R E P U B L I K A H R V A T S K A

Klasa: 010-06113-01111 Urbroj: 2176116-01-13-1

Z A G R E B, Tra - S . Marka 6

I : 1 7 -01- 7913

Popovata, 14. sijeEnja 201 3

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Odbor za lokalnu i podruEnu (regionalnu samoupravu)

nlr predsjednika Vinkovic Zorana Trg sv. Marka 6 10 000 Zagreb

PREDMET: Zahtjev za pokretanje postupka izmjene statusa Opcine Popovah u status Grad

Popovata

Opuna Popovah uputuje zahtjev za imjenu Elanka 6. Zakona o podruyima iupanija, gradova i

opcina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 86106, 125106, 16/07, 95/08, 46/10 i 145110)

na naEin da se status Opcine PopovaEa promijeni u status Grad Popovah.

Navedeni zahtjev potaknut je gospodarskim i d~atvenim napretkom OpCine Popovah u proteklih

20 godina. Buduu OpCina Popovah ispunjava zakonske kriterije te predstavlja urbanu, povijesnu.

prirodnu, gospodarsku i druStvenu cjelinu, ovaj zahtjev smatramo opravdanim.

PodnoSenju zahtjeva prethodila je javna rasprava, dobivanje preporuke SisaCko- moslavaEke

iupanije te potpore svih vijecnika Opcinskog vijeCa Opcine Popovak.

Popova- da pokrene postupak za promjenu statusa Op6ine PopovaEa u Grad Popova&

3. ZakljuEak OpCinskog vijeCa o pokretanju postupka za promjenu statusa opCine Popovata u status

grada Popovata

0 tome obavijestiti: - Vlada Republike Hwatske, Zagreb, Trg sv. Marka 2

- Ministarstvo uprave. Zagreb, Maksimirska 63

R E P U B L I K A H R V A T S K A sISA~KO - MOSLaVAtUA ~UPANIJA

O ~ I N A POPOVA~A OPCINSKO VIJEGE

Na ternelju Elanka 35. Zakona o lokanoj i podrulnoj (regionalnoj) sarnoupravi ('Narodne novine"broj: 33/01 .,60/01.,129/05.,109/07.,125/08 i 36/09 )i Elanka 17. Statuta OpCine PopovaEa ("Sluibene novine" OpCine PopovaEa br. 4/09) , Opcinsko vile& PopovaCa na 35. sjednici odrianoj 12. 11. 2012. god , donijelo je slijedeci

o pokretanju postupka za promjenu statusa opCine PopovaEa u status grada Popova&, zbog povijesnih, gospodarskih geoprornetnih i dmgih urbanih uvijeta.

U sastav grada PopovaEe pored naselja PopovaEa bila bi ukljufeno 12 naselja(Donja VlahniEka, Potok, Osekovo, Strulec, Moslavatka Slatina, Podbrde, Voloder, Donja GraEenica, Gornja GraEenica, Ciglenica,Gornja Jelenske i Donja Jelenska) koja Eine gospodarsku i druStvenu cjelinu i s naseljern PopovaEa povezna su dnevnirn migracijskirn i svakodnevnirn potrebama stanovniStva od lokalnog znatenja.

Za izradu Studije o opravdanosti pokretanje aktivnosti za prornjenu statusa opCine u status grada imenuje se radna skupina u sastavu:

1. Draien KovaEeviC 2. Nives Jurkin Stambolija 3. Robert Zobel. 4. lgor Sket 5. Gojko IvandiC 6. Roman Rosavec, 7. lvan TrbuSiC, 8. lvan Carapar, 9. Sandra Howat, 10. Biserka Novak

KLASA: 021 -0511 2-01\35 Urbroj: 2176116-12- 01- 2 PopovaCa. 12. 11.2012

REPUBLIKA HRVATSKA SISACKO - MOSLAVACKA ~ U P A N ~ J A

OPCINA POPOVACA OPCINSKO VIJECE OPCINE POPOVACA

S I S A ~ K ~ - ~ ~ O S L . ~ V A ? K A ~UPANIJA ZUPANIISKA SKUPSTINA

K1.ASA: 010-07112-01/01 URBROJ: 2176101-01-12-4 Sisak, 7. rujna 2012.

Na temelju Elanka 28. Statuta SisaCko-moslavaCke iupariije ((iSluibeni glasnik SisaEko- moslavaEke iupanijeo, broj 11/09; 5/10 i 2/11) iupanijska skupitina SisaEko-moslavaEke iupanije na 24. sjednici odrianoj 7. rujna 2012. godine, donijelaje

kojim se preporuruje OpCini Popovafa da pokrene postupak za promjenu statusa Opfine I'opovaCa u Grad Popovara

~ u ~ a n i j s k a skupStina SisaEko-n~oslavaike iupanije ocjenjuje sbrsihodni~n pronljenu statusa OpCine PopovaCa

Slijedom navedenog preporuEuje se OpCinskom vijeCu Opdine Popovafa da pokrene postupak pronljcne statusa OpCine Popovaza u Grad PopovaEa.

Ovaj ZakljuEak stupa na s n a p danon~ objave u itSluibenom glasniku SisaCko-moslavaCke iupanije)).

STUDIJA opravdanosti zahtjeva za izmjenu statusa opCine u status grada

Izradili: MilkoviC Josip, ing.el. dr.sc. KovaEeviC Draien dr.sc. Zobel Robert dr.sc. Rosavec Roman Novak Biserka, upr.iur. Jurkin Stambolija Nives, dipl. knjii. Horvat Sandra, dipl. nov.

PopovaEa, prosinac 2012.

SADRZAJ - ......................... ......................................................................................................... UVOD .. 4 1. - 2. P O L O ~ J OP~INE POPOVACA ............................................................................................... 5 - 3. -INE POPOVACA ............................................... 6 - 4. MOSLAVINA- POPOVACA TIJEKOM POVlJESTl .................................................................. 6

5. .................................................................................................................. - GOSPODARSTVO 8

5.1. Naftno Dolie Struiec ................................................................................................................... 8 - 5.2. Neuropsihiiatiiiska bolnica 'Dr. Ivan Barbo ........................ .................. ........................................ 9 - 5.3 Ostali znaEaini aosoodarski subikC OpCine PopovaEa ........................................................... 9 - 5.4 Gos~odarsko- pmizvodna zona 'MiSiika' ............................................................................. 10 - 5.5 Poslovne stambena zona 'Jelenaradska' ................................................................................. 11 - 6. POLJOPRIVREDA I RAZVOJ POLJOPRIVREDE OPtINE POPOVACA ................................ 24 - 7. ZASTI~ENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI OP~INE POPOVACA .............................................. 25 - 7.1 Lonisko oolie ................................ .. ......................................................................................... 25 - 7.2 MoslavaEka qora ......................................................................................................................... 26 - 8. ........................................................................... - TURIZAM KROZ PRIRODNE VRIJEDNOSTI 26

8.1 Lonisko polie kao turisltka desCnaciia ........... ... ................................................................. 27 - 8.2 Vinske ceste Moslavine ........... .. ............................................................................................ 27 - 9. KULTURNO- JAVNl ~ I V O T OP~INE POPOVACA .................................................................. 28 - 9.1 Tradiciiska kultura mslavatke piesrne i plesa ............................................................................. 28 - 9.2 Vece kulturne rnanifestaciie i doqadania Ciekom qodine ........................................................... 29 -

. . 9.2.1 Dani obilieiavania Opc~ne Popovatg ...................................................................................... 29 - 9.2.2 Voloderska iesen .............................. .......... .................................................................................. 29 - 9.2.3 VeEer Skrieta .................. ............... .................................................................................................. 30 - 9.2.4 BuduCnost na rubu mc6vare ....................................................................................................... 30 - 9.2.5 PUP- ProlieCe u PooovaEi .............................................................................................................. 30 -

-., -. 9.2.6 Bozrc u Pooovac~ ......................................................................................................................... 30 - 9.3 Ostale z n m n e manifestaciie tiiekorn qodine u OoCini PoDovaEa ............................. ........... 3 1

9.4 Sporhka dostiqnuca i razlititost rekreativnih sadriaia .......................................................... 31 - 9.5 VeCe s~ortske manifestaciie .......... ... ................................................................................ 31 - 9.6 Vatro~asna zaiednica Opcine Po~ovaEa .................................................................................. 32 - 1 0. TURISTICKA PONUDA OP~INE POPOVACA ................. .. ........................................... 32 - 10.1 Mali tri'em- tradiciiska i urnietnitka baS6na na iednorn rniestu ............................................... 33 - 10.2 iupne crkve badiciisko- kulturna ba3tina vierskoq i duhovnoq iivota ..................................... 33 -

Dvorci i kuriie ErdW- povii ina prepoznatliivost ~opovatkoq kraia .................... ... ......... 34

NalaziSle praslonova i nosoroqa u Gornioj Jelenskoj ................ . . . . . . . . . . . . . . . 34

Jelensrad .............. ... ................................................................................. 34

Rirnski kornpleks %islenice' u Osekovu ......................................................... 35

Spwtsko-rekreaciiski turizarn i oerspehve ............................. .. ........................... 35 . .

Ruraln~ I eko turizam ................................................ .. 36 . .

Ostali turistitki lokaliteb I atrakciie .................... ........... ............................................. 36

USTANOVE OPCINE POPOVACA 36

DieCii wLiC PoDovaCa ........................ ... .... ......... ...................................................... 36

K_niiinica. .............. Ea ........... ..................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Vainiie ustanove, qospodarski subiekt i obiem na oodrutiu Opcine PopovaEa ....................... 37

INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST OPCINE POPOVACA 38

Kornunalna intastruktura- prometnice ........................................................................ 38

Vodoooskrba ........ .. ........... ........ .............................................................. 39 -.--. Odvodnia i ~roc~sclvati oipadnih voda 39

Telekornunikaciie ................... .. ..................................................................... 39

flektroopskrba .. ...... ......... ...................................................... 39

Plinwpskrba ... 40

DruStvena intastruktura 40

OPQNA POPOVACA u DOMOVINSKOM RATU 40

ZAKLJUCAK .................................................................................. 42

LITERATURA (Izbor) 43

UVOD

Teinja svake jedinke drudtva je napredak, izgradnja i stvaranje novih dobara ulaganjern u

vlastiti napredak Eirne doprinosimo izgradnji boljeg druitva.

Kvaliteta iivljenja u odredenoj sredini nije uvjetovana sarno rnaterijalnirn dobrirna, veC je

potrebno osigurati kvalitetne uvjete iivljenja u kojirna se zadovoljavaju potrebe pojedinca i obiteqi.

Moslavina, zbog svojih prirodnih bogatstava oduvijek je bila privlatna za zasnivanje iivotnih

zajednica koje kroz povijest biljeie svoje uspone i padove. Kvalitetni uvjeti omogutavali su napredak,

stvaranje i razvoj novih naselja koja su zbog geopolitiEkog poloiaja Eesto prekidana pa i uniStavana u

burnoj povijesti OpCine Popovata.

Kroz povijest PopovaEa irna vainu ulogu gospodarskog, kulturnog i polititkog iivota regije. U

20. stoljetu PopovaEa se kontinuirano razvija te od poljoprivrednog i trgovatkog srediita postupno

prerasta u urbano srediSte Moslavine.

Zahvaljujuti razvoju i podizanju opCeg standarda iivljenja PopovaEa kmz urbanizaciju zapoiinje

preobraiaj iz seoskog naselja u gradsku sredinu. Znatan gospodarski razvoj koji se dogada u PopovaEi

osamdesetih godina proSlog stoljeca, prije svega otkricem bogatih nalaziita nafte u StruScu, gradnjorn

tvornice radijatora Lipovica, proiirenjem Neuropsihijatrijske bolnice 'Dr, Ivan Barbot', izgradnjom nove

Skole, dovodi nove stanovnike u Popovatu, Eije obrazovanje i kultura iivota uvelike utjeEu na promjenu

naEina iivljenja. Gospodarski zamah nastavlja se i nakon Domovinskog rata, kada nastaju rnnogi obrti,

rnala i srednja poduzeCa te se izgraduju poduzetnitkih zona u koje dolaze poduzeca Sano i Pharmas.

Urbanizacija PopovaEe pokrece i mnoge druge sadriaje koji su neophodni za zadovoljavanje potreba

obitelji zaposlenih u industriji. Otvaraju se novi subjekti za pruianje usluga, trgovatki centri, banke, djeti

vrtit sa jaslicarna, ispostave Zavoda za zapodljavanje, Ureda za graditeljstvo i druge. Buduci je

Popovafa kao optinsko srediSte povezana sa mjestirna Voloder, Osekovo, Donja VlahiniEka, Podbrde,

Polok, Jelenska i GraEenica, rnoierno govoriti o povezanoj cjelini naselja u kojirna i iv i preko 10.000

stanovnika. Urbanizacijom, unapre6enjern uvjeta iivljenja i izgradenoscu komunalne infrastrukture za

Optinu PopovaEa s pravorn moiemo reEi da je drudtvena zajednica koja je doiivjela transforrnaciju iz

preteino seoskog naselja u urbanizirano gradsko naselje.

VodeCi se navedenim Einjenicama Uprava Opcine PopovaEa pokretanje postupka za

dobivanjem statusa grada vidi kao IogiEni slijed. Brz razvitak Optine PopovaEa uoten je i od iupanijske

skupitine SisaEko- moslavatke iupanije, koja je na 24. sjednici odrianoj 7. rujna 2012. godine data

preporuku Opcinskom vijecu OpCine PopovaEa da donese Zakljutak o prornjeni statusa Opcine

PopovaEa u Grad PopovaEa. Ova studija ce u nastavku pokuSati realno, na temeiju Einjenica,

obrazloiiti osnovu za ovakvu odluku.

OpCe odredbe Zakona o lokalnoj i podruEnoj (regionalnoj) samoupravi u Elanku 5, stavak 1.

istiEu da je "grad jedinica lokalne sarnouprave u kojoj je sjediSte iupanije te svako mjesto koje irna vise

od 10.000 satanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i druStvenu cjelinu" Sto

OpCina PopovaEa ispunjava. Nadaqe, "u sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti

ukljutena i prigradska naselja koja s gradskim naseljern Eine gospodarsku i drugtvenu cjelinu te su s

njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnirn potrebarna stanovniitva od lokalnog

znatenja", Sto je neupitno za mjesta Voloder, Donja i Gornja GraEenica, Donja i Gornja Jelenska,

Podbrde, Potok, Struiec, Osekovo i Donja VlahiniEka kao mjesta spojena s PopovaEom.

Na 35. sjednici Opcinskog vijeCa odrianoj 12, studenog godine, terneljern prethodno

navedenog Elanka 5. stavaka 1 i 2. Zakona o lokalnoj i podruEnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne

novine Republike Hrvatske br. 33/01 i br. 60/01) i Elanka 17. Statuta OpCine PopovaEa (Sluibene

novine OpCine PopovaCa br. 4109 ) OpCinsko vijeCe donosi: ,,ZakljuEak o pokretanju postupka za

promjenu statusa opCine PopovaEa u status grada PopovaEa, a zbog povijesnih, gospodarskih.

geoprometnih i drugih urbanih uvjeta. U sastav grada PopovaEe pored naselja PopovaEa 6110 b i

ukljuteno 72 naselja- Donja Vlahinifka, Potok, Osekovo, Struiec, MoslavaEka Slatina, podbrde,

Volodec Donja GraEenica, Gornja Grafenica, Ciglenica, Gornja Jelenska i Donja Jelenska koja tine

gospodarsku i druBvenu cjelinu i s naseljem PopovaEa povezana su dnevnim migracijskim i

svakodnevnim potrebama stanovniitva od lokalnog znafenja':

OpCina Popovata zauzima sjeveroistotno rubno podrutje SisaEko-moslavaEke iupanije. Svojim

sjeveroistotnim dijelorn graniti s Bjelovarsko-bilogorskorn iupanijorn, dok drugi dijelovi granite s

jedinicama lokalne samouprave SisaEko-rnoslavatke iupanije: na sjeverozapadu s opkinorn Velika

Ludina, na jugoistoku s gradom Kutina, a na jugozapadnorn dijelu je grad i iupanijsko srediite Sisak.

