1

PROSTORNO PLANIRANJE

2

SADRŽAJ :

stranica

• UVOD 03• POVIJEST PROSTORNOG PLANIRANJA 04• TEMELJNA NAČELA PROSTORNOG PLANIRANJA 09• KARAKTERISTIKE PROSTORNOG PLANIRANJA 10• ELEMENTI KOJI IMAJU PRESUDAN UTJECAJ NA PROSTORNO PLANIRANJE 12• PODJELA PROSTORNIH PLANOVA 13• DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA 14• PROSTORNI PLAN UREĐENJA I GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA OSIJEKA 16• STRUČNI TIM ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA 17• DIJELOVI PROSTORNOG PLANA 19• ETAPE U IZRADI PROSTORNOG PLANA 22• ZAKONSKI PROPISI ZA PODRUČJE PROSTORNOG PLANIRANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ 25• ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI 26• DOKUMENTI PRAĆENJA STANJA U PROSTORU 27• ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA 28• PROVOĐENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA - LOKACIJSKA DOZVOLA 30• LITERATURA 32

3

1. UVOD

PROSTORNO PLANIRANJE JE KOMPLEKSAN MULTIDISCIPLINARAN PROCES UTVRĐIVANJA OPTIMALNOG RASPOREDA LJUDI, DOBARA I DJELATNOSTI NA ODREĐENOM TERITORIJU RADI NJEGOVE OPTIMALNE UPORABE.

NA PITANJE KAKO RASPOREDITI I NAJBOLJE KORISTIITI SADRŽAJE U PROSTORU I ČUVATI PROSTOR-TERITORIJ ODGOVOR DAJE TEORIJA PROSTORNOG PLANIRANJA.NA TEORIJU PROSTORNOG PLANIRANJA NADOVEZUJE SE PRAKTIČNI DIO IZRADE, USVAJANJA I PROVOĐENJAPROSTORNIH PLANOVA.

PROSTORNO PLANIRANJE RAZVILO SE IZ URBANIZMA POČETKOM 20. STOLJEĆA KAD SU PLANERI UVIDJELI DA JE NEMOGUĆE RADITI URBANISTIČKE PLANOVE VEĆIH GRADOVA BEZ PROMATRANJA PROBLEMA OKOLICE GRADA, TJ. ŠIREG PODRUČJA KOJE GA OKRUŽUJE.

LATISNKA RIJEČ URBS ILI URBIS ZNAČI GRAD. (URBANUS ZNAČI GRADSKI)

URBANIZAM - ZNAČI PROSTORNO UREĐENJE GRADOVA.- SKUP DJELATNOSTI VEZANIH UZ IZGRADNJU NOVIH I UREĐENJE POSTOJEĆIH GRADSKIH

NASELJA, PROUČAVANJE NJIHOVOG RAZVITKA, STRUKTURE I ŽIVOTA.

URBANIZACIJA – PROCES ŠIRENJA GRADSKOG NAČINA ŽIVOTA. UZROK POČETKA VELIKE URBANIZACIJE POLOVICOM 18. STOLJEĆA BILA JE INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA. (PRAĆENA REVOLUCIJOM PROMETA I DEMOGRAFSKOMEKSPLOZIJOM)

URBANIZACIJA OBUHVAĆA: - PROSTORNO ŠIRENJE GRADOVA- STVARANJE NOVIH GRADOVA- ŠIRENJE GRADSKOG NAČINA ZAUZIMANJA I KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA- SELJENJE STANOVNIŠTVA IZ SELA U GRADOVE- PRETVARANJE SEOSKOG STANOVNIŠTVA U GRADSKO- NAPUŠTANJE POLJOPRIVREDNE U ZAMJENU ZA DRUGE DJELATNOSTI

4

2. POVIJEST PROSTORNOG PLANIRANJA

USPJEH RAZLIČITIH CIVILIZACIJA TIJEKOM POVIJESTI UVIJEK JE BIO PRAĆEN SA MANJIM ILIVEĆIM RAZVITKOM NJIHOVIH GRADOVA.

OD POSTANKA LJUDSKOG DRUŠTVA NASELJA SU SE RAZVIJALA PRVO SPONTANO, ALI I PLANSKI.PREMA TOME URBANIZAM KAO DJELATNOST POSTOJI U NEKIM OBLICIMA JOŠ IZ VREMENA FORMIRANJAPRVIH NASELJA.

TIJEKOM POVIJESTI VRLO SU VAŽNA DVA RAZVOJNA STUPNJA POIZVODNIH MOGUĆNOSTI KOJA SU NEPOSREDNO BITNO UTJECALA NA URBANIZACIJU:

1. POLJOPRIVREDNA REVOLUCIJA – NEOLITSKI PERIOD OKO 10 000 GODINA PRIJE NAŠE ERE- POJAVA POLJODJELSTVA, VIŠAK PROIZVODA, RAZMJENA-TRŽIŠTE I POJAVA PRVIH

URBANIH AGLOMERACIJA I GRADOVA

2. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA – OTKRIĆE PARNOG STROJA POLOVICOM 18. STOLJEĆA- SNAŽAN RAZVITAK GRADOVA I POVEĆANJE GRADSKOG STANOVNIŠTVA

SVE DO POČETKA 20. STOLJEĆA PLANERI IZGRADNJE GRADOVA BAVILI SU SE SAMO UŽIM PODRUČJEMGRADOVA, A TEK NAKON TOGA PLANIRANJE SE PROŠIRILO I NA VANGRADSKE PROSTORE ČIME SE ZAPOČINJE SA PRIMJENOM CJELOVITOG PROCESA PROSTORNOG PLANIRANJA.DVA GLAVNA RAZLOGA ZA POJAVU PROSTORNOG PLANIRANJA BILA SU:

- URBANISTI SU UOČILI DA JE PLANIRANJE RAZVITKA GRADOVA TEŠKO OSTVARIVO BEZSAGLEDAVANJA ŠIREG PROSTORA.

