razlike izmeĐu muŠke i Ženske vrhunske koŠarke u … · 2018. 11. 5. · razlike u standardnim...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

KINEZIOLOŠKI FAKULTET

Josipa Nakić, prof.

RAZLIKE U STANDARDNIM

I IZVEDENIM PARAMETRIMA

SITUACIJSKE UČINKOVITOSTI IZMEĐU

MUŠKIH I ŽENSKIH KOŠARKAŠKIH EKIPA NA

SENIORSKIM KOŠARKAŠKIM EUROPSKIM

PRVENSTVIMA 2003. GODINE

(magistarski rad)

Mentor:

doc. dr. Igor Jukić

Zagreb, 2004.

RAZLIKE U STANDARDNIM I IZVEDENIM PARAMETRIMA SITUACIJSKE

UČINKOVITOSTI IZMEĐU MUŠKIH I ŽENSKIH KOŠARKAŠKIH EKIPA NA

SENIORSKIM KOŠARKAŠKIM EUROPSKIM PRVENSTVIMA 2003. GODINE

SAŽETAK:

Cilj ovog istraživanja je utvrditi razlikuje li 13 standardnih i 7 izvedenih parametara

situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri muške od ženskih ekipa, muške pobjedničke od

muških poraženih, kao i ženske pobjedničke od ženskih poraženih ekipa nacionalnih selekcija

koje su sudjelovale na europskim prvenstvima 2003. godine.

Dobivene kanoničke diskriminacijske funkcije značajno razlikuju muške od ženskih ekipa,

muške pobjedničke od muških poraženih, kao i ženske pobjedničke od ženskih poraženih

ekipa u prostoru standardnih i izvedenih parametara situacijske učinkovitosti.

Analiza razlika između muških i ženskih ekipa, a u okviru standardnih parametara situacijske

efikasnosti, pokazala je kako se muške i ženske ekipe najviše razlikuju u neuspješnim

šutovima za dva poena, uspješnim šutovima za tri poena, neuspješnim šutovima za tri poena,

osobnim pogreškama i osvojenim loptama. Nešto manje razlike su u skokovima u napadu,

neuspješnim slobodnim bacanjima, skokovima u obrani, izgubljenim loptama, asistencijama,

uspješnim šutovima za dva poena, uspješnim slobodnim bacanjima te blokadama. U okviru

izvedenih parametara situacijske učinkovitosti najveće razlike su u koeficijentu učinkovitosti

šuta za tri poena te koeficijentu iskoristivosti šuta za dva poena.

Muške pobjedničke ekipe, u odnosu na muške poražene, najviše se razlikuju u uspješnim

slobodnim bacanjima, asistencijama te neuspješnim šutovima za tri i dva poena. U okviru

izvedenih parametara situacijske učinkovitosti najveće razlike su u koeficijentu ukupne

situacijske uspješnosti.

Ženske pobjedničke ekipe, u odnosu na ženske poražene, najviše se razlikuju u uspješnim

šutevima za dva poena, skokovima u obrani i asistencijama, a od izvedenih parametara u

koeficijentu ukupne situacijske uspješnosti.

Na temelju rezultata istraživanja zaključilo se kako postoje razlike i specifičnosti načina

igranja košarkaške igre između navedenih skupina ispitanika.

Ključne riječi: košarka, muške i ženske ekipe, standardni i izvedeni parametri,

diskriminacijska analiza.

DIFFERENCES IN STANDARD AND DERIVED PARAMETERS OF SITUATIONAL

EFFICACY BETWEEN MALE AND FEMALE BASKETBALL SENIOR TEAMS IN

THE 2003 EUROPEAN CHAMPIONSHIPS.

SUMMARY:

The purpose of this research is to establish whether 13 standard and 7 derived parameters of

situational efficacy in basketball games differ male and female national basketball teams,

male winning teams from male defeated teams and female winning teams from female

defeated teams which attended the 2003 European Championships.

The canonical discriminant functions show a statistically significant difference between male

and female teams, male winning teams from male defeated teams, as well as female winning

teams from female defeated teams as regards to the standard and derived parameters of

situational efficacy.

The analysis between male and female teams, in terms of the standard parameters of

situational efficacy, showed that the greatest difference lies in that male teams have a greater

number of two-point field goal attempts, three-point field goal attempts, three-point field

goals scored, personal fouls and steals. There is also a slight difference between the two teams

in offensive rebounds, turnovers, assists, two-point field goal scored, free throws made and

blocked shots. In terms of the derived parameters of situational efficacy, the greatest

difference lies in the coefficient of efficacy of three-point field goals and the coefficient of

usability of two-point field goals.

The male winning teams as opposed to the male defeated teams differ mostly in made free

throws, assists, two-point field goal attempts and three-point field goal attempts. In terms of

the derived parameters of situational efficacy the greatest difference lies in the coefficient of

total situational efficacy.

The female winning teams as opposed to the female male defeated teams differ mostly in two-

point field goals scored, defensive rebounds and assists. In term of the derived parameters of

situational efficacy the greatest difference lies in the coefficient of total situational efficacy.

The results showed that there are some differences between male and female basketball teams

in their style of play.

Key words: basketball, male and female teams, standard and derived parameters,

discriminant analysis.

SADRŽAJ:

SAŽETAK

1. UVOD

2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA

2.1. Istraživanja standardnih pokazatelja situacijske učinkovitosti

2.2. Istraživanja u kojima se procjenjivala kvaliteta igrača u košarkaškoj igri

2.3. Integralna istraživanja

3. CILJEVI ISTRAŽIVANJA

4. HIPOTEZE

5. METODE ISTRAŽIVANJA

5.1. Uzorak entiteta

5.2. Uzorak varijabli

5.2.1. Standardni parametri situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri

5.2.2. Izvedeni parametri situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri

5.3. Metode prikupljanja podataka

5.4. Metode obrade podataka

6. REZULTATI I RASPRAVA

6.1 Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti

između muških i ženskih ekipa na seniorskim košarkaškim europskim

prvenstvima 2003. godine

6.2. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske

učinkovitosti između pobjedničkih i poraženih ekipa na

seniorskim košarkaškim europskim prvenstvima 2003.

godine

6.2.1. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti

između pobjedničkih i poraženih muških ekipa na Seniorskom

košarkaškom europskom prvenstvu 2003. godine

6.2.2. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti

između pobjedničkih i poraženih ženskih ekipa na Seniorskom

košarkaškom europskom prvenstvu 2003. godine

7. ZAKLJUČAK

8. LITERATURA

1. UVOD

Košarka bi se mogla definirati kao složeni sport koji čine kompleksi jednostavnih ili složenih

gibanja čiji je osnovni je cilj, u uvjetima suradnje članova tima u igri, ubacivanje lopte u koš,

kao i sprječavanje protivničkog igrača da osvoji i ubaci loptu u koš (prema Gabrijelić, 1977.).

Također, košarkaška se igra može promatrati i kao uređeni niz poslova koje svaki igrač

obavlja s obzirom na mjesto i ulogu u ekipi unutar određenog koncepta igre (Trninić, 1995.).

Dosadašnja su znanstvena istraživanja proučavala stanja igre, odnose između pokazatelja

situacijske uspješnosti i natjecateljskog rezultata, latentnu strukturu situacijskog prostora

košarkaške igre, antropološke karakteristike i pokazatelje situacijske učinkovitosti pojedinih

tipova košarkaša, sustave kriterija za procjenjivanje stvarne kvalitete košarkaša, efekte

programiranih trenažnih procesa itd. te su se uglavnom odnosila na mušku košarku.

Igra košarkašica obilježena je identičnim strukturalnim i informacijskim karakteristikama u

odnosu na košarkaše. Gabrijelić (1981.) navodi kako se ženska košarka razlikuje od muške u

nekoliko bitnih detalja:

1. Strukturna je kompleksnost ženske košarke znatno ispod razine iste kompleksnosti

koja je tipična za košarkaše

2. Informacijska struktura, karakterizirana brojem i složenošću kombinacija i

improvizacija temeljenih na zadanim kombinacijama, u ženskoj je košarci dosta

oskudna

3. U taktičkom su smislu košarkašice znatno ispod taktičke razine košarkaša

4. Složene obrambene strategije u ženskoj košarci su rijetokost za razliku od muške

košarke

5. Postoji apsolutna inferiornost košarkašica u realizaciji igre, koja je posljedica

apsolutnih antropoloških razlika

6. Volumen motoričke aktivnosti inferioran je i u relativnom omjeru.

Ovim će se istraživanjem pokušati utvrditi kolike su stvarne, kvantitativne razlike između

muške i ženske košarke u prostoru standardnih i izvedenih parametara situacijske

učinkovitosti na posljednjih pet Europskih košarkaških prvenstava. Također, pokušat će se

utvrditi o kojim standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti ovisi pobjeda

odnosno poraz kod muških a o kojim kod ženskih košarkaških ekipa.

Brojna su istraživanja pokazala kako se, u antropološkom prostoru, ženski organizam

razlikuje od muškog:

1. Žene su prosječno 13 cm niže i 14 do 18 kg lakše od muškaraca (Wilmore, Costill

1977.)

2. Odnos trupa prema nogama je veći, rameni pojas uži i slabije razvijen, a bokovi širi

(Medved 1987.)

3. Težište je tijela kod žena niže

4. Na kralješnici je kod žena češće izražena lumbalna lordoza

5. Mišićje žena je slabije razvijeno te na njega otpada oko 33% za razliku od muškaraca

kod kojih ma mišićnu masu otpada oko 40%

6. Prosjećna je frekvencija srca kod žena oko 77 otk/min a kod muškaraca 68 otk/min

(Wilmore, Costill 1977.)

7. Vrijednosti maksimalnog primitka kisika su 8 do 12% (Wilmore, Costill 1977.) ili 15-

30% (Saltin i Astrand, 1967.) manje kod žena

8. Tijekom menstruacije smanjuje se količina željeza u krvnom serumu

9. U bench press-u žene pokazuju 46 i 55% (relativno) snage od muškaraca

10. U leg press-u maksimalna izometrička sila je 73% od one kod muškaraca ili 92 i 106%

(ako se izrazi relativno u odnosu na tjesnu težinu i namasnu masu)

11. U vertikalnom skoku vrijednosti se kreću od 54 do 73% a u horizontalnom (skoku u

dalj s mjesta) žene postižu oko 73% vrijednosti muškaraca (Colliander i Tesch, 1989.)

12. U trčanju na udaljenostima većim od 42,2 km razlike među spolovima su zanemarive

(Tarnopolsky, 2000.)

13. U nekim koordinacijskim sposobnostima, fina motorička koordinacija i brzina

stvaranja motoričkih programa, žene su bolje od muškaraca (Hall i Kimura, 1988.,

prema Drinkwater., 1984.)

14. Žene su generalno fleksibilnije od muškaraca (Alter, 1996.)

Jedan je od ciljeva ovog istraživanja, analizirajući standardne i izvedene situacijske

parametre, utvrditi u kojoj mjeri, odnosno na koji se način razlike između muškaraca i žena

manifestiraju u samoj košarkaškoj igri.

Praćenje i analiza osnovnih parametara situacijske učinkovitosti igrača i ekipe u košarkaškoj

igri doprinose lakšem praćenju igre od strane gledalaca a pogotovo su od velike pomoći

trenerima i košarkaškim stručnjacima kao materijal koji omogućava komparativnu analizu

igrača i ekipe u cjelini, te shodno tome imaju svoje mjesto i pri planiranju i programiranju

trenažnog procesa.

U svrhu praćenja događanja na košarkaškim utakmicama FIBA je standardizirala 13

pokazatelja situacijske učinkovitosti koji se prate na svakoj službenoj utakmici: 1. broj

uspješnih šuteva za dva poena, 2. broj neuspješnih šuteva za dva poena, 3. broj uspješnih

šuteva za tri poena, 4. broj neuspješnih šuteva za tri poena, 5. broj uspješnih slobodnih

bacanja, 6. broj neuspješnih slobodnih bacanja, 7. broj asistencija, 8. broj skokova u napadu,

9. broj skokova u obrani, 10. broj osvojenih lopti, 11. broj blokada šuta, 12. broj osobnih

pogrešaka i 13. broj izgubljenih lopti.

Na temelju 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti moguće je izraćunati različite

izvedene parametre. U ovom će se radu, u sklopu izvedenih parametara, a u svrhu

komparativne analize između muških i ženskih košarkaških ekipa, procjenjivati i ukupna

situacijska učinkovitosti te parametri šuterske efikasnosti (iskoristivost i učinkovitost).

Procjena stvarne kvalitete košarkaša/ica jedna je od temeljnih zadaća košarkaških trenera, bez

obzira da li se radi o procesu stvaranja vrhunskih igrača ili o procesu stvaranja vrhunskog

sportskog rezultata (Dizdar, 2002.). O problemima mjerenja stvarne kvalitete košarkaša

provedena su brojna znanstvena istraživanja (Dežman, 1996., Erčulj, 1997., Swalgin, 1998.,

Dizdar, 2002. itd.). Istraživanja su se odnosila na razvijanje ekspertnih sustava za procjenu

stvarne kvalitete košarkaša (Elbel i Allen, 1941., Dežman, 1992., 1993., 1996., Swalgin,

1994., Trninić, Perica i Dizdar, 1999.), uspoređivane su razlike stvarne kvalitete košarkaša

(dobivene različitim metodama za procjenu stvarne kvalitete) s procjenama košarkaških

stručnjaka o kvaliteti igre procjenjivanih košarkaša (Erčulj, 1996., Swalgin, 1998., Dizdar,

2002., Trninić i Dizdar, 2000.). Također su se proučavale relacije stvarne kvalitete košarkaša

(dobivene različitim metodama) sa situacijskim parametrima (Dežman, Trninić i Dizdar,

2001.).

Prema Dizdaru (2002.) postoje dvije osnovne metode uz pomoć kojih možemo procijeniti

ukupnu uspješnost ili stvarnu kvalitetu košarkaša. To su:

1. Postupci za objektivnu procjenu situacijske učinkovitosti košarkaša

1. jednostavna linearna kombinacija,

2. jednostavna linearna kombinacija z-vrijednosti,

3. djelomično ponderirane linearne kombinacije,

4. indexs apsolutne i relativne učinkovitosti košarkaša,

5. MVP – procjena korisnosti igraća,

6. Swalginov basketball evaluation system (BES 1),

7. ponderirani Swalginov basketball evaluation system (BES 2),

8. PC sustav za vrednovanje učinka košarkaša.

2. Postupci za subjektivnu procjenu učinkovitosti košarkaša čija je osnovna karakteristika

subjektivna procjena grupe neovisnih košarkaških eksperata koji određenu skupinu košarkaša

procjenjuju prema jednom ili više kriterija.

Najveći postotak zajedničke varijance (oko 67 %) s varijablom ukupna kvaliteta košarkaša

(Dizdar 2002.) pokazuje metoda za procjenu ukupne kvalitete košarkaša «PC sustav za

vrednovanje učinka košarkaša». Nešto manje varijance ukupne kvalitete košarkaša objasnila

je djelomično ponderirana linearna kombinacija koja u procjeni ukupne situacijske

učinkovitosti koristi koeficijente šuterske učinkovitosti umjesto broja postignutih poena i

broja neuspješnih šuteva. Osnovna prednost ove metode nad ostalima je veća razumljivost za

trenersku praksu i jednostavnost primjene (Dizdar 2002.).

Iz upravo navedenih razloga u ovom će radu, za potrebe procjene ukupne situacijske

učinkovitosti, biti primijenjena metoda djelomično ponderiranih linearnih kombinacija.

U sklopu izvedenih parametara, a na temelju 13 standardnih pokazatelja situacijske

učinkovitosti, izračunat će se koeficijenti iskoristivosti i učinkovitosti šuteva za 2 i 3 poena

te slobodnih bacanja (broj uspješnih šuteva x koeficijent iskoristivosti) kod muških i ženskih

košarkaških ekipa

Za procjenu ukupne uspješnosti košarkaša/ica nije bitan samo postotak (koeficijent

iskoristivosti x 100) ili broj uspješnih šuteva već i njihov koeficijent tj. umnožak ukupno

postignutih poena i koeficijenta iskoristivosti. Npr. ako prva košarkašica ima šut za dva poena

1:1 a druga 14:10 vidi se kako prva ima koeficijent iskoristivosti 1 a druga 0,71. Ako se ne

uzeme u obzir koeficijent učinkovitosti onda bi izgledalo kao da je prva bolja. Zapravo, prva

ima koeficijent učinkovitosti 2 a druga 14,2. Broj postignutih poena, također, ne može biti

osnovni kriterij šuterske uspješnosti. Npr. ako jedna košarkašica postigne 20 poena a druga 18

pretpostavlja se kako je generalno bolja ona koja je postigla više poena. Međutim, ako se

uzme u obzir da je prva šutirala 20:10 a druga 12:9 vidi se kako prva ima koeficijent

učinkovitosti 5 a druga 13,5. Stoga se pri procjeni šuterske efikasnosti mora uzeti u obzir i

broj postignutih poena i koeficijent iskoristivosti (Dizdar, 2002.).

2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA

Dosadašnja su istraživanja podijeljena u tri skupine. Prva skupina istraživanja proučavala je

standardne pokazatelje situacijske učinkovitosti košarkaša/ica. Druga se skupina istraživanja

odnosi na one radove koji su procijenjivali različite metode za procjenu kvalitete igrača/ica u

košarkaškoj igri. Treća, posljednja skupina, odnosi se na integralna istraživanja tj. ona koja su

proučavala motoričke i funkcionalne sposobnosti košarkaša/ica, antropometrijske

karakteristike košarkaša/ica, relacije izvedbe izvedbe u košarkaškoj igri i parametre

fizioloških, antropometrijskih, bazičnih i specifičnih motoričkih sposobnosti u košarci.

