razvojna organizacija zaŠtite potroŠaČa · 2019-06-04 · povijesni razvoj politike zaštite...

IMPLEMENTACIJA ZAKONA O

ZAŠTITI POTROŠAČA [čl. 25. st. 1.

i 2.] i UREDBE O KRITERIJIMA,

MJERILIMA I POSTUPCIMA

FINANCIRANJA PROGRAMA I

PROJEKATAOD INTERESA ZA

OPĆE DOBRO KOJE PROVODE

UDRUGE ZA ZAŠTITU

POTROŠAČA [podnaslov dokumenta]

[email protected]

ROZP, lipanj 2018.

RAZVOJNA ORGANIZACIJA ZAŠTITE POTROŠAČA

1

Autori:

Sanja Keretić

Tanja Popović

Željko Tomašić

Lektorica:

Milka Tomašić

RAZVOJNA ORGANIZACIJA ZAŠTITE POTROŠAČA

2

SADRŽAJ

SAŽETAK..................................................................................................................................................... 4 1 UVOD.................................................................................................................................................... 7

1.1. Polazište i cilj projektnog zadatka................................................................................................. 7 1.2. Osnovne strukture razvoja politike zaštite potrošača u Hrvatskoj ............................................... 8

2 PREGLED ZAKONODAVNOG OKVIRA I DOSADAŠNJIH SPOZNAJA O PROVEDBI

POLITIKE ZAŠTITE POTROŠAČA NA LOKALNOJ RAZINI ...................................-............... 9 2.1. Sažet pregled zakonodavnog okvira.............................................................................................. 9

2.2. Povijesni razvoj politike zaštite potrošača u Hrvatskoj................................................................ 11

3 DOSTIGNUTI STUPANJ IMPLEMENTACIJE ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

I UREDBE O KRITERIJIMA, MJERILIMA I POSTUPCIMA FINANCIRANJA I

UGOVARANJA PROGRAMA I PROJEKATA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE UDRUGE ZA ZAŠTITU POTROŠAČA ...................................................................... 13

3.1. Podaci i deskriptivna statistika ................................................................................................... 13

3.2. Rezultati....................................................................................................................................... 15

3.3. Dodatna raščlamba....................................................................................................................... 16 4 PREPORUKE...................................................................................................................................... 17

LITERATURA........................................................................................................................................... 33

3

POPIS TABLICA

Tablica 1.: Provedba Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge …….………

5

Tablica 2.: Pregled osnovanih savjetodavnih tijela iz čl. 25 ZoZP ….…………………………… 6

Tablica 3.: Pregled etalona …………………………………………………………………………..

14

Tablica 4.: Pregled impelementacije Uredbe ……………………………………………………… 15

Tablica 5.: Pregled implementacije čl. 25. st. 1. i 2…………….……………………………………… 16

Tablica 6.: Potpora udrugama potrošača u 2017. godini – Međimurska županija …………….. 18

Tablica 7.: Potpora udrugama potrošača u 2017. godini – Varaždinska županija ……….……. 18

Tablica 8.: Potpora udrugama potrošača u 2017. godini – Osječko-baranjska županija ….….. 19

Tablica 9.: Potpora udrugama potrošača u 2017. godini – Primorsko – goranska županija ….. 19

Tablica 10.: Potpora udrugama potrošača u 2017. godini – Dubrovačko-neretvanska županija . 20

Tablica 11.: Savjetodavno tijelo iz čl. 25. ZoZP– Međimurska županija …………………………. 21

Tablica 12.: Savjetodavno tijelo iz čl. 25. ZoZP– Varaždinska županija ……………………………….. 21

Tablica 13.: Savjetodavno tijelo iz čl. 25. ZoZP– Osječko-baranjska županija ………………………... 22

Tablica 14.: Savjetodavno tijelo iz čl. 25. ZoZP– Primorsko-goranska županija ……………………… 22

Tablica 15.: Savjetodavno tijelo iz čl. 25. ZoZP– Dubrovačko-neretvanska županija ………………… 23

Tablica 16.: Pregled dostave izvješća ……………………………………………………………… 24

Tablica 17.: Pregled dostave izvješća po županijama ……………………………………………… 25

Tablica 18.: Implementacija ZoZP i Uredbe – Dubrovačko-neretvanska županija ……………… 28

Tablica 19.: Implementacija ZoZP i Uredbe – Međimurska županija …………………………………… 29

Tablica 20.: Implementacija ZoZP i Uredbe – Osječko-baranjska županija …………………………… 30

Tablica 21.: Implementacija ZoZP i Uredbe – Varaždinska županija ………………………………….. 31

Tablica 22.: Implementacija ZoZP i Uredbe – Primorsko-goranska županija …………………………. 32

4

SAŽETAK

Zaštita sigurnosti i prava potrošača je prioritet svih politika Europske unije (EU). Europska politika za zaštitu potrošača partnerstvo je EU-a, njegovih država članica i građana. Zbog toga je nužno poduzeti niz postupaka na razini EU-a i svake članice ponaosob radi zaštite zdravlja, sigurnosti i gospodarskih interesa potrošača, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti promicanju prava potrošača na informiranje i edukaciju. Prilikom utvrđivanja i provedbe drugih politika i aktivnosti EU-a moraju se uzeti u obzir zahtjevi vezani za zaštitu potrošača. Usvojenom suvremenom politikom zaštite potrošača EU-a sve države članice su obvezne na temelju važećih Direktiva EU (Europskoga parlamenta i Vijeća):

✓ zakonodavstvom štiti potrošačka prava i osigurati pomoć potrošačima u brzom i učinkovitom rješavanju sporova s trgovcima,

✓ osigurati usklađenost prava potrošača s gospodarskim i društvenim promjenama, posebno u području digitalnih, energetskih i financijskih usluga,

✓ jamčiti sigurnost svih proizvoda koje potrošači kupuju na jedinstvenom EU tržištu, ✓ olakšati potrošačima odabir na temelju jasnih, točnih i dosljednih informacija, primjerice pri

kupnji roba i usluga, a posebno u realizaciji e-trgovine. Nositelji zaštite potrošača su: Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, ministarstvo nadležno za poslove zaštite potrošača, nadležne inspekcije, Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača, poslovna udruženja, udruge za zaštitu potrošača, jedinice lokalne samouprave i ostala tijela javne vlasti, svako iz svoje nadležnosti. Udruge za zaštitu potrošača (civilno društvo) jesu potrošači koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja, a koja donose i provode Odluke (Zakone i podzakonske akte) vezane za obveze i prava potrošača. Postojanje demokratskog društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Neupitno je da se samo sinergijom sva tri sektora može efikasno provoditi politika zaštite potrošača kao prioritet svih politika Republike Hrvatske. Provođenje postupka donošenja Odluka i njihove provedbe u Hrvatskoj jasno ukazuje na nepostojanje bilo kakve suradnje ministarstava Vlade RH na provedbi politike zaštite potrošača, a sve političke odluke se donose i provode u resornom ministarstvu, koje je u Hrvatskoj povjereno Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. Kako to ministarstvo nije nadležno za rad i razvoj civilnog društva, nema nikakve ingerencije nad radom udruga za zaštitu potrošača, a samo se nametnulo (nepisano pravilo) kao „savez udruga za zaštitu potrošača“. No, MINGPO je u sukobu interesa jer nemoguće je da istovremeno pogoduje poduzetnicima, trgovcima, obrtnicima, te da štiti interese potrošača. Takvim rješenjem i neprihvaćanjem modela EK gdje je resor zaštite potrošača u DJ JUST, jasno ukazuje da u Hrvatskoj javni sektor drži pod čvrstom kontrolom udruge za zaštitu potrošača, te da je zakonskim rješenjima o sufinanciranju rada udruga istima usložio i ograničio mogućnost veće financijske potpore, te u Hrvatskoj jedino udruge koje imaju Savjetovališta (od osnivanja Savjetovališta to su iste udruge), a koje u cijelosti financira MINGPO imaju zaposlene aktiviste (savjetnike bez certifikata). Ostale udruge imaju praktičnu mogućnost ostvarenja godišnjeg proračuna najviše oko 40.000,00 kn, što jedva pokriva troškove osnovnog rada udruga. MINGPO je teoretski riješilo problem sufinanciranja obvezujući Zakonom o zaštiti potrošača jedinice lokalne samouprave da podupiru udruge, a ujedno je naputak da preko udruga za zaštitu potrošača organiziraju savjetovanje potrošača koje je u obvezi JLS.

5

U praksi ta Zakonska obveza je demokratski ukras za izvješćivanje EK kako su provedene obvezujuće Direktive koje definiraju zaštitu potrošača jer nema nikakve sankcije na neprovođenje zakonskih odrednica potpore udrugama za zaštitu potrošača ako nemaju organizirano savjetovanje potrošača, pa se Zakon o zaštiti potrošača svodi na preporuku, a jedino je prema potrošačima obvezujući.

Provedba Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i

projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15) [u daljnjem tekstu:

„Uredba“]

- Samo 1/3 regionalnih i lokalnih samouprava (u daljenjem tekstu: „Samouprave“) tj. 31% je

objavljivalo Javne natječaje za sufinanciranje rada organizacija civilnog društva (udruga), a

samo 2% tj. 3 samouuprave su objavile Javni natječaj za sufinanciranje rada udruga za zaštitu

potrošača.

