regionalni tjednik 584

32
BESPLATAN PRIMJERAK 22.000 primjeraka gionalni Tjednik Re Pl us BROJ 584 II 28. SRPNJA 2015. II www.regionalni.com EKOLOŠKA BOMBA Stanovnici upozoravaju na zapuštena gradilišta Stanoinga Grabanice su naselili štakori, kune i zmije Str. 2. i 3. GRAD DOBIO SPOR JE LI TO MOGUĆE Crtorad najavljuje žalbu na prvostupanjsku presudu Plan za bale koji će zadovoljiti i Fond i biti “unutar” koncesije? Str. 4. Str. 3.

Upload: regionalni-tjednik

Post on 22-Jul-2016

343 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Regionalni tjednik 584, Varaždin, Varaždinska županija, Hrvatska, 28. srpnja 2015.

TRANSCRIPT

Page 1: Regionalni tjednik 584

Besplatan primjerak22.000 primjeraka

gionalniTjednikRePlus Broj 584 II 28. srpnja 2015. II www.regionalni.com

EKOLOŠKA BOMBA Stanovnici upozoravaju na zapuštena gradilišta Stanoinga

Grabanice su naselili štakori, kune i zmije

Str. 2. i 3.

GRAD DOBIO SPOR JE LI TO MOGUĆE

Crtorad najavljuje žalbu na prvostupanjsku presudu

Plan za bale koji će zadovoljiti i Fond i biti “unutar” koncesije?

Str. 4. Str. 3.

Page 2: Regionalni tjednik 584

2 AktuAlno REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

Kako bi podiglA svijest o važnosti suzbijanja ambro-zije, Varaždinska županija je u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo i Gradom Lepoglavom organizirala iskorjenjivanje ambrozije u četvrtak, 23. srpnja, na pokusnom polju tikvi u bli-zini Sportsko-rekreacijskog centra Lepoglava. U akciji su sudjelovali zamjenik žu-pana Alen Kišić, zamjenik gradonačelnika Lepoglave Hrvoje Kovač i ravnatelj Za-voda za javno zdravstvo Va-raždinske županije Dražen Jagić, a akciju su provodili djelatnici u sklopu javnih radova i obveznici radova

za opće dobro.- Imamo pozitivne pri-

mjere u Županiji poput Grada Varaždina, koji vrlo uspješno surađuje s bra-niteljskim udrugama na suzbijanju ambrozije, te Ludbrega, gdje ne postoji javna parcela na kojoj raste ambrozija. Postoje i one jedinice u kojima se ambro-zija zanemaruje i ne radi se na suzbijanju. Ovom jav-nozdravstvenom akcijom želimo osvijestiti javnost da od suzbijanja ambrozije svi imamo koristi, jer se sma-njuje mogućnost oboljenja od alergena - rekao je tom prilikom Alen Kišić. (ak)

Da je ambrozija sve veći problem, najbolje govore česta javljanja čitatelja koji se “tuže” na tu otpornu biljku. Mnogima nije jasno kako to da su pojedine po-vršine obrasle ambrozijom kad postoje jasne naredbe o njezinom uklanjanju.

Tako se više čitatelja po-žalilo da ambrozije ima puno oko Aquacityja, čita-teljica se požalila da raste čak i u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu, a javili su se i drugi čitatelji iz različitih dijelova Županije. Iz Mini-starstva poljoprivrede ističu da su njihovi redari svake godine na terenu kako bi se broj takvih slučajeva barem donekle smanjio.

- Na području Varaždin-ske županije su dva poljo-privredna inspektora tije-kom 2014. godine obavila

54 inspekcijska nadzora ko-jima je obuhvaćeno 18.636 hektara poljoprivrednih površina - odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na naš upit o učestalosti inspekcijskih nadzora.

- Kazne iznose od 10.000 do 30.000 kuna za pravnu osobu te od 500 do 15.000 kuna za fizičku osobu koja ne održava poljoprivredno zemljište pogodnim za po-ljoprivrednu proizvodnju - upozoravaju iz Ministar-stva. (ak)

aktualnowww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777

Opća bolnica Varaždin je jedna od 31 hrvatske bolnice kojima će HZZO ispla-titi dodatna sredstva, ukupno 85 milijuna kuna. Odluku je prošli tjedan donijelo Upravno vijeće Zavoda na temelju podataka o tome koliko je usluga obavila svaka od zdravstvenih ustanova. - Bolnice koje su dobro radile ostvarile su dodatna sredstava, što će ih zasigurno potaknuti da izvršavaju zdravstvenu zaštitu u što većem obimu i

time je učine dostupnijom pacijentima te da stalno rade na skraćenju lista čekanja – uvjereni su u HZZO-u.

Domove zdravlja i koncesionarske or-dinacije primarne zdravstvene zaštite su pak pozvali da iskažu interes za dobivanje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, i to za opre-manje ordinacija. - Natječaj će biti trajno

otvoren uz uvjete natječajne dokumenta-cije, a njegova objava očekuje se u drugoj polovici kolovoza na web portalima Mini-starstva zdravlja i HZZO-a – najavili su. Napomenuli su da za novčana sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj pravo ima konkurirati ukupno 15 županija iz I. i II. skupine županija po indeksu razvijeno-sti, odnosno koncesionarske ordinacije iz navedenog područja te 36 domova zdravlja.

HZZO: Bolnici Varaždin dodatni novac, poziv “primarcima” za EU novac

Iskorjenili ambroziju na pokusnom polju

Kazne jesu visoke, ali očito nedovoljno

LEPOGLAVA Javnozdravstvena akcija

PRITUŽBE Čitatelji se žale na ambroziju

I dok je za 14. rujan na Trgovačkom sudu u Va-raždinu zakazano sklapa-nje predstečajne nagodbe nad tvrtkom Stanoing, na tablama ispred njihove ne-dovršene zgrade na ulazu u naselje Grabanice osvanuli su natpisi: “I ovdje žive lju-di” te “Naš grad treba kositi. Tko je kriv?”.

Opet isto- P o g l e -

dajte kako ponovno i z g le d a g r a d i -l i š t e t v r t ke S t a -noi ng , koje se n a l a z i neposred-no uz naše stanove. Sve je puno ambro-zije i raznog drugog korova, opet se gušimo od peludi i smrada - pokazu-je nam Žarko Topolovec, samo jedan od stanovnika Grabanica koji nas je po-zvao u pomoć, jer je za-brinut za zdravlje djece, ali i odraslih koji žive u toj četvrti.

Korov od 2 metraStanari su očajni: sva-

ke godine se u njihovom naselju u Jalkovečkoj ulici ponavlja ista priča. - Nedo-vršene zgrade su ruglo zbog višegodišnjeg propadanja, a korov i nisko raslinje, koje ove godine nitko nije pokosio ni posjekao, samo “upotpunjuju” cjelokupni dojam. Korov, bez pretjeri-vanja, seže i do dva metra - ljuta je čitateljica (podaci poznati redakciji).

Ističe da se svake godine ponavlja isto: tek nakon što se potuže medijima, jer više ne mogu gledati “džun-

glu” pod svojim prozorima, Stanoing pošalje nekoliko radnika koji pokose korov. Međutim, sada u Stanoingu nisu posve sigurni hoće li korov pokositi do jeseni.

- Ako bude mogućnosti korov će se pokositi, ali sve ovisi o financijskim sred-stvima te primjeni Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. O cjelokupnoj situaciji koja je vezana za društvo Stano-

ing te o trenut-nom stanju

postupka predste-

č a j n e n a -god-b e , p a i o pro-b l e -

m u s koš-

n j o m trave, oba-

vijestili smo gradonačelnika

otprilike prije tri tjedna na sastanku u Gradu, te se nadamo da ćemo uspjeti riješiti problem korova na gradilištima - naveo je De-nis Pavlic iz Stanoinga u pisanom odgovoru.

Međutim, nije korov je-dini problem, napominju stanari. - Korov se svake godine širi na okolni ploč-nik, koji zbog toga propada. Osim što je sve puno am-brozije, tko zna što još sve raste i živi u tom raslinju i zapuštenim zgradama?! U večernjim satima redovito viđamo kapitalne primjerke kuna, štakora, a sigurni smo da ima i drugih glodavaca, pa i zmija - tvrdi čitateljica.

Smrad i vrućineUpozorava i na smrad,

koji je posebno intenzivan tijekom ljetnih vrućina. - Zgrade se nalaze u razli-čitim fazama izgradnje, a u nedovršenim podrumima

EKOLOŠKA BOMBA Stanovnici Grabanica ponovno upozoravaju na zapuštena gradilišta Stanoinga

�Zar je normalno da se djeca igraju uz “džunglu” punu glodavaca, udišu pelud i “uživaju” u “opojnom mirisu” ustajale vode? - očajni su stanovnici Grabanica. No pitanje je hoće li što biti poduzeto do rujna. Iz Stanoinga ističu da će korov pokositi “ako bude mogućnosti”, ali da sve ovisi o financijskim sredstvima i ishodu postupka predstečajne nagodbe

“Džungla” u Varaždinu: žive kraj ambrozije, štakora i ustajale vode

Stanari: U nedovršenim podrumima i garažama nakuplja se voda i kvartom se širi neugodan miris ustajale vode

GLODAVCIU večernjim satima redovito viđamo

kapitalne primjerke kuna, štakora, a sigurni smo da ima i drugih glodavaca,

pa i zmija, navodi čitateljica

Iz Stanoinga ističu da su sva njihova gradilišta zatvorena i osigurana 25. siječnja 2012. godine, a oni obavljaju periodične provjere, dok je 27. kolo-voza 2014. godine otvoren redovni postupak predste-čajne nagodbe te društvo posluje sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

- Zbog situacije u kojoj se društvo našlo te može-bitne štete za vjerovnike, građane, pa i samo društvo, nadamo se da ćemo uz po-moć i razumijevanje lokalne uprave pronaći način za što lakši izlazak iz trenutne kri-

ze, a u korist svih vjerovnika društva Stanoing - naveo je Denis Pavlic iz Stanoinga u pisanom odgovoru.

O nastavku radova na svim nedovršenim zgradama, pa i onim u Grabanicama, još je teško govoriti. - Vezano za buduće poslovanje društva Stanoing, prihvaćen je Plan financijskog i operativnog restrukturiranja društva od strane vjerovnika te se na-damo da ćemo uskoro poče-ti izvršavati obveze prema izglasanom planu, započeti revitalizaciju društva te samim time sukcesivno nastaviti izgradnju na našim gradilištima - istaknuo je.

“Nadamo se pomoćilokalne uprave”

STANOING Počinje li revitalizacija?

Kazne iznose od 500 do 15.000 kn za fizičku osobu, a za pravnu i do 30.000 kn

Piše: AnA mArijA KlArić

Page 3: Regionalni tjednik 584

3AktuAlno 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

C.I.O.S.: Plan za bale ćebiti završen tijekom ljeta

obrazložili da su Ecoinin Plan dostavili zajednici ponuditelja CE-ZA-R, Komunalac i Eko-flor Plus na očitovanje, budući da je tim tvrtkama Gradsko vijeće dodijelilo koncesiju. Oni su predložili novu analizu, za što su angažirali austrijski Montanuniversität. I ta analiza je gotova, a sada u C.I.O.S.-u izrađuju konačni prijedlog plana.

- Procjena je da će konačni prijedlog plana načina obra-

de bala i dinamike provedbe projekta biti završen tijekom ljeta, uzimajući u obzir da je riječ o iznimno zahtjevnom ekološkom, logističkom i fi-nancijskom projektu – navela je Tajana Tomašević iz Ureda uprave C.I.O.S.–a.

(Ne)moguća misija?Što će biti predloženo, tek će

se vidjeti. No bit će zanimljivo usporediti po čemu će se taj plan razlikovati od onog tvrtke Ecoina. Oni su predložili dvije varijante zbrinjavanja bala. Prva varijanta podrazumijeva da se otpad koji zadovoljava uvjete zbrine postupkom D1, tj. odlaganjem na uređeno od-lagalište, dok bi se na ostatak

primjenjivao postupak R3 s ciljem da se dio produkta re-ciklira, dio energetski oporabi, a neiskoristivi i biostabilizirani ostatak zbrine postupkom D1.

Druga varijanta također predviđa odlaganje na ure-đeno odlagalište, dok se za bale starijeg datuma predlaže zbrinjavanje postupkom D10, tj. spaljivanjem u nekoj od spa-lionica izvan Hrvatske, a novije bale bi se, kao i u prvoj varijan-ti, oporabile postupkom R3.

No pogleda li se koncesijski natječaj koji je Grad raspisao u listopadu 2012., vidljivo je da su kao predmet koncesije navedena samo dva postupka: D1 koji podrazumijeva odla-ganje otpada u ili na tlo te D10 koji podrazumijeva spaljivanje otpada. Dakle, nema postupka R3 (podrazumijeva reciklira-nje, uključujući kompostira-nje i druge procese biološke pretvorbe), a Ekoina je i taj postupak predložila u Planu.

Podsjećamo, Fond je prije dvije godine odbio dati već ugovoreni iznos za sanaciju bala upravo zato što je Gradsko vijeće koncesiju dodijelilo za postupak D1, dakle za „obično“ premještanje bala na drugu lokaciju. Je li moguće napraviti Plan zbrinjavanja bala koji će zadovoljiti Fond, a istovremeno biti „unutar“ koncesije? Upra-vo zato je nezavisni vijećnik Zlatan Avar još u lipnju od gradskih službi zatražio da naprave procjenu rizika. Od toga zasad ništa.

OTPAD Zbrinite bale, apeliraju iz Gornjeg Kneginca

� I dalje je nepoznato kako će Grad uspjeti dobiti 45 milijuna kuna iz Fonda, a istovremeno poštovati koncesijske uvjete

- Apeliram na gradske i žu-panijske vlasti da riješe gorući problem baliranog otpada u Brezju. Ne nalazi se na područ-ju naše općine, ali je ekološka i zdravstvena prijetnja za naše stanovnike, ali i stanovnike cijele županije. Ne riješi li se hitno ovaj problem, posljedice zagađenja okoliša, trovanje voda i zraka osjetit će, nažalost, naša djeca – istaknuo je prošli utorak Miroslav Bubnjarić, predsjednik Općinskog vijeća Gornjeg Kneginca.

”Zahtjevan projekt”Najnoviji apel da se problem

bala riješi upućen je sa svečane sjednice Općinskog vijeća. Me-đutim, i dalje je nepoznato kada će se iz Brezja početi odvoziti prve bale.

Grad Varaždin u godinu dana nije uspio dovršiti Plan zbrinjavanja bala i dostaviti ga Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kao što je mjesecima poznato, samo na temelju Plana zbrinjavanja, koji će biti izrađen sukladno zakonskim odredbama, Fond će sa 60 posto ili 45 milijuna kuna sufinancirati zbrinjava-nje bala.

Nakon što je zagrebačka tvrtka Ecoina izradila Plan zbrinjavanja otpada, prije dva mjeseca – uoči izbora za vi-jeća mjesnih odbora – sve je krenulo ispočetka. Iz Grada su

Predsjednik Općinskog vijeća Kneginca Gornjeg Bubnjarić: Bale su prijetnja za naše mještane

U ljetnom upisnom roku u srednje škole u Varaždinskoj županiji upisano je 2.064 djece, od čega 1.854 iz naše, a 210 iz drugih županija, izvijestio je u petak dožupan Alen Kišić. Popunjeno je 92 posto upi-snih mjesta, pri čemu su, kao i prijašnjih godina, sva mjesta popunjena u Medicinskoj školi

i Prvoj te Drugoj gimnaziji. U ostalim školama je ostalo pet do 20-ak slobodnih mjesta, osim u Srednjoj strukovnoj školi, gdje su nepopunjena ostala 63 mjesta. – Nažalost, za deficitarna zanimanja kožar, obućar i tekstilac, koja jamče posao odmah po završetku ško-le, gotovo da nije bilo interesa.

Slično je bilo i u slučaju agro-gimnazije, novog programa, za koji nije stiglo dosta prijava za formiranje jednog razreda. Za razliku toga, u Poljoprivrednoj školi Arboretum Opeka u Vini-ci upisali su 66 učenika, što je relativno dobro – rekao je Alen Kišić. Drugi upisni rok je od 24. kolovoza do 2. rujna.

Desetero maturanata Prve gimnazije Varaždin bilo je odlično na ispitima državne mature. Test iz fizike su 100 posto riješili Martin Bunić, Ilija Domislović, Leonardo Kokot i Nikola Šalgaj, test iz engleskog A razine 100 posto je riješila Mirna Baksa, a jednak učinak imali su Petar Korade i Matija Križanec iz en-gleskog B razine te David Trojko iz njemačkog B razine. Test iz psihologije je 100 posto riješila Dora Daraboš, dok je Jakov Hrenić test iz logike riješio 96,97 posto. Odličan je bio i učenik Druge gimnazije Varaždin Nikola Besek, koji je 100 posto riješio test B razine iz matematike.

Upisi: gimnazije pune, nitko neće u kožare i obućare Uspjeh: testove riješili 100 posto

Piše: VesNa Margetić[email protected]

Nezavisni vijećnik Avar još u lipnju zatražio da Grad napravi analizu rizika

EKOLOŠKA BOMBA Stanovnici Grabanica ponovno upozoravaju na zapuštena gradilišta Stanoinga

�Zar je normalno da se djeca igraju uz “džunglu” punu glodavaca, udišu pelud i “uživaju” u “opojnom mirisu” ustajale vode? - očajni su stanovnici Grabanica. No pitanje je hoće li što biti poduzeto do rujna. Iz Stanoinga ističu da će korov pokositi “ako bude mogućnosti”, ali da sve ovisi o financijskim sredstvima i ishodu postupka predstečajne nagodbe

“Džungla” u Varaždinu: žive kraj ambrozije, štakora i ustajale vode

Stanari: U nedovršenim podrumima i garažama nakuplja se voda i kvartom se širi neugodan miris ustajale vode

2012.

2015.

U siječnju prije tri i pol godine

zatvorena su gradilišta Stanoinga

Za 14. rujna ove godine zakazano

je sklapanje predstečajne

nagodbe

i podzemnim garažama nakuplja se voda od obo-rinskih kiša, nakon čega se kvartom često širi neugo-dan i jak miris ustajale vode. Najgore je na gradilištu koje se nalazi na jugoistočnom dijelu Grabanica, odmah pored zgrade kućnog bro-ja 98 - navodi stanovnica

Grabanica.Stanari ističu da se ništa

od toga ne rješava, nego je iz godine u godinu sve gore, pa se njihovo naselje pretvara u potencijalnu ekološku bombu.

Prašina, pelud, ustajala voda, glodavci svih vrsta te zahrđala armatura, upozo-

rava naša čitateljica, sigurno ne mogu biti dobri za zdrav-lje, posebno kada se nalaze samo nekoliko metara od kuhinja, dnevnih boravaka i spavaćih soba.

- Treba se isto zapitati je li koja od inspekcija – gra-đevinska, poljoprivredna,

sanitarna i li neka treća inspekcija tijekom godine izašla na teren i barem jed-nom posjetila Grabanice? Je li ikad itko od nadležnih podnio bilo kakvu prijavu protiv Stanoinga u vezi tog problema? - pitaju se ljutiti stanovnici Grabanica.

Pavlic: O problemu s košnjom trave obavijestili smo gradonačelnika otprilike prije tri tjedna

Žarko Topolovec: Ponovno se gušimo od peludi i smrada

Page 4: Regionalni tjednik 584

4 AktuAlno REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

Živi zid Varaždinske župa-nije je u nedjelju uputio novi apel direktoru Varkoma Vladi Vlašiću da svim korisnicima koje su isključili iz susta-va vodoopskrbe omoguće da ponovno koriste vodu. “Nakon našeg prosvjeda te ukazivanja na vaše nehumane i nezakonite radnje isključiva-

nja 494 kućanstava i 38 trgo-vačkih društava i obrtnika iz sustava vodoopskrbe, uvidjeli smo da ste se oglušili na naše zahtjeve da sve ove korisnike uključite natrag u sustav te da im dozvolite da koriste vodu, a problem duga riješite otplatom na rate ili ovrhom“, naveli su u apelu.

Najavili su da neće stati s akcijama ukazivanja na Varkomove postupke sve dok isključene korisnike ne vrate natrag u sustav vodoopskrbe. „Naši se prosvjedi nastav-ljaju ispred Varkoma, ispred Gradske vijećnice i, ako će biti potrebno, ispred domova od-govornih osoba“, istaknuli su.

U Općini Petrijanec su dje-latnici Čistoće prošli tjedan započeli s podjelom vreća za odvojeno odlaganje plastike, stakla i tekstila, čime će biti ispunjena zakonska obveza razvrstavanja otpada na „kuć-nom pragu“. Vreće će do 15. kolovoza biti podijeljene svim mještanima, koji će ujedno do-

biti edukativni materijal kako razvrstavati otpad. - Djelatnici Čistoće ujedno obavljaju revi-ziju baze korisnika, pa molimo građane da pripreme OIB te osobnu iskaznicu vlasnika nekretnine koji je definiran kao korisnik javne usluge pri-kupljanja komunalnog otpada – apelirali su iz Općine.

Živi zid: Varkom isključenima i dalje ne da vodu Petrijanec: nove vreće za otpad

Nakon što im je godinu dana „visjelo za vratom“ hoće li morati platiti više od pola mi-lijuna kuna PDV-a, u Društvu Naša djeca Varaždin su ovaj mjesec napokon odahnuli. Rješenje varaždinskog ureda Porezne uprave, kojim im je bilo naloženo da plate 371.000 kuna PDV-a, 105.000 kamata i dodatne zatezne kamate, po-ništilo je Ministarstvo finan-cija, točnije njihov Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak.

- Drugostupanjskim rješe-njem potvrđeni su svi naši argumenti koje varaždinski poreznici nisu željeli uvažiti. Zaključili su da je DND četiri godine, od 2010. do 2013., obavljao ugostiteljsku djelat-nost u Dječjem odmaralištu na Rabu te je stoga trebao biti u sustavu PDV-a. U obzir nisu uzeli Zakon o PDV-u, kojim su sve isporuke koje se odnose na odgoj i obrazovanje djece i mladeži oslobođene plaćanja PDV-a, kao ni činjenicu da

DND obavlja odgojne, obra-zovne i socijalne djelatnosti. Sve smo to naveli u žalbi, koja je prihvaćena, a rješenje je po-ništeno i vraćeno na ponovni postupak – rekla je ravnatelji-ca DND-a Đurđica Dropuljić na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

U DND-u smatraju da je to bio jedan od razloga zbog kojeg je Grad Varaždin Dječje odmaralište na upravljanje dao Gradskoj tržnici. Istaknuli su da su im neprihvatljivi pla-

novi Grada da na Rabu ljetuju umirovljenici, jer bi to moglo rezultirati gubitkom statusa „Grada prijatelja djece“, koji dodjeljuje UNICEF. – Da bi odrasli mogli boraviti na Rabu nužne su preinake i ulaganja, a smještajni kapaciteti bi se smanjili za 50 posto. Zašto taj novac Grad ne uloži u apartmane u Selcu, koje ima u vlasništvu, a sezonu na Rabu produži, primjerice, organizi-ranim boravkom studenata? – zapitala se Dubravka Novak.

DND-u naredili da plate 500.000 kuna - rješenje poništenoODAHNULI Poreznici tvrdili da Društvo Naša djeca na Rabu obavlja ugostiteljsku djelatnost

Grad Varaždin do daljnje-ga neće morati mijenjati Od-luku o načinu i naplati par-kiranja prema kojoj korisnik parkirnu kartu može kupiti u roku od 15 minuta. Tužba tvrtke Crtorad protiv Grada u petak je nepravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Varaždinu odbijena kao neosnovana.

Ključan PravilnikKao što je poznato, Crto-

rad je tužbom, koju je podnio početkom 2013., tražio da Grad ispuni obveze koje su preuzeli ugovorom o konce-siji iz prosinca 2007. godine. Konkretno, tražili su da im se omogući naplata parkira-nja na 856 parkirnih mjesta bez mogućnosti jednostrane izmjene tog dijela ugovora o koncesiji, kao i to da cijena dnevne parkirališne karte bude 100 kuna te da korisnici kartu moraju kupiti u roku od pet minuta.

Do spora je došlo nakon što je u prosincu 2012. go-dine Gradsko vijeće izmije-nilo Odluku o organizaciji i načinu naplate parkiranja. Umjesto dnevne karte, tada su uvedene satna i višesatna parkirna karta. U posljed-njih osam godina mijenjao se i rok u kojem korisnici

moraju kupiti karte: 2007., kada je sklopljen koncesijski ugovor, svi su imali pravo na 10 minuta besplatnog parki-ranja. Dvije godine kasnije to je smanjeno na pet minuta, a potom je 2012. besplatno parkiranje produženo na 15 minuta.

Crtorad je u tužbi tražio da se vrate pravila koja su vrije-dila 2009. godine. Međutim, sudac Radovan Raduka je sve

„vratio“ na 2006. godinu.„Ugovoreno je da su cijena

i vrijeme parkiranja utvrđeni (isključivo) Pravilnikom o načinu i naplati parkiranja na javnim parkiralištima na području Grada Varaždina iz 2006., a navedeni Pravil-nik nigdje ne spominje dnev-nu kartu, već u članku 20. za povredu odredbi iz članka 19. (protuustavno) predviđa plaćanje ugovorne kazne. Dakle, ne postoji obveza tuženika prema tužitelju s osnove Ugovora o koncesiji da mu omogući naplatu s ‘cijenom parkiranja dnevne

PRESUDA Grad Varaždin na Trgovačkom sudu dobio nepravomoćnu presudu protiv tvrtke Crtorad

�Crtorad je tražio da se vrate pravila iz 2009. godine, kada su na snazi bile dnevna karta i pet minuta besplatnog parkiranja. Međutim, sudac Radovan Raduka je takav zahtjev odbio kao neosnovan te sve „vratio“ na 2006. godinu, kada se karta mogla kupiti u roku od 10 minuta

Na snazi ostaje besplatni parking od15 minuta, a pravna bitka ide dalje

Odvjetnici Crtorada su najavili da će se žaliti na prvostupanjsku presudu

Grad: Presudom je potvrđeno da je postupanje Gradskog vijeća bilo zakonito

parkirališne karte u iznosu od 100 kuna’, pa je već to prvi razlog neosnovanosti tužbenog zahtjeva“, naveo je sudac Radovan Raduka u obrazloženju presude.

Način naplateIz presude je vidljivo da

se u slučaju smanjenja broja parkirnih mjesta mora sma-njiti koncesijska naknada. U Crtoradu tvrde da je broj parkirališnih mjesta pod naplatom za 109 manji u

odnosu na koncesijski ugo-vor. Međutim, sudac Raduka

je u obrazloženju presude napomenuo da Crtorad nije osporio činjenicu da parki-

ranje naplaćuje na oko 1.220 mjesta, znatno više od 856 parkirnih mjesta na kojima traži da mu Grad omogući naplatu parkiranja osobnih vozila.

Iz Grada ističu da su tom presudom potvrđene njiho-ve tvrdnje da je dosadašnje postupanje Gradskog vijeća bilo zakonito. - Pogodnosti koje je ostvarivao koncesio-nar nakon sklapanja Ugovo-ra o koncesiji iz 2007. godine, a koje su naknadno ukinute,

nisu predmet nezakonitih akata Gradskog vijeća, kako se tvrdilo od strane Crtorada – istaknuli su u priopćenju.

