju, On ima dvije ruke bez sumnje i svaka od njih je ponaosob a ako bismo stavili jednu ruku na lijevu stranu to ne znai da je ona manjkava u odnosu na desnu.75 8.) U Knjizi Postanka, 28/ 16, se kae: Zaista je Bog na ovom mjestu ali ja to nisam znao. Kae Ed Darimi: Sloili su se vjernici i nevjernici da je Allah na nebesima i svi su Ga ograniili67 Tabekatu Hanabile, Ebu Jala El Ferra, 1/ 32, Darul Kutubil Ilmijje 68 El Likau ehri, 3/ 47, Muhammed ibn Salih El Usejmin, Darul Vetan, Rijad 69 Kitabu Sunneh koju lano pripisuju Abdullah ibn Ahmed ibn Hanbelu 70 Vasitijska akida, Ibn Tejmijje 71 Dehalatun Hatireh, Asim ibn Abdullah El Karjuti, str. 18., Mektebetus Sahabe, 72 Mearidul Kabul, Hafiz El Hakemi, 1/ 235 73 Ibid. str. 236. 74 Nakd Bir El Merisi, Osman ibn Seid Ed Darimi, str. 26. 75 El Akide, Muhammed ibn Salih El Usejmin, str. 90, Mektebetus Sunneh, Prvo Izdanje

time, osim Merisi zabludjeli Svako je bolje upoznat sa Allahom i Njegovim mjestom od Dehmijja.76 9.) Kae se u Evanelju po Marku 19/16: Onda je Gospod, poto im je govorio, uzdignut na nebo, i posjednut na desnu stranu od Boga. Kae Ibn Kajjim El Devzijje: Allah e staviti Muhammeda da sjedi pored Njega na Aru na Sudnjem danu.77 10.) Kae se u Knjizi Otkrovenja 4/ 2-7: Tamo je bio neko na Tronu... od toga je i ubijala munja, glasovi, i grmljavina... u sred i oko toga su stajala etiri anela... prvi je bio kao lav, drugi kao mladi bik, trei kao ovjek, i etvrti kao orao u letu. Kae se u Kitabu Sunneh: Video Ga je na stolici od zlata koju nose etvorica: Melek u obliku ovjeka, Melek u obliku Lava, Melek u obliku Bika i Melek u obliku Orla. Video Ga je u zelenoj bati, ispod Njega zlatni prekriva.78 Earije, Maturidije i Vehabije u Hadisu Ostaje nam, na kraju ovog uvodnog dijela da ti predstavimo dvije skupine kroz hadis Boijeg Poslanika, a.s., kako bi ti mogao da smiri svoje srce, uvidi istinu i uvrsti svoj iman kroz Poslanikovu mudizu: 1.) Prva skupina je skupina Earija i Maturidija, sljedbenika Imama Ebu Hasen El Earija i imama Ebu Mensur El Maturidija. Ovo je grupa kojoj pripada ogromna veina islamskog ummeta pa je tako to demat i najvea skupina koja je spomenuta u hadisu kojeg biljei Ibn Made od Enesa, r.a.: Zaista se moj ummet nee sloiti na zabludi, pa ako vidite razilaenje drite se najvee skupine.79 Kao to smo i napomenuli, earije su sljedbenici Ebu Hasena iz plemena Eari iz Jemena. Ovo pleme je spomenuto u brojnim hadisima u kojima se napominje jaina njihovog imana i ispravnost njihovog naina razmiljanja. Tako, prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, a.s., rekao: Doie vam stanovnici Jemena, oni su najkorisniji ljudi, najnenijeg srca. Zaista su i iman i mudrost jemenski .80 Isto tako, prenosi se od Imran ibn Husajna da je rekao: Doslo je pleme Benu Temim 81 kod Poslanika, a.s., pa im je rekao: Prihvatite buru o Benu Temim! Pa su rekli: Prihvatili bismo ako bi nam dao od ratnog plijena. - zatim se promijenilo lice Boijeg Poslanika. Nakon toga doli su ljudi iz Jemena pa im je rekao: Prihvatite buru ako je nije prihvatio Benu Temim! Pa su rekli: Prihvatamo o Boiji Poslanie.8276 Er Redd Ala Bir El Merisi, Osman ibn Seid Ed Darimi, str. 25. 77 Bedaiu Fevaid, Ibn Kajjim, 4/ 841 78 Kitabu Sunneh, str. 35., Matbeatu Selefijje, Mekka, 1349.H.g. 79 Ibn Made, br. 3950 80 Buhari, br. 4377, str. 744. 81 Pleme iz Nedda 82 Buhari, br. 4386, str. 744.

Zatim, u komentaru ajeta: Onda e Allah doi sa narodom kojeg voli i koji Njega vole.83 Kae Poslanik, a.s.: To je narod ovog ovjeka. pa je udario svojom rukom po leima Ebu Musa El Earija.84 Prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, a.s., rekao: Iman je u Jemenu a kufr je na Istoku.85 Od Ebu Amir El Earija se prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: Divna li su plemena El Esed 86 i Eari, ne bjee u borbi niti kradu ratni plijen. Zaista su oni od mene i ja sam od njih.87 Kae Ibn Asakir: Kae naa ulema: Bura koja je spomenuta u hadisu je najava dolaska Ebu Hasen El Earija i najava njegovog znanja i imana.88 Zatim, Ibn Asakir kae: Od onih koji smatraju da se bura odnosi na Ebu Hasen El Earija je i imam muhaddis Bejheki koji kae: Podsjetili su me neki earije na tekst hadisa od Ijad El Earija da je Poslanik u komentaru ajeta: Onda e Allah doi sa narodom kojeg On voli i koji Njega voli. - pokazao svojom rukom na Ebu Musa El Earija i rekao: To je narod iz plemena ovog ovjeka.. Zatim kae Bejheki: A to je zbog visokog stepena i uglednosti Ebu Hasen El Earija koji je od naroda i od potomaka Ebu Musaa, kojeg je Allah, d.. poastvovao znanjem i razumijevanjem vjere, vrstim slijeenjem sunneta i jasnim odgovorima sljedbenicima novotarija.89 Zatim, ni jedno pleme osim Earija nije Poslanika pitalo o akaidskim meselama. Prenosi se u hadisu od Imran ibn Husajna: ... O Earije prihvatite buru ako je nije prihvatio Benu Temim! Pa su rekli: Prihvatamo o Boiji Poslanie, zaista smo mi doli da razumijemo vjeru i da te upitamo o Prvome, pa je Poslanik, a.s., rekao: Postojao je Allah i nita drugo mimo Njega.90 Ovo je su Earije, demat kojeg je najavio Boiji Poslanik, demat kojim nas je on obradovao. to se tie drugog dijela ove grupacije tj. maturidija, i oni su najavljeni u mnogobrojnim hadisima: Kae Boiji Poslanik: Osvojiete Konstantinopolj, divan li je voa i divna li je njegova vojska.91 Iz istorije islama poznato nam je da je osvaja Konstantinopolja Mehmed El Fatih a on je Maturidija, hanefija, isto kao i njegova vojska koja je donijela islam na nae prostore i iju akidu i mi danas slijedimo.83 Sura El Maida, 54. ajet 84 Tebjin kezibil Muftera fima nusibe ilel imami El Eari, Ibn Asakir, str. 49.; Musannef, Ibn Ebi ejbe,br. 12311, 12/ 123; Mudemul Kebir, Taberani, br. 1016, 17/ 371; Medmeu Zevaid, Hejsemi, 7/ 80, i kae: Sahih 85 Tirmizi, br. 2243, 8/ 20; Muslim, br. 52,; Buhari, br. 5303 86 Ezd 87 Tirmizi, br. 3944, 9/ 335 88 Tebjin, Ibn Asakir, str. 45. 89 Ibid. str.45; Tabekatu afije Kubra, Taduddin Es Subki, 3/ 362 90 Buhari, br. 741, str. 127. 91 Mustedrek, Hakim, 4/ 468; El Istiab, Ibn Abdul Berr, 1/ 170; Medmeu Zevaid, Hejsemi, 6/ 323, gdje kae: Takoe ga biljee Ahmed, Taberani i El Bezzar