Provedba čl. 126. Zakona o zaštiti potrošača (NN 41/14 i 110/15) [u daljnjem tekstu: „ZoZP“]

- Uredbu i čl. 126. ZoZP povezalo je 2% JRLS, te je prihvaćajući Projekte na Javnom natječaju

sufinanciralo projekt udruga za zaštitu potrošača.

- Ne poštujući Uredbu 11% samouprava je izravno dodijelilo sredstva udrugama za zaštitu

potrošača.

- Uredbu i čl. 126. ZoZP ne poštuje 81% JRLS

Tablica br. 1.: Provedba Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge

POTPORA UDRUGAMA Regionalna samouprava

Lokalna samouprava

SVEGA

Raspisala Javni natječaj za sufinanciranje udruga za zaštitu potrošača 1 2 3

Raspisala zajednički Javni natječaj za sve udruge 3 41 44

Nije raspisivala Javni natječaj 1 102 103

Dodijelila sredstva za projekt putem Javnog natječaja 2 11 13

Donirala sredstva mimo natječaja 0 16 16

Ne podupire rad udruga za zaštitu potrošača 3 118 121

2%29%

69%

Javni natječaj

Raspisan javninatječaj zaudruge zaštitepotrošača

Raspisan općijavni natječaj

Nije raspisanjavni natječaj

8%11%

81%

Dodijeljena sredstva

Dodijelila sredstva putem javnog natječaja

Donirala sredstva mimo natječaja

Ne podupire rad udruga za zaštitu potrošča

6

Nijedna JRLS u Hrvatskoj nije imala nadzor, niti su pokrenute bilo kakve mjere da se Zakonske odrednice moraju provesti.

Provedba čl. 25. st. 3. Zakona o zaštiti potrošača (NN 41/14 i 110/15) - Savjetovavno tijelo iz čl. 25. ZoZP nema 60% regionalnih i lokalnih samouprava (u daljnejm

tekstu: „Samouprave“), - Od onih koji imaju savjetovadno tijelo 13% nema predstavnika udruga za zaštitu potrošač u

tijelu

Tablica br. 2.: Pregled osnovanih savjetodavnih tijela iz čl. 25 ZoZP

SAVJETODAVNO TIJELO IZ ČLANKA 25. ZoZP Regionalna samouprava

Lokalna samouprava

SVEGA

Ima savjetodavno tijelo iz čl 25. ZoZP 59 59

Nema savjetodavno tijelo iz čl 25. ZoZP 5 88 94

U savjetodavnom tijelu je predstavnik udruga za zaštitu potrošača 50 50

U savjetodavnom tijelu nema predstavnika udruga za zaštitu potrošača 9 9

Zadatak Studije nije donošenje konkretnih prijedloga za promjenu mjera javnih politika. Ipak, može se zaključiti da je vrlo velika vjerojatnost da postojeći model organizacije i provedbe potpore udrugama za zaštitu potrošača, a time i stvaranje sinergije svih nositelja zaštite potrošača, treba mijenjati, jer se bez konkretnog nadzora i adekvatnih financijskih rješenja za udruge za zaštitu potrošača ne može efikasno ostvariti zaštitu sigurnosti i prava potrošača kao prioritet svih politika Republike Hrvatske. Postojeći model marginalizira udruge u politici zaštite potrošača, pa se politika zaštite potrošača svodi na demokratski ukras javno-trgovačkog lobija. U središtu interesa trebala bi biti reorganizacija cjelokupnog sustava, od promjene resora za zaštitu potrošača u Vladi RH (ili osnivanje nezavisnog tijela provedbe politike zaštite potrošača), do ustrojavanja efikasne i transparentne potpore udrugama za zaštitu potrošača.

Ima40%

Nema60%

Savjetodavno tijelo (čl.25. ZoZP)

87%

13%

Predstavnik udruga

U savjetodavnom tijelu je predstavnik udruge zazaštitu potrošača

U savjetodavnom tijelu nema predstavnika udrugeza zaštitu potrošača

7

1 UVOD 1.1. Polazište i cilj projektnog zadatka U istraživanju koje je proveo Europski parlament navodi se da je učinkovita politika zaštite potrošača ključna za djelotvorno europsko tržište koje dobro funkcionira. Veća transparentnost i transakcije temeljene na boljoj upućenosti koje proizlaze iz potrošačke politike koja je dobro osmišljena te se dobro provodi pridonose boljim rješenjima za potrošače, ali i većoj učinkovitosti tržišta. Stoga je učinkovita politika zaštite potrošača ključan element tržišta koje funkcionira ispravno. Osim jamčenja prava potrošača u odnosu na trgovce, cilj joj je pružiti bolju zaštitu osjetljivim skupinama potrošača. Financijska kriza pokazala je da pravila o zaštiti potrošača mogu učiniti tržišta poštenijima i poboljšati kvalitetu tržišnog natjecanja. Jačanje uloge potrošača i učinkovita zaštita njihove sigurnosti i ekonomskih interesa postali su ključni ciljevi europske politike.

Suvremenom politikom zaštite potrošača EU-a:

• zakonodavstvom se štite potrošačka prava građana i osigurava se pomoć u brzom i učinkovitom rješavanju sporova s trgovcima (npr. pomoću alternativnih načina rješavanja sporova ili europskih centara za zaštitu potrošača)

• osigurava se usklađenost potrošačkih prava s gospodarskim i društvenim promjenama, posebno u području digitalnih, energetskih i financijskih usluga

• jamči se sigurnost svih proizvoda koje potrošači kupuju na jedinstvenom tržištu

• olakšava se odabir na temelju jasnih, točnih i dosljednih informacija, primjerice pri kupnji na internetu.

Ako se pravila EU-a ne provode ispravno, potrošači mogu zatražiti pravnu zaštitu. Za to je potrebna bolja suradnja među državama članicama EU-a. Sudski postupci mogu biti skupi i dugotrajni, pogotovo ako se vode izvan vaše matične države. Kako bi potaknula izvansudske nagodbe, Komisija je razvila načine za rješavanje sukoba koji su jeftini ili besplatni. Među njima je i internetski sustav za rješavanje sporova koji će s radom započeti 2016. Uz godišnji trošak od samo 5 eurocenti po osobi, u okviru programa EU-a za zaštitu potrošača za razdoblje 2014. – 2020. provode se propisi o zaštiti potrošača na cijelom jedinstvenom tržištu, čime se osigurava visoka razina pravne zaštite. Takve odrednice i odnos prema potrošačima i politici zaštite potrošača bile su polazište da se utvrdi odnos hrvatskih nositelja zaštite potrošača prema hrvatskoj politici zaštite potrošača (ako postoji). Okidač za istraživanje je bio odnos resornog ministarstva (Vlade RH) prema zakonodavnom okviru i preporukama EU za provedbu politike zaštite potrošača u Hrvatskoj, te provedbi hrvatske potrošačke legislative koja je među najtemeljitijima u EU, ali bez ikakvog nadzora provedbe. Temeljna činjenica od koje se u Istraživanju polazi je da Republika Hrvatska nema Strategiju politike zaštite potrošača, a niti kratkoročne planove provedbe politike zaštite potrošača, te se aktivnosti iz Europske politike zaštite potrošača provode stihijski u cilju promocije resornog ministarstva, a ne u interesu hrvatskih potrošača. Umjesto Strategije zaštite potrošača do 2016. godine donošeni su četverogodišnji Planovi pod nazivom „Nacionalni program zaštite potrošača“ Da bi stanje politike zaštite potrošača u Hrvatskoj bilo detaljnije raščlanjeno, potrebno je izraditi Studiju stanja zaštite potrošača u Hrvatskoj koja bi bila temelj za korekcije zakonodavnog okvira kako bi postao efikasan i primjenjiv.

8

Iz navedenog proizlazi i cilj istraživanja koje je temelj za izradu sveobuhvatne Studije, čiji bi rezultat bio donošenje Strategije zaštite potrošača Hrvatske. Cilj Istraživanja je utvrditi stupanj implementacije Zakona o zaštiti potrošač (NN 41/14, 110/15) [čl 25. st. 2 i čl.126. st. 1. t.3.], Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (pročišćeni tekst zakona NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13) članak 19. i 19a. stavak 1. podstavak 9., te Uredbe Vlade Republike Hrvatske o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15), a koja se odnosi na sufinanciranje rada udruga za zaštitu potrošača, vezano s čl. 126. Zakona o zaštiti potrošača. Kao etalon za Istraživanje slučajnim odabirom je određeno 5 županija(1)s pripadajućim jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj od kojih su temeljem Zahtjeva za informacijom, a sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), a vezano za Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14 i 110/15) članak 126. i Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (pročišćeni tekst zakona NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13) članak 19. i 19a. stavak 1. podstavak 9., a odnose se na zaštitu potrošača, dobiveni i obrađeni podaci navedeni u cilju Istraživanja.

1.2. Osnovne strukture razvoja politike zaštite potrošača u Hrvatskoj

Zaštita prava potrošača dugo vremena u Republici Hrvatskoj nije bila regulirana objedinjenim zakonom, već su njezini izvori bili sadržani u različitim propisima, pa su se za zaštitu potrošača primjenjivale odredbe Zakona o obveznim odnosima (ZOO). No, odredbe ZOO ne razlikuju kategoriju potrošača od poduzetnika, već uređuju obveznopravne odnose između ravnopravnih stranaka.

Nedostatak takvog uređenja uglavnom se sastojao u tome što se zaštita svake od ugovornih stranaka u okvirima sustava koji se uređuje građanskim zakonima ustanovljuje na načelima njihove jednakosti. Ipak, potrošači nisu kategorija koja po svojim odrednicama predstavlja presumpciju jednakosti.