- PROSTOR SE POČEO ŠIROKO KORISTITI JER SE SVE VIŠE LJUDI I DJELATNOSTISMJEŠTAVALO U PODRUČJIMA VAN GRADOVA.

5

SLIKA 1. – ARHEOLOŠKI LOKALITET GRADAC NAVUČEDOLU – III tisućljeće pr.n.e.

SLIKA 2. – KAMENE KOLIBE – PASTIRSKA SKLONIŠTAKARAKTERISTIČNE AGLOMERACIJE ZAJUG EUROPE

6

SLIKA 3. – MEZOPOTAMIJA – ASIRIJAGRAD AŠUR OKO 2500.g.pr.n.e.

SLIKA 4. – EGIPAT – DOLINA NILASREDIŠTE GRADA AKHETATONA S CARSKOMPALAČOM, I OSTALIM JAVNIM I DRUŠTVENIMUSTANOVAMA (oko 1300.g.pr.n.e.)

7

SLIKA 5. – ATENSKA AKROPOLA – STARA GRČKAIDEALNA REKONSTRUKCIJA (5. st.pr.n.e.)

SLIKA 6. – POGLED NA SREDIŠTE RIMA IDEALNA REKONSTRUKCIJA U VRIJEMECARA KONSTANTINA

8

UBRZANI RAZVITAK U 20. STOLJEĆU STVORIO JE NIZ RAZLOGA ZA POJAVU, PRIMJENU I INSTITUCIONALIZIRANJE PROSTORNOG PLANIRANJA :

A) ŠIRENJE URBANIZACIJE PROSTORA – GRADOVI I GRADSKI NAČIN ŽIVOTA ZAUZIMAJU SVE VEĆEPOVRŠINE.

B) GRADNJA VELIKIH PROMETNIH GRAĐEVINA – AUTOCESTE, ŽELJEZNIČKE PRUGE, PLOVNE RIJEKEI KANALI, LUKE I AERODROMI ZAUZIMAJU SVE VEĆE POVRŠINE. NJIHOVA GUSTA MREŽA JE TOLIKA DA ZAHTJEVA KOORDINACIJU NJIHOVA POLOŽAJA U PROSTORU.

C) IZGRADNJA VELIKH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA – REGIONALNI SUSTAVI VODOOPSKRBE I ODVODNJE, SUSTAVI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA, ELEKTRIČNI DALEKOVODI, NAFTOVODI I PLINOVODI.

D) INDUSTRIJALIZACIJA PROSTORA – INDUSTRIJA ZAUZIMA I VELIKE IZVANGRADSKE POVRŠINE KOJE NAZIVAMO INDUSTRIJSKIM ZONAMA. GRADE SE I VELIKE GRAĐEVINE ZA POTREBE ENERGETIKE KOJE NE SAMO ZAUZIMAJU VELIKE POVRŠINE NEGO I SPECIFIČNO UTJEČU NAEKOLOŠKE UVJETE U PROSTORU

E) TURIZAM – RAZVIO JE SEKUNDARNU URBANIZACIJU – SEKUNDARNA BORAVIŠTA. DANAŠNJIČOVJEK TROŠI PUNO VIŠE PROSTORA NEGO PRIJE. SKIJALIŠTA, KUPALIŠTA, MARINE, GOLFIGRALIŠTA MIJENJAJU PRIRODNI IZGLED TERENA I EKOLOŠKU RAVNOTEŽU.

F) POLJOPRIVREDA – USAVRŠENI NAČINI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE ZAUZIMAJU GOTOVOSVE MOGUĆE POVRŠINE POGODNE ZA OBRADU. IAKO SE MALI BROJ STANOVNIKA BAVI POLJPRIVREDOM ONI OBRAĐUJU PUNO VEĆE POVRŠINE NEGO ŠTO JE TO NEKADA MOGLAVEĆINA STANOVNIKA.

G) POKRET ZAŠTITE PRIRODE – NE SAMO KAO ZAŠTITA UGROŽENIH VRSTA NEGO I KAO ZAŠTITAPOJEDINIH PRIRODNIH TERITORIJALNIH CJELINA.

H) SAZRIJEVANJE EKOLOŠKE SVIJESTI O OČUVANJU UKUPNOG PROSTORA – SPOZNAJE O OGRANIČENOSTI PROSTORA KAO RESURSA. INTENZIVIRANJE KORIŠTENJA PROSTORA SVE VIŠE ZAHTJEVA NJEGOVU ZAŠTITU.