2.) Ranije smo spomenuli neke od osobina vehabija koje ih mnogo udaljuju od pravog islama a da bismo potvrdili njihovu zabludu, naveemo i par hadisa koji ih jasno opisuju: Prenosi se od Alije da je Poslanik, a.s., rekao: Pojavie se u zadnjem vremenu ljudi, mladi a glupi, govorie jezikom najboljih stvorenja, uie Kur'an ali on nee prelaziti njihove vratove, izlazie iz vjere kao to strijela izlazi iz luka. Ubijajte ih gdje god ih sretnete, onaj koji ih bude ubijao imae nagradu za to na Sudnjem danu.92 Zatim, u drugom rivajetu ovog hadisa od Ebu Seid El Hudrija se kae da je Poslanik, a.s., rekao: Izlazie iz vjere kao to strijela izlazi iz luka i nee se u nju vraati kao to se strijela ne vraa kada se odapne. Zatim su Ashabi upitali: Po emu emo ih poznati o Boiji Poslanie? Pa je rekao: Po Tahliku.93 Neko e se upitati: ta je to Tahlik? Tahlik u arapskom jeziku ima dva znaenja: - prvo znaenje je brijanje glave - dok je drugo znaenje rijeci tahlik podizanje, uzdizanje.94 Zatim, prenosi se od Ebu Berze: " Pricam ti ono to su moje oi vidjele a moje ui ule, rekao je Boiji Poslanik, a.s.: Izaie sa istoka ljudi, kao da je ovaj Zul Huvejsira od njih, a izgledae ovako: Ue Kur'an ali on ne prelazi njihove vratove, izlaze iz vjere kao to strijela izlazi iz luka, - pa je Poslanik a.s. stavio ruku na prsa - njihovo odlije je tahlik, izlazie iznova i iznova sve dok poslednji od njih ne izau sa Deddalom.95 A pogledajmo ta kau istoriari o vehabijama i njihovom odliju: Kaze Ahmed Zejni Dahlan: Vehabije su, kada su se pojavile, nareivale svojim sljedbenicima, ak i enama, da obriju svoje glave kako bi iz njih iznikla nova kosa koja nije inila irk Allahu.96 I da ne zaboravimo da spomenemo Zul Huvejsiru, ovjeka velike raupane velike brade, koji je doao Boijem Poslaniku, a.s., govorei mu: Poslanie! Boj se Allaha i sudi pravedno! Pa mu je Poslanik, a.s., rekao: Ako Ga se ja ne bojim ko e Ga se onda bojati? Zaista e se od ovoga pojaviti ljudi koji e izlaziti iz vjere kao to strijela izlazi iz luka...97 U jo jednom od rivajeta ovog hadisa, spominje se da je Poslanik a.s. na kraju rekao: Kada bih ih ja zatekao kaznio bih ih kaznom naroda Semud.98 Od Ibn Omera se prenosi da je Poslanik, a.s., pokazao rukom ka istoku, ka Neddu i rekao:92 Buhari, br. 3611, str. 425. 93 Buhari, br 7562, str. 878. 94 Reful Gasije, Nidal ibn Abrahim Alerei, str. 16. 95 Musned, Ahmed ibn Hanbel, br. 19783, 33/ 44 i 33/ 26 96 Islamijje bade medji futuhatin Nebevijje, Ahmed Zejni Dahlan, 2/ 224-225 97 Buhari, br. 7093, str. 825 98 Buhari, br. 4351, str. 509.

Tamo je fitna i otuda e se pojaviti ejtanski rog.99 Isto tako, u dobro poznatom hadisu od Ibn Omera se kae: Rekao je Boiji Poslanik: Allahu moj, podari beriet amu i Jemenu! Pa su rekli: I Neddu o Boiji Poslanie? Pa je rekao: Allahu daj beriet amu i Jemenu! Pa su rekli: I Neddu o Poslanie? Pa je rekao: Allahu moj podari beriet amu i Jemenu! Pa su rekli: I Neddu o Boiji Poslanie? Pa im je rekao: U Neddu su zemljotresi i fitne i iz njega e se pojaviti ejtanski rog.100 Od Aie, r.a., se prenosi da je Poslanik, a.s., upitan o ajetu : A oni ija su srca bolesna... pa je rekao: Ako vidite one koji slijede nejasne ajete i hadise uvajte ih se jer je njih Allah. d.., spomenuo u ovom ajetu.101 Muhammed ibn Abdulvehhab rodio se u selu Ujejna koje je centar Nedda. U Neddu je poeo svoju davu i on je i danas centar njihovog uenja. Svi njihovi imami bili su iz Nedda. Oni su mladi, nekolovani, ljudi sa glupim idejama. Oni, u namazu, ruke dre na prsima102. Imaju dugake brade i elave glave. Glavna tema im je tekfir i pitanje Allahovog mjesta. Ako pogledamo vehabijske knjige vidjeemo da su sve one sastavljene iz iskljuivo nejasnih ajeta i hadisa i vidjeemo da oni svoju akidu grade na svojevoljnom tumaenju upravo nejasnih ajeta i hadisa.

99 Buhari, br. 7093, str. 825. 100 Buhari, br. 7094, str. 825 101 Buhari, br. 4574; Muslim, br. 2665; Tirmizi, br. 2997, 8/ 442 102 U spomenutom hadisu vidimo da je Poslanik stavio svoju ruku na prsa kada ih je opisivao sto moze znaciti da je I ovo jedna od njihovih odlika

Poglavlje o Islamskom Vjerovanju

Metodologija nauno istraivakog rada kod MuslimanaSvaka tema istraivakog rada je jedna od dvije stvari: 1.) Prenesena predaja 2.) Tvrdnja

1.)Prenesena predajaAko se istraivanje vee za predaju onda se trai da se ta predaja lancem prenosilaca vee za izvor te predaje. Zatim, lanac prenosilaca te predaje mora biti sastavljen od pravednih ljudi dobrog pamenja koji e jedan preko drugog tu predaju vezati za njen izvor. Zatim, ako predaja ispuni sve uslove ispravnosti ona biva na razliitim nivoima, u zavisnosti od broja prenosilaca te predaje. Pa ako lanac bude sastavljen od pojedinaca predaja e, i pored njihove sigurnosti i pravednosti, biti samo hipotetiki dokaz. Kaemo hipotetiki dokaz jer nikoga osim Poslanika, a.s., ne stavljamo na stepen bezgrjenosti. Sve to je podlono grjekama moe biti najvie na stepenu hipoteze. Meutim, ako broj prenosilaca u svakoj generaciji bude toliki da je nemogue da se svi oni dogovore na la, i da je nemogue da svi oni pogrijee, onda govorimo za takvu predaju da je na najveem stepenu vjerodostojnosti, na stepenu mutevatira. to se islamske akide tie, ona prihvata samo mutevatir predaje jer ahad predaje bivaju pretpostavkama a Allah, d.., je zabranio slijeenje pretpostavki u domenu akide. Moda e neko upitati: Kako utvrujemo ispravnost seneda? Odgovor lei u mnotvu knjiga islamske biblioteke koje sadre biografije svih prenosilaca hadisa. Ulema hadisa, od prvih dana islama, trudila se da popie sve prenosioce hadisa, vrijeme i mjesto njihovog ivljenja, zatim da popie od koga svaki prenosilac prenosi i ko od njega prenosi. Muhaddisi su time stvorili jedan odlian sistem provjere hadisa u kojem je upadanje u grjeku svedeno na minimum.

2.) TvrdnjaMetoda provjere tvrdnje razlikuje se u zavosnosti od onoga to se zagovara. Pa ako ono to se zagovara bude podlono ljudskim ulima, metoda utvrivanja ispravnosti ovakve tvrdnje jeste podvrgavanje te stvari ulima koja daju konani sud. Ovo je to se tie osjetnih stvari. to se tie tvrdnji koje se veu za stvari koje nisu podlone ljudskim ulima, o takvim stvarima ili: a.) Postoji erijatski tekst ili b.) Ne postoji erijatski tekst

a.) Ako o takvoj stvari postoji erijatski tekst onda to ulazi u okvir nauno potvrenih injenica, jer, nakon to ispitamo dvije stvari ( a to su sened ajeta do Muhammeda, a.s., i Muhammedovo, a.s., pripisivanje tog ajeta Allahu, d..) dolazimo do zakljuka da je to sud onoga koji poznaje sve stvari i koji najbolje poznaje istinu svega. Zatim, ono o emu Kuran govori nekada moe biti od razumno dokuivih stvari a nekada od razumno nedokuivih. Ulema islamske apologetike uvijek je, i pored toga to je objava, kao govor Sveznajueg, dovoljna da se da sud o neemu, teila ka utvrivanju razumno dokuivog razumom kako bi stvorili jo jedan put do utvrivanja istine. b.) A ako o neemu ne postoji Kuranski tekst onda do istine dolazimo na jedan od dva naina: 1.) Utvrivanje istine nunom povezanou 2.) Utvrivanje analogijom