Naime, jedno je od zajedničkih obilježja modernih demokratskih država i zaštita ekonomski slabije strane u trgovinskim odnosima, što je rezultiralo razvitkom pravne doktrine u dva međusobno interferirajuća smjera: propisima o zaštiti potrošača, kojima se štite potrošači kao naturalne osobe koje kupuju na tržištu robe i usluge i propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.

Hrvatska je preuzela zakonodavna rješenja EZ – acquiscommunautaire u području zaštite potrošača ponajprije na osnovi odredbe članka 153. Ugovora o EZ i čl. 74. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Zasnovano na iznesenim postulatima usvojen je Zakon o zaštiti potrošača Republike Hrvatske, a jedan je od daljih oblika zaštite potrošača inkorporiran u instrumente prava i politike konkurencije u Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, u institutima sporazuma poduzetnika, koncentracija i zabrane zlouporaba monopolističkog i vladajućeg položaja.

Danas Zakon o zaštiti potrošača postaje lex specijalis u rješavanju trgovačko-potrošačkih sporova, kao i u kreiranju obveza i prava potrošača kao fizičkih osoba, te zaštitu potrošačkih prava samostalno ili uz posredovanje civilnog sektora (udruga za zaštitu potrošača)

Manjkavost Zakona je što se generalno može utvrditi da se nepridržavanje Zakona od strane potrošača i u manjoj mjeri trgovaca sankcionira, dok za kršenje Zakona od stane tijela javne vlasti te jedinica regionalne i lokalne samouprave ne postoje instrumenti prisile (kazne za neizvršenje). To je u praksi dovelo da toga da trgovci koji imaju novaca za zaštitu svojih interesa angažiraju skupa odvjetnička

9

društva (sredstva za sudske sporove su ukalkuliranu u cijenu robe/usluge), a osiromašeni potrošači ostaju u nemilosti Ovršnog zakona i samilosti pokojeg suda.

2 PREGLED ZAKONODAVNOG OKVIRA I DOSADAŠNJIH SPOZNAJA O PROVEDBI POLITIKE ZAŠTITE POTROŠAČA 2.1. Sažet pregled zakonodavnog okvira u Europskoj uniji

Članak 4. stavak 2. točka (f), članci 12., 114. i 169. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članak 38. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Članak 114. UFEU-a pravna je osnova za mjere usklađivanja čiji je cilj uspostava unutarnjeg tržišta. U njemu se naglašava cilj jamčenja visoke razine zaštite, uključujući zaštitu potrošača, te se vodi računa o novim razvojima utemeljenim na znanstvenim činjenicama. Člankom 169. UFEU-a uvedena je pravna osnova za cjelokupan niz aktivnosti na europskoj razini u području zaštite potrošača. Njime je predviđeno da „radi promicanja interesa potrošača i osiguranja visokog stupnja zaštite potrošača, Unija doprinosi zaštiti zdravlja, sigurnosti i ekonomskih interesa potrošača, kao i promicanju njihova prava na obaviještenost, obrazovanje i organiziranje u svrhu zaštite njihovih interesa”. Tim se člankom također predviđa veća briga o interesima potrošača u drugim politikama EU-a. Člankom 169. u tom se smislu podupire članak 114. te proširuje njegova nadležnost i izvan područja jedinstvenog tržišta kako bi se uključile roba i usluge, pristup sudovima, kvaliteta javnih usluga i određeni vidovi politika povezanih s prehranom, stanovanjem i zdravljem. Također se navodi da mjere EU-a ne smiju sprječavati nijednu državu članicu da zadrži ili uvede strože zaštitne mjere ako su one u skladu s Ugovorima. Stoga je politika zaštite potrošača dio strateškog cilja Unije za poboljšanje kvalitete života svih njezinih građana. Uz neposredne aktivnosti za zaštitu prava, Unija vodi računa o tome da su interesi potrošača uvršteni u zakonodavstvo EU-a u svim relevantnim područjima politike. U skladu s člankom 12. UFEU-a zahtjevi za zaštitu potrošača moraju se uzeti u obzir prilikom utvrđivanja i provedbe drugih politika i aktivnosti Unije. Člankom 38. Povelje Europske unije o temeljnim pravima jača se zaštita potrošača jer se u njemu navodi da politike Unije moraju osigurati visoku razinu zaštite potrošača. Program djelovanja EU-a na području politike zaštite potrošača čine posebice: Europska strategija za potrošače i Program za potrošače 2014-2020. Europska strategija za potrošače ima nekoliko ciljeva:

• promicanje sigurnosti potrošača (kao što je paket o sigurnosti proizvoda i nadzoru tržišta iz 2013., posebno poboljšanom identifikacijom proizvoda i sljedivošću, mjerama za jačanje sigurnosti u lancu opskrbe hranom i novim propisima iz sredine 2013. o sigurnosti kozmetičkih proizvoda);

• bolje poznavanje prava potrošača (razrađeni su interaktivni alati, kao što je ConsumerClassroom, kojim se potrošače informira i educira te im se pomaže da u potpunosti sudjeluju na jedinstvenom tržištu);

• bolju provedbu propisa u području zaštite potrošača (kao što je koordinirano djelovanje protiv kršenja propisa EU-a za zaštitu potrošača u obliku provjera internetskih stranica (pretraživanja) koje provode mreže nacionalnih tijela za zaštitu potrošača; jednostavni, brzi izvansudski postupci s niskim troškovima za potrošače koji traže dostupan pravni lijek kao rezultat Direktive o alternativnom rješavanju sporova i Uredbe o rješavanju internetskih sporova (2013.));

10

• integriranje interesa potrošača u ključne sektorske politike (novo zakonodavstvo u sektorima kao što su telekomunikacije, digitalne tehnologije, energetika, promet i hrana te nove mjere za veću transparentnost i pristup maloprodajnim financijskim uslugama te za jednostavnije promjene bankovnog računa);

• jačanje uloge potrošača (glavni cilj strategije EU-a o potrošačkoj politici kao što je opisano u radnom dokumentu Komisije naslovljenom „Osnaživanje potrošača u EU-u” usmjerenom na davanje većeg značaja potrošačima zahvaljujući mogućnosti izbora, informiranosti i osviještenosti o pravima potrošača i pravnom lijeku).

U strategiji za potrošače prepoznati su i izazovi kao što su usmjerenost ka održivijoj potrošnji te posvećenost konkretnim potrebama ugroženih potrošača. Programom za potrošače za razdoblje 2014. – 2020. s proračunom od 188,8 milijuna EUR narednih će se godina podržavati politika EU-a za zaštitu potrošača. Svrha je pomoći građanima da ostvaruju svoja potrošačka prava te da aktivno sudjeluju na jedinstvenom tržištu, čime se potiču rast, inovacije i postizanje ciljeva strategije Europa 2020. Radi jačanja povjerenja potrošača u jedinstveno tržište, Aktom o jedinstvenom tržištu iz travnja 2011. predložen je niz mjera, uključujući prijedloge za alternativno rješavanje sporova, kolektivnu pravnu zaštitu i prava putnika. Novi niz mjera koje treba donijeti (Akt o jedinstvenom tržištu II.) Komisija je predstavila u listopadu 2012. Taj niz mjera usredotočen je na reviziju propisa o općoj sigurnosti proizvoda i nadzoru tržišta te sadrži inicijativu za bankovne račune, kojom bi se osigurala povećana transparentnost i usporedivost naknada za bankovne račune te potrošačima olakšala promjena bankovnog računa. Digitalna dimenzija jedinstvenog tržišta dovršena je strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta koju je Komisija usvojila 6. svibnja 2015., a cilj joj je, između ostalog, potrošačima u cijeloj Europi pružiti bolji pristup digitalnoj robi i uslugama. Europske institucije sustavno nadziru potrošačku politiku preko pregleda stanja potrošačkih uvjeta kojim se provjeravaju nacionalni uvjeti za potrošače u trima područjima (znanje i povjerenje, sukladnost i provedba, pritužbe i rješavanje sporova) i ispituje napredak u integraciji maloprodajnog tržišta EU-a utemeljen na razini prekograničnih transakcija od poslovnog subjekta prema potrošaču te razvoj e-trgovine, i preko pregleda stanja potrošačkih tržišta kojim se provjeravaju potrošači s nedavnim iskustvom kupnje kako bi se pratili rezultati više od 40 potrošačkih tržišta u smislu ključnih pokazatelja, kao što su povjerenje da prodavači poštuju propise za zaštitu potrošača, usporedivost ponuda, izbor dostupan na tržištu, razmjeri do kojih se postižu očekivanja potrošača i šteta nastala zbog problema na koje potrošači nailaze. Uloga Europskog parlamenta Parlament stalno radi na poboljšavanju propisa za zaštitu potrošača u Europi. Politika zaštite potrošača, prvotno je bila politika tehničkog usklađivanja standarda za potporu unutarnjem tržištu, a sada je postala dio nastojanja da se poboljša cilj uspostave „Europe građana”. Postupak suodlučivanja i širenje područja zakonodavstva koje se usvaja postupkom glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću dali su Parlamentu ovlasti da razvije i ojača zakonodavstvo EU-a o zaštiti potrošača. Kao rezultat zakonodavnih napora Europskog parlamenta, države članice od 13. lipnja 2014. moraju primjenjivati nacionalne zakone kojima se provodi Direktiva o zaštiti potrošača, koju je Europski parlament 23. lipnja 2011. usvojio velikom većinom glasova (615 za, 16 protiv, 21 suzdržanih) (izvjestitelj: AndreasSchwab)