9

CJELOKUPNA DJELATNOST PROSTORNOG PLANIRANJA I PROSORNOG UREĐENJA TREBA SE TEMELJITI NA SLJEDEĆIM NAČELIMA :

A) RACIONALNOST – RACIONALNO KORIŠTENJE PROSTORA ČUVANJEM NJEGOVE FIZIČKE I FUNKCIONALNE CJELOVITOSTI

B) RAVNOMJERNOST – GOSPODARSKOG, DRUŠTVENOG I KULTURNOG RAZVOJA PROSTORA

C) ZAŠTITA PROSTORA – ZAŠTITA INTEGRALNIH VRIJEDNOSTI PROSTORA TEMELJEM PRINCIPA ODRŽIVOG RAZVITKA. OČITUJE SE KROZ ZAŠTITU VRIJEDNOSTI PROSTORA, VRIJEDNIH PRIRODNIHI STVORENIH RESURSA, TE KROZ OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI . SVIJEST O POTREBI ZAŠTITE OKOLIŠA SVAKIM DANOM SVE JE JAČA I POSTAJE ČIMBENIK KOJI SE NE MOŽE ZAOBIĆI.

E) VREDNOVANJE NASLIJEĐA – BOGATSTVO KULTURNO-POVIJESNOG I PRIRODNOG NASLJEĐA TRAŽIDA S OSOBITOM POZORNOŠĆU PRISTUPAMO VALORIZACIJI I REVALORIZACIJI SVEGA ŠTO JE VRIJEDNO U PROSTORU, ŠTO JE VAŽNO ZA NJEGOV IDENTITET I ŠTO BI MOGLO BITI U FUNKCIJI GOSPODARSKOG NAPRETKA.

3. TEMELJNA NAČELA PROSTORNOG PLANIRANJA

10

4. KARAKTERISTIKE PROSTORNOG PLANIRANJA

A) DRUŠTVENO ZNAČENJE – DANAS PREVLADAVA SHVAĆANJE DA DRUŠTVENI ZNAČAJ PLANIRANJATREBA IMATI TRI SEKTORA PLANIRANJA : 1) PROSTORNI

2) GOSPODARSKI3) SOCIJALNI

OVA TRI SEKTORA PLANIRANJA SU U SLOŽENOM MEĐUSOBNOM ODNOSU I MORAJU BITI DOBROKOORDINIRANI. GOSPODARSKI I SOCIJALNI PLANOVI PREDSTAVLJAJU PROGRAM ZA PROSTORNE PLANOVE

B) DUGOROČNOST PROSTORNIH PLANOVA – PLANSKA PROJEKCIJA PROSTORNIH PLANOVAPROTEŽE SE NA VREMENSKO RAZDOBLJE OD 20-30 GODINA.PROSTORNI PLANOVI SE ZBOG TOGA SMATRAJU RAZVOJNIM PLANOVIMA.POSTOJE I OPRAVDANI RAZLOZI ZA NOVELIRANJE PROSTORNIH PLANOVA SVAKIH 5 GODINA.

C) KARAKTERISTIČNI CILJEVI – CILJ PROSTORNIH PLANOVA JE DA NA ODREĐENOM TERITORIJU PREDLOŽE SLJEDEĆA RJEŠENJA :

1) DA RIJEŠE PROBLEME RASPOREDA I RAZVOJA GRADOVA I NASELJA2) DA RIJEŠE PROBLEME PROMETA I OSTALE INFRASTRUKTURE3) DA RIJEŠE PROBLEME SMJEŠTAJA I RAZVOJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA, INDUSTRIJE

SERVISA, TURIZMA I SL.4) DA ZAŠTITE VRIJEDNOSTI PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE5) DA SE PREDLOŽENA RJEŠENJA TEMELJE NA PRINCIPIMA ODRŽIVOG RAZVITKA

D) KORISNICI PROSTORNOG PLANIRANJA – KORISNIKE PROSTORA MOGUĆE JE SVRSTATI U TRISKUPINE : 1) POJEDINAČNI KORISNICI – FIZČKE I PRAVNE OSOBE

2) GRUPNI KORISNICI – TERITORIJALNE ZAJEDNICE, GOSPODARSKE GRANE I SL.3) DRUŠTVO U CJELINI – NAJZNAČAJNIJIKORISNIK

PROSTORNI PLANOVI SU DOKUMENTI SA ZAKONSKOM SNAGOM KOJI SE UVIJEK DONOSE RADIZADOVOLJENJA I OBRANE OPĆEG INTERESA.

11

E) KARAKTERISTIČNA STRUČNA OSPOSOBLJENOST ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA -U PROCES PROSTORNOG PLANIRANJA UKLJUČEN JE ČITAV NIZ STRUKA I POJEDINAČNIHZNANSTVENIH DISCIPLINA. IZRADA PROSTORNIH PLANOVA JE SPECIJALNOST URBANISTIČKE STRUKE.PROSTORNE I URBANISTIČKE PLANOVE KAO GLAVNI PLANERI RADE ARHITEKTI URBANISTI.

