razvojna psihologija i teorije razvoja ppdmo092016

Razvojna psihologija i teorije

razvojadr. sc. Goran Kardum

Određenje razvojne psihologije

Razvojna psihologija je psihološka disciplina koja

istražuje psihički razvoj čovjeka od početka

njegovog života (začeća) pa do kraja života

(smrti) (Furlan, 1992).

Grana psihologije posvećena istraživanju

promjena u ponašanju i sposobnostima tijekom

razvoja (Vasta, 1998).

Ciljevi razvojne psihologije

Opisivanje (deskripcija): Opisati razvoj i

dati razvojne norme, tj. opisati ponašanja i

sposobnosti u svakom periodu razvoja,

Objašnjavanje: objasniti zašto se ponašanja

mijenjaju.

Predviđanje: predviđanje razvoja ponašanja i

po potrebi ga modificirati ili optimalizirati.

Dječja psihologija

Dio je razvojne psihologije, a bavi se

istraživanjem i proučavanjem dječjeg

psihičkog razvoja (tj. od začeća do

uključujući školske dobi (11./13. god.)

Zašto dječja psihologija?

To je period najbržeg razvoja

Iskustva i ponašanje u djetinjstvu ima

značajan utjecaj na kasniji razvoj

Složene oblike ponašanja lakše je i

razumjeti kada se proučavaju u nastajanju

Razumijevanje i istraživanje razvoja može

pomoći u razumijevanju i rješavanja

problema u razvoju

Složena interakcija i odnos

Razvoj i promjene uvjetovane su / i u

interakciji su tri čimbenika;

1.Biološki rast i maturacija (sazrijevanje)

2.Odgoj i obrazovanje

3.Socijalizacija

Ključna pitanja razvojne

psihologije?

Definicija razvoja... Što je to razvoj?

Progresivne i pravilne promjene

neurofizioloških struktura, kognitivnih

(misaonih) i emocionalnih procesa te konačne

forme ponašanja.

Nasljeđe – okolina (nativizam –

empirizam)


psihologije? Kontinuitet - diskontinuitet

Normativni – idiografski pristup:

utvrđivanje činitelja interindividualnih

razlika za određeni uzrast i individualni

dio svojstven pojedincu

Stabilnost osobina u vremenu

Dosljednost ponašanja u vremenu: koliko

je određeno ponašanje odraz osobina

pojedinca a koliko trenutka


psihologije? Kakva je priroda djeteta?: aktivno –

pasivno, dobro loše, privrženost...

Relativna važnost različitih razvojnih

perioda, kritički period

Teorije razvoja

Psihodinamski pristup

Mehanicistički pristup, biheviorizam

Kognitivistički pristup

Socijalno kognitivne teorije

Suvremene kognitivne teorije

Ekološki, etološki pristup

Teorije razvoja

Empirizam

Empirijski pristup

Objektivnost

Kontrola

Prediktibilnost

Testiranje hipoteza

Replikabilnost

Zašto teorija razvoja?

Teorija je skup međusobno povezanih

tvrdnji o podacima, koji omogućuje

objašnjenje, interpretaciju i predikciju

ponašanja (Olds & Papalia, 1989).

Teorija (znanstvena teorija) osniva se na

činjenicama (podatcima) te ih sažima,

integrira, objašnjava i omogućuje

predviđanje.

Važni su i teorijski i empirijski

podatci

Teorija bez podataka je spekulacija

Podatci ili rezultati istraživanja bez teorije

su neinterpretabilni

Načini spoznavanja svijeta (Milas,

G., 2009)

Metoda ustrajnosti

Metoda autoriteta

Prediskustvena (a priori) metoda

Znanstvena metoda

Metoda ustrajnosti

Navika

Stavovi koje imamo oduvijek

Vrlo teško se mijenjaju

Promjena - pritisak činjenica i

proturiječnih stavova mora biti vrlo jak i

dugotrajan

Metoda autoriteta

Pozivanje na autoritet

Bilo koje područje ljudskog rada

(književnost, filozofija, umjetnost,

znanost...)

Problem: nema jednog autoriteta. U bilo

kojem području je više i proturiječnih

autoriteta

Prediskustvena (a priori) metoda

Samorazumljive ili samodostatne ‘istine’

Počiva na prediskustvu ili intuiciji

Zdravorazumska metoda razmišljanja

‘Naivni realizam’ (Fulgosi A.)

Znanstvena metoda I

Nema ljudske subjektivnosti

Nema proizvoljnosti

Kritičnost i samokritičnost

Znanstvena metoda II

Sistematizacija Kategorizacija Prepoznavanje odnosa i zakonitosti Vlastita metodologija Nema jasno ograničeno polje djelovanja Na razini je iskustva (za razliku od filozofije i

religije)

Znanost i metafizička spoznaja I

Pozitivizam (Auguste Comte)

Tri stadija: teološki, metafizički i znanstveni

pristup

‘Puna zrelost mišljenja postiže se

oslobađanjem od teoloških i metafizičkih

pristupa’

Znanost i metafizička spoznaja II

Logički pozitivizam (Moritz Schlick) Sve što je neprovjerljivo osjetilima je bez

značenja i važnosti Izuzetak je matematika i logika Sve ostalo je metafizika ‘Empirijski zakoni predstavljaju konačne

granice spoznaje izvan kojih se ne trebaju tražiti dodatni odgovori’

