razvoj proizvoda  je faza životnog ciklusa

Click here to load reader

Post on 18-Jun-2015

1.879 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

RAZVOJ PROIZVODA je faza ivotnog ciklusa u kojoj se definira oblik, struktura, funkcija i ponaanje proizvoda. RAZVOJNI CIKLUS PROIZVODA razdoblje izmeu donoenja formalne odluke o poetku razvoja i formalne odluke o zavretku razvoja. Nakon zavretka prvog razvojnog ciklusa pokree se novi. To je usavravanje ili modificiranje tipa proizvoda. RAZVOJ PROIZVODA je podruje unutar proizvodnje, a obuhvaa planiranje i upravljanje razvojem, izvrne i obraunske procese i osiguranje kvalitete. Vane su cjeline projektiranja i upravljanje projektima. Tehniki i tehnoloki razvoj proizvoda najee se naziva projektiranjem. Projektiranje najveeg broja industrijskih proizvoda moe se podijeliti u 4 faze: 1. koncipiranje (potrebna fleksibilnost), 2. konstruiranje (oblik, dimenzije, struktura, analiziranje i optimiziranje istrauju se statike i dinamike osobine proizvoda), 3. analiziranje i optimiziranje konstrukcije, 4. detaljiziranje (izrauju se detalji i projektna dokumentacija). U pojedinim inenjerskim disciplinama, faze projektiranja dijele se na: faza idejnog projekta, fazu glavnog projekta, fazu izvedbenog projekta. Kompjuterska podrka je CAD (eng. Computer Aided Design). Projektiranje proizvoda obuhvaa projektiranje funkcije proizvoda, strukture proizvoda i pojedinih njegovih dijelova. CAD kompjuterska grafika u izradi nacrta. Aktivnosti CAD-a su: izraivanje skica i tehnikih crtea, izraivanje vizualnih modela, izraivanje ravninskih i prostornih geometrijskih modela namijenjenih tehnikim proraunima, izvoenje statikih i dinamikih prorauna i optimiranje konstrukcije, definiranje strukture proizvoda i dijelova, izraivanje varijanti i detaljiziranje, izraivanje dokumentacije, standardiziranje, izraivanje ekonomskih i drugih kalkulacija. Baze podataka i znanja o objektima projektiranja esto se nazivaju modeli ili inenjerske baze. Osnovne vrste modela koje se izrauju projektiranjem sa CADom su: geometrijski sadre informacije i znanja o geometriji projektiranih objekata, strukturni sadre informacije o strukturi elemenata i veza objekata,, funkcionalni modeli i modeli ponaanja sadre kvalitativne informacije, proraunski sadre podatke namjenjene numerikim proraunima, optimizaciji i sl. pretvorbeni modeli slue za pretvorbu strukture, formata, kodnog oblika i sl.

Opa struktura CAD a (moduli koji slue kompjuterskoj podrci sljedeih procesa):

ulazno/izlazna obrada i komuniciranje dio su programskih suelja ovjeka i stroja. O njima ovisi mogunost vizualiziranja objekata projektiranja. Oni slue komuniciranju projektanta i raunala, a imaju 2 osnovne funkcije: interpretiranje ulaznih komandi i prikazivanje (vizualiziranje) podataka i znanja. geometrijsko modeliranje povezuju module za ulazno/izlaznu obradu te sustave upravljanja inenjerskim bazama koje sadre podatke i znanja o objektima projektiranja. tehniko crtanje i dokumentiranje kompjutorski se podrava, a u velikoj mjeri i automatizira, izraivanje projektne dokumentacije. pretvorba u standardne pretvorbe esto se zovu pretprocesorima, odnosno postprocesorima. To su baze podataka o geometriji koje na temelju standardnog formata i strukture, omoguavaju povezivanje razliitih sustava CAD te sustava CAD sa sustavima CAP i sustavima planiranja i upravljanja proizvodnjom. statiko analiziranje objekta omoguavaju izraunavanje mase, volumena, momenata inercije, zatim analiziranje optereenja pojedinih elemenata pod djelovanjem statikih sila i ostale statike analize. dinamiko analiziranje analiziranje objekata omoguavaju odreivanje ponaanja objekata u dinamici sloenog gibanja tijela, pod dinamikim optereenjima i u promjenjivoj okolini. kinematiko analiziranje omoguava analiziranje kinematikog ponaanja objekata pod pretpostavkom da su objekti i njihovi dijelovi vrsta tijela. analiziranje podataka dobivenih testiranjem objekata ili njihovih modela za statistike analize izlaznih rezultata prorauna ili mjerenja, za analize vremenskih serija, analize spektra signala itd.

Geometrijsko modeliranje Projektant zadaje komande i unosi podatke i formira se geometrijski model objekta projektiranja. Mogue je: 2D (dvodimenzionalni) - osnovni objekti su: toka, duina, elipsa, krunica, paralelogram i trokut. 2,5D, 3D. Osnovni elementi linearnog modeliranja su rubne linije koje ograniavaju plohe modeliranja. Toke spajanja dvije ili vie linija zovu se TJEMENA. Spajanjem tjemena plohe i kopije konstruiraju se prostorni objekti to je temelj 2D modela. Ploni modeli sadre osnovne konstrukcijske primitive modela rubnih linija. Konstrukcijski primitivi plonih modela su ravna ploha, plat valjka, plat stoca, plat kugle i torus. Izvedeni konstrukcijski primitivi plonih modela su: rotacijska, translacijska ploha, ploha koja nastaje translacijom ravne ili zakrivljene linije. Rezultat modeliranja 3D objekta su volumenski modeli. Ako se prostorni objekt opisuje plohama koje ograniavaju objekt govorimo o modelima graninih ploha. Druga vrsta modela su puni volumenski modeli. Modeliranje trodeimenzionalnih objekata temelji se na 2 metode: 1. analitikoj metodi misaonog ralanjivanja objekta projektiranja na jednostavnije dijelove i izrade modela objekta to se sastoji od standardnih prostornih elemenata, 2. metodi aproksimacije oblika objekta, interpoliranjem segmenata ploha i prostornih objekata. Kod CAD se poveanjem produktivnosti i kvalitete postie makro tehnikom i tehnikom varijanti. MAKRO tehnika je racionalizacija rada koritenjem makro komandi i makro simbola. Slijed komandi se moe povezati u jednu makro komandu. Makro simbol je ureen skup geometrijskih elemenata. Lokalni makro simboli uitavaju se iz biblioteke simbola u neki nacrt. Globalni makro simboli se uitavaju iz biblioteke na prvotno odreenom mjestu.2