Odvjetnik Crtorada Josip Kozjak najavio je žalbu na presudu Trgovačkog suda u Varaždinu.

Inače, Grad je počeo pri-premati novu Odluku od parkiranju, pa su prije neko-liko mjeseci pozvali građane da se očituju o predloženim izmjenama. Prijedlog još nije stigao pred Gradsko vijeće.

Piše: VesNa Margetić[email protected]

Sudac Raduka: Crtorad nije osporio činjenicu da parkiranje naplaćuje na oko 1.220 mjesta u gradu

U zadnjih osam godina mijenjao se rok u kojem se mora kupiti karta: 2007. svi su imali pravo na 10 minuta besplatnog parkiranja. Dvije godine kasnije to je smanjeno na pet minuta, a potom je 2012. besplatan parking produžen na 15 minuta

IZMJENE

“Ministarstvo financija je uvažilo sve naše argumente“

Page 5: Regionalni tjednik 584

5 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK OGLAS

Page 6: Regionalni tjednik 584

6 AktuAlno REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

ćane su i površine na kojima su zasađeni trajni nasadi kao što aronija, orasi, lješnjaci…

Na području Ludbrega djelu-je i 80 pčelara, koji raspolažu s 5.000 košnica, kao i pčelarska zadruga API-CRO Ludbrega koja okuplja 86 pčelara, koji pak raspolažu sa 7.000 košnica. Svi zajedno godišnje proizvedu ukupno 525.000 kilograma meda, što plasiraju uglavnom na domaće tržište.

No poljoprivrednici potpore

mogu dobiti i za osjemenjiva-nje krmača i goveda. – Po tome

smo vjerojatno jedinstveni. Cilj je povećati stočni fond i olak-

šati našim poljoprivrednicima i taj segment. Bez kvalitetnog sjemenskog materijala nema ni dobre stočarske proizvodnje, pri čemu surađujemo s našom Veterinarskom stanicom – na-pomenuo je Bilić.

DostojanstvoO ludbreškoj poziciji nekad

i sad na poljoprivrednoj kar-ti Hrvatske dovoljno govori usporedba podataka iz 2011. godine i prve polovice 2015.

Poljoprivredno zemljište se 2011. godine prostiralo na površini većoj od tri tisuće hektara, a ove godine na oko 1.000 hektara manje.

Za razliku od toga, povećao se broj kućanstava koja se bave poljoprivredom: 2011. bilo ih je 2.668, a sada ih je 2.756, dakle stotinjak više.

Iz toga je jasno da poljopri-vrednu proizvodnju Ludbrega, slično kao i u drugim dijelo-vima Hrvatske, karakterizira

Grad Ludbreg pokušava spasiti svoju poljoprivrednu proizvodnju. Nakon što su za poticaje u poljoprivredi u pro-računu za ovu godinu osigurali 100.000 kuna, pokazalo se da to neće biti dovoljno, pa su rebalansom osigurali dodatnih 100.000 kuna.

Bez dvojbi- Nismo dvojili oko dodatnih

izdvajanja, jer su naši sugrađa-ni prepoznali subvencioniranje iz gradskog proračuna. Nekada se ovaj kraj mogao nazvati poljoprivrednim, pa ćemo po-kušati učiniti sve što možemo kako bismo ga vratili gdje je bio. Poljoprivreda u Gradu Ludbregu je još uvijek je važna grana proizvodnje, što poka-zuje povećani broj obiteljskih

poljoprivrednih gospodar-stava, dok istovremeno sve više staračkih domaćinstava odustaje od proizvodnje u smislu ratarstva - istaknuo je gradonačelnik Dubravko Bilić na prošlotjednoj konferenciji za novinare.

Dobra je vijest da se ludbreš-ko cvjećarstvo brže oporavlja od krize nego ostale poljopri-vredne grane. To potvrđuje veliki interes cvjećara za sub-vencije iz gradskog proračuna.

- Sustave navodnjavanja i podizanje plastenika sufinan-ciramo s 10 tisuća kuna po investiciji. Međutim, tu su i klasični poticaji za podizanje trajnih nasada – kaže grado-načelnik.

Da su poticaji za trajne na-sade itekako važni, potvrđuje podatak da se na području Grada Ludbrega povećao broj proizvođača vina. Trenutno je registrirano njih 30, pri čemu su dva proizvođača vina kontroliranog podrijetla. Pove-

DOZNAJEMO U Ludbregu u četiri godine povećan broj kućanstava koja se bave poljoprivredom

�Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kojih je u Ludbregu stotinjak više nego 2011. godine, pokazala su veliki interes za subvencije za podizanje plastenika i sustave navodnjavanja, a i za poticaje za podizanje trajnih nasada

Pokušaj spašavanja poljoprivrede:100 tisuća kuna više za poticaje

Ludbreg je specifičan po potporama za osjemenjivanje krmača i goveda

Poljoprivrednoj politici SDP-ovog gradonačelnika Bilića podršku dao HSS-ovac Sabati

Centar za razvoj poduzetništva Ludbreg, koji je počeo s radom u naselju Hrastovsko, poziva sve zainteresirane pojedince i tvrtke koji žele sudjelovati na razvoju informatičkih rješenja da im se jave. Kontaktirati ih možete na [email protected] ili na kontakte s web stranice Centra www.lucera.hr.

Piše: Višnja [email protected]

Da su poticaji za trajne nasade itekako važni, potvrđuje podatak da povećao broj proizvođača vina. Trenutno je registrirano njih 30

VAŽNO

Da Ludbreg ozbiljno u budućnosti računa na poljoprivredu, govori i podatak da će se od ove godine u sklopu Dana ludbreške Svete Nedjelje održati jednodnevni poljo-privredni sajam.

- U razgovoru s brojnim akterima poljo-privredne proizvodnje razvila se ideja o organizaciji sajma ovakve vrste. Odlučili smo ga smjestiti u vrijeme kada imamo najviše posjetitelja i očekujemo brojne su-dionike, ne samo iz ludbreškoga kraja već

i znatno šire. Interes je već sada velik. Bit će tu proizvođači poljoprivrednih strojeva, opreme za poljoprivrednike. Specifičnost bi bila i izložba malih životinja, tako da ćemo na jednome mjestu imati zanimljivost za cijelu obitelj, a pripremit ćemo i prigodan program. Nadam se da će sajam biti uspje-šan, a već dogodine i dužeg trajanja. Grad Ludbreg svakako će stajati iza ovakve inici-jative i biti maksimalna podrška – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Jednodnevni Poljoprivredni sajamNOVO U sklopu manifestacije Dana Svete Nedjelje

rascjepkano poljoprivredno zemljište, nekonkurentna gos-podarstva, nepovezanost pro-izvođača i nedostatak prepo-znatljivosti lokalnih proizvoda. Ne čudi da brojna gospodar-stva propadaju, što povlači za sobom nezaposlenost i iselja-vanje stanovnika sa sela.

- Trudimo se i trudit ćemo se seljaku vratiti dostojanstvo, a poljoprivredu na ludbreška polja, oranice i pašnjake - ističe Bilić.

Za to je dobio potporu Zvo-nimira Sabatija, predsjednika županijskog HSS-a. - I više sam nego zadovoljan, jer su u Gradu Ludbregu prihvaćene i realizirane inicijative HSS-a. Rebalansom proračuna je po-tvrđeno da se planira izdvojiti još više sredstava za subvenci-oniranje poljoprivredne proi-zvodnje. Nadamo se da će to biti dodatan poticaj obiteljskim poljoprivrednim gospodar-stvima da vrate povjerenje u institucije, prvenstvo u lokalnu zajednicu, te da se dugoročnije posvete ovome poslu – zaklju-čio je Sabati.

3.000

2.668

hektara bila je površina

poljoprivrednog zemljišta 2011., dok ove godine iznosi oko 1.000 hektara

manje

kućanstava se 2011. bavilo

poljoprivredom, a ove godine se njihov

broj povećao na 2.756

Na tek obnovljenoj Frankopan-skoj ulici u Ludbregu, na dionici od prijelaza preko željezničke pruge do križanja sa Zagorskom ulicom, as-falt je pun neravnina, a poklopci na šahtovima nisu dobro „sjeli“. Na to je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić još početkom lipnja, kada su radovi bili dovršeni, upozorio Župa-nijsku upravu za ceste. Prošli tjedan

im je uputio zahtjev da od izvođača radova zatraže da žurno otklone sve nedostatke.

- Od trenutka kada su radovi dovr-šeni učestala su negodovanja građa-na zbog kvalitete izvedenih radova , kao i pitanja kada će se prometnica sanirati. O tome se raspravljalo i na sjednici Gradskog vijeća Ludbrega 16. srpnja, na kojoj je zaključeno

da izvođač radova mora pristupiti otklanjanju svih nedostataka loše izvedenih radova – naveo je Bilić.

Da su radovi loše izvedeni potvr-dio je i izvještaj tvrtke Ramtech, koju je ŽUC angažirao da ispita kvalitetu površine asfaltnog sloja. Izvođač radova bila je zajednica ponuditelja Niskogradnja Hren i Niskogradnja Huđek.

Ludbreg: Hitno popraviti loše izvedene radove u Frankopanskoj Poziv IT tvrtkama

Page 7: Regionalni tjednik 584

7Oglasi 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

Page 8: Regionalni tjednik 584

8 Život REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

Izgradnja novog dječjeg vrtića i Vatrogasnog centra putem EU fondova te iz-gradnja reciklažnog dvorišta uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trenutno su tri najveća projekta Općine Gornje Kneginec. Istaknuo je to Goran Kaniški, načelnik jedne od najuspješnijih opći-na u Hrvatskoj, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj prošli utorak povo-dom Dana Općine i blagdana sv. Marije Magdalene.

Niz radova- Projekte izgradnje vrtića

i Vatrogasnog centra prijavit ćemo na Program ruralnog razvoja za 2015. Intenzivno smo radili i sva dokumenta-cija je spremna, jedino za Va-trogasni centar još nedostaje studija izvodljivosti – rekao je Kaniški.

Najavio je i niz komunalnih radova: u Ulici V. Nazora, Pri Gori i na Jugovom putu, radove na elektromreži na Banjšćini i Malom Vrhu u suradnji s Elektrom, ali i iz-gradnju rotora na Kučanskoj ulici u suradnji sa ŽUC-om. – Očekujemo i izgradnju kružnog toka na spojnoj cesti na autocestu, što je važno

GORNJI KNEGINEC Svečana sjednica Vijeća povodom Dana Općine

Općina koja zna kamo ide

Gradnja vrtića i Vatrogasnog centra bit će kandidirani za EU fondove

�Zahvaljujući tome što kontinuirano ostvaruje višak prihoda u proračunu od 2010., Općina Gornji Kneginec stalno ulaže te ima sredstava za pripremu EU projekata

zbog investitora u Poslovnoj zoni – rekao je Kaniški te zahvalio tvrtkama Ytres i

Lumini.Sredstva za projekte Opći-

na ima, jer od 2010. godine stalno ostvaruje višak pri-hoda, koji je u 2014. iznosio gotovo 4 milijuna kuna. - Ne želim više govoriti o izvozu naše Općine, broju zaposle-

nih u Poslovnoj zoni te dru-gim pokazateljima koji nas dižu u sam vrh razvijenosti. Općina zna gdje se trenutno nalazi, ali i gdje želi biti u budućnosti. Nadamo se da polako i u našoj državi dolazi vrijeme kada će se vrednovati uspješne sredine. Nadam se i da će poslije parlamentarnih izbora konačno biti nastav-ljena realizacija Zabavnog parka na Varaždinbregu, za što imamo investitore – ista-knuo je Kaniški.

UspješniNačelnik je zajedno s pred-

sjednikom Općinskog vijeća Miroslavom Bubnjarićem

nagradu za doprinos ugledu i promociji Općine u zemlji i svijetu uručio Ivani Cvek Vidić, općinskoj vijećnici, koja je kao volonterka na čelu općinske Turističke zajednice organizirala niz manifestacija, među kojima su „Zapleši repu“, „Poišči kraj u Knegincu“, dječje dramske i folklorne susrete „Domaći cajti“ i „Veseli Varaždinbreg – tradicija u vinu, zanatu i običajima“. Ponovno je ak-tivirala i rad KUD-a Kne-gingrad.

Diplomu općinskog na-čelnika za zapaženi rad u proteklom jednogodišnjem razdoblju primio je pak Da-mjan Ivanjko, svestrani uče-nik OŠ Gornji Kneginec. Njegova pjesma „Videl sam leptireka“ odabrana je izme-đu gotovo 400 lirskih pjesa-ma na kajkavskom narječju i uvrštena u zbirku od 35 pje-sama namijenjenih javnom izvođenju. Sudjelovao je i na Lidranu s pjesmom „Tišina“ i kritičkim osvrtom „Gledatelj vidi i čuje“, a i na Županijskoj smotri likovnog stvaralaštva 2015. No, osvojio je i prvo mjesto na Županijskom na-tjecanju iz biologije, dok je na Državnom natjecanju u Zadru bio odličan šesti.

Nagrada za doprinos ugledu i promociji Općine Gornji Kneginec u zemlji i svijetu uručena je Ivani Cvek Vidić, dok je diplomu općinskog načelnika za zapaženi rad primio učenik Damjan Ivanjko

NAGRADE

“Nadam se nastavku Zabavnog parka nakon izbora za Sabor”

Goran Kaniški, nagrađena Ivana Cvek Vidić i predsjednik Općinskog vijeća Miroslav Bubnjarić

U Gospodarskoj ulici u Varaždinu je prošli tjedan u promet pušten novi rotor. Kružni tok kod Bauhausa završen je prije roka, a u njega je uloženo nešto više od 1,5 milijuna kuna.

- Nakon postavljanja se-mafora u Optujskoj ulici i izgradnje rotora u Ulici braće Radić, ovo je treći projekt koji Grad Varaždin provodi zajedno s Ministarstvom unu-tarnjih poslova kroz Program poboljšanja nacionalne  si-

gurnosti na prometnicama. Ovim rotorom povećali smo sigurnost prometa u ovoj zoni grada, a uređen je drugačije u odnosu na druge rotore – istaknuo je gradonačelnik Goran Habuš, koji je zahva-lio sugrađanima na strplje-nju zbog prometnih gužvi. Sredstva za građevinske ra-dove u iznosu od gotovo 1,3 milijuna kuna Grad Varaždin je osigurao putem MUP-a, dok je za dodatne radove iz prora-čuna izdvojeno 241.500 kuna. Izgradnja rotora financirana putem MUP-ovog programa

OTVORENJE U promet pušten rotor kod Bauhausa vrijedan 1,5 milijun kuna

Sigurnija vožnja kroz Gospodarsku ulicu

VIDOVEC Komunalni radovi i projekti

RADOVI Naselje Pešćenica Vinička

Općina Vidovec je izdvo-jila više od 250.000 kuna za uređenje poljskih puteva u šest naselja, Nedeljancu, Preknu, Zamlači, Krkan-cu, Domitrovcu i Tužnom, izvijestio je načelnik Bruno Hranić na prošlotjednoj sjednici Općinskog vije-ća. Napomenuo je da se ulaže i na području MO-a Cargovec-Zamlača, gdje se započelo s obnovom dječjeg igrališta, ali i s radovima kojima će biti riješena od-vodnja oborinskih voda.

Hranić je najavio da će u

Vidovcu biti uređene pje-šačke staze, dok će projekt izgradnje dječjeg vrtića kan-didirati za dobivanje novca iz fondova Europske unije putem Programa ruralnog razvoja za 2015. godinu.

- Sva potrebna dokumen-tacija za gradnju vrtića je spremna, uključujući i gra-đevinsku dozvolu. U planu je gradnja vrtića površine oko 1.200 četvornih me-tara, čime ćemo osigurati smještaj za svu djecu predš-kolskog uzrasta s područja Općine – naveo je načelnik.

U naselju Pešćenica Vi-nička traje rekonstrukcija niskonaponske električne mreže i kabliranje. Investitor je HEP ODS Elektra, dok će Općina Vinica financirati postavljanje novih rasvjetnih tijela na stupove. Iz Općine najavljuju da se nastavak re-konstrukcije niskonaponske mreže očekuje i u naselju Vinicabreg.

Za poljske putove250 tisuća kuna

Unatoč temperaturi koja je dosezala 40 stupnjeva Celzi-jusa, radnici čakovečke tvrtke Beton Pavlić su prošli tjedan „punom parom“ uljepšavali most preko rijeke Drave kod Šintarije u Varaždinu. Investitor je HEP, koji je most, o kojem vode brigu, odlučio sanirati. Osim što će novi sjaj dobiti ograda i plinske cijevi, na mostu će biti postavljen i novi asfalt.

Most kod Šintarijedobiva novi asfalt

Traje rekonstrukcijaelektrične mreže

ULJEPŠAVANJE Radovi na plus 40

Page 9: Regionalni tjednik 584

9 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK Općina Ljubešćica

Dođe li do požara ili po-trebe za bilo kojom drugom intervencijom, članovi DVD-a Ljubešćica će od sljedećeg tjedna na mjesto događaja do-laziti puno brže. Umjesto na tri različite lokacije, njihova opre-ma i vozila napokon će biti na jednom mjestu, u novoizgrađe-nom Protupožarnom centru.

Petsto kvadrataModerni objekt, čija je grad-

nja trajala nešto više od godinu dana, prostire se na površini od 500 četvornih metara. U njemu se nalaze tri garaže, na međukatu su spavaonice i sanitarni prostori za dežurne vatrogasce, dok će na katu biti smješten područni ured Centra 112. Tu je i dvorana kapaciteta 120 osoba, opremljena za odr-žavanje edukacija, sjednica i drugih događanja. Profitirale su i ljubeške udruge, jer je ure-đen i ured za njihove potrebe.

Centar će svečano biti otvo-ren ovoga petka, 31. srpnja, kada će u njemu biti održana

i svečana sjednica Općinskog vijeća. Time će započeti pro-slava Dana Općine Ljubešćica, koji se obilježava 5. kolovoza.

- Investicija je vrijedna 3,2 milijuna kuna, od čega je Mi-nistarstvo regionalnog razvo-ja i fondova Europske unije osiguralo 250.000 kuna, a sve ostalo Općina Ljubešćica iz proračuna. Nažalost, u državni proračun smo morali uplatiti 800.000 kuna PDV-a, pa ispa-da da nas se kažnjava zato što ulažemo i brinemo o sigurnosti mještana i imovine – kaže na-čelnik Nenad Horvatić.

No razloga za zadovoljstvo

ULAGANJA U Općini Ljubešćica dovršene tri kapitalne investicije vrijedne 7,7 milijuna kuna

�Ovoga petka će biti svečano otvoren novi Protupožarni centar u koji je uloženo 3,2 milijuna kuna. U modernom objektu bit će održana svečana sjednica Općinskog vijeća, čime će početi proslava Dana Općine Ljubešćica

Protupožarni centar gotov,pri kraju rotor, a i vodovod

ima. Iako općinski proračun iznosi svega pet milijuna kuna, dovršavaju tri kapitalne in-vesticije vrijedne 7,7 milijuna kuna za koje su uspjeli dobiti sredstva ministarstava odno-sno državnih tvrtki.

Sigurnost prometaI dok je Protupožarni centar

već dovršen, na ulazu u Ljube-šćicu bi do kraja ovoga tjedna trebao biti dovršen i rotor.

- Kružni tok se gradi na najfrekventnijem čvorištu, na mjestu spoja državne ceste D24 s lokalnom cestom. Dnevno tuda prođe 500-tinjak kamiona na putu prema kamenolomu, tvrtkama i obrtima te Poduzet-ničkoj zoni Ljubešćica. Ovime ćemo povećati sigurnost svih sudionika u prometu, jer će

Završila rekonstrukcija vodovoda – prošli tjedan obavljen tehnički pregled

I dok su tri velika ulaganja gotova, načelnik Općine Lju-bešćica Nenad Horvatić na-javljuje novu veliku investiciju.

Riječ je o uređenju Ljubeš-kog trga, čime će ova općina dobiti prekrasan prostor u centru Općine s ljetnom po-zornicom, idealnom za manje priredbe.

– Do rujna ćemo ishoditi građevinsku dozvolu, a oče-

kujemo da će radovi biti gotovi sljedeće godine – rekao je Horvatić.

Osim velikih radova, na području Ljubešćice su u po-sljednjih godinu dana dovršeni i mnogi manji komunalni pro-jekti. Među njima je i sanacija klizišta u Ljublju, za što su Županijska uprava za ceste i Općina izdvojili 330.000 kuna.

Općina kontinuirano po-

Novi Ljubeški trg s ljetnom pozornicomOTKRIVAMO U rujnu se očekuje izdavanje građevinske dozvole za uređenje javnog prostora u centru Ljubešćice

Projekcija izgleda Ljubeškog trga

maže i svojim mještanima: godišnje izdvaja po pola mi-lijuna kuna za sufinanciranje smještaja djece u vrtiću, svi redovni studenti s područja Općine dobivaju stipendije, za što je godišnje potrebno 170.000 kuna, a svim umi-rovljenicima, bez obzira na visinu mirovine, isplaćene su božićnice i uskrnice.

Načelnika Horvatića jedino

brine sve veći broj mještana koji dolaze u Općinu tražeći pomoć, jer ne mogu plaćati račune ili nemaju za podmire-nje osnovnih egzistencijalnih potreba.

– Nadam se da će se i to uskoro promijeniti te da u Op-ćini nećemo morati rješavati socijalna pitanja, nego se baviti razvojem mjesta i poduzetnič-kih zona – zaključio je.

tom ishodila sve potrebne do-zvole, važnu investiciju u pot-punosti financiraju Hrvatske vode. Radovi su počeli u travnju prošle godine, a prošli tjedan obavljen je tehnički pregled. – Cijevi su zamijenjene, a sada još slijedi zamjena priključaka te postavljanje novih vodomjera, odnosno šahtova – najavljuje Horvatić.

Uoči Dana Općine zahvaljuje svima koji su im pomagali, po-sebno udrugama i volonterima te vijećnicima svih političkih opcija. – Sve pozivam da nam se pridruže ovoga vikenda, od petka, 31. srpnja, do nedjelje, 2. kolovoza, na proslavi Dana Općine. U programu, koji smo pripremili zajedno s udrugama, sve generacije mogu naći nešto i za sebe – ističe načelnik.

3,2

3,3

1,2

milijuna kuna uloženo je u Protupožarni

centar

milijuna kuna uloženo je u

rekonstrukciju vodovoda

milijuna kuna uloženo je u

izgradnju rotoraVatrogasna oprema i vozila će napokon biti na jednom mjestu, a u novom Centru će biti smješten i ured Centra 112

Ovaj tjedan bit će gotov rotor na čvorištu D24 s lokalnom cestomNenad Horvatić

zbog rotora biti nužno smanjiti brzinu, a ujedno ćemo riješiti i problem ulaska u Poduzetnič-ku zonu – objašnjava načelnik.

Ulaganje je vrijedno 1,2 mi-lijuna kuna. Općina je riješila

imovinsko-pravne odnose, izradila svu potrebnu doku-mentaciju te ishodila građevin-sku dozvolu, dok su investitor Hrvatske ceste.

Nije to sve. Pri kraju je i treća

velika investicija: rekonstruk-cija Ljubeškog vodovoda u du-žini od 12.600 metara, vrijedna 3,3 milijuna kuna. Nakon što je Općina još prije tri godine izradila idejno rješenje, a po-

Page 10: Regionalni tjednik 584

10 Život REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

stažisti iskoriste odličnu pri-liku da u vrijeme slobodnih vikenda odu na izlet do Pariza, Amsterdama ili Londona - otkriva.

Na pitanje što je korisnoga naučila u tih (pre)kratkih mjesec dana, Sanja Labaš bez razmišljanja navodi sjednice Odbora za vanjsku politiku.

– Dubravka Šuica pratila je Odbor za vanjsku politiku, u sklopu kojega se puno razgo-varalo o meni zanimljivim te-mama – svjetskom terorizmu, ISIS-u, izbjegličkim logorima, djeci koju ISIS regrutira iz tih logora. Puno se govorilo o tome da bi Europska unija trebala pomoći maknuti djecu

iz tih logora da ne postanu teroristi. Baš u vrijeme mog boravka tema su bili Libanon i Sirija - ispričala je.

Na pitanje osjećaju li se međustranačka trvenja među hrvatskim europarlamentarci-ma u Belgiji, bez razmišljanja odgovara: “Ne”. - Baš se osje-ća zajedništvo. Ako smo iz

Hrvatske, svi ćemo raditi za Hrvatsku - kaže.

- Ne volim kad ljudi samo komentiraju i kritiziraju, žele brda i doline, a da za ta ista brda i doline ne rade baš ništa. Tijekom stažiranja u Bruxelle-

su iznenadila me je iscrplje-nost koju sam vidjela licima na ljudima koji tamo rade, a osjetila sam je i na svojoj koži. Kada se održava plenarna sjednica u Strasbourgu, do tamo se pet sati putuje vlakom i direktno se odlazi u Parla-ment. Radi se do 23 sata ili do ponoći - otkrila je Varaždinka.

Puno rada i vafli - to su dvije stvari po kojima će Varaždin-ka Sanja Labaš najviše pamtiti Bruxelles. Ova mlada članica HDZ-a je imala priliku mjesec dana stažirati kod Dubravke Šuica, hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu.

– Posebno sam sretna što sam imala priliku prisustvo-vati sjednicama Odbora za vanjsku politiku, čiji rad me posebno zanima - otkri-va studenti-ca.

S a n j a L a b a š o v o g o -dišnje će m j e s n e i z b o r e pamtiti po dvije stva-ri. Baš je toga dana otputovala na jednomjesečni staž u Bruxelles, a ujedno je prvi put letjela avionom. Strah od prvog leta avionom umalo je presudio da ostane u Hrvatskoj, no želja da ode u Belgiju i na licu mjesta vidi što rade europarlamentarci ipak je bila jača.

Stažist i tri asistenta-Stažisti rade u uredima

naših zastupnika zajedno s njihovim asistentima. U uredu gospođe Šuica bila sam s tri njezina asistenta. Oni su mi pomogli u stjecanju golemog iskustva. Moram priznati da su zaista kvalitetan tim: složni i dobro organizirani - prisjeća se. Kad se govori o konkretnim zadacima stažista, njihov rad-ni dan traje deset sati. Odlaze na sjednice, prikupljaju ma-

terijale, zapisuju sve podatke, pišu izvještaje. – Posla je puno. Radili smo od devet ujutro do devet navečer, ali sve nas je taj posao zanimao, pa nam nije bilo teško - ističe.

Bruxelles - izazovSanja Labaš u stranci je

osam godina. Politikom ju je “zarazio” stariji brat. Čim se aktivirala, zaredale su funk-cije – prvo je bila tajnica u 4. temeljnom ogranku, bastionu

HDZ-a u Varaždinu, p o t om t a jn i c a

gradske i župa-nijske mla-

dež i , bi la je članica Gradskog odbora za v r i j e m e Kovačiće-v a pred-

s j e d a n j a , da bi nakon

r a s pu š t a n ja ostala u Povje-

renstvuGradskog odbora HDZ-a

Grada Varaždina. Tada ju je predsjednik Županijskog HDZ-a Anđelko Stričak odlu-čio poslati u Bruxelles.