2.1. Istraživanja standardnih pokazatelja situacijske

učinkovitosti košarkaša

Lukšić (2001) je proveo istraživanje s ciljem utvrđivanja razlika između pobjedničkih i

poraženih vrhunskih košarkaških ekipa europskog (FIBA) te američkog profesionalnog

(NBA) i sveučilišnog (NCAA) sustava natjecanja u standardnim i izvedenim pokazateljima

situacijske efikasnosti. Predložio je strukturu relevantnih pokazatelja za svaku skupinu

natjecanja, tj. optimalan broj najvažnijih distinktivnih pokazatelja situacijskeefikasnosti:

FIBA

NBA

NCAA

pobjedničke ekipe imaju statistički značajno veći broj skokova u obrani i

uspješnih ubacivanja lopte u koš za tri poena

poražene ekipe imaju statistički značajno veći broj neuspješnih

ubacivanja lopte u koš za tri poena, izgubljenih lopti i osobnih pogrešaka

pobjedničke ekipe imaju statistički značajno veći broj osvojenih lopti te

skokova u obrani i napadu

poražene ekipe imaju statistički značajno veći broj neuspješnih

ubacivanja lopte u koš za dva i tri poena, izgubljenih lopti i osobnih

pogrešaka

pobjedničke ekipe imaju statistički značajno veći broj uspješnih

ubacivanja lopte u koš za tri poena, osvojenih lopti i skokova u obrani

poražene ekipe imaju statistički značajno veći broj izgubljenih lopti i

osobnih pogrešaka

Milanović i sur. (1999.) proveli su istraživanje s ciljem utvrđivanja utjecaja varijabli

ubacivanja lopte u koš na konačni rezultat košarkaške utakmice. Podaci su prikupljeni na

ukupno 62 utakmice Europskog košarkaškog prvenstva 1997. u Barceloni. Uzorak entiteta

sačinjen je od ukupno 124 protivnika u spomenutim utakmicama, a uključivao je 16

nacionalnih košarkaških timova koji su sudjelovali na tom prvenstvu. Uzorak varijabli

sačinjen je od ukupno 7 parametara situacijske efikasnosti (ubacivanja lopte u koš i

asistencije). Prediktivna vrijednost varijabli ubacivanja lopte u koš USPJEŠNO i

NEUSPJEŠNO u relaciji s konačnim rezultatom košarkaške utakmice izračunata je

algoritmom regresijske analize. Dobiveni rezultati sugeriraju da je kvalitetna organizacija igre

u fazi napada od iznimne važnosti za konačni rezultat. Najvažniji zadaci u napadačkoj igri

odnose se na kvalitetnu selekciju šuta i što manji broj neuspješno izvedenih pokušaja

ubacivanja lopte u koš. Varijabla SLOBODNA BACANJA – USPJEŠNO sugerira da su

poražene ekipe prisiljene raditi veliki broj osobnih pogrešaka, koje napadačkoj ekipi

omogućuju izvođenje slobodnih bacanja. Ujedno, pobjednički timovi uspješnije izvode

slobodna bacanja od poraženih.

Pleslić (1994) je na uzorku od 20 košarkaških utakmica odigranih na Europskom

košarkaškom prvenstvu u Zagrebu 1989 primjenom regresijske analize, dobio podatke o

utjecaju situacijskih košarkaških parametara na konačan rezultat u košarkaškoj igri koji je bio

označen s dvije kriterijske varijable: rang (pobjeda – poraz) i razlika (odnos između datih i

primljenih koševa. U predikciji kriterija rang i razlika kao najznačajnije u oba slučaja

izdvojile su se varijable uspješnog ubacivanja lopte u koš iz prostora reketa, s poludistance i s

linije slobodnih bacanja.

Trninić i sur. (1999.) proveli su istraživanje radi utvrđivanja razlika između košarkaša koji

dominantno igraju na pozicijama 1 i 2 – bekovi, 3 – krila i 4 i 5 – centri, na temelju tjelesne

visine, tjelesne mase te 13 standardnih pokazatelja situacijske efikasnosti sudionika

olimpijskog turnira u Atlanti 1996. godine. Rezultati diskriminacijske analize pokazali su da

antropometrijski status razlikuje igrače po pozicijama, te time određuje zaduženja i poslove u

igri koji se očituju u pokazateljima igračke uspješnosti. Skokovi u obrani i napadu te blokade

šuta najviše razlikuju centre od bekova i krila, dok asistencije značajno razlikuju bekove od

krila i centara, a šut izvan crte tri poena bekove i krila od centara.

Istraživanje Trninića i sur. (1995.) provedeno je radi utvrđivanja relacija između skoka u

obrani i skoka u napadu kao pokazatelja situacijske efikasnosti i konačnog rezultata

košarkaške utakmice. Skokovi su definirani brojem uhvaćenih lopti u obrani i u napadu.

Rezultat je bio definiran binarnom varijablom pobjeda-poraz. Podaci su prikupljeni na 64

utakmice Svjetskog košarkaškog prvenstva u Torontu 1994. godine. Rezultati regresijske

analize pokazali su značajan utjecaj skokova u obrani i napadu na konačan rezultat košarkaške

utakmice. Broj uhvačenih lopti, odnosno skokova u obrani mnogo su značajniji pokazatelji

situacijske efikasnosti u košarkaškoj igri od broja uhvaćenih lopti, odnosno skokova u

napadu.

Istraživanje Trninića i sur. (1997.) provedeno je s ciljem utvrđivanja razlika između

pobjedničkih i poraženih ekipa na Svetskom prvenstvu u Kanadi 1994. godine u 13

standardnih pokazatelja situacijske efikasnosti u košarkaškoj igri. Dobivena kanonička

diskriminacijska funkcija značajno razlikuje pobjedničke od poraženih ekipa na razini

značajnosti 0,01. Na negativnom polu diskriminacijske funkcije nalaze se poražene, a na

pozitivnom pobjedničke ekipe. Pozitivni pol najbolje definiraju varijable skok u obrani ,

ubacivanje lopte u koš za 2 poena uspješno, asistencija, slobodna bacanja uspješno, malim

projekcijama varijable blokade šuta, slobodna bacanja neuspješno, osvojene lopte, te

neznatnim ubacivanje lopte u koš za tri poena uspješno i skok u napadu. Na negativnom polu

smjestile su se varijable ubacivanje lopte u koš za dva poena neuspješno, ubacivanje lopte u

koš za tri poena neuspješno, te malom projekcijom osobna pogreška i neznatnom projekcijom

varijabla izgubljena lopta.

Osnovni cilj istraživanja Trninića i sur. (1995.) bio je utvrđivanje latentne strukture

košarkaške igre. Za tu je svrhu primijenjena alpha-faktorska metoda na 13 standardnih

pokazatelja situacijske efikasnosti košarkaške igre praćenih na 64 utakmice svjetskog

košarkaškog prvenstva u Torontu 1994. godine. Inicijalni koordinatni sustav transformiran je

neortogonalnom rotacijom po oblimnim kriteriju. Izolirane su četiri relativno nezavisne

latentne dimenzije imenovane kao: efikasnost igraća zadnje linije obrane i prednje linije

napada, efikasnost igraća prednje linije obrane i zadnje linije napada, opća napadaćka

efikasnost i efikasnost ubacivanja lopte u koš sa distance. Zaključeno je da ni standarno

korištene varijable situacijske efikasnosti, kao ni iz njih izvedene latente dimenzije, nisu

dovoljne da potupuno objasne strukturu košarkaške igre.

2.2. Istraživanja u kojima se procjenjivala kvaliteta

igrača u košarkaškoj igri

Dežman (1992., 1993.) je razvio model ekspertnoga sustava koji obuhvaća najbitnije faktore

koji neposredno utjeću na situacijsku uspješnost u košarci. Model je upotrebljiv najviše za

selekcioniranje mlađih igrača i za nadzor uspješnosti treninga.

Dežman (1996.) je za procjenu opće igračke uspješnosti juniorskih košarkaša koristio pet

kategorija (ocjene od 1 do 5) koje oslikavaju razinu uspješnosti igranja, odgovornosti, igračke

stabilnosti ili konzistentnosti te uspješnost igranja u starijoj dobnoj skupini.

Swalgin (1994.) je predložio sustav vrednovanja učinka pojedinih igrača pod nazivom

Basketball Evaluation System (BES). Imajući u vidu strukturu košarkaške igre te nužnost

specijalizacije igrača na pozicije u igri, posebno su određene norme za vrednovanje učinka

pojedinog igrača s obzirom na mjesto i ulogu u igri.

Cilj istraživanja Swalgina (1998.) bio je usavršavanje sustava ocjenjivanja u košarci

(Basketbal Evaluation System-BES), računalnog modela koji ocjenjuje igračevu uspješnost u

uvjetima utakmice, a s obzirom na poziciju u igri i na vrijeme provedeno u igri. Koeficijenti

važnosti za postavljeni skup kriterija učinaka razvijeni su na temelju ankete provedene među

vrsnim trenerima. Ponderirani faktori zatim su uklopljeni u izvorni model s namjerom da se

ojača valjanost rezultata dobivenih za ukupni učinak. Nakon toga su rezultati neponderiranoga

i ponderiranog modela uspoređeni s nizom kriterijskih rezultata, koje je ustanovila druga

skupina vrsnih trenera. Rezultati pokazuju da oba modela, i ponerirani i neponderirani, visoko

koreliraju s trenerskim kriterijskim rezultatima; za neponderirani model r=0,757, a za

ponderirani r=0,798. Razlika između korelacija nije statistički značajna. Ipak ponderiranje

faktora tj. dodavanje koeficijenata važnosti pridonijelo je nominalnoj vrijednosti modela,

čime su treneri stekli kvantitativni instrument za mjerenje učinaka pojedinog igrača u svezi s

pozicijom i vremenom provedenim u igri.

Erčulj (1996.) je na uzorku od 25 igračica kadetskog uzrasta proveo istraživanje radi

utvrđivanja prognostičke valjanosti indeksa apsolutne i relativne učinkovitosti za procjenu

kvalitete košarkaša, koja je utvrđena subjektivnom procjenom 5 košarkaških stručnjaka uz

visok stupanj objektivnosti (0,93). Autor je utvrdio da je indeks apsolutne učinkovitosti

uspješnija mjera kvalitete košarkaša (r=0,83) od indeka realtivne učinkovitosti košarkaša

(r=0,62).

Erčulj (1997.) je proveo istraživanje radi usporedbe različitih kriterija učinkovitosti u košarci.

Uzorak ispitanica činile su 43 mlade košarkašice u dobi od 15 do 17 godina, koje su

sudjelovale na završnom turniru kadetskog prvenstva Slovenije u sezoni 1994/5. Uzorak

varijabli uključivao je 6 ponderirani i 6 neponderiranih indeksa učinkovitosti te 5 ocjena

uspješnosti, koje je dalo 5 neovisnih ocjenjivača prema neovisnim kriterijima. Istraživanjem

se zaključilo kako ponderirani i neponderirani indeksi izražavaju prilično točnu procjenu

igračke uspješnosti

Trninić, Perica i Dizdar (1999.) predložili su sedam kriterija za procjenu stvarne kvalitete

vrhunskih košarkaša (stvarne natjecateljske sposobnosti) u fazi tranzicijske i pozicijske

obrane i dvanaest kriterija za procjenu aktualne kvalitete vrhunskih košarkaša u fazi

tranzicijskog i pozicijskog napada.

Elbel i Allen (1941.) predložili su metodu za procjenu pojedinačne i timske uspješnosti na

temelju registriranja događaja u igri koji imaju pozitivan ili negativan utjecaj na konačan

rezultat utakmice. Svaki čimbenik subjektivno je vrednovan ocjenama razmjernima važnosti u

odnosu na doprinos uspjehu. Na žalost, nisu prikupljani podaci o protivničkim momčadima

tijekom utakmica niti se postupak prikupljanja podataka provodio konzistentno kroz tri

natjecateljske sezone. Autori su zaključili da se mnogi od tih čimbenika često pojavljuju na

utakmici pa je izvjesno da utjeću na krajnji ishod utakmice. Stoga smatraju da predloženi

model može poslužiti za vrednovanje učinka pojedinog igrača i momčadi. Osim toga, autori

su već tada razlikovali individualni i timsko gledište što je omogučavalo kvalitetniju analizu

košarkaške igre.

2.3. Integralna istraživanja

Reizebos i sur. (1983.) proučavali su relacije izvedbe u košarkaškoj igri i parametre nekih

fizioloških, antropometrijskih, bazičnih i specifičnih košarkaških motoričkih sposobnosti.

Uzorak ispitanika činila je skupina od 20 košarkašica. Rezultati istraživanja pokazali su da

bolje košarkašice imaju veći aerobni i anaerobni kapacitet, bolju košarkašku preciznost i

imaju manju količinu potkožnog masnog tkiva. Bolje od lošijih košarkašica najbolje razlikuju

varijable maksimalnog primitka kisika, količine pokožnog masnog tkiva i košarkaška

preciznost. Zaključilo se kako bi se ti testovi trebali upotrebljavati pri selekciji potencijalnih

vrhunskih košarkašica.

Milanović i sur. (1996.) su analizirali razlike između igrača seniorske i kadetske košarkaške

reprezentacije Hrvatske u 29 varijabli za procjenu bazičnih i specifičnih funkcionalnih i

motoričkih sposobnosti. Rezultati govore o značajnim razlikama između mladih košarkaša i

seniora u velikom broju testova. Seniori su postigli bolje rezultate u 16 od 29 varijabli. Tih 16

varijabli pokriva vrlo bitan dio ukupne kondicijske pripremljenosti o kojoj, kao što je poznato,

ovisi ukupna efikasnost igrača. Prema ovim podacima košarkaši kadeti moraju značajno

popraviti rezultate u testovima za procjenu brzine, eksplozivne i brzinske snage, agilnosti,

laktatne brzinske izdržljivosti, opće snage i specifične preciznosti, kako bi mogli zadovoljiti

visoke kriterije seniorske košarke, odnosno kriterije za nastup u seniorskoj nacionalnoj

selekciji.

Hoffman i sur. (1996.) istraživali su relacije između rezultata nekih testova kondicijske

pripremljenosti, igračkog razvoja i iskustva (29 male Division). Testiranja kondicijske

pripremljenosti provodili su tijekom 4 godine. Bateriju testova činili su:

1. Bench press (1 RM-gornji dio tijela)

2. Čučanj (1 RM-donji dio tijela)

3. 27 m visokim startom (brzina)

4. trčanje na 2414 m (aerobna izdržljivost)

5. T-test (agilnost)

6. Skok u vis-vertcal jump (eksplozivna snaga)

7. Tjelesna visina

8. Tjelesna masa

Rezultati regresijske analize pokazali su da je najistaknutiji prediktor (56-86% varijance)

vremena provedenog u igri trenerova procjena igrača. Kondicijska priprema i igračko iskustvo

objašnjavaju 6-20% varijance vremena provedenog igri. Kad se iz regresijske jednadžbe

izuzmu igrački napredak i iskustvo, testovima kondicijske pripreme može se objasniti 64-81%

varijane vremena provedenog u igri. Ova je studija pokazala kako maksimalna i eksplozivna

snaga nogu, brzina i agilnost statistički značajno utječu na vrijeme koje koje košarkaš provodi

u igri. Također, pokazalo se kako je na vrijeme provedeno u igri objašnjavalo i snagom

gornjeg dijela tijela i aerobnom izdržljivošću (iako izgleda kako daljnje poboljšanje u

testovima maksimalne snage gornjeg dijela tijela i aerobne izdržljivosti nebi značajno utjecalo

da vrije provedeno u igri).

Utjecaj aerobnog kapaciteta na izvedbu, umor i oporavak tijekom visoko intenzivne

anaerobne vježbe kod košarkaša nacionalnog ranga (SAD) proučavali su Hoffman i sur.

(1999.). Uzorak ispitanika predstavljala je skupina od 20 košarkaša (19,0±1,7 godina,

88,4±8,0 kg, 194,2±6,0 cm, 50,2±3,8 ml·kg·min-1) nacionalnog ranga. Svakom je košarkašu

utvrđen maksimalni primitak kisika (VO2 max) te je svaki testiran Wingate anaerobnim

testom (WAnT) kao i specifičnim košarkaškim testom LINE DRILL. Line drill je test koji se

izvodi trčeći ukupno 143 metra s nekoliko promjena pravaca. Test se izvodio 3 puta s

pauzama od 2 minute pasivnog odmora između ponavljanja. Utvđena je korelacija između

prosječnih rezultata aerobnih kapaciteta i WAnT testa (r = 0,57). Nije bilo statistički značajne

povezanosti između aerobnog kapaciteta i indeksa umora kao ni u WAnT testu (r=-0,23) ili

line drill testu (r=0,01). Vrlo mala korelacija utvrđena je između maksaimalnog primitka

kisika i frekvencije srca u oporavku u WAnT (r=-0,22) i line drill testu (r=-0,042, r=-0,19, r=-

0,30). Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako je utjecaj aerobnog kapaciteta na oporavak

nakon visoko intenzivne anaerobne košarkaške vježbe vrlo mali ili ga nema.

Heimer i sur. (1990.) proveli su mjerenje funkcionalnih obilježja kod vrhunskih košarkaša.

Uzorak ispitanika činili su igrači jedne prvoligaške momčadi (N=12) te članovi

reprezentativne selekcije (N=16). Uz rutinska spirometrijska i dinamometrijska mjerenja

naglasak je stavljen na aerobne i anaerobne energetske sposobnosti te na kinematičke podatke

sunožnog skoka u vis. Na temelju dobivenih rezultata uočljivo je da se ova dva uzorka

ispitanika ne razlikuju značajno u osnovnim antropometrijskim dimenzijama, ali se u

funkcionalnim pokazateljima uočavaju razlike u korist reprezentacije. Zaključak je da

rezultati dobiveni laboratorijskim testovima ne daju potpuni uvid u igračku učinkovitost

pojedinca, ali ukazuju na segmentarne sposobnosti koje omogućuju programiranje takvih

postupaka koji će ispraviti moguće nedostatke u cilju povećanja učinkovitosti igrača na

parketu.