OSTALE STRUKE KOJE GRAVITIRAJU PREMA URBANIZMU I PROSTORNOM PLANIRANJU SU :

- EKONOMISTI- STRUČNJACI ZA ZAŠTITU PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE- PROMETNI STRUČNJACI- GEOGRAFI- GRAĐEVINARI (RAZNA PODRUČJA)- GEODETI

12

PROSTORNOPLANIRANJE

DRUŠTVENIČIMBENICI

GOSPODARSKIČIMBENICI

KLIMATSKI,EKOLOŠKI,

TOPOGRAFSKIČIMBENICI

KULTURALNIČIMBENICI

CILJEVI,PROGRAMI

MATERIJALNIČIMBENICI

POSTOJEĆEGSTANJA

5. ELEMENTI KOJI IMAJU PRESUDAN UTJECAJ NA PROSTORNO PLANIRANJE

13

PROSTORNI PLANOVI ZA UREĐENJE PROSTORA MOGU SE NAČELNO PODIJELITI U DVIJE GRUPE :

A) GRUPA PROSTORNIH PLANOVA

B) GRUPA URBANISTČKIH PLANOVA

PROSTORNI PLANOVI

PROSTORNI PLAN SE BAVI PROSTORNIM UREĐENJEM UKUPNOG PROSTORA ODNOSNO TERITORIJA.TAJ TERITORIJ DANAS SADRŽI RAZLIČITE ELEMENTE KOJI TVORE SUVREMENU STRUKTURU PROSTORA.GRADOVI SU U PROSTORNIM PLANOVIMA PRIKAZANI KAO TOČKE ILI KAO POVRŠINE S DIMENZIJOM I OBLIKOM, ALI BEZ PRIKAZA NJIHOVE UNUTRAŠNJE STRUKTURE.

URBANISTIČKI PLANOVI

URBANISTČKI PLAN SE BAVI UNUTARNJIM PROSTORNIM UREĐENJEM NASELJA I GRADOVA. NAČINPRIKAZA I METODA OVISE O VRSTI URBANISTČIKOG PLANA ODNOSNO MJERILU U KOJEM SE PRIKAZUJE STRUKTURA GRADA ILI NASELJA.

6. PODJELA PROSTORNIH PLANOVA

14

7. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA SU :

A) ZA RAZINU DRŽAVE:

1) STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE MJ 1:250 000 I 1:500 000Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je temeljni državnidokument za usmjerenje razvoja u prostoru.Strategija na temelju ciljeva prostornog razvoja određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru.Razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.

2) PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE MJ 1:250 000 I 1:500 000Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvrđuje mjere i aktivnosti za provođenje Strategije i određuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina.

3) PROSTORNI PLANOVI PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA(NACIONALNI PARKOVI, PARKOVI PRIRODE, TURISTIČKI KOMPLEKSI, VOJNA NAMJENA I SL.)Prostorni plan područja posebnih obilježja uz poštivanje smjernica Strategije i zahtjeva Programa, uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode, razrađuje ciljeve prostornog uređenja na području posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenje prostora.

DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA DEFINIRANI SU ZAKONOM O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI.

DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA ODREĐUJE SE SVRHOVITA ORGANIZACIJA, KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA TE MJERILA I SMJERNICE ZA UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA DRŽAVE, ŽUPANIJA, GRADA ZAGREBA, VELIKIH GRADOVA, GRADOVA I OPĆINA.

15

B) ZA REGIONALNU RAZINU (ŽUPANIJE):

1) PROSTORNI PLAN UREĐENJA ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA MJ 1:100 000

2) PROSTORNI PLANOVI PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJAIZRAĐUJU SE ZA PODRUČJA KOJA SE ODREDE U PROSTORNIM PLANOVIMA UREĐENJA ŽUPANIJA

C) ZA LOKALNU RAZINU (GRADOVI I OPĆINE):

1) PROSTORNI PLAN UREĐENJA VELIKOG GRADA, GRADA ILI OPĆINE MJ 1:25000

2) URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA MJ 1:2000 ILI 1000

3) DETALJNI PLAN UREĐENJA MJ 1:1000 ILI 500

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSIM NAVEDENIH PLANOVA U UPORABI SU JOŠ URBANISTIČKI PLANOVI KOJI NISU OBVEZNI PO NOVOM ZAKONU O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (OD 1.10.2007.) :

1) GENERALNI URBANISTIČKI PLAN MJ 1:10000 ILI 5000

2) URBANISTIČKI PROJEKT

GRANICE OBUHVATA PROSTORNIH PLANOVA – UGLAVNOM SE POKLAPAJU SA GRANICAMA ADMINISTRATIVNIH PODJELA – GRANICAMA OPĆINA, GRADOVA, ŽUPANIJA I DRŽAVE.

16

8. PROSTORNI PLAN UREĐENJA I GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA OSIJEKA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OSIJEKA - PLAN NAMJENE POVRŠINA MJ 1:25000

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA OSIJEKA - PLAN NAMJENE POVRŠINAMJ 1:10 000

GRANICE OBUHVATA PROSTORNOGPLANA UREĐENJA GRADA OSIJEKAODREĐENE SU ADMINISTRATIVNIMGRANICAMA GRADA OSIJEKA.PROSTORNI PLAN RAZMATRA CJELOKUPNI TERITORIJ GRADA OSIJEKA.

GRANICE OBUHVATA GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA OSIJEKA ODREĐENE SU U PROSTORNOM PLANU UREĐENJA.TO SU GRANICE GRAĐEVINSKOG PODRUČJAGRADA I PODRUČJA MANJIH IZDVOJENIH NASELJA.GUP GRADA OSIJEKA RAZMATRAURBANIZIRANA PODRUČJA I PROSTOREPOTREBNE ZA RAZVITAK GRADA.