1.) Utvrivanje istine nunom povezanouDokazivanje nunom povezanou je da se pronae veza izmeu dvije stvari tako da se pojavom jedne nuno dolazi do zakljuka o postojanju druge stvari. Metoda utvrivanja te veze jeste praenje razliitih situacija i iznalaenje zajednike veze izmeu te dvije stvari u svakoj od datih situacija. Tako, mi vidimo da u mnogim situacijama groznica upuuje na bolest, postojanje minara u gradu na postojanje muslimana u njemu, zvuk sirene vatrogasnih kola na postojanje poara Utvrivanje nunom povezanou je veoma dobar nain otkrivanja istine. Ti tako, ako nakon obavijesti tvog druga o postojanju poara u umi, ugleda vatrogasna kola ije brzo kretanje uz sirenu nuno upuuje na postojanje poara, dolazi do zakljuka da je tvrdnja tvog druga ispravna. Vrste nune Povezanosti: Povezanost izmeu dvije stvari ne dovodi u svakom sluaju do istine ve se stvar razlikuje u zavisnosti od jasnoe veze i potrebe za drugim dokazima. Islamska ulema je podijelila ovu vrstu dokazivanja na tri vrste: 1.) Nejasna neophodnost A to je da tvrdnja o nunoj povezanosti izmeu dvije stvari bude uslovljena postojanjem nekog drugog dokaza. Na primjer: Postojanje dva ugla ne upuuje uvijek na formiranje trougla ve je formiraje trougla uslovljeno odreenim stepenima tih uglova tj. mi ne moemo nai nunu povezanost izmeu dva ugla i trougla osim nakon poznavanja stepena oba ugla. Nejasna neophodnost ustvari, sama po sebi, nije dokaz ve predstavlja samo jedan deo dokaza. 2.) Jasna Neophodnost u optem znaenju A to je da shvatanje nune povezanosti izmeu dvije stvari bude uslovljeno prouavanjem obe te stvari. Primjer za ovu vrstu nune povezanosti je ukazivanje mogue-postojee stvari da je ona

stvorena. Ti ne razumije povezanost onoga to je mogueg postojanja i stvorenosti sve dok posebno ne proui obje stvari. Pa kada proui, uvia da je mogue-postojea stvar ono sto je, razumno gledajui, moda nekada bilo u stanju nepostojanja pa je Allah, d.., prevagnuo tas postojanja i uinio da to nesto postane. Zatim, ti uvias da je stvorenost prevagivanje strane postojanja nad stranom nepostojanja i nakon toga konano dolazi do zakljuka da su moguepostojee stvari i stvorenost nuno povezani. U svakom sluaju, ti nisi u potrebi za nekim drugim dokazom da bi doao do nune povezanosti. 3.) Potpuno Jasna Neophodnost Potpuno jasna neophodnost je da samom pojavom jedne, bez posebnog prouavanja te dvije stvari i bez traenja drugog dokaza, nalazi nunu povezanost sa drugom stvari. Primjer ove povezanosti su kola hitne pomoi koja nas momentalno upuuju na postojanje bolesnika. Ovo je najjaa vrsta nune povezanosti.

2.) Utvrivanje Istine AnalogijomAnalogija je pronalaenje uzroka koji se nalazi u jednoj stvari koja nam je poznata u nekoj drugoj, nama nepoznatoj stvari, kako bi se donio sud o drugoj stvari zbog uticaja tog zajednikog uzroka na nju. Od uslova koje je ulema islamske apologetike postavila za dokazivanje analogijom u akaidu je sledee: Uzrok mora uticati na ono u emu se nalazi Pojavom tog uzroka pojavljuje se i ono na ta se ini analogija a nestankom uzroka nestaje i ono na ta se ini analogija. Uzrok mora biti odreen i jasan.

SvojstvoPrije nego to ponemo govoriti o Allahovim, d.., svojstvima, potrebno je da kaemo sta je to svojstvo. Jeziko znaenje svojstva: U arapskom jeziku sifeh ima puno znaenja, neka od tih znaenja su: osobina, svojstvo, obiljezje, osobenost, odlika, kvalitet, nain, kvalifikacija, atribut, pridjev, adjektiv, asindentska odnosna recenica Terminoloko znaenje svojstva:

Kaze Durdani: Sifeh, to je ime koje upuuje na neka stanja bia kao npr. dug, kratak, pametan, glup I sl. To je obavezan znak bia koje je opisano, po kome se ono poznaje.103 Istu ovu definiciju daje i Ebul Kasim Ez Zamaheri u El Mufessalu.104 Allahova, d.., svojstva nisu On niti neto mimo Njega, i u tome je odgovor Mutezilama koji su zanegirali Njegova svojstva jer je po njima pripisivanje Allahu svojstava ruenje tevhida jer to nuno iziskuje bespoetnost neega drugog mimo Allaha, kao to to kau Saduddin Et Taftazani u erhu Akideti Nesefijje105, Mula Ali El Kari u Komentaru Fikhul Ekbera106 I El Bakilani u El Insafu. Ovo se potvruje i od Ibn Abbasa, r.a., koji, govorei o Kuranu kae: On nije Stvoritelj niti stvorenje.107

Pravila Ehli Sunnet Vel Demata prilikom pripisivanja Allahu, d.., uzvienih svojstava

Pitanje pripisivanja Allahu, d.., uzvienih svojstava smatra se jednim od najvanijih pitanja islamskog vjerovanja. Iz tog razloga islamska ulema je postavila pravila kojih se svako mora pridravati prilikom pripisivanja neega Uzvienom Allahu, d.., Samo se potovanjem tih pravila moe izbjei pogreno razumijevanje Kuranskih i Sunnetskih citata koji govore o Uzvienom Allahu. Naravno, sva ta pravila je direktno ili indirektno postavio sam Allah, d.. Danas smo svi svjedoci da je dolo vrijeme kada svako ko proita neto iz Kurana ili Sunneta pokuava na osnovu svog ogranienog znanja da pripie neto Uzvienom. Ti ljudi, kako to govori poznati islamski uenjak dananjice Dr. Muhammed Seid Ramadan El Buti imaju svoju sliku o Allahu, d.., pa onda trae Kuranske ajete i hadise Boijeg Poslanika, a.s., kojim bi potvrdili ve stvorenu i formiranu sliku. Oni ne litaju Kuran da bi ih on doveo do spoznaje ve ga itaju da bi u njemu nali ajete ije bi im bukvalno znaenje potvrdilo ve postojanu sliku. ta drugo rei o tim ljudima osim rijei Boijeg Poslanika, a.s.: uie Kuran ali on nee prelaziti njihove vratove108

103 Et Tarifat, Ali ibn Muhammed ibn Ali El Dzurdzani, 1/ 175, Darul Kitabil Arebijji, Bejrut, Prvo izdanje, 1405.H.g. 104 El Mufessal fi Sunatil Irab, Ebul Kasim Mahmud ibn Omer Ez Zamahseri, str. 149, Darul Hilal, Bejrut, Prvo izdanje, 1993.g. 105 Serhu Akidetin Nesefijje, et Taftazani, str. 82. 106 Er Revdul Ezher fi Serhi Fikhil Ekber, Mula Ali El Kari, str. 123, Darul Besairil Islamijje,Bejrut, Prvo izdanje, 1998.g 107 Serh Usuli Itikadil Ehli Sunneh, El Lalikai, hadis br. 374, 1/229, I El Insaf , Ebu Bekr El Bakilani, str. 21. 108 Buhari, str. 425.; hadis br. 3611

Da bismo sprijeili pogreno shvatanje i pogreno pripisivanje Uzvienom nekih svojstava naveemo ta pravila kojima emo kasnije podrediti sva svojstva spomenuta u ovoj knjizi.

1.) Prvo pravilo koje je islamska ulema postavila svima onima koji ele Allahu, d.., pripisati neko svojstvo je: Tekst kojim se neto pripisuje Uzvienom Allahu mora biti muhkem - jasan a ne muteabih - nejasan.109 Kada kaemo muhkem mi pod time mislimo tekst koji je sam po sebi jasan tj. njegovo bukvalno znaenje je jasno, bez ikakvih je manjkavosti i ima samo to jedno znaenje. Razlog zbog kojeg traimo jasnou teksta jeste taj to muteabih ajeti sadre u sebi sledee stvari: - Bukvalno znaenje muteabih ajeta odgovara stvorenju ali ne i Stvoritelju - Muteabih ajeti sadre u sebi vie od jednog znaenja. Pa ako je to tako, koje emo znaenje prihvatiti? ta nas je navelo da uzmemo ba to znaenje koje smo odabrali? Postoji li nepobitni dokaz da se tim ajetom eli ba ono znaenje koje smo mi odabrali? Sve su ovo pitanja na koja muteabih ajet ne moe odgovoriti tj. naim shvatanjem tih ajeta ne moemo dobiti odgovor.