Matković, Br. i sur. (1990.) su na uzorku perspektivnih košarkašica (N=28) uzrasta 15 do 17

godina proveli procjenu fiziološko-funkcionalnih pokazatelja. Utvrđeno je da natprosječno

visoke košarkašice imaju natprosječne rezultate aerobnog kapaciteta, veći volumen srca i

pokazatelje respiracijske funkcije. Utvrđena je dobra ekonomičnost i funkcionalno stanje

kardiovaskularnog i kardiopulmonalnog sustava. Jakost mišića ruku i ekstenzora trupa kreće

se oko gornjih granica prosječnih vrijednosti za sportašice, dok jakost mišića nogu značajno

nadmašuje prosječne vrijednosti. Istodobno, brzina ruke u granicama je prosjeka, dok je

brzina noge značajno iznad prosječnih vrijednosti normalne populacije.

Smith i Thomas (1991.) procjenjivali su neke fiziološke komponente vrhunskih košarkašica

u svrhu stvaranja ekipnog profila kao i profila po igračkim pozicijama. Uspješna izvedba u

međunarodnom natjecateljskom sustavu zahtijeva uvažavanje fizičkih zahtijeva sporta te

mogučnost tima (ekipe) da odgovori na te zahtjeve. U ovom trenutku, optimalna izvedba

zahtijeva kombinaciju tehničko-taktičkih sposobnosti kao i visok stupanj fizičke

pripremljenosti. Košarkašice su mjerene antropometrijskim testovima, testovima sprinta, na

izokinetičkim trenažerima i drugim testovima. U relaciji sa prethodnim istraživanjima,

pokazalo se kako su danas (1989.) košarkašice više, teže te kako im je aerobni kapacitet veći

nego prije kod košarkašica od prije 7 do 10 godina.

Vaccaro i sur. (1979.) proučavali su fiziološke karakteristike vrhunskih košarkašica

Testovima za procjenu sastava tijela, somatotipa, mišićne snage i izdržljivosti, nekih plućnih

funkcija i aerobnog kapaciteta testirano je 15 članica košarkaškog tima fakulteta u Marylandu

(18-21 godina). Testiranja su provedena tijekom košarkaške sezone 1976/77.

Rezultati istraživanja pokazali su da:

1. Aritmetička sredina rezultata tjelesne visine i mase pokazuje veće vrijednosti nego kod

obične ženske populacije. Rezultati su, također, veći nego i kod većine drugih

sportašica.

2. Aritmetička sredina rezultata postotka tjelesne masnoće manja je (20,78%) nego kod

nesportašica (25,6%, 20,95%, 26,9%), tenisačica (24,2%) i atletičarki bacačica

(23,2%) no ipak veća nego kod atletičarki (distance runner, 15,2%), gimnastičarki

(15,5%) i skijašica (16,1%).

3. Prosječni somatotip sličan je onima kod prosječne populacije

4. Rezultati VC-vitalnog kapaciteta, FEV-forsiranog ekspiracijskog kapaciteta i MVV-

maksimalnog ventilacijskog kapaciteta pokazuju veće vrijednosti nego kod prosjećne

populacije.

Matković, Bo. i sur. (1994.) proučavali su morfološke značajke 13 vrhunskih košarkašica

juniorki, članica hrvatske nacionalne juniorske ekipe. Mjerenje je provedeno pomoću 18

antropometrijskih varijabli u skladu sa standardima Međunarodnog biološkog programa, dok

je somatotip određen pomoću Heath-Carter metode. Postotak masti izmjeren je elektronskim

analizatorom sastava tijela. Kao što se moglo i očekivati tjelesna visina značajno pozitivno

odstupa od prosječne populacije iste dobi u Hrvatskoj. Ove su vrijednosti bliske ruskim i

kanadskim košarkašicama istog uzrasta. Iz ovog je podatka uočljiva tendencija selekcioniranja

sve viših i viših djevojaka u košarkaški sport. Igračice na poziciji centra su u prosjeku najviše

(190.4 cm), krilne igračice nešto niže (184.4), dok su igračice na bekovskim pozicijama

najniže (180.1). Tjelesna masa i postotak masnog tkiva mijenjaju se proporcionalno s

tjelesnom visinom tako da su najveće vrijednosti potkožne masti zabilježene kod centara

(24.4), a zatim kod krila (23.9) i bekova (20.7).

Ackland i sur. (1997.) proučavali su apsolutne veličine i razmjere nekih antropometrijskih

karakteristika košarkašica koje su sudjelovale na Svjetskom prvenstvu. 168 košarkašica,

pripadnica 14 nacionalnih selekcija, testirano je baterijom od 38 antropometrijskih dimenzija

prije Svjetskog ženskog košarkaškog prvenstva u Australiji 1994. Mjere segmentalne duljine,

dubine i opsega testirala je skupina profesionalnih mjerioca upotrebom standardnih protokola.

Da bi rezultati bili iskoristivi u apsolutnom i relativnom smislu, ispitanice su podijeljene po

igračkim pozicijama. U apsolutnom smislu utvrđene su razlike između bekova krila i centara.

Međutim, što se tiče proporcija, utvrđene su neke sličnosti između krila i centara a naročito u

dimenzijama gornjeg dijela tijela. Bekovi su za razliku od krila i centara imali različite

proporcije testiranih dimenzija.

Namjera studije Bale (1991.) bila je utvrditi oblik i sastav tijela mladih košarkašica kao i

njihove relacije s igračkim pozicijama. 18 košarkašica dobi do 17 godina mjereno je baterijom

od 20 različitih antropometrijskih testova iz kojih se utvdio somatotip kao i sastav tijela.

Također je testirana eksplozivna snaga tipa skočnosti (vertical jump) anaerobna snaga

(anaerobic power-Lewis nomogram), dinamometrijska snaga hvata lijeve i desne ruke i

laterality (lateralni kvocijent). U analizi podataka korištena je ANOVA. Apsolutno najveće

vrijednosti rezultata testiranja antropometrijskih karakteristika imali su centri, slijede krilne

igračice i na kraju bekovi. Centri su bili mnogo viši, imale su duže udove, šire kukove i te su

imale veću mišićnu masu.

Dizdar i sur. (1995.) proučavali su strukturnu analizu pozicija igraća u košarkaškoj igri na

temelju nekih antropoloških karakteristika, važnost motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te

morfoloških karakteristika igraća u košarkaškoj igri na pozicijama 1- bek organizator igre, 2-

bek šuter, 3-krilo, 4-krilni centar i 5-centar procjenjivalo je 5 selekcioniranih košarkaških

eksperata. Hijerarhijskom klaster analizom pozicija igraća u igri dobivene su dvije skupine

igraća. Skupinu ''A'' čine pozicije igrača 1, 2 i 3 koja je imenovana vanjski igrači, a skupinu

''B'' čine pozicije igrača 4 i 5 koja je imenovana unutarnji igrači. Na temelju dobivenih

rezultata, a prema mišljenju eksperata, vanjski igraći posjeduju visoku razinu brzine (brzine

reakcije, frekvencije pokreta i brzine jednog pokreta), agilnosti, eksplozivne snage,

koordinacije, preciznosti i izdržljivosti (sva tri energetska kapaciteta), dok unutarnji igraći

posjeduju visoku longizudinalnu i transverzalnu dimenzionalnost skeleta, veću količinu

mišićne mase i poktožnog masnog tkiva te veću razinu apsolutne, statičke i repetitivne snage.

Mamontz i sur. (1999.) su u svom istraživanju predstavili antropometrijske i fiziološke

karakteristike 46 košarkašica koje se natječu u prvoj NCAA diviziji u Sjedinjenim Američkim

državama. Podaci su prikupljeni u razdoblju od osam godina. Gustoća tijela je procijenjena

hidrodensitometrijom, a postotak potkožnog masnog tkiva izračunat je na temelju

procijenjene gustoće tijela pomoću Siri jednadžbe. Anaerobna snaga donjih ekstremiteta

procijenjena je Wingate anaerobnim testom, a vertikalni odraz određen je pomoću Vertec

aparature. Rezultati su pokazali da su centri značajno viši (p<0.01) i veće mase (p<0.01) od

bekova i krila. Centri su ujedno imali značajno nižu gustoću tijela, koja upućuje na veću

bezmasnu masu. S druge strane, centri su prikazali nižu vrijednost anaerobne snage relativno

u odnosu na tjelesnu masu i od bekova i od krila. Može se primijetiti da su krila značajno teža

i viša od bekova (p<0.01). Istodobno, nisu primijećene razlike između sve tri skupine u

vertikalnom odrazu. Ovi rezultati sugeriraju da usprkos relativno visokim razlikama u

prosjecima antropometrijskih dimenzija, postoje male statističke razlike u fiziološkim

varijablama testiranih košarkašica u odnosu na njihove pozicije u igri.

3. CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Ovo istraživanje ima dva osnovna cilja:

1. Testirati statističku značajnost razlika u standardnim i izvedenim parametrima

situacijske učinkovitosti između muških i ženskih seniorskih nacionalnih selekcija

koje se sudjelovale na Europskim prvenstavima 2003 godine.

2. Utvrditi razlike između pobjedničkih i poraženih muških kao i između pobjedničkih i

poraženih ženskih seniorskih nacionalnih selekcija, koje su sudjelovale na Europskim

prvenstvima 2003 godine, u standardnim i izvedenim parametrima situacijske

učinkovitosti.

3. HIPOTEZE

Sukladno navedenim ciljevima postavljene su dvije hipoteze:

1. H1: postoje statistički značajne razlike između muških i ženskih ekipa seniorskih

nacionalnih selekcija koje su igrale na Europskim prvenstvima 2003. godine. u

prostoru standardnih i izvedenih parametara situacijske učinkovitosti.

2. H1: postoje statistički značajne razlike između pobjedničkih i poraženih muških kao i

pobjedničkih i poraženih ženskih ekipa seniorskih nacionalnih selekcija koje su igrale

na Europskim prvenstvima 2003. godine. u prostoru standardnih i izvedenih

parametara situacijske učinkovitosti.

4. METODE ISTRAŽIVANJA

4.1. Uzorak entiteta

Uzorak entiteta činit će one muške i ženske seniorske nacionalne selekcije koje su su igrale na

Europskim prvenstvima 2003. godine. I za seniore i za seniorke bit će analizirane sve

odigrane utakmice. Na seniorskom Europskom košarkaškom prvenstvu za košarkaše 2003

godine u Švedskoj sudjelovalo je 16 nacionalnih selekcija: Litva, Španjolska, Italija,

Francuska, Grčka, Srbija i Crna gora, Izrael, Rusija, Nemačka, Slovenija, Hrvatska, Turska,

Latvija, , Bosna i Hercegovina, Ukrajina i Švedska. Ekipe su podijeljene u 4 grupe po 4 ekipe.

Sustav natjecanja je bio takav da je ukupno odigrano 40 utakmica.

Na seniorskom Europskom košarkaškom prvenstvu za košarkašice 2003 godine u Grčkoj

sudjelovalo je 12 nacionalnih selekcija: Rusija, Česka, Španjolska, Poljska, Franuska, Belgija,

Srbija i Crna gora, Slovačka, Grčka, Mađarska, Ukrajina i Izrael. Ekipe su podijeljene u 2

grupe po 6 ekipe. Sustav natjecanja je bio takav da je ukupno odigrano 46 utakmica.

To konkretno znaći da će u obradu podataka ući statistički parametri iz 86 susreta odnosno

172 ''statistike'' ukupno.

4.2. Uzorak varijabli

Uzorak varijabli činit će 13 standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti u

košarkaškoj igri.

4.2.1. Standardni parametri situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri

13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri:

1.

Broj uspješnih šuteva za dva poena - broj lopti ubačenih u koš unutar

prostora koji omeđuje crta 6,25 metara XP2

2.

Broj neuspješnih šuteva za dva poena - broj neuspješnih ubacivanja lopte

u koš unutar prostora koji omeđuje crta 6,25 metara XN2

3.

Broj uspješnih šuteva za tri poena - broj lopti ubačenih u koš izvan

prostora koji omeđuje crta 6,25 metara XP3

4.

Broj neuspješnih šuteva za tri poena - broj neuspješnih ubacivanja lopte u

koš izvan prostora koji omeđuje crta 6,25 metara XN3

5.

Broj uspješnih slobodnih bacanja - broj lopti ubačenih u koš iza crte

slobodnih bacanja XP1

6.

Broj neuspješnih slobodnih bacanja - broj neuspješnih ubacivanja lopte u

koš iza crte slobodnih bacanja XN1

7.

Broj asistencija - broj lopti dodanih "otvorenom" igraču koje su

neposredno omogućile uspješno ubacivanje lopte u koš samo onda ako je

igrač odgovorio na dodavanje trenutnom reakcijom prema košu XA

8.

Broj skokova u napadu - broj lopti uhvaćenih (odbijenih od obruča ili

ploče, tj. Promašenih) doskokom u fazi tranzicijskog ili postavljenog

napada neposredno nakon neuspješnog šuta XSN

9.

Broj skokova u obrani - broj lopti uhvaćenih (odbijenih od obruča ili

ploče, tj. Promašenih) doskokom u fazi tranzicijske ili postavljene obrane

neposredno nakon neuspješnog šuta XSO

10.

Broj osvojenih lopti - broj lopti dobivenih u fazi tranzicijske ili

postavljene obrane nakon pogreške ekipe u tranzicijskom ili postavljenom

napadu. Podrazumijeva oduzimanje lopti protivniku na bilo koji propisan

način (ukradena lopta pri vođenju, skretanje lopte od protivnika, a prema

suigraču, presijecanje dodane lopte, osvajanje ničijih lopti, osvajanje lopte

pri podbacivanju). XOL

11.

Broj blokada šuta - broj blokiranih ili pariranih ubacivanja lopte u koš u

fazi tranzicijske ili postavljene obrane. XB

12.

Broj osobnih pogrešaka - broj pogrešaka igrača; podrazumijeva

nedopušten, neregularan tjelesni dodir s protivničkim igračem, bez obzira

na to je li lopta "živa", u igri ili "mrtva", kao i pogreške u kodeksu pravila

ponašanja (tehnička pogreška) XOP

13.

Broj izgubljenih lopti - broj lopti izgubljenih u fazi napada, a posljedica su

netočnog dodavanja, lošeg hvatanja, lošeg vođenja lopte i prekršaja

pravila igre (koraci, namjerno igranje nogom, lopta izvan graničnih crta,

dvostruko vođenje lopte, nošenje lopte, prekršaj pravila 3, 5, 8 i 24

sekunde, osobna pogreška u napadu i lopta vraćena u stražnje polje). XIL

4.2.2. Izvedeni parametri situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri

Pretpostavlja se kako se košarkaška igra kvantitativno i kvalitativno razlikuje ovisno o spolu

tj. kako ukupna uspješnost ovisi o različitim faktorima šuterske učinkovitosti. Stoga je

potrebno egzaktno utvrditi koji su to (izvedeni) parametri šuterske situacijske učinkovitosti

koji više a koji manje razlikuju mušku od ženske košarke odnosno jesu li te razlike značajne.

U ovom će se istraživanju, na osnovu 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti,

izračunati 6 izvedenih parametara šuterske situacijske učinkovitosti kao i ukupna

učinkovitosti muških i ženskih košarkaških ekipa prema metodi djelomično ponderiranih

linearnih kombinacija (Dizdar, 2002.):

Koeficijenti iskoristivosti šuta za 2 poena

Formula za izračunavanje koeficijenta iskoristivosti šuta za dva poena:

XK2-IS= XP2 / XU2

Gdje je:

XK2-IS-koeficijent iskoristivosti šuta za 2 poena

XP2 - broj uspješnih šuteva za 2 poena

XU2 - broj šuteva za dva poena

Koeficijenti iskoristivosti šuta za 3 poena

Formula za izračunavanje koeficijenta iskoristivosti šuta za tri poena:

XK3-IS= XP3 / XU3

Gdje je:

XK3-IS-koeficijent iskoristivosti šuta za 3 poena


XU3 - broj šuteva za 3 poena

Koeficijenti iskoristivosti slobodnih bacanja

Formula za izračunavanje koeficijenta iskoristivosti slobodnih bacanja:

XK1-IS= XP1 / XU1

Gdje je:

XK1 - IS-koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja

XP1 - broj uspješnih slobodnih bacanja

XU1 - broj slobodnih bacanja

Koeficijenti učinkovotosti šuta za 2 poena

Formula za izračunavanje koeficijenta učinkovitosti šuta za 2 poena:

XK2-UC = 2 x XP2 x XK2-IS

Gdje je:

XK2-UC-koeficijent učinkovitosti šuta za 2 poena


XK2-IS-koeficijent iskoristivosti šuteva za 2 poena

Koeficijenti učinkovotosti šuta za 3 poena

Formula za izračunavanje koeficijenta učinkovitosti šuta za 3 poena:

XK3-UC = 3 x XP3 x XK3-IS

Gdje je:

XK3-UC-koeficijent učinkovitosti šuta za 3 poena


XK3-IS-koeficijent iskoristivosti šuteva za 3 poena

Koeficijenti učinkovitosti slobodnih bacanja

Formula za izračunavanje koeficijenta učinkovitosti slobodnih bacanja:

XK1-UC = XP1 x XK1-IS

Gdje je:

XK1-UC-koeficijent učinkovitosti slobodnih bacanja

XP1 - broj uspješnih slobodnih bacanja

XK1-IS-koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja

Ukupna situacijska učinkovitosti

Formula za izračunavanje ukupne situacijske učinkovitosti prema metodi djelomično

ponderiranih linearnih kombinacija :

XDLK= XP1 + 2 x XP2 + 3 x XP3 + XSO + XSN + XA + XOL + 0,5 x XB – 0,5 XN1 –

XN2 – XN3 – XIL – XOP

Gdje je:

XDLK -Ukupna situacijska učinkovitosti igraća XOL - Broj osvojenih lopti

XP1 - Broj uspješnih slobodnih bacanja XB - Broj blokada

XP2 - Broj uspješnih šuteva za dva poena XN1 - Broj neuspješnih slobodnih bacanja

XP3 - Broj uspješnih šuteva za tri poena XN2 - Broj neuspješnih šuteva za dva poena

XSO - Broj skokova u obrani XN3 - Broj neuspješnih šuteva za tri poena

XSN - Broj skokova u napadu XIL - Broj izgubljenih lopti

XA - Broj asistencija XOP - Broj osobnih pogrešaka

4.3. Metode prikupljanja podataka

Podaci su prikupljeni sa službene FIBA stranice: www.fiba.com

U statističku obradu podataka ušle su sumarne ''statistike'' muških i ženskih ekipa sa svih

odigranih utakmica na Europskim prvenstvima 2003 godine (slika 1).