17

9. STRUČNI TIM ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA

UOBIČAJENA STRUKTURA EKIPE ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA :

A) GLAVNI PROSTORNI PLANER ILI URBANIST (ILI VIŠE NJIH KAO VODSTVO)

B) SPECIJALIZIRANI SURADNICI PROSTORNO-PLANERSKOG USMJERENJA :

- GEOGRAF- PROMETNI PLANER- EKONOMIST- KRAJOBRAZNI ILI PEJZAŽNI ARHITEKT- OSTALI PO POTREBI

C) VANJSKI KONZULTANTI – SURADNICI

- SOCIOLOG- POVJESNIČAR UMETNOSTI, ARHEOLOG, ETNOLOG, POVJESNIČAR- GRAĐEVINAR – RAZNI PROFILI PREMA POTREBI- GEODET- PRAVNIK – VLASNIŠTVO NAD ZEMLJIŠTEM- ŠUMAR, AGRONOM, PEDOLOG- BIOLOG, BIOKEMIČAR, KEMIČAR I DR.- I DRUGI PREMA POTREBI

18

10. FORMIRANJE I USTROJSTVO STRUČNOG TIMA ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA

POVIJEST SOCIOLOGIJA DEMOGRAFIJAGEOGRAFIJA

URBANIZAM

PROMET TEHNIKE EKONOMIJA EKOLOGIJA

PRE

THO

DN

O S

TEČ

ENE

SPEC

IJA

LIZA

CIJ

E

ITD

ITD

SPECIJALISTI

UPRAVA I POLITIKA

STJE

CA

NJE

ZAJ

EDN

IČK

OG

PRO

STO

RN

OG

GLE

DAN

JA

POLIDISCIPLINARNIPROFESIONALNI TIM

PROSTORNIPLAN

19

10. DIJELOVI PROSTORNOG PLANA

SVAKI PROSTORNI PLAN SE SASTOJI OD DVA DIJELA :

1) ANALITIČKI DIO

2) PLANSKI DIO

OVA DVA DIJELA PROSTORNOG PLANA NE TREBA SHVATITI KAO ODVOJENE FAZE RADA.PRIJE JE PREVLADAVALA TEORIJA DA SE ANALITIČKI DIO PLANA TREBA NAPRAVITI PRVO, APOTOM SE MOŽE PRIĆI IZRADI PLANSKOG DIJELA.

DANAS PREVLADAVA TEORIJA DA SE POSAO NA IZRADI PROSTORNIH PLANOVA MOŽE RADITIUSPOREDNO U SMISLU ANALIZIRANJA I PLANIRANJA.

ETAPE U IZRADI PROSTORNOG PLANA NISU ISTOVJETNE SA DIJELOVIMA PLANA.

20

ANALITIČKI DIO PLANA SASTOJI SE OD :

1) ANALIZE KARAKTERISTIKA PROSTORA – ANALIZA FIZIČKO-GEOGRAFSKE STRUKTURE- MORFOLOGIJA – RELJEF, HIDROLOGIJA, HIDROGRAFIJA- GEOLOGIJA I PRIRODA TLA (GEOMEHANIKA, SEIZMIKA, PEDOLOGIJA)- KLIMATOLOŠKI PODATCI- PRORODNI VEGETACIJSKI POKRIVAČ- KOPNENA I VODENA FAUNA

2) ANALIZE TRANSFORMIRANIH FIZIČKIH STRUKTURA PROSTORA- OPĆA INFRASTRUKTURA - KOMUNIKACIJE, VODOTOCI, PROIZVODNJA ENERGIJE- NAČIN ZAUZIMANJA I UPOTREBE ZEMLJIŠTA – KVALITETA TLA POLJOPRIVRDE,- SMJEŠTAJ INDUSTRIJE – GRANE INDUSTRIJE, VRSTE, VELIČINA - SUSTAV NASELJA – SUSTAV I OBLICI NASELJENOSTI

3) ANALIZA DEMOGRAFSKE STRUKTURE- DOBNA STRUKTURA- PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA- MIGRACIJE- STRUKTURA ZAPOSLENOSTI

4) ANALIZA SOCIJALNE STRUKTURE- INDIVIDUALNI I OBITELJSKI STANDARD – NAČIN ŽIVOTA

5) EKONOMSKE ANALIZE- PROIZVODNJA I POTROŠNA DOBRA- GOSPODARSKE MOGUĆNOSTI - ZAPOSLENOST- TENDENCIJE I PREDVIĐANJA ZA SREDNJOROČNA RAZDOBLJA

21

PLANSKI DIO PROSTORNOG PLANA U NAČELU SE SASTOJI OD SLJEDEĆIH DIJELOVA :

1) PLAN NAMJENE POVRŠINA

2) URBANA MREŽA – SUSTAV NASELJA

3) PLAN PROMETA

4) IDEJNA RJEŠENJA KOMUNALNIH INFRASTRUKTURA

5) MJERE ZA ZAŠTITU PROSTORA – KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA, KRAJOBRAZ

6) GRAĐEVNA PODRUČJA

7) PROGRAM RAZVOJA POJEDINIH DJELATNOSTI I POTREBA STANOV IŠTVA

8) PLAN REDOSLJEDA INTERVENCIJA – PLAN ETAPNE REALIZACIJE

9) MJERE ZAŠTITE PROSTORA, VRSTE I NAČIN PRIMJENE

10) ZONE I PROGRAMI ZA IZRADU DETALJNIJIH PLANOVA

11) PROVEDBENE MJERE

ZBOG POTREBE DA PROSTORNI PLANOVI BUDU USPOREDIVI NAČIN GRAIFČKIH PRIKAZA U PROSTORNIM PLANOVIMA ODREĐEN JE “PRAVILNIKOM O SADRŽAJU,MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA I STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA” (NN 106/98)

22

11. ETAPE U IZRADI PROSTORNOG PLANA

IZRADA PROSTORNOG PLANA PODIJELJENA JE U ETAPE KOJENISU ISTOVJETNE S DIJELOVIMAPLANA (ANALITIČKI I PLANSKI DIO).