11

U cilju jačanja povjerenja europskih potrošača, Direktivom se osnažuju njihova prava, npr. uspostavom duljeg vremena za razmišljanje za ugovore sklopljene na daljinu i izvan poslovnih prostora, uvođenjem veće transparentnosti cijena, zabranom unaprijed označenih polja i pojašnjavanjem informacija o digitalnom sadržaju. Parlament trenutno raspravlja o prijedlogu da se revidira suradnja u zaštiti potrošača (Uredba (EZ) br. 2006/2004) kako bi se poboljša učinkovitost pravila i postupaka o suradnji među nacionalnim tijelima nadležnima za provedbu zakona o zaštiti potrošača. Parlament radi također na novim europskim ugovornim pravilima o internetskoj prodaji robe te o isporuci digitalnog sadržaja. Parlament ima važnu ulogu ne samo u radu na europskom zakonodavstvu, već i u određivanju političkog programa u području zaštite potrošača usvajanjem izvješća o vlastitoj inicijativi. Parlament je osobito aktivan u osiguravanju većih proračunskih sredstava za mjere na područjima kao što su informiranje i (financijsko) obrazovanje potrošača te bolje zastupanje potrošača u državama članicama, s naglaskom na države koje su pristupile nakon 2004. Provedena istraživanja pokazuju da će aktualni proces Brexita dovesti do znatne nesigurnosti i da će imati negativne posljedice na prava potrošača. Parlament će morati preuzeti važnu ulogu kako bi zajamčio demokratski legitimitet i poštovanje prava građana u tom procesu.

2.2. Pregled razvoja politike zaštite potrošača u Hrvatskoj Kako bi uočili da u Hrvatskoj postoji tradicija zaštite potrošača i prije osnivanja EU i pokretanja svjetskog pokreta za zaštitu potrošača nužno je krenuti od početaka svjetskog razvoja politike zaštite potrošača kada je predstavljajući svoju Deklaraciju američkom Kongresu 13. ožujka 1962. godine Kennedy je, uz ostalo, kazao i sljedeće: «Potrošači, po definiciji, uključuju sve nas. I mene kao predsjednika SAD-a. Potrošači su najveća gospodarska skupina na koju utječe skoro svaka javna ili privatna gospodarska odluka. Oni su najvažnija skupina čiji se stavovi vrlo često ne čuju. Glas potrošača mora se čuti».

Glavna skupština Ujedinjenih naroda je 1985. godine usvojila Rezoluciju 39/248, u sklopu koje je usvojen i «UN-ov vodič za zaštitu potrošača». Vodič je sadržavao osam temeljnih prava potrošača kao smjernice koje osiguravaju okvir za definiranje nacionalnih politika za zaštitu potrošača i izgradnju učinkovitih sustava zaštite potrošača kao sustava zaštite temeljnih ljudskih prava, dostojanstva i gospodarskih interesa potrošača - fizičkih osoba na tržištima roba i usluga.

Usvajanjem UN-ova «Vodiča za zaštitu potrošača» prava potrošača uzdignuta su na poziciju međunarodne prepoznatljivosti i dobila su legitimitet koji priznaju i prihvaćaju podjednako razvijene i zemlje u razvoju. Prihvaćanjem obveze provedbe zaštite prava potrošača na globalnoj razini problemi, dakako, nisu riješeni. Tek je postavljen nadnacionalni okvir za njihovo rješavanje kroz nacionalna zakonodavstva, a potom i sustave izvršne vlasti, nevladinih organizacija i civilnog društva u svakoj pojedinačnoj državi. Poruke iskazane u prigodi Svjetskog dana prava potrošača svraćaju pozornost javnosti na uskraćivanje i kršenje prava potrošača i osiguravaju temeljnicu udrugama za zaštitu potrošača diljem svijeta za njihovo javno djelovanje u interesu potrošača.

Učinkovit sustav zaštite potrošača u državama članicama Europske unije, SAD-a i Kanade nezaobilazan je dio demokratskoga imidža tih država. U konačnici to je i označnica razine zaštite temeljnih prava i dostojanstva ljudske osobe. U državama uređenih tržišta i izgrađenoga sustava za zaštitu potrošača glas udruga potrošača javnost i državne institucije slušaju s pozornošću i uvažavaju držeći ih korektivom i glasom naroda.

U Hrvatskoj postoji tradicija zaštite potrošača, koja ima svoje korijene daleko prije spomenute „Deklaracije o osnovnim pravima potrošača“. Tako je u rujnu 1980. godine u tiskari GRO „Joža Rožanković“ Sisak u

12

nakladi od 25.000 primjeraka tiskan Potrošački informator pod nazivom „OBAVIJEŠTEN NE LUTA“. Izdavač je bila Općinska konferencija SSRNH Karlovac, Vijeće potrošača i korisnika usluga. Osamostaljenjem Republike Hrvatske počinje jačati civilni sektor, te se u na području zaštite potrošača osnivaju udruge za zaštitu potrošača, a Pokret za zaštitu potrošača se ponovo nezaustavljivo širi sukladno europskim i svjetskim trendovima. Korijeni zaštite potrošača sežu u daleku 1933. godinu, kada je Ivan Gursky organizirao prvi „Karlovački velesajam“ te upozorio na nužnost stručne izobrazbe i usavršavanje kadrova, uljudnog i susretljivog postupanja s kupcima, proizvođačima i poslovnim partnerima, kako u osobnom, tako i u pismenom kontaktu, te na ukusno pakiranje i aranžiranje izloga (“Karlovac panorama jednog vremena“ Z. Gursky, izdanje Zagreb 1991.,str. 41-42). Takve i slične akcije su prekinule ratne prilike za vrijeme 2. svjetskog rata, no, već 1946. godine Gradsko vijeće Grada Zagreba prihvaća uredbu koja zabranjuje da se ( 1 ) proizvode, ( 2 ) distribuiraju i ( 3 ) prodaju dječje igračke koje sadrže i najmanje tragove otrovnih boja ili imaju neprihvatljive simbole , a već 1948. godine je osnovana hrvatska gospodarska inspekcija.

Godine 1957. gradsko vijeće Grada Zagreba donosi Odluku o osnivanju savjeta za zaštitu potrošača u svim općinama u Gradu Zagrebu . Ovi savjeti zaprimaju žalbe potrošača i savjetuju ih kako ostvariti svoja potrošačka prava. Možemo smatrati da su ti savjeti preteča današnjim Savjetovalištima za zaštitu potrošača. Godine 1970. u Osijeku je osnovana prva udruga za zaštitu potrošača, a 1974. u Karlovcu je osnovana prva institucija koja se bavila zaštitom prava potrošača, kao nezavisni odbor za zaštitu potrošača . Odbor je redovito pratio ponašanje trgovaca i davatelja javnih usluga, a uzornim trgovcima je čak dodjeljivao " zlatnu značku" poseban znak " povjerenje za povjerenje " koje je pokazivalo povjerenje kupaca . Godine 1980. zagrebački dnevnik „Vjesnik“ tiskao je promidžbeno-edukacijski priručnik „Racionalno korištenje električne energije u kućanstvima“ čime je započela sustavna edukacijska medijska kampanja koju danas Europska unija naziva „ENERGETSKA UČINKOVITOST, KORIŠTENJE OBNOVILJIH IZVORA ENERGIJE I ŠTEDNJA (RACIONALNA POTROŠNJA) ENERGIJE I ZAŠTITA ŽIVOTNOG OKOLIŠA“i stavlja naglasak na ulogu potrošača i tom procesu. Glavni urednik ovoga priručnika je Josip Moser, dipl.inž.el. Dakle, te činjenice kazuju kako je do prvih demokratskih izbora 1990. godine Hrvatska prednjačila u trendovima politike zaštite potrošača država zapadne Europe, SAD-a i Kanade.

Završetkom Domovinskog rata, već 1998. godine, registrirana je prva udruga za zaštitu potrošača u Hrvatskoj, teško se probijajući kroz administrativne zapreke pa je nakon gotovo dvogodišnjih stručnih i organizacijskih priprema 2000. godine , osnovana i druga udruga pod nazivom Društvo „POTROŠAČ“. Ime „POTROŠAČ“ postalo je sintagma za zaštitu potrošača, a do danas je u Hrvatskoj osnovano 115 udruga za zaštitu potrošača, ali samo njih 32 aktivno djeluje, a 4 udruge su ugašene. U procesu pridruživanja Europskoj Uniji Hrvatska je usklađivala i zakonodavstvo i organizaciju sustava zaštite potrošača. Tako danas imamo Nacionalni program zaštite potrošača koji je operacionalizacija Zakona o zaštiti potrošača. Hrvatske udruge za zaštitu potrošača su preko saveza članice međunarodnih potrošačkih asocijacija, Consumer International, ANEC-a, a i potpisnice su ConsumerPact-a o suradnji europskih i američkih udruga za zaštitu potrošača, te imaju predstavnike u Savjetu za razvoj civilnog društva Hrvatske i ECCG. Dakle, zaštita potrošača nije nova javna politika, već Hrvatska ima bogatu povijesnu vertikalu koja je ugrađena u današnju politiku zaštite potrošača u Republike Hrvatske.