Slika 1: Broj ekipa, utakmica i ''statistika'' na muškom i ženskom Europskom košarkaškom

prvenstvu 2003 godine.

12 ekipa=46 utakmica=92 ''statistike''

16 ekipa=40 utakmica=80 ''statistika''

EP 2003

Muške ekipe

EP 2003

Ženske ekipe

=172

''statistike''

http://www.fiba.com/

4.4. Metode obrade podataka

Podaci su, za promatrane skupine košarkaša i košarkašica kao i za svaku od dviju skupina

varijabli (standardne i izvedene), obrađeni tako da su:

izračunati deskriptivni statistički parametri: aritmetička sredina, standardna devijacija,

minimalni i maksimalni rezultat te je za utvrđivanje normaliteta distribucije

primijenjen Kolmogorov - Smirnovljev test.

primjenom kanoničke diskriminacijske analize, točnije, testiranjem značajnosti

diskriminativne funkcije uz pomoć Burttletovog x2 testa, utvrđeno je postoji li

statistički značajna razlika između košarkaša i košarkašica u ukupnom prostoru

standardnih parametara situacijske učinkovitosti i zasebno u prostoru izvedenih

parametara situacijske učinkovitosti. Pored toga utvrđeno je koje varijable

pojedinačno statistički značajno doprinose razlikovanju (na osnovu F- vrijednosti),

kao i koliko pojedine varijable doprinose razlikovanju muških ekipa od ženskih - na

osnovu matrice ortogonalnih projekcija varijabli sa diskriminativnom funkcijom.

Također, primjenom kanoničke diskriminacijske analize utvrđeno je postoji li

statistički značajna razlika između pobjedničkih i poraženih muških odnosno

pobjedničkih i poraženih ženskih ekipa u prostoru standardnih kao i izvedenih

parametara situacijske učinkovitosti. Također je utvrđeno koje varijable pojedinačno

statistički značajno doprinose razlikovanju (na osnovu F- vrijednosti), kao i koliko

pojedine varijable doprinose razlikovanju pobjedničkih od poraženih ekipa (zasebno

za košarkaše i košarkašice) - na osnovu matrice ortogonalnih projekcija varijabli sa

diskriminativnom funkcijom.

Podaci su obrađeni programskim paketom STATISTICA 5.0 na Kineziološkom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu.

5. REZLTATI I RASPRAVA

Ovo poglavlje sastoji se od dva dijela. Prvi se dio odnosi na rezultate razlika u standardnim i

izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti između muških i ženskih košarkaških ekipa

na seniorskim košarkaškim Europskim prvenstvima 2003 godine. Drugi se dio odnosi na

rezultate razlika u standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti između

pobjedničkih i poraženih muških odnosno pobjedničkih i poraženih ženskih košarkaških ekipa

na seniorskom košarkaškim Europskim prvenstvima 2003 godine.


učinkovitosti između muških i ženskih košarkaških ekipa na

seniorskim košarkaškim Europskim prvenstvima 2003

godine

5.1.1. Deskriptivni statistički parametri muških i ženskih ekipa 13

standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

5.1.1.1.Deskriptivni statistički parametri muških i ženskih ekipa u 13 standardnih

parametara situacijske učinkovitosti

U tabelama 1 - 2 prikazani su osnovni deskriptivni statistički parametri (aritmetička sredina,

standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat) za muške i ženske ekipe u

standardnim parametrima.

Tabela 1: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat muških

košarkaških ekipa u 13 standardnih parametara.

MUŠKARCI XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL

MEAN 19,14 19,15 7,15 13,54 17,33 7,18 11,66 8,96 21,88 6,10 2,56 24,24 14,09

SD 4,18 5,72 2,54 3,96 5,36 3,52 4,05 3,42 5,23 2,96 1,98 4,10 4,23

MIN 8,00 8,00 2,00 3,00 5,00 0,00 2,00 3,00 9,00 2,00 0,00 14,00 7,00

MAX 31,00 34,00 13,00 25,00 29,00 17,00 23,00 20,00 33,00 15,00 8,00 34,00 25,00

Tabela 2: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat

ženskih košarkaških ekipa u 13 standardnih parametara.

ŽENE XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL

MEAN 20,12 24,33 5,11 10,52 16,18 5,84 12,54 11,00 23,38 8,28 2,53 21,10 15,27

SD 5,16 5,65 2,57 3,84 6,14 3,50 4,33 4,39 5,31 3,25 1,92 4,12 4,31

MIN 7,00 10,00 0,00 2,00 6,00 0,00 2,00 3,00 9,00 2,00 0,00 11,00 7,00

MAX 32,00 39,00 12,00 21,00 34,00 18,00 26,00 24,00 36,00 18,00 7,00 32,00 28,00

Podaci u tabelama 1 i 2 pokazuju kako muške košarkaške ekipe, za razliku od ženskih

košarkaških ekipa, imaju više:

1. uspješnih šuteva za tri poena (XP3)

2. neuspješnih šuteva za tri poena (XN3)

3. uspješnih slobodnih bacanja (XP1)

4. neuspješnih slobodnih bacanja (XN1)

5. blokada (XB) i

6. osobnih pogrešaka (XOP).

Ženske košarkaške ekipe, za razliku od muških košarkaških ekipa, imaju više:

1. uspješnih šuteva za dva poena (XP2)

2. neuspješnih šuteva za dva poena (XN2)

3. asistencija (XA)

4. skokova u napadu (XSN)

5. skokova u obrani (XSO)

6. osvojenih lopti (XOL) i

7. izgubljenih lopti (XIL).

5.1.1.2.Deskriptivni statistički parametri muških i ženskih ekipa u 7 izvedenih


U tabelama 3 - 4 prikazani su osnovni deskriptivni statistički parametri (aritmetička sredina,

standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat) za muške i ženske ekipe u izvedenim

parametrima.

Tabela 3: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat muških

košarkaških ekipa u 7 izvedenih parametara

MUŠKARCI XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK

MEAN 0,51 0,35 0,71 19,86 7,99 12,51 52,33

SD 0,10 0,10 0,11 7,16 4,56 4,79 20,02

MIN 0,21 0,13 0,48 3,66 0,80 3,13 -2,00

MAX 0,72 0,56 1,00 44,70 20,28 25,04 101,00


ženskih ekipa u 7 izvedenih parametara

ŽENE XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK

MEAN 0,45 0,32 0,74 18,90 5,58 12,21 54,09

SD 0,09 0,12 0,12 7,64 4,14 5,60 23,74

MIN 0,22 0,00 0,50 3,38 0,00 3,27 2,50

MAX 0,65 0,60 1,00 41,80 21,60 30,42 110,00

Podaci u tabelama 3 i 4 pokazuju kako muške košarkaške ekipe, za razliku od ženskih

košarkaških ekipa, imaju veći:

1. koeficijent iskoristivosti šuta za dva poena (XK2-IS)

2. koeficijent iskoristivosti šuta za tri poena (XK3-IS)

3. koeficijent ucinkovitosti šuta za dva poena (XK2-UC)

4. koeficijent ucinkovitosti šuta za tri poena (XK3-UC) i

5. koeficijent ucinkovitosti slobodnih bacanja (XK1-UC)

5.1.2. Rezultati Kolmogorov-Smirnovog testa muških i ženskih ekipa u 13


Rezultati Kolmogorov-Smirnovog testa (tabela 5) pokazuju kako neke varijable (osjenčane i

boldane) ne pokazuju normalnu distribuciju. U ovom slučaju to neće predstavljati problem jer

se radi o relativno velikom broju varijabli, a razlike nisu velike (podjednaka kombinacija

značajnosti od 0,05 i 0,01).

Tabela 5: Rezultati Kolmogorov-Smirnovog testa za muške i ženske košarkaške ekipe u 13


Kolmogorov-Smirnov Test KOŠARKAŠI

Kolmogorov-Smirnov Test KOŠARKAŠICE

N max D p N max D p

XP2 80 0,107 p > .20 XP2 92 0,0745 p > .20

XN2 80 0,096 p > .20 XN2 92 0,0898 p > .20

XU2 80 0,068 p > .20 XU2 92 0,0578 p > .20

XP3 80 0,136 p < ,15 XP3 92 0,1561 p < ,05

XN3 80 0,117 p > .20 XN3 92 0,0975 p > .20

XU3 80 0,109 p > .20 XU3 92 0,067 p > .20

XP1 80 0,1 p > .20 XP1 92 0,0956 p > .20

XN1 80 0,119 p > .20 XN1 92 0,1458 p < ,05

XU1 80 0,092 p > .20 XU1 92 0,1016 p > .20

XA 80 0,092 p > .20 XA 92 0,0776 p > .20

XSN 80 0,108 p > .20 XSN 92 0,1321 p < ,10

XSO 80 0,078 p > .20 XSO 92 0,084 p > .20

XOL 80 0,106 p > .20 XOL 92 0,1216 p < ,15

XB 80 0,222 p < ,01 XB 92 0,1743 p < ,01

XOP 80 0,111 p > .20 XOP 92 0,0981 p > .20

XIL 80 0,083 p > .20 XIL 92 0,1377 p < ,10

XK2_IS 80 0,079 p > .20 XK2_IS 92 0,0824 p > .20

XK3_IS 80 0,07 p > .20 XK3_IS 92 0,0663 p > .20

XK1_IS 80 0,056 p > .20 XK1_IS 92 0,0623 p > .20

XK2_UC 80 0,115 p > .20 XK2_UC 92 0,0619 p > .20

XK3_UC 80 0,107 p > .20 XK3_UC 92 0,1635 p < ,05

XK1_UC 80 0,041 p > .20 XK1_UC 92 0,0861 p > .20

XDLK 80 0,069 p > .20 XDLK 92 0,0563 p > .20

Legenda:

N - broj entiteta

max D - maksimalna distanca između relativne kumulativne teoretske frekvencije

(normalne) i relativne kumulativne empirijske frekvencije (dobivene)

p - pogreška statističkog zaključivanja.

5.1.3. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa muških i ženskih ekipa u 13


5.1.3.1.Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa muških i ženskih ekipa u 13 standardnih


Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa (tabela 6) pokazuju kako dobivena diskriminacijska

funkcija značajno razlikuje muške od ženskih košarkaških ekipa na razini značajnosti 0,01, uz

kanoničku korelaciju 0,65, te je moguće zakljućiti da 13 standardnih parametara situacijske

učinkovitosti dobro razlikuje muške od ženskih košarkaških ekipa.

Tabela 6: Chi-Square Tests/successive roots – postupni hi kvadrat test za diskriminacijske

funkcije između muških i ženskih košarkaških ekipa u 13 standardnih parametara

Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (stat2003.sta)

Eigen- value

Canonicl R

Wilks' Lambda Chi-Sqr. df p-level

0 0,741297 0,652469 0,574285 90,68202 13 0,000

Legenda:

Eigen-value – svojstvena vrijednost diskriminacijskih funkcija,

Canonical R – koeficijent kanoničke korelacije (diskriminacije)

Wilks' Lambda – vrijednost Wilksovih lambdi za svaku diskriminacijsku funkciju

Chi-Sqr – vrijednost hi kvadrat testa za testiranje značajnosti diskriminacijske

funkcije.

5.1.3.2.Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa muških i ženskih ekipa u 7 izvedenih



funkcija značajno razlikuje muške od ženskih košarkaških ekipa na razini značajnosti 0,01, uz

kanoničku korelaciju 0,57. Zakljućuje se da i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

dobro razlikuje muške od ženskih košarkaških ekipa.


funkcije između muških i ženskih košarkaških ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske

učinkovitosti

Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (stat2003.sta)

Eigen- value

Canonicl R

Wilks' Lambda

Chi-Sqr.

df

p-level

0 0,479238 0,569189 0,676024 65,18923 7 0,000

Legenda se nalazi na strani xx.

5.1.4. Rezultati F – testa muških i ženskih ekipa u 13 standardnih i 7

izvedenih parameta situacijske učinkovitosti

5.1.4.1. Rezultati F – testa muških i ženskih ekipa u 13 standardnih parametara

situacijske učinkovitosti

Rezultati F – testa (tabela 8), kojim je testirana značajnost razlika između muških i ženskih

košarkaških ekipa po pojedinim varijablama standardnih parametara, pokazuju koje varijable

pojedinačno imaju značajan doprinos u ukupnom razlikovanju grupa. Primijećuje se da

varijable asistencije, uspješni šutevi za dva i tri poena kao i neuspješni šutevi za tri poena

statistički značajno doprinose ukupnom razlikovanju muških i ženskih košarkaških ekipa u

standardnim parametrima.

Tabela 8: Discriminant Function Analysis Summary - sortirani rezultati F- testa za testiranje

značajnosti razlika po pojedinim standardnim varijablama situacijske učinkovitosti

Discriminant Function Analysis Summary (stat2003.sta) No. of vars in model: 13; Grouping: SPOL (2 grps)

Wilks' Lambda: ,57428 approx. F (13,158)=9,0096 p< ,0000

Wilks'

Lambda Partial

Lambda F-remove

-1,158

p-level

Toler. 1-Toler. (R-Sqr.)

XIL 0,574 1 0,039 0,843 0,645 0,355

XN2 0,58 0,991 1,448 0,231 0,427 0,573

XP1 0,58 0,99 1,629 0,204 0,738 0,262

XN1 0,58 0,99 1,654 0,2 0,796 0,204

XB 0,581 0,988 1,854 0,175 0,759 0,241

XSN 0,582 0,987 2,135 0,146 0,504 0,496

XOP 0,584 0,983 2,679 0,104 0,614 0,386

XSO 0,592 0,971 4,76 0,031 0,765 0,235

XOL 0,597 0,962 6,197 0,014 0,687 0,313

XA 0,602 0,954 7,646 0,006 0,598 0,402

XP2 0,603 0,952 8,013 0,005 0,363 0,637

XP3 0,605 0,949 8,444 0,004 0,544 0,456

XN3 0,612 0,939 10,331 0,002 0,51 0,49

Legenda:

Wilks' Lambda – vrijednost Wilksove lambde koju bismo dobili kada bismo iz modela

iskljućili pripadajuću varijablu

Partial Lambda – vrijednost koja izražava odnos Wilksove lambde nakon dodavanja

dotične varijable i Wilksove lambde prije dodavanja te iste varijable

F to remove – vrijednost temeljem koje se testira statistička značajnost doprinosa

svake varijable diskriminacijskoj moći cijelog modela

p-level – pogreška koja se čini prihvaćanjem hipoteze da je doprinos svake varijable

diskriminacijskoj moći modela statistički značajan

Tolerance – predstavlja mjeru količine nezavisnih informacija pojedine varijable u

odnosu na sve ostale iz modela

1-Toler (R-square) – proporcija zajedničke varijance te varijable s ostalima iz

modela.

5.1.4.2. Rezultati F – testa muških i ženskih ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske

učinkovitosti

Rezultati F – testa (tabela 9), kojim je testirana značajnost razlika između grupa po pojedinim

varijablama izvedenih parametara, pokazuju kako varijable XDLK, XK3-UC, XK2-IS, XK1-

UC statistički značajno doprinose ukupnom razlikovanju muških i ženskih košarkaških ekipa

u izvedenim parametrima.

Tabela 9: Discriminant Function Analysis Summary - sortirani rezultati F- testa za testiranje

značajnosti razlika po pojedinim izvedenim varijablama situacijske učinkovitosti

Discriminant Function Analysis Summary (stat2003.sta) No. of vars in model: 13; Grouping: SPOL (2 grps)


Wilks'

Lambda Partial

Lambda F-remove

-1,158

p-level

Toler. 1-Toler. (R-Sqr.)

XK2_UC 0,678 0,997 0,521 0,472 0,125 0,875

XK1_IS 0,681 0,992 1,295 0,257 0,577 0,423

XK3_IS 0,696 0,972 4,748 0,031 0,282 0,718

XK1_UC 0,705 0,96 6,91 0,009 0,45 0,55

XK2_IS 0,725 0,933 11,813 0,001 0,202 0,798

XK3_UC 0,767 0,882 21,984 0,000 0,217 0,783

XDLK 0,772 0,875 23,328 0,000 0,216 0,784

5.1.5. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških i

ženskih košarkaških ekipa u 13 standardnih i 7 izvedenih parametara


5.1.5.1.Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških i ženskih

košarkaških ekipa u 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti

Na negativnom polu diskriminacijske funkcije (tabela 10) nalaze se muške a na pozitivnom

ženske košarkaške ekipe.

Tabela 10: Položaj centroida grupa na diskriminativnoj funkciji 13 standardnih parametara


Means of Canonical Variables (13 standardnih parametara)

Root 1

M -0,9179

Ž 0,7982

5.1.5.2.Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških i ženskih

košarkaških ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

Na negativnom polu diskriminacijske funkcije (tabela 11) nalaze se ženske ekipe, a na

pozitivnom muške košarkaške ekipe.

Tabela 11: Položaj centroida grupa na diskriminativnoj funkciji 7 izvedenih parametara


Means of Canonical Variables (7 izvedenih parametara)

Root 1

M 0,738047

Ž -0,64178

5.1.6. Koeficijenti korelacije 13 standardnih i 7 izvedenih parametara

situacijske učinkovitosti muških i ženskih ekipa s diskriminacijskom

funkcijom

5.1.6.1.Koeficijenti korelacije 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti

muških i ženskih ekipa s iskriminacijskom funkcijom

Nakon što se pokazalo da diskriminacijska funkcija statistički značajno razlikuje grupe u

standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti, pristupilo se utvrđivanju

koeficijenta korelacije svake varijable s diskriminativnom funkcijom (tabela 12).