– Nije mi bilo svejedno. Bojala sam se hoću li to znati, moći, odraditi sve kako valja - priznaje.

– Rado bih još par mjeseci boravila u Bruxellesu. Sve su to životni izazovi. Politikom ima-mo priliku kreirati aktualna svjetska zbivanja - kaže Sanja.

Kao i drugi stažisti, i ona je od Europarlamenta dobila 1.400 eura. To zvuči puno za hrvatske prilike, ali... – To je taman dovoljno da pokrijemo troškove smještaja, prehrane, leta i vlaka od Strasbourga do Bruxellesa. Ili se vratimo s nulom ili u minusu. Neki

EUROPARLAMENT Sanja Labaš, studentica iz Varaždina, stažirala je mjesec dana u Bruxellesu

� Stažistica kod europarlamentarne zastupnice Dubravke Šuica rado bi se, kaže, vratila u Europski parlament, jer to iskustvo smatra zanimljivim izazovom. Pratila je rasprave o svjetskom terorizmu, ISIS-u, izbjegličkim logorima i djeci koju ISIS regrutira iz tih logora

Uz belgijske vafle niti deset sati rada na dan nije bilo teško

Strah od prvog leta avionom umalo nije presudio (ne)odlasku Sanje Labaš u Belgiju

Sanja Labaš s europarlamentarcima provela je mjesec dana

1.400eura je svota koju stažisti dobiju od Parlamenta. To je taman dovoljno

za avionsku kartu, smještaj i hranu, pa se kući svi stažisti vrate “na nuli” ili u minusu ako su si

priuštili izlet u Pariz ili Amsterdam, otkriva Sanja

Agencija za razvoj Varaž-dinske županije uspješno osi-gurava EU sredstva za projekte u obrazovanju. Za Srednju školu Ludbreg su izradili pro-jekt „Promocija obrtničkih i strukovnih zanimanja u duhu razvoja poduzetništva“, za koji je u sklopu poziva „Ob-razovanje za poduzetništvo i obrt“ Ministarstva rada i mi-rovinskog sustava odobreno 164 tisuće kuna bespovratnih sredstava.

- O uspješnosti govori činje-nica da je za sredstva konku-riralo više od 450 projekata,

a za financiranje je odobreno njih 83, ukupne vrijednosti 17,9 milijuna kuna - istaknuo je direktor AZRA-e Krunoslav Lukačić.

AZRA je izradila i projekt „Osiguravanje pomoćnika učenicima u školama Varaž-dinske županije“, zahvaljujući kojem je u prošloj školskoj go-dini za 92 učenika u osnovnim i srednjim školama kojima je Županija osnivač osigurano 92 pomoćnika u nastavi. Projekt ukupne vrijednosti 3.043.908 kuna je u stopostotnom iznosu financiran sredstvima Eu-

AZRA osigurala 164.000 kuna ludbreškoj školi USPJEH Agencija za razvoj Varaždinske županije uspješna u osiguranju EU sredstava za obrazovne projekte

Krunoslav Lukačić, novi direktor AZRA-e

ropskog socijalnog fonda. - I u školskoj godini 2015./2016. pomoćnici će se jednim dije-lom financirati EU sredstvi-ma, stoga AZRA i ove godine intenzivno radi na pripremi novog projekta - ističu.

Odnedavno je u provedbi i projekt Srednje škole Ar-boretum Opeka „Inovativni kurikulum ‘Cvjećara’ u skladu s europskim standardima kvalitete FLORA+“, koji je vri-jedan 1.649.762 kune, u kojem AZRA odrađuje upravljanje provedbom projekta. Za fi-nanciranje je odobren u sklopu

poziva Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i po-trebama tržišta rada – faza II. U sklopu istog poziva AZRA je odradila i tehničku pomoć Srednjoj školi Ivanec, čiji je projekt SMUN, ukupne vrijed-nosti 1.514.150 kuna, također odobren za financiranje.

Znanje i iskustvo AZRA-inih stručnjaka u pripremi i provedbi EU projekata stoji na raspolaganju svim dionicima koji u korištenju EU sredstava vide priliku za daljnji razvoj.

Piše: Višnja [email protected]

Ne volim kad ljudi samo komentiraju i kritiziraju, žele brda i doline a da za ta ista brda i doline ne rade

baš ništa.”Sanja Labaš

Page 11: Regionalni tjednik 584

11Život 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

Prije mnogo godina dvije su djevojčice više od svega voljele crtati. Dok su se njihovi vršnjaci igrali ili dre-muckali poslije ručka, one su uzimale olovke u ruke i pustile maštu da ih vodi u neke druge svjetove, gdje je sve moguće i gdje ne postoje granice. Danas su Mora-na Bunić (19) i Karla Skok (20) talentirane i uspješne mlade umjetnice koje su iz djetinjstva ponijele upravo to, bezgraničnu maštu i ljubav prema crtanju. Ne-davno je njihov talent dobio priznanje kakvim se malo tko može pohvaliti: upisale su najprestižniji umjetnički fakultet u Hrvatskoj - Aka-demiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Animirani film i novi mediji.

Talent i radI nije to mala stvar, mjesta

je bilo samo za 12 polaznika

te su prošli samo najbolji. Moranu i Karlu, osim na-darenosti i ljubavi prema animaciji, povezuje i to što su obje Varaždinke, b i v š e g i -mnazijal-ke, te im je objema od skoč-na daska do toliko ž e l j e n o g studija bio Filmsko–kre-at i v n i s t ud io VANIMA. Već drugu godinu zaredom dvije pola-znice VANIME upisale su Akademiju, što jasno govori o izvrsnosti i kvaliteti va-raždinskog studija.

- U VANIMI sam naučila kako se radi animirani film i to me oduševilo. Prije ot-prilike dvije godine odlučila sam da se baš time želim baviti i dalje u životu. Prou-čavala sam koji sve fakulteti postoje i čim sam vidjela

studij Animiranog filma i novih medija, istražila sam što sve treba za upis, išla na

pripreme i evo - uspje-la sam! - s veseljem

naglašava Mo-rana. Brojne nagrade s ra-znih festiva-la svjedoče o njezinoj kreativnosti i talentu.- Dugo sam

se pripremala, išla sam na in-

strukcije i puno ra-dila. Moj najveći strah je

bio da ću biti baš ispod crte, da će mi malo nedostajati za upis – objašnjava Morana.

Poput snaUpravo se to prošle godi-

ne dogodilo Karli: na rang listi je bila 13., a primali su ih 12. Karlu taj peh nije obe-shrabrio, vjerovala je u sebe, pauzirala jednu godinu te je ove godine bila sedma! - Uspjela sam s nesretnog

USPJEH Morana Bunić (19) i Karla Skok (20) upisale najprestižniji umjetnički fakultet u Hrvatskoj

�Moranu i Karlu, osim velike nadarenosti i ljubavi prema animaciji, povezuje i to što su obje Varaždinke, bivše gimnazijalke, te im je objema “odskočna daska” do toliko željenog studija Animiranog filma i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu bio Filmsko–kreativni studio VANIMA

Njihov životni poziv su - crtići

Na varaždinskom FOI-u počinje provedba projekta „3P – Planiram, poduzimam, promoviram!“, čiji je cilj pove-ćati aspiracije srednjoškolskih učenika i studenata prema po-duzetništvu te povećati kapa-citet srednjoškolskih i visokoš-kolskih nastavnika za razvoj poduzetničke kulture. FOI-u je dodijeljeno gotovo 200.000 kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda.

Partneri su im Ekonomska i trgovačka škola Čakovec te

Gospodarska škola Varaždin. - U sklopu projekta odvijat će se brojne aktivnosti, uključujući međunarodnu konferenciju o poduzetništvu, motivacijska predavanja poduzetnika, na-tjecanje u snimanju promo-tivnih videa o poduzetništvu, istraživanje poduzetničkih aspiracija učenika i studena-ta... Pozivamo studente da se u što većem broju odazovu aktivnostima koje će im biti ponuđene u okviru projekta – ističu s FOI-a.

“3P” za jačanje poduzetništvaFOI Gotovo 200.000 kuna iz Europskog socijalnog fonda

Piše: AnA mArijA KlArić

Morana Bunić i Karla Skok slažu se da bi im Akademija bila nedostižna da nisu pohađale VANIMU.

- I kolega Hrvoje Selec i ja jako smo ponosni na djevojke koje su upisale Akademiju likovnih umjetnosti, i ove i prošle godine. Vjerujemo da je to posljedica kontinui-ranog rada VANIME koji sustavno i strateški provodimo već godinama, želeći stvoriti novu generaciju koja će naći život, posao, ali i ljubav u onome što radimo i mi sami, te nam se jednog dana priključiti i pomoći da još više i opsežnije radimo na razvoju audiovizualne djelat-nosti, pa tako i animiranog filma u Varaždinu. Temelji su napravljeni, sad je sve na mladima – istaknula je Sandra Malenica, voditeljica VANIME, koja se nada da će studio stvoriti okolinu u koju će se mladi eventualno htjeti i moći vratiti nakon završenog fakulteta. I dok Morana i Karla tek čekaju početak predavanja, Sara i Mateja, djevojke koje su prošle godine upisale Akademiju, već briljiraju i nižu uspjehe.

- Veseli nas čuti i da su Sara Bernat i Mateja Štefinščak najbolje studentice na godini, a profesori o njima imaju samo riječi hvale. Vjerujem da će takvi komentari dolaziti i za Moranu i Karlu – ponosna je Sandra Malenica.

Temelji su tu, sad je sve na mladima!

VANIMA Polaznice nižu uspjehe

Čim sam saznala za

studij, istražila sam što sve treba za upis, išla na pripreme i evo - uspjela sam!”

Morana Bunić

Kad sam prošla

na prijemnom, osjećala sam veliku radost i olakšanje. To je bio moj viši cilj, moj san.”

Karla Skok

liku radost i olakšanje. Upis na Akademiju bio mi je neki viši cilj, moj san - smije se.

U VANIMU je krenula krajem osnovne škole. - Na početku sam preferirala slikarstvo, ali na jednoj radionici susrela sam pro-fesoricu s odsjeka Animira-nog filma i novih medija te me ona pitala jesam li ikad razmišljala o animiranom filmu. Tada sam shvatila da bih se zaista voljela okušati u tome – objašnjava Karla.

Na 19. Fi lmskoj reviji mladeži 7. Four River Film Festivala je s crtićem “Fe-ather” osvojila prvo mje-sto u konkurenciji Revije za najbolji film slobodnog stila. - Ubrzo me nazvala grupa Overflow koja ga je htjela iskoristiti kao svoj videospot, pa sam napravila još neke scene kako bi crtić trajao tri minute – objaš-njava Karla kako je nastao spot za pjesmu “Mrtvoj drugarici XXX (kad u noći sve se smiri)”.

doći na sretan broj! Bila sam još nervoznija ove godine, jer, ako i sad zabrljam, kamo

ću? A kad sam prošla, osje-ćaj je bio neopisiv, i nakon godinu dana osjetila sam ve-

Bilo je mjesta tek za 12 najboljih, a

one to stvarno jesu

POHVALNOVeć su drugu godinu

zaredom po dvije polaznice VANIME

upisale Akademiju!

Zahvaljujući projektu „Po-duzetništvo – moj izbor“ Srednje škole Novi Marof, u tom gradu će se izravno subvencionirati obrtnička zanimanja, pokrenut će se Sajam poduzetništva i po-duzetničkog obrazovanja te promovirati poduzetništvo. Za projekt, čije će provođenje trajati devet mjeseci, školi je dodijeljeno 146.800 kuna bespovratnih sredstava iz

programa „Obrazovanje za poduzetništvo i obrt“. Riječ je o programu iz Operativnog

programa razvoja ljudskih potencijala, čiji je nositelj bilo Ministarstvo rada i mirovin-

skog sustava. Riječ je o jed-nom od ukupno 83 najbolje ocijenjenih projekata.

- Drago mi je i ponosna sam što je našoj školi odobren ovaj projekt koji će usmjeriti daljnje aktivnosti i razvoj škole prema poduzetništvu i povezivanju s obrtnicima te na taj način doprinijeti stva-ranju pozitivne poduzetničke klime u gradu – istaknula je ravnateljica Jasminka Behin.

NOVI MAROF Srednjoj školi bespovratna sredstva

Pokreću Sajam poduzetništva

Za “Poduzetništvo - moj izbor” dobili su 146.800 kuna

Page 12: Regionalni tjednik 584

12 RotiRka - sudnica REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

rotirka -sudnicawww.regionalni.com/ crna-kronika

Na Općinskom sudu u Varaždinu 21. je srpnja trebalo početi suđenje poznatom atletičaru Željku Knapiću, kojeg umirov-ljena javna bilježnica Bojana Štimac tuži zbog klevete. Ročište nije održano jer je Knapić demonstrativno napustio sudni-cu. Na to se odlučio jer sud nije omogućio da se ročište održi u velikoj dvorani kako bi moglo nazočiti svih dvadesetak osoba koje je Knapić pozvao, a među kojima

su bili i članovi Živog zida. Podsjećamo, Bojana Štimac tuži Knapića jer je tijekom studenog 2013. godine ispred zgrade suda postavio transparent s natpisom da je čla-nica pljačkaške bande. Nju, uz pojedine varaždinske suce i državne odvjetnike, Knapić godinama javno proziva zbog kri-minala, jer tvrdi da je omogućila da Ivan Žaja (od kojeg je posudio novac) dođe do njegovih nekretnina na otoku Šipanu.

Odgođeno ročište bivšem atletičaru Željku Knapiću

Zovite nas na 042/290-777

PROSVJED Ivica Pintarić prošli tjedan opet upozorio na sumnjivu kupoprodaju stanova za branitelje u Varaždinu

Tri mjeseca nakon što je odlučio prekinuti štrajk glađu, branitelj Ivica Pin-tarić u četvrtak je ponovno stigao pred Županijski sud u Varaždinu. Upozorio je da je prošao rok od 90 dana koji je dao Županijskom državnom odvjetništvu da ponovno ispita kaznenu prijavu koju je podnio zbog sumnje u kriminalne radnje pri pro-daji stanova braniteljima

u varaždinskom naselju Grabanice.

- Stigao sam ovdje kako bih pokazao da ću ustrajati u svojim zahtjevima tako dugo dok mene ne zatvore ako iznosim lažne optužbe ili tako dugo dok se otvori istražni postupak protiv onih koje optužujem, a za što sam Županijskom držav-nom odvjetništvu predao opsežnu dokumentaciju –

rekao je Pintarić.Podsjećamo, Pinta r ić

navodi da je Ministarstvo branitelja za stradalnike Domovinskog rata stanove u Grabanicama kupovalo po cijeni od 1.460 eura po četvornom metru, a stanovi su na tržištu istovremeno prodavani po 200 do 300 eura nižoj cijeni po kvadra-tu. Oglašavano je bilo i to da su u cijenu stana bili uključe-

ni garaža, odnosno parkirno mjesto, dok su ih branitelji morali dodatno platiti.

Županijsko te Općinsko državno odvjetništvo u Va-raždinu su odbacili kazne-

nu prijavu koju je podnio protiv sedam osoba zbog sumnje da su kupoproda-jom stanova za branitelje oštetili državni proračun, a i same branitelje. Pintarić se u travnju, nakon prekida štrajka glađu, bio susreo sa županijskom državnom odvjetnicom i tada je izrazio vjeru da će njegove prijave i dokumenti ponovno biti proučeni.

„Neka zatvore mene ili otvore istragu po kaznenoj prijavi“

Od kuće ostali samo temelji,vlasnici sumnjaju u osvetu

�Žarko Horvat tvrdi da konstantno trpi maltretiranje novopridošlih Roma, a sada su mu zapalili teško stečenu vikendicu pokraj Drave. - Nismo svi Romi isti. Molim institucije da poduzmu nešto oko nastale situacije – očajan je

PALEŽ Drvena kućica Žarka Horvata, na Šintariji, namjerno zapaljena

U Kumičićevoj ulici u Va-raždinu 18. je srpnja izgorjela drvena kućica u vlasništvu 44-godišnjeg Žarka Horvata romske nacionalnosti. Kućica se nalazila na predjelu zvanom Šintarija uz stari tok rijeke Drave, a od nje je ostalo tek zgarište i razbijene betonske klupice i stol.

Traže krivceKućicu je netko namjerno

zapalio, a svakom prolazniku očito je da se radi o teškom iživljavanju i vandalizmu, jer je i dvorište kućice znatno stradalo.

- Očevidom je utvrđeno da je do požara došlo uslijed otvorenog plamena nepo-znatog izvora, pri čemu su se zapalili drveni dijelovi kuće koja je u potpunosti izgorjela. Tehnički uzrok požara se is-ključuje. Policijski službenici podnose prijavu protiv nepo-znatog počinitelja za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, te nastavljaju daljnji rad u cilju pronalaska počinitelja - izvi-jestili su iz Policijske uprave varaždinske prošli tjedan.

Materijalna se šteta procje-njuje na nekoliko tisuća kuna, a vlasnici su očajni.

- To je bila naša kućica za odmor u kojoj smo viken-dom uživali u miru i prirodi.

osovom trgu, ali tvrdi da se zbog no-vopridošl ih Roma koji su ih konstantno maltretirali morao preseliti u stambenu zgradu podalje od njih. - Na Štoosovom trgu ostao je živjeti moj najstariji sin, da naša baka ne bi bila sama. I njega stalno maltre-tiraju te se bojimo za njego-vu sigurnost. Nasilnički se ponašaju i prema Hrvatima, a stalno su pijani i pod utjeca-jem droga. Sad više nisu znali

kako bi se osvetili, pa su nam zapalili kućicu – tvrdi Horvat.

Kućica na Dravi bila mu je vrlo važna, jer s obitelji voli boraviti u prirodi i ne sviđa mu se život u gradu. Njegova supruga jako voli životinje i nada se da nijedna nije stra-dala za vrijeme požara. Samo žele malo mira kako bi konač-no mogli normalno živjeti sa svoje četvero djece.

Branitelj Ivica Pintarić

Uređivali smo okoliš i hranili napuštene životinje, mačke i pse koje su nam dolazili glad-ni i željni pažnje. Jedva smo skupili novce za kupnju, a sad smo nepravedno ostali bez nje. Sumnjam da su za ovo odgo-vorni zavidni novopridošli Romi sa Štoosovog trga, koji se ponašaju vrlo nasilnički i stalno izazivaju probleme. Ni-smo svi Romi isti i meni je ova nepravda dojadila te molim institucije da poduzmu nešto oko nastale situacije. Policija je dosad bila nemoćna, ti proble-

matični Romi im stalno lažu i sve se brzo zaboravi – jadan

je Horvat.I sam je nekad živio na Što-

Samo želimo malo mira kako bismo konačno mogli normalno živjeti sa svoje četvero djece, kažu supružnici

Pintarić je prije 90 dana prekinuo štrajk glađu ispred Suda

Policijski službenici PP Ivanec dovršili su krimi-nalističko istraživanje nad 75-godišnjakom iz Ivanca za kojeg se sumnja da je ilegalno posjedovao oruž-je. Po nalogu Županijskog suda u Varaždinu policija je pretražila kuće i druge prostorije osumnjičenog, te su pronađena dva re-volvera, tri pištolja, četiri puške, jedan automatski pištolj „Uzi“, dva priguši-vača za oružje i više tisuća komada streljiva raznih kalibara. Protiv 75-godiš-njaka policijski su služ-benici podnijeli kaznenu prijavu za kazneno djelo nedozvoljenog posjedo-vanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.

75-godišnjirevolveraš

IVANEC

Piše: AnA mArijA KlArić

promila alkohola u krvi imao je 23-godišnji biciklist koji je 24. srpnja oko 21.40 sati u Petrijancu izgubio nadzor nad upravljačem bicikla, pao na nogostup i ozlijedio se. Dan kasnije, oko 22 sata u Jalkovcu, 58-godišnjak je upravljao bici-klom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 2,19 promila te pao s bicikla na kolnik. Me-dicinska im je pomoć pružena u Općoj bolnici Varaždin.

2,65

Page 13: Regionalni tjednik 584

13 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK Oglas

Page 14: Regionalni tjednik 584

14 Mozaik REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

mozaikwww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777

Početkom srpnja, u ranim poslije-podnevnim satima, išao sam se okupati na šetnicu iza dravskoga kupališta i smjestio se na ulegnutu travu u sjeni. Nakon nekog vremena došla je grupa od tri žene i petorice muškaraca koji su me verbalno napali u želji da se udaljim s “njihovog” mjesta. Upozorio sam ih da sam invalid iz Domovinskog rata te da sam prošao sedam operacija, ali oni

su me počeli naguravati te su vrijeđali mene, grad i državu.

Ovim putem pozivam nadležno komu-nalno poduzeće da izvrši košnju trave na šetnici uz staru ogradu iza dravskog kupališta kako se ovakva situacija ne bi i dalje ponavljala, poglavito u trenutku kada većina sugrađana nema sredstava za boravak na moru.

Milorad Žeravica

Pismo branitelja: Pokosite travu da svi imamo “svoje” mjesto!

Demanti Grada Varaždi-na na tekst pod naslovom „Iz Grada zaboravili javiti da se dio građe hitno preseli“ objavljenom u Regional-nom tjedniku od 21. srpnja zahtijeva dodatni osvrt i određena pojašnjenja kako bi se mogla sagledati puna istina o rješavanju prostor-ne problematike Državnog arhiva u Varaždinu.

Na samom početku treba navesti da Zakon o arhiv-skom gradivu i arhivima izričito navodi: “Prostor za rad i spremišni prostor područnih državnih arhiva osiguravaju gradovi u koji-ma arhiv ima svoje sjedište, a opremu im osigurava Re-publika Hrvatska“. Dakle, osiguranje prostora potreb-nog za rad Državnog arhiva u Varaždinu zakonska je obveza Grada Varaždina.

Upravo je ta zakonska odredba temelj brojnih po-kušaja Arhiva da osigura potreban radni i spremišni prostor. Iako traženje do-datnih spremišnih prostora u Varaždinu traje još od 80-tih godina 20. stoljeća, o čemu postoji i opsežna dokumentacija u našem Arhivu, ograničit ćemo se na posljednjih 10-ak godina.

Točna je tvrdnja iznesena u demantiju Grada da je Arhiv 11. travnja 2003. sklo-pio s Gradom Varaždinom Ugovor kojim mu je dana na upravljanje zgrada površine 1.560 m² te zemljište potreb-no za dogradnju najmanje

2.000 m² u bivšoj vojarni u Križanićevoj ulici. Točna je i tvrdnja da je prema Ugovoru rečeni objekt trebalo adap-tari i dograditi, što nikad nije realizirano. Pritom će svaki neobavješteni čitatelj, vjerujem, pretpostaviti da do realizacije ovog projekta nije došlo zbog pasivnosti i nečinjenja Arhiva.

No, prava je istina da smo - osiguravši potrebna sred-stva tijekom 2004. - dali izradititi kompletnu pro-jektnu dokumentaciju za adaptaciju postojeće zgrade uz izradu idejnog rješenja dogradnje. Projektna je do-kumentacija bila dovršena u veljači 2005., no već na proljeće te iste godine, bez prethodnih konzultacija s Arhivom, Grad Varaždin opoziva svoju odluku o do-djeli zgrade u Križanićevoj ulici Arhivu s obrazlože-njem da je potrebna za nove veleučilišne sadržaje.

Umjesto početka građe-vinskih radova, počinje se tražiti novo rješenje (ne „zaslugom“ Arhiva, već Gra-da Varaždina). O tome smo obavijestili i Ministarstvo kulture, a sačuvani su i do-pisi kojima se očitujemo na novi ishitren prijedlog Grada Varaždina o građenju arhivske zgrade u zoni male privrede u Jalkovcu.

Na inicijativu Arhiva, u rješavanje naših prostornih problema uključuju se i predstavnici Ministarstva kulture i Hrvatskog arhiv-

skog vijeća, o čemu je tako-đer s ač u v a n p i s a n i t r a g . Naposl je t k u, Grad će 2007. godine za iz-gradnju nove zgrade Arhiva namijeniti par-celu na prostoru Ribnjaka, gdje je trebao niknuti i sveučilišni kam-pus. No, za treći-nu parcele koju je Grad predvi-dio za izgradnju Arhiva vodio se p os t upa k r ad i povrata ranijim vlasnicima, pa je i ovo bilo zapravo samo „kupovanje vremena“ i odla-ganje ozbi ljnog rješavanja tada već gorućeg problema.

Budući da Grad nije imao rješenje za naše prostorne potrebe (arhivska spremišta su u pot-punosti popunje-na), obratili smo se početkom 2014. DUUDI-ju sa zamolbom da nam se dodijeli prostor na području bivše vojarne u Optujskoj ulici. Naš zahtjev poduprli su svojim pismom podrške i Grad Varaždin i Mini-starstvo kulture. Između DUUDI-a i Državnog arhiva u Varaždinu sklopljen je 28. kolovoza 2014. Ugovor ko-

j i m s e Arhivu bez naknade ustupa na korištenje zgrada neto površine 3.500 m². Njezi-nim uređenjem Arhiv će dugoročno rješiti svoje pro-storne probleme. Prostor, koji dakako treba urediti sukladno standardima ar-hivske struke, osigurala je država, a Grad je dao svoju moralnu podršku.

Istinita je i tvrd-nja iznesena u de-mantiju Grada da smo znali da ćemo morati napusti-ti prostor u Ulici Petra Krešimira IV., koji je darov-nim ugovorom od 24. l istopa-da 2012. postao vlasništvo Stu-dentskog centra Varaždin. No, i Grad je, vjeru-jemo, znao da S t u d e n t s ko m centru Varaždin daruje i objek-te u kojima je p o h r a n j e n o arhivsko gradi-vo za čiju po-hranu prostor treba osigurati upravo Grad Varaždin. No, z a m j e n s k i prostor Grad nije pronašao.

I naposljet-ku, Grad se doista aktiv-no uključio u

iznalaženje rješenja za osnovno uređenje prostora u Optujskoj ulici, koji je Arhiv dobio od DUUDI-a. U gradskom aranžmanu na-pravljena je okvirna analiza troškova najnužnijih radova, a Grad je obećao i određena novčana sredstva te po-držao naš zahtjev upućen Ministarstvu kulture da se sredstva odobrena za izradu

projektne dokumentacije i sanaciju krovišta prena-mjene za privremeno uređe-nje prostora za interventni prihvat arhivskog gradiva. Ipak, u Arhivu držimo da osiguranje određenih sred-stava potrebnih za uređenje ne bi trebalo nazivati „zna-kom dobre volje Grada“, već jednostavno, izvršavanjem zakonske obaveze iz članka 52. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Istine radi, potrebno je istaknuti da problem arhiv-skih prostora u Varaždinu, kao i u mnogim drugim gradovima, ne postoji od jučer, već je prisutan od 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća. Stoga i naše pri-mjedbe o premaloj skrbi za neprocjenjivo kulturno bla-go koje se čuva u Arhivu ne treba shvatiti kao prigovor upućen aktualnoj gradskoj upravi. Već desetljećima ovaj problem postoji, gura se na stranu i ne rješava se, pa upravo zbog toga Arhiv, ali i Grad, moraju prihvaćati im-provizirana rješenja (kao što je i ovo trenutno), koja često nisu i najsretnija. Vjerujemo da ćemo nakon izrade pro-jektne dokumentacije dio sredstava za adaptaciju zgra-de u Optujskoj ulici uspjeti osigurati i iz europskih fon-dova te napokon pozitivno riješiti prostorne probleme varaždinskog Arhiva.