13

Problem nastaje ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, jer se u Hrvatskoj ne profilira zajednička politika zaštite potrošača (javni i civilni sektor), već je javni sektor preko resornog ministarstva preuzeo ulogu „korektivnog faktora“ civilnog sektora zaštite potrošača, te ograničavanjem i zakonskim odrednicama minimalizirao sufinanciranje udruga za zaštitu potrošača, te od početnog zamaha koji je rezultirao registriranjem 115 udruga koje imaju registrirano područje djelovanja „zaštita potrošača“ (Službeni podatak Ministarstva uprave) sveo na 46 udruga koje su aktivno djelovale za vrijeme aktualnosti Nacionalnog programa za zaštitu potrošača 2013-2016. i bile organizirane u 3 saveza udruga za zaštitu potrošača. Daljnji odnos prema civilnom sektoru rezultirao je činjenicom da u vrijeme obilježavanja Svjetskog Dana prava potrošača u Hrvatskoj djeluje 13 udruga za zaštitu potrošača i jedan savez udruga za zaštitu potrošača. Ostale udruge i savezi su pasivizirani zbog nedostatne financijske potpore i miješanja resornog ministarstva u strukturu i organizaciju udruga i saveza udruga za zaštitu potrošača. Nepobitna je činjenica da Republika Hrvatska nema Strategije, niti dugoročne politike zaštite potrošača, a prava potrošača kreira trgovački lobi preko Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a civilni sektor je svedena na demokratski ukras akcijama trgovaca i njihovog Ministarstva. Nepobitna je činjenica da su hrvatski potrošači „potrošači drugog reda“ u Europskoj uniji kako po pitanjima kvalitete proizvoda i usluga, tako i po zaštiti potrošačkih prava. 3 DOSTIGNUTI STUPANJ IMPLEMENTACIJE ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA I UREDBE O

KRITERIJIMA, MJERILIMA I POSTUPCIMA FINANCIRANJA I UGOVARANJA PROGRAMA I PROJEKATA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO KOJE PROVODE UDRUGE ZA ZAŠTITU POTROŠAČA 3.1. Podaci i deskriptivna statistika

Za ovo istraživanje slučajnim odabirom je kao etalon odabrano pet jedinica regionalne samouprave sa svim jedinicama lokalna samouprave na njihovom području.

Odabirom etalona pokrivena je cijela Republika Hrvatska, a Grad Zagreb je izuzet iz odabira, jer se tu ne mogu primijeniti ista /ravnopravna/ načela kao kod „udaljenih“ gradova i općina, te bi takav oblik statistike stvarao krivu sliku stvarnog stanja. Naime prema službenim podacima iz Registra udruga u Zagrebu su registrirane 22 udruge sa djelatnošću „zaštita potrošača“, a evidentno da je ih toliko ne djeluje (u javnosti su aktivne 4 udruge u Gradu i dva saveza udruga za zaštitu potrošača). U savjetodavnom tijelu iz čl. 25. Zakon o zaštiti potrošača su zastupljene samo dvije udruge i jedan savez udruga, no kako ZoZP ne definira moraju li biti zastupljene sve udruge ili se predstavnici udruga imenuju po nahođenju izvršnog i predstavničkog tijela JRLS, nužno je prvo uskladiti primjenjivost zakonskih odrednica, da bi Zagreb bio usporediv s ostalim JRLS u Republici Hrvatskoj,

14

Tablica br. 3.:Pregled etalona

ŽUPANIJA GRADOVI OPĆINE

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovnik, Korčula, Metković, Opuzen, Ploče

Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje, Župa

Međimurska županija Čakovec, Mursko Središće, Prelog

Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Vratišinec

Osječko-baranjska županija Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, Valpovo

Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, Draž, Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Feričanci, Gorjani, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Podravska Moslavina, Petlovac, Petrijevci, Podgorač, Punitovci, Popovac, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Viljevo, Viškovci, Vladislavci, Vuka

Primorsko-goranska županija Rijeka, Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Vrbovsko

Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lopar, Lovran, Malinska-Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska, Viškovo, Vrbnik

Varaždinska županija Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin, Varaždinske Toplice

Bednja, Breznica, Breznički Hum, Beretinec, Cestica, Donja Voća, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Martijanec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, TrnovecBartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica, Visoko

Sažetak: 5 županija, 35 gradova, 116 općina Napomena: Obrađeni su podaci za 5 županija, 35 gradova i 110 općina (16 općina nije dostavilo izvješća ili su stigla vanzakonskog roka, kada su podaci već bili obrađeni, a ispravak ne bi utjecao na rezultate istraživanja.

Izvori podataka: Izvješća JRLS po Zahtjevu za informacijom, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama

15

3.2. Rezultati Tablica 5. prikazuje rezultate statistički obrađenih podataka na temelju Izvješća iz JRLS. Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15), na snazi tri godine (od 09.03.2015.) Svi davatelji financijskih sredstava iz javnih izvora su bili dužni svoje opće akte kojima se uređuje financiranje i ugovaranje programa i projekata uskladiti s odredbama ove Uredbe u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe, a to znači da su Javni (natječaji) pozivi za financiranje programa i projekata udruga morali biti u cijelosti implementirani za financijsku potporu u 2016. godini. Zabrinjavajući je podatak da 86% JRLS nije objavljivalo javni natječaj (poziv), a da je samo 2% JRLS objavilo Javni natječaj za sufinanciranje projekata udruga za zaštitu potrošača, ako znamo da je politika zaštite potrošača prioritetna politika Europske unije, pa tako i Hrvatske. Prema Članku 57. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske je obvezan najmanje jednom godišnje izvještavati Vladu Republike Hrvatske te zainteresiranu i opću javnost, te izraditi cjelovite analize o financiranim programima ili projektima udruga i drugih organizacija civilnoga društva iz javnih izvora na nacionalnoj razini, područnoj i lokalnoj razini te iz fondova Europske unije, te usklađenosti postupaka financiranja i ugovaranja s ovom Uredbom. Pitanje koje se iskristaliziralo tijekom istraživanje je zašto institucije sistema ne ispunjavaju svoju obvezu, ako je činjenica da preko 80 % JRLS ne poštuje Uredbu. Usko vezano s ovom nejasnoćom je i zašto Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao resorno ministarstvo za zaštitu potrošača i odgovorno za provedbu Zakona o zaštiti potrošača nije poduzelo ništa iz okvira svojih obveza, a vezano za članak 126. ZoZP koji određuje da su jedinice lokalne samouprave dužne na svom području poduzimati mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti u području zaštite potrošača, a posebno: informirati i provoditi izobrazbu potrošača, organizirati savjetovanje potrošača, inicirati i podupirati projekte udruga koji unapređuju i promiču prava potrošača i sudjelovati u provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača na lokalnoj razini. To stoga što samo 2% JRLS objavljuje natječaje za sufinanciranje rada udruga za zaštitu potrošača. Tu se javlja još jedno pitanje nefunkcioniranja pravne države jer neke udruge koriste takvu neuređenost i neodgovornost, te često i agresivnim nastupanjem, zahtijevaju da JRLS moraju financirati upravo njih, a da pri tom često čak ne pravdaju dobivenu donaciju, pa se neminovno javlja sumnja u netransparentno trošenje sredstava, što stvara negativnu percepciju potrošača prema civilnom sektoru u području zaštite potrošača, a potrošači smatraju da udruge „dobivaju velika sredstva od države i JRLS“ pa su im dužne biti na raspolaganju 24 sata dnevno 365 dana u godini“. Tablica br. 4.: Pregled impelementacije Uredbe

Aktivnosti iz Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata

od interesa za opće dobro koje provode udruge

POTRORA UDRUGAMA POTROŠAČA

Regionalna samouprava

Lokalna samouprava SVEGA

Broj JRS

Primijenilo Uredbu Broj

JLS

Primijenilo Uredbu Broj

JRLS

Primijenilo Uredbu

Broj JRS

% Broj JLS

% Broj

JRLS %

Raspisala Javni natječaj za sufinanciranje udruga za zaštitu potrošača

5 1 20 145 2 1,4 150 3 2,0

Raspisala zajednički Javni natječaj za sve udruge

5 3 60 145 41 28,3 150 44 29,3

Nije raspisivala Javni natječaj 5 1 20 145 102 70,3 150 103 86,7

Dodijelila sredstva za projekt putem Javnog natječaja

5 2 40 145 11 7,6 150 13 8,7

Donirala sredstva mimo natječaja 5 0 0 145 16 10,0 150 16 10,7

Ne podupire rad udruga za zaštitu potrošača 5 3 60 145 118 81,3 150 121 80,7

16

Tablica 6. prikazuje rezultate statistički obrađenih podataka na temelju Izvješća JRLS. Aktualni Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14 i 110/15) je na snazi od 21.10.2015. godine, no odredbe iz čl. 25. o obvezi ustrojavanja savjetovanih tijela za zaštitu potrošača javnih usluga i tijelima javne vlasti (jedinice regionalne samouprave) i lokalnim samoupravama je obvezujući kroz sva izdanja Zakona o zaštiti potrošača, kao svih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača od prvog Zakona o zaštiti potrošača iz (NN 96/2003 ). Podatak da 15 godina preko 60% jedinica regionalne i lokalne samouprave nije ustrojilo savjetodavna tijela za zaštitu potrošača, pored pitanja zašto ne poštuju Zakon, neminovno postavlja pitanje zašto Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrata nije prisililo JRLS na osnivanje savjetodavnih tijela posebice što Zakon o zaštiti potrošača u čl. 139. st. 1. t. 1. i 2. predviđa sankcije za ne primjenu čl. 25. st. 1. i 2. Tablica br. 5.: Pregled implementacije čl. 25. st. 1. i 2.