Poloiaj opcine je izrazito povoljan i pruia dobre uvjete za gospodarski razvoj. PopovaEa se

nalazi relativno blizu iupanijskog srediSta te veceg broja drugih gradova i vecih naselja, a irna i dobru

povezanost sa glavnim gradom Zagrebom. SrediStem opCine prolazi autocesta Zagreb - Lipovac

(autocesta A3 odnosno E-70) medunarodnog karaktera, a uz nju se pruia i glavni driavni ie5ezniEki

pravac, magistralna pruga MG 2.1. Takoder, vrlo je vaina prornetnica na sjeveroistoku opcine

iupanijska cesta 2-3131, koja podruCje opCine PopovaEa, odnosno autocestu A3, povezuje s

prometnicom D-26 na potezu Cazma - Gareinica. Sa gradom Siskorn povezana je driavnorn cestom

D36, koja se nastavlja prerna Glini i Josipdolu.

D u i cijelog longitudinalnog prornetnog pravca autoceste A3, od sjeverozapada prerna

jugoistoku, izgradene su trase rnagistralnih plinovoda i naftovoda te energetske trase dalekovoda, Sto

ukazuje na poseban znaEaj srediinjeg podrutja optine za iupaniju i Republiku Hrvatsku, upravo radi

prolaza tih magistralnih infrastrukturnih pravaca kao dijelova iupanijskih, odnosno driavnih sustava.

PodruEje opcine PopovaEa zauzima povrSinu od 215,61 km2. Samo optinsko srediite nalazi se

u prirodnom centru opcine podjednako udalieno od svih rubnih naselja. Optinu Eini tr~naest naselja:

Ciglenica, Donja GraEenica, Donja Jelenska, Donja VlahiniEka, Gomja GraEenica, Gornja Jelenska,

MoslavaEka Slatina, Osekovo, Podbrde, PopovaEa, Potok, Struiec i Voloder, u kojima prema zadnjem

popisu iz 2011. godine i iv i 11.905 stanovnika. Popisano je stanovniStvo u 3.882 dornatinstava.

PRIRODNE I ZEMLJOPISNE ZNACAJKE OPCINE POPOVACA

OpCina PopovaEa leii na prostoru gdje se dodiruju obronci MoslavaEke gore s nizinom

Lonjskog polja. SadaSnji izgled reljefa rezultat je povlatenja Panonskog mora krajem tercijara (pred

milijun godina), pokreta zemljine kore prije i u doba pleistocena te erozije i akumulacije u sadaSnje

aluvijalno doba. Danas su to blage padine Moslavatke gore koje prelaze u aluvijalnu ravnicu

isprepletenu valovitirn ostacima fijetnih terasa koje su nastale nanosima rijeka Save, Lonje, Cesme te

rnnogobrojnih potoka koji se slijevaju s Moslavatke gore.

ArheoloSki nalazi u TucilaEi, Donjoj Paklenici, Osekovu, Maric gradini i Voloderskom bregu govore

da su ovi krajevi bili naseljeni vec u pretpovijesnom razdoblju (kamenog, brontanog i ieheznog doba).

Kasnije nastambe iz antike su rasprostranjenije i govore o kontinuiranom naseljavanju Moslavine. Na

Ciglenicama u Osekovu imamo ostatke jednog naselja, koje se nalazilo uz jedan od regionalnih prometnih

pravaca, koji su nakon pacifikacije llirika, povezivali porjetja Save i Drave, odnosno koji su iz Siscije vodiii

prerna vainijim punktovima na lirnesu (granitnorn podrutju). Takoder je rimski arheoloiki materijal

pronaden i na drugim mjestima u opcini (Donja GraCenica, Voloder).

Moslavina je bila staro upravno podrutje koje je dobilo irne po gradu Moslavini, smjeStenorn na

obroncima MoslavaEke gore, g d ; ~ potok Jelenska izlazi u plodnu nizinu. Prostirala se na sjeveru do potoka

Sredske i Kamenice, na istoku do Paklenice i Volodera, zatim Lonjom do SepCine, pa tim potokom do Save.

Kod uSCa Mrtve Odre prelazila je Savu i tekla s njezine desne strane do j ive Odre i dalje uz vodu sve do

RuCe. Kod utoka potoka Rute granica prelazi Savu i uz Cmec ide ~esmorn do iznad Vrtlinske.

U gradu Moslavini bila je jaka iupa s crkvom sv. Tome apostola koja se spominje u popisu od 1334.

U popisu od 1501. godine u sluibi iupe navode se: iupnik Juraj, kapelan Martin, gracijan Blai te upravitelj

hospitala. Prema nepotpunom popisu iupa iz 1510. godine, Moslavini je pripadalo viSe iupa.

U plvoj polovici XVI. stohda turska osvajanja pnbliiavaju se Moslavini. U svom osvajatkom

pohodu Turci su 1538, godine osvojili Dubicu, 1543. godine Pakrac, 1544. godine Staru GradiSku, Cernik i

Kraljevu Veliku. Preko Save i Une vkili su upade prema Posavini, Moslavini i Tumpolju. Moslavina je u

stalnoj opasnosti. 0 padu GariCgrada Duro Szabo je zapisao: Godine 1544. pada GariC-grad u turske nrke

nehajstvom branitelja koji su vetinom uzmakli u lvanie. Turci su uvidjeli da je Eazmansko podnreje za njih

ipak nesigumo pa su vojnu upravu (sandiakat) preselili nakratko u tvrdu Moslavinu.

Ban Toma Erdijdy je s banskim i krajiikirn snagama napao 15.V111.1591. godine tvrdavu Moslavinu

i oslobodio je od Turaka. Da se tu ulvrsti namjeravao je popraviti tvrdave po Moslavini, ali je sve to ostalo

kao pokuiaj, lstovremeno je i cemiEki beg namjeravao 1592. godine popraviti Jelen-grad, ali je odustao.

Cjelokupno podrutje Moslavine tada ostaje napuiteno.

Na pustom, prostranom moslavaCkom vlastelinstvu bila je velika potreba za radnom snagom. U

potetku su naseuavani juini i zapadni dijelovi, a kasnije se iSlo sve viSe na istok. Bitno je napomenuti da je

Skolstvo u Moslavini povezano s reformama, koje je, ieleci centralizirati i osuvremeniti upravu, proveo car

Josip 11. (1780.-1790.) te je 1790. godine osnovana puEka Skola u Osekovu.

Vec oko 1800, godine u Popovati su Erdodyji izgradili prenoEiSte koje je poslije bilo poznato

pod nazivom SvratiSte VuEil. U XIX. stoljetu u Erdodyjevom dvorcu bio je smjeSten MoslavaEki kotar.

PodruEje kojemu je pripadalo 1869. godine imalo je 12.950 stanovnika, viie od Kutinskog kotara

(10.165). Ukidanjem feudalizma moslavatko vlastelinstvo ostalo je bez jeftine radne snage i teSko je

rnoglo pokrivati svoje porezne obveze.

Vlastelinstvo se parcelizira i na njega se doseljavaju Madari, Cesi, Nijemci, Talijani, a kasnije

sve viSe Zagorci, Prigorci, LiEani i Hrvati iz drugih krajeva, ie l jezni~ku prugu PopovaEa dobiva 1897.

godine, Sto Eitavom kraju daje snaian razvojni zamah. PoEetkorn XX. stoljeCa opcina PopovaEa bila je

gospodarski jako srediste. U samom mjestu bila je upravna optina, puCka Skola, poSta i brzojavna

stanica, oruinitka postaja, financijska straia, ieljeznitka postaja, a joS je uvijek egzistiralo i vlastelinsko

dobro Moslavina sa stotinjak stanovnika.

GOSPODARSTVO

OpCina PopovaEa svoje gospodarstvo temeljila je na prirodnim resursima. Najveci dio zernljiSta

bio je u posjedu obitelji Erdody. Moslavina, u gospodarskom pogledu bila je tradicionalno stotarsko i

poljodjeljsko podruqe s razvijenim vinogradarstvom i vofarstvom. Koliko je vinogradarstvo bilo razvijeno

govori i podatak da je u Popovati 1766, godine bila najveCa povriina pod vinogradima, a zatim su

dolazile oranice i livade.

U Moslavini nije bilo znatnije industrije, ali su prednjaEili obrtnici. Godine 1857. MoslavaCki kotar

imao je, iza Sarnoborskog, najviie obrtnika (199). U breiuljcima Borika nalazila su se izvoriita nafte,

pakline. Posjednik izvoriSta Martin Herman s petoricom teiaka vadio je kamenito ulje ili naftu iz vrela

dubokih oko 50 hvati.

Naftno polje Struiec

Naftna industrija predstavlja jedno od najznatajnijih segrnenata gospodarstva ovog kraja koji se

s pravom naziva kolijevka hrvatskog 'crnog zlata'. Opseinija gravimetrijska mjerenja i istraiivanja

vriena su 1956. i 1957. godine kad je doilo do otvaranja novih buSotina i otkrivanja znatnijih kolitina

nafte i plina. VeCina le i i i ta nafte i plina nalaze se u abichi slojevirna koji po starosti pripadaju donjem

pliocenu. Plinom, naftom i slanorn vodom uglavnom su natopljene rasjedima poremetene stijene lapora

i tinjtevih kristalinskih pjeitenjaka, lstaiivanja su nastavljena, broj buiotina se povekavao, a i koliEina

dobivene nafle. Polje Struiec otvorio je Josip Broz Tito 9.V.1960. godine. Ono je tada postal0

najbogatije naftonosno polje u Hrvatskoj. U poEetku proizvodnje sve su buSotine (njih 40) radile

eruptivno. Proizvodnja nafte, nakon rekordne 1963. godine (737.770 t) poEela je opadati zbog

ogranitenih depresija i pada slojnog tlaka. Godine 1998. proizvedeno je svega 157.383 t nafte.

Od 1960. do 1998. godine u StmScu je proizvedeno 15.436.828 t nafte. Proizvodnja plina

potela je 1965. i do 1985. godine, kad je plinsko polje zatvoreno, proizvedeno je 41.688 000 m3 plina iz

svega 10 buiotina.

Nafta se iz buiotina odvodi u tetiri prikupne stanice kapaciteta 20.000 m3 gdje se

autornatiziranim operacijama odvaja od plina i vode i naftovodom otprema u rafineriju Sisak.

Neuropsihijatrijska bolnica Dr. lvan Barbot

Na nekadaSnjem vlastelinskom irnanju grofova Erdodyja, u glavnorn dvorcu tijekom Prvog

svjetskog rata bili su smjeSteni ranjenici i vojni invalidi te prognanici iz Srijema i Bosne. Po zavrSteku

rata bila je u njemu Skola za slijepe i invalidski dom, da bi 1934, godine Beogradska driavna bolnica za

duievne bolesti osnovala Odjeljenje u Moslavini-Popovati, Ne temeljima tog odjeljenja tzv. depandanse,

razvila se Neuropsihijatrijska bolnica Dr. lvan Barbot u Popovati koja u znak priznanja od 1974. godine

nosi ime svog osnivata, prim. dr. lvana Barbota, koii je najveti dio ijvota i rada vezao za ovu ustanovu.

Povijest bolnice slijedi konceptualni i vremenski razvoj psihijatrijske znanosti u Europi. Danas

Neuropsihijatrijska bolnica ,,Dr. lvan Barbot" Popovata zauzima znatajno mjesto u sustavu zdravstvene

zaStite RH. lako irna status iupanijske bolnice zbrinjava bolesnike Sirokog podrutja - od ruba

zagrebatkog prstena do istotne granice Ht-vatske, ali i iz Zagreba i dmgih krajeva Hrvatske. U Zavodu

za forenzitku psihijatriju lijete se forenzitni bolesnici iz cijele H~a tske . Bolnica raspolaie kapacitetima

od 44 akutne, 655 kronitnih, 200 forenzitnih postelja te 60 u Dnevnoj bolnici. Strutno medicinski rad

odvija se u okviru bolniEkih odjela - za akutnu i subakutnu psihijatriju, forenzitku psihijatriju,

gerontopsihijatriju, pmduieno lijetenje, dnevne bolnice, ambulante, internistick0 - neuroloSku

dijagnostiku, radno okupacijsku i ostale djelatnosti ...

U Bolnici se obavljaju vjeibe za studente Medicinskog fakulteta SveuEiliSta u Osijeku,

Zdravstvenog veleutiliSta iz Zagreba, Policijske akademije iz Zagreba, Srednjih medicinskih Skola iz

Siska i Pakraca te mnogi drugi, a razvijene su i znanstvena i nakladnitka aktivnost. U Bolnici je

zaposleno 650 djelatnika, od toga 60 lijetnika u Sirokom rasponu stetene izobrazbe, od lijetnika

pripravnika do specijalista i subspecijalista, primariusa, magistara i doktora znanosti, te znatajan bmj

struCnih suradnika (psihologa, defektologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta, farmaceuta,

biokemitara), 230 medicinskih sestara srednle, vise struEne spreme i strutnih prvostupnika te ostalih

profla djelatnika nuinih za funkcioniranje ovog velikog i zahtjevnog sustava.

Ostali znaEajni gospodarski subjekti opclne

Cetm'eset godina duga je tradicija vodeCe tvrtke u proizvodnji aluminijskih lijevanih radijatora u regiji-

LlPOVlCE sa sjediStem u Donjoj VlahiniEkoj. PoEeci razvoja ove tvornice seiu u davnu 1968. godinu, a uz

proizvodnju radijatora, tvrtka uspjeSno proizvodi odljevke u tlatnom i kokilnom lijevu na zahtjev kupaca te

aluminijske lijevane stupice. Lipovica stvara nove vijednosti stalnim ulaganjem u nove tehnologije,

prepoznavanjem novih poslovnih mogucnosti i postavljanjem triiSnih trendova. Na istoj bkaciji djeluje i

Kaznionica kao ustrojbena jedinica Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuda nadleina za izvrSavanje

kazne zatvora za vise cd dvije stotine korisnika.

ZnaEajan doprinos poljoprivrednom razvoju daju i silosi nekadainje poljoprivredne organizacije

'MOSLAVKA' s pripadajucom tvornicom stolne hrane, a kada je rijel o komunalnoj djelatnosti istite se

vodocrpiliSte Ravnik. Proizvodnja vode odvija se na crpiliitu podzemnih voda 1983, godine. CrpiliSte vode se

prostire na povrSini 22 km3 i podijeleno je u tn zone sanitarne zaitite. Voda se crpi iz 10 buSenih zdenaca

rasporedenih oko postrojenja za proizvodnju vode kapaciteta 80 11s.

Poduzece K o l h l d.o.0. osnovano 1994. gcdine takoder predstavlja jednu od neizostavnih karika kada je

rijeE o gospodarskoj aktivnosti u Optini PopovaEa. Tvrtka zapoiljava 50-ak djelatnika a bavi se proizvodnjom

d ~ e n e ambalaie, tj. d ~ e n i h paleta medu pwim je proizvodatima u Republici H~atskoj koji posjeduju certifikat

prema standardu ISPM 15.