Tabela 12: Sortirane korelacije pojedinih standardnih varijabli situacijske učinkovitosti

s diskriminacijskom funkcijom

Pozitivni pol 13 standardnih parametara (tabela 9) najbolje definiraju neuspješni šutevi za dva

poena (0,531), slijede osvojene lopte (0,408), skok u napadu (0,299) i skok u obrani (0,166),

izgubljene lopte (0,161), asistencije (0,122) te broj uspješnih šuteva za dva poena (0,121).

Negativni pol 13 standardnih parametara najbolje definiraju uspješni šutevi za tri poena (-

0,465), neuspješni šutevi za tri poena (-0,451), osobne pogreške (-0,445), slijede neuspješna

slobodna bacanja (-0,222), uspješna slobodna bacanja (-0,115) i blokade (-0,009).

Factor Structure Matrix (13 standardnih parametara)

Correlations Variables - Canonical Roots (Pooled-within-groups correlations)

ŽE

NS

KE

EK

IPE

XN2 0,531

XOL 0,408

XSN 0,299

XSO 0,166

XIL 0,161

XA 0,122

XP2 0,121

MU

ŠK

E E

KIP

E

XB -0,009

XP1 -0,115

XN1 -0,222

XOP -0,445

XN3 -0,451

XP3 -0,465

5.1.6.2.Koeficijenti korelacije 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti muških i

ženskih ekipa s diskriminacijskom funkcijom

Tabela 13 prikazuje koeficijente korelacija 7 izvedenih varijabli s diskriminacijskom

funkcijom.

Tabela 13: Sortirane korelacije pojedinih izvedenih varijabli situacijske učinkovitosti


Factor Structure Matrix (7 izvedenih parametara)


Root 1

MUŠKE EKIPE

XK3_UC 0,403

XK2_IS 0,402

XK3_IS 0,160

XK2_UC 0,094

XK1_UC 0,041

ŽENSKE EKIPE

XDLK -0,058

XK1_IS -0,168

Pozitivni pol 7 izvedenih parametara (tabela 13) najbolje definira varijabla koeficijent

učinkovitosti šuta za tri poena (0,403) i koeficijent iskoristivosti šuta za dva poena (0,402).

Slijede, koeficijent iskoristivosti šuta za tri poena (0,160), koeficijent učinkovitosti šuta za

dva poena (0,094) i koeficijent učinkovitosti slobodnih bacanja (0,041).

Negativni pol najbolje definira koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja (-0,168) a zatim

varijabla ukupne situacijske učinkovitosti (-0,058).

5.1.7. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti muških i ženskih ekipa u

13 standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

5.1.7.1.Standardizirani diskriminacijski koeficijenti muških i ženskih ekipa u 13

standardnih parametara situacijske učinkovitosti

Tabela 14 predstavlja pondere odnosno doprinos pojedinih standardnih varijabli u definiranju

diskriminacijske funkcije. Standardizirani koeficijenti ili paralelne projekcije su vrijednosti

kojima je ponderirana svaka varijabla prije nego je ušla u izgradnju linearne kombinacije

diskriminativne funkcije.

Primjećuje se kako najveći doprinos definiranju diskriminacijske funkcije, odnosno

razlikovanju grupa, imaju varijable uspješni šutevi za dva poena (-0,559) i neuspješni šutevi

za tri poena (-0,532). Slijede uspješni šutevi za tri poena (-0,468), asistencije (0,426),

osvojene lopte (0,359), skokovi u obrani (0,300), osobne pogreške (-0,253), skokovi u napadu

(0,249), neuspješni šutevi za dva poena (0,224), blokade (-0,190), uspješna slobodna bacanja

(-0,180), neuspješna slobodna bacanja (-0,175) i izgubljene lopte (-0,030).

Tabela 14: Standardized Coefficients - Sortirani standardizirani diskriminacijski koeficijenti

13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti

Standardized Coefficients for Canonical Variables

(13 standardnih parametara)

Root 1

XA 0,426

XOL 0,359

XSO 0,300

XSN 0,249

XN2 0,224

XIL -0,030

XN1 -0,175

XP1 -0,180

XB -0,190

XOP -0,253

XP3 -0,468

XN3 -0,532

XP2 -0,559

Eigenval 0,741

Cum.Prop 1,000

5.1.7.2.Standardizirani diskriminacijski koeficijenti muških i ženskih ekipa u 7

izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

Tabela 15 predstavlja pondere odnosno doprinos pojedinih izvedenih varijabli u definiranju

diskriminacijske funkcije. Najveći doprinos razlikovanju grupa ima varijabla ukupne

situacijske učinkovitosti (-1,333). Slijede koeficijent učinkovitosti šuta za tri poena (1,296),

koeficijent iskoristivosti šuta za dva poena (1,014), koeficijent iskoristivosti šuta za tri poena

(-0,555), koeficijent učinkovitosti slobodnih bacanja (0,527), koeficijent učinkovitosti šuta za

dva poena (0,280) i koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja (0,205).


7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti


(7 izvedenih parametara)

Root 1

XK3_UC 1,296

XK2_IS 1,014

XK1_UC 0,527

XK2_UC 0,280

XK1_IS -0,205

XK3_IS -0,555

XDLK -1,333

Eigenval 0,479

Cum.Prop 1,000

5.1.8. Zaključna interpretacija razlika u 13 standardnih i 7 izvedenih

parametara situacijske učinkovitosti između muških i ženskih ekipa

na seniorskim košarkaškim Europskim prvenstvima 2003 godine

Prema navedenim rezultatima, najveći doprinos razlikovanju košarkaša od košarkašica je u

broju neuspješnih šuteva za dva poena (0,531). Košarkašice prosjećno po utakmici promaše

24,33, a košarkaši 19,15 koševa.

Razlog većem broju neuspješnih šuteva za dva poena kosarkasica, u odnosu na košarkaše,

mogao bi se potražiti u: losoj selekciji šuta, nepravovremenom dodavanju šuteru, tehnickoj

''nedorećenosti'' košarkašica u odnosu na košarkaše te zbog inferiornijih motoričkih

sposobnosti košarkašica zbog kojih u brzoj reakciji ne mogu postizati veću preciznost.

Također, košarkašice za razliku od košarkaša pokazuju dozu nestrpljivosti što ih dovodi u

situaciju šutiranja iz nepovoljnih pozicija (selekcija šuta).

Nakon neuspješnog pokušaja za dva ili tri poena tranzicija ekipe u fazu obrane kod

košarkašica nije dovoljno dobro organizirana što omogucava postizanje lakih koševa (zicera,

kontri). Obrana u svom polju nije dovoljno ''jaka'' odnosno nije dovoljno dobro postavljena u

prostoru (rotacija) sto omogučava protivniku veći broj šuteva s poludistance. U odnosu na

ovako postavljenu obranu kod košarkašica, u odnosu na košarkaše, češće dolazi do većeg

broja skokova u napadu (11:8,96). Skokovi u napadu znatano doprinose strukturiranju

diskriminacijske funkcije (0,299) te se mogu promatrati sa stajališta obrane i napade. Do

skoka u napadu, sa stajališta obrane, obićno dolazi zbog nedostatka voljnog momenta i

neorganiziranosti obrane odnosno nedostatka ''ravnoteže'' izmedju linija igraća u obrani

(bekova, krila i centara). Sa stajališta napada, odnosno ekipe koja šutira, do skoka u napadu

obićno dolazi iz nekoliko razloga: skakačke ravnoteže linija igraća u napadu, izrazite fizićke

dominacije ili naglašenog voljnog momenta (primjerice, što je ekipa ima slabiji postotak šuta

to je motiviranija za skokove pa tako i za skokove u napadu).

Uzevši u obzir da košarkašice, u odnosu na košarkaše, imaju i statistički značajno manju

iskoristivost (tabela 9) u šutu za dva poena logično je što imaju i veći broj skokova u obrani

(23,28:21,88). Drugim rijećima, moglo bi se zakljućiti da košarkasice lošije obavljaju

''poslove u igri'': povratak u obranu, postavljanje u prostoru u obrani (individualna obrana),

blokiranje šuta i zagrađivanje šutera (kolektivna obrana).

Značajnu korelaciju s diskriminacijskom funkcijom ima i varijabla osvojene lopte (0,408). Iz

tabela 1 i 2 može se vidjeti kako košarkašice, u odnosu na košarkaše, imaju veći prosjećni

broj osvojenih lopti po utakmici (8,28:6,10). Do osvojenih lopti može se doći individualnom i

kolektivnom obranom (npr. razlicite vrste pressinga, agresivne obrane, rotacija, zamki, visok

ritam igranja - ekipa koja je bolje fizićki pripremljena ima vecu šansu osvojiti loptu).

Međutim, možda bi kljućna rijeć mogla biti koncentarcija. Kao i kod šuteva za dva poena,

košarkašice, za razliku od košarkaša, imaju veći broj osvojenih lopti vjerojatno zbog: tehničke

nedorečenosti napada, problema u organiziranju napada (taktička obučenost), pada

koncentracije te, općenito, zbog neravnoteže linija igraća u napadu. Iz navedenih razloga kod

košarkašica češće dolazi do nedefiniranih situacija u kojima je lopta ''ničija'' gdje je presudna

brzina reakcije koja dovodi do osvojene ili izgubljene lopte.

Veci broj izgubljenih lopti košarkašica u odnosu na košarkaše mogle bi se objasniti slićno kao

i osvojene lopte. Košarkašice imaju veći broj izgubljenih lopti zbog skromnijih motoričkih i

funkcionalnih sposobnosti, bržeg pada koncentracije, lošijih procjena situacija, nedostatka

napadačke ravnoteze te slabije individualne tehnike u odnosu na košarkaše.

Rezultati F-testa (tabela 8) pokazali su kako postoji statistički značajna razlika između muških

i ženskih ekipa u varijabli asistencija čija je korelacija s diskriminacijskom funkcijom 0,122.

Asistencije bi se mogle promatrati s aspekta šuta. Za ekipe koje imaju veću iskoristivost

(postotak) šuta, u ovom slučaju muske ekipe, realno je očekivati manji broj asistencija

odnosno dodavanja koja dovode do postizanja koša iz blizine. Isto se odnosi i na ''prodiranje''

koje najčešće dovodi do stvaranja viska igraća a samim time i do asistencije odnosno lakog

šuta. Znaci, ekipe koje imaju vecu iskoristivost i učinkovotost šuta za dva ili tri poena (tabele3

i 4) imaju manji broj asistencija (ukoliko se asistencijama smatraju dodavanja koja

neposredno dovode do postizanja koša). S obzirom da ženske košarkaške ekipe imaju manju

iskoristivost i učinkovitost u šutu za dva i tri poena i da su obrane postavljene dosta ''mekše'',

za razliku od muških ekipa, one teže igri prodorom koje dovode do stvaranja viška igraca a

samim time i do asistencija. Isto tako, veliki broj kontanapada (uglavnom uzrokovanih lošom

obranom) i skoka u napadu dovodi do većeg broja sistencija.

Kod objašnjavanja asistencija vrlo je važno naglasiti poziciju trostruke opasnosti (triple

threat). Prva opasnost je šut. Nakon uspješnog šuta obrana će reagirati na šutera. To daje

mogućnost prodora. Prodor je druga opasnost. Nakon prodora dolazi do rotacije u obrani,

stvara se višak igraća u napadu i dolazi do laganog poentiranja tj. asistencije. Znaći,

dodavanje je treća opasnost. Do asistencije može doći i zbog razlićitih vrsta fintiranja (šuta,

kretanja, dodavanja).

U ženskoj se košarci, za razliku od muške, češće igraju zonske obrane u kojima je naglasak na

kolektivnoj a manje na individualnoj obrani. To dovodi do manje agresivnosti a samim time i

do manjeg broja osobnih pogrešaka. Osobne pogreške su varijabla koja ne razlikuje statistički

značajno ženske od muških ekipa iako je korelacija ove varijable s dikriminacijskom

funkcijom vrlo visoka (-0,451).

Veća iskoristivost košarkašca, u odnosu na košarkaše, u slobodnim bacanjima (0,74:0,71)

može se objasniti manjim brojem ukupno izvedenih slobodnih bacanja te činjenicom kako je u

ženskoj košarci dosta manja frekvencija teških osobnih pogrešaka. Nakon veceg broja takvih

pogrešaka logično je za pretpostaviti kako ce i postotci šutiranja slobodnih bacanja biti manji.

U muškoj košarci naglasak se stavlja na individualnu odgovornost u obrani (agresivnost).

Uglavnom se igra obrana čovjek na čovjeka visokog intenziteta i s puno fizičkog kontakta na

granici prekršaja. To dovodi do većeg broja osobnih pogrešaka i naravno većeg broja

slobodnih bacanja. Niži postotak (iskoristivost) slobodnih bacanja kod muških košarkaških

ekipa proizlazi iz fizičkog kontakta igre na granici ‘’faula’’ te gubitka koncentracije u takvim

situacijama.

Varijabla blokade ima neznatnu korelaciju s diskriminacijskom funkcijom (-0,009) te nije

utvrđena statistički značajna razlika između muških (2,56) i ženskih (2,53) ekipa.

Blokade, kao statistički pokazatelj, u košarci su gotovo zanemarive vaznosti. Uglavnom

dolaze kao rezultat individualne reakcije igraća koja može biti znaćajna samo u ekstremno

izjednačenim utakmicama kada ta individualna reakcija rješava pitanje pobjede (u posljednjim

sekundama utakmice).

Veci broj pokušaja i veći postotak realizacije šuta za tri poena kod košarkaša u odnosu na

košarkašice uvjetovan je superiornošću u: fizičkom pogledu, tehničkoj obučenosti, selekciji

šuta (muške košarkaške ekipe gotovo da nemaju limita u selekciji šuta), taktitkom i naravno

voljnim momentom.

Zanimljiv pokazatelj izvedenih parametara situacijske učinkovitosti je varijabla XDLK.

Varijabla XDLK je pokazatelj ukupne uspješnosti, a uzima u obzir sve pozitivne i negativne

varijable (djelomično ponderirane) 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti.

Korelacija s diskriminacijskom funkcijom neznatna (-0,058). Prosjećna vrijednost ove

varijable je na strani košarkašica (54,09 : 52,33). Iz prethodnog teksta moglo se primijetiti

kako ženske ekipe imaju veći broj ''pozitivnih'' varijabli u kojima su bolje od muških ekipa pa

je logićno što su košarkašice bolje u varijabli XDLK. Isto tako, interpretacija tih varijabli

pokazala kako one zapravo proizlaze iz loše obrane, loše selekcije šuta, tehničke

nedorečenosti itd. Takve interpretacije igre u ženskoj košarci samo upućuju na zaključak kako

postoje značajne razlike između naćina na koji igraju košrakaši za razliku od košarkašica.

Inferiornost košarkašica u odnosu na košarkaše u antropometrijskim karakteristikama,

motoričkim i funkcionalne sposobnosti te brojnim drugim različitostima muškog i ženskog

organizma dovode do razlika u naćinu igranja košarkaške igre. Promjenom duljine i širine

terena, visine koša, veličine lopte itd. možda bi se košarka koju igraju žene više približila

košarci koju igraju košarkaši. Međutim, postavlja se pitanje da li je to cilj ženske košarke?


učinkovitosti između pobjedničkih i poraženih ekipa na

seniorskim košarkaškim Europskim prvenstvima 2003

godine

5.2.1. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske

učinkovitosti između pobjedničkih i poraženih muških ekipa na

seniorskom košarkaškom Europskom prvenstvu 2003 godine

5.2.1.1. Deskriptivni statistički parametri muških ekipa u 13 standardnih i

7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

5.2.1.1.1. Deskriptivni statistički parametri muških ekipa u 13 standardnih

parametrima situacijske učinkovitosti

U tabelama 16-17 prikazani su osnovni statistički parametri (aritmetička sredina, standardna

devijacija, minimalni i maksimalni rezultat) za muške ekipe u 13 standardnih parametara.


muških pobjedničkih ekipa u 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti

M POBJEDNICI XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL

MEAN 20,15 17,58 7,65 12,43 18,95 7,375 12,85 8,45 23,08 6,675 3,00 23,43 13,7

SD 4,65 5,48 2,55 3,54 4,87 3,79 4,22 3,08 4,87 2,90 1,87 4,11 4,57

MIN 9,00 8,00 2,00 3,00 9,00 1,00 6,00 3,00 13,00 2,00 0,00 14,00 7,00

MAX 31,00 34,00 13,00 21,00 29,00 16,00 23,00 16,00 33,00 15,00 8,00 34,00 25,00


muških poraženih ekipa u 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti

M PORAŽENI XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL

MEAN 18,13 20,73 6,65 14,65 15,7 6,975 10,48 9,475 20,68 5,525 2,125 25,05 14,48

SD 3,42 5,59 2,47 4,09 5,40 3,27 3,55 3,70 5,35 2,94 2,02 3,97 3,88

MIN 8,00 10,00 3,00 7,00 5,00 0,00 2,00 3,00 9,00 2,00 0,00 16,00 7,00

MAX 25,00 31,00 13,00 25,00 26,00 17,00 18,00 20,00 33,00 13,00 8,00 33,00 21,00

Pregledom osnovnih statističkih parametara (tabele 16 i 17) standardnih pokazatelja

situacijske učinkovitosti muških pobjedničkih i poraženih ekipa primjećuje se kako muške

pobjedničke ekipe imaju više:





5. asistencija (XA)


7. osvojenih lopti (XOL) I

8. blokada (XB)

Standardni pokazatelji situacijske učinkovitosti muških pobjedničkih i poraženih ekipa

također pokazuju kako muške poražene ekipe imaju više:




4. osobnih pogrešaka (XOP)

5. izgubljenih lopti (XIL)

5.2.1.1.2. Deskriptivni statistički parametri muških ekipa u 7 izvedenih parametara


Promatrajući osnovne statističke parametre (tabele 18 i 19) izvedenih pokazatelja situacijske

učinkovitosti muških košarkaških ekipa primjećuje se kako su pobjedničke ekipe bolje u svim

izvedenim parametrima. Drugim rijećima, pobjedničke ekipe imaju bolju i iskoristivost i

učinkovitost u šutevima za dva i tri poena te u slobodnim bacanjima kao i veću ukupnu

situacijsku efikasnost.


muških pobjedničkih ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

M POBJEDNICI XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK

MEAN 0,54 0,38 0,73 22,35 9,30 13,93 63,94

SD 0,10 0,10 0,11 8,17 4,73 4,53 16,91

MIN 0,21 0,13 0,48 3,77 0,80 5,06 31,00

MAX 0,72 0,56 0,96 44,70 18,15 23,31 101


muških poraženih ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

M PORAŽENI XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK

MEAN 0,47 0,31 0,69 17,38 6,68 11,09 40,73

SD 0,08 0,08 0,11 4,96 4,02 4,67 15,79

MIN 0,23 0,13 0,50 3,66 1,13 3,13 -2,00

MAX 0,63 0,52 1,00 27,78 20,28 25,04 76,00

5.2.1.2. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih

muških ekipa u 13 standardnih i 7 izvedenih parametara


5.2.1.2.1. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih muških

ekipa u 13 standardnih parametra situacijske učinkovitosti


funkcija značajno razlikuju muške pobjedničke od poraženih ekipa u 13 standardnih

parametara situacijske učinkovitosti na razini značajnosti 0,01. Kanonička korelacija iznosi

0,65 i nešto je manja od korelacije (0,76) dobivene u istraživanju Trninića i suradnika 1997.