Damir Hrelja, ravnatelj Državnogarhiva u Varaždinu

Osiguranje prostora za Državni arhiv – zakonska obveza Grada

REAGIRANJE Državni arhiv u Varaždinu prostor za rad pokušava pronaći od 80-ih godina 20. stoljeća

U protekla dva tjedna 5.366 zabrinutih rodite-lja poslalo je ministrici Opačić, povodom njezine najave poreznih reformi, a na inicijativu stranke Hrast - pokret za uspješnu Hrvatsku, dopis sljedećeg sadržaja:

„Poštovana gospođo mi-nistrice, roditelji se teže odlučuju za rađanje drugog djeteta nego prvog. Još se

teže odlučuju za rađanje trećeg djeteta, a još teže za četvrto ili peto. Obzirom na to, logično je da država potiče rođenje primjerice trećeg djeteta više nego ro-đenje prvog djeteta. Upravo to čine brojne europske države.

Sva pomoć koju država daje roditeljima za djecu, od poreznih olakšica do dječjih doplataka, nikako ni izbliza

ne može pokriti izdatke za hranu, odjeću, obuću, obrazovanje, veći stambeni prostor, veći auto i sve dru-ge financijske izdatke koje roditelji imaju s djecom. U tom smislu, rođenje svakog sljedećeg djeteta predstavlja sve veći i veći izazov za obi-teljski proračun.

Obzirom na sve rečeno, pozivam Vas da ne izjed-načavate porezne olakšice

za djecu i da ne ukidate porezne olakšice za četvrto i svako sljedeće dijete!

Rađajući djecu, roditelji državi daruju ono što je ključno za rast i razvoj – a to su djeca. Pozivam Vas i potičem da unaprijedite i da nikako ne unazadite odnos države prema djeci, obitelji i hrvatskom natalitetu!“

Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku

OTVORENO PISMO Na inicijativu Hrasta više od 5.000 roditelja apelira na ministricu Milanku Opačić

Nemojte ukidati olakšice za četvrto i svako sljedeće dijete!

Page 15: Regionalni tjednik 584

15Kulturni obzor 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

IZMJENE Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu nakon nacionalnog statusa dobilo novi Statut

HNK u Varaždinu i dalje će voditi Jasna Jakovljević kao vr-šiteljica dužnosti intendantice. Istovremeno, ta je ustanova ostala bez predsjednice Ka-zališnog vijeća, ali je dobila novi Statut. Takve odluke su donesene na prošloj sjednici Gradskog vijeća, na kojoj je prihvaćena ostavka Martine Kučar na mjesto predsjednice Kazališnog vijeća zbog osobnih razloga.

Natječaji ujesenNovi član Vijeća, ali i novi

intendant, bit će, prema naja-vama, birani već ujesen, i to prema novim pravilima: na snazi je novi Statut koji su vijeć-nici prihvatili većinom glasova. Za intendanta uvjet više nije pet godina rada u kulturi. Na natječaj će se moći javiti sve osobe koje su magistri struke ili stručni specijalisti društvene, humanističke ili umjetničke struke ako imaju najmanje pet godina radnog iskustva na ru-kovodećim poslovima ili deset godina radnog iskustva.

Novost je da će Uprava ka-zališta imati četiri člana: uz intendanta, u njoj će biti poslov-ni ravnatelj te dva umjetnička voditelja-ravnatelja, jedan za dramsku, a drugi za glazbe-no-plesnu umjetnost. Pritom

će intendant sam birati s kim će surađivati, pa će poslovni ravnatelj i umjetnički voditelji imati mandat na četiri godine te dobiti ugovor na određeno vrijeme.

Jedini koji je glasovao protiv izmjena Statuta je nezavisni vijećnik Zlatan Avar. Zašto? – Nevjerojatno je da je Statutom definirano i to da intendant, zajedno s poslovnim i umjet-

ničkim ravnateljima, može za vrijeme mandata raditi u “fušu”. Iako je namjera bila da se taj čla-nak izbaci, upozoreno je da se takva odredba nalazi u Zakonu o kazalištima. Da je napravljena vrlo aljkavo i prozirno, govori i formulacija prema kojoj po-slovni ravnatelj, koji bi po struci trebao biti ekonomist, može obavljati “umjetničke poslove” izvan kazališta – navodi Avar.

Za njega je neprihvatljiv bio i novi stavak kojim se inten-dantu kazališta dopušta da uz suglasnost gradonačelnika (do 1.000.000 kuna) ili Gradskog vijeća (iznad 1.000.000 kuna)

HNK će voditi intendant i tri ravnatelja, svi mogu “fušati”

�Avar: Nevjerojatno je da intendant, zajedno s poslovnim i umjetničkim ravnateljima, može raditi u “fušu“. Da je ta odredba iz Zakona o kazalištima aljkava, govori formulacija prema kojoj poslovni ravnatelj, koji bi po struci trebao biti ekonomist, može obavljati “umjetničke poslove” izvan kazališta

kulturniobzorwww.regionalni.com/kultura

Varaždinski književnik De-nis Peričić, dobitnik brojnih nagrada i priznanja, može se pohvaliti još jednim uspje-hom. Na rođendan velikog Francesca Petrarce, u pone-djeljak, 20. srpnja, uz podršku Hrvatskog društva pisaca, u vrtu Ateliera Meštrović u Zagrebu održan je Petrarca

fest, završna večer međuna-rodnoga pjesničkog festivala posvećenog sonetima. Na raspisani natječaj prijavilo se osamdesetak autora s dvjesto-tinjak soneta na šest jezika.

Denis Peričić ovaj put nije bio među nagrađenima, ali je, kao jedini sudionik, dobio posebnu pohvalu žirija za izu-

zetno uspješno sudjelovanje! Pohvalu je zaslužio za sonet „Miroslav Krleža u postelji bolničkoj (na Vaništinom crtežu)“.

Nagrade su dobili poznati književnici: prvu Goran Čo-lakhodžić, drugu Fikret Ca-can, a treću su podijelili Milko Valent i Krešimir Butković.

Novi uspjeh Denisa Peričića: posebna pohvala žirija na Petrarca festu

Zovite nas na 042/290-777Zovite nas na 042/290-777

Ljeto je, pa ćemo se i mi posvetiti ležernim temama, ali „ležernost“ o kojoj ovdje govorim nažalost je čest „gost“ estradnih i sličnih rubrika u našim medijima.

Uzmimo za primjer Studio, tjedni prilog Jutarnjeg lista. Imaju tamo nekakvu listu „Top 5 osoba“. Pomislili bismo, to su najuspješniji ljudi tjedna. No, prije desetak dana na vrhu te liste završio je Arsen Dedić i to zato jer je operirao kuk i slijedi mu dvomjesečna re-habilitacija. Želimo mu uspješan

oporavak. Ali malo je čudno da si uspješan ako si bolestan.

Drugi na listi je neki klinac iz benda One Direction koji je „na užas i razočaranje mnogobrojnih svjetskih fanova“ objavio da će postati otac. To jest, da će njego-va partnerica roditi. To već jest uspjeh. Danas. Iako baš ne razu-mijem „užas i razočaranje“.

Na trećem mjestu je bivša mini-strica kulture Andrea Zlatar Violić i to zato što je pala s balkona, s visine od osam metara. Ne znam

što je veći „uspjeh“: ostvariti takav pad ili proglasiti to uspjehom.

Četvrti je Billy Idol, jer je imao, kažu, dobar koncert u Zagrebu. Billy time jako odudara od ostalih na ovoj listi, jer je doista ostvario uspjeh. Valjda su se urednici zabu-nili. Listu zaključuje Rade Šerbed-žija, ali ne znaš zašto točno: zbog novih uloga ili zato što razmišlja o odlasku iz Hrvatske zbog, kako kaže, „neimaštine i nema prostora u kojem mogu raditi“.

Dakako, Severina je izvan kon-

kurencije. Nema je na takvim listama, ona dobiva po nekoliko stranica jer joj se dogodilo nešto novo: opet se zaljubila!

Ali vrhunac sezone, barem u tom kontekstu „velikih vijesti“ i još „većih uspjeha“, zasigurno je reklama za Ledo, u kojoj Severina svojim putenim usnama zorno predočava ono što za što cijeli svijet već odavno zna da je često i predano radila… A to je: konzu-miranje sladoleda, naravno. A što ste vi mislili?

“Daj mi jedan dobar liz-liz!”

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

Piše: VesNa Margetić[email protected]

može opteretiti ili otuđiti ne-kretnine kazališta, može jam-čiti imovinom kazališta za obveze trećih osoba i uzimati zajmove. - Ne vidim razlog ni zašto se napravila izmjena ko-jom intendant može odlučivati o ulaganju i preraspodjeli dobiti bez da o tome dobije ičiju sugla-snost. Logično bi bilo da dobije suglasnost gradonačelnika ako se novim odredbama ta suglasnost oduzela Gradskom vijeću – pojašnjava Avar.

radnik u kulturiMeđutim, najveća rasprava

vodila se o pitanju definicije “radnika u kulturi” koji može postati član Kazališnog vijeća, očito zbog ostavke Martine Kučar.

– Novim Statutom je defi-nirano da članovi Kazališnog vijeća mogu biti osobe koje se bave kulturnom djelatnošću, ali to nije ograničeno samo na osobu koja je zaposlena u ustanovi kulture, primjerice u Gradskom muzeju ili Knjižni-ci, nego su to i osobe koje rade u kulturi, primjerice glazbeni-ci iz nekog orkestra - pojasnio je Robert Podolnjak, nezavisni

vijećnik koji je bio jedan o naj-aktivnijih u raspravi.

Avar nije zadovoljan. - Na kraju je postavljena vrlo široka definicija, iako je čak iznesen i argument da je u suprotnosti s odredbama Zakona o ka-zalištima. Ipak je ostavljena uz opasku gradonačelnika da se ne smije zloupotrijebiti – rekao je.

Sada je izričito propisano i to da član Kazališnog vijeća mora imati prebivalište u Varaždi-nu. - Smatramo da prebivalište na području Grada mora biti uvjet, a protegnuli smo ga i na

sve druge ustanove i tvrtke u kojima je Grad osnivač ili su-vlasnik. To je nesporno prihva-ćeno – istaknuo je Podolnjak.

Avar upozorava da jedna kontradiktornost izrazito bode u oči. - Kad je u pitanju “fuš” intendanta i ravnatelja, striktno se poštuju odredbe Zakona o kazalištima, a kad je u pitanju definicija “radnika u kulturi”, tu se Zakon ne gleda tako usko. Previše potencijalne financijske štete i kontradik-cija da bih glasovao bilo kako drugačije nego “protiv“ – za-ključio je.

Za intendanta uvjet više nije pet godina rada u kulturi, nego je dovoljno imati visoku stručnu spremu društvene, humanističke ili umjetničke struke te radno iskustvo

Predsjednica Kazališnog vijeća Martina Kučar dala je ostavku zbog osobnih razloga

INTENDANT

Novi kriteriji

Page 16: Regionalni tjednik 584

16 Duplerica REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

Zaljubljeni muškarci, njihtri-stotinjak, promatralo je svoje ljepotice dok lebde nad lud-breškim nebom. I brojali se-kunde dok im se ponovno ne pridruže. Koliko ih sve to stoji, bit će da su ludo zaljubljeni. Svi odreda s kojima smo razgova-rali, priznaju da jesu. U svoje vitke, elegantne ljepotice, na koje troše tisuće i tisuće eura - modele aviona upravljanih radiouređajima.

To su prvi dojmovi koje smo stekli na velikoj ludbreš-koj čistini pored Svetišta, za vrijeme prošlotjednog održa-vanja 3. Svjetskog prvenstva s radioupravljanim avionima u F3K kategoriji. Iako puno ljudi ni ne zna za postojanje ovog neeksponiranog sporta, broj natjecatelja, pratnje... ne odgovara ovoj tezi. Jer, u Ludbregu se okupilo više od 3oo natjecatelja, „helpera“ – pomagača i „supportera“ – logisti-čara iz 33 svjetske zemlje sa svih kontinenata. S ba-cališta žamor i „tjeranje“ aviona više, pod šatorima uokolo natjecatelji i pratnja. Šarenilo boja nacionalnih reprezentacija, zastave pred svakim šatorom, natjecatelj iz Hong Konga snima najbolje Novozelanđane, većina ovih ljudi za život i ova, vrlo skupa putovanja, za-rađuju u avioindustriji. Ali redovito dolaze u velikom broju. U Ludbregu se, naime, održalo i 12 europskih kupova. - Primjerice, samo je Ame-rikanaca dvadesetak. Dođu cijele obitelji. Između svih tih ljudi nije bilo i prošli tjedan aktualnog svjetskog prvaka kategorije, Nijemca...

- Ludbreg je imao smještajne kapacitete za sve njih, a osigu-ran im je i prostor za kampi-ranje, govori Siniša Križan, direktor događaja.

Elitni sportKad se zbroje svi troškovi,

sigurni smo da piloti i prat-nja kampiraju iz gušta, a ne uštede. Za njih 70-ak Grad je osigurao struju, vodu... Neki su smješteni u Prelogu, Rusi u Štrigovi. Valjda jedino oni od ekipa, rječnikom i naglaskom sličnim hrvatskom, znaju toč-no izgovoriti ime mjesta. Dok modeli aviona lete zrakom, mi na 34 stupnja u hladu razgova-ramo s natjecateljima. Saznaju se tu zanimljive stvari. Na primjer, da ono najvažnije u sportu, avion i – najviše stoji. - Jedan bolji model, s kojim je veća vjerojatnost za pobjedu, stoji oko tisuću dolara. Svaki ozbiljniji natjecatelj ima ih barem pet. To je samo za početak. E, kad se bavite time, idete i na natjecanja. Sve to

stoji. Vjerovali smo da je tenis skup sport, ali radiomodelar-stvo, rekli bismo, ne zaostaje. Primjerice, novozelandsku je ekipu ovo Svjetsko prvenstvo stajalo oko 50 tisuća novo-zelandskih dolara. Nakon 45 sati leta, brojnih presjedanja... evo ih u Ludbregu. Ili, kako vele – na drugoj strani svijeta. Na natjecanje u Ludbreg stigla su četiri novozelandska pilota. Tim je odabran prije dvije go-dina, vježbaju tri do četiri dana tjedno, po dva sata dnevno.Oni imaju i tim menadžera Jonathana Shorera. On brine da natjecateljima ništa ne fali – da ne budu žedni, gladni, da u pravo vrijeme budu na pra-vom mjestu, kaže ova “Katica za sve” Kiwija.

Ve ć i -nom sve plaćaju

sami. Na pitanje zna-či li to da je riječ o sportu

za bogate, Jonathan veli: „za posvećene“. Prva pomisao pri slijetanju u Hrvatsku bila mu je „vrućććće“. U Novom Zelandu smo usred zime. Došli smo iz zemlje okovane snijegom, gdje puše jak vjetar i temperature koje smrzavaju, u ovu vrućinu. Preveliki kontrast, pedesetak stupnjeva razlike. Najmlađi u reprezentaciji, Alex, uz baca-

nje aviona bavi se i kriketom. Kršni Hrvati ni jedno ni drugo ne bi nazvali sportom. Ali tra-dicionalni novozelandski sport itekako je „muški“ – ragbi. Zašto on ne igra ragbi? – Igrao sam, ali previše je tu ozljeda, kaže. Ima 26 godina, leti 20, radi kao inženjer za motore u aviokompaniji. - Već dugo nisam iskusio toliko vrućine s tako malo vjetra. Dolazim iz oblačnog, vjetrovitog gra-dića blizu mora... govori. Za ovo prvenstvo je štedio dvije godine. – Ovo mi je prvo pre-kooceansko natjecanje. Čim se vratimo, moram početi štedjeti za iduće, realan je.

Najbolji na svijetu, najdugo-

vječniji na vrhu je Joe Wurts. - Ako gledate povijest, na vrhu sam, pogledate li u budućnost – starim.

Najbolji od najboljihSada su mu 54 godine, a još

uvijek je na vrhu. Svako pravilo ima iznimaka. Natječe se na svjetskim prvenstvima od 1991. godine i nema velikog natjecanja koje nije osvojio. Ima 24 medalje sa svjetskih prvenstava. I on je, kao i većina natjecatelja, iz aviobranše – inženjer aeronautike. – Ići na svjetska prvenstva, osobito s Novog Zelanda, jako je skupo. Ono što ga najviše inspirira i zbog čega nijedan dan ne požali što se bavi ovim spor-tom su društveni kontakti. – Upoznajete ljude iz cijelog svijeta, različite kulture, i to je neprocjenjivo, kaže.

Nekoliko desetaka metara dalje – šator Bra-

zilaca. Zeleno-žu-te majice odmah asociraju na ono po

čemu je Brazil najpo-znatiji – nogomet. Mla-

di pilot, taman se vratio s bacanja. Veli da je tvrdnja

o Brazilcima koji od nogometa ne vide dalje od nosa neistinita. Kao i svi, priznaje da je ovo vrlo skup hobi. - Ovo prven-

stvo me stajalo oko pet tisuća dolara. Ovo mi je, istina, vrlo skup hobi. Skupo je, ali vrijedi svakog penija. Ovo je vrlo teška kategorija. Čak bih rekao, najteža. Nekoliko je vrlo unikatnih stvari koje je razlikuju od drugih kategorija. Primjerice, u drugima, pilot stoji mirno i upravlja zrako-plovom, dok ovdje mora trčati, skakati... govori uspuhano.

Hrvatski piloti ovdje nisu autsajderi. Miljenko Frančić ovim se sportom bavi 23 go-dine. Slaže se s kolegama da je riječ o težoj kategoriji od ostalih zbog, kako su rekli, po-trebnih atletskih vještina. Hr-vati kukaju o lošem standardu, krizi, dok istovremeno aktivno sudjeluju u vrlo skupom sportu kao što je ovaj. – Imamo sreću da smo počeli prije krize, pa je nešto ostalo i otprije. U ovom sportu godine su bitne, jer važ-ni su refleksi, snaga izbačaja... kaže. Nadovezuje se direktor događaja, Siniša Križan. - Iako je Ludbreg, dakle, naviknut na aviomodelarska natjecanja, ova kategorija sa sobom nosi i svoja pravila. Pa tako, primje-rice, i veličinu terena. – Ovo je bio močvaran i šumoviti teren koji smo morali urediti u igralište. Na pitanje kako si hrvatski pilot može priuštiti odlazak na putovanja, jedan od njih dobacuje: “Nikako. Zato smo si organizirali Svjetsko prvenstvo doma”.

POGLED U NEBO U Ludbregu je prošlog vikenda održano 3. Svjetsko prvenstvo s radioupravljanim avionima u F3K kategoriji

�U Ludbregu se okupilo više od 300 natjecatelja, „helpera“ – pomagača i „supportera“ – logističara iz 33 svjetske zemlje sa svih kontinenata. Jedan bolji model, s kojim je veća vjerojatnost za pobjedu, stoji oko tisuću dolara. Svaki ozbiljniji natjecatelj ima ih barem pet. Svjetsko prvenstvo organizirao je ludbreški Aeroklub “Rudolf Fizir”, čiji su članovi bili i jedini piloti koji su nastupili za hrvatsku reprezentaciju .

Zbog Prvenstva preletjeli globus

Najbolji na svijetu i najdugovječniji na vrhu je Joe Wurts. - Ako gledate povijest, na vrhu sam, pogledate li u budućnost – starim, veli. Sada su mu 54 godine, a još uvijek je na vrhu. Svako pravilo ima iznimaka. Natječe se na svjetskim prvenstvima od 1991. godine. Ima 24 medalje sa svjetskih prvenstava.

Ovo je bio močvaran i šumoviti teren koji smo morali urediti

Piše: VišNja [email protected]

Hrvatska ekipa s pilotima Miljenkom i Nikolom Frančićem te Danielom Horvatićem

Brazilci Bruno Pavani, Marco Aurelio S. Fracao i Rodrigo Wamser

pilot Brazila

Ovo je vrlo skup hobi. Ali vrijedi svakog penija.

Također, F3K vrlo je teška kategorija.”

Page 17: Regionalni tjednik 584

17Duplerica 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

POGLED U NEBO U Ludbregu je prošlog vikenda održano 3. Svjetsko prvenstvo s radioupravljanim avionima u F3K kategoriji

�U Ludbregu se okupilo više od 300 natjecatelja, „helpera“ – pomagača i „supportera“ – logističara iz 33 svjetske zemlje sa svih kontinenata. Jedan bolji model, s kojim je veća vjerojatnost za pobjedu, stoji oko tisuću dolara. Svaki ozbiljniji natjecatelj ima ih barem pet. Svjetsko prvenstvo organizirao je ludbreški Aeroklub “Rudolf Fizir”, čiji su članovi bili i jedini piloti koji su nastupili za hrvatsku reprezentaciju .

Zbog Prvenstva preletjeli globus

Najbolji na svijetu i najdugovječniji na vrhu je Joe Wurts. - Ako gledate povijest, na vrhu sam, pogledate li u budućnost – starim, veli. Sada su mu 54 godine, a još uvijek je na vrhu. Svako pravilo ima iznimaka. Natječe se na svjetskim prvenstvima od 1991. godine. Ima 24 medalje sa svjetskih prvenstava.

Noćni život Čakovca dobio je posve novu dimenziju uz ne-zaobilaznu vikend destinaciju koja nudi samo najbolje pro-vode i nezaboravna iskustva. Naime, 24. je srpnja otvoren novi lounge bar & night club Green Garden, na adresi Dr. Ivana Novaka 36, u blizini ča-kovečkog željezničkog kolod-vora. Green Garden nasljednik je nekadašnjeg Tabooa, ali u posve redefiniranom izdanju.

- Htjeli smo posjetiteljima pružiti nešto novo i posebno, nešto čega nema u našim kra-jevima, pa sam tako bio moti-viran na totalno preuređenje cijelog interijera – ističu vla-snici Nikola Šimunić i Gjergj Kuqi. Preuređenje je uspjelo u potpunosti, a nakon mukotr-pnih radova rezultati stvarno oduzimaju dah. Moderan i atraktivan ambijent, suvre-

meni materijali i zapanjujući svjetlosni efekti pružaju osje-ćaj kao da ste u nekom drugom svijetu, u svijetu gdje postoji samo pjesma, ples, prijatelji i zabava. Green Garden će posjetiteljima nuditi cijeli niz raznovrsnih sadržaja, temat-skih tuluma, nastupa brojnih DJ-eva, bendova i tamburaških sastava, a uz to i prihvatljive akcijske cijene pića. U skoroj će budućnosti zaživjeti i drive by fast food s dostavom.

Nezaboravno otvorenjeOtvorenje Green Gardena

bilo je ludo i nezaboravno, klub je posjetilo oko 1200 ljudi, atmosfera je bila na vrhuncu, a zabava trajala do jutarnjih sati. DJ Nicola Moreno, party pića, hostese i vatromet dodatno su užarili

Zabava i Green Garden se vole

ZABAVA Noćni život Čakovca dobio novu dimenziju

�Prošlog su petka partijaneri dobili novo nezaobilazno odredište

1200 partijanera bilo je na otvorenju i oduševilo se odličnom atmosferom

Hrvatska ekipa s pilotima Miljenkom i Nikolom Frančićem te Danielom Horvatićem

Jonathan Shorer, Alex Hewson, Kevin Botherway i Joe Wurts s Novog Zelanda

vruću ljetnu noć. Tko god je posjetio Green Garden - nije zažalio, a tko nije, za to će itekako biti sjajnih prilika.

- Tijekom manifestacije “Porcijunkulovo” radimo svaki dan. U četvrtak, 30. srpnja, u goste nam dolazi tamburaški sastav Primus iz Zagreba, a u petak, 31. srpnja, iz susjedne županije dolazi odličan mladi bend Putnici. U subotu, 1. ko-

lovoza, za zabavu će sa svojim mnogobrojnim hito-vima biti zadužen DJ Nenno. Sve ostale dane za glazbu će se pobrinuti DJ Nicola Moreno, a onaj najglasniji u klubu bit će MC BERTO – najavili su vla-snici, koji pozivaju sve partija-nere da dožive najbolje tulume u gradu u novoj i atraktivnoj oazi čiste zabave, klubu Green Garden u Čakovcu.

Page 18: Regionalni tjednik 584

18 Sport REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

sportwww.regionalni.com/sport

Zovite nas na 042/290-777

Va ra žd i n sk i bi-cik l i st Krist ijan Đurasek završio je najpoznatiju bi-ciklističku utrku Tou r de Fra nce na odl ičnom 76. mjestu. Kristijan nastupa za ekipu

Lampre Meride i ovo mu je drugi završeni Tour de France. Prošle godine bio je 46., a ove 76., što govori da je i dalje ostao u samom vrhu svjetskog biciklizma. Ekipa za koju nastupa ukupno je završila na 15. mjestu.Pobjednik ovogodišnje utrke je Christopher Froome iz Velike Britanije, koji vozi za ekipu Team Sky, a Kristijan je zaostao za njim 3:02:14 sati.

Na 26. Međunarodnom otvo-renom prvenstvu Mađarske u triatlonu ironman distance u Nagyatadu Jasmina Ilijaš, 27-go-dišnja članica Trkačkog kluba Marathon 95 iz Varaždina, po-stavila je novi hrvatski rekord. Jasmina je utrku ironman duljine, 3,8 km plivanja, 180 km bicikliz-ma i 42,2 km trčanja, završila za

10 sati, 36 minuta i 51 sekundu. U konkurenciji 65 natjecateljica osvojila je izvanredno drugo mjesto, dok je u svojoj kategoriji bila prva. Za 2 minute poboljšala je državni rekord koji je od 2011. držala Željka Šaban iz TK Swibir Zagreb. U Mađarskoj je nastupilo šestero varaždinskih triatlonaca. Karla Čović osvojila je 35. mjesto.

Kod muškaraca u konkurenciji 555 natjecatelja Goran Pongračić osvojio je 26. mjesto, Saša Mosla-vac 80. mjesto, Nevesin Samac 462. mjesto, a Miljenko Rožmarić 529. mjesto. Nakon velikog rezul-tata u Mađarskoj, Jasmina, koja se u triatlonu natječe “već” dvije godine, možda će promijeniti neke planove za sljedeću godinu.

Prvenstvo Hrvatske u pla-ninskom trčanju održano je u Gospiću u organizaciji AK Velebit 2001. Po iznimno vrućem vremenu nastupilo je i četvero atletičara varaž-dinskog AK Sloboda. Teške vremenske prilike atletičari su lakše podnosili uz hla-

dovini velebitskih šuma i svježi planinski zrak. Naj-bolja je bila juniorka Paula Šimunčić, koja je suvereno i neočekivano pobijedila kod juniorki na četiri km i osvojila zlatnu medalju. Kod seniora na 12 km, Mar-cel Labaš je vrh Velebita

osvojio kao odličan peti. Isti plasman, peto mjesto, kod juniora osvojio je i Go-ran Strelec, a kod seniorki na osam km Višnja Bunić osvojila je sedmo mjesto.

Pet prvoplasiranih u glav-nim utrkama osvojili su i novčane nagrade.