SAVJETODAVNO TIJELO IZ ČLANKA 25. ZoZP


Lokalna samouprava

SVEGA

Broj JRS

Primijenilo čl.25. sl.1. Broj

JLS

Primijenilo čl. 25. st.2. Broj

JRLS

Primijenilo čl. 25.st.1.i 2.

Broj JRS

% Broj JLS

% Broj

JRLS %

Ima savjetodavno tijelo iz čl 25. ZoZP 5 0 0 145 59 40,7 150 59 39,3

Nema savjetodavno tijelo iz čl 25. ZoZP

5 5 100 145 88 60,7 150 94 62,7

U savjetodavnom tijelu je predstavnik udruga za zaštitu potrošača

5 0 0 59 50 84,7 64 50 78,1

U savjetodavnom tijelu nema predstavnika udruga za zaštitu potrošača

5 0 0 59 9 15,2 64 9 14,0

3.3. Dodatna raščlamba

Kako bi rezultati bili primjenjiviji za geografska područja, a i mogli posluži za samoprocjenu raščlamba po županijama daje zanimljive podatke, a i ukazuje na zainteresiranost županija za provedbu politike zaštite potrošača, a posebice implementaciju Nacionalnog programa zaštite potrošača, te Zakon o zaštiti potrošača, a imajući u vidu Zakon o zaštiti potrošača koji definira da je: „POTROŠAČ“ svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti iz čega je jasno da su potrošači svi građani Republike Hrvatske, putnici namjernici, slučajni prolaznici, a posebice turisti u Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji.

17

5 PREPORUKE

Unatoč propisima ( prvi Zakon o zaštiti potrošača 2003.) koji uređuju osnivanje i rad Savjeta za zaštitu potrošača pri općinama i gradovima u praksi je situacija znatno drugačija. Još uvijek na području RH postoje JLS (općine i gradovi), te tijela javne vlasti koji nisu formirali Savjete za zaštitu potrošača i ispunili zakonsku obvezu. Veći je broj onih koji formalno imaju osnovane Savjete, ali nisu održali niti jednu sjednicu. Temeljna zadaća svih dionika uključenih u provedbu politike zaštite potrošača je poticati osnivanje i aktivan rad Savjetodavnih tijela za zaštitu potrošača, kako bi postigli transparentno tržište pri pružanju javnih usluga. Povećanje broja aktivnih Savjeta može se realizirati isključivo većom povezanosti udruga i koordiniranim djelovanjem kroz edukaciju, informiranje i direktnu komunikaciju. Unatoč propisima većina JRLS ne podupire rad udruga za zaštitu potrošača, pače djeluje destimulativno za organizaciju civilnog društva vezano za zaštitu potrošača. One JRLS koje daju potporu, osim Grada Zagreba i Međimurske županije, daju zanemarljivu potporu, koja nije temeljem procjene potrebe aktivnosti iz područja zaštite potrošača, već da JRLS može iznijeti statistički podataka kako je poduprla rad velikog broja udruga, a da se pri tome potpuno zanemaruje da se sa dodijeljenim sredstvima ne može provesti nijedan projekat od interesa za opće javno dobro, te takva potpora neminovno postavlja pitanja namjenskog trošenja proračunskih sredstava.

- Nužno je da nadležne državne institucije ispune svoje zakonske obveze vezano za provedbu zakona i propisa, te da utvrde tko ne poštuje Zakon i primijene zakonom propisane mjere u cilju potpune implementacije Zakona o zaštiti potrošača i Uredbe.

- Nužno je da se u implementaciju Zakona i Uredbe uključi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u koordinaciji sa resornim ministarstvom za zaštitu potrošača i Nacionalnim vijećem za zaštitu potrošača (U Savjetu za razvoj civilnog društva moraju biti i predstavnici resornog ministarstva za zaštitu potrošača kojih sada nema).

- Nužno je definirati da je zaštita potrošača područje od posebnog nacionalnog interesa, te ostvariti adekvatan nadzor rada i aktivnosti udruga za zaštitu potrošača.

- Nužno je osigurati institucionalnu potporu udrugama za zaštitu potrošača, temeljem vjerodostojnih podataka o aktivnostima udruga.

- Nužno je da resorno ministarstvo (Ministarstvo uprave) sukladno Zakonu o udrugama utvrdi zakonitost rada i djelovanja udruga za zaštitu potrošača, te da se udruge koje ne ispunjavaju uvjete postojanja brišu iz Registra udruga

- Nužno je da Vlada RH (resorno ministarstvo) donese Preporuke (Uredbu) kojom će primorati JRLS da poštuju Zakon o zaštiti potrošača, a posebice čl. 25. i 126.

- Nužno je imenovati Povjerenika za zaštitu potrošača Vlade RH, jer politika zaštite potrošača ne može biti samo „posao“ resornog ministarstva, jer je to međuresorska politika koju kao jednu od prioritetnih politika EU provodi Vlada RH, a Vlada se ne može personalizirati u jednom ministarstvu.

18

Potpora udrugama za zaštitu potrošača

u 2017. godini

Tablica 6.:Međimurska županija


Lokalna samouprava

SVEGA


Raspisala zajednički Javni natječaj za sve udruge 11 11

Nije raspisivala Javni natječaj 7 7


Donirala sredstva mimo natječaja 9 9

Ne podupire rad udruga za zaštitu potrošača 6 6

Tablica 7.:Varaždinska županija

10%

55%

35%

Javni natječaj

Raspisan javninatječaj za udrugezaštite potrošača


Nije raspisivalajavni natječaj

32%

41%

27%


Dodijelila sredstva putem javnog natječaja


Ne podupire rad udruga za zaštitu potrošača

0%29%

71%

Javni natječaj




7% 4%

89%


Donirana sredstva putem javnog natječaja

Donirana sredstva mimo javnog natječaja


19


Lokalna samouprava

SVEGA

Raspisala Javni natječaj za sufinanciranje udruga za zaštitu potrošača 0

Raspisala zajednički Javni natječaj za sve udruge 8 8


Dodijelila sredstva za projekt putem Javnog natječaja 2 2



Tablica 8.:Osječko - baranjska županija


Lokalna samouprava

SVEGA

Raspisala Javni natječaj za sufinanciranje udruga za zaštitu potrošača 0





Ne podupire rad udruga za zaštitu potrošača 40 40

Tablica 9.:Primorsko-goranska županija

0%12%

88%

Javni natječaj



5%2%

93%





3%

46%51%

Javni natječajRaspisan javninatječaj zaudruge zaštitepotrošačaRaspisan općijavni natječaj


5% 14%

81%





20


Lokalna samouprava

SVEGA

Raspisala Javni natječaj za sufinanciranje udruga za zaštitu potrošača 1 1



Dodijelila sredstva za projekt putem Javnog natječaja 2 2



Tablica 10.:Dubrovačko-neretvanska županija


Lokalna samouprava

SVEGA





Donirala sredstva mimo natječaja 0 0 0


0%14%

86%

Javni natječajRaspisan javninatječaj zaudruge zaštitepotrošača



0%0%

100%





21

Savjetodavno tijelo iz čl. 25 ZoZP

Tablica 11.:Međimurska županija


Lokalna samouprava

SVEGA





Tablica 12.:Varaždinska županija


Lokalna samouprava

SVEGA





Ima50%

Nema50%

Savjetodavno tijelo (čl.25. ZoZP)

73%

27%

Predstavnik udruga


U savjetodavnom tijelu nema predstavnik audrugeza zaštitu potrošača

Ima50%

Nema50%

Savjetodavno tijelo (čl. 25. ZoZP)

93%

7%

Predstavnik udruga



22

Tablica 13.:Osječko - baranjska županija


Lokalna samouprava

SVEGA





Tablica 14.:Primorsko – goranska županija


Lokalna samouprava

SVEGA





Ima20%

Nema80%

Savjetodavno tijelo (čl. 25. ZoZP)

67%

33%

Predstavnik udruga


U savjetodavnom tijelu nema predstavnik audruge zazaštitu potrošača

Ima61%

Nema39%

Savjetodavno tijelo(čl. 25. ZoZP)

100%

0%

Predstavnik udruga



23

Tablica 15.:Dubrovačko – neretvanska županija


Lokalna samouprava

SVEGA





Ima14%

Nema86%

Savjetodavno tijelo(čl. 25. ZoZP)

33%

67%

Predstavnik udruga



24

Implementacija Zakona o zaštiti potrošača (čl. 25. i 126.), te

Uredbe o financiranju udruga za zaštitu potrošača iz javnih

izvora 2017. godine Tablica 16.: Pregled dostave izvješća

U roku Po požurnici

Nije dostavilo / prijava Povjereniku za informiranje

Dubrovačka županije 16 6 1

Međimurska županija 19 4 3

Osječko-baranjska županija 32 11 0

Primorsko-goranska županija 24 10 3

Varaždinska županija 20 8 1

UKUPNO: 111 39

8

U roku70%

Po požurnici25%

Nije dostavilo / prijava Povjereniku za

informiranje5%

PREGLED DOSTAVE IZVJEŠĆA

25

Tablica 17.:Pregled po županijama

U roku Požurnica Po požurnici

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 16.09.2017. +

ČAKOVEC +

MURSKO SREDIŠĆE +

PRELOG +

Belica +

Domašinec +

Dekanovec 16.09.2017. +

Donja Dubrava +

Donji Kraljevec +

Donji Vidovec 16.09.2017. Prijava 09.10.2017.