Moguće je zakljućiti da 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti dobro razlikuju

muške pobjedničke od poraženih ekipa.


funkcije između pobjedničkih i poraženih muških košarkaških ekipa u 13 standardnih


Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (mstat03.sta)

Eigen- value

Canonicl R


0 0,752 0,655 0,571 40,091 13,000 0,000

5.2.1.2.2. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih muških

ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

Burttletov Hi-kvadrat test (tabela 21) pokazuje kako dobivena diskriminacijska funkcije

značajno razlikuju muške pobjedničke od poraženih ekipa u 7 izvedenih parametara

situacijske učinkovitosti na razini značajnosti 0,01. Kanonička korelacija iznosi 0,61.

Zaključuje se da i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti dobro razlikuju muške

pobjedničke od poraženih ekipa.


funkcije između pobjedničkih i poraženih muških košarkaških ekipa u 7 izvedenih parametara


Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (mstat03.sta)

Eigen- value

Canonicl R


0 0,595 0,611 0,627 34,767 7,000 0,000

5.2.1.3. Rezultati F – testa muških pobjedničkih i poraženih ekipa u 13


5.2.1.3.1. Rezultati F – testa muških pobjedničkih i poraženih ekipa u 13 standardnih


Rezultati F – testa (tabela 22), kojim je testirana značajnost razlika između pobjedničkih i

poraženih muških košarkaških ekipa po pojedinim varijablama standardnih parametara,

pokazuju kako varijable osvojene lopte (XOL), neuspješni šutevi za tri poena (XN3),

neuspješni šutevi za dva poena (XN2), izgubljene lopte (XIL) i uspješna slobodna bacanja

(XP1) statistički značajno doprinose diskriminacijskoj moći modela na razini značajnost

0,05. Lukšić (2001) je u sličnom istraživanju (analizirajući pokazatelje situacijske efikasnosti

u završnicama doigravanja FIBA lige u razdoblju od 1992 do 2000 godine) dobio da se muške

pobjedničke ekipe statistički značajno razlikuju (t-testom) od poraženih u uspješnim

slobodnim bacanjima, uspješnim šutevima za dva poena, neuspješnim šutevima za tri poena i

skokovima u obrani. Primječuje se kako se ova dva istraživanja poklapaju u varijablama

uspješna slobodna bacanja i neuspješni šutevi za tri poena.

Tabela 22: Discriminant Function Analysis Summary - sortirani rezultati F- testa za

testiranje značajnosti razlika po pojedinim standardnim varijablama situacijske učinkovitosti

košarkaša

Discriminant Function Analysis Summary (mstat03.sta) No. of vars in model: 13; Grouping: POB_POR (2 grps)


Wilks'

Lambda Partial

Lambda F-remove

(1,66) p-level

Toler.

1-Toler. (R-Sqr.)

XB 0,571 1,000 0,004 0,950 0,720 0,280

XP2 0,571 1,000 0,014 0,908 0,470 0,530

XOP 0,573 0,996 0,280 0,599 0,671 0,329

XSN 0,575 0,993 0,495 0,484 0,509 0,491

XA 0,581 0,982 1,179 0,281 0,622 0,378

XP3 0,581 0,982 1,188 0,280 0,577 0,423

XN1 0,585 0,976 1,604 0,210 0,700 0,300

XSO 0,588 0,971 2,002 0,162 0,806 0,194

XP1 0,607 0,941 4,168 0,045 0,767 0,233

XIL 0,618 0,923 5,472 0,022 0,508 0,492

XN2 0,622 0,917 5,962 0,017 0,423 0,577

XN3 0,622 0,917 5,977 0,017 0,505 0,495

XOL 0,629 0,907 6,771 0,011 0,585 0,415

5.2.1.3.2. Rezultati F – testa muških pobjedničkih i poraženih ekipa u 7 izvedenih


Rezultati F – testa (tabela 23) pokazuju kako samo varijabla XDLK statistički značajno

doprinosi ukupnom razlikovanju pobjedničkih i poraženih muških košarkaških ekipa u

izvedenim parametrima na razini značajnost 0,01.


značajnosti razlika po pojedinim izvedenim varijablama situacijske učinkovitosti muških

košarkaških ekipa

Discriminant Function Analysis Summary (mstat03.sta) No. of vars in model: 7; Grouping: POB_POR (2 grps)


Wilks' Lambda

Partial Lambda

F-remove -1,158

p-level

Toler.

1-Toler. (R-Sqr.)

XK1_IS 0,627 1,000 0,005 0,945 0,544 0,456

XK2_IS 0,627 1,000 0,009 0,925 0,225 0,775

XK2_UC 0,628 0,998 0,143 0,706 0,147 0,853

XK1_UC 0,633 0,991 0,647 0,424 0,480 0,520

XK3_UC 0,634 0,988 0,849 0,360 0,177 0,823

XK3_IS 0,643 0,975 1,867 0,176 0,250 0,750

XDLK 0,698 0,899 8,133 0,006 0,293 0,707


5.2.1.4. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških

pobjedničkih i poraženih ekipa u 13 standardnih i 7izvedenih


5.2.1.4.1. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških pobjedničkih i

poraženih ekipa u 13 standardnih parametrara situacijske učinkovitosti

Na negativnom polu diskriminacijske funkcije 13 standardnih parametara (tabela 24) nalaze

se pobjedničke, a na pozitivnom poražene muške košarkaške ekipe.


situacijske učinkovitosti muških košarkaških ekipa

Means of Canonical Variables (13 standardnih parametara –

košarkaši-pobjednici - izgubljeni)

Root 1

P -0,856

I 0,856

5.2.1.4.2. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških pobjedničkih i

poraženih ekipa u 7 izvedenih parametrara situacijske učinkovitosti

Na negativnom polu diskriminacijske funkcije 7 izvedenih parametara (tabela 25) nalaze se

muške pobjedničke, a na pozitivnom poražene ekipe.


situacijske učinkovitosti muških košarkaških ekipa

Means of Canonical Variables (7 izvedenih parametara –

košarkaši-pobjednici - izgubljeni)

Root 1

P -0,761

I 0,761

5.2.1.5. Koeficijenti korelacije 13 standardnih i 7 izvedenih parametara

situacijske učinkovitosti muških pobjedničkih i poraženih ekipa s

diskriminacijskom funkcijom

5.2.1.5.1. Koeficijenti korelacije 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti

muških pobjedničkih i poraženih ekipa s diskriminacijskom funkcijom

Pozitivni pol 13 standardnih parametara (tabela 26) najbolje definiraju neuspješni šutevi za tri

poena (0,340) i neuspješni šutevi za dva poena (0,332). Slijede osobne pogreške (0,235),

skokovi u napadu (0,176) i izgubljene lopte (0,107).

Negativni pol najbolje definiraju uspješna slobodna bacanja (-0,369) i asistencije (-0,356).

Slijede uspješni šutevi za dva poena (-0,290), skokovi u obrani (-0,274), blokade (-0,263),

uspješni šutevi za tri poena (-0,233), osvojene lopte (-0,230) i neuspješna slobodna bacanja (-

0,066).

Sličnu strukturu je dobio i Lukšić (2001). Jedina se razlika odnosi na izgubljene lopte

(pobjedničke ekipe imale su 11,25 a poražene 11,06 izgubljenih lopti po utakmici) i

neuspješna slobodna bacanja (pobjedničke ekipe imale su 18,69 a poražene 15,31 izgubljenih

lopti po utakmici). U navedenom istraživanju korelacije tih varijabli s diskriminacijskom

funkcijom su vrlo niske (slobodna bacanja-0,049 a izgubljene lopte –0,030) te se zaključuje

kako je struktura rezultata oba istraživanja vrlo slična.


muških pobjedničkih i poraženih košarkaških ekipa s diskriminacijskom funkcijom

Factor Structure Matrix (mstat03.sta) (13 standardnih parametara)


PO

RA

ŽE

N

E E

KIP

E

XN3 0,340

XN2 0,332

XOP 0,235

XSN 0,176

XIL 0,107

PO

BJE

DN

IČK

E

EK

IPE

XN1 -0,066

XOL -0,230

XP3 -0,233

XB -0,263

XSO -0,274

XP2 -0,290

XA -0,356

XP1 -0,369

5.2.1.5.2. Koeficijenti korelacije 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

muških pobjedničkih i poraženih ekipa s diskriminacijskom funkcijom

Tabela 27: Sortirane korelacije pojedinih izvedenih varijabli situacijske učinkovitosti muških

pobjedničkih i poraženih ekipa s diskriminacijskom funkcijom

Factor Structure Matrix (mstat03.sta) (7 izvedenih parametara)


Root 1

PO

BJE

DN

IČK

E

EK

IPE

XK1_IS -0,193

XK3_UC -0,392

XK1_UC -0,406

XK2_IS -0,463

XK2_UC -0,483

XK3_IS -0,486

XDLK -0,932

Iz table 27 može se primijetiti da su pobjedničke ekipe imale veću ukupnu situacijsku

učinkovitost kao i bolje rezultate u svim izvedenim parametrima. Najveće razlike između

muških pobjedničkih i poraženih ekipa upravo je u varijabli ukupna situacijska učinkovitost (-

0,932). Slijede koeficijent iskoristivosti šuta za tri poena (-0,486), koeficijent učinkovitosti

šuta za dva poena (-0,483), koeficijent iskoristivosti šuta za dva poena (-0,463), koeficijent

učinkovitosti slobodnih bacanja (-0,406), koeficijent učinkovitosti šuta za tri poena (-0,392) i

koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja (-0,193).

5.2.1.6. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 13 standardnih i 7

izvedenih parametara situacijske učinkovitosti između muških

pobjedničkih i poraženih ekipa

5.2.1.6.1. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 13 standardnih parametara

situacijske učinkovitosti između muških pobjedničkih i poraženih ekipa


13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti muških pobjedničkih i poraženih ekipa


(13 standardnih parametara košarkaša)

Root 1

XN2 0,675

XN3 0,619

XIL 0,593

XN1 0,281

XOP 0,121

XP2 0,032

XB -0,014

XSN -0,185

XA -0,256

XP3 -0,267

XSO -0,292

XP1 -0,425

XOL -0,609

Eigenval 0,752

Cum.Prop 1,000

Tabela 28 predstavlja pondere odnosno doprinos pojedinih standardnih varijabli u definiranju

diskriminacijske funkcije. Standardizirani koeficijenti ili paralelne projekcije su vrijednosti

kojima je ponderirana svaka varijabla prije nego je ušla u izgradnju linearne kombinacije

diskriminativne funkcije. Primjećuje se kako najveći doprinos definiranju diskriminacijske

funkcije, odnosno razlikovanju grupa, imaju varijable XN2 (0,675), XN3 (0,619), XOL (-

0,609), XIL (-0,593), i XP1 (-0,425).

5.2.1.6.2. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 7 izvedenih parametara

situacijske učinkovitosti između muških pobjedničkih i poraženih ekipa


7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti košarkaša


(7 izvedenih parametara košarkaša)

Root 1

XK3_UC 0,420

XK2_UC 0,190

XK1_IS 0,018

XK2_IS -0,039

XK1_UC -0,223

XK3_IS -0,521

XDLK -0,964

Eigenval 0,595

Cum.Prop 1,000

Tabela 29 predstavlja pondere odnosno doprinos pojedinih izvedenih varijabli u definiranju

diskriminacijske funkcije. Najveći doprinos razlikovanju pobjedničkih i poraženih muških

ekipa imaju varijable XDLK (-0,964), XK3-IS (-0,521) i XK2-UC (0,420).

5.2.1.7. Zaključna interpretacija razlika u standardnim i izvedenim

parametrima situacijske učinkovitosti između muških

pobjedničkih i poraženih ekipa na seniorskom košarkaškom

Europskom prvenstvu 2003 godine

Prema navedenim rezultatima najveći doprinos razlikovanju pobjedničkih od poraženih

muških košarkaških ekipa ima varijabla XP1 tj. uspješna slobodna bacanja (–0,369).

Objašnjavanje većeg broja pogođenih slobodnih bacanja kod pobjedničkih ekipa moglo bi se

započeti objašnjavanjem većeg broja osobnih pogrešaka poraženih ekipa. Korelacija varijable

osobne pogreške s diskriminacijskom funkciojom je 0,235. Poražene ekipe prosjećno po

utakmici naprave 25,05 a ekipe koje pobijede 23,43. Iako ta razlika nije statistički značajna

(tabela 22) ona doprinosi većem broju izvođenja slobodnih bacanja protivničkih ekipa.

Postotak izvođenja slobodnih bacanja relativno je izjednaćen (0,73:0,69) i kod pobjedničkih i

kod poraženih muških ekipa što dovodi do zaključka da je presudan proj pokušaja slobodnih

bacanja koje ekipe uspiju ostvariti iako ne postoje statistički značajne razlike ni u

iskoristivosti ni u učinkovitosti slobodnih bacanja. Također se može primijetiti da

pobjedničke ekipe imaju i veći broj promašenih slobodnih bacanja. Navedeno je logično pod

predpostavkom da što je veći broj izvedenih da će biti i veći broj promašenih slobodnih

bacanja. U košarci sve kreće od obrane. Ako je obrana losa i neorganizirana ona će dovoditi

do većeg broja osobnih pogrešaka. Međutim, ovdje treba napomenuti da ekipe koje su u

rezultatskom minusu vrlo često namjerno rade osobne pogreške (taktičke osobne pogreške) te

se na taj naćin pokušavaju vratiti rezultatski egal.

Značajan doprinos determiniranju diskriminacijske funkcije imaju varijable skokovi u obrani

(-0,274) i asistencije (-0,356). Veći broj skokova u obrani pobjedničkih ekipa dovodi do

otvaranja kontranapada i polukontre što dovodi do mogućnosti većeg broja asistencija i,

naravno, laganih poena. Općenito, dobar skok u obrani omogućava bržu igru, a osobito napad

na nepostavljenu obranu koji često zavrsava laganim poentiranjem nakon uspješne asistencije.

Ekipe koje imaju dobro organiziranu obranu prisiljavaju protivničke ekipe da šutiraju iz

nepovoljnih pozicija što dovodi do većeg broja neuspješnih šuteva za dva ili tri poena i time

sebi stvaraju priliku za veći broj skokova u obrani. Naravno, kreće se od pretpostavke da u

takvoj obrani postoji i dobra skakačka ravnoteža linija igraća u obrani. Unatoć toj činjenici

poražene ekipe imaju (zanemarivo) veći broj skokova u napadu (8,45:9,47). To se može

objasniti s nekoliko primjera: veći broj neuspjesnih šuteva za dva ili tri poena dovodi do

većeg broja pokušaja napadačkih skokova, ukoliko je utakmica rezultatski riješena voljni

momenat ekipe koja pobjeđuje opada a time opada i intenzitet igranja obrane što omogučava

poraženoj ekipi veću mogučnost skoka u napadu.

Znatne korelacije s diskriminacijskom funkcijom imaju varijable neuspješni šutevi za tri

(0,340) i dva poena (0,332). Veći broj neuspješnih pokušaja za tri poena poraženih ekipa

(14,65:12,43) možda bi se moglao objasniti kroz nekoliko primjera: loša selekcija šuta

(uglavnom uvjetovana kvalitetnom obranom), u trenutcima stizanja rezultata kombinacija

prethodna dva faktora može dovesti do većeg broja promašaja, fizička pripremljenost i

koncentracija. Razlozi većeg broja neuspješnih šuteva za dva poena poraženih ekipa slićni su

prethodno navedenim razlozima tj. razlozima neuspješnih šuteva za tri poena. Općenito,

najveci broj postignutih koševa na utakmici je iz pokušaja šuta za dva poena (i pobjedničke i

poražene ekipe iz šuta za dva poena prosjećno na utakmici daju oko 50% ukupnih koševa).

Gotovo duplo manji broj postignutih koševa je iz pokušaja upućivanja lopte na koš za tri

poena i slobodnih bacanja (tabela 1).

Osvojene (-0,230) i izgubljene (0,107) lopte kategorije su koje naročito dolaze do izražaja u

neizvjesnim završnicama. Ako je utakmica izmedju dva ravnopravna protivnika onda o jednoj

ili dvije osvojene ili izgubljene lopte može direktno ovisiti pobjeda odnosno poraz.

Pobjedničke ekipe imaju veći broj blokada (3:2,1). Blokade, kao statistički pokazatelj, u

košarci su gotovo zanemarive vaznosti. Uglavnom dolaze kao rezultat fizičke nadmoći i

individualne reakcije igraća. Iako je korelacija varijable blokade s diskriminacijskom

funkcijom -0,263 one su, uglavnom, znaćajne samo u ekstremno izjednačenim utakmicama

kada ta individualna reakcija rješava pitanje pobjede (u posljednjim sekundama utakmice).

