republika hrvatska...Županijske razvojne strategije za razdoblje 2011. – 2013. godine, a kako bi...

REPUBLIKA HRVATSKA

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Klasa: 302-02/18-01/18 Urbroj: 2196/1-03-18-3. Vukovar, 2018. Temeljem članka 13. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ( «NN» RH 147/2014, 123/17 ), članka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te članka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije («Sl. vjesnik» Županije br 3/. .), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na _______________donosi

O D L U K U o Razvojnoj strategiji Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine

I. Donosi se Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine koja je sastavni dio ove Odluke.

II.

Prihvaća se Akcijski plan, Komunikacijska strategija za provedbu Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. kao i cjelovita Analiza stanja, koji su sastavni dijelovi Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020.

III.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se izvan snage Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje 2011.-2013. («Službenom vjesniku», br. 06/11)

IV. Odluka stupa na snagu danom objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE Dražen Milinković, dipl.ing.stroj.

Temeljem ebnka 15. stavka 1. Poslovnika o radu Partnerskog vije€a za podruije Vukovarsko-srijemskeiupanije, Partnersko vijeia za podruEje Vukovarsko-srijemske iupanije (u daljnjem tekstu: PV VSZI

donosi 23. travnja 2018, godine

ODTUKU

O USVAJANJ U RAZVOIN E STRATEG II E VU KOVARSKO.SR U EMSKE ZU PNN II E

ZA RAZDOBUE DO 2O2O.GODINE

flanak 1.

Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske iupan'rje za razdoblje do 2020. godine temeljnije strate5kiplanski dokument jedinice podruine (regionalne) samouprave u kojem se odretluju ciljevi i prioritetirazvoja za podruije iupanije u svrhu jaEanja njenih razvojnih potencijala, s posebnim naglaskom na

ulogu velikih gradova i gradova sjediita iupanija u poticanju razvoja te na razvoj slabije razvijenihpodrufja.

elanak 2.

Ovom Odlukom PV VSZ usvaja Razvojnu sFategiju Vukovarsko-srijemske iupanije za razdoblje do2020. godine,

Clanak 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom dono3enja.

K LASA: 3O2-OZ I t$-Ot / Oz

URBROJ: 2196/1-16-18-3U Vinkovcima, 23. travnja 2018. godine

Predsjednik partnerskog vijeia za podruEje

Vukovarsko-srijemskeZeljko Cirba,

1

KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA

ZA PROVEDBU RAZVOJNE STRATEGIJE

VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŽUPANIJE

ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE

Prosinac 2017.

2

Sadržaj 1 UVOD .................................................................................................................................................... 3

2 CILJEVI ................................................................................................................................................... 4

3 MJERE I AKTIVNOSTI ............................................................................................................................. 5

4 NOSITELJI .............................................................................................................................................. 8

5 CILJNE SKUPINE .................................................................................................................................... 8

6 VREMENSKI RASPORED AKTIVNOSTI ..................................................................................................... 9

3

1 UVOD Komunikacijska strategija za provedbu Razvojne strategije Vukovarsko – srijemske županije za

razdoblje do 2020. godine (u nastavku teksta: Komunikacijska strategija) u skladu je s uputama za

izradu komunikacijske strategije navedenim u Smjernicama za izradu županijskih razvojnih strategija,

praćenje i vrednovanje njihove provedbe donesenih u rujnu 2015. godine (u nastavku teksta:

Smjernice). U Smjernicama je predviđen opseg komunikacijske strategije, do 10 stranica, i preporučeni

sadržaj: ciljevi, mjere, aktivnosti, nositelji, ciljne skupine i vremenski raspored. Sadržaj ovog dokumenta

usklađen je sa sadržajem iz Smjernica.

Ova komunikacijska strategija uvažava naučene lekcije tijekom provedbe Komunikacijske strategije

Županijske razvojne strategije za razdoblje 2011. – 2013. godine, a kako bi se temeljem uočenih

nedostataka i dobrih strana postavila realna i ostvariva strategija komuniciranja s ciljanim skupinama.

Komunikacijska strategija za prošlo razdoblje postavila je četiri cilja1. Međutim, u kojoj mjeri su

navedeni ciljevi ostvareni nije moguće precizno utvrditi zbog toga što u prethodnoj komunikacijskoj

strategiji nisu utvrđeni pokazatelji za mjerenje ostvarenja ciljeva. Unatoč tome, uvidom u

komunikacijske aktivnosti provođene u prethodnom razdoblju moguće je donijeti okvirne zaključke o

ostvarenosti komunikacijskih ciljeva.

Vukovarsko-srijemska županija (u nastavku teksta: VSŽ), kao nositelj izrade, i Agencija za razvoj

Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o. (u nastavku teksta: AR Hrast), kao stručni izrađivač i

koordinator, na svojim su mrežnim stranicama posvetili dio prostora upravo regionalnom razvoju s

informacijama o procesu izrade Razvojne strategije za razdoblje do 2020. godine (u daljnjem tekstu:

ŽRS VSŽ 2020.) i redovito objavljuju sve novosti vezane za njenu provedbu. Osim vlastitih stranica

otvoreni su profili na društvenim mrežama (Facebook i Twitter) te vlastiti YouTube kanal na kojem se

objavljuju video klipovi iz medija povezani s djelovanjem AR HRAST. Putem navedenih komunikacijskih

kanala sve ciljne skupine su redovito obavještavane o ulozi ŽRS-a i mogućnostima financiranja razvojnih

projekata te je omogućeno praćenje transparentnosti provedbe ŽRS-a. Stoga bi se moglo zaključiti da

su ostvarena prva tri cilja Komunikacijske strategije za razdoblje 2011. – 2013. Nadalje, vođeni

načelima partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora, održavanim redovitim

koordinacijskim sastancima osigurano je uključivanje svih relevantnih partnerskih institucija, kako u

sam proces izrade tako i u sve komunikacijske aktivnosti tijekom izrade ŽRS VSŽ 2020..