Gospodarsko- proizvodna zona 'MiSiEka'

Okosnicu razvoja gospodarstva na podrutju OpCine PopovaEa posljednjih desetak godina Eini

Gospodarsko- proizvodna zona 'MiSiEka' formirana 2001. godine. Prostornim planom Gospodarsko-

proizvodne zone "MiSiEka" u Popovati obuhvatena je povriina od 50 hektara, a na tom je prostoru

prodano devet Eestica ukupne povriine 20-ak hektara. Kroz posljednjih pet godina OpCina PopovaEa je

u Zoni "MiSiEka" izgradila komunalnu infrastrukturu u koju je, pored sredstava potpore ostvarenih od

strane SisaEko- moslavatke iupanije i Ministarstva gospodarstva, uloieno osam rnilijuna kuna vlastitih

sredstava. Za Zonu "MiSiEka" izradeni su DPU I i DPU II kojima su stvoreni uvjeti za parcelaciju 10

testica i koridori za gradnju komunalne infrastrukture. Opcina PopovaEa ishodila je gradevinsku dozvolu

za infrastrukturu Zone koja obuhvaCa prometnice, rnostove, pjeSaCke staze, odvodnju oborinskih voda,

kanalizaciju sa precrpnom stanicom, plinsku mreiu, javnu rasvjetu i DTK. U suradnji s HEP-om izradena

je NN i SN mreia te osigurano 2 MW instalirane snage.

Pwa realizirana investicija u Zoni jest proizvodni pogon tvrtke SANO d.o.o., vodece europske

marke dodataka, premiksa, mlijetnih zamjenica, koncentrata i specijaliteta za suvremenu hranidbu

iivotinja. Moderni proizvodni pogon SANO u PopovaEi je s radom zapoEeo 2004. godine. Tvornica se

prostire na 4,5 hektara povrSine Zone i trenutno zapoiljava 50-ak djelatnika.

Na povriini od 2 hektara izgraden je i novi poslovno- proizvodni i skladiini centar tvrtke

PharmaS, domace tvrtke za proizvodnju i promet generitkih lijekova koji je s radom zapoteo 2011.

godine i zapoSljava 78 djelatnika. Centar se prostire na 6400 kvadratnih metara i oprernljen je

modernom tehnologijom te dizajnom, opremom i uvjetima u skladu s EU standardima farmaceutske

industrije. Misija tvrtke je unaprqediti zdravstvene standarde kroz pouzdanu kvalitetu i cijenom povoljne i

dostupne generitke lijekove kako u Hwatskoj tako i u regiji.

Uz postojece privredne subjekte u Zoni su najavljene investicije tvrtke RALU Logistika d.o.0, na

povrSini od 10 hektara, tvrtke Economic d.o.0. na 1,2 hektara te tvrtke Sitotisak NENSl na povriini od

jednog hektara.

U cilju poticanja razvoja gospodarstva i privlatenja novih investitora, Op6na Popovata je, pored

osiguravanja dovoljnih koliiina energenata u Zoni, usvojila sljedete mjere:

-Gospodarstvenici na podruiju OpCine PopovaEa za gradnju poslovnih objekata placaju

komunalni doprinos u iznosu od 0,50 knlm3

-Nakon izgradnje objekta investitor se oslobada placanja komunalne naknade postotno na naEin

da se prva godina ne p lab, a potom se plaCa 25% odnosno 75% iznosa naknade

-0pcina Popovata investitorima dodjeljuje besplatne kilovate instalirane snage (400kW)

sukladno povriini kupljenog zemljiita

Poslovno stambena zona 'Jelengradska'

Poslovno stambena zona 'Jelengradska' Popovati povrSine 4.5 ha u funkciji je od 2006, godine, a

obuhvaca 23 gradevinske parcele prosjetne veliEine 0.3 ha. Trenutno ovdje djeluje Sest gospodarskih

subjekata u kojima je ukupno zaposleno 40-ak osoba. Uz starnbenu namjenu, u Zoni se obavljaju

proizvodno- usluine i komunalno- servisne djelatnost~, a Opcina Popovata na tom je prostoru izgradila

kompletnu komunalnu infrastrukturu te potencijalnim investitonma osigurava niz ostalih povlastica medu

kojima oslobadanje od plaCanja komunalne naknade postotno kroz Eetiri godine te oslobadanje platanja

komunalnog doprinosa.

OEekuje se da Q daljnjim razvojem gospodarstva ojaEati i druStvena infrastruktum Opcine PopovaEa

obzirom da je izraien nedostatak glazbene, osnovne i srednje Skole, kao i sportske dvorane te bazena za 30

postoji realna potreba i interes gradana.

Tabela 1. Popis tvrtki koje djeluju na podruiju Opcine PopovaEa

RadniEka cesta 47,

10000 Zagreb

lndustrijska cesla 5, Potok,

44317 PopovaCa

R.br. NAZIV

Tel.: 01 6285 200: 044 295 900

Faks: 044 295 999

e-poSta: info@pharmas.hr

wwwpharrnas.hr

ADRESA 1 KONTAKT PODACl

--

SANO d.o.0. lndustrijska cesta. 44317 PopovaEa T 2. I RALu Logistika d.0.0. RadniEka cesta 47, 10000 Zagreb

MARIN BFD d.o.0. Sisaata 64,44317 PopovaEa

' Mikulanica bb, 44317 PopovaEa

Rudnilka 7. Gornja

44317 Pop0mEa

Economic d.o.0. Ljuudevita Posavskog 25d,

10360 Sesvete

8.

9. i I i b n t d.0.0.

Tel.: 01 6285 205 1

Stiv d.0.o.

Kolodvorjka 91,44317 PopovaEa - -

Faks: 01 6285 225

ZagrebaEka 30

Gornja GraEenica, 4431 8 Voloder

Tel - Gra d.a.0.

Tel.: 044 568 000

Cavorija 8, Potok, 44317 PopovaEa

e-poita: sano@sano.hr

Tel.: 099 33 33 883

Faks: 01 3394-941

e-poSta: frano@economic.hr

w e m n o m i c . h r

Tel.: 044 670 370

e-poita: info@marinbfd.hr

vnwrmarin-bfd.hr

Tel.: 044 679 744

Faks: 044 679 744

e-poSta: mira.golubic@sk.htnet.hr

--

Tel.: 044 679 551

Faks: 044 679 551

e-polta: koscal@sk.htnet.hr

Faks: 044-657 464

Tel: 044 670 000

Faks: 044 679 702

Tel: 044 652 333

F a k : 044 611 071

lTpT-- Eko blic

SisaEka 16,44317 PopovaEa

STSl d.o.0. Kutinska bb, 44317 PopovaEa

Trg gwfova Erdbdyja 16, PLINACRO d.o.0.

44317 PopovaEa

Lipovica d.o.o. LipoveEka 22.44317 PopavaEa

Belje d.d. Tvornica s tene 16. , hrane PopovaEa

Kolodvorska bb, 44317 PopovaEa

I I

Hrvatske Sume d.0.o.. uSP m

, 1 7 1 Graditeljsta Markovil

18. 1 Airvantage d.o.0.

UI.Grasevine 17,44318 Voloder

Vinogradska 7,44317 PopovaEa

I Tel: 044 679 749

' 19.

Tel: 044 679 250

Faks: 044 679 238

e-poita: drazen@elekbocentarm.hr

w.elektmcentarm.hr

Zagreb, Sumaija

PopovaEa

Tel.: 044 679 344 t

RaiEevac 2.44317 Popovata

Faks: 044 679 275 I

I Faks: 044 692 312 I

Tel.:044 569 100

Faks: 044679 422

e-po9ta:lipovica@lipovica.hr

w. l ipovica.hr

1 Tel: 044 679 245 I I Faks: 044 679 711 I

1 Faks: 044 670 145 I Tel.: 044 670 859

Fax. 044 670 930

e-po51a: airvantage@aiwantage.h~

1 w.airvantage.hr

Tel.: 044 679 014

Faks: 044 679 644

e-po5la: surnarija-popovaca@hrsume.hr

i

21. 1 AGRO-PETAR d.o.0. I Kolodvorska 2a. 44317 PopovaEa I

--

POLJODJELSTVO- ~ v o r s k a 9,44317 ~ o p o v a i a PAJERd.o.o.

Tel.: 044 670 323

Faks: 044 670 323

----

Tel.: 044 670 666

Faks: 044 679 105

Tel.: 044 657 500 -?

-

MAH d.o.0. SisaEka bb, 44317 PopovaEa

22.

Tel.: 044 670 620 I I Faks: 044 670 650

LAHOR~BlLJNl

PROlZVODl d.o.0.

SisaEka 9,44317 PopovaEa Tel.: 044 679 464

Faks: 044 679 464

Luka 25, Gornja GraEenica, 44318 Voloder

1 2 8 / LOvm gospodarstvo

'Moslavina' I

Faks: 044 657 501

e-pofta: lahor@sk.l-com.hr

Sisalka 1,44317 Popovaca

Trg grofova Erdddyja 2,44317 PopovaEa

Sisalka 1.44317 Popowata

Gornja Jelenska30.44317 PopovaEa

I Faks: 044 670 967

Tel.: 044 679 244 ? I Faks: 044 679 244

Faks: 044 606 476 I--- Tel.: 044 645 201

Trg grofova Erdbdyja 22, 44317 PopovaCa

I

1 31. 1 Trgo- Lukiit. d.o.0. 1 SisaEka 59 C, 44317 Popovala I Tel.: 044 691 233 I I I

Tel.: 044 679415

Faks: 044 679 415

30.

1 ,,, I g a r za vozila tirwatske I Tel.: 044 670 661 MoslavaEka bb, 44317 PopovaEa

Faks: 044 670 663

PROMES Cvanciger Tel.: 044 601 889

Trg grofova Erdiidyja 23, 44317 PopovaEa I vrwwpromes-cvanciger.h~

wrrw.cvh.hr

Tel.: 044 670 686 i I --

MiSiEka bb, Potok, 44317 PopovaEa 1 Tel.: 044 652 225

Tabela 2. Popis obrta koji djeluju na podruEju Opcine PopovaEa

1 VLASNiK 1 ADRESA

ia rko Gudek

I 1.

Trg Grofova Erdodyja 20,

44317 PopovaEa Antene '%RE"

2 1 AutodijeIo"'MARIN. Zlatko iabEic

AutoeleklriEarska djelatnost Vlado Kertis

"AUTOELEKTRI~AR

Jelengradska 12,44317 PopovaEa

Kolodvorska 57,44317 PopavaEa

ZagrebaEka 170, Gornja GraEenica, 44318 Autoelektrika "BRLEK"

Voloder -1 Autolakirerski usluini obrt r l 0 T , . , , . p * i e b a E k a 118,44317 PopovaEa

-p

i l i m a r i ja 1 Ivan Putar Crkveno - Selo 38c, Osekovo, 44317 PopovaEa

~ T z ~ K E L F I ~ ~ ~ W P n g r a d s k a bb, 44317 Popovk.

1 AutornehaniEar i vuEna I Mario LukSic ) sluiba "LUKSIC" SisaEka 86,44317 PopovaEa I

AutomehaniEarski obrt 1 Kruno Stipitit

"STIPCIC'

Autoprijevoz

PROMET"

',ZM 1 Zvonko Marakovic

Autoprijevoz i ugostiteljstvo I Tone MiSkovic "MT"

+ Gornji Krivaj 90,44318 Voloder

I + ZagrebaEka 133, Gornja GraEenica, 44318

Voloder

Donja Vlahinilka 15, 44316 Donja VlahiniEka I I I

ZagrebaEka 46, Gornja GraEenica, 44318

Voloder Autoprijevoznici "KLISAN" 1 1 lvica KliSan

Dr. Slavka Polaka 44,44317 PopovaEa T I 13.

Vinko MalekinuSic i

AutoprijevozniEki obrt

"LUKSIC" I I

Veliko brdo 6, 44317 PopovaEa f-

Tomislav LukSic

14.

Svetog Flo~jana bb, Osekovo, 44317 PopovaEa i---1

Autoprqevoznik

Gomja Jelenska, 44317 PopovaEa ----I

Antun ShiliC RadniEka 3,44317 Popovah I

- --

ZagrebaEka 7b. 44318 Voloder

I I

1 Vladimir Bartokc ZagrebaEka 14,44316 Donja VlahiniEka !

17

Senad Dupanovii:

I / 21. , Au losa is "MILJAT ! ielimir Miljak

Autopr~jevozn~k 1 Andrlja ode

Vinogradska 12. Gornja GraEenica, 44318

Voloder

/ Sisatka 29,44317 PopovaEa

I 1 SisaEka 43,44317 PopovaEa

Dr. Slavla Poiaka 19,44317 PopovaEa t-----1 Cvjecarski obrt I 1 1 " ~ l i K O ~ l c - M

Mira MiSkoviC I

Vinogradska bb, 44317 PopovaEa

Gai 6, Gornja GraEenica, 44318 Voloder

DimnjaEar "DRAGUTIN Dragutin Sneler

SNELER"

DimnjaEarsko-vulkanizerski Zlatko Sneler

obrt "EKO-VULKAN"

MoslavaEka 25, Donja GraEenica, 44318 Voloder

ZagrebaEka 138, Gornja GraEenica, 44318 r--i Elektroinstalac(ski obrt (

Dinko Kunovec "ELEKTRONET'

I I

Elektro tlm "GET-MEJ" Josip Miikovic

Eleklroinstalacijski I 3 0 I "MTG" O" 1 Mjo G O ~ O ~ ~ O ~

-

S~saEka 13,44317 PopovaEa

Gornje selo 11, Osekovo,

I 31. 1 Fasader "JERKO"

I Jerko PavliEevic 1-

33 1 Folo-video YVANM- lvanka Sedak

32.

Osekovo 37,44317 PopovaEa

Frizerski salon za iene i

rnuSkarce "VLASTA"

34.

Kolodvorska 9,44317 PopovaEa Vlasla Pajer

Frizerski salon "ANDIDAL" Andrea GorEan

Trg Grofova Erdodyja 26, t 1 44317 PopovaEa

Trg Grofova Erdodyja 6,

44317 PopovaEa

1 35. I Frizerski salon 'MISTER' I Renafa Kopejtko

36. 1 Frizerski salon "R" Ruiica Maric I

Trg Gmfova Erdodyja 3,

44317 PopovaCa

Zagrebaika 17,44317 PopovaEa

137 i F R w s k i s a h l W Ljiljana FanjkuliC

SisaCka 16,44317 PopovaEa I I

( 3 9 1 Frizerski sudio "GOG*" 1 Gordana Svilkwit 1 Donja Vlahinitka 83,44316 Dooja Vlahinitka 1 I I

40. Frizerski salon "MAX Marija StibriC

Mirjana MiheltiC 38.

1 , Gaevinska i r n a a I 1 Vladimir Grubec Cavorija 54, Potok, 44317 PopovaEa

"GRUBEC"

Frizerski studio "DOMINO

Gradevinski

Obn I Antonijo DurefiC "ANTONIO INTERIJERI"

Cavorija 81, Potok, 44317 PopovaEa I 1 4 3 / Gradevinski obrl "BELI" lnca Urernovic lvana PergoSica 19,44317 Popovata I

I Gradevinski obrt "J. 8. 1 / 466 I 1 Josip Bijelic MONTA'A~A"

Gradevinski obrt "IMPA-

GRAD"

Dr. Slavia Polaka 17d. 44317 Pooovah i 7

Bana Jelaeita 65,44317 Popovaca

RibnjaEa 165,44317 Popovafa

Zagrebatka 91,44318 Voloder 47.