2.) Drugo pravilo koje je islamska ulema postavila je to: Ajet ne smije u sebi sadravati mogunost medaza i tevila jer su medaz i tevil hipotetiki dokazi. Da bi ljudima bilo jasnije tevil je uzimanje sporednog znaenja rijei jer je bukvalno znaenje nemogue. Dok je medaz stilska figura. Medaz i tevil su hipotetiki dokazi jer i jedan i drugi imaju mogunost tumaenja na razliite nacine. Iz tog razloga, pripisivanje Allahu, d.., kao svojstva neega to u sebi sadri mogunost medaza i tevila nije ispravno. Razlog naeg neprihvatanja takvih dokaza lei u sljedeim stvarima: 1.) Kae Allah, d..: ( ) On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni - oni su glavina Knjige, a i drugi- nejasni. Oni ija su srca pokvarena - eljni smutnje i svog tumaenja slijede one to su nejasni110 2.) Zato to je tevil hipotetiki dokaz a govor o Allahovim, d.., svojstvima hipotetikim dokazima je neispravan jer emo mi moda razumjeti ajet razliito od znaenja koje je hteo Allah, d.., pa emo time upasti u la,. pripisaemo Allahu, d.., ono to sam sebi nije pripisao.111

109 Ajatu sifat, Husam ibn Hasen Sarsur, str. 311. 110 Sura Ali Imran, 7. ajet 111 El Milel Ven Nihal, E ehrestani, 1/ 104

3.) Tree pravilo kae da je od uslova da bismo neto mogli da pripiemo Allahu, d.., to da ravije tog hadisa nemaju udjela u tekstu. Kao primjer moemo navesti rivajet poznatog hadisa o robinji kojeg prenosi Muavija ibn El Hakem gdje se kae da ju je Poslanik, a.s., upitao: Gdje je Allah? Pa je ona rekla: Na nebesima. Isti ovaj hadis prenose i drugi prenosioci s tim to u nekim rivajetima stoji da je Poslanikovo pitanje bilo: Ko je tvoj Gospodar? A njen odgovor: Allah je moj Gospodar. Dok se u nekim drugim rivajetima kae da je Poslanikovo pitanje bilo: Svjedoi li da nema drugog Boga osim Allaha d..? A njen odgovor bio: Da.112 Ako pogledamo u ovaj hadis i udio ravija koji su oni imali u ovom hadisu, moemo zakljuiti da je pripisivanje Allahu, d.., mjesta na osnovu rivajeta u kojem se spominje njen odgovor: Na nebesima. netano i neispravno. To je ako ovaj hadis podredimo samo ovom pravilu, a gdje su tek ostala

4.) etvrto pravilo kae: Dokaz za neko Allahovo, d.., svojstvo ne smije biti od ahad predaja ne smije biti od predaja koje prenose jedan ili dvojica ljudi. Tako, kada smo zabranili pripisivanje Allahu, d... svojstava ahad predajom na iman ostaje na najveem stepenu sigurnosti. Akida je neto u ta ovjek nikako ne smije sumnjati pa ako smo zabranili sumnju u akidu onda moramo zabraniti i sumnju u ispravnost te akide a to moemo postii samo mutevatir predajom jer ahad predaja u sebi sadri mnoge manjkavosti i mnoge sumnje koje emo kasnije pomenuti. Islamsko vjerovanje se, kao to smo spomenuli, gradi samo na mutevatir dokazima a mutevatir dokazi se dijele na tri vrste:

1. Kuran: Allahova, d.., knjiga, Kuran, do nas je dola mutevatir predajom i u njenu ispravnost nema nikakve sumnje jer je broj prenosilaca u svakoj generaciji toliki da je nemogue da svi oni pogrijee ili da se dogovore na la. 2. Mutevatir Sunnet: Dvije su vrste sunneta koje su prenesene do nas: Mutevatir sunnet u iju ispravnost nemamo nikakve sumnje i ahad sunnet tj. sunnet kojeg prenosi manji broj prenosilaca koji su podloni grekama i zaboravu. Kaze Ibn Hader El Askalani: Kae Imam Buhari: Poglavlje: Ono to je dolo o dozvoljavanju ahad predaje u Ezanu, Namazu, Postu, Naredbama i propisima. Njegovo spominjanje Naredbi nakon Ezana, Namaza i Posta je vezanje opteg za saeto. Spomenuo je ovo troje zbog njihove vanosti. Kae Imam el Kermani: Da bi obznanio da se haber ahad prihvata u obavezama a ne u vjerovanju.113 Kae Imam Ebu Sulejman El Hatabi: Ne pripisuje se Allahu, d.., svojstvo osim Kuranom ili mutevatir predajom. Ono to je van toga ne treba ga pripisivati Allahu, d.., ve ga treba protumaiti onako kako to dolikuje osnovama koje su utvrene u Kuranu i mutevatir Sunnetu, onako kako su to rekli uenjaci , negirajui bilo kakvu slinost izmeu Stvoritelja i stvorenja. 114 Kae Ebu Mensur El Bagdadi: A Ahad predaje kada budu ispravnog seneda i njihov metn ne112 Sunenul Kubra; Bejheki; 7/ 387 113 Fethul Bari, Ibn Hadzer El Askalani, 13/ 231 114 Defu ubheti Tebih, Abdurrahman ibn Devzi, str. 206.

bude nemogu postaju obavezne za rad po njima, neobavezna za vjerovanje u njih.115 Kae Ibn Abdul Berr: Veina uenjaka je na stanovitu da je ahad predaja obavezna za rad po njoj a neobavezna za vjerovanje u nju. Ovo je govor imama afije, r.a., i veine uenjaka fikha i akide. Nije obavezno vjerovanje, kod njih, osim u ono to nam je dolo predajom u koju nema nikakve sumnje i ono oko ega nema razilaenja.116 Kae Hatib El Bagdadi: Poglavlje: U emu se ahad predaja prihvata a u emu ne?: Ahad predaja se ne prihvata u stvarima koje su od osnove vjere razlog tome je: Ako ne znamo da li je ono to se pripisuje Poslaniku tom predajom stvarno njegov govor, onda je jos pree da ne znamo da li stvarno treba da vjerujemo u sadraj tog hadisa.117 Kae Er Ragib El Asfehani: Spomenuli su uenjaci hadisa da nije dozvoljeno da se Allahu, d.., opie osim onim to je do nas dolo predajom u iju ispravnost nema apsolutno nikakve sumnje ili onim na emu se ummet sloio. Sve ono to je van toga se odbacuje.118 Kaze Imam Ibn Devzi: Ne koristi nam ispravnost prenosilaca hadisa ako je metn hadisa nemogu.119 Kae Imam Fahruddin Er Razi odgovarajui na zablude ija: Prvo: Ahad predaja nije dokaz u akidi120 3. Idma: Ono na emu se sloila cjelokupna ulema jednog vremena smatra se takoe mutevatirom jer je Poslanikm a.s.m u mnogobrojnim hadisima rekao: Nee se moj ummet sloiti na zabludi. Kae Imam afija: Osnova vjere je u Kuranu i Sunnetu i kijasu na to dvoje, i Idmau jer je on vei od ahad predaje.121 Dokazi da Ahad predaja sadri u sebi Sumnju i Pretpostavku 1. Biljei imam Buhari u svom Sahihu od Ebu Hurejre da je rekao: Poslanik, je klanjao podne ili ikindiju i nakon samo dva klanjana rekata predao je selam. Sjeo je kod drveta, poprijeenog u mesdidu, i naslonio sa na njega; izgledao je poprilino ljut... Ljudi koji uvjek prvi izlaze iz mesdida su pohitali i ovaj put i govorili su na sav glas: Skraen je namaz! Meu muktedijama su bili Ebu Bekr i Omer, a i jedan i drugi su se bojali da kau Poslaniku,a.s., ta se u stvarnosti dogodilo. ovjek kojeg su, zbog duine njegovih ruku, zvali Zul jedejni smoe snage i upita Poslanika a.s.,: Allahov Poslanie, je li namaz skraen ili si zaboravio klanjati dva rekata.? Ni jedno ni drugo! - odgovori Poslanik a.s. Zatim se okrenu prema ashabima i upita ih: Je li istina ono to je rekao Zul-jedejn? Jeste, istina je - odgovorie oni. Na to Poslanik, a.s., ustade, klanja dva rekata i preda selam. Nakon toga donese tekbir i uini seddu, slinu uobiajenoj seddi ili malo duu od nje, donese tekbir i podie glavu sa sedde, zatim ponovo donese tekbir i uini seddu slinu prvoj ili duu od nje, donese tekbir i podie glavu sa sedde122115 El Mahsul min Ilmil Usuli Fikh, Fahruddin Er Razi, 1/ 391 116 Et Temhid, Ibn Abdul Berr, 1/ 7 117 El Kifajeh fi Ilmir Rivajeh, El Hatib El Bagdadi, str. 432. 118 El Itikadat, Er Ragib El Asfehani, str. 80. 119 Defu ubheti Tebih, Abdurrahman ibn Devzi, str.155. 120 Usulud Din, Fahruddin Er Razi, str. 146. 121 Hiljetul Evlija, Ebu Nuajm, 9/ 105, Darul Kitabil Arebijji, Bejrut, 4.izdanje, 1405.H.g. 122 Sahihul Buhari, Muhammed ibn Ismail El Buhari, str. 63., hadis br. 482

Vidimo iz ovog hadisa da Boiji Poslanik, a.s., nije prihvatio govor jednog ovjeka tj. Zul Jedejna jer govor jednog ovjeka sadri u sebi mogunost greke ili zaborava, pa je upitao ostale ashabe da potvrde govor Zul Jedejna.