ANALITIČKI DIO PLANA BITI ĆE ZASTUPLJENIJI NA POČETKU IZRADE, A PLANSKI DIO U KASNIJIOJETAPI IZRADE PLANA.

1. ETAPA – STRUČNE RASPRAVE I ODABIR JEDNE VARIJANTE PLANA

PRVA ETAPA PREDSTAVLJA UOČAVANJE TEMELJNIH PROBLEMA. ONI SE SISTEMATIZIRAJU I KATEGORIZIRAJU TE IZDVAJAJU ONI KOJI ĆE DOMINIRATI KONCEPCIJOM PLANA. OVA ETAPAREZULTIRA HIPOTEZAMA, ODNOSNO HIPOTEZOM RJEŠENJA ŠTO SE MORA PREZENTIRATI NARUČITELJIMA PROSTORNOG PLANA.U OVOJ ETAPI DOBRO JE IZRADITI PROBLEMSKU KARTU, A ZATIM I PROGRAMSKU KARTU NA KOJOJSU GRAFIČKIM NAČINOM PREDOČENI ODGOVRI NA PITANJA IZ PROBLEMSKE KARTE.

ANALITIČKI DIO U 1.ETAPI IZRADE PLANA OBUHVAĆA :- OSNOVNE KARAKERISTIKE PROSTORA- TRANSFORMIRANE STRUKTURE U PROSTORU- DEMOGRAFSKU STRUKTURU- SOCIOLOŠKU ANALIZU- EKONOMSKU ANALIZU

IZMEĐU ANALITIČKOG DIJELA I PRIJEDLOGA PLANA MOGU SE POJAVITI RAZNI ELABORATI I RAZNEMEĐUETAPE U IZRADI PLANA.

- TEMELJEM ANALITIČKOG DIJELA PLANA I NJEGOVIH STUDIJA POSTAVLJA SE HIPOTEZA RJEŠENJA.- ORGANIZIRAJU SE RAZNE STRUČNE RASPRAVE I I KONZULTACIJE S DRUŠTVENIM I POLITIČKIM

SFERAMA (OPĆINE, GRADOVI, ŽUPANIJE)- POŽELJNO JE IZRADITI NEKOLIKO VARIJANTNIH RJEŠENJA PROSTORNOG PLANA.- DRUGI KRUG RASPRAVA U ŠIREM KRUGU – NAKON TOGA IZABIRE SE JEDNA VARIJANTA PLANA.

23

2. ETAPA – JAVNA RASPRAVA

NA JAVNU RASPRAVU STAVLJA SE PRIJEDLOG PLANA. (UKLJUČENE SVE INSTITUCIJE I JAVNOST)NAKON JAVNE RASPRAVE SKUPE SE SVE PRIMJEDBE NA PLAN I DOSTAVE IZRAĐIVAČU NA PONOVNO RAZMATRANJE. STRUČNI ODGOVORI NA PRIMJEDBE DOSTAVLJAJU SE NARUČITELJU PLANA.

AKO NA PLAN IMA PREVIŠE OPRAVDANIH PRIMJEDBI PLAN NE IDE U DALJNJU PROCEDURU. AKO JE PRIMJEDBI MANJE I AKO SE MOGU USVOJITI USVAJAJU SE I NA TAJ NAČIN SE FORMIRA KONAČAN PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA – GRAFIČKI I TEKSTUALNI DIO.

3. ETAPA – USVAJANJE PLANA – (DONOŠENJE PLANA)

PRIHVAĆANJE ODNOSNO USVAJANJE PROSTORNIH PLANOVA VRŠE PREDSTAVNIČKA TIJELA JEDINICALOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE. TO SU OPĆINSKA VIJEĆA, GRADSKA VIJEĆA I ŽUPANIJSKESKUPŠTINE.KOMPLETNA PROCEDURA KOJA PRETHODI USVAJANJU PROSTORNOG PLANA PROPISANA JE “UREDBOMO JAVNOJ NABAVI U POSTUPKU DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA”. (NN 101/98)

PRIJE POČETKA IZRADE URBANISTIČKIH PLANOVA UOBIČAJENO JE DA SE PROVEDE URBANIISTIČKI NATJEČAJ KAKO BI SE DOŠLO DO NAJKVALITETNIJE IDEJE ODNOSNO URANISTIČKOG IDEJNOGRJEŠENJA KOJE ĆE POSLUŽITI KAO POLAZIŠTE ZA IZRADU URBANISTIČKOG PLANA.POSTUPAK PROVEDBE URBANISTIČKOG NATJEČAJA ODREĐUJE PRAVILNIK O NATJEČAJIMA S PODRUČJAARHITEKTURE I URBANIZMA. (NN br. 112/2006.) OVAJ PRAVILNIK ZAJEDNO SU DEFINIRALI UDRUŽENJEHRVATSKIH ARHITEKATA (UHA) I ODBOR RAZREDA ARHITEKATA HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA I INŽENJERA U GRADITELJSTVU.