I Veliko brdo 58,44317 PopovaEa

49. Vjekoslav ~orkov ic Zagreblka 122.44317 Popovala MONTA~A"

Gradevinski obrt "ML

PUTT'

Gradevinska-trgovatki obrl Miroslav Oljatic Sisatka 15,44317 Popovata

Ante IliEic

51, lnstalacije 'KATINIC' Tomislav Katinic

,1 , t e r i k ~ ~ f - - Petar Pejazit

51, / slrahvanje t 6 9 a 'ALOE- Ljiljana Petranovic

PROM"

FT----- lzoladjski obrt "SARE l M a r i

Voloder

MoslavaEka 41, Donja GraEenica, 44318 Voloder

Brace Weiss 34,44317 PopovaEa I

1 ------- Zagrebatka 171,4431 7 Popovata 1 55. 1 Keramitarsk, obrt 'GANIC" I i ivko Ganit ZagrebaEka 149 4431 7 PopovaEa I

S~saEka l l b , 44317 Popovafa 56. Klesarska radionica

Migana Skacan ' 7 S ~ c ~ ~

I

I Knjigovodstveni servis 58. 1 lva Dolentif 1 "IVAK

I I

Knjigovodstveni servis ieljka Senfer

"KONTO-2

57. 1 Knauf-montaia "M. M." Vinogradska Mikulanica 85,4431 7 PopovaEa ?-7 Mirko Abramovif

Kutanija 114, Potok, 44317 PopovaEa 7 Kolodvorska 26,44318 V~loder

62 Marija Pastula

Moslavatka 43, Donja Gralenica, 44318 Voloder

--

Trg Svetog Antuna 21a, 44318 Voloder

Trg Grofova Erdodyja 19,

Ivan Filipovic

Vladimir Molnar

60. ( Kran auto "IVAN"

I

- 61. Krojatki salon "MOLNAR

DraganVugic 63. lev i uzgo; divljati

----

44317 PopovaEa

Trg Grofova Erdodyja 2,

"BINGUW

65. Metalna galantenla I Nikola VlaY6 Franje ~fur lana 17, Gornja Gralenica, 44318

Voloder

1 SisaEka 152,4431 7 PopovaEa I / Metalno-plastiEarska Josip Barbarit

gumena proizvodnja "MIP"

Julija Banderiera 31,44317 PopovaEa - 1 ---- 1 67. I Obrt za posredovanje 1 lgor K o v a D m

I "ZASTITA-INSPEKT-P

Polok 277,4431 7 Popovab 1

ObrtniEka radionica I Vladimir laban "POLJOSERVIS n1 G ~ G * - ~ ~ Zef Prenkai ZagrebaEka 16,44317 Popovaca

I Poljopnvredni obrt '"AGRO- 70. Mirela KosiC

( KOSIC" Kolodvorska 2,44318 Voloder

Poljoprivredni Cavorija 64, Potok, 44317 PopovaEa

-7- Zapolic 48, Struiec, 44317 PopovaEa

I Poljopriwedni obrt "FW- Goran KosiC ( I G

Poljoprivredni Obri I Darko JakopoviE

"VALENTINA / Krmelovec 55,44317 Popovata

Postava kamena

rezbarenje "LIGNUM- lvica Trupeljak Gornje selo 86, Struiec, 44317 PopovaEa

ZagrebaEka 151,44317 PopovaEa -r I Pralineija i bkolaterija Mario Novota I "MEDINA KULICA

Prevoditeljsko Tanja Barbark

-+ ZagrebaEka 50,44317 PopovaEa

"BABYLON I --7-- ZagrebaEka 110,44317 PopovaEa

' Prgevoz, trgovina i

gradevinske usluge

"CAREK'

Zvonimr Carek

Jrobizo za islraiivanje

ri15ta

-

'rodavaonica bola i lakova

MLAKAR"

Jroizvodno-trgovaBi obii

'AGROVITA"

'ro~zvodnetrgovatki obii

'MATESIN"

>roizvodno-usluini obii

'LOINA"

'roizvodnja iitanih pletiva

'MRE~A"

Salon za masaiu i biljni

proizvodi "PLANINKA-MM"

Samostalna geodezska

poslovnica "IZMJERA"

Sewis kucanskih aparati

"IVAN MIKAC"

Sewis za Eiicenje

sitotisak "NENSI"

Sjeta, iznolenb i prodaj:

drva iz Bume "FIKRET"

Slastitarnica "DINAMO"

Soboslikarsko-IiEilaEki obr

"KRECKO"

Soboslikanko-IililaEki obr

"MAZALO'

lragomir Slambolija

Josip Mlakar

Jadranko Arnautovic

Siniia Cvetit

Miroslav Loina

Renata MaloSeg-Arcella

Robert Sedak

Mladen Markovic

Stjepan Kovat

Ivan Mikac

Nensi Beleta

Fikret Ljevakovii:

-

Srnail Murati

Damir Ninic

Draien Stantit

Mate Lovraka 24,44317 PopovaEa

Jlica ruia 18,44317 Popovala

Cagrebalka 9,44317 Popovata

:avorija 73, Potok, 4431 7 PopovaEa

Sisatka 160,44317 Popovala

UiSiCka 7, Potok, 44317 Popovata

Trg Grofova Erdodyja 26,

14317 PopovaEa

Eiglenica 25, 44317 Popovata"

--

Cavorija 93a, Potok, 44317 PopovaEa

Mate Lovraka 1,44317 Popovata

Sisaeka 45,44317 PopovaEa

SisaEka bb, 44317 PopovaEa

~p

Trg Grofova ErdBdyja 1,

44317 PopovaEa

Ribnjah 66a, 44317 PopovaEa

Sisatka 164,44317 Popovata

20

--

Staklarski obrl"ZV0NIMIR" Valentina Ermakora Raitevec 41,44317 Popovata

radionica Donje selo 19, Osekom, 44317 Popovata

- Stolarska radionica

Stjepan PavliniC "PAVLINI~ i ZagrebaEka 76, Gornja Gratenica, 44318

Voloder

1 Stolarski obrt "MARIO" / Mario Milek

Sari usluge 1- Cavorija 18, Polok, 44317 Popovata

Zagrebatka 171,44317 Popovata

J_____

Surnarski obrl Nerrnin Ljevakovii: Trnajec 3,44317 Popovata

"MOSLAVINA"

T.1.M.T.-TRANSPORT 1 lvica Podbreinjak

ugostileljstvo Drago GawanoviE

m ~ ~ v ~ ~ o v d '

Struiec 59,44317 PopovaEa

Podbrde 81,44317 Popovab

I --

Tjestenine "RAFAJAC" Vedran Sarkolic Vinogradska Mikulanica bb, 44317 Popovata I

I I -----

Trgovatki o ~ ~ ~ " P L E S E " Mirjana Pleie t Karnenica bb, Gornja Jelenska. 44317 Popovaca I

-

TrgovaEki Jovanka Habijanec Trnavka 52,44317 Popovata

"POKEMON I

TrgovaEki obrt "RAJTER" Gordana Rajter

Trgovatki obrt "ZOKI" Zdenkica Jakobi

Raitevac 54,44317 Popovata -7-7 Zagrebatka 52, Gornja Gratenica, 44318

Voloder -- 1

I I ZagrebaEka 1.44317 Popovata

TrgovaEko-ugostiteljski

obrtUJAGODA"

( Trgovatko-cvjetarski obrt 1 1 0 7 Zlatko Cerovec

"CVJETNI ATELJE"

Jusuf Abazi

I Ana Siprak Lomnicki "DIVA"

Trgovatko-ugostilejsk Ljiljana Crnobrnja

Obrt "BIW

ZagrebaEka 42,44318 Volode~

Kutinska bb. 44317 Popovata

SisaEka 34.44317 PopovaEa 1 - 7

F r - - Emica Vincekovit

1- Trg Grofova Erdodna - bb, -

1 44317 Popovala I

-

Ana Pokas Osekovo bb, 44317 Popovala "OSECANW

112, / Trgovina na malo i veliko Renata Sedak Miljak

"TES" I I

Trg Grofova Erdodyja 26,

44317 Popovata

-1 Brake Weiss 15,44317 Popovata

Ugostiteljski 114. I "AMALJEUS.

obrt 1 Niko Bijelic

Ugostiteljski I Mirjana Abrarnovic "ANAMARIJA"

I ZagrebaEka 85,44317 Popovala I Brace Weiss 1,44317 Popovala I

1 Zagrebaika %a, Gornja Graknica, 44318

I vO'oder

116.

I I17 I Ugost~tel~~kl , , , obfl 'BERO / DraFen Obranovit TrS lvana Krstitelja hb, Gornja Jelenska, 44317

Popovah

Ugostiteljski obrt "B.B.B."

I

Sisatka 43.44317 Popovala I -1

Monika Brlek

/ 120. ( Ugostiteljski obfl "DVORI Ivan Sarlevit

MATANOVI"

I Ugostite[ski obrl "DVA

I BRATA"

Trg kraljice H~at .2 3, Osekovo, 44317 PopovaEa I . Zeljko Novak

Veliko brdo bb, 44317 Popovala r- Jelengradska bb, 44317 PopovaEa r-

Ugostileljskl , Darn~r Prevendar SisaEka 10,44317 Popovala "KAKTUS" - 7

I Ugostiteljski obfl "MARY- I 123. Antun MiSkovic 1 MAR

Trg Svetog Antuna, 44318 Voloder T---7 I

124. I Ugosliteljski obrt 'NONO Zvonimir Gospotit 1 Kutinska b b 44317 Popovala I 1 --

[ ~ g o s t i t e l j s k i obrl "POEMA" I Murat Murali I

Trg Grofova Erdodyja bh. I

I 1 125. / Ugostneljski obrl "POTOK" 1 Nevenka Kosar

Ugosfiteqsk-trgovalki obrt 1 127. Luca IliEic "ERDOD'I"

I

Ured za vodenje paslomih ( , Gordana Bi tant knjiga "TIM"

Robert i Dejan JuriSit

1 131. 1 Usluini obrt'DOMlNlK" Dominik Andlar I

130.

1 133 Usluiniobrt YF Mario PribolSan

1 134. / Usluini obit "SIMON 1 , Zoran VubrSirnon CONSULTING

Usluge gradevinskim

sirojevirna i prijevoz

'BOSNJAK"

Vinarija "MlKL4UilC" 'F

Zvonirnir i Mijo BoSnjak

Natalija Sraga

I

Marijan StareSina

Vinogradska bb, 44317 Popovala

RaiEevac 42,44317 Popovala

I / Ravnik 27,44317 Popovala

SisaEka 138,44317 PopovaEa - 1 Grada Delnica 59, Gornja Jelenska, 44317

I Popovala -

Zagrebatka 120,44317 PapovaEa t MuEnjakova 5,44317 PopovaEa I Gornji Krivaj 71,44318 Voloder

MoslavaEka 10, Donja Gratenica, 44318 Voloder

I Crkvena20, Patok, 44317 PopovaEa

Marko Miklauiic Trnajec 202,44317 Popovala

---

Stjepan Prpic Ulica Moslavca 54,44318 Voloder

139. / Wnarija "TRDENIC" 1 Vlado Trdenit Tmovka 28.44317 PopovaEa

Adolf Cvanciger Krrnelovac bb, 44317 Popovala

141. ( Maslavatka klet ieljka Sulo Manceova 17,44317 PopovaEa I

Vodenje poslovnih knjiga "KONTO

Vulkanizer "PTIcAR"

STUDIO'

Mirjana Bobek 1 LipoveEka 16, 44316 Donja VlahiniEka i -

Tihomir Ptifar

Darnir TurkoviC Mikulanlca 25,44317 PopovaCa -7 Mihael Majnaric

Gomja Jelenska 142, Garnja Jelenska, 44317

PopovaEa

POLJOPRIVREDA I W O J POLJOPRIVREDE OPCINE POPOVACA

OpCina PopovaEa prostire se na 219,4 km2 ili 21940 ha od tega poljoprivredno zemljiite

obuhvaca 13.850 ha (63.13%), Sumsko zemqi5te 6.400 ha (29.23%), a neplodno zemljiSte (Sto ukljutuje

i gradevinsko zernljiSte) 1.690 ha (16.9%) (izvor: podaci Opcine PopovaEa.

Od poljoprivrednog zemljiSta 7.170 ha (51.82%) tine vrtovi i oranice, 820 ha (5.94%) vinogradi i

votnjaci, 4.030 ha (29.15%) livade te 1.830 ha (13.1%) paSnjaci (podaci OpCine Popovata). Prema

strukturi vlasniStva, 2.806 ha je driavno poljoprivredno zemlji8te, 772 ha je bivSe driavno poljoprivredno

zemljiite koje je prodano, a 2806 ha je driavnog poljoprivrednog zemljiSta u jednogodiinjem ili

viiegodiSnjem zakupu. Pravne osobe (Moslavka doo, Plaz doo) obraduju 1000 ha poljoprivrednog

zemljista, a 1034 ha obraduju obiteljska poljoprivredna gospodarstva (izvor: podaci OpCine PopovaEa).

Na podrut~u opCine Popovata registrirana su 962 obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) (izvor:

podaci OpCine Popovata).

Vinogradarstvo na podrutju Moslavine m a tradiciju dugu dva tisuCljeCa buduci da su prvi lozni

cijepovi zasadeni tijekom vladavine rimskog cara Klaudija 41. godine n.e. (Lj. Vukotinovic, 1854).

Koncem 18. stoljeCa vinogradarstvo postaje znaiajnom granom gospodarstva, a 1839. grof Erdody Salje

vino na analizu u Bet gdje vino dobiva povoljnu ocjenu (Pasaric, D., 2005). Na podrueju OpCina

Popovata, Kutina i Ludina 1890. godine vec je posadeno 2321 ha vinograda (D. PasariC, 2005). 1913.

godine u Voloderu utemeljena H ~ a t s k a vinarska zadruga moslavaEkih vinogradara buduci da je vino

((Moslavac)) vec bilo na glasu od 1903, godine (Marko Bedit, 1973). lzgradnja vinskog podruma u

Voloderu zapotela je 1957. godine, dovrSen je 1959. godine, a kapacitet mu je iznosio 120 vagona Sto

je obiljeieno peienjem vola na rainju (D. PasariC, 2005). Tvrtka MoslavaCko vinogorje osnovana je

1962. godine, a kapacitet je prodiren na 300 vagona. 1989 godine u rad je puStena punionica sa

kapacitetom od 3000 boca na sat. Danas je u vinogradarstvu poseban naglasak stavljen na razvoj i

unapredenje vinske sorte Skrlet putern klonske selekcije, a Sto znaiajnirn sredstvima sufinancira OpCina

PopovaEa vise od desetljeca.

Danas na podruiju Optine PopovaEa obitava 418 grla konja pasmine Hrvatski posavac i

Hwatski hladnokrvnjak, 1216 krava od Eega 80% krava sirnentalske pasmine. Oko 20% ukupnog broja

krava dr i i se paino, iskljuiivo za proizvodnju mesa.

ZASTICENE PRIRODNE VRlJEDNOSTl OPCINE POPOVA~A

Terneljern vaieCeg Zakona o zaStiti prirode (NN 70105) na podruiju opcine PopovaEa zagticeni

su i upisani u Upisnik zagticenih prirodnih vrijednosti Lonjsko polje kao park prirode i MoslavaEka gora

kao regionalni park. U ovom segrnentu takoder bitnu, ne rnanje vrijednu ulogu imaju i objekti lokalnog

znaiaja, koji su prostornim planom opCine PopovaEa predvideni za zaititu u kategoriji spomenik

parkovne arhitekture, a to su park uz dvorac obitelji Erdody i park uz Sumariju PopovaCa.