Definiranje strukture proizvoda i dijelova Osnovni oblik prikazivanja strukture proizvoda i dijelova su sastavnice (komandne liste ili liste dijelova). Prikazuju raslanjenje proizvoda, sklopa na sastavne dijelove. Oni su najvaniji rezultat procesa razvoja proizvoda. Imaju 2 dijela: 1. Zaglavlje ima osnovne podatke o sklopu na koji se sastavnica odnosi i osnovne podatke potrebne za dokumentaciju. 2. Opis strukture ima dijelove od kojih se sklop sastoji, koliinu ugraenih dijelova i slino. Ralanjivanje sklopova na dijelove moe biti: strukturno ralanjivanje sklopa na dijelove koji su meusobno vezani fiziki, redoslijedom izrade i montae ili nekakvom drugom vezom to nije izrazito funkcionalna. Najee se koriste u terminiranju, izdavanju materijala, planiranju tehnolokog procesa i prodaji. funkcionalno definiraju se dijelovi sklopa to su meusobno funkcionalno povezani. Koriste se u odravanju proizvoda. Sastavnice su analitiki prikazi tj. daju odgovor od kojih se dijeliova sastoji neki sklop i koliko je dijelova vrste ugraeno. VRSTE SASTAVNICA S OBZIROM NA KRITERIJE RALANJIVANJA:

Koliinske sastavnice prikazuju koliinu pojedinih sastavnih dijelova proizvoda. Ne prikazuju grupiranje dijelova ni ostale odnose pojedinih dijelova. Prikazuju se sklopovi i njihovi dijelovi. Strukturne sastavnice prikazuju grau sklopa od podsklopova i dijelova. Jedan dio se u njoj moe javiti vie puta i na raznim razinama - sastavnice vie razine. Sadre sve dijelove vie razina. Modularne sastavnice sastavnice jedne razine jer prikazuju samo one sklopove ili dijelove nie razine sloenosti od kojih se neposredno sastoji neki sklop vie razine sloenosti. Prednosti: fromiranje varijanti proizvoda, lake odravanje, standardiziranje i usavravanje proizvoda. Varijantne sastavnice kada postoji mnogo varijanti proizvoda, varijante su proizvodi to pripadaju istom tipu, ali se razlikuju u ogranienom broju detalja. Postoje sljedee vrste: o sastavnica tipa odnosi se na jedan tip proizvoda ili sklopa i prikazuje uniju svih dijelova varijanti. o plus-minus sastavnica sastoji se od tri sastavnice. Osnovna je sastavnica osnovne varijante tipa proizvoda ili sastavnica reprezentanta. U plus-minus sastavnici su pod istim brojevima navedeni dijelovi koji su izbaeni iz varijante i oni koji su ubaeni na njihovo mjesto. U konanoj sastavnici varijante navedena je sastavnica osnovne varijante kao prva pozicija i plus-minus sastavnica kao druga. o kompleksna sastavnica svi dijelovi koji se mogu ugraivati u razne varijante imaju isti broj pozicije. o sastavnica zajednikih dijelova sastoji se od dvije sastavnice. Sastavnica zajednikih dijelova sadri sve dijelove zajednike za sve varijante odreenog tipa proizvoda. U konanoj sastavnici varijante navedena je sastavnica zajednikih dijelova kao prva pozicija, a zatim svi dodatni dijelovi varijante.

3

Tabela podataka o vezama dijelova sadri klju veze, klju sastavljen od kljua nadreenog i kljua podreenog dijela, klju susjedne veze u skljopu i klju veze u kojoj se podreeni dio idui puta primjenjuje. Osim sastavnica koriste se i sljedei strukturni prikazi proizvoda i dijelova: struktura zamjenskih dijelova, strukturni prikaz sastavljanja dijelova, strukturna kalkulacija, struktura nabavljanja, struktura formiranja cijene, struktura raspolaganja. Kompjuterski podrano upravljanje projektima Projekt je pojam kojim se oznaava organizacijski oblik izvoenja odreenih poduhvata. Osnovna obiljeja projekta su: razvojni poduhvat je jedinstven i ne ponavlja se, vrsta proizvoda ima razvojni ciklus, svaki projekt ima projektni zadatak, ogranieno trajanje, faze, poslove, ima financiranje i budet, unaprijed planirani resursi. Najei organizacijski oblik razvojnih poduhvata je projektna organizacija koja se formira na odreeno vrijeme i svrha je izvesti poduhvat od roka uz unapred utvreni troak i kvaitetu. Upravljanje projektom su svi procesi planiranja, upravljanja, obraunavanja i kontrole poduhvata koje se izvode u odreeno vremenu i tono odreeni utroak resursa da se postigne skup unapred odreenih ciljeva. Podruja kojima se upravlja projektom: upravljanje djelokrugom, vremenom, kadrovima, trokovima, kvalitetom, komuniciranjem. Procesi podruja upravljanja proje

View more