24

ETAPE U IZRADI PROSTORNIH I URBANISTIČKIH PLANOVA

ANALIZA I IDENTIFIKACIJA

PROBLEMASINTEZA

PRO BL EMAKONCEPCIJAPROGRAMA

PROST ORNIPLAN

HIPOTEZE IZRADA

PLANA PROVEDBA

DONOŠENJE

UREĐENJA

OdabranoI

II

III

1. R

ASPR

AVA

2. R

ASPR

AVA

3. R

ASPR

AVA

4. R

ASPR

AVA

25

12. ZAKONSKI PROPISI ZA PODRUČJE PROSTORNOG PLANIRANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

1) ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

2) PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJE REPUBLIKE HRVATSKE

3) UREDBA O JAVNOJ RASPRAVI U POSTUPKU DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA

4) PRAVILNIK O SADRŽAJU, MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIMPOKAZATELJIMA I STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA

5) PRAVILNIK O PROSTORNIM STANDARIMA, URBANISTIČKO-TEHNIČKIM UVJETIMA I NORMATIVIMAZA SPREČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH BARIJERA

26

13. ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

OVIM SE ZAKONOM UREĐUJE SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJA, NADLEŽNOSTI TIJELA DRŽAVNE VLASTI I TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE U UPRAVNIM I DRUGIM POSTUPCIMA, TE UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR.

SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA ČINE SUBJEKTI, DOKUMENTI, AKTI I POSTUPCI KOJIMA SE OSIGURAVA PRAĆENJE STANJA U PROSTORU, ODREĐIVANJE UVJETA I NAČINA IZRADE, DONOŠENJA I PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA TE UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA.

PROSTORNIM UREĐENJEM SE OSTVARUJU PRETPOSTAVKE ZA UNAPREĐENJE GOSPODARSKIH, DRUŠTVENIH, PRIRODNIH, KULTURNIH I EKOLOŠKIH POLAZIŠTA ODRŽIVOG RAZVITKA U PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE (U DALJNJEM TEKSTU: DRŽAVA) KAO OSOBITO VRIJEDNOM I OGRANIČENOM NACIONALNOM DOBRU NA NAČELU INTEGRALNOG PRISTUPA PROSTORNOM PLANIRANJU.

INTEGRALNI PRISTUP U PLANIRANJU PROSTORA OBUHVAĆA NAROČITO:

- POZNAVANJE, PROVJERU I OCJENU MOGUĆNOSTI RAZVOJA U PROSTORU

- IZRADU DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

- PRAĆENJE PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

STRUČNE POSLOVE PROSTORNOG UREĐENJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU OBAVLJA HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ U SASTAVU MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA.

STRUČNE POSLOVE PROSTORNOG UREĐENJA ZA ŽUPANIJE I GRAD ZAGREB OBAVLJAJU ŽUPANIJSKIZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ILI GRADSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOJE OSNIVA ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA I SKUPŠTINA GRADA ZAGREBA.

27

14. DOKUMENTI PRAĆENJA STANJA U PROSTORU

O STANJU PROSTORA NA PODRUČJU DRŽAVE, ŽUPANIJE, GRADA ZAGREBA, VELIKOG GRADA, GRADA I OPĆINE IZRAĐUJE SE IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU I USVAJA SE PRED ODGOVARAJUĆIM PREDSTAVNIČKIM TIJELOM ZA RAZDOBLJE OD ČETIRI (4) GODINE.

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU SADRŽI ANALIZU STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA NA TEMELJU OBVEZNIH PROSTORNIH POKAZATELJA O STANJU U PROSTORU, ANALIZU PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA I DRUGIH DOKUMENATA TE OCJENU STANJA I PRIJEDLOGE ZA UNAPREĐENJE PROSTORNOG RAZVOJA S PLANOM AKTIVNOSTI I PRIJEDLOGOM PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAREDNO RAZDOBLJE.

28

IZRADA, ODNOSNO IZMJENA I DOPUNA I ZASEBNO STAVLJANJE IZVAN SNAGE PROSTORNOG PLANA ZAPOČINJE NA TEMELJU ODLUKE PREDSTAVNIČKOG TIJELA JEDINICE LOKALNE I REGIONALNE (PODRUČNE) SAMOUPRAVE.

ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA OVISNO O VRSTI PROSTORNOG PLANA I POSTUPKA IZRADE SADRŽI OSOBITO:

1) PRAVNU OSNOVU ZA IZRADU I DONOŠENJE PROSTORNOG PLANA, ODNOSNO NJEGOVIH IZMJENA I DOPUNA I STAVLJANJE IZVAN SNAGE,

2) RAZLOGE ZA IZMJENE I/ILI DOPUNE PROSTORNOG PLANA, ODNOSNO NJEGOVO STAVLJANJE IZVAN SNAGE,

3) OBUHVAT PROSTORNOG PLANA,

4) OCJENU STANJA U OBUHVATU PROSTORNOG PLANA,

5) CILJEVE I PROGRAMSKA POLAZIŠTA PROSTORNOG PLANA,

6) POPIS POTREBNIH STRUČNIH PODLOGA (SOCIOLOŠKO, DEMOGRAFSKO, EKONOMSKO, EKOLOŠKO, ENERGETSKO, GRADITELJSKO, HORTIKULTURNO, ESTETSKO I DRUGO OBILJEŽJE) POTREBNIH ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA,