Lonisko polie

Kategorija zaitite: Park prirode

Povriina: 50 650 ha

Godina zastite: 1990

Park prirode dio je nizinskog poplavnog podrutja rijeke Save i njenog pritoka Lonje. Podrutje je

ogranEeno sa sjeverne strane autocestorn Zagreb- Lipovac, a sa juine strane rijekom Savom. Prostire

se od Siska na zapadnoj strani do Nove GradiSke kao istoEne granice podrutja. Lonjsko polje je dug0

72 km, a Sirina se krece od 8 do 15 km. Nadmorska visina podruEja se krece ad 90 m na jugoistoku do

100 rn na sjeverozapadu. Cijelo podrutje je blago nagnuto prerna srediitu, tako da su najniii dijelovi

tokovi rijeka Lonje i Struga, a najviii rubovi Lonjskog polja. Zbog velike raznolikosti staniSta i podloga u

parku prirode razvilo se mnogo razliEitih tipova vegetacije. Tako se u parku nalaze Surne, vlaini

travnjaci, moEvarna i vodena vegetacija.

ZnaEaj ovoga prostora upotpunjava i vrijedna kulturna baStina koja se narotito ogleda u

tradicijskoj arhitekturi drvenih kucica od kojih su neke stare i preko 200 godina. Povezanost kulturne i

prirodne bagtine upotpunjuje krajobraznu sliku Lonjskog polja i omoguCava njegovu prezentaciju kroz

seoski lurizarn.

Vrijednost parka prirode Lonjsko polje potvrduje i Einjenica da je ono najvece zaitikeno

rnoEvarno podruije u Hrvatskoj, a 1993, godine uvrSteno je i na Ramsarski popis. Jedno je od

najznatajnijih podrutja za zaStitu na europskorn nivou. Medunarodna unija za zaititu prirode (IUCN)

svrstala je Park prirode Lonjsko polje medu sedam najboljih pnmjera modela zaStite prirode na seoskim

podrutjima Europe.

MoslavaEka gora

Kategorija zaitite: Regionalni park

PovrSina: 15 111,32 ha

Godina zaitite: 2011

MoslovaEka gora predstavlja vaino ekoloiko uponbte u blizini naseljenog prostora te znatajno

izletiite u kojemu okolno stanovniitvo moie zadovoljiti svoje potrebe za odmorom i rekreacijom.

Temeljni prirodni fenomen predstavljaju otuvane Sumske sastojine srednjoeuropskoga flornog sastava

(hrast kitnjak, obitna bukva, obitni grab), juinoeuropskoga (pitomi kesten) i manjim dijelom

euroazijskoga (joha, breza, bor).

Turizam kroz prirodne vrijednosti

Turizam i zaStita prirode poteli su se paralelno razvijati na viSem stupnju druitvenp

ekonomskog razvoja i to u zamahu razvoja industrijalizacije, prometa i urbanizacije. Kako se pod zaStitu

stavljaju ekoloiki vrijedni, a prirodno atraktivni objekti, dijelovi ili fenomeni prirode, svakako da oni Cine

vrlo traiene turistitke motive.

U razvoju turizma optina PopovaEa, s obzirom na svoje kornparativne prednosti, raspolaie s

velikim rnogutnostima:

- povoljan prometni poloiaj

- veza s urbanim srediitima SrediSnje Hrvatske,

- vrijedne prirodne cjeline bogato kulturno - povijesno i etnoloSko naseljede

U pregledu ponuda mogute je razlikovati nekoliko tipova turizma, koji se na podrutju opcine

Popovata mogu razvijati u okviru kontinentalnog turizma:

- dnevni turizam s osloncem na izletiite (npr. Lonjsko polje i Moslavatka gora)

- tjedni turizam, s osloncem na izletiSne totke, rekreacijska podrutja i prirodne cjeline

- sezonski,turizam, vezan na kulturno-povijesne cjeline, prirodne vrijednosti

- ruralni turizam, s osloncem na brojne ruralne cjeline, koje se uz primjerena poboljdanja mogu

osposobiti za funkciju komplementarnog turizma (Lonjsko polje, te izgradnja "vinskih cesta" na podrutju

Moslavatke gore (Voloder, MoslavaCko vinogorje);

- lovni i ribolovni turizam, posebno ekskluzivni vid iovnog turizma u IoviStima s intenzivnim

uzgojem divljaEi (lokaliteti u Lonjskom polju i na Moslavatkoj gori) te ribolovni turizam na rijeci Lonji i

njenim pritocima

- Skolski turizam - obrazovanje u prirodi navezano na spomenike kulture, satuvane ruralne

arnbijente, te posebne prirodne rezervate hidrografskog i faunistifkog karaktera.

Prethodno spornenuti tipovi turizrna nisu svi jednako valorizirani. Ovisno o pojedinom tipu, na

podrutju opcine Popovata tunstitki su najatraktivniji Lonjsko polje te Vinske ceste Moslavine

Lonjsko polje kao turistiEka destinacija

Lonjsko polje predstavlja turistitku atrakciju od rnedunarodne vainosti zbog bogatstva biljnog i

iivotinjskog svijeta i specifitne ruralne arhitekture - drvenih kuca, europskog sela roda - t igot ,

ornitoloSkog rezervata i drugih posebnosti. Lonjsko polje zaiticeno je staniite ugorienih bibnih i

iivotinjskih vrsta roda, taplji, orlova Stekavaca, vidre, dabrova, divljih mataka. Kao motvarno podrutje

ubraja se rnedu najugroienijia staniSta na svijetu. To je naivete zaititeno motvarno podrutje ne sarno

u Hlvatskoj vec u cijelom Dunavskom porjetju. UvrSten je u tzv. Ramsarski popis motvara koje su od

rnedunarodnog znataja, osobito kao prebivaliste ptica rnofvarica. Prerna kriterijirna direktive o pticarna

Europske unije, to podruije pripada vainirn podrufjima za ptice (Important Bird Areas - IBA).

Safinjavaju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje. Rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i

Strug susrecu se upravo na podrutju parka prirode. Zbog njihove vrlo sloiene dinarnike, u ovom su

podrutju poplave nepredvidive pa se na njih rnora ratunati u svako doba godine. PodruEje srednje

Posavine moie prihvatiti oko dvije milijarde kubiEnih rnetara vode. Tako nad Lonjskim poljern voda

postaje vladarom kojega je prihvatio Eak i Eovjek.

Vinske ceste Moslavine

Vinske ceste poseban su oblik prodaje proizvoda vinorodnog podruEja gdje seoska

gospodarstva, vinogradari te ostali sudionici udruieni zajedno pod nazivom vinske ceste prodaju svoje

proizvode, posebice vina i tradicionalna jela iz podrut~a u kojern se nalaze. Ono Sto ih Eini posebnim je

svakako priroda kroz koju ceste prolaze te prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti koje obuhvacaju.

Moslavina je poznati vinogradarski kraj gdje je uzgoj vinove loze zapofeo jo5 u rimsko doba, a tradicija

uzgoja zadriala se sve do danas. Ona je dornovina autohtonih vina rnoslavac i Skrlet koji je ujedno i

najtraieniji jer uspjeva samo u Moslavini , te vina bijeli pinot, rizling (graievina) i od crnih frankovke.

MoslavaEke vinske ceste na podrutju opcine Popovata nude u brojnirn kletirna degustaciju i prodaju

svojih vina u buteljama ili direktno iz baEve. Osirn uiivanja u vinima, ponosni vlasnici nude i zakusku od

dornacih specijaliteta. Posjet vinskim cestama Moslavine nudi poseban doiivliaj i zasigurno Ce ostaii u

sjecanju svakome tko posjeti ovaj vinorodni kraj u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja.

KULTURNO- JAVNl ~ IVOT OPCINE POPOVACA

Kultumo javni i ivot mjesta oduvijek je prikaz uvjerenja, stremljenja, obitaja i tradicije jednog

kraja. Sadriaj i struktura javnog iivota udruienih skupina mjeitana i pojedinaca koji i ive i djeluju na

nekom podruiju prikazuje po temu se neki kraj prepoznaje i odreduje kroz svoju povijest, sadasnjost i

budutnost. Tako je u Opcini PopovaCa druitveno javno djelovanje povezano kroz razliEite aktivnosti i

manifestacije mnogih druStava, klubova, udruga i ustanova Eije se podrutje djelovanja proteie od

aktivnosti i programa braniteljskih udruga, udruga iz poljoprivrede, kulture i obrazovanja, preko sporta,

rekreacije, vatrogastva te raznih drugih podrutja interesa.

Rad udruga, druitava i klubova neprocjenjiv su pokretat iivota jednog mjesta - ciljevi i zadaci

su razlititi i kao takvi odreduju smisao njihovog postojanja te usmjeravanju programe rada koje

ostvaruju. Osim otuvanja tradicijskog nasljeda i gospodarskih oblika iivota i rada, manifestacije i

programi koji na taj natin nastaju, oblikuju sadainje smjernice druitvene stvarnosti i temelj su buduCeg

rasta i razvoja demokratskog i civilnog druitva.

Na podruEju Opcine tijekom cijele godine 0driavanJ~ se znatajne manifestacije i projekti tiji je

nositelj OpCina Popovata, njene ustanove, te mnogobrojne udruge i druStva. Neke od znatajnih i

zapaienih aktivnosti su izloibe Likovnog druStva Moslavatki krug Popovata, zatim glazbeni projekti

Udruge rnladih, izvrsni rezultati na natjecanjima RobotiEko-informatiEkog kluba Popovata, zdravstvene

preventive i edukacije Udruge dijabetitara, razna dogadanja koje organiziraju umirovljenici, Udruge

iena, rnnogobrojne kulturno-edukacijske aktivnosti Skolske i vrtitke djece te Knjiinice i Eitaonice

Popovata te predan rad kulturno-umjetnitkih druStava 8ji sveukupni napori u ostvarivanju bogatog

druStvenog iivota naSe OpCine odra2avaju kulturno javni i ivot mjeitana i Sire zajednice.

Tradicijska kultura moslavaEke pjesme i plesa

U Opcini PopovaEa djeluje sedam kulturno-umjetnitkih druStava koji ponosno pronose i Cuvaju

rnoslavaCku tradicijsku baitinu - tradicionalni plesovi i pjesme, zapaieni nastupi, tarnburaiki sastavi,

stremljenje ka izvornom te ljubav prema moslavatkim obitajima i kulturi, ogleda se o u nesprestanim

okupljanjirna na probama te utestvovanjem na mnogim rnanifestacijama i programima. Svoje

djelovanje prenose na mlade generacije i na taj natin osiguravaju da se povijesna baStina otuva i

njeguje. KUD Moslavec iz Volodera jedno je od najstarijih kulturno-umjetnitkih druStava u Moslavini.

Folklorno bogatstvo I ljubav prema moslavatkoj tradiciji i obitajirna dolaze do izraiaja prilikom

obiljeiavanja blagdana, kalendarskih dogadanja, svetkovina, berbi groida i ostalih vainih datuma.

Kulturno-umjetnitia druStva organizatori su mnogih tradicionalnih manifestacija u svojim naseljirna i u

vecini nositelji kulturnog iivota svoga mjesta a svojim djelovanjem zaokruiuju druitvenu sliku kako

Popovate, tako i cijelog moslavatkog kraja. Uz nastupe KUD-ova, aktiuan je i TamburaSki orkestar

,,Ratimir Joia Prosoli", "Puhatka glazba OpCine Popovata", te Pjevatki zbor Opcine Popovata koji

svojima angaimanom postaju neizostavni sudionici vainih druitvenih programa naSoj Opcini.

Vece kulturne manifestacije i dogadanja tijekom godine

Dani obiljeiavanja Opcine PopovaEa

Mjesec lipanj u OpCini Popovata mjesec je priprema i odriavanja viiednevnog programa

obiljeiavanja 21. lipnja, Dana OpCine Popovata, kojim se ujedno obiljeiava i dan iupe na blagdan

zaititnika Blaienog Alojzija Stepinca. Vrijeme je to u kojem se na podrutju cijele optine, u svakom

naselju, odriavaju najrazlititiji kultumi, gospodarski, Sportski i zabavni sadriaji. Obiljeiavanje Dana

opCine tradicionalno zapotinje iupanijskorn izloiborn stoke SisaCko-moslavaCke iupanije, a zavrSava

poznatom manifestacijom lvanje u Gornjoj Jelenskoj. ViSednevni program temeljito se priprema, a

nezostavni dio programa zavitajni je teatar lve Serdara koji nudi kvalitetne kazaliine predstave. Za ovu

manifestaciju brine se Udruga Ivanje, osnovana na podrutju Gornje Jelenske s ciljem promocije svog

sela na kultumom, sportskom i turistiEkom planu. Mnoge znaEajne manifestacije, turniri, koncerti

odriavaju se u Popovati tijekom mjeseca lipnja, mjeseca koji je svojim programima i raznolikim

sadriajima u cjelosti posveten gradanima optine Popovata i gostima koji ju posvebju.

Voloderska jesen (rujan)

Voloderska jesen najstaija je i najveCa hrvatska manifestacija posvecena vinogradarstvu,

vinarstvu i berbenim obitajima koja se neprekidno odriava vec 45 godina. Manifestacija ima golem

znataj za razvoj gospodarstva, poljoprivrede i turizma, posebno u kontekstu pristupanja Hrvatske EU. U

turistitkoj ponudi Sisatko- moslavatke iupanije, a posebno moslavatkog podrutja i OpCine Popovata,

znatajno i prepoznatljivo mjesto zauzimaju upravo kvalitetno vino i MoslavaEke vinske ceste, a o temu

medu ostalim svjedote i napori uloieni u projekt klonske selekcije Skrleta Sto Ce biti prva hrvatska

autohtona sorta s registriranim klonovima. Uz sajam vina, bogat kulturno-umjetnitki program, etno

izloibu u kojoj sudjeluje preko stotinu starih obrta, sportske sadriaje te atrakciju petenja vola na rainju,

Vobderska jesen vet niz godina obuhvaca i znanstveni i strutni skup posveCen autohtonoj sorti Skrletu.

Vec 45 godina duga tradicija odriavanja smotre groida i vina prepoznata je od strane brojnih gostiju iz

Eitave Hrvatske ali i inozemstva, koji se zajedno s domacinima drugog vikenda u rujnu na trenutak

vraiaju korijenima u ozraEju tradicije uiivajuti u berbenim obiEajirna.

VeEer Skrleta

Skrlet je jedna od rijetkih sorta vinove loze u kontinentalnoj Hrvatskoj za koju se sa velikom

sigurnoSCu moie reci da je autohtona. Ono Sto za sada nije sigurno je li sorta ovdje nastala ili je davno

donesena na ovo podrutje, no poznato je da je, osim na podruiju moslavatkog vinogorja, nerna u

znatajnijoj mjeri. Buduci je je razvoj vinarstva vrlo uspjeSan u ovom kraju i da je upravo Moslavina

prepoznatljiva po uzgoju vina i vinogradima, te imajuti u vidu vrijednost autohtone sorte, Skrleta, koja

ovdje uspijeva, u organizaciji opcinske Turistitke Zajednice, a na inicijativu Ureda natelnika, te samnih

vinara uzgajivaia sorte Skrlet u PopovaEi se odriava "Veter ~kr leta" u svrhu prornoviranja i

upoznavanja istoimene sorte vina. Kroz ovu manifestaciju vina, posjetiteljima svoj Skrlet kao autohtonu

sollu vina predstavljaju vinarije: Belajec, Cvanciger, Florijanovit, Kosovec, MiklauiiC, PrpiC, Trdenic i

TuSek, kao i Elanovi popovaEke Udruge "skrlet".

