renÉ magritte i fotografija fidÉlitÉ des … att/pozivnica.pdf · na naslovnici: renÉ magritte...

1
Povodom obilježavanja belgijskog predsjedanja Europskom Unijom, izložba je organizirana u suradnji s Veleposlanstvom Belgije i Frankofonskom zajednicom Wallonie-Bruxelles te s Odjelom za kulturu Grada Rijeke. Izložba «René Magritte i fotografija» je ostvarena u okviru suradnje između Wallonie-Bruxelles i Republike Hrvatske. 04.11.2010. u 19:00 RENÉ MAGRITTE I FOTOGRAFIJA FIDÉLITÉ DES IMAGES - MAGRITTE ET LA PHOTOGRAPHIE GALERIJA KORTIL, STROSSMAYEROVA 1 Izložena je 61 fotografija (print) koje je Magritte realizirao u periodu od 1925. do 1955. godine. Fotografirao je ponajprije svoju obitelj, prijatelje i književnike među kojima Louisa Scutenairea, Paula Nougéa, Paula Colineta i Irène Hamoir. Izložba će biti otvorena do 20.11.2010. Radno vrijeme galerije Kortil: pon-sub 10-13 i 17-20 sati, nedjeljom zatvoreno René Magritte rodio se u Lessinesu 1898. godine. Upisuje Akademiju likovnih umjetnosti 1916. g. u Bruxellesu, gdje ostvaruje svoja prve radove u suradnji s konstruktivističkom skupinom „7 Arts“. Tamo sreće Georgette Berger, koja će postati njegova supruga i doživotna muza. Presudni trenutak u umjetnikovom djelovanju upoznavanje je s fotografijom Giorgia de Chirica kada se Magritte okreće nadrealizmu te zajedno s nekolicinom umjetnika osniva briselski nadrealistički pokret. Odlazi u Pariz 1927. g. gdje sreće A. Bretona i P. Eluarda te sudjeluje u aktivnostima skupine francuskih nadrealista. Po povratku u Bruxelles 1930. g. posvećuje se radu na svojoj prvoj individualnoj izložbi u Julian Levy Gallery u New Yorku. Neposredno nakon njemačke okupacije Belgije 1940. g. Magritte kratko boravi na jugu Francuske što će rezultirati diskretnim impresionističkim postupcima u njegovim djelima. U poslijeratnom razdoblju posebno je velik interes za Magritteovu umjetnost u SAD-u gdje nekoliko puta samostalno izlaže. Sredinom 50-tih godina snima niz kratkometražnih filmova sa suprugom Georgette i prijateljima. Uvijek otvoren inovaciji, Magritte će se sve do svoje smrti 1967. godine okušavati u raznim umjetničkim tehnikama. Više informacija na web stranici Francuske alijanse Rijeka: www.alliance-francaise-rijeka.hr; ili na tel. 331-401 04.-07.11.2010. DANI BELGIJSKE KUHINJE U BELGIJSKOM PUBU BRASSERIE AS, TRG REPUBLIKE HRVATSKE 2 BIOGRAFIJA Na naslovnici: RENÉ MAGRITTE - Sjena i njezina sjena, 1932. 04.11.-20.11.2010. GALERIJA KORTIL, STROSSMAYEROVA 1 RENÉ MAGRITTE I FOTOGRAFIJA FIDÉLITÉ DES IMAGES - MAGRITTE ET LA PHOTOGRAPHIE «Svaka je stvar misteriozna» Magritte se koristi objektivom kao kistom kako bi vidio drugačije, kako bi stvorio jedan «drugi svijet». On bira najbanalnije situacije, najobičnije predmete kako bi iz njih iskrsnulo neobično, nevidljivo, san, neobjašnjivo… i kako bi na taj način dosegao nepredvidiva područja mašte. «Volim subverzivni humor» Magritteu fotografija omogućuje izražavanje zaigrane naravi kreativnog djelovanja. Također, ostavlja slobodan prolaz svojoj mašti za burleskne scenarije, naglašene mimikom i grimasama, pokazujući svoju težnju za nepoštivanjem konvencija. «Zaista sam čovjek sa sjevera» Magritteove fotografije su belgijske prema temi, dekoru i prema duhu.