Zanimljivo je kako poražene ekipe imaju veći broj skokova u napadu. Zakljućuje se kako su

skokovi u obrani mnogo značajniji pokazatelji situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri od

skokova u napadu. Do takvih se spoznaja došlo i u istraživanjuma Trninića i suradnika 1995 i

1997.

Prema položaju centroida grupa izvedenih parametara negativni pol (tabela 27) najbolje

definira varijabla XDLK (-0,932), slijede XK3-IS (-0,486), XK2-UC (-0,483), XK2-IS (-

0,463), XK1-UC (-0,406), XK3-UC (-0,392) i XK1-IS (-0,193).

Navedeni rezultati pokazuju kako su muške pobjedničke ekipe bolje u svim izvedenim

parametrima. Najveću korelaciju s diskriminacijskom funkcijom ima varijabla XDLK tj.

ukupna situacijska efikasnost (-0,932). Rezultati F-testa (tabela 23) pokazali su kako upravo

varijabla ukupne situacijske uspješnosti jedina statistički značajno razlikuje muške

pobjedničke od poraženih ekipa.

Pobjedničke ekipe imaju bolju i iskoristivost i učinkovitost u šutevima za dva i tri poena te u

slobodnim bacanjima. Također, učinkovitije su i u svim šuterskim parametrima bez obzira što

(pobjedničke ekipe) imaju veći broj neuspješnih slobodnih bacanja.

Zaključuje se kako je, od izvedenih parametara, za pobjedu najvažnije imati visoku

iskoristivost u šutu za tri poena te učinkovitost i iskoristivost u šutu za dva poena. Bitna je i

učinkovitost slobodnih bacanja kao i učinkovitost šuteva za tri poena. Kao najslabiji prediktor

uspješnosti u košarkaškoj igri pokazao se koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja

(korelacija s diskriminacijskom funkcijom je -0,193).

5.2.2. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima

situacijske učinkovitosti između pobjedničkih i poraženih

ženskih ekipa na seniorskom košarkaškom Europskom

prvenstvu 2003 godine

5.2.2.1. Deskriptivni statistički parametri ženskih ekipa u 13 standardnih

i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

5.2.2.1.1. Deskriptivni statistički parametri ženskih ekipa u 13 standardnih parametara


U tabelama 30-31 prikazani su osnovni statistički parametri (aritmetička sredina, standardna

devijacija, minimalni i maksimalni rezultat) za ženske košarkaške ekipe u standardnim

parametrima.


ženskih pobjedničkih ekipa u 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti

Ž POBJEDNICE XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL

MEAN 22,39 23,15 5,261 9,543 18,2 5,848 14,24 11,37 25,59 9,109 2,978 20,02 14,15

SD 5,07 5,35 2,60 3,61 5,97 3,44 3,94 4,30 4,93 3,29 1,93 3,74 3,87

MIN 13,00 10,00 1,00 2,00 7,00 0,00 8,00 4,00 15,00 4,00 0,00 11,00 7,00

MAX 32,00 36,00 11,00 19,00 34,00 14,00 26,00 24,00 36,00 18,00 7,00 29,00 26,00


ženskih poraženih ekipa u 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti

Ž PORAŽENE XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL

MEAN 17,85 25,5 4,957 11,5 14,17 5,826 10,85 10,63 21,17 7,457 2,087 22,17 16,39

SD 4,19 5,76 2,56 3,86 5,68 3,59 4,07 4,50 4,77 3,02 1,84 4,23 4,48

MIN 7,00 14,00 0,00 4,00 6,00 1,00 2,00 3,00 9,00 2,00 0,00 13,00 9,00

MAX 25,00 39,00 12,00 21,00 27,00 18,00 21,00 23,00 31,00 18,00 6,00 32,00 28,00

Promatrajući osnovne statističke parametre (tabele 30 i 31) standardnih pokazatelja situacijske

učinkovitosti ženskih košarkaških ekipa primjećuje se kako ženske pobjedničke ekipe, za

razliku od ženskih poraženih ekipa, imaju više:





5. asistencija (XA)



8. osvojenih lopti (XOL) i

9. blokada (XB)

Poražene ženske ekipe, za razliku od pobjedničkih ženskih ekipa, imaju veći broj:



3. osobnih pogrešaka (XOP) i

4. izgubljenih lopti (XIL).

5.2.2.1.2. Deskriptivni statistički parametri ženskih ekipa u 7 izvedenih pokazatelja


Promatrajući osnovne statističke parametre (tabele 32 i 33) 7 izvedenih pokazatelja situacijske

učinkovitosti ženskih košarkaških ekipa primjećuje se kako su ženske pobjedničke ekipe (baš

kao i muške pobjedničke ekipe) bolje u svim izvedenim parametrima. To znaći kako ženske

pobjedničke ekipe imaju bolju i iskoristivost i učinkovitost u šutevima za dva i tri poena te u

slobodnim bacanjima kao i veću ukupnu situacijsku efikasnost.


košarkašica pobjednica u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

Ž POBJEDNICE XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK

MEAN 0,49 0,35 0,76 22,45 5,98 14,08 70,76

SD 0,07 0,10 0,12 7,42 3,82 5,49 17,55

MIN 0,36 0,08 0,53 10,05 0,25 4,27 29,50

MAX 0,65 0,50 1,00 41,80 16,50 30,42 110,0


poraženih košarkašica u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti

Ž PORAŽENE XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK

MEAN 0,41 0,30 0,71 15,36 5,18 10,35 37,41

SD 0,09 0,13 0,12 6,09 4,43 5,10 16,24

MIN 0,22 0,00 0,50 3,38 0,00 3,27 2,50

MAX 0,59 0,60 0,95 26,04 21,60 23,52 66,50

5.2.2.2. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih

ženskih ekipa u 13 standardnih i 7 izvedenih parametra


5.2.2.2.1. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih ženskih

ekipa u 13 standardnih parametra situacijske učinkovitosti


funkcije značajno razlikuju ženske pobjedničke od poraženih ekipa na razini značajnosti 0,01.

Kanonička korelacija iznosi 0,78. Moguće je zakljućiti da 13 standardnih parametara

situacijske učinkovitosti dobro razlikuje ženske pobjedničke od poraženih ekipa.


funkcije između pobjedničkih i poraženih ženskih košarkaških ekipa u 13 standardnih


Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (zstat03.sta)

Eigen- value

Canonicl R


0 1,595 0,784 0,385 79,615 13,000 0,000

5.2.2.2.2. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih ženskih

ekipa u 7 izvedenih parametra situacijske učinkovitosti

Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa (tabela 35) pokazali su kako dobivena

diskriminacijska funkcije značajno razlikuje ženske pobjedničke od poraženih ekipa na razini

značajnosti 0,01. Kanonička korelacija iznosi 0,75. Zaključuje se da i 7 izvedenih parametara

situacijske učinkovitosti dobro razlikuje ženske pobjedničke od poraženih ekipa.


funkcije između pobjedničkih i poraženih ženskih košarkaških ekipaa u 7 izvedenih


Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (zstat03.sta)

Eigen- value

Canonicl R


0 1,260 0,747 0,442 70,531 7,000 0,000


5.2.2.3. Rezultati F – testa

5.2.2.3.1. Rezultati F – testa ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa u 13 standardnih

parametrara situacijske učinkovitosti

Rezultati F – testa (tabela 36), kojim je testirana značajnost razlika između pobjedničkih i

poraženih ženskih košarkaških ekipa po pojedinim varijablama standardnih parametara,

pokazuju kako varijable XDLK, XSO, XIL, XOL i XN3 statistički značajno doprinose

diskriminacijskoj moći modela na razini značajnost 0,01. Značajna je i varijabla XN2 ali na

razini značajnosti 0,05.


testiranje značajnosti razlika po pojedinim standardnim varijablama situacijske učinkovitosti

košarkašica

Discriminant Function Analysis Summary (zstat03.sta) No. of vars in model: 13; Grouping: POB_POR (2 grps)


Wilks'

Lambda

Partial

Lambda F-remove

(1,78)

p-level

Toler.

1-Toler. (R-Sqr.)

XOP 0,385 1,000 0,013 0,910 0,592 0,408

XB 0,386 0,999 0,102 0,750 0,727 0,273

XP2 0,387 0,995 0,400 0,529 0,321 0,679

XN1 0,388 0,994 0,504 0,480 0,796 0,204

XA 0,390 0,988 0,919 0,341 0,583 0,417

XP3 0,391 0,985 1,225 0,272 0,479 0,521

XP1 0,393 0,980 1,609 0,208 0,748 0,252

XSN 0,399 0,965 2,841 0,096 0,410 0,590

XN2 0,415 0,928 6,046 0,016 0,377 0,623

XN3 0,449 0,858 12,935 0,001 0,380 0,620

XOL 0,469 0,822 16,846 0,000 0,575 0,425

XIL 0,506 0,762 24,393 0,000 0,481 0,519

XSO 0,511 0,754 25,462 0,000 0,610 0,390

5.2.2.3.2. Rezultati F – testa ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa u 7 izvedenih

parametrara situacijske učinkovitosti

Rezultati F – testa (tabela 37) pokazuju kako samo varijable XDLK i XK3-UC statistički

značajno doprinose ukupnom razlikovanju pobjedničkih i poraženih ženskih košarkaških

ekipa u izvedenim parametrima na razini značajnost 0,01.


značajnosti razlika po pojedinim izvedenim varijablama situacijske učinkovitosti košarkašica

Discriminant Function Analysis Summary (zstat03.sta) No. of vars in model: 7; Grouping: POB_POR (2 grps)


Wilks' Lambda

Partial Lambda

F-remove -1,158

p-level

Toler.

1-Toler. (R-Sqr.)

XK2_IS 0,443 1,000 0,019 0,891 0,236 0,764

XK1_UC 0,443 0,998 0,163 0,688 0,501 0,499

XK1_IS 0,445 0,995 0,439 0,509 0,607 0,393

XK3_IS 0,463 0,956 3,876 0,052 0,304 0,696

XK2_UC 0,465 0,951 4,306 0,041 0,143 0,857

XK3_UC 0,480 0,922 7,067 0,009 0,227 0,773

XDLK 0,674 0,657 43,879 0,000 0,264 0,736

5.2.2.4. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji

5.2.2.4.1. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji ženskih pobjedničkih i

poraženih ekipa u 13 standardnih parametrara situacijske učinkovitosti

Na negativnom polu diskriminacijske funkcije 13 standardnih parametara (tabela 38) nalaze

se ženske poražene košarkaške ekipe, a na pozitivnom pobjedničke ekipe.


situacijske učinkovitosti košarkašica

Means of Canonical Variables (13 standardnih parametara –

košarkašice-pobjednice - izgubljene)

Root 1

P 1,249

I -1,249

5.2.2.4.2. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji ženskih pobjedničkih i

poraženih ekipa u 7 izvedenih parametrara situacijske učinkovitosti

Na negativnom polu diskriminacijske funkcije 7 izvedenih parametara (tabela 39) nalaze se

ženske pobjedničke ekipe, a na pozitivnom poražene ekipe.


situacijske učinkovitosti ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa

Means of Canonical Variables (7 izvedenih parametara – košarkašice-pobjednice -

izgubljene)

Root 1

P -1,110

I 1,110

5.2.2.5. Koeficijenti korelacije 13 standardnih i 7 izvedenih parametara

situacijske učinkovitosti s diskriminacijskom funkcijom

5.2.2.5.1. Koeficijenti korelacije 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti


Pozitivni pol 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti (tabela 40) najbolje

definiraju uspješni šutevi za dva poena (0,391), skokovi u obrani (0,364), te asistencije

(0,339). Slijede, uspješna slobodna bacanja (0,276), osvojene lopte (0,209), blokade (0,190),

skokovi u napadu (0,067), uspješni šutevi za tri poena (0,047) i i neuspješna slobodna bacanja

(0,002).

Negativni pol najbolje definiraju osobne pogreške (-0,216), izgubljene lopte (-0,214) te

neuspješni šutevi za tri (-0,210) i dva poena (-0,169).


ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa s diskriminacijskom funkcijom

Factor Structure Matrix (zstat03.sta) (13 standardnih parametara)


PO

BJE

DN

IČK

E E

KIP

E

XP2 0,391

XSO 0,364

XA 0,339

XP1 0,276

XOL 0,209

XB 0,190

XSN 0,067

XP3 0,047

XN1 0,002

PO

RA

Ž.

EK

IPE

XN2 -0,169

XN3 -0,210

XIL -0,214

XOP -0,216

5.2.2.5.2. Koeficijenti korelacije 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti s

diskriminacijskom funkcijom

Iz table 41 primijećuje se kako su ženske pobjedničke ekipe, baš kao i muške pobjedničke

ekipe, imale veću ukupnu situacijsku učinkovitost kao i bolje rezultate u svim izvedenim

šuterskim parametrima. Najveće razlike između ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa

upravo je u varijabli ukupna situacijska učinkovitost (-0,888), kao i kod muških ekipa. Slijede

koeficijent učinkovitosti šuta za dva poena (-0,470), koeficijent iskoristivosti šuta za dva

poena (-0,441), koeficijent učinkovitosti slobodnih bacanja (-0,317), koeficijent iskoristivosti

šuta za tri poena (-0,220), koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja (-0,184) i koeficijent

učinkovitosti šuta za tri poena (-0,087).

Iz navedenih podataka primijećuje se kako je kod košarkašica (od izvedenih šuterskih

parametara) za pobjedu najvažnije imati visok koeficijent učinkovitosti i iskoristivosti šuta za

dva poena.

Tabela 41: Sortirane korelacije pojedinih izvedenih varijabli situacijske učinkovitosti ženskih

pobjedničkih i poraženih ekipa s diskriminacijskom funkcijom

Factor Structure Matrix (zstat03.sta) (7 izvedenih parametara)


Root 1

PO

BJE

EN

IČK

E

EK

IPE

XK3_UC -0,087

XK1_IS -0,184

XK3_IS -0,220

XK1_UC -0,317

XK2_IS -0,441

XK2_UC -0,470

XDLK -0,888

5.2.2.6. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 13 standardnih i 7

izvedenih parametara situacijske učinkovitosti između ženskih

pobjedničkih i poraženih ekipa

5.2.2.6.1. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 13 standardnih parametara

situacijske učinkovitosti između ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa


13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa


(13 standardnih parametara košarkašica)

Root 1

XSO 0,810

XOL 0,709

XSN 0,374

XP3 0,229

XP1 0,210

XA 0,180

XB 0,054

XOP -0,021

XN1 -0,115

XP2 -0,161

XN2 -0,557

XN3 -0,781

XIL -0,897

Eigenval 1,595

Cum.Prop 1,000

Najveći doprinos definiranju diskriminacijske funkcije (tabela 42), odnosno razlikovanju

grupa, imaju izgubljene lopte (-0,897). Slijede skokovi u obrani (0,810), neuspješni šutevi za

tri poena (-0,781), osvojene lopte (0,709), neuspješni šutevi za dva poena (-0,557), skokovi u

napadu (0,374), uspješni šutevi za tri poena (0,229), uspješna slobodna bacanja (0,210),

asistencije (0,180), uspješni šutevi za dva poena (-0,161), neuspješna slobodna bacanja (-

0,115), blokade (0,054) te osobne pogreške (-0,021).

5.2.2.6.2. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 7 izvedenih parametara

situacijske učinkovitosti između ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa


7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti ženskih košarkaških ekipa


(7 izvedenih parametara košarkašica)

Root 1

XK3_UC 0,783

XK2_UC 0,783

XK1_IS 0,124

XK1_UC 0,083

XK2_IS -0,041

XK3_IS -0,510

XDLK -1,525

Eigenval 1,260

Cum.Prop 1,000

Iz tabele 43 primijećuje se kako se ženske pobjedničke i poražene ekipe najviše razlikuju u

varijabli ukupne situacijske učinkovitosti (-1,525). Slijede učinkovitost šuta za tri poena

(0,783), učinkovitost šuta za dva poena (0,783), iskoristivost šuta za tri poena (-0,510),

iskoristivost (0,124) i učinkovitost (0,083) slobodnih bacanja te iskoristivost šuta za dva

poena (-0,041).

5.2.2.7. Zaključna interpretacija razlika u standardnim i izvedenim

parametrima situacijske učinkovitosti između ženskih

pobjedničkih i poraženih ekipa na seniorskom košarkaškom

Europskom prvenstvu 2003 godine

Najveću korelaciju s diskriminacijskom funkcijom ima varijabla XP2 tj. broj uspješnih šuteva

za dva poena (0,391). Da bi se objasnilo zašto pobjedničke ekipe imaju veći broj uspješnih

šuteva za dva poena mora se poći od predpostavke da u košarkaškoj igri sve počinje od

obrane. Ekipe koje imaju dobro organiziranu obranu prisiljavaju protivničke ekipe da šutiraju

iz nepovoljnih pozicija što dovodi do većeg broja neuspješnih šuteva za dva ili tri poena

poraženih ekipa i time sebi stvaraju priliku za veći broj skokova u obrani. Iz tabele 36 može

se primijetiti kako je razlika (25,59:21,17) u skokovima u obrani statistički značajna.

Pobjedničke ekipe si nakon skoka obrani omogučavaju otvaranje većeg broja kontranapada a

samim time i postizanja ''lakih'' koševa tj. polaganja ili zicera. Veći broj ''kontri'' i ''polukontri''

omogućava ostvarivanje i većeg broja asistencija (14,24:10,85) u odnosu na poražene ekipe.

Loša i neorganizirana obrana poraženih ekipa prisiljava ih na veći broj osobnih pogrešaka

(20,02:22,17). Samim time omogučavaju protivničkim (pobjedničkim) ekipama da nakon

''bonusa'' izvode slobodna bacanja. Logično što pobjedničke ekipe imaju i veći broj uspješnih

slobodnih bacanja (18,2:14,17).