BuduCnost na rubu motvare

Regionalna man~festacija Matice hrvatske Kutina, Povjerenstva u Popovati s ciljem

obiljeiavanja Svjetskog dana vlainih staniita u sellma uz rub Parka prirode Lonjsko polje, svake nas

godine ponovo podsjeca na oEuvanje i suiivot uz motvaru, prirodno vrelo bioloSke raznolikosti te

odgovornost svakog mjestanina i stanovnika iupanije za brigu i zaStitu tog pnrodnog bogatstva.

PUP - Proljece u PopovaEi

Od festivala tamburaSke glazbe do kulturne manifestacije PUP ove godine broji svoju 18.

obljetnicu odriavanja. Okuplja tamburaike sastave s podrutja iupanije, ali i ostatka Hrvatske te iz

susjednih zemalja, a organizirator je TamburaSki orkestar 'Ratimir Joia Prosoli'.

Boi ic u Popovati

BoiiC u Popovati odnosno vrijeme Adventa takoder je postala tradicija, uz boiicne sajmove na

kojima se prodaju domaci, izvorni proizvodi i gdje se odvijaju razni kulturni i zabavni dogadaji.

Primjerice, redoviti Boiitnikoncertiuz nastupe poznatih osoba, otvorenja likovnih izloiba sa sakralnom

tematikom te nastupi KUD-ova i maioretkinja.

Ostale znaiajne manifestacije tijekorn godine u Opcini PopovaEa

Dani meda

PUK - PopovaEki urnebesni karneval

Susreti pnjatelja u Osekovu

Veliki Petak u PopovaEi

Marijanski susreti Potok (Velika Gospa)

Susreti na rijeci Lonji

MoslavaEko proljece u StruScu

Antunovo u Voloderu

Blagdana sv. Florijana Osekovo

Kup djece i mladeii 'Antun BrlakoviC'

Obiljeiavanje Medunarodnog praznika rada na Trgu

Sveta Ana u Osekovu

Zlatni glas Moslavine u StruScu

Tradicionalno obiljeiavanje Vincekova

Nikolinje, Potok

Martinske veEeri u Donjoj GraEenici

Lipanjski susreti, Gomja GraEenica

Obiljeiavanje ,,Mjeseca hrvatske knjige"

Sportska dostignuca i razliEitost rekreativnih sadriaja

Raznoliki su sportski interesi klubova i pojedinaca u OpCini PopovaEa. Rezultati i dugogodiSnji

angaiman u razvoju sporta te posebno upomost i trud pojedinaca sportaSa i trenera koji djeluju u

Popovati, rezultiraju velikim uspjesima kako na domabj tako i na medunarodnoj sceni. Naj zastupljeni

sport u opCini je nogomet, koji okuplja viviSe od 600 sportaka u deset klubova.Tako se po velikim

sportskim dosezima posebno ponosi Kickboxing klub Moslavac, mladi plivaEi iz Popovate (Elanovi

PlivaEkog kluba Sisak Janaf), Rukometni klub Moslavac te brojni nogometni klubovi s podruCja naSe

Opcine koji zajedno sa ribolovnim, kuglatkim, streljaEkim, motociklistiEkim klubovima i druStvima, njih

ukupno 18, djeluju u okviru Zajednice Sportskih udruga OpCine PopovaEa. Povodom Dana OpCine,

Zajednica Bportskih udruga svake godine dodjeljuje nagrade i priznanja najuspjeinijim SportaSima i

djelatnicima u Sportu odnosno sudionicima odrianih Sportskih natjecanja s podrutja OpCine. Od ostalih

sportskih i rekreativnih sadriaja treba napomenuti brojne rekreacijske aktivnosti raznih klubova,

udruienja i pnvatnih osoba pa se tako tijekom godine odvijaju treninzi maiuretkinja, vjeibe joge,

pilatesa, treninzi tenisa, a odnedavno u naSoj sredini djeluje i privatna teretana.

Vece Hportske rnanifestacije

Susreti branitelja Hrvatske "Voloder"

Mernorijalni teniski turnir parova "Josip Grgic- Joso"

KonjaniCkog maraton arapskih konja (Udruga uzgajivaEa arapskih konja

Moslavine iz Volodera)

Optinski kup u lovu nbe na plovak

Memorijalnog malonogometnog turnira braniteljskih udruga

Memoijani turnir u gadanju glinenih golubova ,,Ivan Serbetski Serbo"

Memorijal "Slavko IIEic- ~ i r o "

Memorijalni nogometni turnir "GolubiC- GrlaC- Bahlen"

Turnir u mini rukometu

Tradicionalni srpanjski nogometni turnir u Gornjoj GraEenici

Memorijalni nogometni turnir ,,RoSin- iel jei i t" u StruScu

Memorijalni nogometni tumir .Spomen branitelj~ma"

Vatrogasna zajednica Opcine PopovaEa

VZ Opcine PopovaEa djeluje vec 19, godina okupljajuci 14. Dobrovoljnih vatrogasnih druitava

na kojima se temelji provedba Plana zaStite od poiara s naglaskom na tri stoierna druStva u PopovaEi,

StruScu i Donjoj Gracenici. Vatrogasna zajednica Opcine PopovaEa pokriva povrSinu OpCine od 219

Eetvornih kilometara odnosno oko 12.000 stanovnika i to sa 220 intelventnih vatrogasaca, devet

navalnih vozila, dvije autocisterne, 12 kombija za prijevoz ljudi i opreme, jednim vozilom predvideno za

tehnicke intewencije, jednim za sewis aparata, dva zapovjedna vozila i s jednim vozilom Zajednice.

Medu navalnim vozilima imamo dva novija, u StruScu i Donjoj GraEenici koje je kupljeno proSle godine.

Sekcija mladih vatrogasaca odgaja i uEi mlade naraktaje kako se obraniti od poiara, a svoje znanje

demonstriraju i odmjeravaju s vrsnjacirna u tradicionalnom Kupu djece i mladeii 'Antun BrlakoviC' koji se

organizira svake godine.

TURISTICKA PONUDA OPCINE POPOVACA- NAJZNACAJNIJE TOEKE

TuristiEke prednosti i snage turizma Opcine PopovaEa uglavnom se nalaze u potencijalima koji

su pretpostavka za razvoj kontinentalnog turizma. Od turistitkih prednosti popovackog kraja mogu se

istaknuti klimatske pogodnosti i konfiguracija terena, nizinskog i brdovitog vinogradarskog kraja na

obroncima Moslavatke gore, prirodne ljepote i raznolikost krajobraza, bogatstvo turistitki zanimljive

flore i faune u okruienju Lonjskog poija, raspoloiivost ekologki zdravoga zemljista, seoska imanja i

trijemovi, stare vodenice , poljski putevi i staze, raspoloiivost zemljiSta za turistitku izgradnju te dobra

prometna povezanost koji su glavni preduvjeti za kvalitetan napredak u pogledu razvoja turizma na

ovom podrucju.

Mali t r i j e m tradicijska i umjetnitka baitina na jednom mjestu

Likovno druStvo "MoslavaEki krug" PopovaEa osnovano je 1996. godine s ciijem okupljanja

slikara i ljubitelja slikovnog stvaralaStva sa podruCja naSe Optine ali i Sire. Brojne izloibe i kolonije

demonstracija su zanimljivih talenata, ali i strasti prema likovnoj umjetnosti i slvaranju. Svoje uporikte i

inspiraciju pronalaze u moslavaEkom krajoliku i tradiciji, ali u vrhunskom likovnom izritaju i nasljedu

Zorke Sever, poznate popovaike slikarice, pjesnikinje, kolkcionarske i kulurne djelatnice svoga vremena

(1894.-1973.) Buduci da je kulturno nasljede i etnobaStina Zorke Sever koja je sadriana u Eak 1709.

njenih djela dokaz impresivnog umjetnitkog rada i djelovanja na ovom podrutju, projekt ,,Tradicijska

okuknica" u centru PopovaEe, koji predstavlja primjerak tradicijske bastine - obnovljeni trijem koji su

pokrenuli Elanovi MoslavaEkog likovnog kruga, idealno je tradicijsko i muzejsko okribe koje njenu

ostavStinu u 83, izloSka moie pokazati i satuvati za budute nara8taje. Darovana ostavStina sastoji se

od urnjetnitkih djela, uporabnih i dekorativnih predmeta, te etnozbirke. ZaviEajna zbirka Malog trijema

sadriava dokumente proSlosti i stvaralaStva o narodnim noSnjama, predmetima, djelima slikara

MoslavaEkog kruga koji se okupljaju u likovnim kolonijarna od osnutka do danas.

~ U P N E CRKVE - tradicijsko kulturna bait ina vjerskog i duhovnog i ivota

Crkva sv. Alojzija Gonzage (PopovaEa) U srediStu mjesta PopovaEa nalazi se crkva Sv. Alojzija

Gonzage. ProuEavajuci povjesne Einjenice, gotovo je nevjerojatno koliko je dugo ,,grad" PopovaEa

Cekala izgradnju crkve u svom mjestu. Napokon je 1936. godine pod krov stavljena nova crkva u

starohrvatskom stilu, ,,Mala katedrala" zahvaljujuti inicijativi mjeStana i naporima DruSfva za gradnju

crkve u PopovaCi i njegovog Upravnog odbora.

Crkva sv. Antuna Padovanskog (Voloder) Ne Eudi da su se do izgradnje crkve u svom mjestu,

PopovEani uglavnom prikljuEivali Voloderskoj iupi. Crkva sv. Antuna Padovanskog u Voloderu

sagradena je 1963. godine u neogotiEkom stilu, posvecena Sv. Antunu Padovanskom, zaSlitniku iupe i

sela Voloder. Ima poligonalno zakljuteno svetiSte, dvije boEne kapele i uz glavna protelja - zvonik.

Znamenitosti ove crkve su gotska krstionica s kipom sv. lvana Krstitelja i gotska propovjedaonica, slika

Pohodenja Marijina (platno) te mehanitke orgulje iz 1963. godine.

Crkva svete Ane (Osekovo) iupa Osekovo jedna je od najstarijih i 1699.godine bila je prva obnovljena

nakon oslobodenja od Turaka. DanaSnja crkva Sv.Ane vrlo je jednostavna, jednobrodna gradevina

dvoranskog tipa, dok je unutraknjost bogato ukraSena (fresco seco - svjeie suho) slikarna, oltarima i

propovjedaonicom. Zbog toga Sto je najstarija u Moslavini zovu je i majkom svih crkava. Za vrijeme

vladanja Josipa ll (1780.-1790.), a za iupnikovanja Sigismunda RadiEeviba crkva je dobila glavni oltar, a

tu su i dva boEna oltara od kojih je jedan posvecen sv. Roku, a drugi sv. Josipu. Propovjedaonica je

najstariji dio crkvenog inventara. Oltar posvecen sv. Ani resi kompozicijski sklad prepoznatljive

kasnobarokne provenijencije. Razdoblje rokokoa koje se pribliiava klasicizmu Cini da dekorativni Stih

slabi. Raspored skulptura na oltaru postavljen je simetritno u odnosu na centralnu kompoziciju slike uz

zanimljivu scenografiju gdje se, odozgo prema dole, odgoneta reducirana radnja u nebeskoj hijerarhiji

te je skulpturom ispritan biblijski lekst.

Crkva svetog lvana Kntitelja (Gornja Jelenska) DanaSnja iupna crkva poEela se graditi 1756.

godine na temeljima nekadaSnje kapele. Crkva je kasnobaroknog stila i ima jednu ladu. U unutrainjosti

su bt i r i oltara, a glavni je poseveten sv. lvanu Krstitelju. Glavni oltar je podignut 1778. godine, a

apobotni su podignuti 1763. godine. lzradeni su od drveta, takoder u asnobaroknom stilu.

Kapela svetog Fabijana i Sebastijana (Donja GraEenica) Devet kilornetara jugoistoEno od

PopovaEe, u Donjoj Gratenici, nalazi se Kapela sv. Fabijana i Sebastijana - autentikan i rijedak

satuvani prirnjer moslavaEkog drvenog graditeljstva. Trostrani zavrietak kapelice pokriven je Sindrom, iz

strmoga kroviita glavnoga proEelja izdiie se tornjit. U kapeli je oltar iz 1718. godine. Na predoltarniku je

naslikan sv. Sebastijan rnedu buketima cvijeta.

Dvorci i kurije Erdody, povijesna prepoznatljivost popovatkog kraja

Poznati dvorci i kurije Erdijdy u kojima je srnjeStena Neuropsihijatrijska bolnica

.Dr. Ivan Barbot" izmedu svojih zidina, kroz humanitarno djelovanje danas, Euvaju bogatu povijest

obitelji ErdBdy te povijest moslavaEkog puka. Sagradeni dvorci i danas svjedok o vainosti ,,grada

Moslavine" i predstavljaju bogatu kulturno tradicijsku baitinu popovakkog kraja, koja se kroz prizmu

povijesti, veC desetljecima ogleda u praktitnoj funkciji sva tri dvorca bolnice.

NalaziSte praslonova i nosoroga u Gornjoj Jelenskoj

U napuitenom rudniku gline u Gornjoj Jelenskoj nalaziSte je praslona i nosoroga, a ovdje

potinju i brojne trekking i biciklistitke rute. Pitoma priroda, neponovljivi pejzaii te ostaci gradevina starih

Eak 7 ili 8 stoljeca izvanredna su pozivnica zaljubljenicima u pnrodu i u neka davna, povjesna

vremena. Vrijedi posjetiti srednjovjekovne utvrde Moslavina, Jelengrad, KoSutagrad i Garidgrad; vrhove

Mjesec (354 m) i Humku (489 m), Kaluderov grob, Belu crkvu, Maric gradinu ...

Jelengrad

Prerna postojecim podacima izgraden je u drugoj polovici 13. stoljeca, u vrijerne kad je Eitav

moslavaEki posjed bio u vlasniStvu porodice Makarijevica. Kasnije su vlasnici bili ~ u p o r i MoslavaEki,

zatim Bakaczi de Erdody. U drugoj polovici 16, stoljeta pao je u ruke Turaka. Nakon toga je prepusten

34

propadanju i nije viSe nikad obnavljan. Duiina mu je oko 65 m, a Sirina od 13 do 15 m. Ulaz je bio s

jugoistotne strane, vjerojatno preko pokretnog mosta. Vanjski zidovi su debeli do 2 m, a visine na

mjestima do 8 m. Pregradnih zidova nema. Postoje ostaci kapelice, ulaza u podzemlje, stepenica za

gornji kat, prozora i puikarnica. Ostaci starog grada Jelengrada nalaze se na Surnovitom breiuljku, na

uzvisini (oko 300 m n.v.) s desne strane potoka Jelenka u blizini sela Gornja Jelenska. Do Jelengrada

se moie doCi planinarskim stazama od Moslavatke Slatine, Pleterca ili Podgarica. Najkraci prilaz je od

makadarnske ceste koja dolazi iz Gornje Jelenske (2 km od asfaltne ceste), preko koje prolazi

planinarski put od Kaluderovog groba prema Jelengradu.