Jasmina Ilijaš postavila hrvatski rekord

Šimunčić prvakinja u planinskom trčanju

�Velike promjene u klubu donijele su i odlazak dijela trenera i igrača, ali se na njihova mjesta dovode novi treneri i novi igrači

Nakon konačnog dogovora oko rješenja statusa perjanice varaždinskog nogometa, u novom NK Varaždin pred-stavljeni su konkretni planovi. Novi ustroj Škole nogometa NK Varaždin predstavio je voditelj Škole Goran Labaš.

Škola- Dogodile su se velike pro-

mjene u odnosu na prošlu sezonu. Tijekom prošle sezone imali smo jako puno selekcija i jako puno problema. Malo trenera, a puno liga. Puno utakmica igrali vikendom i tu smo se dosta trošili. Bili smo dva kluba i bio je problem sve to organizirati i posložiti, ali uspjeli smo to riješiti. Od sada - samo je jedan klub, te će sva djeca će biti registrirana u jednom klubu, što nama trene-

rima omogućuje da možemo potentniju djecu stavljati u starija godišta i na taj način raditi selekcije. Na taj će način isplivati najkvalitetniji igrači iz Škole nogometa. Ono što je bitno, izgubili smo tri trenera koji su radili prošle godine. Morali smo dovesti nove tre-nere, ali i u tome smo uspjeli. Doveli smo jednog iskusnog

NOGOMET U NK Varaždin u tijeku su pripreme za novu trećeligašku sezonu, ali i novi ustroj u Školi nogometa

Potrebno je dovesti barem četiri-pet iskusnijih igrača za ozbiljnije rezultate

Cilj je stvoriti kvalitetu, nećemo ići u neku veliku masovnost Kroz pripremne

utakmice moći će se vidjeti što se može očekivati od mladih igrača

trenera i dva trenera koji su završili Kineziološki fakultet, usmjerenje nogomet, koje smo priključili u rad s mlađim uzrasnim kategorijama.

Koliko selekcija postoji u novom, jedinstvenom klubu?

U cijelom klubu postoji deset selekcija koje će se na-tjecati. Jedna seniorska i devet mlađih uzrasnih kategorija od 1997. do 2006. godišta. Trener seniora je Rade Her-ceg, trener juniora Miljenko Telebar, trener kadeta 2 je Goran Labaš, trener kadeta 1 Dražen Škvorc, trener pionira 1 Robert Težački, a u Regiji A nam se natječu pioniri, mlađi pioniri i limači i tu su treneri Tomislav Sedlar i Dejan Mašić

te u ligi Sjever B je trener Mi-hael Liber. S tih osam trenera pokrili smo sve kategorije. Od ove godine i službeno smo uključili i trenera vratara, a to

je Jurica Valentić. On će svaki tjedan imati po nekoliko tre-ninga isključivo s vratarima.

Kakva je situacija s mlađim uzrasnim kategorijama, jesu roditelji upoznati s novim

klubom i novim ustrojem?Počeli smo s pojedinačnim

roditeljskim sastancima u kojima roditelje upoznajemo sa svim njihovim pravima, obvezama, rangom natjeca-nja, članarinama i sl. Bitno je naglasiti da smo u dogovoru s klubom snizili članarine kako bi roditeljima financijski olakšali dolaske na trenin-ge, jer ima djece koja su iz udaljenijih mjesta. Roditelji su na prvim sastancima bili jako zadovoljni i oduševljeni tom idejom i podržali su novi ustroj Škole nogometa. Dosta je ljudi i oko kluba uz nas i daju nam podršku, a kao i uvijek ima i onih koji su protiv i koji nas malo miniraju, ali

Piše: Damir ivanČić[email protected]

Vladimir Canjuga novi je trener ŽRK Koka. Jedan od najeminentni-jih rukometnih struč-njaka i bivši iznornik ženske rukometne re-prezentacije prihvatio je poziv uprave varaž-dinskog kluba. Mladi sastav varaždinskih ru-kometašica dolaskom novog trenera mogao bi ostvariti veliki na-predak, uz uvjet da više ne bude odlazaka iz kluba.

Pripreme u ŽRK Koka počinju 3. kolovoza i tada će biti objavljeni svi dolasci, ali i svi od-lasci igračica, te plano-vi za narednu sezonu.

Canjuga u ŽRK Koka

ja vjerujem da ćemo se mi sa svojim radom pokazati u naj-boljem svjetlu. Jer će od sada trener biti samo trener a ne sve ostalo, tako da ćemo uspjeti kvalitetno raditi i da ćemo stvarati igrače koji se mogu natjecati i u višim rangovima natjecanja. Htio bi naglasiti kako ova Škola nogometa nije zamišljena da proizvodi samo igrače za naše seniore, nego je zamišljana da proizvodi igrače i za niželigaške klubove. Igrači koji neće moći isplivati kvalitetom da ih priključimo radu naših seniora vratit će se u svoje domicilne klubove i kao školovani igrači moći će puno pomoći domicilnim klubovima. Treninzi su već

Trener NK Varaždin Rade Herceg provjerit će kvalitetu juniorskog pogona u prvih nekoliko prijateljskih utakmica

Page 19: Regionalni tjednik 584

19Sport 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

Povodom obilježavanja 40. obljetnice osnutka Nogometnog kluba Poljoprivrednik iz Kapele Podravske organiziran je niz do-gađanja, a jedno od njih je odi-gravanje humanitarne nogometne utakmice između druge momčadi GNK Dinamo iz Zagreba i NK Po-ljoprivrednik.

Humanitarna nogometna uta-

kmica održat će se u srijedu, 29. srpnja, u Kapeli Podravskoj s početkom u 18 sati. Program

započinje u 17.30 sati. Donacije u vidu financijskih sredstava namije-njene su Udruzi Ludbreško sunce - Udruzi za osobe s invaliditetom.

Središnja svečanost obljetnice kluba održat će se u nedjelju, 2. kolovoza, a započet će tradicio-nalnom podravskom budnicom uz pratnju limene glazbe, što dokazu-je brigu o starim običajima kraja.

40 godina Poljoprivrednika iz Kapele

U subotu je u Gorizi, Ita-lija, održan međunarodni atletski miting CUS Trieste. U jakoj međunarodnoj kon-kurenciji najbrža Varaždin-ka Lucija Pokos, članica AK Sloboda, pobijedila je na 100m s 11.78 sek. Unatoč velikoj vrućini i vjetru u prsa Lucija je pobijedila jaku kon-

kurenciju iz Italije i Slovenije te potvrdila dobru formu pred Državno prvenstvo u Varaždinu idući vikend. Nakon pobjede, nastupila je i na 200 m, gdje je osvojila 3. mjesto s 23.73 sek. Kod seniora, nastupio je mladi sprinter Ivan Novko i istrčao 11.80 sek.

Lucija Pokos prva i u Italiji

�U kategoriji turističkih kanua dvosjeda pobijedili su Miroslav Hutinski i Ervin Mijatović

Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su na spu-stu koji se održao na rijeci Uni u Bosanskoj Krupi u Bo-sni i Hercegovini. Natjecanje je održano je na kružnoj stazi dužine 2 km, a nastupile su 54 posade iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Ovisno o kategoriji vozilo se

od jednog kruga za kadete do tri kruga za seniore.

RezultatiOd varaždinskih natjecate-

lja najbolji rezultat ostvario je junior Damian Kukec, koji je nastupio u kategoriji seniora i osvojio 3. mjesto, te time pokazao da je u dobroj formi pred nastup na Svjetskom prvenstvu u Americi, gdje će nastupiti u kategoriji juniora.

U kajaku jednosjedu kod kadetkinja pobijedila je Maja Štimac, a veteran Michel Ivić plasirao se na peto mjesto.

Varaždinci su bili uspješni i u kategoriji turističkih kanua dvosjeda, gdje su pobijedili Miroslav Hutinski i Ervin Mijatović, drugi su bili Darko Tomašek i Igor Krajcar, treći Željko Kukec i Ratko Razlog, a četvrti Veljko Malašić i Miroslav Kolenko.

KAJAK I KANU Spust na Uni u Bosanskoj Krupi NOGOMET U NK Varaždin u tijeku su pripreme za novu trećeligašku sezonu, ali i novi ustroj u Školi nogometa

Potvrda Kukecove dobre norme za SP

Potrebno je dovesti barem četiri-pet iskusnijih igrača za ozbiljnije rezultate

Tanja Perec nastupila je u Mariboru na EP prije odlaska na Svjetski kup u Gabalu u Azerbajdžan. Rezultati u Mariboru is-pod su očekivanja, tako je u gađanju iz zračne puške zauzela 42. mjesto, bolji rezultat ostvarila je u

trostavu 3x20 te se svi nadaju kako će u Azerbajdžanu rezultati biti na njezinom nivou.

Piše: DamiR ivanČić[email protected]

U o r g a -nizaciji va-r a ž d i n s k e Udruge Starr održan je na-gradni tunrir u ping-pongu u Termama Sveti Martin. Turnir je odr-žan u sport-skoj dvorani u Ter m a m a Sveti Martin u cilju promocije ovog sporta. Nakon turnira u Lumini shopping centru u Varaždinu, i turnir u Međimurju bio je vrlo dobro posjećen. Ukupno se natjecalo 75 igrača raspoređenih u tri kategorije. Do 16 godina po-bjednik je bio Dario Kraljić, drugi je bio Stjepan Škoda, a treći Lovro Zovko. Iznad 16 godina seniori, prvi je bio Marko Gredelj, drugi Dražen

Borovec, treći Nino Bašek, a četvrti su-dionik iz Sloveni-je Miran Močan. Iznad 16 godina se-niorke, prva je bila Maja Trupkov ić , druga Martina Ju-kić, treća Martina Milošević, dok je četvrto mjesto pri-palo Bruni Boro-vec. Seriju turnira u ping-pong STK

Starr prate uz Terme Sveti Marin, koji su osigurali vrijedne nagrade za sve sudionike i pobjednike, zatim Bava-ria i Croatia zdravstveno osiguranje te zlatarna Beriša, koja je osigurala srebrne naušnice za pobjednicu u ženskoj konkurenciji. Nakon poka-zanog interesa očekuje se uskoro i liga u ping-pongu, koja bi se igrala u Varaždinu od ove jeseni.

PING-PONG Uspješan turnir u Sv. Martinu

Nakon turnira slijedi i ligapočeli pretprošli tjedan, već smo u full pogonu, a od jučer su počeli s radom i najmlađi. Tu samo malo tanki s igrač-kim kadrom, pa pozivam sve roditelje i djecu koji su zainte-resirani igrati u NK Varaždin, godišta 2004., 2005. i 2006. da nam se priključe. Treninzi su od 19 sati.

U prošlu subotu je bio odr-

U prvoj prijateljskoj utakmici nogometaši NK Varaždin pora-ženi su od NK Po-dravina u Ludbregu rezultatom 2:0. Go-love za Ludbrežane postigli su Siniša Fajt i Ivan Vađunec. Mladi Varaždinci nastavljaju s treninzima i oče-kuju bolji rezultat s Dravom iz Ptuja već u srijedu.

Iako se govorilo u NK Varaždin kako bi se već ovih dana trebala znati imena igrača koji će pojačati redove, još ništa od konkretnih imena. U razgovorima su bili i Nikola Šafarić i Matija Kristić, ali in-formacije o postignu-tom dogovoru nema, već su se navod no obojca odlučili za su-sjedni NK Međimurje.

POrAz U LUdbrEGU

JOš NEMA POJAčANJA

žan i jedan zajednički sa-stanak igrača i roditelja na zapadnoj tribini i odaziv je bio veliki.

Koliko ima ukupno djece i mladih nogometaša sada u klubu?

U Školi nogometa ima od 160 do 200 djece. Tu je i dva-desetak seniora, tako da nas je sa seniorima uvijek oko 200. Cilj je stvoriti kvalitetu, ne-ćemo ići u neku veliku masov-nost. Cilj je selekcijom stvoriti kvalitetu u svakom godištu. Uvijek su u bivšem Varteksu i današnjem Varaždinu igrala najbolja djeca iz cijele županije i to je cilj u nekom dvogodiš-njem roku da vratimo najbolju djecu u ovaj klub.

KvalitetaRad sa seniorskim sastavom

i planovima u narednoj sezoni predstavio je trener seniorske momčadi Rade Herceg.

- Treninzi su počeli prošli tjedan, a na prvu prozivku se odazvalo dvadeset igrača. Bilo je osam starosjedilaca odnosno igrača koji su prošle godine igrali 3. HNL Istok, to su Karlo Sambolec, Siniša Čeko, Ivan Režić, Filip Holi, Dejan Pučko, Nikola i Luka Prahić te Goran Spasić. Pri-ključeno je sedam igrača iz Škole nogometa, koje sam ja trenirao prošlu godinu i to su pretežno juniori Nikola Črnko, vratar, Luka Vukek, Ja-smin Gorski, Dejan Strahonja, Damjan Keretić, Josip Šestak i Mateo Bandalo, te dva kadeta, Ivan Sinković i Luka Modrić. S nama treniraju i tri igrača s kojima još traju pregovori Slaven Slišić, Moris Kuhta i vratar Jurica Valentić. Ovih dana priključit će nam se i

Luka Ivanov. Pregovaramo s još četiri do pet igrača i nada-mo se da će doći do dogovora.

Kakav je raspored do po-četka sezone u 3. HNL Istok?

- Imamo dogovoreno sedam prijateljskih utakmica. Počeli smo susretom s Podravinom u Ludbregu, zatim igramo u Varaždinu s Dravom iz Ptuja, slovenskim drugoligašem, ponovno u Varaždinu igramo 1. kolovoza s međužupanij-skim ligašem Međimurcem iz Dunjkovca, 8. kolovoza u Varaždinu s Međimurjem, 12. kolovoza s četvrtoligašem Radobojem, 15. kolovoza u Varaždinu s ekipom Mladost Ždralovi i 19. kolovoza s Mak-simirom u Varaždinu.

Plan i ramo odrad it i 35 treninga, a tjedni program treninga je ponedjeljkom i utorkom dva treninga, srije-da utakmica, četvrtak jedan trening, petak dva treninga i subota utakmica, ako je ima.

Kakva su očekivanja u na-rednoj sezoni i jesu li postav-ljeni konkretni ciljevi u vidu plasmana?

- Teško mi je nakon ovih nekoliko treninga reći nešto o očekivanjima, jer tek slažemo kadrovsku križaljku. Moramo u svakom slučaju dovesti četiri do pet igrača da bi oni pojačali ne samo konkurenciju nego da dobijemo na kvaliteti. Juniori koji su priključeni teško da će moći biti nositelji kvalitete, jer ipak je velika razlika između Županijske lige i 3. HNL. Za dvije ili tri utakmice moći ću više reći, kada vidim kako će oni reagirati. Kroz desetak dana moći ću konkretnije reći što se od njih može očekivati. A kada popunimo kadrovsku križaljku saznat ću još više.

Page 20: Regionalni tjednik 584

20 Sport REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

�Najbolji rezultat ostvarila je Martina Štefinec u disciplini 100 metara prsno osvajanjem 4. mjesta, uz podatak da je mlađa od većine plivačica

U Zagrebu je na otvore-nom 50-metarskom bazenu ŠRC Mladost održano Pr-venstvo Hrvatske u plivanju za sve dobne skupine, na ko-jem je nastupilo 35 klubova, te ukupno 480 natjecatelja koji su tijekom sezone ispli-vali norme.

KontinuitetPlivački klub Barok pred-

stavljalo je osmero članova: senior Mario Vlahinja, mla-đi juniori Martin Kocijan, Luka Cvetko, Lea Ćelić, Mirta Piskač, Elena Škrapec i Martina Štefinec te kadet Jakov Igrec. Nastupili su u ukupno 21 pojedinačnoj utrci te otplivali 14 osobnih rekorda i ostvarili šest pla-smana u finala.

Najuspješnija je bila Mar-tina Štefinec, koja je na-stupila u utrkama 100 i 200 prsno te 200 mješovi-to. U svim disciplinama je ostvarila osobne rekorde te ostvarila dva plasmana u finala. U disciplini 100 prsno zauzela je 4. mjesto, na 200 prsno 6. mjesto te na

200 mješovito 21. Martina je ove godine ulazno godište mlađih juniorki, što znači da se natjecala s godinu dana starijim plivačicama. Ako se promatraju rezultati plivačica njezinog godišta, bila je najbolja na 100 prsno i druga na 200 prsno te se od nje sljedeće godine mogu očekivati i medalje.

Mlađi junior Martin Koci-jan nastupio je u disciplina-ma 50, 100 i 200 slobodno te 100 delfin. U sve četiri utrke ostvario je osobne rekorde, a na 100 i 200 slobodno se plasirao u finala. Na 100 slobodno bio je 9., na 200 slobodno 12., na 100 delfin 16. te na 50 slobodno 17.

Elena Škrapec nastupila je na 100 i 200 leđno. U obje utrke postigla je svoje najbolje vrijeme te se na 200 leđno plasirala u finale. Na 200 leđno bila je 11., a na 100 leđno 15.

Kadet Jakov Igrec, koji je ulazno godište, nastupio je u utrkama: 200 delfin, 400 mješovito i 800 slobodno. Na 200 delfin bio je 10. Na 400 mješovito bio je 11., a od svog godišta 4. isplivavši osobni rekord i plasiravši se

PLIVANJE Prvenstvo Hrvatske u plivanju za sve dobne skupine održano na ŠRC Mladost u Zagrebu

Osobni rekordi i sve bolji rezultatiPiše: Damir ivanČić[email protected]

U organizaciji Streličarskog kluba “Katarina Zrinska”, u Čakovcu je održan turnir Vitez Grada Čakovca WA 2x70. Po idealnom vremenu na turniru su se natjecali članovi svih klubova u sastavu Streličarskog saveza Varaždinske župa-nije i postigli sjajne rezultate.

Za SK “Minerva” u kategoriji do 14 go-dina, standardni luk, nastupio je sve bolji Toni Dvorski i osvojio zlatnu medalju.

Za SK “Grebengradski streličari” u kategoriji seniora, goli luk, nastupio je Dobroslav Oštrek i također osvojio zlato.

Na turniru je sudjelovalo i šest stre-ličara Streličarkog kluba “Cekina”, koji su i ovaj put pokazali svoju kvalitetu

osvajanjem triju zlatnih i dviju bronča-nih medalja, a u raspucavanju na jabuku osvojili su i Malog viteza Grada Čakovca, koji je zasluženo otišao u ruke Matije Hanžeka.Uza sve nabrojeno postavljen je i još jedan državni rekord. U kate-goriji dječaka do 14 godina, olimpijski luk, Matija Hanžek osvojio je zlato. U istoj kategoriji Matko Dupor osvojio je broncu, dok je Jan Međimurec izborio 5. mjesto. U kategoriji vateranki, olimpijski luk, zlato je osvojila Božena Šimek-Šupli-ka i usto postavila novi državni rekord. U istoj kategoriji Erika Dupor osvojila je broncu. U kategoriji veterana, standar-dni luk, Vjekoslav Rutić osvojio je zlato.

STRELIČARSTVO Turnir Vitez Grada Čakovca

Brojne medalje za Varaždince

u finale. Na 800 slobodno zauzeo je 14. mjesto ispli-vavši svoje najbolje vrijeme.

Luka Cvetko, koji je ove sezone ulazno godište mla-đih juniora, nastupio je u utrkama 50 i 100 slobodno. Na 50 slobodno bio je 14., a od svog godišta 5., te na 100 slobodno 26.

Mirta Piskač nastupila je

na 100 i 200 prsno isplivavši u obje trke osobni rekord. Na 100 je bila 14., a na 200 je zauzela 21.mjesto

Lea Ćelić plivala je utrke 200 prsno i 200 mješovito. Na prsnome je bila 22., a na mješovitom 26.

Najstariji član Mario Vla-hinja nastupio je u utrkama 50, 100 i 200 delfin. Na 50

delfin je bio 30, na 100 38., a na 200 26.

Ženska mlađa juniorska štafeta nastupila je u utrka-ma 4x100 slobodno i 4x100 mješovito i zauzela 8. odno-sno 11. mjesto.

nadaIz Plivačkog kluba Varaž-

din nastupio je samo Karlo

Hajdinjak i nastupio je na 100 i 200 prsno.

U disciplini 200 prsno Karlo je zauzeo 17. mjesto u kategoriji kadeta. Uspješniji je bio na 100 prsno, gdje je isplivao svoj osobni rekord i zauzeo 16. mjesto, a ako bi se gledali rezultati plivača njegovog godišta, onda je ostvario treći rezultat.

Page 21: Regionalni tjednik 584

21Oglasi 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

Page 22: Regionalni tjednik 584

22 Vidokrug REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

Blagdan svete Ane, koji se slavi 26. srpnja, u kajkavskim krajevima poznatiji je pod nazivom Janino. U novoma-rofskom kraju proslavljao se brojnim običajnim radnja-ma, ali i jelima čiji je glavni sastojak trebala biti svježe ribana tikva.

Prava domaćicaTereza Kerep iz Kamene

Gorice i u devetom desetljeću živo-ta živo se sje-ća janinskog jelovnika, ali i rad-n j i ko j e su pret-h o d i l e n je govoj realizaciji. Svaka pra-va domaćica koja je držala do blagdana svete Ane – prisjeća se Tereza – odla-zila je na sam blagdan rano ujutro prije izlaska sunca u polje pronaći i kući donijeti prvu dozrelu tikvu.

Od te tikve domaćica bi trebala napraviti neko jelo te ga poslužiti ukućanima za jedan od sljedećih obje-da: forštuk (doručak), obed (ručak), južinu (užinu) ili večeru.

Tereza Kerep je nekad, ali i danas vješta u pripremi tikvi na juhu. Svježe ribanu

tikvu potrebno je staviti ku-hati u slanu vodu. Kada tikve omekšaju, u njih se stavlja zafrig, prepečeno brašno na svinjskoj masti uz doda-tak češnjaka i malo crvene, slatke usitnjene paprike. Da bi tikve na juhi bile bolje i dobile svježinu te kiselost, u juhu je potrebno dodati malo kiselog mlijeka ili vrhnja. Uz tikve na juhu može se poslužiti druzgani kramper (pire krumpir).

Tereza nadalje pojašnjava kako prije blagdane

svete Ane tikve nisu koristili

za prehranu, nego od Ja-nina pa do Mi holja , blagdana s v e t o g Mihovi la

(29. rujna), kada je tikve

s polja bilo po-trebno dopremi-

ti kućama. Nakon Miholja tikve se isključivo koristilo samo u prehrani domaćih životinja.

Prava delikatesaAna Stepančec iz Mad-

žareva redovito je za svoj imendan pripremala “tikvi-ne mišeke” (uštipke). Ova plemenita i pobožna žena redovito je “mišekima” dari-vala svu djecu iz susjedstva. Izrada je vrlo jednostavna. Potrebno je izraditi nešto gušće tijesto za palačinke te

DONOSIMO Tradicionalni recepti za jela od tikvi koja su se spravljala uz blagdan svete Ane

�Blagdan svete Ane, koji se slavi 26. srpnja, u kajkavskim krajevima poznatiji je pod nazivom Janino. U novomarofskom kraju proslavljao se brojnim običajnim radnjama, ali i jelima čiji je glavni sastojak trebala biti svježe ribana tikva

Tenki štrukli i fina topla juha, na Janino zrela tikva se kuha

Tikvini mišeki: u gušće tijesto za palačinke dodati svježe ribanu tikvu i svježi kravlji sir

Tijesto:                               

½ kg glatkog brašna                        

½ dl ulja                                          

1 žličica soli                                          

Nadjev:

20 dkg mljevenog maka

30 dkg svježe ribane tikve

15 dkg šećera

Tijesto:  ½ kg glatkog brašna                        

½ dl ulja                                                

1 žličica soli                                    

Nadjev:

½ kg svježeg kravljeg sira

2 jaja

malo šećera i malo soli

½ dl vrhnja

30 dkg svježe ribane tikve

10 dkg kukuruznog brašna

Tenki janinski štrukli od maka i tikvi

Tenki janinski štrukli od sira i tikve

Piše: Tibor MarTan u njega dodati svježe riba-

nu tikvu i svježi kravlji sir. Smjesu je potrebno dobro promiješati kako bi se svi sastojci dobro sjedinili te je ostaviti neko vrijeme da odstoji. U međuvremenu je potrebno dobro ugrijati veću količinu svinjske masti za pe-čenje. Manje količine smjese treba uzimati većom žlicom i stavljati na mast. Mišeke je potrebno peći s jedne i druge strane do blage rumenosti te ih poslužiti tople.

Obje spomenute kaziva-čice ističu kako se prava delikatesa Janina krije pod

nazivom tenkih ili rezvleče-nih štruklov. Janinski tenki štrukli dolaze u dvije osnov-ne varijante, a u obje glavni-nu nadjeva za štrukle čine tikve pomiješane sa sirom ili makom. Pripremu tenkih ja-ninskih štruklov prezentirala nam je Ana Martan iz Mad-žareva, koja je recepturu i umijeće izrade ovih štruklov naslijedila od svoje majke Mariške (Marije) Turković, te ju je ljubazno podijelila. Proučite recept i pokušajte i vi za Janino pripremiti ove delikatese!

JUHA Ribane tikve kuhati u slanoj vodi. Kada smekašaju, dodati zafrig, češnjaka i

slatke crvene paprike te malo vrhnja

U skladu s običajima vezanima za blagdan svete Ane, nastala je i zanimljiva pitalica koja se koristila unu-tar svadbenih običaja novomarofskog kraja. Ženik sa svojom prat-njom nije mogao ući u nevjestinu kuću sve dok nije ponudio toč-ne odgovore na pitali-ce koje bi mu upućivao predstavnik nevjestina doma. Vrlo često pita-lo se sljedeću pitalicu: „Koj se na polju pase od Janina do Miholja?“ Odgovor je upravo tikva ili tikve.

Točno reci pa se ženi!

PITALICA

Priprema:

Od navedenih sastojaka se umijesi tijesto pomoću mlake vode. Gotovo tijesto premazati uljem i ostaviti da odstoji oko tri sata. Tijesto rastegnuti rukama na cijelu površinu stola, debele rubove tijesta odstraniti nožem, površinu tijesta pouljiti, staviti nadjev (prvo na površinu tijesta posipati tikve, pa mak i na kraju šećer) i smotati štrukle. Štrukle ne rezati na pojedinačne komade, već cijelo tijesto smotati u namašćeni lim. Po štruklima se može namazati kiselo vrhnje i narezati listići putra.

Priprema:

Od navedenih sastojaka se umijesi tijesto pomoću mlake vode. Gotovo tijesto premazati uljem i ostaviti da odstoji oko tri sata. Tijesto rastegnuti rukama na cijelu površinu stola, debele rubove tijesta odstraniti nožem, površinu tijesta pouljiti, staviti nadjev i smotati štrukle. Štrukle ne rezati na pojedinačne komade, već cijelo tijesto smotati u namašćeni lim. Po štruklima se namaže kiselo vrhnje i narežu listići putra.

Page 23: Regionalni tjednik 584

23Zdravlje 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

zdravljewww.regionalni.com

Je li urez međice pri porodu potreban? Urez međice ili epiziotomija je porodnička operacija koja je 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća po-stala rutinski postupak radi sprečavanja razdora zdjelič-nog dna, posebno kod žena koje prvi put rađaju. Dosezala je visokih 90 posto, doznali smo od dr. sc. Aleksandre Špoljarić, pročelnice Službe za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice Varaždin. Me-đutim, urez međice danas se pokušava izbjeći kad god je to moguće.