2. Kaze Hafiz Ez Zehebi: Ebu Bekr je prvi koji je preduzeo mjere opreza prilikom prihvatanja ahad predaje. Biljezi Ibn Sihab da je starica dola kod Ebu Bekr traei svoj dio mirasa pa joj je Ebu Bekr, r.a., rekao: Nisam naao za tebe nita u Allahovoj, d.., Knjizi niti znam da je Poslanik, a.s., dao nasljedstvo nani. Zatim je upitao ashabe je li neko uo od Poslanika, a.s., da njoj pripada neto. Pa je ustao Mugire i rekao: Poslanik, a.s., joj je davao estinu. Pa je Ebu Bekr rekao: Ima li neko pored tebe da posvedoi? Pa je posvjedoio Muhammed ibn Mesleme da je to isto uo od Boijeg Poslanika, a.s., pa joj je Ebu Bekr dao njen deo nasljedstva.123

3. Ahad predaje sadre u sebi sumnju i ne mogu biti dokaz za pripisivanje Allahu, d.., svojstava. Rekli smo da sadri u sebi sumnju zbog toga to su se svi sloili da prenosioci hadisa nisu bezgrjeni. A ako nisu bezgrjeni to znai da je mogue da pogrijee i onda ispravnost njihovog rivajeta ne biva obavezujua ve mogua to momentalno znai da njihovi rivajeti imaju u sebi sumnju. Ako smo utvrdili da ahad predaje imaju sumnju i pretpostavku onda je obavezujue da ne prihvatamo takve predaje u osnovi vjere jer Allah, d.., u Kuranu kae: ) ) " a pretpostavka istini ba nimalo ne koristi.124 I zato to Allah, d.., govorei o nevjernicima, kae: ) ) oni se povode samo za pretpostavkama i onim za im due ude.125 126

4. Zar je mogue da odbijemo itski govor o begrjenosti Alije, r.a., a onda pripiemo bezgrjenost nekom ashabu koji je uo neki hadis od Boijeg Poslanika, a.s., i ispriao taj hadis nekom ovjeku dvadeset godina nakon smrti Boijeg Poslanika? Normalno, niko razuman to ne kae jer su svi ljudi podloni grekama i zaboravu a ako su svi oni ( kao pojedinci) podloni grekama onda ne moemo prihvatiti njihovu predaju u pitanjima koja ne prihvataju pretpostavke, miljenja i greke a to su pitanja Allahovih, d.., svojstava. Odgovor na neke zablude vezane za ovo pitanje Moda e neko rei: Zar Boiji Poslanik, a.s., nije poslao Muaz ibn Debela u Jemen da ljude poduava vjeri i zar nije slao svoje izaslanike kraljevima?123 Tezkiretul Hufaz, emsuddin Ez Zehebi, 1/ 2 124 Sura En Nedm, 28. ajet 125 Sura En Nedm, 23. ajet 126 Esasu Takdis, Fahruddin Er Razi, str. 127.

Odgovor: Prije nego to odgovorimo na ovo pitanje potrebno je da utvrdimo da li su oni kojima su neki od Poslanikovih izaslanika bili poslani bili muslimani ili ne. Pa ako su bili muslimani onda je sigurno da im on nee govoriti o vjerovanju ve e ih poduavati njihovim dunostima u islamu. A ako su bili nemuslimani, onda kaemo: Muhammed, a.s., nikada nije slao izaslanike same jer je on sam zabranio putovanje samog ovjeka, a ono to govore neki da je on slao pojedince same u neke zemlje je govor na osnovu slijepog slijeenja novotara a ne na osnovu dokaza. Biljei Tirmizi od Ibn Omera da je Poslanik, a.s., rekao: Da ljudi znaju ono to ja znam o samoi nikad putnik ne bi nou putovao sam.127 Ibn Omer prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., zabranio da ovjek sam prenoi ili da sam putuje.128 Omer, radijallahu anhu, je rekao: Neka ovjek nikako ne putuje sam i neka ne spava sam.129 Ibn Amr prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., jednoga ovjeka koji je putovao sam upitao: S kim si doputovao? Sam, odgovori, a Poslanik, a.s., ree: Jedan na putu je ejtan, dvojica su dva ejtana, a trojica su drutvo. 130 Pa zar e Boiji Poslanik, a.s., sam prekriti svoje naredbe? Poslanik, a.s., nikada nije slao samo jednog ovjeka da ljude poduava islamu ve je to uvijek bio vei broj ashaba kao to je to sluaj npr. uaa Kurana, Poslanikovih izaslanika plemenu Benu Amir, koji su pobijeni kod bunara Meuneh a iji je broj bio vii od sedamdeset.131 Zatim, to se Muazovog slanja u Jemen tie, Muaz, r.a., kao to je to poznato meu uenjacima hadisa, nije bio jedini koji je otiao u Jemen da ljude poziva u islam i poduava ih islamu ve je on samo bio na elu jedne grupe. Biljei Ibn Derir Et Taberi: Od Abid ibn Sahr ibn Luzan El Ensarija Es Sulemija, koji je bio od onih koje je Poslanik, a.s., poslao u Jemen 10. godine: Kada je umro Bazam132 uprava je podijeljena izmeu ehr ibn Bazama, Abdullah ibn Kajs Ebu Musa El Earija, Halid ibn Seid ibn El As, Et Tahir ibn Ebi Haleh, Jala ibn Umejjeh i Amr ibn Hazma. Upravu nad Hadramevtom preuzeo je Zijad ibn Lebid El Bejadi a nad Sekasikom i Sekunom Ukae ibn Sevr ibn Asgar El Gavsi i Muavija ibn Kindeh. A poslao je Muaz ibn Debela kao glavog uitelja za dva mjesta: Jemen i Hadramevt.133 Takoe, biljei Ahmed: Poslao je Poslanik dvije grupe u Jemen, na elu jedne je bio Alija ibn Ebi Talib134 Takoe, biljei Ibn Asakir: Od Ebu Musaa se prenosi: Poslao je Poslanik, a.s., Muaza i Ebu Musa El Earija u Jemen da ljude poduavaju Kuranu.135 Takoe, biljei Ibn Hader El Askalani da je Muaz ibn Debel bio voa grupe koja je poslana u Jemen.136

5.) Peto pravilo koje je postavila ulema Ehli Sunnet Vel Demata za pripisivanje Allahu, d..,127 Damiut Tirmizi, Ebu Isa Et Tirmizi, hadis br. 1673 128 Musned, Ahmed ibn Hanbel, 2/ 91 129 El Dami, Mamer ibn Raid, 10/ 431 130 Musned, Ahmed ibn Hanbel, 6/ 289; Mustedrek, Hakim, 2/ 112 131 Fethul Bari, Ibn Hader El Askalani, 7/ 385 132 Dotadanji Poslanikov namjesnik Jemena 133 Tarih, Ibn Derir Et Taberi, 2/ 247 134 Musned, Ahmed ibn Hanbel, 5/ 356 135 Tebjin Kezibil Muftera fima nusibe ilel imami Ebi Hasen El Eari, Ibn Asakir, str. 71. 136 Fethul Bari, Ibn Hader El Askalani, 13/ 348

svojstava jeste: Da se cjelokupna ulema sloila da je to to Mu se pripisuje Njegovo svojstvo.137 Kae Imam Bejheki: Nije dozvoljeno opisivanje Allaha, d.., osim onim to je dolo u Kuranu i mutevatir Sunnetu i na emu je sklopljen Idma islamskih ucenjaka.138