Povijest je pokazala da je odustajanje od strogog

pozitivizma dovelo do najvećih znanstvenih

dostignuća

Post-pozivizam: vratio je važnost i značenje

teoriji i teorijskim pojmovima

Znanost, pseudo-znanost i

zdravorazumsko razmišljanje

Metodologija je ključ razlikovanja

Mogućnost odbacivanja ili opovrgavanja neke

teorije

Dostupno opažanja

Provjerljivost

Neznanstveni Znanstveni

Opći pristup Intuitivan, zdravorazumski

Empirijski

Opažanje Prigodno, nesustavno, bez kontrole

Sustavno, kontrolirano

Izvještavanje Subjektivno Objektivno

Definicije pojmova Dvosmislene, nejasne Jasne, operacione

Instrumenti Netočni, neprecizni Točni, precizni

Mjerenje Nevaljano i nepouzdano

Valjano i pouzdano

Pretpostavke Neprovjerljive Provjerljive

Zaključci Subjektivni, osobni, nadilaze objektivne podatke

Utemeljeni na podacima

Stav Nekritičan Kritički, skeptičan

Temeljne pretpostavke znanosti

Prirodom vlada red

Priroda je spoznatljiva

Znanje je nadmoćno neznanju

Sve prirodne pojave imaju prirodne

uzroke

Ništa nije samo po sebi razumljivo

Znanje se usvaja iskustvom

Ciljevi znanosti

Opisivanje

Razumijevanje

Kontrola

Predviđanje

Razlike u problemima i

hipotezama

Kvalitativna istraživanja ne polaze od

definiranih hipoteza

Kvantitativna istraživanja----jako važan

segment koji se često podcjenjuje

Teorija psihoseksualnog razvoja /

psihodinamska teorija (Freud) Svjesno - najviša razina ličnosti i uključuje sve ono što u

određenom trenutku doživljavamo.

Svjesno je malen dio psihičkog života i predstavlja

iskrivljenu sliku koja je nastala kroz procese selekcio-

niranja i zaštitnog odabiranja sadržaja iz unutarnjeg i

vanjskog svijeta.

Svijest je kratkotrajna, prolazna i neprekidno se mijenja.


psihodinamska teorija (Freud)

PODSVJESNO - je onaj dio ličnosti koji u

određenom trenutku nije dostupan pamćenju,

ali koji to može postati u bilo kojem drugom

času. Drugi naziv - dostupno pamćenje

NESVJESNO - je najdublja razina. Manifestira u

svakodnevnom životu - upravlja, usmjeruje i

oblikuje ljudsko ponašanje. Pojedinac na svjesnoj

razini pokušava naći neka logična objašnjenja za

to ponašanje (racionalizacija).



NESVJESNO obuhvaća tri elementa:1. represirani sadržaji: to su sve one ideje, misli,

uspomene i pamćenja koja su represirana odnosno potisnuta iz svijesti u podsvijest

2. nesvjesno znanje: obuhvaća i one informacije koje su nisu prošle kroz našu svijest i koje nisu naučene

3. predverbalna iskustva: iskustva koja ne možemo verbalizirati.



Čovjek je uglavnom nesvjesno biće – nasuprot tradicionalnim shvaćanjem čovjeka kao autonomnim, svjesnim sa slobodnom voljom

Čovjek je potpuno determinirano biće, dirigirano nesvjesnim impulsima

On nije svjestan svojih pravih motiva i pravih razloga svojih motiva i ponašanja

Monistički sustav



Dubinska analiza.Freud navodi situacije za analizu podsvjesti ili nesvjesnog:1. Šale, pogreške ili propusti,2. Podaci o tome što pojedinac kod drugih ljudi ne voli,3. Podaci o životu (prošlosti, djetinstvu) pojedinca,4. Otpor koji pojedinac pruža pojedinim temama,5. Slobodne asocijacije - klasična psihoanalitička tehnika,6. Snovi - "kraljevski put" analize,7. Umjetnička dijela i stvaralašto - javni izraz neuroticizma 8. Neurotički simptomi - histerija, tjelesne tegobe, i sl.

Model ličnosti

ID (ONO)

Najprimitivnija komponenta ličnosti koja

ujedno urođena

Tu pripadaju instikti i nagoni

Id je izvor i rezervoar cjelokupne psihičke

energije

Ego i superego se izgrađuju iz ID-a

ID (ONO)

Id djeluje po načelu ugode, sada i odmah

Ne poznaje zakone, inhibiciju i djeluje bez

obzira na posljedice

Id je izvor svega animalnog, iracionalnog i

narcističnog

Ugoda

Smanjivanje napetosti koje nastaje zbog

porasta psihičke energije koju izaziva neki

nagon

Oslobađanje suviška energije i napetosti

mogu se koristiti: refleksne akcije i primarni

proces (snovi, autistično mišljenje...)

EGO

Razvija se iz ID-a tijekom prve godine

života

Sjedište je intelektualnih funkcija i

racionalan je

Regulira puteve prema akciji

Usklađuje zahtjeve Ida i zahtjeve realnosti

i zahtjeve superega

On mora biti jak, izdržati tu napetost i

očuvati integritet

SUPEREGO

Razvija se najkasnije (od 3 do 6 godine

života)

Predstavlja unutarnji reprezentant

društvenog morala, normi i svjetonazora

Moralni čuvar ličnosti, sudi što je dobro a

što je loše

Dva dijela superega: savijest i ego-ideal

razvojna psihologija i teorije razvoja ppdmo092016

Documents