Suvremeni pristup- Brojna su kontrolira-

na istraživanja u posljed-njem desetljeću dokazala da rutinska epiziotomija nije medicinski opravdana. Za razliku od toga, kod pravil-no postavljenih indikacija, primjerice kod potrebe da se ubrza porod u interesu djeteta ili kod opstetričkih operacija u vaginalnom poro-du, poput vakum ekstrakcije, epiziotomija pokazuje svoju svrhovitost i danas – navodi dr. sc. Špoljarić.

Učestalost epiziotomija u varaždinskom rodilištu je posljednjih godina smanjena je u prosjeku oko 30 posto, pri čemu kod prvorodilja s

čak 95 posto na 51 posto, kod drugorodilja sa 70 na 21 posto, a kod višerodilja s 24 na devet posto.

Ručna zaštitaIskustva iz varaždinskog

rodilišta, koja potvrđuju da se učestalost ureza međice može smanjiti, prenijele su svojim kolegama i kolegica-ma primalja Erika Spirić i dr. Špoljarić na stručnom skupu pod nazivom “Pelveoperine-

ologija - suvremeni pristup”. Na skupu koji su u svibnju organizirali Služba za gine-kologiju i opstetriciju Opće bolnice Varaždin, Klinička bolnica “Sv. Duh”, Sveučilište Sjever, Hrvatski liječnički zbor - Podružnica Varaždin i Hrvatska komora primalja, prisustvovalo je sedamdese-tak primalja, specijalizanata i specijalista ginekologije i opstetricije, kao i drugih zainteresiranih sudionika iz cijele Hrvatske.

- U stručnom dijelu pro-

Na skupu “Pelveoperineologija - suvremeni pristup” okupilo se 70-ak primalja i liječnika

OTKRIVAMO Učestalost ureza međice u varaždinskom rodilištu zadnjih godina smanjena za oko 30 posto

Urez međice danas više nijerutinski postupak pri porodu

�Brojna istraživanja su dokazala da je urez međice svrsihodan, ali kod pravilno postavljenih indikacija, primjerice kod potrebe da se porod ubrza u interesu djeteta, navodi dr. sc. Aleksandra Špoljarić, pročelnica Službe za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice Varaždin

Primalja Spirić i dr. Šoljarić su iskustva prenijele kolegama na nedavnom stručnom skupu u Varaždinu

Urez međice je rutinski postupak postao 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća

Piše: VeSna MaRgetić[email protected]

Kako postići zrelost u partnerskom odnosu?Svaki partnerski odnos

(veza) ima svoju razvojnu dinamiku. Odnos obično za-počinje fazom zaljubljenosti, u kojoj su uobičajena velika očekivanja i romantični ideali. U toj fazi ne dolaze do većeg izražaja međusobne razlike u temperamentu, karakternim crtama, sta-vovima, interesima i navi-kama, jer partneri nastoje

udovoljiti jedno drugom. S vremenom se, međutim, sve više uočavaju razlike među partnerima, što je neizbjež-no, jer se radi o dvije različite osobe. Neke osobine i navike kod partnera/ice, koje nismo prije primjećivali, počinju nam smetati.

Prepoznavanje i razumi-jevanje vlastitih misli i osje-ćaja, koji proizlaze iz slike

o sebi i drugima oko sebe, te kvalitetna komunikacija s partnerom/partnericom prvi stupanj u prihvaća-nju prava na različitost i ravnopravnost u odnosu. Dinamiku partnerskih od-nosa možemo zamisliti kao kontinuum na kojemu od početne preklapajuće situ-acije (faza „medenog mjese-ca“) dolazi do djelomičnog

preklapanja, povremenog razdvajanja, ali onda, ako se veza održi i preraste u nešto trajno, ponovnog vraćanja u djelomično preklapanje.

Važno je shvatiti da se dobra veza ne može temeljiti samo na potpuno stoplje-nom odnosu, a naravno ni u duljoj izolaciji. Rad na sebi, prepoznavanje svojih osjećaja, misli i uvjerenja,te

kvalitetna komunikacija te-melji su za uspostavu dobre i zrele veze, u kojoj nijedno od partnera nema osjećaj da je manje vrijedno od onoga drugoga.

Upravo riječ partnerstvo karakterizira svaku dobru vezu, jer partnerstvo pret-postavlja jednakost i pri-hvaćanje onoga drugoga bez obzira na različitosti.

grama sudjelovali su gosti iz zagrebačke kliničke bolnice “Sv. Duh” prof. dr. sc. Du-bravko Habek, dr. sc. Ingrid Marton i dr. Matija Prka, koji su prikazali nove spoznaje o ručnoj zaštiti međice, uz pravodobno prepoznavanje i zbrinjavanje opstetričkih ozljeda analnog sfinktera – izvijestila je dr. Špoljarić.

Nakon predavanja su bile održane i praktične vjež-be. – Vježbe su održane na opstetričkom modelu sa svrhom svladavanja manu-alne perinealne protekcije.

Zajedno su vježbale primalje i ginekolozi, još jednom do-kazujući da je za dobar ishod u rađaonici nužna suradnja

cijelog opstetričkog tima – ističe pročelnica varaždinske Ginekologije.

Ističe da im je Sveučilište Sjever ustupilo svoje suvre-meno opremeljene prosto-re, predavaonicu i kabinete opremljene opstetričkim modelima. – Ovaj stručni skup su prepoznali kao prili-ku za povezivanje i druženje kolega i kolegica iz regije, te upoznavanja studenata i predavača Sveučilišta Sjever sa suvremenim pristupom porodu. Bila je to i promocija Sveučilišta Sjever kao vodeće visokoobrazovne ustanove sjeverozapadne Hrvatske – zaključila je dr. Špoljarić.

U varaždinskom rodilištu je urez međice ili epiziotomija posljednjih godina kod prvorotkinja smanjena s čak 95 posto na 51 posto. To potvrđuje da se učestalost ureza međice može smanjiti

POTVRDA

SINIŠA ČESI

mag. socijalne pedagogije,certificirani supervizor, ravnatelj

Centra za socijalnu skrb Varaždin

ŽIVOT I SOCIJALNA SKRB

Rad na sebi te kvalitetna komunikacija - temelji su za dobru i zrelu vezu

TEMELJI

Dr. sc. Aleksandra Špoljarić

Na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZZO) stavljeno je ukupno šest novih lijekova i to za liječenje kroničnog hepatitisa C, odnosno karcinoma prostate, izvijestili su prošli tjedan iz HZZO-a.

Za liječenje kroničnog hepatitisa C na listi su sada tri nova lijeka - sofosbuvir, dasabuvir i ombitasvir+paritaprevir+ritonavir, a ujedno je proširena indi-

kacija za primjenu lijeka simeprevir. - Riječ je o novoj generaciji lijekova čijom se primjenom postiže visoki postotak izlječenja hepatitisa C (do 90 posto), koji je veliki javnozdrav-stveni problem. HZZO će plaćati  terapiju po terapijskom ishodu, što znači da će plaćati troškove liječenja za one oboljele kod kojih se posti-gne izliječenje. Nositelji odobrenja

preuzimaju troškove neuspješnih liječenja – naveli su iz HZZO-a.  Za liječenje karcinoma prostate na Osnovnu listu također su stavljena tri nova lijeka - kabazitaksel, enzalutamid i abirateron.

Iz HZZO-a ističu da će značajno do-prinijeti uspjehu liječenja, poboljšanju kvalitete života bolesnika i produženju života.

Na teret HZZO-a šest novih lijekova za hepatitis C i rak prostate

Page 24: Regionalni tjednik 584

24 Mali oglasi REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

KUĆE

POVOLJNO! Kuća sa okućnicom u Jalkovcu, mirna ulica, novija. Odmah useljiva, uređena. Upitati na mob. 099/517-9982 ozn.1822

PRILIKA!Povoljno se prodaje starija kuća – kurija sa velikim dvorištem, mir-na lokacija. Upitati na mob. 099/517-9982 ozn.1822

PRODAJEM kuću katnicu, u varaždinu, 2 stana, balkoni, podrumi, struja, vofa. Tel.211-675. ozn.207/2/1

LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina : kuća, stanova, po-slovnih prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321-635, 091/784-48-68, 098/162-14-32. Ured agencije : A. ŠENOE 10, VARAŽDIN, www.lucerna-nekretnine.com. ozn.62c

MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/16 444 83 ozn.141c

PRODAJE se atraktivna kuća u Jal-kovcu, papiri čisti, moguća zamjena. Mob.091/526-7870 ozn.1481

MJENJAMO kuću u ulici Vilka Novaka, 109 m2 s većim dvorištem, prikladnu za stambeni i poslovni prostor, za stan ili manju kuću uz doplatu. Može i prodaja. Mob.091/586-1193

PRODAJEM vikend kuću na Dugom

vrhu. Cijena 7.000,00 eura. Tel. 099/215-7037 ozn.1969

VRLO POVOLJNO, kompletno reno-virana kuća, 90m2, 300 m2 okućnice, Varaždin, mob.098/498-292 ozn.1980

STANOVI

STANOVI U NOVOGRADNJI, ni-skoenergetski razred „A“, cijene već od 1000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, Va-raždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/412-682, 098/164-4483 ozn.141c

PRODAJEM jednosobni namješteni stan (33m2) s etažnim grijanjem, visoko prizemlje, ulica Vilka Novaka 13, 1.000,00 € / m2. Kontakt: 099/339-0803. ozn.1948

JEDNOSOBNI STANOVI: Ludbreška 43m2, etažno g. 34000 eura, energ.razred C; Trakošćanska 31 m2, 26 000 eura, energ.razred E. WENS NEKRET-NINE 042/561-319, 091/390-3175, 099/832-5065

APARTMANI

IZNAJMLJUJEM apartmane, blizina mora, Vrsi Mulo kod Zadra. Mob. 091/4896-457, 098/5733-49, 023/360-440

LUN, TOVARNELE – otok Pag, iznaj-mljujem vikendicu apartmanskog tipa blizu mora, mob: 092/165-77-30 ozn.100c

IZNAJMLJUJEM apartman Starigrad – Paklenica kod Zadra od 23. 8., blizu mora, kompletno opremljen, 4 osobe, parking, 29 eura dnevno. Tel.042/214-788 ili mob. 091/886-7301

ZEMLJIŠTA

PRODAJEM šumu u Tužnom, upitati u Varaždinu Ante Kovačića 12 ili na tel. 042/210-171 ozn.1899

NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gra-dilišta u okolici Varaždina prodajem. 098/1743 718. ozn. 100C

POSLOVNI PROSTORI

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM ulični poslovni prostor za sve namjene u centru. Mob.091/526-7870 ozn.1481

NAJAM

IZJAJMLJUJEM jednosoban stan 45m2, Banfica, 3. kat, etažno grijanje, lift ,bal-kon. Mob.091/537-7516

IZNAJMLJUJEM kafić Inporium, u naselju Grabanice, Jalkovečka 100. Mob.098/395-188, 098/296-963 ozn.1938

IZNAJMLJUJEM namješten jedno-soban stan u Varaždinu, Aleja Kralja

Zvonimira 2, 2 kat. Mob. 098/403-492

Iznajmljujem KUĆU U Varaždinu sa velikom okućnicom, upitati na mob. 098/268-315.

IZNAJMLJUJE se jednosoban namje-šten stan. Mob.091/7626-876.

IZNAJMLJUJEM studentima dvije zasebne sobe sa kuhinjom, blagova-onom i kupaonom. Ulaz poseban. 099/3149-105

KUĆA u centru Varaždina, iznajmljuje se studentima na kontakt 091/268-4724

IZNAJMLJUJE se jednosoban namje-šten stan u kući od 28m2 studentima u blizini veleučilišta. Mob. 098/937-0844 ozn.1971

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješten stan u ulici Zrinskih i Frankopana, studentima ili mlađem bračniom paru. Mob. 095/581-5046, ozn.1975

IZNAJMLJUJE SE 3-soban stan (stu-dentima), kompletno renoviran, novo namješteno i opremljeno, sva brojila za-sebna. Mob. 098/791-092 ili 095/1968-187 ozn.314c

VOZILA

KUPUJEM automobile, traktor, kamion ispravan, neispravan, karamboliran, isplata i dolazak. Mob.092/287-5661.

ozn.100c

KUPUJEM traktore, automobile, kombije, kamione ispod cijene. Mob. 098/927-9560 ozn. 1760

EURO-KUKE za sva vozila, nadstrešni-ce za automobile, rabljene gume. Mob. 098/9833-910 ozn.38c

PRODAJEM skuter 1996.god., redovito servisiran, 49ccm, mašina vrlo dobra i za brijeg, malo teži, uz kacigu 2.100,00 kuna. Mob.299-8559 Ozn.1893

PRODAJEM Opel Vectru 2.0 , 1993/94. godina, reg. 12/2015, uščuvan, povoljno. Mob. 098/651-560 ozn.1939

PRODAJEM kombi H1 teretni, god.2006., cijena 45.000,00 kn., regi-strirani. 098/894-702 ozn.1989

OPEL VECTRA 1,6, 16V, 1996. god.,neregistrirana, 3.000,00 kn. mob.091/4686-288

FORD curier, 2002. god. dizel, može i za cijelove. Mob. 098/446-443

POSAO

GRAĐEVINSKA FIRMA traži 5 rad-nika montažera knauf konstrukcija, poželjno znanje njemačkog jezika za rad u Njemačkoj. Tel.091/511-0682. Ozn.1691

RESTORAN traži kuhara ili kuharicu u stalni radni odnos. Mob. 098/449-419 ozn.1811

PRIMA se u radni odnos zidar, tesar, radnik sa iskustvom u građevini. Ninex d.o.o., 042/421-901, 098/414-128 ozn.303c

TRAŽI SE DJELATNICA za rad u Caffe Baru! Upitati na 091/539-1436. ozn.1783

TRAŽI SE ŽENSKA OSOBA (po mo-gućnosti sa medicinskim iskustvom) za pomoć osobi sa Parkinsonovom bolešću. Tel.091/7988-941 ozn.1928

TRAŽIM žensku osobu za pomoć u kućii njegu bolesnika. Kontakt 042/350-505 ozn.1947

TRAŽIMO konobarice i kuharice za rad u restoranu. Uvjeti odlični. Upitati 098/1743 718. Ozn.100

CAFFE BAR traži mlađu žensku oso-bu za rad na šanku, uvjeti odlični. Mob.098/284-218. ozn.1615

CAFFE BAR u Varaždinu traži kono-baricu/konobara. Javiti se tel. 097/728-1899. Ostalo po dogovoru.

PEKARA za rad u pekarnici tražim, upit mob.098/267-910 ozn.1953

TRAŽIM vozača C i E kategorije za me-đunarodni prijevoz., vikendi slobodni, plaća 8.500,00 kuna. Autoprijevoznik Dubravko Šrajbek, Varaždin, Telefon: 098/725-638, 098/591-958 ozn.1962

TRAŽE SE cure za rad u pizzeriji na šanku. Upitati na br. telefona 091/578-3062. ozn.1966

TRAŽI se pizza majstor i konobar za rad na moru od 1. 8. do 15. 9., te za rad u restoranu u Varaždinu, informacije na 095/404-0455.

USLUGE

7Plus Regionalni tjednikVaraždinAugusta Šenoe 10(kod gradske tržnice)Tel.: 042/290-774Radno vrijeme:

Ponedjeljak: 7.30 - 12 hUtorak: 7.30 - 14 h

Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Ostala prijamna mjesta:VaRaždinBLUKidSKapucinski trg 5(ulaz iz Blažekove ul.)pon - pet: 8 - 20 hsubotom: 8 - 13 h

nOVi MaROFBenjaKRemetinec 290pon - pet: 7.30 - 15 hsubotom: 7.30- 12 h

LUdBReGCVjeĆaRniCa „RUža“ P. Krešimira 19Radno vrijeme: od 8 do 16subotom od 8 do 14 sati

iVaneCPOLjOdOM Gospodarska 2,TRGOVaČKi OBRT „BaGReM“Trg hrvatskih ivanovaca bb

VaRaždinSKe TOPLiCeCVjeĆaRniCa BeŠeniĆBana Jelačića 3Telefon: 671 160

LePOGLaVaTRGOVaČKi OBRT „BaGReM“Hrvatskih pavlina bb

Za sadRžaj oglasa ne odgovaRamo!www.regionalni.com

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/533-4669

mali oglasiwww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

LEGALIZACIJABESPRAVNOIZGRAĐENIHOBJEKATA

KOMPLETNA USLUGAAKODA d.o.o. Varaždin

098-222895, [email protected]

LEGALIZACIJA ENERGETSKO

CERTIFICIRANJE Izlazak na teren i savjetovanje ne naplaćujemo. Informirajte

se bez obaveze. Planum j.d.o.o.

091 720 0212

Za sadržaj oglasa ne odgovaraMo!

„NEKRETNINE DOMINUS“ Prodaja, kupnja, na-jam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktiv-nim lokacijama !!! www.nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140-200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

EUROEstate–ovlašteni posrednik u prometu ne-kretnina; ODLIČNA PO-NUDA i POVOLJNE CIJENE na   www.euroestate-ne-kretnine.hr ; URED:  Za-grebačka 30, Varaždin; 042/488-402; 098/652-059;    EUROEstate - SIGU-RAN IZBOR ! ozn.556c

aUTOSTaKLO S.a.S. GARANCIJA KVALITETE!• izmjena i popravak au-tostakala• triplex i plexiglass • parking senzori• zatamnjivanje autosta-kala • poliranje farova• plaćanje u ratama• za osiguranike osigura-vajućih kuća BESPLATNO.Čakovečka 25, Varaždin. Tel/fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

ATLAS – namještanje bezbolnom metodom. Uklanjanje problema s kra-lježnicom, bolova u leđi-ma i ostalih posljedica. - Za nezaposlene i penzionere 10% popusta. I. Gundulića 19, Mihovljan, 4000 Čako-vec, www.atlas-babic.hr, mob. 098/744-980 ozn 1c

KONOBARICU , djevojku za rad u lokalu u Va-raždinu tražimo, pri-java na neodređeno, tel.099/193-1660

Page 25: Regionalni tjednik 584

25Mali oglasi 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

TEPIH – SERVIS, čistimo dubinski i kemijski trosjede, autosjedala, tepihe i čupavce. Mob. 099/198-5959, www.ekokod.hr

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c

FASADER d.o.o. nudi izradu stilopor fasada uz povrat 50% sredstava iz fondova EU-a. sanacija starih objekata i fasada te ostali građevinski radovi. Mob.098/843-874.ozn.10

ODŠTOPAVANJE kanalizacije i svih odvodnih cijevi. Na uslugu ne napla-ćujem PDV. Daniel mob. 098/467-510

ZABIJAM cijevi za vrtne pumpe i navodnjavanje do 2 cola, mob. 098/467-510 ozn.1853

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.405

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rub-nici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (sti-ropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

VODOVOD, centralno g., kanalizacija, vodomjeri, elektroinstalacije, odštopa-vanje. Mogućnost plaćanja American, Diners, na rate. Mob. 091/734-0043 ozn.298c

GRAĐEVINSKI RADOVI, adapta-cije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303C

IZRADA svih vrsta termofasada, gip-skartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c

Soboslikarski radovi – POVOLJNO! Mob: 091/540-2681

GRAĐEVINSKI RADOVI, adapta-cije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303C

IZRADA svih vrsta termofasada, gip-skartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kame-na, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob. 098/284-922 ozn. 205C

TEPIH SERVIS – čistimo dubinski trosjede, stolice, tepihe i tepisone.Tel; 099/198 5959, www.ekokod.hr. ozn. 475C

LIMENI POKROVI svih tipova, gra-đevinska limarija, najpovoljnije uz ga-ranciju. Mob. 098/172 – 9903 ozn. 500c

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije gra-đevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

STANKO d.o.o. - Kompletno ure-đenje Vašeg doma, adaptacije kuća i stanova,knauf i podopolagački radovi. Mob. 097/660-2525 ozn.517c

STANKO d.o.o. – postavljamo parke-te, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, ličilački radovi. Mob. 095/9170-675 ozn.517c

TERMOFASADE, KNAUF SUSTAVI, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.69

BRAVARIJA-MAČEK: Novo inox! Spavaće kabine u kombijima, nadstreš-nice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kame-

na, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob. 098/284-922 ozn. 205C

METALNE konstrukcije, ograde i nadstrešnice. RECON d.o.o., 098/227-024 ozn.48c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2C

TOPDACH ograde visina 1,5 m, stup, s betonskim parapetom; cijena s po-stavom 165.00 kn dužni metar. Pune betonske ograde od pranog kulira, cijena s montažom 650.00 kn dužni metar. Cijene su sa PDV-om. Popust na količinu i got. Plaćanje. Mob: 095/9154-977, mail - [email protected]. Besplatna izmjera i ponude. ozn.558c

BRAVARIJA KUSERBANJ – inter-vencije ( otvaranje brava 0-24 ), klju-čevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel. 040/682-988, mob. 098/242-190 ozn.564c

MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje obje-kata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih po-vršina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c

SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, ka-mena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi. Mob. 098/ 9254 – 731 ozn.570c

ODČEPLJIVANJE odvoda strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf, termofasade…Mob. 097/654-5646 ozn.503c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stu-bišta, građevinska limarija, gromobrani, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c

FOTOGRAFIJE za dokumente: 29 kn – 8 fotografija. Studio Nuvola – Tel: 042 561 051. Ozn.510C

VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, cen-tralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c

TOPLINSKE FASADE,soboslikarsko ličilački radovi, knauf sistemi, strojno žbukanje i kompletno uređenje doma.Mob.098/931-2260. Ozn.436C

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c

STOLARSKI popravci namještaja, prozora, vrata, bajcanje, lakiranje. Sobo-slikarske radove izvodimo + emajliranje kada. 099/852-9197 ozn.352c

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva bukovi okrajci. Uređenje dvorišta iskopi, navozi, postava tlakavaca, odvoz šute. Mob. 099/3530 180. Ozn.1430

PRIMAMO na skrb stare i nemoćne u Ludbregu, za samo 2.500 kuna. 091/733-8351 ozn.1919

AKCIJA čišćenje zapuštenih terena, izrada travnjaka, košnja, šišanje živica, odvoz, mob. 099/412-7863

KERAMIČARSKI OBRT Toplek po-stavlja keramiku kvalitetno, povoljno. Mob.098/473-421. ozn.1677

KOSIM travu, šišam živicu, uređujem dvorišta, sadim bilje i manji kućanski popravci. Povoljno. Tel. 042/211/226,

mob.098/9188-338

TOPLINA D.O.O. – toplinske fasa-de-stiropor i vuna, farbanje fasada, soboslikarski radovi, knauf sistemi, mob.098/1320-197

ŽIVOTINJE

ODOJCI i slama u balama, 097/901-18-96

PRODAJU se svinje od 120 do 200 kg, i malo veći muški odojci. Tel.042/683-339

PRODAJU se živi pilići težine do 3 kg po cijeni 10 kn/kg, očišćeni po narudžbi. Prodaja se vrši svaki dan od 20-21 sat. Informacije na tel.099/228-3922 ili 729-581, adresa: Biljevec 76, kod Cerjan

PRODAJU SE odojci od 23 do 28 kg, Varaždin, Mob.099/694-7344 ozn.1937

SVINJE više komada od 140 do 160 kg, 1 kg=13 kn, moguća obrada. Varaždin, mob.099/406-2642 ozn.1944

OSTALO

BALDIAK d.o.o., armaturne mreže, že-ljezo, savijanje vilica svih profila, gotovi koševi. Mob. 098/489-021 ozn. 360C

BOBIČEVA INDUST.drva pogodna za centralno i kamin 750kn mob.095/516-5493 tel.042/729-006. Ozn.72/3/1

PRODAJEM vino od kupine ili mjenjam za svinje ili kukuruz. 049/412-028

BESPLATAN odvoz dotrajale rabljene bijele tehnike, željezo, peći, aute za otpad plaćamo 099/4010-300 ozn.1373

VINO kvalitetno (šipon, graševina, rizling) Vinica breg, mob.091/543-5890

PRODAJEM bijelo vino cijep, kvalitetno 5 kn/l. Upitati 099/837-2882 ozn.1914

PRODAJEM TV Sony lcd 70, DVD resiver LG, video Sanio, glazbenu liniju JVC. Mob.091/584-9944 ozn.1940

DRVA za ogrjev, bukva, grab, moguće piljenje. Mob. 513-0088

KREDITI

Za sadržaj oglasa ne odgovaraMo!

Firma Lim-AL d.o.o., Optujska 70 c,

Varaždin,

trAži djeLAtnike za građevinsku

limariju i bravariju. Potrebna vozačka

dozvola B kategorije. Telefon 091/1111266

KROVIŠTA: pokr ivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesar-ski, limarski i manji zi-darski radovi. Uređenje potkrovlja knauf ploča-ma. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

MALČIRANJE, vršimo us-luge malčiranja, košnje, održavanja zapuštenih zelenih površina, brzo i efikasno. Tel. 099/197-1843

BRZE POZAJMICE do 30 000 kn u 24 h! 099-407-1634

ENTRY - AKCIJA GARAŽ-NIH VRATA - Sekcijska i krilna, vrhunske njemač-ke kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodiš-nje jamstvo! U ponudi motori za ograde. Ugrad-nja i servisi. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

POZAJMICE do 30.000,00 kn bez HROK-a. Isplata u danu. Mob 098/916-2109, Ana.

KREDITI za zaposlene i umirovljenike do 30.000 €, krediti za mirovine is-pod 1.500 kn. Mogućnost kreditiranja do 15 g., do 85. god. starosti. Pozaj-mice odmah, do 30.000 kn. Zatvaranja ovrha, blo-kada. Akcija - Varteks, Konzum, Boxmark, Cal-zedonia, 091/2034 666, 042/561-192 ozn.568c

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – GOTOVINSKI KREDITI NA 15 G. ZA ZA-POSLENE I UMIROVLJENI-KE! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Novi kredi-ti na ostatak primanja! Reprogram postojećih! Umirovljenički do 85 g. na 1/2 mirovine! Krediti za inozemne mirovine! Umirovljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozajmice! Poklanjam kre-ditne kartice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

KREDITI I POZAJMICE - Rješavanje u dva dana. Zaposleni kr sposobnost putni tropkovi i terenski. Umirovljenici mirovina + zaštitna. Zatvaramo sve ovrhe. tražimo ljude za posao. Info.099/579-5712 ozn.138c

ZAPOSLENI i umirovljeni-ci do 30.000 €. Pozajmice - odmah: male mirovine, male plaće. Mogućnost otplate trajnim nalo-gom (Varteks, Konzum, Boxmark...) Zatvaranje cr-nih lista, blokada... www.kredit ivarazdin.com, 091/4909-296, 042/561-192 ozn.568c

Page 26: Regionalni tjednik 584

26 REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584Mali oglasi / Zahvale i sjećanja

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu toga suda Mariji Le-vanić-Škerbić, kao stečajnom sucu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom DOMAGOJ INVEST d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Zagrebačka 53/a, MBS: 070021926, OIB: 72147534720, temeljem odredbe čl. 164. st. 4. Ste-čajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, dana 16.06.2015. godine, donosi slijedeći

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se 18. javna dražba za prodaju nekret-nine stečajnog dužnika DOMAGOJ INVEST d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Zagrebačka 53/a, MBS: 070021926, OIB: 72147534720, za dan

25.08 2015. g. u 12,30 sati

kod Trgovačkog suda u Varaždinu, Ulica B. Radića 2, soba 223/II kat

- prodaje se nekretnina upisana u zk. ul. 3167 k.o. Bartolovečki Trnovec, čkbr. 297/1, oranica Med puti, površine 1634 m2

- početna cijena iznosi 78.000,00 kn

II Uvjeti prodaje:

• Na nekretnini razlučno pravo ima RH Ministarstvo financija, Porezna uprava Varaždin.