1.SIFETU NEFSIJJE- EL VUDZUD (Postojanje)Allah, d.., Uzvieni Stvoritelj i Gospodar svega dao je u svojim stvorenjima znakove koji upuuju na Njegovo postojanje. Tako npr. ako skupina ljudi sjedi u odreenoj prostoriji pa odjednom svi zauju zvuk kucanja, svako od lanova te skupine zakljuuje da postoji neko sa druge strane vrata ko je uzrok tom kucanju. To je stvar u vezi koje ne postoji nikakvo razilaenje meu tom skupinom. Meutim, kada upitamo svakog pojedinca tog drutva: Ko je to zakucao na vrata? Odgovor svakog od tih ljudi bie razliit. Neko e govoriti: Zakucao je ovjek, neko e rei ena, a neko pak dijete. Zatim e ti ljudi nastaviti sa svojim razilaenjem pa e neko rei: Zakucao je visok ovjek , niska ena, crnac, belac i tako u nedogled. Stvar koja nas zanima i zbog koje smo naveli ovaj primjer jeste slaganje svih ljudi od Adema, prvog ovjeka, pa do poslednjeg ovjeka na planeti Zemlji, da postoji neko ko je uzrok postojanja svih stvari i na ije se postojanje sve oslanja. Taj, iz ijeg postojanja svi proizilazimo tj. postojimo je Allah, d.., koji sadri osnovno postojanje, tj. postojanje koje se ne oslanja ni na kakvo drugo postojanje. Allah, d.., je Vadibu Vudud tj. Onaj koji neminovno mora postojati jer da On ne postoji ne bismo ni mi postojali a mi vidimo i osjeamo da postojimo pa moemo zakljuiti da Allah postoji. 1.) Nemogunost prevagivanja jedne stvari nad drugom bez uzronika Znaenje ovoga je da stvar ide odreenim utvrenim tokom a zatim se taj njegov tok sam po sebi promijeni bez ikakvog influenta, bez ikakvog razloga. Svakom razumnom biu jasno je da je ova teorija neispravna jer svi mi znamo da stvar ostaje na onome na emu je sve dok nesto ne utie na nju i ne promijeni to njeno stanje. Da bismo dokazali postojanje Uzvienog primeniemo ovu teoriju na svijet i sve to vidimo oko nas. Svi se slaemo da sve stvari moramo svrstati u jednu od tri grupe: Ono ije je postojanje obavezno Ono ije je postojanje nemogue Ono ije je postojanje mogue.

137 Ajatu Sifat, dr. Husam ibn Hasen Sarsur, str. 325. 138 Fethul Bari, Ibn Hader El Askalani, 13/ 357

Svijet i sve to je na njemu je od tree vrste jer svi mi znamo da je mogue da mi nekad iz stanja postojanja preemo u stanje nepostojanja i svi mi znamo da mi nismo postojali zatim smo postali. Ako znamo to, onda potvrujemo da smo pod uticajem neega preli iz stanja nepostojanja u stanje postojanja.Taj koji je uticao na nae postojanje je Allah, d.. Navedimo primjer koji e ovo pojasniti: Ti, ako bi tvrdio da si uzeo u svoje ruke vagu ija su oba tasa bila u istom poloaju pa je, odjednom, jedan od njih prevagnuo nad drugim bez ikakvog razloga ispao bi smijean. A ta bi tek bilo kada bi tvrdio da je jedan tas prevagnuo drugi i vaga je stajala tako neko vrijeme nakon ega je tas koji je prevagnuo odjednom poeo da se die i onako, bez ikakvog razloga, bez ikakvog uzronika postao prevagnut. Ako bude tvrdio ovo, ljudi e te smatrati nenormalnim, ludakom, pa kako e onda tvrditi da je itav svijet nastao sam po sebi, bez uticaja Stvoritelja, Jedinog, Vjenog.

2.) Neispravnost Teorije Lanca Sva postojea stvorenja proizilaze iz onoga to je bilo prije njih tj. dijete proizilazi iz postojanja svog oca i majke, njegov otac proizilazi iz postojanja njegovih roditelja a njegovi roditelji iz postojanja njihovih roditelja i td. Sve ovo predstavlja lanac postojanja koja se oslanjaju na ono prethodno pa tako ni jedno od tih stvorenja nema osnovno postojanje koje se nee oslanjati ni na kakvo drugo, odnosno niko od njih nije iz grupe onih ije je postojanje obavezno. Na kraju, koliko god taj lanac bio dug, mora postojati osnovno, obavezno postojanje od kojeg smo svi mi postali tj. mora postojati neko ko nam je dao da postojimo a ujedno taj neko nema uzrok svog postojanja ve ima osnovno obavezno postojanje. Taj neko je Allah, d.. Kae dr. Muhammed Seid Ramadan El Buti: Poto se svaije postojanje oslanja na postojanje onog prethodnog i nema svoje osnovno postojanje koje bi mu dalo ivot moemo rei da to postojanje nema nikakvu vrijednost i predstaviti ga nulom. Zatim, njegovog prethodnika, koji takoe nema svoje osnovno postojanje ve se i njegovo postojanje oslanja na njegovog prethodnika, takoe moemo predstaviti nulom tj. bez ikakve vrijednosti koja bi mu sama od sebe dala neki znaaj tj. dala ivot. I tako moemo ii godinama i godinama govorei da se postojanje svake od tih jedinki oslanja na postojanje prethodnika Na kraju moemo zakljuiti da ni jedna od tih jedinki nema vrijednost jer se oslanja na druge pa tako moemo rei da bi ovakva tvrdnja znaila da niko od nas ne postoji u stvarnosti ve da je sav ovaj svijet i sve na njemu samo neka zamisao, neto nestvarno jer nita od onoga to se nalazi na njemu nema nikakvu vrijednost, nema postojanje tj. ne postoji. Cio svijet je jedan izgubljeni lanac koji se ne vee za postojanje pa prema tome i ne postoji. Meutim, kada pogledamo oko sebe, svi mi vidimo da postojimo, osjeamo to i drugi svedoe o tome pa iz toga moemo zakljuiti da je taj lanac nula neminovno zakaen za ono to samo po

sebi ima postojanje, ono to ima osnovno postojanje. Na kraju, moemo rei da je postojanje obaveznog postojanja tj Vadibu Vududa jedino to zdrav razum prihvata i da je svaka suprotna tvrdnja neispravna.139 3.) Neispravnost teorije kruga Postoji i trea teorija ateista kojom oni pokuavaju da prikriju istinu o postojanju Boga. Oni kau: Postojanje prve stvari se oslanja na postojanje druge a postojanje druge na postojanje prve. Kao to vidimo i ovo je neispravna teorija i pokuaj da se prikrije istina kojoj razum vodi. Ovakvoj tvrdnji navodimo primjer: Pokuao si da upie Fakultet pravaPa, kada si hteo da preda potrebna dokumenta za upis traili su od tebe da im preda potvrdu da si ti zaposlen na tom fakultetu kao professor. Kada si otiao u upravu Fakulteta i traio od njih da te zaposle, rekli su ti da se kod njih moe zaposliti samo svrenik njihovog fakulteta. Normalno je da ti nikada nee moi da postigne svoj cilj i nikada nee moi da bude niti student niti profesor na tom Fakultetu. Isto ovo primeni na ovu teoriju koju daju ateisti i vidjee koliko je ona neispravna.140

2.SIFAT SELBIJJEH

To su svojstva koja ponitavaju tj. negiraju sve ono to Allahu. d.., ne prilii. To su pet svojstava:

-El kidemKidem je svojstvo bespoetnosti tj. Allah, d.., nema poetka jer je On oduvijek. Kae Allah, d.., u Kuranu: ) ) On je Prvi i Poslednji141 Allah, d.., je bespocetan jer da ima poetak On bi bio ovistan o onome ko bi ga zapoeo odnosno ko bi ga stvorio,a onda bi taj ko ga je stvorio bio ovistan o njegovom stvoritelju a to bi znailo lanac bez kraja ili krug a kao pto smo to utvrdili i lanac i krug su neispravni.139 Kubral Jekinijjatil Kevnijjeh, Dr. Muhammed Seid Ramadan El Buti, str. 82-83 140 Kubral Jekinijjatil Kevnijjeh, Dr. Muhammed Seid Ramadan El Buti, str. 86-87 141 Sura El Hadid, 3.ajet

-El BekaBeka je svojstvo beskrajnosti tj. vjenosti. Dokaz da Allaha, d... nuno moramo opisati ovim svojstvom jeste Njegovo prethodno svojstvo tj. Kidem jer da Allah, d.., ima svoj vremenski poetak onda bismo mogli da kaemo da je mogue da On ne postoji a ako je mogue da On ne postoji onda je nemogue da On bude opisan svojstvom bespoetnosti. Kuranski dokaz Allahove vjenosti jeste ajet iz sure El Kasas u kome se kae: ) ) I ne klanjaj se, pored Allaha, drugom bogu. Nema boga osim Njega. Sve e osim Njega propasti. On e suditi, i Njemu ete se vratiti 142 I Kuranski ajet iz sure El Hadid : ) ) On je Prvi i Poslednji143