7) NAČIN PRIBAVLJANJA STRUČNIH RJEŠENJA,

8) VRSTU I NAČIN PRIBAVLJANJA KATASTARSKIH PLANOVA I ODGOVARAJUĆIH POSEBNIH GEODETSKIH PODLOGA,

9) POPIS TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA, KOJA DAJU ZAHTJEVE (PODACI, PLANSKE SMJERNICE I PROPISANI DOKUMENTI) ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA IZ PODRUČJA SVOG DJELOKRUGA, TE DRUGIH SUDIONIKA, KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZRADI PROSTORNOG PLANA,

ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA

29

10) ROK ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA, ODNOSNO NJEGOVIH POJEDINIH FAZA I ROK ZA PRIPREMU ZAHTJEVA ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA, AKO JE TAJ ROK, OVISNO O SLOŽENOSTI POJEDINOG PODRUČJA, DUŽI OD TRIDESET DANA,

11) ZABRANA I VRIJEME TRAJANJA ZABRANE IZDAVANJA AKATA KOJIMA SE ODOBRAVAJU ZAHVATI U PROSTORU, ODNOSNO GRAĐENJE, TIJEKOM IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA,

12) IZVORE FINANCIRANJA IZRADE PROSTORNOG PLANA.

30

16. PROVOĐENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

LOKACIJSKA DOZVOLA

SVAKI ZAHVAT U PROSTORU PROVODI SE U SKLADU S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA,POSEBNIM PROPISIMA I LOKACIJSKOM DOZVOLOM.

LOKACIJSKA DOZVOLA JE UPRAVNI AKT, A IZDAJE SE TEMELJEM DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA TE POSEBNIH ZAKONA I PROPISA.

LOKACIJSKA DOZVOLA IZDAJE SE ZA SVE GRAĐEVINE OSIM ZA ZGRADE ČIJA GRAĐEVINSKA (BRUTO) POVRŠINA NIJE VEĆA OD 400 M, ZGRADE ZA OBAVLJANJE ISKLJUČIVO POLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI ČIJA GRAĐEVINSKA (BRUTO) POVRŠINA NIJE VEĆA OD 600 M I JEDNOSTAVNE GRAĐEVINE I RADOVE.ZA OVE ZGRADE ZA KOJE NIJE POTREBNA LOKACIJSKA DOZVOLA IZDAJE SE RJEŠENJE O UVJETIMA GRAĐENJA.

LOKACIJSKOM DOZVOLOM SE OVISNO O VRSTI ZAHVATA U PROSTORU ODREĐUJE :

-OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE, ODNOSNO OBUHVAT ZAHVATA U PROSTORU- NAMJENA GRAĐEVINE-VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINE-SMJEŠTAJ JEDNE ILI VIŠE GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI-OBLIKOVANJE GRAĐEVINE-UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE-NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVNE ČESTICE NA JAVNO PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU

INFRASTRUKTURU-NAČIN SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKMOLIŠ-DRUGI ELEMENTI VAŽNI ZA ZAHVAT U PROSTORU PREMA POSEBNIM PROPISIMA

31

LOKACIJSKU DOZVOLU IZDAJE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO:

– ŽUPANIJE NA ČIJEM SE PODRUČJU PLANIRA ZAHVAT U PROSTORU AKO SE NALAZI IZVAN PODRUČJA VELIKOG GRADA TE AKO JE ZAHVAT U PROSTORU PLANIRAN NA PODRUČJU DVIJU ILI VIŠE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE,

– GRADA ZAGREBA ZA ZAHVAT U PROSTORU PLANIRAN NA NJEGOVOM PODRUČJU,

– VELIKOG GRADA NA ČIJEM JE PODRUČJU PLANIRAN ZAHVAT U PROSTORU.

NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE

ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE PRILAŽE SE:

1) IZVOD IZ KATASTARSKOGA PLANA, ODNOSNO NJEGOVA PRESLIKA,

2) TRI PRIMJERKA IDEJNOG PROJEKTA ČIJA JE SITUACIJA PRIKAZANA NA ODGOVARAJUĆOJ POSEBNOJ GEODETSKOJ PODLOZI,

3) IZJAVU PROJEKTANTA DA JE IDEJNI PROJEKT IZRAĐEN U SKLADU S DOKUMENTOM PROSTORNOG UREĐENJA NA TEMELJU KOJEG SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA,

4) PISANO IZVJEŠĆE I POTVRDU O NOSTRIFIKACIJI IDEJNOG PROJEKTA AKO JE PROJEKT IZRAĐEN PREMA STRANIM PROPISIMA,

5) DOKAZ O PRAVNOM INTERESU PODNOSITELJA ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE

32

17. LITERATURA

1. ANTE MARINOVIĆ UZELAC : PROSTORNO PLANIRANJE; DOM & SVIJET; ZAGREB 2001.2. DIETER PRINZ : URBANIZAM- Svezak 1. –URBANISTIČKO PLANIRANJE ; GOLDEN

MARKETING – TEHNIČKA KNJIGA I ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU;ZAGREB 2006.

3. BRUNO MILIĆ : RAZVOJ GRADA KROZ STOLJEĆA I ; ŠKOLSKA KNJIGA, ZAGREB 1994.4. ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI5. PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJE REPUBLIKE HRVATSKE6. UREDBA O JAVNOJ RASPRAVI U POSTUPKU DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA7. PRAVILNIK O SADRŽAJU, MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIM

POKAZATELJIMA I STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA8. PRAVILNIK O PROSTORNIM STANDARIMA, URBANISTIČKO-TEHNIČKIM UVJETIMA I NORMATIVIMA

ZA SPREČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH BARIJERA