• Nekretnina se ne može prodavati ispod početne cijene navedene u točki I izreke.

• Poreze i pristojbe u vezi s prodajom, kao i troškove uknjižbe plaća kupac.

• Nekretnine će se prodavati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 24. kolovoza 2015. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vri-jednosti nekretnine na žiro-račun ovoga suda broj: HR4023900011300002754, s pozivom na broj spisa St-145/12, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što pristupi dražbi. Uplaćena jamče-vina uračunava se u kupovninu.

• Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

• Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

• Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz polože-nog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje (članak 100. stavak 1., 2., i 3. Ovršnog zakona).

• Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu (članak 98. stavak 6. Ovršnog zakona).

• Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj (članak 95. stavak 1. Ovršnog zakona).

• Nekretnine se prodaju po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na ne-dostatke, pravne ili činjenične naravi.

• Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, upla-ćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe (član 94. stavak 4. Ovršnog zakona).

• Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o predaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca te brisanje tereta na nekretnini.

• Nekretnine koje su predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mob. 091 485 7880.

BERNARDA d.o.o. za proizvodnju kreveta i madraca, Čakovečka

136 a, Pušćine

1. Tapetar - više izvršitelja- poželjno radno iskustvo

Ponudu za navedeno radno mjesto molimo poslati 8 dana od objave u tisku na adresu: “Bernarda” d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće.

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO

SJEĆANJE

DAVORIN KRIŽANEC29. 7. 2010. – 29. 7. 2015.

U našim si mislima i srcima.

Supruga Danijela, sinovi Saša i Vanja i ostala familija

SJEĆANJE

MILICU i FABIJANA MLINARIĆA2010. – 2015.

Obitelji Feher, Lončar i Turković

na naše drage

ZAHVALA

MARTINA POKOSA preminulog 20. 7. 2015.

u 72. godini života.

povodom smrti dragog nam supruga, oca, svekra i djeda

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovi-ma i znancima na upućenim riječima utjehe i sućuti, položenom cvijeću i svijećama na odar, te svim prisutnima na ispraćaju

dragog nam pokojnika na vječni počinak.Počivao u miru Božjem.

Supruga Đurđa, sinovi Damir i Josip, snahe Ljubica i Barbara, unuci Dario, Mario, Ana i Luka

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

ZAHVALA

BERNARDE IMBRIHALEC koja je preminula 19. 7. 2015.

u 57. godini života.

povodom smrti naše voljene mame, bake, punice, sestre i snahe

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedi-ma, radnim i školskim kolegama na pomoći, izrazima sućuti, svijećama i cvijeću. Posebno zahvaljujemo medicinskom osoblju Bolnice Klenovnik i velečasnom Bogadiju na dostojanstvenom

ispraćaju i riječima utjehe.

Tvoji: sin Nikola, kći Valentina, unuci Adam i David, zet Nino, svekrva Marija, brat i sestre s obiteljima.

TUŽNO SJEĆANJE

ANU PEHARDA27. 7. 2014. – 27. 7. 2015.

na suprugu, majku i baku

Tvoji najmiliji

Uvijek si u našim mislima i srcima.

ZAHVALA

PAVLA TUĐANA koji je preminuo nakon duge i teške bolesti

u 73. godini života.

povodom smrti dragog supruga, oca, svekra, djeda i brata

Najiskrenije zahvaljujemo svim dobrim ljudima na izrazima suću-ti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju

na vječni počinak.Također velika hvala medicinskom osoblju Bolnice Novi Marof.

Supruga Rozalija, sin Dražen, snaha Gordana

* * * * *

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom djedu,

unuci Lovro i Patrik

POSLJEDNJI POZDRAV

PAVLU TUĐANU

dragom bratu

od sestre Anđele, šogora Ivana i obitelji Žmuk

FENOMENALNA AKCIJA krediti bez jamaca do 15 g. umirovljenici do 78. g. starosti. Expresne pozajmice!!! Mob.095/399-2761, 098/920-9798. ozn.176c

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina, rabljenih vozila u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

TR-AG- INFORMACIJE o pozajmi-cama. Tome Blažeka 3 042/321-701. ozn.175/2/1

KREDITI s najnižom kamatom do 15 g., obustave – 2/3 p, male i inozemne mirovine – 85 g. Modeli bez HROK-a, zaposleni inozemstvo, obrti…, krediti na ostatak. Pogodnosti Boxmark, Calze-donia…Express realizacija. Pozajmice – uplatnice. Licencirani ured, Šenoina 3/1. kat, Andreja – 099/837-1958 ozn.430c

AKCIJA! Brzi krediti, najpovoljnija kamata na zaštitni dodatak, pozajmice odmah! MOB.098/1777-541. OZN.1686

NAJBRžE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), mob. 097/6525-923 ozn.1941

KREDITI bez hrok-a do 60.000,00 kn isti dan. Mob.092/259-0140

POZAJMICE - zatvaranje očevid-nika Fine do 50 000 kn, bez Hroka 099/4000-613

BRZI ZAJAM u 24 h!!! na ostatak prima-nja do 20 000 kn gđa. Ana 091/930-2606

POZNANSTVA

VRUĆA I POHOTNA za tebe uvijek spremna i dostupna od 0-24, nazovi 064/400-909, tel./mob: 2,33 kn/3,58 kn/min. ozn.166c

TRAžIM curu ili razvedenu ženu od 40 do 45 godina, za ozbiljnu vezu. Zvati na broj 091/931-7331 ozn.1904

MUŠKARAC (46) traži slobodnu žen-sku osobu za vezu, brak iz varaždinske županije do 48 godina. Mob.095/556-9635

MUŠKARAC 50 g. traži slobodnu ženu za trajnu vezu. Mob. 091/734-1583 ozn.1972

KREDITI U ROKU 24 SATA „Totalno drugačiji od drugih“ – KREDITI IZ SNOVA u kn i fiksnu kamatu: poklon luk-suzno PUTOVANJE - brzi krediti do 30 000 € / hipotekarni krediti - na ostatak primanja / 65 % prim. - za umirovljenike - za osobe zaposlene na određeno, - zatvaramo crne liste i ovrhe -BEZ POLICE ŽIVOTNOG OSIGURANJALicencirani ured Omicron d.o.o.Mob. 098/482-001, 098/822-270

BANKA VAM JE ODBI-LA KREDIT? Tu smo mi. Rješenje za blokade i sve što smeta za real. Kredita. Pozajmice – od-mah! Tel:092/285-5079.ozn.100c

Page 27: Regionalni tjednik 584

27 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK Zahvale i sjećanja

Posljednji Pozdrav

RAJKU GUNEKU

našem dragom kolegi

Kolege iz sPP-a

Duboko smo potreseni preranim odlaskom našeg Rajka iz naše sredine.

Dragog kolegu i prijatelja zadržat ćemo u trajnom sjećanju.

Posljednji Pozdrav

DRAGICA KUNOVIĆ

Napustila je ovu suznu dolinu, ali ostala je duboko u našim srcima.

Zahvalne smo joj za svu ljubav i pažnju koje je nesebično dije-lila. Humanost koju je nosila u sebi prema svim svojim prijate-ljima i suradnicima bogatstvo je koje nam je ostavila. Na tome

joj neizmjerno hvala.

Za saku dobru reč,Kaj reči si nam znala,Za saki pogled Tvoj,

Za saki smeh tvoj FALA.

Tvoje prijateljice i suradniceMira, Milica, dubravka i ružica

Naša draga

sjeĆanje

BOŽIDAR POSAVEC3. 7. 2015. – 3. 8. 2015.

Teška je istina da Te nema, ali gledaj nas s neba.

Neka Te naše molitve prate, jer suze ne mogu da Te vrate.

Tvoj brat stanko s obitelji i Tvoja sestra anica s obitelji

TUŽno sjeĆanje

IVAN GORIČANEC30. 7. 2013. – 30. 7. 2015.

Uspomena na Tebe živi u nama.

Kći Gordana s obitelji

zaHvala

ELIZABETE ROŠKOpreminule 20. 7. 2015.

u 75. godini života.

povodom smrti naše voljene i neprežaljene majke i bake

Dirnuti pažnjom koja nam je iskazana u trenucima naše tuge, zahvaljujemo obitelji, rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas i izrazili nam usmene riječi utjehe i dostojanstveno ispratili našu voljenu Elizabetu na vječni počinak. Zahvaljujemo se Općoj bolnici Varaždin, Odjelu interne, 3.kat. Posebno hvala velečasnom Petru Golubu na mo-

litvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Ljubav ne prestaje odlaskom, ni sjećanje vremenom.Živjet ćeš u svakoj našoj radosti, tuzi, osmjehu i suzi.

Kći smiljana, sin Bojan i zet janko

Posljednji Pozdrav

Voljela si ljude, voljela si cvijećeali za dug život nisi imala sreće.

Susjedo, nije teška suza što iz oka teče,već je teška tuga što u srcu peče.

Bako, hvala Ti za sve.Znaj da ćemo Te uvijek voljeti i da ćeš nam zauvijek biti u srcu.

Tvoja susjeda Binasa Šiškić s familijom

Unuke Tamara i lorena

* * * * *

TUŽno sjeĆanje

DRAGUTIN ZAGORŠĆAK1. 8. 2009. – 1. 8. 2015.

Zauvijek si sa nama u mislima, razgovorima,sjećanjima i molitvama.

Volimo Te.

Tvoja obitelj

sjeĆanje

ZORAN ZOKI POZDER1. 8. 2004. – 1. 8. 2015.

Zoki među anđelima Ti si sada i promatraš nas.Znaš da Te volimo i mislimo na Tebe svaki čas.

Nedostaješ nam.vole Te roditelji i sestre s obitelji

sjeĆanje

ANU VIDOVIĆ i ERNESTA VIDOVIĆA 29. 1. 2015. – 29. 7. 2015. 20. 7. 1997. – 20. 7. 2015.

U našim ste mislima, hvala svima koji vas se sjećaju.sinovi Pero i vladimir s obitelji

na roditelje

zaHvala

IVICE FOGECA koji je preminuo 20. 7. 2015.

u 46. godini života.

povodom iznenadne smrti našeg dragog sina, brata, prijatelja i branitelja

Zahvaljujemo kumovima Novak i Cvrtila, obiteljima Presečki i Zgrebec, djelatnicima i direktoru Magnolije, Hrvatskoj vojsci,

gospođi Barici na molitvi i svim ostalim prijateljima.

Počivao u miru Božjem.vole Te mama dragica i sestra Katarina

zaHvala

IVKE MAJHEN 27. 2. 1923. – 19. 7. 2015.

Ožalošćeni gubitkom naše drage i voljene mame, bake, prabake, punice, tete, ujne,

gospođe

U nemogućnosti da svima osobno zahvalimo, dirnuti pažnjom, podrškom i suosjećanjem u našim najtežim trenucima, ovim putem zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na na toplim riječima utjehe i izrazima sućuti. Posebno zahvaljujemo medicinskom osoblju tima dr. Nanovski Kardio-loškog odjela Bolnice Varaždin, te dr. Bušiću što su omogućili da kvalitetno proživi duboku starost. Zahvaljujemo velečasnom Mirku Kemivešu na dirljivim riječima oproštaja od naše mame. Zahvaljujemo svima koji su je svojom nazočnošću molitvama,

cvijećem i svijećama ispratili na počinak.

ožalošćena obitelj

zaHvala

ZVONKA ČREPINKA preminulog 22. 7. 2015.

u 80. godini života.

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, brata i ujaka

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Posebno zahvaljujemo velečasnom Mirku Kemivešu na molitva-

ma i riječima ispraćaja.

ožalošćeni:supruga Marija, sin Miljenko, sestra ivanka

i nećak Božidar s obitelji

sjeĆanje

KATARINU RIBIĆ2013. – 2015.

na

sestra s obitelji

S ljubavlju i tugom.

sjeĆanje

KRUNOSLAVA ISTERA30. 7. 2014. – 30. 7. 2015.

supruga Marija s djecom i unucima

na supruga, oca i djeda

sjeĆanje

BORISA PINTARIĆA26. 7. 1977. – 26. 7. 2015.

Tvoji najmiliji

na

Posljednji Pozdrav

ZDRAVKU MARTINČEVIĆU

dragom bratu

od brata Mirka i nećaka andreje, Mateje i Filipa

Posljednji Pozdrav

Posljednji Pozdrav

Posljednji Pozdrav

ZDRAVKO MARTINČEVIĆ

ZDRAVKO MARTINČEVIĆ

ZDRAVKO MARTINČEVIĆ

Ljubav je prevelika, bol preteška,sjaj svijeća i molitve moje,

neka Te svuda prate kad već ne moguda mi Te vrate.

Utjeha ne postoji, bol je preteška,tuga za Tobom je vječna.

Neka Te čuvaju anđeli bijeli.

Majka Terezija

Brat stjepan i šogorica ivanka

nećak nikola s obitelji i nećakinja sanja

* * * * *

* * * * *

Page 28: Regionalni tjednik 584

28 REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584Zahvale i sjećanja

SJEĆANJE

MATILDU BOBIĆ28. 7. 2009. – 28. 7. 2015.

na dragu

KćI Marija i obitelj Bobić

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

SJEĆANJE

MILKU KABLAR28. 7. 2013. – 28. 7. 2015.

na

Tvoji brat i sestre s obiteljima

Uvijek ćeš biti u našim srcima i sjećanjima.

SJEĆANJE

JURAJ KOMES30. 7. 2010. – 30. 7. 2015.

Život se gasi u trenutku, ali sjećanje i uspomene traju zauvijek.

Supruga Marija, kći Gordana i sin Dražen s obiteljima

SJEĆANJEna

VALENTA MINĐEKA28. 7. 2003. – 28. 7. 2015.

Godine prolaze, sjećanje na Tebe ostaje.

Sin Zdravko s obitelji

IN MEMORIAM

JOSIP PLANTAK31. 7. 2011. – 31. 7. 2015.

Sin Martin s obitelji

ZAHVALA

Duboko dirnuti sućuti i pažnjom kojom su rođaci i prijatelji iskazali našoj

dragoj pokojnici

BAKA ČEPATi si u našim srcima i mislima.

Dok mi živimo, i Ti ćeš živjeti s nama.

Puno ljubavi, tvoji kći Dubravka i sin Miljenko, sestra Zdenka i šogor Dražen, snaha Nadica, zet Tomislav, unuci Iva, Domagoj,

Anja i Leon i ostala tugujuća familija

* * * * *

ŠTEFANIJI BRKNJAČ rođ. GLOBAN – ČEPI21. 8. 1927. – 16. 7. 2015.

Isprativši je na vječno počivalište, zahvaljujemo svima na utje-hi i cvijeću. Duboko potreseni nenadanim i naglim odlaskom naše drage, uvijek vedre i radišne bake Čepe, još uvijek nismo

svjesni njezinog odlaska. Živjeći aktivno do posljednjeg tre-nutka, nismo se mogli pripremiti na ovaj nenadani kraj. Zato još jednom zahvaljujemo svima na iskazanoj sućuti. Posebno zahvaljujemo Župi Dobrog pastira i našem dragom župniku

Miji Horvatu na toplim riječima zagovora kojom smo ispratili našu dragu pokojnicu te je smjernim obredom predali Bogu. Naša draga mama, sestra i baka Čepa otišla je usred punog

aktivnog života, radeći i brinući se za sve nas kako je to činila cijeli život.

Volimo Te, počivala u miru.

ZAHVALA

ŠTEFANIJE VITEZpreminule 18. 7. 2015.

u 97. godini života.

povodom smrti drage mame, bake, prabake i svekrve

Tugujući:sinovi Vladimir i Željko, snahe Estika i Anica, unuci Valter, Goran i Gordana, praunuka Ema

i ostala tugujuća rodbina

TUŽNO SJEĆANJE

MARKO KAUZLER29. 7. 2011. – 29. 7. 2015.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

ANGJELA BIŠKUP JOSIP BIŠKUP 1. 8. 2014. – 1. 8. 2015. 13. 4. 2006. – 13. 4. 2015.

Vaša djeca i unuci

Uvijek ste u našim mislima.

ZAHVALA

MARIJANA TURKOVIĆA preminulog 13. 7. 2015. godine

nakon teške bolesti u 62. godini života.

povodom smrti našeg voljenog

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su nam pomagali u svim teš-kim trenucima borbe s njegovom bolešću te u ovim najtužnijim trenucima izrazili riječi utjehe i ispratili našeg dragog Marijana

dostojanstveno na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Jelica, djeca Barbara i Nikola te brat Mladen s obitelji

SJEĆANJE

HERMINU MRĐENOVIĆ29. 7. 2012. – 29. 7. 2015..

Hvala Ti za svu dobrotu i ljubav.

Unuke Marina i Aleta s obitelji

na

ZAHVALA

OLGICE VINCEK preminule 22. 7. 2015.

u 75. godini života.

povodom smrti naše voljene supruge, majke i bake

Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim rođacima, prijateljima, susjedima, gospodinu Drk Dragutinu, djelatnicima Vindije d.d. i Šumarije Varaždin, koji su nam u najtežim trenucima izrazili sućut te našu dragu pokojnicu ispratili na posljednji počinak.

Tvoji: Stjepan, Igor, Silvija, Tea, Dario, Lanai ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA

KATICI VUKOTIĆ preminuloj 20. 7. 2015.

u 78. godini života.

našoj dragoj majci, punici, bakici i prabakici

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, poznanicima i svim ljudima čije živote je obilježila naša draga Katica. Hvala što ste nam u ovim teškim trenucima pomogli nositi se s tugom

i vjerodostojno se oprostiti od naše drage pokojnice.Zahvaljujemo vam na svakoj lijepoj riječi sućuti, svakoj molitvi, svakom cvijetu i svakoj svijeći koji su uljepšali njezin odlazak s

ovoga svijeta.

Ožalošćeni: kći Vesna, zet Mladen, unuk Goran, unuka Maja sa suprugom Daliborom i praunuka Eva

SJEĆANJE

ANTUNA ŠAMARIJU25. 7. 2014. – 25. 7. 2015.

Prošla je tužna godina otkako Te nema među nama, a bol i tuga

vječno ostaju u našim srcima.

Supruga i djeca s obiteljima

na našeg dragog

SJEĆANJE

ROBERT AMAN27. 7. 2008. – 27. 7. 2015.

Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

ANĐELI KELEKOVIĆ21. srpnja 2015.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i prijateljima, susjedima te djelatnicima

Ožalošćeni:kći Smiljenka, zet Ninoslav, unuka Petra i suprug Aleksandro

te praunuka Nikki

Autobusnog prijevoza na izrazima sućuti i ispraćaju pokojnice na vječni počinak.

SJEĆANJE

na voljenog i neprežaljenog

Tvoja duša s anđelima spava,dok nas ima živjet ćeš u nama.

Tvoji roditelji i sestra

SJEĆANJE

Život nestane u trenu, ali ljubav i sjećanje na nećaka ostaju zauvijek.

Obitelj Golubar

* * * * *

* * * * *

SJEĆANJE

Godine prolaze, a Ti ostaješ zauvijek u našim srcima.Bio si i ostat ćeš zauvijek dio nas.

na nećaka i unuka

Tvoja baka Ljubica i teta Jasmina

MARINA KUHARIĆA30. 7. 2011. – 30. 7. 2015.

MARIN KUHARIĆ30. 7. 2011. – 30. 7. 2015.

MARINA KUHARIĆA

Mjesto gdje snivaš tiho je, naš dom bez Tebe prazan je..

SJEĆANJE

DANIJELA COPAKA23. 7. 2010. – 23. 7. 2015.

Suza iz oka na Tvoju sliku pada,anđeo si sada.

Tvoja mama i sestra

na

Nikad to nećemo preboljeti,znaj da zauvijek ćemo Te voljeti.

SJEĆANJE

KRUNU ČANJEVCA31. 7. 2013. – 31. 7. 2015.

Kad u san dođeš Ti, tad osmijeh vratiš mi.

Tvoja obitelj

na voljenog sina, supruga i oca

Sva patnja i bol života mog nestaje tad.Sjećanja nas bole, voljeni ne umiru

već se više vole.

TUŽNO SJEĆANJE

MARINA KUHARIĆAPočivaj u miru vječne ljubavi

onoga u koga si vjerovaoi čije si istine živio.

Zauvijek u srcu, molitvi i mislima.

Tvoji baka Jagica, deda Ivan i ujak Alenko

na

Page 29: Regionalni tjednik 584

29 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK Zahvale i sjećanja

SJEĆANJE

KATICA NOVAK28. 7. 2013. – 28. 7. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja djeca s obiteljima

SJEĆANJE

BORIS RAUŠ26. 7. 2014. – 26. 7. 2015.

Prošla je godina…zauvijek si u našim mislima i srcima.

Tvoje kćeri Ines, Ivana i Irena s obiteljima

SJEĆANJE

IVKA ŠOPAR27. 7. 2014. – 27. 7. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN VIDEC29. 7. 2006. – 29. 7. 2015.

U svakom kutu Tvoja je sjena, živiš s nama za sva vremena.

Supruga Ivanka s obitelji

SJEĆANJE

IVAN USKOKOVIĆ – VANJČA27. 7. 2014. – 27. 7. 2015.

Godine prolaze, a tuga ostaje.

Supruga Štefica, sin Predrag s obitelji i sin Željko

SJEĆANJE

ANKA MAKŠAN1. 8. 2011. – 1. 8. 2015.

Uvijek u našim mislima i molitvama.

Obitelj Makšan

SJEĆANJE

IGNAC HORVAT27. 7. 1999. – 27. 7. 2015.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Supruga i djeca s obitelji

SJEĆANJE

STJEPAN MAJCEN23. 7. 2009. – 23. 7. 2015.

Zauvijek u našim mislima i sjećanju.

Supruga Francika, kćeri Radmila i Andreja s obitelji

SJEĆANJE

PAVLA JAGAČIĆA24. 7. 2009. – 24. 7. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem mislimo na Tebe.

Tvoji: supruga i sin s obitelji

na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

SJEĆANJE

BRANIMIRA MIKULIĆA27. 7. 2011. – 27. 7. 2015.

U našim srcima, mislima i molitvama ostaješ voljen i nikad zaboravljen.

Tvoji najmiliji

na dragog

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIPU OSONJAČKI rođ. RUŽA27. 7. 2014. – 27. 7. 2015.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

U našim mislima i molitvama živiš zauvijek.Tvoji najmiliji

na dragu suprugu, mamu, baku i sestru

SJEĆANJE

ANDRIJA PAVLOVIĆ29. 7. 2013. – 29. 7. 2015.

Život bez Tebe tužan je, kuća bez Tebe prazna je,

a ljubav prema Tebi vječna je.

Supruga Fanika i kći Natalija s obitelji

IN MEMORIAM

JOSIP PALJAK2. 8. 2012. – 2. 8. 2015.

Dragi naš Josipe!Svakodnevno si u našim mislima i srcima,

i svima nam jako, jako nedostaješ.

Tvoji: supruga Štefica i djeca Tomislav i Ivana s obiteljima

ZAHVALA

MARIJE VARŽIĆ rođ. SVETEC preminule 18. 7. 2015.

u 89. godini života.

povodom smrti naše voljenei neprežaljene mame i svekrve

Najiskrenije zahvaljujemo dragim rođacima, prijateljima,susjedima i poznanicima na izrazima sućuti, cvijeću, svijećama i pomoći pri ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.Posebno zahvaljujemo osoblju Obiteljskog doma Sv. Rozalija iz Družbinca, a osobito gospođi Snježani na pruženoj skrbi, brizi i

pomoći do zadnjeg dana života drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: sin Miroslav, snaha Dragica i ostala rodbina

ZAHVALA

ELKA VUKOVIĆA koji je preminuo

u 57. godini života.

povodom smrti dragog oca, djeda, tasta i šogora

Zahvaljujemo medicinskom osoblju Bolnice Novi Marof, svim zaposlenicima Varkoma, gospodinu Milivoju Cmrečaku, kolek-tivu Dječjeg vrtića Bajka, vokalnoj skupini Zrinski, svećeniku Tihomiru, ostaloj rodbini, kumovima te prijateljima i svima koji

su bili uz nas u najtežim trenucima.Bio si godinama dio naših života, sreće i radosti,

znao si nas voljeti, na čemu Ti velika hvala.Hvala Ti za ljubav i dobrotu koju si nam dao.

Teško će nam biti sve to preboljeti, a mi ćemo Te još više voljeti.Uvijek ćemo ostati u mislima s Tobom.

Počivao u miru Božjem, čuvali Te svi nebeski anđeli.

Ožalošćeni:kćeri Romana i Mateja, zet Igor, unuk Armando, šogor Zdravko,

Srećko i Nevenka, punica Marija te ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

JALŽU HREN28. 7. 2004. – 28. 7. 2015.

na dragu mamu, baku i prabaku

Tvoja obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

KATARINI LISJAKpreminuloj 18. 7. u 88. godini života.

dragoj mami, baki i svekrvi

Sin Marijan, snaha Spomenka i unuci Nikola i Matija

Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima.

SJEĆANJE

TOMU MIŠAKA27. 7. 2006. – 27. 7. 2015.

na

Tvoja obitelj

U srcu voljen, u molitvama nikad zaboravljen.

SJEĆANJE

GORANA HLEBA

na

Mama Renata i braća Marko i Tino

… u nebeskim dubinama našao si svoje utočište i mir …

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJU KOŠČAK VALENTA KOŠČAKA 28. 7. 2010. 7. 9. 1975.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomene na vas.

Vaši najmiliji

na naše voljene

ZAHVALA

MLADEN HORVAT

U ponedjeljak, 20. srpnja, u 65. godini života iznenada nas je napustio naš

voljeni suprug, otac, brat i djed

Veliko i najiskrenije hvala obitelji Stjepana Dukarića, obiteljima Sokol i Holi koje su nam odmah priskočili u pomoć u najtežem trenutku i obiteljima Košić i Plećko. Zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su došli ispratiti ga na vječni počinak na položenim svijećama, novčanim potporama, riječima utjehe i izrazima sućuti. Veliko hvala ekipi Hitne pomoći na brzoj intervenciji i trudu, velečasnom Izidoru Fereku na dostojanstvenom ispraćaju, obiteljskoj liječnici dr. Nives Topolnjak i sestri Marini. Zahvaljujemo Općini Sveti Ilija i

Pogrebnom poduzeću Kaselj.

Neka Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

Ožalošćeni:supruga Viktorija, kći Ksenija, zet Jasmin, sestra Božica s obitelji,

unuci Emanuel, Mihael i Laura

Tvoji najmiliji

* * * * *

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenom suprugu, ocu i djedu.

TUŽNO SJEĆANJE

BARBARU i FRANJU 30. 7. 2005. 17. 8. 2001.

Otišli ste tamo gdje boli nema, bol je ostala u nama koji vas volimo.