-Muhalefetun lil havadisOvo je svojstvo Allahove razliitosti od svega. Ako smo Allahu, d.., pripisali dva svojstva sa kojima se ne moe opisati nita stvoreno a to su Njegova bespoetnost i Njegova vjenost onda Mu moramo pripisati i tree svojstvo koje proizilazi iz prethodna dva a to je Njegova razliitost od stvorenja u svim segmentima. Allahu, d.., nema nita slino144 i niko Mu ravan nije. Sve to ovjeku padne na pamet Allah je razliit od toga. Allah, d.., kae: ) ) Nita nije kao On a On sve uje i sve vidi 145 I kae: ) ) I niko Mu ravan nije 146142 Sura El Kasas, 88.ajet 143 Sura El Hadid, 3. ajet 144 A slinost je, kako to kae Saduddin Et Taftazani: Mogunost da jedna stvar zamijeni drugu u nekim segmentima. ( erhul akaidi-n-nesefijje, Saduddin Et Taftazani, str. 76. , Darul Bejrut, Prvo izdanje, Bejrut, 2007. god. 145 Sura E ura, 11. ajet 146 Sura El Ihlas, 4. ajet

Obaveza ja svakog muslimana da strogo primjenjuje ovo Allahovo, d.., svojstvo i da mu je stalno na pameti prilikom tumaenja nejasanih Kuranskih ajeta i hadisa Boijeg Poslanika, s.a.v.s., jer svako poreenje Allaha sa stvorenjima u ma kojem segmentu bilo izvodi iz islama. Kae Ishak ibn Rahivejh: Ko opie Allaha pa Ga usporedi sa nekim od Njegovih stvorenja kafir je, nevjernik u Allaha Uzvienog. 147 Takoe, Nuajm ibn Hammad El Huzai, ejh imama Buharije, kae: Ko uporedi Allaha sa stvorenjima, bez obzira bilo to poreenje u Njegovom zatu ili u svojstvima uinio je kufr.148 Allahova apsolutna razliitost od stvorenja Prilikom rasprave sa ljudima koji nisu upoznati sa akaidom esto emo naii na govor muebbiha kojim oni dokazuju svoju zabludu poreenja Allaha, d.., sa stvorenjima. Taj govor je govor da je mogue da Allah ima ruku i da je ta ruka razliita od naih ruku isto kao to je moguce da ovjek ima vid, sluh i sl. i da Allah, d.., ima vid, sluh i ostalo, ali to nije kao na vid. Prostije reeno, oni pokuavaju da analogijom na svojstva vida, sluha, znanja i ivota dokazu svoju zabludu poreenja Allaha, d., sa stvorenjima. Da bismo odgovorili na ovu zabludu potrebno je samo da znamo sljedeu podjelu: Dvije su vrste svojstava koja ovjek ima kod sebe: 1.) Svojstva koja su proizvod stvorenosti poput tjelesnosti, prostorne i vremenske ogranienosti. To su svojstva koja se mogu pripisati covjekovom biu tj.zatu. 2.) Svojstva koja se nalaze kod ovjeka tj. ovjeku je dato to svojstvo iako su ta svojstva svojstva Savrenog Allaha, d.. Jedno od takvih svojstava je snaga, sluh, vid... Ta svojstva se nalaze kod ovjeka ali nisu svojstva njegovog bia nego su to svojstva Allahovog Zata iji je mali deli On pruio ovjeku kako bi ovjek mogao da ispuni obaveze koje On zahtijeva od njega.149 Nakon to smo se upoznali sa ovom podjelom svaka zabluda po ovom pitanju je otklonjena jer njihov kijas nakon ove podjele biva poreenje postojeeg sa nepostojeim sto je po svim, razumom obdarenim biima, neispravno.

-Kijam bi nefsihi147 Mineh Revdil Ezher fi erhi Fikhil Ekber, Ali ibn Sultan Muhammed El Kari, str. 65. 148 Ibid. str. 103. 149 Kubral Jekinijjatil Kevnijjeh, Dr. Muhammed Seid Ramadan El Buti, str. 117.

Jo jedno od Allahovih savrenih svojstava je to da On sam o sebi opstoji tj. da mu ne treba neko ko e Mu dati postojanje i sl. Ovo svojstvo znai, takoe, da Allah, d.., nije ogranien u prostoru, On je Neovistan o bilo emu. Kaze Allah, d.., u Kuranu: ) ) O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je nezavisan i hvale dostojan. 150

- VahdanijetVahdanijet je Allahova apsolutna jednoa u svemu. On je jedan u svome zatu i u svojim svojstvima. On nije sastavljen od dijelova niti je tjelesan jer svaka tjelesnost zahtijeva sloenost od najmanje dva dijela a Allah je Jedan u svemu.151 Allah, d.., kae: ) ) Reci: Allah je Jedan 152 I kae: ) ) A va Bog jedan je Bog! nema boga osima Njega, Milostivog, Samilosnog! 153 I kae: ( ) Kada bi, osim Allaha, bilo drugih bogova, na nebesima i na Zemlji bi bio nered.154

Neko e upitati: Je li mogue da postoje dva Boga? Toj osobi kaemo: Postojanje dva Boga je logiki i razumno neprihvatljiva stvar iz nekoliko razloga: Ukoliko bi postojala dva Boga oni e se: ili uvijek i u svemu slagati ili se razilaziti u svojim eljama. -ako se uvijek i u svemu slau onda je svaki od njih manjkav, jer nije u mogunosti da se150 Sura Fatir, 15. ajet 151 Esasu Takdis, Fahruddin Er Razi, str. 24. 152 Sura El Ihlas, 1. ajet 153 Sura El Bekara, 163. ajet 154 Sura El Enbija, 22. ajet

suprotstavi svome suparniku, i ogranien suparnikovim slaganjem sa njegovom eljom a Allah, d.., nije ogranien niti manjkav. - ako se razilaze onda e neminovno doi do situacije u kojoj jedan eli neto a drugi suprotnost elje prvoga. npr.: Jedan od njih dvojice eli ivot ovjeku a drugi smrt. Poto je nemogue da se sastave dvije suprotnosti neminovno je da e se elja samo jednog od njih dvojice ispuniti. A ako se elja samo jednog ispuni onda drugi nikako ne moe da bude Bog jer nema mo da radi ono to on hoe.

3.SIFATUN ZATIJEHTo su svojstva savrenstva ijim suprotnostima ne moemo opisati Uzvienog Allaha jer predstavljaju manjkavost. Njih je sedam:

-El Hajat ( ivot )To je svojstvo koje dozvoljava da njegovog nosioca opiemo sa svim drugim svojstvima jer ako neko nije iv ne moemo ga opisati da on uje, vidi, zna, govori i sl. Kae Allah, d.., u Kuranu: ) ) Allah je- nema boga osim Njega, ivi i Vjeni 155 I kae: ) ) Ti se pouzdaj u ivog, koji ne moe umrijeti156 I kae: ) ) Ljudi e se ivome i Vjenom pokoriti157

-El Kudret ( mo )To je Allahovo bespoetno svojstvo koje utie i vee se samo za mogue stvari. Allahov, d..,155 Sura El Bekara, 255. ajet 156 Sura El Furkan, 58. ajet 157 Sura Ta ha, 111. ajet

kudret je jedan a Njegove mogunosti su bezbrojne. Allah, d.., stvara svojim kudretom ono to je odredio iradetom. Kae Allah, d.., u Kuranu: ( ) Reci: On je Moan da poalje protiv vas kaznu iznad vaih glava ili ispod vaih nogu ili da vas u stranke podijeli i uini da silu jedni drugih iskusite. Pogledaj samo kako Mi potanko iznosimo dokaze da bi se oni urazumili.158 ) ) Hoemo, Mi moemo stvoriti jagodice prsta njegovih ponovo.159 ) ) A Mi, zaista, moemo da ti pokaemo ono ime im prijetimo.160 Neko e upitati: Moe li Allah da stvori kamen koji ni sam ne moe da podigne? Odgovor: Allahova, d.., mo tj. kudret se ne vee za nemogue stvari ve samo za mogue. Isto tako sluh se ne vee za stvari koje se gledaju niti se vid vee za stvari koje se sluaju. Mozda neko upita: Da li Allah stvara neto zbog nekog uzroka? Odgovor: Allah, d.., stvara bez uzroka jer on nije uslovljen uzrokom da neto stvori ili ne stvori. Allah, d.., meutim, obino stvara stvari kod uzroka.

- Et Tekvin ( stvaranje )Tekvin je Allahovo, d.., bespoetno svojstvo kojim on nepostojee iz stanja nepostojanja premeta u stanje postojanja. Dokaz ovog svojstva su brojni ajeti u kojima On spominje da je Stvoritelj. Allah, d.., kae: ( ) Allah je stvoritelj svega i On upravlja svim.161 I kae:158 Sura El Enam, 65. ajet 159 Sura El Kijameh, 4. ajet 160 Sura El Muminun, 95. ajet 161 Sura Ez Zumer, 62. ajet

( ) Jeste, On sve stvara i On je sveznajui.162 Od dokaza da je ovo svojstvo bespoetno i vjeno je i to da se On ne mijenja a posto mi vidimo da On stvara to nuzno znaci da je On opisan svojstvom stvaranja od vjecnosti. Veza tekvina I onog sto se stvara je stvorena a tekvih je nestvoren- vjecan.