Rimski kompleks Ciglenice u Osekovu

Rimski arheoloiki lokalitet Ciglenice nalazi se u Osekovu, s juine strane autoceste Zagreb-

Lipovac. Radi se o ostacima veteg kompleksaobjekta iz rimskog carskog razdoblja (2.st. poslije Krista i

kasnije). Raskoian objekt bio je opskrbljen dovodom vode, a oEuvan je i kanalizacijski odvod u duiini

vekoj od 20 m. 0 raznolikosti i bogatstvu svakodnevnog iivota, kao i aktivnostima iitelja ovog

kompleksa, govore pokretni arheoloSki materijali. Osobito su brojni ulomci kerarniikog posuda, a

pronadeno je i puno predmeta od ieljeza (Eavala, okova) i olova (amorfnih nakupina ili npr, robnih

rnarkica). Posebno su zanimljivi i lijepi primjerci nakita od zlata (prsten i nauinice), srebra (prsten),

bronce (fibula) i kosti (ukosnice, ietoni za igru).

Sportsko - rekreacijski turizam i perspektive

Sportsko-rekreacijski turizam Popovate moie se razvijati kroz aktivnosti i rad lovnih udruga

koje Euvaju, zgticuju, uzgajaju, love i koriste divljaE, gospodare loviitirna i ornoguCavaju tlanovirna

organiziran lov kao iportsku i rekreacijsku aktivnost. Osirn Sto unaprijeduju lovstvo, one poduzimaju

mjere sprjeEavanja nezakonita lova, spaSavaju divljat prigodorn elernentarnih nepogoda, potitu

aktivnosti u svrhu Sirenja lovne kulture, lovne kinologije, ornitologije, zaitite prirode i okoliia Sto

uspjeSno i tine organiziranjern tetajeva, serninara i predavanja, izloibarna IovaEkih trofeja, smotrama i

utakmicama lovatkih pasa i organiziranjem lovatko streljatkoga natjecanja. Ribolovnim se udrugama

na gospodarenje daju lokalni ribolovni vodotoci te one, uz Hrvatske vode, sukladno ribitkome modelu,

imaju vodeCu ulogu prigodom osrniiljavanja razlititih sadriaja komercijalne eksploatacije popovatkih

ribolovnih resursa.

Ruralni i eko turizarn

OpCina PopovaEa je podruije koje raspolaie prirodno ambijentalnim, materijalnim i

gospodarstvenim resursima za razvoj ruralnoga turizma. Gotovo da i nema dijela opCine u kojem se

vecina obitelji ne bi mogla baviti nekim oblikorn ruralnoga turizma. Privatna seoska imanja, vinarije, kleti

i ugostiteljska ponuda te pozicija i vainost Lonjskog polja nude beskorantne moguCnosti za raznovrsne

sadriaje koji se baziraju na samoodriivosti prirodnih resursa, proizvodnji prirodnih proizvoda i raznim

drugim oblicima aktivnog eko turizma.

Ostali turistiEki lokaliteti i atrakcije

Seosko imanje BistriEki, Osekovo

Seosko imanje obitelji Petters, Voloder

Seosko imanje Sambolek,

Vinarija FlorijanoviC, Potok

Vinarija MiklauiiC,

Vinarija TrdeniC,

Vinanja PrpiC Voloder,

Vinarija i etno kuCa TuSek,

Etno soba "PotoEanka"

Etno soba "Stjepan Sajnovi~' , Osekovo

MoslavaEka klet Voloder

USTANOVE OPCINE POPOVA~A

DjeEji vr t i t PopovaEa

DjeEji vrtic PopovaEa javna je predSkolska ustanova Eija je osnovna djelatnost skrb o djeci

predskolske dobi od navrSene godine dana do polaska u osnovnu Skolu. Vrtit je zapoEeo s radom 1973.

godine pod upravom OS PopovaEa. Stupanjem na snagu novog Zakona o predSkolskom odgoju vrtc se

odvaja od Skole i njegov osnivat postaje OpCina popovata. Opcina imenuje ravnatelja i svoje

predstavnike u Upravno vijeCe vrtica, te vrtit zapoEinje s radom 01.01.1999, godine kao samostalna

javna ustanova. Danas DjeCji vrtic djeluje na dvije lokacije. Centralni objekt nalazi se u PopovaEi, na

adresi Alojzija Stepinca 3, u kojem boravi 7 odgojnih skupina. Podrutni objekt nalazi se u Voloderu, Trg

sv. Antuna, u kojem boravi jedna odgojna skupina. Sveukupno u vrticu boravi 176-ero djece. Osim

primarnog programa, provodimo program predSkole u tri odgojne skupine, u koji je ukbuEeno 67-ero

djece. lspred DjeEjeg vrtiCa PopovaEa s ponosom se vije zelena zastava pripadnika Medunarodnog Eko

vrtica.

Knjiinica i titaonica PopovaEa

Noviji podaci koji se koriste kao Einjenice u obiljeiavanju rada i postojanja Knjiinice, datiraju iz

1952.godine kada je druitvo SeljaEka sloga, kao posljedicu snainijeg knjiinitarskog djelovanja u 20.

stoljetu, osnovalo Knjiinicu i Eitaonicu. Tada su se knjige veiinom nabavljale donacijama privatnih

knjiinica mjeitana i novcem koji je sakupljen na druitvenirn zabavarna. Prvotno srnjeitena u privatnoj

kuCi, knjiinica je okupljala zainteresirane EitaEe, a poslove knjiinitara obavljao je umirovljenik. No, taj

napor nije se dug0 odriao, sve do 1965. godine kada je osnovano Narodno sveutiliite Kutina u Eijem

sastavu djeluje do 01. travnja 2006. godine. Knjiinica zapotinje svoj put razvoja sa poEetnim fondom od

oko 2000 knjiga, a danas je fond dosegao broj od 18.927 knjiga. Struktura fonda mijenja se 1995.,

totnije 15. lipnja, kada je u zasebnorn prostoru knjiinice formiran Odjel za djecu Od 2001. godine

sustavno se radi na preseljenju knjiinice u novi, veCi prostor. Od tada pa sve do preseljenja u kolovozu

2005. godine ulaiu se sredstva u prostor koji je tri puta veCi od dotadainjeg (278 m2 ). Svetano

otvorenje upriliieno je 20. listopada 2005. godine. Knjiinica postaje samostalna ustanova 01. travnja

2006.

Danas Knjiinica broji oko 1700 tlanova, 21.235 jedinca knjiinitne grade, te tjednu otvorenost

od prosjetno 53 sata. Nositelj je velikog broja kulturno-edukacijskih aktivnosti za sve uzraste, posebicu

djecu i mlade, pa na godiinjern planu ostvaruje 70-tak dogadanja i kazaliSnih predstava Sto daje velik

doprinos kulturnom identitetu optine PopovaEa.

Vainije ustanove, gospodanki subjekti i objekti na podruEju Opcine PopovaEa

F O p 8 n a PopovaEa / 5. Kornunalno poduzeCe Moslavina d . o a X e T 1

12. Osnovna Skola PopovaEa sa podrutnim S k o k d I prerada vode Ravn~k I j Osekovo, ~o tok , Struiec, Gornja i 1 6. Hitna medicinska uomok PouovaEa +

Jelenska, Voloder, Donja GraCenica i Gornja GraEen~ca I- ~-1 ITMzred poivata '

3. DjeEji vrtic PopovaEa sa ispostavom u Voloderu I

postorno uredenje i gradileljstvo SMZ 4. Knjiinica i Eitaonica PopovaEa

ispostava Popovaca 1 ---- b t r a K r i i Pogo" Popovata

PopovaEa

FlNA sjediSle PopovaEa ----I k HRVATSKE POSTE Rslovnica Popovata

I -1

POSSE ~ o s l z i c a Voloder 1 15. NET teleuizija Voloder r--- 17. Veterinarska stanica PopovaEa k-------A 1 18. Veterinarska stanica Strufrec ! 19. Priuredna banka Zagreb, Poslovnica PopovaEa

--A

ustanova za upravllanje

vrijednostirna S M i

22. Zauod za zapoSljavanje KuBna, lspostava PopovaEa ---I p. h p a su. Alojzija Gonzage Popouai:a 1 1-allskog Voloder

25. Zupa sv. Ane Osekovo k-~-~ 26. iupa sv. lvana Krstitelja Gornja Jeienska r --

1 27. TuristiEka zajednica Opcine PopovaEa - 1

INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST OPCINE POPOVAEA

Temelj gospodarskog razvitka, iivotnog standarda tine mogutnosti koriktenja energenata i

komunalnih usluga. OpCina PopovaCa je uloiila znatna srestva za izgradnju komunalne infrastrukture na

podruEju cijele optine. Uz vlastita sredstva, uloiena su i sredstva Hrvatskih voda, iupanije i

ministarstava u izgradnju cesta, pjeSatkih staza, vodovoda, odvodnje, plinske instalacije, elektro i

telekornunikacijske mreie. Mjesto PopovaEa u potpunosti ima izgradenu komunalnu infrastrukturu Sto

daje osnovnu karakteristiku gradskog prostora.

Komunalna infrastruktura- prometnice

OpCina PopovaEa gospodari sa 120 kin cesta od kojih je 70% asfaltnih. U prethodnoj godini

izgradena su dva kruina toka te semaforizirano raskriije time je poveCana prornetna sigurnost u

Popovati. Rekostrukcijom 2~3124 PopovaEa- Kutina znatno je poveCana kvaliteta i sigurnost

prornetovanja na prometnici s najvetim brojem vozila buduCi se radio paralelnoj cesti sa auto- cestom.

U prethodnih 10 godina izgradeno je 10 km pjeSaEko- biciklistitkih staza kojima su povezana

sva rnjesta sa Popovatom, te ornogucena sigurnost pjesaka i biciklista. Opcina Popovata obnavlja

trgove u PopovaEi Eime Ce unaprijediti uvjete kretanja ui im centrom Popovate, oEuvati povijesne

vrijednosti te uljepiati izgled samog mjesta. Znatajna sredstva ulaiu se u izgradnju i odriavanje Vinskih

cesta kao najosnovniji preduvjet razvitka turizma.

Vodoopskrba

Na prostoru OpCine Popovaia nalazi se vodocrpiliite Osekovo i Ravnik iz kojih se vri i opskrba

pitkom vodom susjednih optina i gradova. Kapacitet vodocrpiliita je 200 11s.

Opcina Popovata izgradila je vodovodnu mreiu u duiini od 58 km, Eirne je osigurala prikljutak

na vodu za 90% kutanstava. U tijeku su radovi na izgradnji dvaju vodovoda u duiini od 12 krn, tijirn ce

se zavrietkom osigurati voda za sva mjesta u Optini Popovata. Velike kolitine kvalitetne pitke vode

ornogucavaju razvoj poljoprivrede i koriitenje vode u industrijske svrhe. U tijeku je i provedba pilot

projekta navodnjavanja votnjaka i povrtlarskih povrsina.

Odvodnja i proEiSEivaEi otpadnih voda

Odvodnja je najmanje izgradena kornunalna infrastruktura na prostoru Opcine Popovata.

Mogucnost prikljutka na kanalizaciju omogutena je za 4000 stanovnika optine, u naseljirna Popovata i

i Voloder. U 2012. godini zapotela je izgradnja pet odvodnih sustava ukupne duiine 22 krn. ZavrSetkom

projekata kanalizacije Popovata- Potok, Zagrebacke ulice u Voloderu, ulice Bana JelaEica i Mikulanice,

osigurat Ce se prikljutak na kanalizaciju za 60% stanovnika Optine Popovata. Zbog zaStite vodocrpnog

podrutja Hrvatske vode su uloiile znatna sredstva u izgradnju kanalizacijskog sustava. Opcina

PopovaEa je izradila projekt proEiScivaEa otpadnih voda Potok, t i ja realizacija se planira iz sredstava

fondova EU.

Telekomunikacija

Telekomunikacijski sustav zadovoljava potrebe gradana. Ulaganjem operatera u nove optitke

kablove obmogucena je kvalitetnija i br ia usluga.

Elektroopskrba

U proteklorn razdoblju OpCina popovaca sa HEP-om je izvrSila izrnjeitanje svih nadzemnih

vodova u podzemne na uiern prostoru srediSta PopovaEe. lzgradnjorn prstena srednjenaponske mreie

oko Popovate omoguceno je napajanje iz v i ie pravaca, time je gotovo izbjegnut nestanak el.energije u

Popovati. Opcina Popovata pokrivena je elektritnom mreiom na cijelom prostoru. U poduzetnitkirn

zonarna osigurane su dovoljne koliline elektritne energije za buduce potrebe (5 MW).

OpCina PopovaEa v6 i zamjenu iivinih iarulja javne rasvjete sa led svjetiljkama, time smanjuje

potroSnju elektritne energije i svjetlosnog oneEiSCenja okoliSa.

Pllnoopskrba

Pokrivenost plinoopskrbe na prostoru OpCine PopovaEa iznosi 82%. Opcina je u proteklom

razdoblju izvrSila zamjenu EeliEnih cijevi plinoopskrbe sa polietilenskim, Eirne su znatno smanjeni gubici

u mreii i povetana sigurnost. Sigurnu opskrbu plinom garantira neposredna blizina podzernnog

skladiSta ~ l i n a Okoli.

DruStvena infrastruktura

OpCina Popovaia gospodari zgradama u vlasniitvu, a odnose se na druStvene dornove (u svim

mjesnim odborirna), zgradama vrtica, knjiinice, svlationicama nogometnih klubova, spornenicima

kulture, mrtvatnicama, vatrogasnirn dornovima.

U tijeku je izgradnja nove osnovne Skole u PopovaEi u sklopu koje se gradi spotiska dvorana

koja Ce ornogutiti rad i natjecanje udrugarna vezanima za dvoranske sportove. Vrijednost investicije

iznosi 54 rnilijuna kuna, koje zajedno finacijraju SMZ i OpCina PopovaEa.

Sa ministarstvorn kulture zapoEeti su radovi na istraiivanju ulvrde Jelengrad i nalaziSta

~ i ~ l e n i c a . Opcina PopovaEa izdvaja znaCajna sredstva za sanaciju sakralnih objekata te je u 2012.

godini obnovila Eetiri kapele u Ciglenici, Donjoj Jelenskoj, Potoku i StruScu.