Upload: doannhi

Post on 06-Feb-2018

222 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: RENÉ MAGRITTE I FOTOGRAFIJA FIDÉLITÉ DES … att/pozivnica.pdf · Na naslovnici: RENÉ MAGRITTE - Sjena i njezina sjena, 1932. 04.11.-20.11.2010. GALERIJA KORTIL, STROSSMAYEROVA

Povodom obilježavanja belgijskog predsjedanja Europskom Unijom, izložba je organizirana u suradnji s Veleposlanstvom Belgije i Frankofonskom zajednicom Wallonie-Bruxelles te s Odjelom za kulturu Grada Rijeke. Izložba «René Magritte i fotogra�ja» je ostvarena u okviru suradnje između Wallonie-Bruxelles i Republike Hrvatske.

04.11.2010. u 19:00RENÉ MAGRITTE I FOTOGRAFIJA FIDÉLITÉ DES IMAGES - MAGRITTE ET LA PHOTOGRAPHIE GALERIJA KORTIL, STROSSMAYEROVA 1

Izložena je 61 fotogra�ja (print) koje je Magritte realizirao u periodu od 1925. do 1955. godine. Fotogra�rao je ponajprije svoju obitelj, prijatelje i književnike među kojima Louisa Scutenairea, Paula Nougéa, Paula Colineta i Irène Hamoir.

Izložba će biti otvorena do 20.11.2010. Radno vrijeme galerije Kortil: pon-sub 10-13 i 17-20 sati, nedjeljom zatvoreno

René Magritte rodio se u Lessinesu 1898. godine. Upisuje Akademiju likovnih umjetnosti 1916. g. u Bruxellesu, gdje ostvaruje svoja prve radove u suradnji s konstruktivističkom skupinom „7 Arts“. Tamo sreće Georgette Berger, koja će postati njegova supruga i doživotna muza. Presudni trenutak u umjetnikovom djelovanju upoznavanje je s fotogra�jom Giorgia de Chirica kada se Magritte okreće nadrealizmu te zajedno s nekolicinom umjetnika osniva briselski nadrealistički pokret. Odlazi u Pariz 1927. g. gdje sreće A. Bretona i P. Eluarda te sudjeluje u aktivnostima skupine francuskih nadrealista. Po povratku u Bruxelles 1930. g. posvećuje se radu na svojoj prvoj individualnoj izložbi u Julian Levy Gallery u New Yorku. Neposredno nakon njemačke okupacije Belgije 1940. g. Magritte kratko boravi na jugu Francuske što će rezultirati diskretnim impresionističkim postupcima u njegovim djelima. U poslijeratnom razdoblju posebno je velik interes za Magritteovu umjetnost u SAD-u gdje nekoliko puta samostalno izlaže. Sredinom 50-tih godina snima niz kratkometražnih �lmova sa suprugom Georgette i prijateljima. Uvijek otvoren inovaciji, Magritte će se sve do svoje smrti 1967. godine okušavati u raznim umjetničkim tehnikama.

Više informacija na web stranici Francuske alijanse Rijeka: www.alliance-francaise-rijeka.hr; ili na tel. 331-401

04.-07.11.2010. DANI BELGIJSKE KUHINJE U BELGIJSKOM PUBU BRASSERIE AS, TRG REPUBLIKE HRVATSKE 2

BIO

GR

AF

IJA

Na naslovnici: RENÉ MAGRITTE - Sjena i njezina sjena, 1932.04.11.-20.11.2010. GALERIJA KORTIL, STROSSMAYEROVA 1

RENÉ MAGRITTE I FOTOGRAFIJA

FIDÉLITÉ DES IMAGES - MAGRITTE ET LA PHOTOGRAPHIE

«Svaka je stvar misteriozna» Magritte se koristi objektivom kao kistom kako bi vidio drugačije, kako bi stvorio jedan «drugi svijet». On bira najbanalnije situacije, najobičnije predmete kako bi iz njih iskrsnulo neobično, nevidljivo, san, neobjašnjivo… i kako bi na taj način dosegao nepredvidiva područja mašte.

«Volim subverzivni humor» Magritteu fotogra�ja omogućuje izražavanje zaigrane naravi kreativnog djelovanja. Također, ostavlja slobodan prolaz svojoj mašti za burleskne scenarije, naglašene mimikom i grimasama, pokazujući svoju težnju za nepoštivanjem konvencija.

«Zaista sam čovjek sa sjevera» Magritteove fotogra�je su belgijske prema temi, dekoru i prema duhu.