- El Ilm ( znanje )Allah ,d.., posjeduje jedno bespoetno, vjeno znanje kojim zna ono to biva i ono to bi bilo da je odreeno da bude drugaije. Allah, d.., kae: ( ) U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna ta je na kopnu i ta je u moru, i nijedan list ne opadne, a da On za njega ne zna, i nema ni zrna u tminama Zemlje niti ieg svjeeg niti ieg suhog , nieg to nije u jasnoj Knjizi. 163 Takoe kae: ) ) Allah, zaista, sve dobro zna.164 Pitali su imama El Earija: Zato vi kaete da je Bog onaj koji zna? Pa je rekao: Dobro uinjena i mudro rasporeena djela su samo ona iza kojih stoji znalac, odnosno onaj koji posjeduje znanje. Na temelju toga, zakljuujemo da ovjek koji nema potrebnu umjenost i znanje nije kadar otkati svilu sa mustrama, niti nainiti neki suptilni umjetniki rad. Tako, kada s jedne strane promatramo ovjeka kao ovaploenje mudro uraenoga organizma, kakav je ivot koga je u njega udahnuo Allah, d.., zatim njegov sluh i vid, te naini na koje su u njemu organi za varenje razdijeljeni, njegovu savrenost i potpunost, i kada, s druge strane, promatramo nebeski svod sa Suncem, Mjesecom i zvijezdama kao i njihove putanje, u svemu tome vidimo dokaze da Stvoritelj svega onoga to smo istaknuli ne bi mogao neto takvo uiniti bez temeljnog poznavanja njegove sri.165

-El Kelam ( govor )Prije nego to ponemo govoriti o Allahovom, d.., govoru moramo spomenuti da rije kelam u arapskom jeziku obuhvata dva znaenja:162 Sura Jasin, 81. ajet 163 Sura El Enam, 59. ajet 164 Sura Et Tevba, 115. ajet 165 Bit Polemike sa Otpadnicima i novotarima, Ebu Hasen El Eari, str. 34., El Kalem, Sarajevo, 2000.g.

1.) Kelam Nefsijj - a to je znaenje koje izraavamo rijeima) Dokaz o postojanosti kelam nefsijja su: -Kuranski ajet: ) ) I oni govore u sebi: Kada bi nas Allah kaznio za ono to govorimo166 -Zatim hadis koji biljei Taberi u svome Tarihu 3/219 od Omera, r.a.: ( ) Rekao sam u sebi govor koji sam hteo da im kaem kao odgovor protiv njih. I govor pjesnika Ahtala : ( ) Zaista je kelam u srcu a jezik samo upuuje na njega.167 2.) Kelam Lafzijj - a to su glasovi i slova kojima se izraava znaenje.

Allahov, d.., govor je kelam nefsijj i on je bespoetan i vjean. Kae Allah, d.., u Kuranu: ) ) Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga zatiti da bi sluao Allahove rijei168

I kae: ) ) A Allah je sigurno s Musaom razgovarao. 169 Allah, d.., ne govori glasovima i slovima kako to tvrde mudessimi i muebbihi i to pripisuju Hasan El Basriju i Imamul Huda Ebu Hasen El Eariju a oni su ustvari od toga isti.170 On ne govori glasovima niti slovima jer govor glasovima podrazumijeva i zahtijeva prvostvorenost odreenih glasova ili odreenih slova u odnosu na druge a to bi znailo tvrdnju da je Allahov, d.., govor stvoren to se kosi sa temeljima islamskog vjerovanja i izvodi iz vjere.166 Sura El Mudadeleh, 8. ajet 167 erh Fikhil Ekber, Mula Ali El Kari, str. 71. 168 Sura Et Tevba, 6. ajet 169 Sura En Nisa, 164. ajet 170 Tebjin Kezibi-l-Muftera fima nusibe ile-l-imami-l-Eari, Hafiz Ibn Asakir, str. 369.

Ako neko kae: Pa Allah, d.., je stvarao glas u vazduhu ili u drvetu kada je razgovarao sa Musaom? Reiemo mu: Vaa tvrdnja znai da je Allahu potrebno sredstvo za govor, znai da On nije Neovistan o bilo emu, i kosi se sa Kuranskim ajetom: ) ) On je utoite svemu. 171 Takoe, ako je Allah razgovarao sa Musaom stvarajui pritom glasove, onda se Musa ne bi odlikovao nad ostalim stvorenjima i ne bi ga Allah, d.., nazvao Kelimullah 172 jer svi bismo mi mogli da kaemo da sluamo Allahov govor kroz usta uaa Kurana i ne bi bilo razlike izmeu nas i Musaa. Pitanje: Pa Allah, d.., kae u Kuranu, kada eli da stvori neto: Budi!? Odgovor: Kaze Mulla ali El Kari u komentaru Fikhul Ekbera na 72. stranici: Ne eli se rei rijeju : Budi! u Kuranu da je postojanje neega vezano za izgovor ove rijei ve ova rije predstavlja Allahovu, d.., dozvolu da neto bude ili ne bude. Pa bi pravo tumaenje ovog ajeta bilo da kada Allah, d.., neto hoe on mu dozvoli postojanje ili nepostojanje. Kae Fahrul Islam, uenjak usula, El Bezdevi u svome Usulu: Znaenje rijei: Budi! je metafora za Njegovu dozvolu i elju 173 Zbog ega ne moemo uzeti bukvalno, zahirijsko tumaenje ove rijei: -zato to bi to znailo uslovljenost Allaha za izgovor odreene rijei prilikom stvaranja neega a Allah je Neovistan o bilo emu. -zato to ne moe da se kae neemu : Budi! Ako ono ne postoji -zato to ne moe da se kae neemu: Budi, postani! Ako ono ve biva i postoji

Pitanje: Je li Kuran stvoren? Odgovor: Kelam nefsijj tj. znaenje koje se razumije iz onoga to vidimo ili ujemo nije stvoreno jer je to Allahov govor, a glasovi koje ujemo i slova koja vidimo su stvoreni jer su proizvod uaevog izgovaranja Kuranskih rijei i tapmarskog tiskanja tih slova na papir. Kae Zehebi, govorei o Kerabisiju: A ako kae: Allahov, d.., govor nije stvoren a glasovi i slova su stvoreni onda je rekao istinu jer su naa djela 174 stvorena. A ako kae da je znaenje tj.171 Sura El Ihlas, 2. ajet 172 Kelimullah - Allahov sagovornik 173 erh Fikhil Ekber, Mula Ali El Kari, str. 73. 174 Izgovor harfova i pisanje Kuranskih rijei

kelam nefsijj stvoren onda je doao do onoga emu se suprotstavio Ahmed ibn Hanbel. 175

-Es Semu ( sluh )Allah, d. , uje svojim bespoetnim vjenim sluhom koji nije uslovljen stvaranjem glasa. Allah, d.., uje stvari i prije nego one ponu emitovanje zvuka. Njegov sluh se vee samo za ono to se uje. Allah, d., kae: ) ) Zato moli od Allaha zatitu, jer On, uistinu sve uje i sve vidi.176 I kae: ) ) Ne bojte se! ree On -, Ja sam s vama, Ja sve ujem i vidim.177 Upitali su Ebu Hasen El Earija: Zato tvrdite da Bog uje i vidi? Pa je rekao: Zbog toga to onaj koji je iv, ukoliko ne bi bio opisan nekim nedostacima koji mu onemoguavaju da vidi i uje postojee stvari, nuno mora biti onaj koji vidi i uje. Budui da je Allah, d.., ivi i budui da je lien takvih nedostataka kao to su gluhoa, sljepoa i td. jer su oni dokaz da je njihov subjekt u vremenu stvoren, onda je posve jasno da Bog uje i vidi.178

-El Besar ( vid )Allah, d.., vidi svojim bespoetnim vjenim vidom koji nije uslovljen stvaranjem onoga to se vidi ve je On video sve I prije toga. Njegov vid nema poetka niti kraja. Kae Allah, d.., u Kuranu: ) ) Allah, zaista, o robovima Svojim sve zna i On sve vidi.179 I kae: ) ) Zar on ne zna da Allah sve vidi?180175 El Mizan, emsuddin Ez Zehebi, 1/ 544 176 Sura Gafir, 56. ajet 177 Sura Ta ha, 46. ajet 178 Bit Polemike sa Otpadnicima i Novotarima, Ebu Hasen El Eari, str. 35-36. 179 Sura Fatir, 31. ajet 180 Sura El Alek, 14. ajet

I kae: ( ) A Allah sve uje i sve vidi.181

-El Iradet ( volja )Sve moemo podijeliti na t