Goričan +

Gornji Mihaljevec +

Kotoriba +

Mala Subotica +

Nedeliće +

Orehovica +

Podturen +

Pribislavec 16.09.2017. Prijava 09.10.2017.

Selnica +

Šenkovec +

Strahoninec 16.09.2017. +

Štrigova +

Sveta Marija 16.09.2017. +

Sveti Juraj na Bregu +

Sveti Martin na Muri +

Vratišinec 16.09.2017. Prijava 09.10.2017.


VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

+

IVANEC +

LEPOGLAVA +

LUDBREG +

NOVI MAROF +

VARAŽDINSKE TOPLICE

+

VARAŽDIN +

Bednja 27.09.2017. +

Beretinec +

Breznica +

Breznički Hum 27.09.2017. +

Cestica +

Donja Voća 27.09.2017. Prijava 13.10.2017.

Gornji Kneginec 27.09.2017. +

Jalžabet +

Klenovnik +

Ljubešćica +

Mali Bukovec +

Martijanec +

Maruševec 27.09.2017. +

Petrijanec 27.09.2017. +

Sračinec 27.09.2017. +

Sveti Đurđ +

Sveti Ilija +

TrnovecBartolovečki +

Veliki Bukovec +

Vidovec +

Vinica 27.09.2017. +

Visoko 27.09.2017. +

73%

15%

12%

Međimurska županija

U roku

Po požurnici 69%

28%

3%

Varaždinska županija

U roku

Po požurnici

26


OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA +

BELI MANASTIR 03.10.2017. +

BELIŠĆE +

DONJI MIHOLJAC +

ĐAKOVO +

NAŠICE +

OSIJEK +

VALPOVO +

Antunovac +

Bilje +

Bizovac +

Čeminac 03.10.2017. +

Čepin 03.10.2017. +

Darda 03.10.2017. +

Donja Motičina 03.10.2017. +

Draž +

Drenje 03.10.2017. +

Đurđenovac +

Erdut 03.10.2017. +

Ernestinovo +

Feričanci +

Gorjani 03.10.2017. +

Jagodnjak +

Kneževi Vinogradi +

Koška +

Levanjska Varoš +

Magadenovac +

Marijanci +

Petlovac +

Petrijevci +

Podgorač +

Podravska Moslavina +

Popovac +

Punitovci +

Satnica Đakovačka +

Semeljci 03.10.2017. +

Strizivojna +

Šodolovci +


PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

+

BAKAR 19.10.2017. +

CRES +

CRIKVENICA 19.10.2017. +

ČABAR +

DELNICE +

KASTAV +

KRALJEVICA 19.10.2017. +

KRK +

MALI LOŠINJ 19.10.2017. +

NOVI VINODOLSKI 19.10.2017. +

OPATIJA 19.10.2017. +

RAB +

RIJEKA +

VRBOVSKO +

Baška +

Brod Moravice +

Čavle +

Dobrinj 19.10.2017. 21.11.2017. prijava

Fužine 19.10.2017. +

Jelenje 19.10.2017. +

Klana +

Kostrena +

Lokve +

Lopar 19.10.2017. 21.11.2017. prijava

Lovran +

Malinska +

Matulji +

Mošćenička Draga 19.10.2017. 21.11.2017. prijava

Mrkopalj +

Omišalj +

Punat +

Ravna Gora +

Skrad +

Vinodolska 19.10.2017. +

Viškovo +

Vrbnik 19.10.2017. +

74%

26%0%

Osječko-baranjska županija

U roku

Po požurnici

Nije dostavilo /prijava Povjerenikuza informiranje

65%

27%

8%

Primorsko-goranska županija

U roku

Po požurnici

27

Trnava +

Viljevo +

Viškovci +

Vladislavci 03.10.2017. +

Vuka +

U roku

Požurnica Po požurnici

DUBRVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

+

DUBROVNIK +

KORČULA +

PLOČE +

METKOVIĆ 21.11.2017 +

OPUZEN +

Blato +

Dubrovačko primorje +

Janjina +

Kula Norinska +

Konavele +

Lastovo +

Lumbarda +

Mljet +

Orebić 21.11.2017 +

Pojezerje 21.11.2017 +

Slivno +

Smokvica +

Ston 21.11.2017 11.12.2017. prijava

Trpanj +

Vela Luka 21.11.2017 +

Zažablje 21.11.2017 +

Župa Dubrovačka 21.11.2017 +

70%

26%4%

Dubrovačko -neretvanska županija

U roku

Po požurnici

28


Lokalna samouprava

SVEGA Naziv

samouprave Predstavnici

udruga



1 2

Županija, Vela Luka,

Nije raspisivala Javni natječaj

19

Blato, Dubrovnik, Janjina, Konavle, Korčula, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Opuzen, Ploče, Slivno, Smikvica, Trpanj, Metković, Orebić, Pojezerje, Zažablje, Župa Dubrovačka




1 21

Županija, Blato, Dubrovnik, Janjina, Konavle, Korčula, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Opuzen, Ploče, Slivno, Smokvica, Trpanj, Metković, Orebić, Pojezerje, Vela Luka, Zažablje, Župa Dubrovačka

Ima savjetodavno tijelo iz čl 25. ZoZP

3

Blato, Dubrovnik, Mljet


1 17

Županija, Janjina, Konavle, Korčula, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Opuzen, Ploče, Slivno, Smokvica, Trpanj, Metković, Orebić, Pojezerje, Vela Luka, Zažablje, Župa Dubrovačka


1

Dubrovnik Dubravka Garić - DP


2

Blato, Mljet

Oznake: CEIP PF

- Centar za edukaciju i informiranje potrošača - Potrošački forum

Tablica 18.: IMPLEMENTACIJA ZoZP i Uredbe o financiranju udruga za zaštitu potrošača iz javnih izvora DUBROVAČKO_NERETVANSKA ŽUPANIJA

29

Tablica 19: IMPLEMENTACIJA ZoZP i Uredbe o financiranju udruga za zaštitu potrošača iz javnih izvora MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Oznake: ROZP

DV MP

- Razvojna organizacija zaštite potrošača - „VUKANOVČAR“ – društvo za zaštitu potrošača Međimurja - Udruga za zaštitu potrošača "MEĐIMURSKI POTROŠAČ"


Lokalna samouprava

SVEGA Naziv


udruga


1 1 2

Međimurska županija Gornji Mihaljevec


11 11

Čakovec, D.Kraljevec, Mala Subotica, Kotoriba, Mursko Središće, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Prelog, SJBregu, S.MartinNM,


Belica, Domašinec, Goričan, Šenkovec, Štrigova, Dekanovec, Sveta Marija,


1 6 7

Županija – 9,990,00 kn DV – 6,050,00 kn MP – 3,950,00 kn ROZP SMartinNM – 2.000,00 kn – MP M.Središće – 3.200,00 kn – MP Orehovica – 2685,00 kn – MP Prelog – 2.000,00 kn – MP SMartinNM – 2.000,00 kn MP G.Mihaljevec – 2.000,00 kn - DV


9 9

Čakovec – 5.000,00 kn -MP D.Dubrava -2.274,00 kn -MP D.Kraljevec -2.685,00 kn -MP Goričan – 1.575,00 kn – MP Nedelišće – 5.000,00 kn – MP Podturen – 2.195,00 kn – MP Selnica – 1.721,00 kn – MP 1.500,00 kn – DV Šenkovec – 1.375,00 kn - MP Strahoninec – 2.690,00 kn - MP


6 6

Belica, Domašinec, Kotoriba, SJBregu, Štrigova, Sveta Marija


11 11

Čakovec, D.Kraljevec, Goričan, G.Mihaljevec, Mala Subotica, M. Središće, Orehovica, Prelog, Selnica, Dekanovec, Strahoninec


1 10 11

Županija, Belica, Domašinec, D.Dubrava, Kotoriba, Podturen, SJBregu, SMartinNM, Šenkovec, Štrigova, Sveta Marija


8 8

Čakovec, D.Kraljevec, G.Mihaljevec, Mala Subotica, Mi.Središće, Prelog, Dekanovec, Strahoninec

„MEĐIMURSKI POTROŠAČ“ Zlatko Polišanski – 5 samouprave Vlatka Minđek – 1 samouprava Stjepan Đurđek – 1 samouprava Društvo „VUKANOVČAR“ KlešimirPolanec – 1 samouprava Josip Halić – 1 samouprava


3 3

Goričan, Orehovica, Selnica

30

Oznake: CEIP

PF - Centar za edukaciju i informiranje potrošača - Potrošački forum

Regionalna

samouprava

Lokalna samouprava

SVEGA Naziv


udruga



1 4

Osječko-baranjska županija Bilje Našice Osijek Satnica Đakovačka


38

Antunovac, Belišće, Bizovac, Donji Miholjac, Draž, Đakovo, Đurđenovac, Ernestinovo, Feričanci, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Petlovac, Petrijevci, Podgorač, Podravska Moslavina, Popovac, Punitovci, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Valpovo, Viljevo, Viškovci, Vuka, Beli Manastir, Čeminac, Čepin, Darda, Donja Motičina, Drenje, Erdut, Gorjani, Vladistalvci