OPCINA POPOVA~A U DOMOVlNSKOM RATU

Opcina PopovaEa i njeni stanovnici dali su veliki doprinos u Domovinskom ratu. lako prostor

optine PopvaEa ni u jednom trenutku nije bio tentorijalno okupiran od velikosrpskih osvajata,

Domovinski rat ostavio je neizbrisiv trag na iivot i ljude Opcine PopovaEa. Neposredna ugroienost

1991, godine od snaga JNA koji su djelovali na prostorima opcine, te okupacija Zapadne Slavonije,

Banije i Pounja uz svakodnevne uzbune i tutnjavu granata, potaknula je mnoge gradane opCine da se

uklluce u aktivnu obranu Republike H ~ a t s k e i zaustave nadiranje neprijatelja sa svih strana. Uz

osnivanje Civilne ZaStite i naoruiavanje stanovnij;tva, velik broj gradana opcine odaze kao dragovoljci

diljem ratiita u Republici Hrvatskoj. NajveCi dio branitelja odlazi u policijske postrojbe te kao pripadnici

125, brigade HV-a i 56. Samostale bojne HV- a. Veliku hrabrost i uspjehe u zaustavljanju neprijatelja

na zapadno- slavonskom bojiStu 1991. godine ostvarile su glupa HOS-a "COBRE" i samostalna grupa

"FENIKS" sastavljeni od popovaCkih bojovnika, uz irtve poginulih i ranjenih pripadnika. Uz aktivno

uEeSce u obrani, gradani i gospodarstvo opcine dali su velik doprinos u pluianju logistitke potpore,

proizvodnji za potrebe Hrvatske vojske te zbrinjavanju velikog broja izbjeglica sa okupiranih podruija

Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Kao branitelji gradani opCine PopovaEa branili su Hrvatsku na svim

bojigtima, te sudjelovali u oslobodilatkim akcijama Bljesak i Oluja. S podrutja OpCine u Domovinskom

ratu i ivot je poloiio 21 hrvatski branitel, od posljedica rata umrlo je ili izvrSilo suicid 14 branitelja, a

status HRVI-a ima 319 branitelja. Doprinos u obrani Domovine nije se potvrdio samo vojnom

organizacijom za koju je djelovala i EasniEka Skola s nastavom u KPD .Lipovica", vec i iznimnom

logistitkom potporom od pruienih zdravstvenih usluga Neuropsihijatrijske bolnice 'Dr. Ivan Barbol do

INA- Naftaplina te pojedinatnih akcija privatnih tvrtki. Prihvatanje prognanika i izbjeglica uz primjerenu

skrb obitelji koje su irn pruiale utotikte posebno je izraieno i kroz osiguravanje smjeStaja u zgradi

nekadaknje Skole u Volodelu. Opcina PopovaEa odaje duino poStovanje svojim herojirna, kroz bngu za

njihove obitelji, pomoc braniteljima u jeSavanju stambenih i egzistencijalnih potreba, te podizanje

spomen obiljeija i obiljeiavanje godiSnjica. Kroz povijest stanovnici ovih krajeva uvijek su bili spremni

braniti svoj dom Sto dokazuju mnoga obiljeija koja simboliziraju nepokorenost.

lnterese braniteljske populacije na podruEju Opcine PopovaEa danas zastupa sedam ogranaka

udruga proisteklih iz Domovinskog rata:

-Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Ogranak PopovaEa

-Udruga 'Braniteqi Hrvatske' Ogranak Voloder

-Udruga Branitelji Hrvtaske Ogranak Donja GraEenica

-Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Opcine Popovata

-Udruga dragovoljaca Domovinskog rata Ogranak PopovaEa

-Udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja

-Udruga specijalaca RIS Ogranak PopovaEa

Kroz povijest Popovala je uvijek bila srediSte gospodarskih, kulturnih i polititkih zbivanja.

SmjeStena u srcu Moslavine s prekrasnim krajolikom, bogatstvom prirode oduvijek je privlalila ljude da

dodu i ovdje zasnuju svoj dom. PopovaEa je naseljavana iz svih krajeva H ~ a t s k e te susjednih zemalja,

tako da spada u multietnitku zajednicu.

Vrijednim i marljivim radom stvorena su mnoga gospodarska i kulturna dobra, koja OpCinu

PopovaEa svrstavaju u Sam vrh razvijenosti i gospodarskog razvitka na nivou Republike H~atske . Tnrd

i rad gradana oEituje se i na prihodima oplinskog proraEuna koji omoguCava unapredenje standarda

iivljenja Sto je rezultiralo i konstantnim porastom broja stanovnika Opcine PopovaCa. Poboljianje

standarda iivljenja vidljivo je i kroz ispoljavanje visoke ekoloSke svijesti gradana koji vode brigu o

izgledu svoga iivotnog prostora. Po svom izgledu PopovaEa se promjenila na svakom koraku, pa

moiemo reci da naselje PopovaEa vec potpuno izgleda kao gradska sredina. Razvitak Opcine

PopovaEa zapaien je i od strane dnrgih institucija, pa je tako iupanoska skupStina SisaEko-

moslavaEke iupanije svojom preporukom potaknula vodstvo OpCine PopovaEa da pokrene incijativu za

stjecanje statusa kojeg, uvjereni smo, u potpunosti zasluiuje.

BuduCi da OpCina PopovaEa zadovoljava sve kriterije potrebne za jedan grad, a na temelju

brojnih argumenata analiziranih u ovoj studiji, Opcinsko vijeCe Opcine PopovaEa donosi zakljutak o

pokretanju postupka za utvrdivanje statusa buduceg grada PopovaEa. Cime Ce biti nagradeni svi gradani

naie Opcine.

LITERATURA (izbor)

Adarntek, Josip (1980): Agrarni odnosi u H ~ a t s k o j od 15. do 17. stoljeca, Zagreb: Centar za povijesne znanosti SveuEiliSta u Zagrebu, Odjel za hrvatsku povijest: Liber

Bedit, Marko (1973): 60 godiinjica H ~ a t s k e vinarske zadruge rnoslavaEkih vinogradara : Voloder, 1913-1 973, Zagreb: Zvijezda; Voloder: OOUR "MoslavaCko vinogorje"

Bedic, Marko (1986): Iz proglosti Osekova, INA Vjesnik Naftaplina, X111/1986., br. 276-277, 16.8.1986.

Bedic, Marko (1998): Naselja Moslavine : od najstarijih pisanih naziva do danas, Kaj, 31 (1); str. 37-52.

Bedie, Marko (2001): Cetiri dvorca obitelji Erdody u Moslavini, Kaj, 34 (3); str. 71-84,

BediC, Marko (2007): PopovaCa : prilog poznavanju postanka i naseljenosti, Kaj, 40 (4-5); str. 145-161.

Beleta, Stjepan (1988): Nogornetni klub Moslavac, PopovaEa : 1933. - 1988., PopovaEa: Nogometni klub Moslavac

Beleta, Stjepan (1992): Drevna Moslavina (prilog poznavanju povijesti Moslavine), Muzejski vjesnik, 15; str. 85-86.

Beleta, Stjepan (1992): DruStveno-gospodarski odnosi u Moslavini od XVII. do potetka XX. stoljeCa, Zbornik Moslavine, 2; str. 41-56.

Beleta, Stjepan (1 998): h o t i djelo Zorke Sever, PopovaEa: Poglavarstvo opcine

Beleta, Stjepan (1 998): ~ u r n e MoslavaCke gore, Zbornik Moslavine, 4; str. 47-56.

Bilit Prcic, Marija (1995): Povijest crkve u Popovati prerna zapisirna lvana Vinceka, PopovaEa: Opcinsko poglavarstvo PopovaEa

Bobovec, Ana (200212003): ArheoloSka topografija podrutja optina PopovaEa i Velika Ludina, Zbornik Moslavine, 516; str. 13-24.

Bobovec, Ana (2008): Rirnski kornpleks Ciglenice u Osekovu : otkrivene tajne zlatnog doba Moslavine, Kutina: Muzej Moslavine

Boiic, Darnir (1996): Pregled patologije svinja na podrutju veterinarske arnbulante PopovaEa od 1991.- 1994 rnagistarska rasprava, Veterinarski fakultet SveuCiliSta u Zagrebu, Zavod za opcu patologiju i patoloSku rnorfologiju

Buturac, Josip (1930): ~ i te j s tvo u Moslavini, Hrvatska straia, 11/1930., Boiic 1930., br. 293, str. 9-10

Buturac, Josip (1941): MoslavaCke crkve u 18. stoljecu, KatoliCki list, llXC11941., br. 37, Zagreb 18.9.1941, str. 433-436.

Buturac, Josip (1944): Popis iupa ZagrebaEke biskupije od 1334., Zbornik ZagrebaEke biskupije, str. 409.-454.

Buturac, Josip (1984): Popis iupa ZagrebaCke biskupije 1334. i 1501., Starine, CIX11984., str. 43-107.

Crnko, Josip, KruSlin, ieljko (1998): VodiC ekskurzije kroz MoslavaEku Goru. Hrvatsko geoloSko druitvo, Zagreb

Crveni popis ugroien~h bibaka i iivotinja Hrvatske, Driavni zavod za zaititu prirode, Zagreb, 2004

Catit, Mato, Kolaric, Slaven, KolariC, Mirjana (2009) Rodoslovlja hrvatske autohtone pasmine konja Hrvatski hladnokrvnjak 2008. = Genealogy of dam line of Croatian autochthonous horse Breed Croatian coldblood 2008., PopovaCa: SrediSnji savez udruga uzgajivata Hrvatskog hladnokivnjaka

Driavna uprava za zaititu prirode i okoliia (1999): Pregled stanja bioloike i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaitite. DUZPO, Zagreb

Hirc, Dragutin (1902): Moslavina - Putne uspomene, Prosvjeta, X11902, br. 7-10> Zagreb, 1902., str. 217-219., 242-247., 271-275, 315-319,

Hlevniak, Branka, Sever-Sigilhuber, Viinja (2008): Zorka Sever : slikarstvo 1910. - 1973., Kutina: Muzej Moslavine

Holcer, DraSko (1995): Sisavci Lonjskog polja. Diplornski rad, SveuEiliSte u Zagrebu, Prirodoslovno- rnatematitki fakultel-bioloSki odjel, Zagreb

Janev Hutinec Biljana, KleteCki Eduard, Lazar Bojan, Podnar LeSiC Martina, SkejiC Jure, TadiC Zdravko, Tvrtkovit Nikola (2006): Civena knjiga vodozemaca i grnazova Hrvatske, Driavni zavod za zaStitu prirode, Zagreb.

KlaiC, Vjekoslav (1985): Povijest Hrvata, Zagreb: Nakladni zavod MH

KovaC, Marina (200412005):Sedamdeset godina Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot u PopovaEi, Zbornik Moslavine,718; str 325-331.

KovaEeviC, Draien (1993): ZagrebaEki biskup Demetrije 11. Cupor Moslavatki, MoslavaEki list, br. 1096- 1098.

KovaEeviC, Draien (1998): Ouro Szabo - o starinama u Moslavini, Zbornik Moslavine, 4; str. 99-110.

KovaEev~c, Draien i suradnici (1999): i u p a sv. Ane, Osekovo, Osekovo: iupni ured

KovateviC, Draien (ur) (2002): Gornja Jelenska, Zagreb: Ceres; Gornja Jelenska: Mjesni odbor Gornje Jelenske

KovaEeviC, Draien (200212003): Nemiri u Moslavini nakon osnivanja Driave Slovenaca, Hrvata i Srba, Zbornik Moslavine, 516; str. 76-119.

Koiul, Stjepan (2006): Dvorac Moslavina : duSobriina sluiba u Zemaljskom zavodu za slijepe i lnvalidskorn domu u dvorcu Moslavina (1920.-1933.), i upravitelji novoosnovane iupe PopovaEa (1945.- 2006.), TkalCic, 10 (10); str. 105-202.

Lambl, Dragutin (1867): Moslavina, Gospodarski list, XV/1867., br, 27, 28, 31, 32; str. 153-154., 159- 161., 176., 179-181.

MartinoviC, Jakob (1997): Tloznanstvo u zastiti okoliSa, Driavna uprava za zaStitu okoliSa, Zagreb

MaruSevski, Olga (2008): Popovata : iz arhiva sjeCanja, Kaj, 41 (39); str. 111-122.

MatijaSeviC, Alfred (2008): U sjeni parenice 10 godina djelovanja KUD-a Struiec, Struiec: KUD Struiec

Mitar, Mladen (ur) (2007): Barokna skulptura u Moslavini 18, st. Kutina: Muzej Moslavine

MoriC, Sanja Poje, Mirosiav, VrSek, Ines, Mustab, Ivan (2007): Uredenje zelenila unutar groblja Popovata, Agronomski glasnik, 69 (5); str. 401-413.

Moslavac, Slavica (1999): Narodna noSnja jugozapadne Moslavine : Osekovo : prirutnik za rekonstmkciju noSnje, Zagreb: Hrvatski sabor kulture

Mosiavac, Slavica (2005): Etnografska osiavStina Zorke Sever, Kutina: Muzej Moslavine

Mrtela, lvana (2012): Ekonomija zaitite okoliSa OpCine Popovatal Fakullet za menadiment u turizrnu i ugostiteljstvu u Opatijil ZavrSni rad

Nikolic Toni, Topic Jasenka (2004): C ~ e n a knjiga vaskularne flore Hrvatske, Driavni zavod za zaStitu prirode, Zagreb

Obad Scitaroci, Mladen, BojaniC Obad ~citaroci, Bojana, (1998): Dvorci i perivoji u Slavoniji, Od Zagreba do lloka, Zagreb: Scitaroci

PajanoviC, Dragutin, ValpotiC, Franjo (1867): Zapisnik prve sjednice rnoslavatko-kutinske gospodarske podruinice, sazvane dne 28. Veljate 1867 u Popovati, Gospodarski list, XV11867., br. 15, 11.4.1867., str. 91-93.

Pasarit, Dragutin (ur) (1995): Voloder : kulturno i gospodarsko naslijede, Zagreb: Mosta; Voloder: Voloderske jeseni

PasariC, Dragutin (2005): PopovaEa usred Moslavine, Kutina: Spiritus rnovens

Pasaric, Dragutin (2006): 56, bojna - ponos Kutine, Kutina: Spiritus rnovens

PasariC, Dragutin (2009): Lovstvo Kutine i okolice, Kutina: Spintus rnovens

PasariC, Dragutin (2010): Potok : selo moslavatke tradicije, Kutina: Spiritus rnovens

PasariC, Dragutin (2009): Sveti Martin - zaStitnik Gornje Gratenice, Kutina: Spiritus rnovens

Pavitic, Stjepan (1968): Mosiavina i okolina, Zbornik Moslavine, 1; sir. 7-167.

PieSnik Sever, Ruia (2006): Odbljesci sjecanja : (autobiografski zapisi), Kutina: Spirilus rnovens

Poje, Miroslav, MoriC Sanja, VrSek, lnes (2009): Odabir biljnog materijala za uredenje zelene povriine u Popovati, Glasnik zaStite bilja, 32 (69); sir. 56-61.

Pavlitevif, Dragutin (1987): HajduEija u H~atsko j 60. godina 19. stoljeca, Radovi vol. 20, Zavod za H ~ a l s k u povijest; str. 129-1 58.

Peic, Matko (1974): Crno zlato, Zagreb: INA - Naftaplin

Pisk, Silvija (200812009): Garif, GraEenica i Moslavina : upravna podrutja (iupanije, komitati i distrikti) u srednjern vijeku, Zbornik Moslavine, 11112; sir. 40-44.

RaEki. Franjo (1872): Popis iupa zagrebatke biskupije 1334. i 1501. godine, Starine JAZU, IV; sir. 201- 229.

Radovtic, Jakov, Majic, Dragan, JuriSik-PolSak, Zlata (1998): Miocenski praslonovi i nosorozi iz MoslavaCkog gorja, Zbornik Moslavine, 4; str. 5-11

Sulek, Mato (2006): Sportski nogornetni klub "Mladost", Gornja GraEenica (1966.-2006.), Kutina: Spiritus rnovens

Sulek, Mato (2008): Sportski nogometni klub "Moslavina", Donja Gratenica: (1957.-2007.): 50. godina, Donja GraEenica: SNK "Moslavina"

Tomac, Luka (2012): Skrivena Moslavina, Zagreb: Zelena akcija

TuSek, Pero (1986): Iz proilosti Skolstva Popovate i okolice, Kaj, 19 (1); str. 70-76.

Vincek, Ivan (1995): Povijest crkve u Popovati prerna zapis~ma lvana Vinceka, PopovaEa: Optinsko poglavarstvo:

Vukotinovic, Ljudevit (1847): Opis livadah moslavatkih i gospodarenja na njima vladajukeg, List rnesetni howatsko-slavonskoga gospodarskoga druitva, br. 7, srpanj 1847., sir. 105-110.

Zaborac H ~ o j e (1999): Posebno zaitikeni dijelovi prirode u SisaEko-rnoslavatkoj iupaniji. Diplornski rad, Sveutilidte u Zagrebu, Surnarski fakultet, Zagreb

lnternetski izvori: http:/ lw.~o~ovaca.hr