Vaša djeca s obiteljima

KUČAR

na drage roditelje,

baku i djeda

POSLJEDNJI POZDRAVnašem dragom i voljenom ocu

STJEPANU ČMIGOVIĆUpreminulom 23. srpnja nakon teške bolesti

u 83. godini života.

Laka mu bila ova naša rodna gruda.

Tvoja duša zna koliko smo Te voljelii koliko Te i sada volimo.

I da ćeš zauvijek biti s nama.Voljeni nikad ne umiru

dok žive oni koji ih vole,koji ih se sjećaju.

Nek Te čuvaju anđeli i dragi Bog dok spavaš mirnim i vječnim snom.

Počivao u miru Božjem. Amen

Ožalošćeni: kći Gordana, zet Tomislav i ostala tugujuća rodbina

Tvoji: kći Gordana i zet Tomislav

* * * * *

Page 30: Regionalni tjednik 584

30 REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584S raznih Strana

Dvanaest učenika iz Mar-tijanca pronašlo je način kako ugodno i korisno provesti ljetne praznike, a usput pridonijeti očuvanju tradicije svog kraja. Naime, tijekom ljetnih školskih praznika u Kulturno-infor-mativnom centru Martija-nec sekcija vezilja KUD-a Martijanec organizirala je malu školu vezenja za učenice i učenike tamošnje osnovne škole. Učenici se tako imaju prilike upoznati s izradom tradicionalnih narodnih vezova, za

Vatrogasnog doma Varaž-dinske Toplice, da bi u 7.15 krenuli od Doma do župne crkve sv. Martina, gdje će u 7.30 sati biti služena misa u spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje. Nakon mise, okupljeni će u 8 sati položiti vijenac na spome-nik poginulim braniteljima Domovinskog rata. Misno će se slavlje u 9 sati održati i u svibovečkoj crkvi Sveta tri kralja, nakon čega će biti položeni vijenci na mjesnom groblju.

U 11 sati počet će turnir u beli kod OŠ u Svibovcu, u organizaciji kluba Udruge dragovoljaca DR-a Jalševec. Središnja proslava, u organi-zaciji HVIDR-e, Podružnice i Kluba UDVDR-a, započet će u 20 sati na glavnom trgu u Varaždinskim Toplicama.

Dan kasnije, 6. kolovoza, posvećen je djeci. Prvo će od 8 do 11 sati biti održatn Dan otvorenih vrata Dječjeg vrtića “Tratinčica”, dok će u 18 sati klinci moći uživati u Noći crtića. To će im zado-voljstvo priuštiti Toplička udruga mladih u kinodvo-rani Varaždinskih Toplica. Sladoled party bit će održan u Caffe baru “Nympha”, dok je za odrasle Bambus party u

Caffe baru “Bolero”.Danom otvorenih vrata

Zavičajnog muzeja Varaž-dinskih Toplica, u kojemu je postavljena arheološka zbirka naselja Aqua Iasae, od 9 do 14 sati započet će svečani program u petak, 7. kolovoza.

Polaganje vijenaca i svijeća na spomenik poginulim bra-niteljima DR-a bit će u 9.30 sati, nakon čega će uslijediti svečana sjednica Gradskog vijeća u kinodvorani.

U podne počinje ležeran program. Prvo će se na pro-menadi kod Konstantinovog doma predstaviti proizvodi i usluge na sajmu rukotvorina. Potom će se u 17 sati djeca moći povući u svoj, Dječji kutak – igraonicu i radionice za djecu na Trgu Republike, u organizaciji Društva Naša djeca Varaždinskih Toplica.

Večer je rezervirana za feštu pod šatorom kod OŠ u Varaždinskim Toplicama,

www.regionalni.com

s raznih stranawww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777Zovite nas na 042/290-777Zovite nas na 042/290-777Zovite nas na 042/290-777

VARAŽDINSKE TOPLICE Dan Grada proslavit će se od 1. do 10. kolovoza

Deset će dana, od 1. do 10. kolovoza, uz bogati program Grad Varaždinske Toplice slaviti Dan Grada. Program je osmišljen tako da se za svakoga nađe ponešto, što uz nekoliko programa na dan neće biti teško.

Prvoga dana proslave, 1. kolovoza, u subotu, s po-četkom u 11 sati, proslava će službeno započeti otva-ranjem izložbe fotografija Borisa Topličaneca “Ani od mene” u čast Ane Bešenić. Potom će u 17 sati u Vino-gradskoj ulici na broju 20 svečano biti otvorena vila Toplissa.

U nedjelju će službeni pro-gram započeti na topličkom NK Mladost, kada su u 18 sati na rasporedu Prijateljski susreti veterana NK Mladost iz Varaždinskih Toplica i NK Polet iz Tuhovca. Žuja party u Caffe baru “Martin” na programu je u utorak, 4. kolovoza.

Za Dan pobjede i domo-vinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, u srije-du, 5. kolovoza, održat će se cjelodnevna svečanost. Gosti će se u 7 sati okupiti kod

Bogati desetodnevni rođendanski program

�Program je bogatiji nego prethodnih godina, jer su se u proslavu uključili i neki gradski ugostitelji. Tako će uz službene programe, tradicionalne koncerte pod šatorom biti održani i brojni partyji

Umjetnička likovna organizacija “Art klub - Moje vrijeme” organizira likovne radionice u Centru za mlade Grada Varaždina, bivšem Domu željezničara. Radionice, kombinacije likovnih tehnika i motiva, održavat će se jednom tjedno, uz stručno vodstvo, u terminima prema dogovoru. Prijave se primaju do 31. srpnja na e-mail [email protected] ili na mobitel 099/ 414 86 58.

Likovne radionice

kada će nastupiti Maja Šuput. Istovremeno će prikladno biti održan Gemišt party u Caffe baru “Diana”.

Drugi vikend slavlja, 8. kolovoza, započeti će u 9 sati Streličarskim turnirom u Parku, u organizaciji SK “Mi-nerva”. U 10 će u organizaciji novomarofskog “ Minnie T”, na Trgu Republike Hrvatske biti postavljen mini tram-polin.

“Toplički vinogradar svo-me gradu”, naziv je priredbe koja će početi u 11 sati, kad će ljubitelji dobre kapljice moći uživati u degustaciji vina Udruge vinogradara i voćara “Sveti Martin” na promenadi kod Konstantinovog doma.

Dan će kulminirati koncer-tom “Begina”, uz predgrupu “Akordi” u 20 sati pod šato-rom kod škole. Istovremeno će Caffe bar “As” organizirati Kava party.

U nedjelju program počinje u 10 sati, šahovskim turni-rom “Lovrečevo 2015.” u vili Toplissa. Svečana misa na Blagdan Svetog Lovre služit će se u 11 sati u Lovrentovcu.

Dan kasnije, 10. kolovoza u 11 sati sveta misa će biti služena u župnoj crkvi sv. Martina u Varaždinskim Toplicama.

Mala škola vezenjaMARTIJANEC Učenici čuvaju baštinu

što su pokazali velik inte-res, što jamči očuvanje i prenošenje ove tradicije na mlađe generacije. Posebno je pohvalno što roditelji potiču te podupiru rad i nastojanje svoje djece u aktivnostima za očuvanje kulturne baštine.

Iz KUD-a također zahva-ljuju gospodinu Draženu Jagiću, koji je načelniku Općine poklonio jednu narodnu nošnju za KUD Martijanec. (ak)

Piše: Višnja [email protected]

ANINO U OPĆINI VINICA

Povodom blagdana svete Ane u Općini Vinica je u subotu i nedjelju održano niz događanja. U Gornjem Ladanju je pod po-kroviteljstvom Opći-ne održan 3. turnir u odbojci u pijesku, na kojem je sudjelovalo 13 mješovitih ekipa iz Varaždinske županije, a prvo mjesto je osvojila ekipa „Žerek“ iz Varaždina, drugo ekipa „Trollo“ iz Ivanca, a treće „Gmajna“ iz Marušev-ca. Na nogometnom JANA kupu prvo je mjesto osvojila ekipa NK Rudar 47 iz Donjeg Ladanja, koja je u finalu s 3:0 pobijedila NK Vratno. Treći je bio NK Vinica, a četvrti NK

Donja Voća. U Gornjem Ladanju su članovi DVD-a Vinica organizirali su pokaznu vatrogasnu vježbu nakon koje je kod pila sv. Ane služena sveta misa, na kojoj je bio i načelnik Marijan Kosta-njevac. Sveta misa je služena i u župnoj crkvi sv. Marka, a pred crkvom je održano već tradicionalno proštenje.

Proštenje i sport

kolovoza bit će održan novi Dječ-ji sajam u hotelu Turist u Varaž-dinu. Prijave za

rezervaciju stolova i sve ostale informacije primaju se na e-mail [email protected]. Na prošlom Dječjem sajmu, koji je održan 28. lipnja, zaboravljena su dva dječja šeširića, pa se moli osoba koja ih je zaboravila da se javi na e-mail kako bi ih preuzela.

23.

Program je osmišljen tako da će svatko moći odabrati nešto po svom guštu

Page 31: Regionalni tjednik 584

31Vodič 28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

Udruga Ljubitelji konja ove godine organizira jubilarne 5. „Konjičke igre“ koje će se održati 2. kolovoza na ranču u Hrastovskom, koji se proteže uz rijeku Bednju. Posjećenost ove manifestacije svake je godine sve veća, pa je lani na igre konjara iz cijele Hr-vatske i Slovenije došlo oko pet tisuća posjetitelja. Konjanici će se na ranču u Hrastovskom okupljati od osam sati da

bi sat vremena kasnije započeli mimo-hod ulicama Hrastovskog i Ludbrega.

Na već tradicionalnim konjičkim igrama sudionici će se natjecati u vožnji između čunjeva, timskoj stazi, krosu i paradnim skokovima. Djeci koju roditelji povedu sa sobom sigurno neće biti dosadno - za njih je pripre-mljena jahaonica, vožnja kočijom i lunapark. (vg)

Ekipa Staroga grada ukupni je pobjednik 4. Selskih igara Tuhovec 2015. Pobjedu su ostvarili nadmašivši pet ekipa - Selščak, Štuk, Trg Slobode, Berek i Tuhovečke zete. Ekipe su se natjecale u nogometu, potezanju užeta, skakanju u vreći, vo-ženju tački i piljenju drva starinskom pilom. Održane su i vatrogasne igre za djecu. - Cilj Selskih igara je privući što veći broj mještana kako bismo se što više povezali i zabavili u ova teška vremena -

istaknuo je Marko Sopić, predsjednik ŠNK Polet.

Jubilarne Konjičke igre u Hrastovskom

Umrli:

rođeni:Djevojčice:Patricija Melnjak, Maša Bek, Maša Đuras, Leona Rajter, Tia Kresinger, Nela Novosel, Ana Hrnčić, Eva Roki i Judita Petrinić.

Dječaci:Jan Jambriško, David Lazar, Ivano Magić, Ivan Kozjak, Gabri-jel Lacković, Leon Črepinko, Liam Čavlek, Jakov Didač, Ivan Šarko, Jan Vuk i Anđelo Bedeković.

U utorak bi dan mogao proći uglavnom suho sa sunčanim razdobljima i uz tempe-raturu oko 27 Celzijevih stupnjeva. U srijedu veći dio dana suho, djelomično sunčano i vruće. Prema večeri i tijekom noći na četvrtak očekuje se promjena vremena uz moguće pljuskove i grmljavinu. U četvrtak promjenjivo i svježije. Od petka pa za vi-kend čini se ponovno stabilnije. Temperatu-ra ponovno prijeći 30 Celzijevih stupnjeva. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 27.7.)

Katarina Lisjak (87), Gabrijel Sviben (86), Marija Varžić (89), Štefanija Vitez (96), Branko Lesjak (77), Dragica Francetić (82), Elko Vuković (56), Ivka Majhen (92), Gabrijel Cesarec (67), Katica Vukotić (86), Antun Bubanić (87), Anđela Keleković (85), Olga Vincek (74) i Zvonko Črepinko (80).

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

Uska će ulica postati atelier i iz cijele Hrvatske ali i Slovenije

Ovogodišnji Špancirfest bo-gat je raznolikim programima.

Održavat će se niz kreativ-nih radionica - Akupunktura grada, Dizajn, računalne igre, glazba, kreativnost. Najveći je interes za radionicu Arhitek-tonskog fakulteta, Akupun-kture grada, u sklopu koje će kreirati izgled i identitet novog trga u varaždinskoj Habdeli-ćevoj ulici.

Ulični program Špancirfesta također je bogat događanji-ma. Primjerice, Uska će ulica postati atelier i galerija za 30 mladih umjetnika izabranih iz cijele Hrvatske, ali i Slovenije; francuski ulično-akrobat-ski program Transe express; Factoria circular-Rodafonio; Dynamogene; Senor Marcku-sen; Orkestra Mendoza; Circo Pitanga; Teatar Irrwisch; Ze-bra i druge ulične performere i svirke. Neće izostati ni odlič-no prihvaćen “Park kreative”. Špancirfest je uvršten u pro-gram Randez-vousa, festivala Francuska u Hrvatskoj.

Festival Predstavljen program ovogodišnjeg, 17. Špancirfesta

�Na nekoliko gradskih pozornica smjenjivat će se izvođači za sve generacije - od Gatuza i Sare Renar preko Bajage i Instruktora i Dubioza kolektiva do Massima, Josipe Lisac, Vlatka Stefanovskog

Očekuje se deset dana dobre kreativne vibracije

Filmska proslava 29. rođendana

Vanima će svoj 29. rođen-dan, u subotu, 1. kolovoza u 21.15 sati u dvorištu palače Sermage - u sklopu ljetnog kina Galerija - proslaviti besplatnom projekcijom fil-mova nastalih na godišnjim grupama i na 11. Ljetnim filmskim radionicama.

VANIMA je startala kao mali školski klub na varaž-dinskoj 2. OŠ pod vodstvom Dubravke Kalinić-Lebinec i Srećka Lebinca, da bi danas bila jedna od najaktivnijih varaždinskih udruga. Uz godišnje grupe za animira-ni film, organizira i ljetne filmske radionice, VAFI, te vodi kino Galeriju - jedino nezavisno kino u Varaždi-nu. Ujedno je zadužena za razvoj audiovizualne djelat-

nosti u Varaždinu.U ovogodišnjoj produkciji

VANIME, uz Hrvoja Seleca i Sandru Malenica, kao vodi-teljice godišnjih grupa su-djelovale su i mlade članice Iva Šobak i Morana Bunić, a na 11. Ljetnim filmskim radi-onicama Dubravka Kalinić-Lebinec, Anja Strelec i Ana Sever. Voditelji VANIME Hr-voje Selec i Sandra Malenica vodili su i radionice na 55. Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, u Ko-privnici u sklopu platforme EDIT COMICS koju financira Zaklada Kultura nova, a uz već održane 11. Ljetne filmske radionice u Varaž-dinu održat će i radionice u Starom Gradu na Hvaru, Ogulinu i Dubrovniku. (vg)

vaNiMa Projekcija godišnje produkcije

Cijeli će Špancirfest i početi u francuskom štihu – prvoga dana održati će se koncert No-uvelle Vague. Veleposlanica je najavila i Francuski doručak, u kojemu će jednog nedjeljnog jutra Festivala uživati gurma-ni koji se zateknu u gradu.

U sklopu festivala, od subo-te, 22. kolovoza, do ponedjelj-ka, 24. kolovoza, predstavit će se Šibenik, kao ovogodišnji grad partner Festivala.

Pozornica Stari grad i dalje donosi kombinaciju velikih, svjetskih glazbenih zvijezda te najznačajnijih regionalnih

bendova i izvođača. Nastupit će Mando Diao, Gatuzo i Sara Renar i to 21. kolovoza, Bajaga i Instruktori i Buđenje stižu 22. kolovoza, Parov Stelar Band, Jonathan i Markiz 23. kolovoza, potom 28. kolovoza S.A.R.S i Bad Copy, 29. kolovo-za Edo Majka, Dječaci i High5, a u nedjelju, 30. kolovoza, Dubioza kolektiv i Gogolo Bordello. Na Stančićevom trgu će, uz već spomenuti Nouvelle Vague, nastupiti Pankrti, Strojamachine, Mi-roslav Evačić i Čardaš blues band, Movits, La Fanfare En

Petard, Rachid Taha, Rambo Amadeus i Detour.

Na pozornici palače Bede-ković u petak, 21. kolovoza svira maksim Mrvica, u su-botu, 22. kolovoza - Run-dek Cargo Trio, u nedje-lju, 23. kolovoza - Massimo, petak 28. kolovoza - Josipa Lisac Trio, u subotu - Vlat-ko Stefanovski&Tadić te u nedjelju, 30. kolovoza Amira Medunjanin.

Od kazališnih predstava očekuje nas Kerekesh teatar s predstavom “Ljubaf” u po-nedjeljak 24. kolovoza, Zijah Sokolović “Kobjagi donijela me roda” 25. kolovoza, u srije-du 26. kolovoza u goste dolazi Teatar Gavran s predstavom “Pivo” i u četvrtak, 27. kolovo-za zabavljat će nas Vid Balog s “Drobilicom”.

UPRAVAZdenka JagićSandra Hrman

GLAVNA UREDNICAVesna Margetić[email protected]

ZAmjENICAGLAVNE UREDNICEIrena Harači Pintarić[email protected]

NOVINARKA Višnja [email protected]

SURADNICIDamir IvančićDenis PeričićAna Marija Klarić

GRAFIČKA REDAKCIjA Vlatka Lešić[email protected] Mirta Brozičević

[email protected]

PRODAjA: Zdenka Jagićvoditeljica [email protected]@regionalni.com Tel. 042/290-778

mALI OGLASI: [email protected]. 042/290-774Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja:

VARAŽDIN

Regionalni tjednikAugusta Šenoe 12 (Gradska tržnica)pon: 7,30 - 12 huto: 7,30 - 14 hsri,čet i pet: 7,30 - 15 h

BlukidsKapucinski trg 5

IVANEC

Poljodom Gospodarska 2 Trgovački obrt BagremTrg hrvatskih ivanovaca bb

LUDBREG

Cvjećarnica RužaPetra Krešimira 19Radno vrijeme: od 7 do 16 h

NOVI mAROF

BenjakRemetinec 290

LEPOGLAVA

trgovački obrt BagremHrvatskih pavlina bb

Tiskara Novi list

REDAKCIjA:Tel. 042/290-777Fax 042/290-789

imPreSSUmIZDAVAČRegionalni tjednik d.o.o.Svilarska 242000 Varaždin

R e d a k c i j a 7 P l u s Regionalnog tjednika n e o d g o v a r a z a istinitost podataka o g l a s a . Te k s to v i koji se označuju u zaglavl ju stranice imenom oglašivača ( t v r t k e , o p ć i n e , g r a d a , p o l i t i č k e stranke…), plaćeni su tekstovi.

Piše: Višnja [email protected]

Page 32: Regionalni tjednik 584

32 Zadnja REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

U centru Varaždinskih To-plica, između lječilišta i ar-heološkog nalazišta, mali je park. Njime dominira nevelika skulptura posvećena borcima NOB-a. U jednome je dijelu park okružen starom, kame-nom ogradom i do njega se mora stubama. Istim se tim stubama nekada ulazilo u naj-elitniji hotel kontinentalnog turizma u Hrvatskoj onoga vremena – Josipov hotel, koji je odmah prekršten u „Josipovu kupelj“ i pod tim imenom ušao u povijest najreprezentativni-jih primjera lječilišno-hotelske namjene nastalih početkom stoljeća u Hrvatskoj. Cigla koja se još uvijek može vidjeti

na kosini podno parka, dio je hotelskog kina, čija je, u potpunosti sačuvana dvorana, ukopana ispod parka.

Aladar Baranay- Hotel je izgradio zagrebač-

ki Kaptol, dugogodišnji vlasnik topličkog posjeda, za potrebe kupališnog hotela višeg stan-darda. Gradnja je povjerena najpoznatijem secesijskom arhitektu, Aladaru Baranayu, projektantu većine kontinen-talnih zgrada elitističkog tipa svog vremena, odvodi nas u prošlost ravnateljica Zavi-čajnog muzeja Varaždinskih Toplica Spomenka Vlahović.

Hotel, imenovan po austrij-skom caru Josipu, izgrađen je na mjestu srednjovjekovne kupališne drvene zgrade, koja

KARIKATURA

Glazba Dva dana u Varaždinskoj županiji

ljeto u Varaždinu Austrijski koncerti

Koncerti vrhunskog zbora iz Južne Koreje

Glazbena poslastica

Jedan od najboljih pjevačkih zborova u svijetu, Koncertni zbor Sveučilišta Yonsei iz Juž-ne Koreje (Yonsei University Concert Choir), održat će 28. i 29. srpnja koncerte duhovne glazbe na području Varaždin-ske biskupije.

U srijedu, 29. srpnja, najbolji korejski zbor, koji dolazi iz zemlje sjajnih glazbenika poznatih po cijelom svijetu, nastupit će u varaždinskoj ka-tedrali od 19.30 sati. Organi-zator je koncerta Varaždinska biskupija, a u katedralu zbor dolazi na poziv biskupijskog povjerenika za zaštitu orgulja, orguljaša i zborovođe mo. Vi-šeslava Jaklina. Na programu će biti sakralna djela Bacha, Mozarta, Brahmsa, Palestri-

ne i drugih autora. Ulaz je slobodan. Dan ranije zbor će nastupiti u župnoj crkvi sv. Martina u Varaždinskim To-plicama. U utorak, 28. srpnja, u 20 sati održat će koncert duhovne glazbe u organizaciji Grada Varaždinske Toplice, Zavičajnog muzeja i Župe sv. Martina biskupa. Prije konce-rata u Hrvatskoj nastupit će u nekoliko europskih katedrala. Riječ je o zboru koji nastupa po cijelom svijetu i redovito osvaja nagrade na prestižnim zborskim natjecanjima. Osno-van je 1966. godine i pionir je akademskih zborova u Južnoj Koreji. Od početka zbor je u svome radu postavio visoke standarde te nastupa diljem svijeta u raznim prigodama.

Omladinski komor-ni zbor i Djevojački crkveni zbor Pjevač-ke škole u Koblenzu “Jugendkammerchor Koblenz” - nastupit će u atriju varaždinskoga Staroga grada u utorak, 28. srpnja, u 20 sati. Zborove iz grada par-tnera Varaždina vodi Manfred Faig, glazbena su pratnja svetim misama i koncertima u crkvama u Koblenzu te sve aktivnije kon-certiraju i na raznim gradskim kulturnim manifestacijama.

U prosincu 2012. godine izdali su CD pod nazivom “Jauchzet und Frohlocket” s adventskim i božićnim pje-smama, da bi tri godine kasni-je, 2015., izdali CD poznatih narodnih pjesama. Osvajaju

i broj-ne nagrade, pa su tako 2013. godine osvojili prvo mjesto na prestižnom natjecanju zborova Horbacher Chortage, dok je Djevojački crkveni zbor zauzeo 6. mjesto na natjecanju dječjih i omladinskih zborova u Erwitteu te posebnu nagra-du za najbolju interpretaciju popa/jazza.

Do sada su, osim u Austriji, nastupili u Francuskoj i BiH.

crta: Željko Pilipović

� Hotel je prvi imao lift, kinodvoranu, elektroinstalacije. Gradio ga je najpoznatiji elitistički arhitekt svog vremena Aladar Baraday.

U “Josipovoj kupelji“ odmarali su se biskupi

najaVa Od petka do nedjelje proslava Dana Općine u Ljubešćici

Veselo i zabavno bit će ovoga vikenda – od petka, 31. srpnja, do nedjelje, 2. kolovoza - u Ljubešćici, koja slavi Dan Općine. Po-sjetitelje očekuju čak tri besplatna koncer-ta: u šatoru kod sport-ske dvorane u petak u 20 sati nastupaju Kavaliri i Gordana Ivanjek, u subotu u 21 sat počinje koncert Mirka Švende Žige te Željka Lapeca & 2Amadea, dok će u nedjelju od 20.30 sati pjevati poznati

sastav Gazde. To je samo dio događanja. U subotu će u 14 sati početi Gulašijada, slijedi pokazna

vježba DVD-a Ljube-šćica u 15.30 sati, a u 16 sati počinju Sportske seoske igre. I nedjelja je „bogata“: u 14 sati počinje 8. Lju-beški sejem, u 16 sati će u šatoru kod dvora-ne Šareni svijet izvesti predstavu za djecu „Tko donosi najljepši dar – jaje, zeko ili dimnjačar“, u 18 sati na redu su

„Snoboki“, oživljavanje ljubeš-kih običaja, i to kod Etno kuće, dok u 19 sati u dvorani počinju Etno susreti.

Koncerti Kavalira i Gazdi, igre i Gulašijada

jeSte li znali Toplice imale najluksuzniji hotel kontinentalnog turizma

izabrao upravo hotel. Kad su partizani, koncem rujna 1943. godine, zauzimali Grad, kako bi slomili otpor Nijemaca, nakon puna tri dana, upotri-jebili su vatrogasnu štrcaljku s 200 litara benzina. Izgorjelo je krovište i sve međuetažne konstrukcije. Zauzećem Josi-pove kupelji oslobođen je cijeli taj kraj i postavljena narodna vlast. Tako izgorjela, zgrada je stajala još do 1947. godine, kad je srušena u potpunosti, govori Spomenka Vlahović. Kupališno lječilište 1946. go-dine preuzima Ministarstvo zdravlja NR Hrvatske. Kako bi osigurali ciglu potrebnu za gradnju doma, članovi DVD-a prihvaćaju prijedlog za rušenje i raščišćavanje ostataka zgra-de. Dobiveno je čak 100 tisuća komada cigle, no naredbom vlasti opeka završava kao gra-đevinski materijal Zadružnog doma u Tuhovcu. Priča je ovo o nastanku, razvoju i uništenju jednog od najreprezentativ-nijih hotela kontinentalnog turizma.

se dokumentarno spominje još 1420. godine, ali se pretpo-stavlja da je starija. Na mjestu kupelji, 1906. godine izgrađen je luksuzni hotel. Zgrada je bila u obliku slova L, južno je krilo s mansardama imalo pet etaža, dok ih je na zapadu bilo četiri. Bilo je tu 54 luksuznih soba, elegantno kupalište sa 16 posebnih kabina za sum-porno-blatne kupelji. Hotel je prvi imao kinodvoranu, elek-troinstalacije, lift... U nekoj od

hotelskih kupki – američkoj, porculanskoj, blatnoj, kupelji s ugljičnom kiselinom, elek-tričnom kupelji, bisernoj... svoje su boljke liječili ugledni gosti - ministri, biskupi...

ElitizamKao što svoj elitizam može

zahvaliti djelomice svojoj so-lidnoj gradnji, jednaki je razlog i „presudio“ sudbini Josipove kupelji. – Njemački SS je tražio solidnu zgradu za smještaj i

Piše: VIšnjA [email protected]

“Josipova kupelj” - najreprezentativniji primjer lječilišno-hotelske namjene

Na spomen potencijalne obnove hotela, Spomenka Vlahović veli da bi kao prvo za to trebao ogro-man novac, drugo - sektor u kojemu se nalazi točka gdje je nekada bila Josipo-va kupelj zaštićena je zona kulturne baštine, što znači da podliježe posebnim konzervatorsko-restaura-torsko i drugim uvjetima izgradnje.

Zaštićena zona

Spomenka Vlahović