1 1

OBŽ – 4.700,00 kn – CEIP Bilje – 2.000,00 kn - CEIP


1 Osijek – 20.000,00 kn PF


40

Antunovac, Belišće, Bizovac, Donji Miholjac, Draž, Đakovo, Đurđenovac, Ernestinovo, Feričanci, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Našice, Petlovac, Petrijevci, Podgorač, Podravska Moslavina, Popovac, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Valpovo, Viljevo, Viškovci, Vuka, Beli Manastir, Čeminac, Čepin, Darda, Donja Motičina, Drenje, Erdut, Gorjani, Vladislavnci


Belišće, Bilje, Ernestinovo Našice, Osijek, Petlovac, Satnica Đakovačka, Valpovo, Beli Manastir


1 35 36

OBŽ, Antunovac, Bizovac, Donji Miholjac, Draž, Đakovo, Đurđenovac, Feričanci, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Petrijevci, Podgorač, Podravska Moslavina, Popovac, Punitovci, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Viljevo, Viškovci, Vuka, Beli Manastir, Čeminac, Čepin, Darda, Donja Motičina, Drenje, Erdut, Gorjani, Vladislavci


Bilje Ernestinovo Osijek Petlovac Valpovo Beli Manastir

CEIP Tanja Popović Filipović – 3 Marija Krišto – 1 PF Mira Brumerček – Lukačević – 1 Vlasta Radanović1 Branka Lacković - 1


2 3

Belišće Našice Satnica Đakovačka

Tablica 20.: IMPLEMENTACIJA ZoZP i Uredbe o financiranju udruga za zaštitu potrošača iz javnih izvora OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

31

Tablica 21.:IMPLEMENTACIJA ZoZP i Uredbe o financiranju udruga za zaštitu potrošača iz javnih izvora

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

Oznake: ROZP PC DP

- Razvojna organizacija zaštite potrošača - Udruga za zaštitu prava potrošača "POTROŠAČKI CENTAR" - "POTROŠAČ" - društvo za zaštitu potrošača Hrvatske


Lokalna samouprava

SVEGA Naziv


udruga


1 1


1 16 17

PGŽ, Brod Moravice, Baška, Čabar, Krk, Lovran, Malinska, Omišalj, Punat, Rab, Rijeka, Skrad, Vrbovsko, Crikvenica, Kraljevica, Novi Vinodolski, Opatija


19 19

Cres, Čavle, Delnice, Kastav, Klana, Kostrena, Lokve, Matulji, Mrkopalj, Ravna Gora, Viškovo, Bakar, Fužine, Jelenje, Vinodolska, Vrbnik, Mali Lošinj, Lopar, Moščenička Draga


2 2

Rijeka – 5.000,00 kn – PC Opatija – 5.000,00 kn - PC


5 5

Cres – 2.500,00 kn – ROZP Lovran – 2.000,00 kn – PC Punat – 3.000,00 kn – PC Vrbovsko . 1.500,00 kn – ROZP Kraljevica – 2.000,00 kn - PC


PGŽ, Brod Moravice, Baška, Čabar, Čavle, Delnice, Kastav, Klana, Kostrena, Krk, Lokve, Malinska, Matulji, Mrkopalj, Omišalj, Rab, Ravna Gora, Skrad, Viškovo, Bakar, Crikvenica, Fužine, Jelenje, Nevo Vinodolski, Vinodlska, Vrbnik, Mali Lošinj, Lopar, Moščenička Draga


22 22

Baška, Cres, Čabar, Delnice, Kastav, Krk, Lovran, Malinska, Omišalj, Punat, Rab, ravna Gora, Rijeka, Viškovo, Vrbovsko, Bakar, Crikvenica, Fužine, Kraljevica, Novi Vinodolski, Opatija, Lopar


1 13 14

PGŽ, Brod Moravice, Čavle, Klana, Kostrena, Lokve, Matulji, Mrkopalj, Skrad, Jelenje, Vinodolska, Vrbnik, Mali Lošinj, Moščenička Draga


22 22

Baška, Cres, Čabar, Delnice, Kastav, Krk, Lovran, Malinska, Omišalj, Punat, Rab, Ravna Gora, Rijeka, Viškovo, Vrbovsko, Bakar, Crikvenica, Fužine, Kraljevica, Novi Vinodolski, Opatija, Lopar

Društvo „POTROŠAČ“ Dragutin Joksimović – 1 Krunoslav Nikšić - 1 ROZP Katarina Vitić – 1 Ivan Janeš – 1 Marija Jančan - 1 Vlatko Martinović - 1 Potrošački centar Marko Paripović – 16 Nikola Deranja - 1


32

Tablica 22.:IMPLEMENTACIJA ZoZP i Uredbe o financiranju udruga za zaštitu potrošača iz javnih izvora VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Oznake: VP

- Varaždinski potrošač


Lokalna samouprava

SVEGA Naziv


udruga


0


8 8

Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Mali Bukovec, Martijanec, Varaždin, V.Toplica, Maruševec


1 19 20

Beretinec, Breznica, Cestica, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, N.Marof, S.Đurđ, S.Ilija, T.Bartolovočeki, Županija, V.Bukovec, Vidovec, Bednja, B.Hum, G.Kneginec, Petrijanec, Sračinec, Vinica, Visoko


2 2

M.Buovec – 2.000,00 kn – VP Martijanec – 4.000,00 kn – VP


1 1 Varaždin – 22.500,00 kn - VP


1 23 24

Beretinec, Breznica, Cestica, Ivanec, Jalžabet, Klenovnik, Lepoglava, Ludbreg, N.Marof, S.Đurđ, S.Ilija, T.Bartolovečki, Županija, V.Toplica, V.Bukovec, Vidovec, Bednja, B.Hum, G.Kneginec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Vinica, Visoko


Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Ljubešćica, Mali Bukovec, Martijanec, N.Marof, S.Đurđ, T.Bartolovečki, Varaždin, V.Toplica, V.Bukovec, Vidovec, Visoko


1 13 14

Beretinec, Breznica, Cestica, Jalžabet, Klenovnik, S.Ilija, Županija, Bednja, B.Hum, G.Kneginec, Maruševec, Petrijanec, Stračinec, Vinica


13 13

Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Ljubešćica, Mali Bukovec, Martijanec, N.Marof, S.Đurđ,T.Bartolovečki, Varaždin, V.Bukovec, Vidovec

VARAŽDINSKI POTROŠAČ Marko Marčec – 1 samouprava Vladimir Slunjski – 1 samouprava Sanja Keretić – 8 samouprava Višnja Dvorski – 1 samouprava Tomislav Kučelj – 1 samouprava Vesna Kovačić – 1 samouprava


1 1

Visoko

33

Literatura:

1. Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95, 21. 4. 1993.)

2. Direktiva 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o zaštiti potrošača prilikom isticanja cijena proizvoda ponuđenih potrošačima (SL L 080, 18. 3. 1998.)

3. Direktiva 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o trgovanju na daljinu financijskim uslugama koje su namijenjene potrošačima i o izmjeni Direktive Vijeća 90/619/EEZ i direktiva 97/7/EZ i 98/27/EZ (SL L 271, 9. 10. 2002.)

4. Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (»Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 149, 11. 6. 2005.)

5. Direktiva 2008/122/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o zaštiti potrošača u odnosu na određene aspekte ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine, o dugoročnim proizvodima za odmor, preprodaji i razmjeni (Tekst značajan za EGP) (SL L 33, 3. 2. 2009.)

6. Direktiva 2009/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 110, 1. 5. 2009.)

7. Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 304, 22. 11. 2011.).

8. Studija o aspektima zaštite potrošača u financijskim uslugama, pripremljena za Odbor IMCO, Resorni odjel A, 2014., http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2014/507463/IPOL-IMCO_ET(2014)507463_EN.pdf

9. Uredba (EU) br. 254/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o višegodišnjem programu za potrošače za razdoblje 2014.-2020. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1926/2006/EZ (SL L 84, 20.3.2014., str. 42.).

10. Komunikacija Komisije pod naslovom „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192). Vidi i dodatne dokumente koji su objavljeni u okviru priopćenja za tisak na sljedećoj poveznici: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-4919_hr.htm. Informacije o relevantnim javnim savjetovanjima (otvorenim, planiranim i zatvorenim) mogu se pronaći na sljedećoj poveznici: https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/consultations.

11. Uredba (EU) 2017/826 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi programa Unije za potporu određenih aktivnosti kojima se jača sudjelovanje potrošača i drugih krajnjih korisnika financijskih usluga u oblikovanju politika Unije u području financijskih usluga za razdoblje 2017.-2020. (SL L 129, 19.5.2017, str. 17).

12. Studija pod nazivom „Europska jedinstvena kontaktna točka” koja je pripremljena 2013. za Odbor Parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, resorni odjel A http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2013/507453/IPOL-IMCO_ET(2013)507453_EN.pdf

13. Kramme M., ConsequencesofBrexitintheAreaofConsumer Protection, (Posljedice Brexita za područje zaštite potrošača) 2017., http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/602055/IPOL_STU(2017)602055_EN.pdf.

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2014/507463/IPOL-IMCO_ET(2014)507463_EN.pdf


http://www.europarl.europa.eu/RegistreWeb/search/simple.htm?reference=COM_COM(2015)0192

https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/consultations



http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/602055/IPOL_STU(2017)602055_EN.pdf

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/602055/IPOL_STU(2017)602055_EN.pdf

razvojna organizacija zaŠtite potroŠaČa · 2019-06-04 · povijesni razvoj politike zaštite...

Documents