Kvalitetna i čvrsta obrana na granici ''faula'' pobjedničkih ekipa prisiljava protivničke

(poražene) ekipe na veći broj neuspješnih šuteva za dva (23,15:25,5) i tri (9,54:11,5) poena

kao i na veći broj izgubljenih lopti (16,39:14,15). Veći broj izgubljenih lopti omogučava

praženih ekipa omogučava pobjedničkim ekipama veći broj osvojenih lopti.

Vrlo mali doprinos razlikovanju pobjedničkih od poraženih ženskih košarkaških ekipa imaju

skokovi u napadu (0,067) te se opet, kao i kod muških ekipa, može zaključiti da su skokovi u

obrani znatno bolji prediktor pobjede u košarkaškoj igri za razliku od skokova u napadu.

Uspoređujući odnos između muških i ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa dolazi se do

zaključka da pobjeda (i kod muških i kod ženskih ekipa) ovisi o istim parametrima situacijske

učinkovitosti što je i logično s obzirom na prirodu košarkaše igre. I muške i ženske

pobjedničke ekipe okarakterizirane su ''pozitivnim'', a poražene ''negativnim'' varijablama.

Izuzetak su skokovi u napadu. Muške poražene ekipe imaju zanemarivo veći broj skokovi u

napadu u odnosu na pobjedničke ekipe.

Graf 1 gorno prikazuje postotke datih koševa iz slobodnih bacanja, pokušaja za dva i tri

poena. Primjećuje se kako se najveći broj koševa (i kod muških i kod ženskih ekipa) postigne

iz šuta za dva poena. Kod ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa nema velikih razlika između

postotaka koševa datih s različitih šuterskih pozicija. Postotci koševa datih s različitih

šuterskih pozicija pobjedničkih i poraženih muških ekipa znatno se razlikuju. Može se

primijetiti da kod muških košarkaških ekipa pobjeđuju one ekipe koje postignu više koševa s

linije slobodnih bacanja. Primjećuje se kako i muške i ženske poražene ekipe imaju veći

postotak datih koševa iz šuta za tri poena. Zaključuje se kako su slobodna bacanja, za razliku

od ''trica'', značajniji prediktor pobjede (i u kod muških i kod ženskih ekipa).

Promatrajući postotke datih koševa s različitih šuterskih pozicija između muških i ženskih

košarkaških ekipa (košarkaši i košarkašice) može se primijetiti da su najveće razlike u

postotcima datih koševa iz šuta za dva i tri poena. Muške ekipe okarakterizirane većim

postotcima datih koševa iz šuta za tri poena, a ženske košarkaške ekipe većim postotcima

datih koševa iz šuta za dva poena.

Graf 1. Postotci datih koševa iz slobodnih bacanja te šuta za dva i tri poena kod muških i

ženskih košarkaških ekipa, muških pobjedničkih i poraženih te ženskih pobjedničkih i

poraženih ekipa.

Postotci datih koševa iz slobodnih bacanja, šuta za dva i tri

poena

0

10

20

30

40

50

60

%

1

2

3

1 22 23 30 22 23 22

2 50 56 50 50 57 55

3 27 21 20 28 20 23

košarkaši košarkašice M pobjednici M poraženi Ž pobjednice Ž poražene

6. ZAKLJUČAK

Cilj ovog rada bio je utvrditi da li 13 standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske

učinkovitosti u košarkaškoj igri razlikuje muške od ženskih ekipa, muške pobjedničke od

muških poraženih kao i ženske pobjedničke od ženskih poraženih ekipa. Razlike između

navedenih skupina analizirane su kanoničkom diskriminacijskom analizom. Dobivene

kanoničke diskriminacijske funkcije značajno razlikuju muške od ženskih ekipa, muške

pobjedničke od muških poraženih kao i ženske pobjedničke od ženskih poraženih ekipa. Kod

svih grupa dobivene su relativno visoke kanoničke korelacije:

1. Između muških i ženskih ekipa u standardnim parametrima kanonička korelacija

iznosi 0,65, a u izvedenim parametrima 0,56

2. Između muških pobjedničkih i poraženih ekipa u standardnim parametrima kanonička

korelacija iznosi 0,65, a u izvedenim parametrima 0,61

3. Između ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa u standardnim parametrima kanonička

korelacija iznosi 0,78, a u izvedenim parametrima 0,74.

Analiza razlika između muških i ženskih ekipa

Prihvaća se postavljena 1 H1 hipoteza koja kaže da postoje statistički značajne

razlike između muških i ženskih ekipa seniorskih nacionalnih selekcija koje su igrale

na Europskim prvenstvima 2003. godine. u prostoru standardnih i izvedenih

parametara situacijske učinkovitosti.

U okviru standardnih parametara situacijske učinkovitosti, ženske ekipe, u odnosu

na muške, imaju statistički značajno veći broj neuspješnih šuteva za tri poena. U

okviru istih, ženske ekipe, za razliku od muških imaju statistički značajno veći broj

asistencija, uspješnih šuteva za dva i tri poena

U okviru izvedenih parametara situacijske učinkovitosti, ženske ekipe, u odnosu na

muške, imaju statistički značajno veći koeficijent ukupne situacijske učinkovitosti.

Muške košarkaške ekipe, za razliku od ženskih ekipa, imaju statistički značajno veći

koeficijent iskoristivosti šuta za dva poena, koeficijent učinkovitosti šuta za tri poena

te koeficijent učinkovitosti slobodnih bacanja.

Analiza razlika između muških kao i ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa

Prihvaća se postavljena 2 H1 hipoteza koja kaže da postoje statistički značajne

razlike između pobjedničkih i poraženih muških, kao i pobjedničkih i poraženih

ženskih, ekipa seniorskih nacionalnih selekcija koje su igrale na Europskim

prvenstvima 2003. godine u prostoru standardnih i izvedenih parametara

situacijske učinkovitosti.

U okviru standardnih parametara situacijske učinkovitosti, muške pobjedničke

ekipe, u odnosu na muške poražene, imaju statistički značajno veći broj uspješnih

slobodnih bacanja i osvojenih lopti. U okviru istih, muške poražene ekipe, za

razliku od muških pobjedničkih imaju statistički značajno veći broj izgubljenih

lopti te neuspješnih šuteva za dva i tri poena.

Od izvedenih parametara situacijske učinkovitosti, muške pobjedničke, za razliku

od muških poraženih ekipa, imaju statistički značajno veći samo koeficijent

ukupne situacijske učinkovitosti.

U okviru standardnih parametara situacijske učinkovitosti, ženske pobjedničke

ekipe, u odnosu na ženske poražene, imaju statistički značajno veći broj skokova u

obrani i osvojenih lopti. U okviru istih, ženske poražene ekipe, za razliku od

ženskih pobjedničkih, imaju statistički značajno veći broj izgubljenih lopti te

neuspješnih šuteva za dva i tri poena.

U sklopu izvedenih parametara situacijske učinkovitosti, ženske pobjedničke, za

razliku od ženskih poraženih ekipa, imaju statistički značajno veći koeficijent

učinkovitosti šuta za tri poena te koeficijent ukupne situacijske učinkovitosti.

Na temelju navedenih rezultata istraživanja može se zaključiti kako ženske košarkaške ekipe,

za razliku od muških ekipa, a u okviru izvedenih parametara situacijske učinkovitosti, imaju

veće numeričke vrijednosti u 5 od ukupno 8 ''pozitivnih'' varijabli uz veće numeričke

vrijednosti u samo 2 od ukupno 5 ''negativnih'' varijabli . Međutim, analizom uzroka takvih

omjera došlo se dozaključka da košarkašice, za razliku od košarkaša, imaju:

lošiju selekciju šuta (veći broj neuspješnih šuteva za dva poena)

slabije organiziran povratak u obranu

slabije postavljanje u prostoru u obrani (veći broj skokova u napadu)

lošije blokiranje i zagrađivanje šutera

slabiju koncentraciju (veći broj osvojenih i izgubljenih lopti)

lošije procjene situacija

nedostatke u napadačkoj ravnoteži

lošiju individualnu tehniku,

a sve pod pretpostavkom inferiornijih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti košarkašica.

Usporedbom muških i ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa došlo se do zaključka da i

muške i ženske ekipe pobjeđuju zahvaljujući većem broju skokova u obrani, većem broju

asistencija te boljoj iskoristivosti i učinkovitosti u svim šuteskim parametrima. Iz grafa 1

(starana xx) primječuje se kako i košarkaši (50%) i košarkašice (56%) najveći postotak

koševa pogađaju iz šuta za dva poena. Uzevši u obzir postotke postignutih koševa (od

ukupnog broja poena) s različitih šuterskih pozicija (slobodna bacanja, šut za dva i tri poena)

vidi se kako je, zapravo, glavna razlika između košarkaša i košarkašica upravo u šutu za dva i

tri poena. U odnosu na ukupan broj postignutih koševa košarkašice, za razliku od košarkaša)

pogađaju 6% više koševa iz šuta za dva poena. Košarkaši tih 6% nadoknađuju šutom za tri

poena.

Generalizacija rezultata ovog istraživanja ograničena je s nekoliko problema.:

Problem mjerenja – mjerenje treba obavljati u jednakim uvjetima. Međutim, svaka je

utakmica jedinstvena i svijet je za sebe (Lukšić, 2001.). Iz tog razloga nije moguće

ponoviti jednake uvjete mjerenja.

Ovo istraživanje odnosi se samo na komparativnu analizu muških i ženskih seniorskih

nacionalnih selekcija koje su sudjelovale na Europskim prvenstvima 2003 godine.

Temeljitu analizu košarkaške igre, a naročito analizu razlika između muških i

ženskih ekipa, gotovo je nemoguće provesti samo na temelju ''službene statistike''

(Trninić, 1996).

Zaključno, na temelju rezultata ovog istraživanja može se pretpostaviti o vjerojatnostima

pravaca u kojima idu razlike između muške i ženske vrhunske seniorske košarke.

7. LITERATURA:

1. Alter, M. J. (1996). Science of flexibility. 2 nd edition, Champaign, Human Kinetics.

2. Ackland T. R., Ab. B. Schreiner, D. A. Kerr (1997) Absolute Size and Proportionality

Characteristics of World Championship Female Basketball Player. Journal of Sport

Science, 15, 485-490

3. Bale P., Ph.D (1991). Anthropometric, Body Composition And Performance Variables

Of Young Elite Female Basketball Players. The Journal of Sports Medicine and

Physical Fitness, 31:173-7

4. Colliander. E.B.. i sur. (1989). Bilateral excentric and concentric torque of quadriceps

and hamstrings in females and males. European Joumal ot'Applied Physiology 59:227-

232.

5. Dežman B. (1996). Dijagnosticiranje morfološkoga, motoričkoga i igračkoga statusa

mladih košarkaša. Kineziologija, 28 (2):37-41.

6. Dežman, B i Leskošek, B. (1993.) Ekspertni sistem ocenjevanja nadjarenosti otrok za

igranje košarke. U: Zbornik referatov na drugemu mednarodnem simpoziju ''Šport

maldih'', Ljubljana-Bled, pp. 40-46.

7. Dežman, B. (1992.). Prikaz izdelave modela ekspertnog sistema uspešnosti igralca in

moštva za moštvene sportske igre-košarka. U: Jošt, Dežman, Pustovh (ur.).

''Vrednotenje modela uspešnosti v posameznih športnih panogah na podlagi

ekspertnega modeliranja'', 144-184. Ljubljana: Fakulteta za šport.

8. Dežman, B. Trninić S., Dizdar, D. (2001) Ekspert model of Discion-Making system

for efficient Orientation of Basketball Players to Positions and Roles in Game-

Empirical Verification. Collegium antropolgicum 24 (1) 141-152.

9. Dizdar D., Trninić S., Matković B. (1995). Strukturna analiza pozicija igraća u

košarkaškoj igri na temelju nekih antropoloških karakteristika. Hrvatski

športskomedicinski vjesnik, 10(3):108-116.

10. Dizdar, D. (2002.). Vrednovanje skupa metoda za procjenu stvarne kvalitete

košarkaša. Disertacija, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

11. Drinkwater, B.L., (1984). Women and exercise: Physiological aspects. In: Exercise

and sport science reviews.

12. Elbel, E. R. i. Allen, F. (1941.). Evaluating team and individual performance in

basketball. Research Quaterly, 12 (3): 538-557.

13. Erčulj. F. (1996.). Ovrednotenje modela ekspertoga sistema potencialne in tekmovne

uspešnosti mladih košarkaric. (Magistarski rad), Ljubljana: Fakulteta za šport.

14. Erčulj. F. (1997.). Usporedba različitih kriterija učinkovitosti u košarci. Kineziologija,

29 (1):42-48.

15. Gabrijelić, M. (1977): Manifestne i latentne dimenzije vrhunskih sportaša nekih

momčadskih sportskih igara u motoričkom, kognitivnom i konativnom prostoru.

Disertacija. Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb.

16. Gabrijelić, M. (1981). Utjecaj tjelesne aktivnosti na psihosomatski status. Zagreb:

Institut za kineziologiju Fakulteta za fizičku kulturu.

17. Hoffman, J. R., Tenenbaum. C. M., Kraemer W. J. (1996). Relationship Between

Athletic Performance Tests and Playing Time in College Basketball Players. Journal

of Strength & Conditioning Research, 10 (2), 67-71.

18. Heimer, S., Medved, R., Matković, B. (1990) Funkcionalne karakteristike košarkaša.

Košarkaški medicinski vjesnik, 5 (2-3)47-51.

19. Hoffman, J. R., Epstein, S., Einbinder, M., Weinstein, Y. (1999.). The Influence of

Aerobic capacity on anaerobic performance and recovery indices in basketball players.

Journal of Strength and Conditioning Research, 13 (4), 407-411.

20. Lukšić, E. (2001.) Razlike između pobjedničkih i poraženih ekipa unutar fiba, nba i

ncaa sustava natjecanja. Magistarski rad, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

21. Pleslić, D. (1994). Utjecaj nekih košarkaških elemenata na konačan ishod utakmice.

Diplomski rad, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

22. Matković, Br., Heimer, S., Matković, Bo. (1990.) Fiziološko-funkcionalni pokazatelji

košarkašica. Košarkaški medicinski vjesnik, 5 (2-3) 51-53.

23. Matković, Bo., Matković, Br., Ivanek, M. (1994.) Morphological Characteristics of

Female Basketball Players. Biology of sport (Warsaw), 11 (3) 181-186.

24. Milanović, D., Jukić, I., Dizdar, D. (1996.). Dijagnostika funkcionalnih i motoričkih

sposobnosti kao kriterij za selekciju košarkaša. Kineziologija, 28 (2) 42-45.

25. Milanović, D., Jukić, I., Bračić, M. (1999). Utjecaj varijabli ubacivanja lopte u koš na

rezultate košarkaških utakmica prvenstva Europe u Barceloni 1997. godine.

Kineziologija za 21. stoljeće, zbornik radova Dubrovnik, 286-288.

26. Mamontz, J. M, McKinney, J. T., Quinn, S. M., Bainbridge, C. N., Eisman, P. A.

(1999). Comparasion of Physical and Physiological Variables for Female College

Basketball Players. Journal of Strength and Conditioning Research, 13 (3) 264-270.

27. Reizebos M. L., Paterson D. H., Hall C. R., Yuhasz M. S. (1983.). Relationship of

Selected Variables to Performance in Women Basketball. Can J Appl Sport Sci, 8 (1),

34-40.

28. Saltin B., Astrand, P.O.(1967.). Maximal oxygen uptake in athletes. Journal of applied

physiology 23, 353-258.

29. Smith H.K., Thomas SG (1991.). Physiological Characteristics of Elite Female

Basketball Player. Journal of Sport Science. 16(4):289-295.

30. Swalgin (1994.). The basketball evaluating system . A scientific approach to player

evaluation. U: J. Krausse (ur.) Coaching basketball, str. 40-43. Indianapolis: Master

press.

31. Swalgin (1998.). Sustav ocjenjivanja u košarci. Kineziologija, 30 (1) 30-36.

32. Tarnopolsky, M.A., (2000.). Gender differences in metabolism: Nutirition and

supplements. Preolimpic Congress of Sports Medicine and Physical Education,

Congress on Sport science. 7-13. Sept.Brisbane, Australia.7

33. Trninić S., Milanović D., Blašković M., Birkić Ž., Dizdar D. (1995.). Utjecaj skokova

u obrani i napadu na konačan rezultat košarkaške utakmice. Kineziologija, 27(2):44-

49.

34. Trninić S., Viskić-Štalec N., Štalec J., D. Dizdar, Ž. Birkić (1995.) Latentna struktura

standardnih pokazatelja situacijske efikasnosti u košarkaškoj igri. Kineziologija

(1):27-37.

35. Trninić, S. (1995.). Strukturalna analiza znanja u košarkaškoj igri. Disertacija,

Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

36. Trninić S., Milanović D., Dizdar D. (1997.) Worin unterscheiden sich Sieger von

Verlieren im Basketball. Leistungs Sport, 2:29-38.

37. Trninić, S., Perica i Dizdar, D. (1999). Set of criteria for the actual Quality evaluation

of the elite basketball players. Collegium antropolgicum 23 (2) 707-721.

38. Trninić, S., Dizdar, D. (2000). Ponderirani sustav kriterija za procjenu stvarne

kvalitete košarkaša po pozicijama u košarkaškoj igri. Collegium antropologicum,

24(1):217-234.

39. Trninić, S., Dizdar, D., Jaklinović,-Fressl, Ž. (1999). Analiza razlika između bekova,

krila i centara na temelju nekih antropometrijskih obilježja i pokazatelja situacijske

uspješnosti u košarkaškoj igri. Kineziologija, 31 (1) 28-34.

40. Vaccaro P., D.M. Clarke, J.P. Wrenn (1979). Physiological Profiles of Elite Female

Basketball Player. The Journal of Sports Medicine, 19, 45-54.

41. Wilmore. J., Costill, D. (1997). Physiology of sport and exercise. Champaign, IL:

Human Kinetics.

razlike izmeĐu muŠke i Ženske vrhunske koŠarke u … · 2018. 11. 5. · razlike u standardnim...

Documents