I prije donošenja nove Komunikacijske strategije, nositelj i koordinator izrade ŽRS VSŽ 2020., nastavili

su poštivati načelo transparentnosti te je na svojim mrežnim stranicama odvojili poseban dio za

informacije o izradi nove ŽRS za razdoblje do 2020. godine. Ovim putem šira je javnost informirana o

svim koracima izrade ŽRS VSŽ 2020. i poštovano je načelo dostupnosti, a kako bi se javnosti otvorila

mogućnost za doprinos njezinoj izradi putem komentara na tablice s razvojnim problemima i

potrebama u pet ključnih područja: poljoprivreda, drvni sektor, energetika i energetska učinkovitost,

prometna infrastruktura i turizam te gospodarstvo.

1 1. informirati javnost o ulozi ŽRS u ostvarivanju ravnomjernog regionalnog razvoja RH i podizanja konkurentnosti hrvatskih regija 2. informirati dionike i potencijalne korisnike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini o dostupnim mogućnostima financiranja razvojnih projekata 3. osigurati stalnu transparentnost provedbe ŽRS 4. uskladiti sve komunikacijske aktivnosti koje provode partnerske institucije obuhvaćene ŽRS-om

4

2 CILJEVI Ciljevi Komunikacijske strategije usklađeni su s općim ciljevima navedenim u Smjernicama.

Definiran je opći cilj Komunikacijske strategije:

Doprinijeti promicanju važnosti politike regionalnog razvoja u kontekstu poticanja ravnomjernog i

održivog razvoja Republike Hrvatske te povećanju i optimalnom korištenju razvojnog potencijala

slabije razvijenih područja.

U svrhu postizanja navedenog općeg cilja utvrđeni su specifični ciljevi i način njihova ostvarenja koji su

u skladu sa specifičnim komunikacijskim potrebama ŽRS Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju do

2020. godine.

Specifični ciljevi s definiranim aktivnostima koje doprinose njihovom postizanju su:

1. Povećati uključenost dionika i transparentnost postupka izrade ŽRS do 2020. godine

2. Unaprijediti informiranost javnosti i transparentnost u fazi provedbe i vrednovanja ŽRS

(aktivnosti 2. – 5.)

3. Podići svijest o ulozi i značaju ŽRS-a za razvoj Vukovarsko-srijemske županije i jedinica lokalne

samouprave na njenom području (aktivnosti 2. – 6.)

4. Informirati javnost o mogućim izvorima financiranja, posebice o fondovima EU-a namijenjenim

projektima usmjerenima k regionalnom razvoju s naglaskom na mogućnosti na području

Vukovarsko-srijemske županije (aktivnosti 2. – 7.)

Navedeni specifični ciljevi bit će ostvareni kroz komunikacijske aktivnosti i mjere koje su prikazane u

sljedećim poglavljima.

Rezultati specifičnih ciljeva bit će:

1. Provedena učinkovita komunikacija prema javnosti u svim fazama izrade i provedbe ŽRS-a

2. Postignuta transparentnost postupka izrade i provedbe ŽRS-a

3. Javnost upoznata s ulogom i značajem ŽRS-a

4. Javnost informirana o mogućnostima financiranja projekata regionalnog razvoja iz fondova EU.

Ostvarenost rezultata mjerit će se na kraju određenog vremenskog razdoblja (2020. godine) kroz

dostizanje konkretnih unaprijed određenih pokazatelja za svaki od navedenih specifičnih ciljeva.

Pokazatelji za cilj 1.:

- broj održanih tematskih radnih skupina i sastanaka partnerskog vijeća tijekom faze izrade ŽRS;

- broj objava usmjerenih k informiranju javnosti o tijeku pripreme ŽRS.


5

- broj medijskih objava / održanih prezentacija, okruglih stolova, konferencija usmjerenih k

informiranju javnosti o tijeku provedbe i vrednovanja ŽRS


- broj sudionika na informativnim događanjima;

- evidencija broja posjeta mrežnih stranica VSŽ i AR HRAST i njihovih profila na društvenim

mrežama


- broj prijavljenih projekata regionalnog razvoja iz fondova EU u Vukovarsko-srijemskoj županiji,

3 MJERE I AKTIVNOSTI Ciljevi Komunikacijske strategije bit će realizirani provedbom komunikacijskih mjera i aktivnosti koje

će se tijekom razdoblja do 2020. godine usklađivati s fazama provedbe ŽRS. Tako će se u prvoj fazi

fokusirati na usklađivanje komunikacije među dionicima uključenim u izradu ŽRS VSŽ 2020. i

informiranje javnosti o načinima uključivanja i koracima izrade ŽRS, a kasnije će se aktivnosti

preusmjeriti na transparentno praćenje provedbe ŽRS i ostvarivanje strateških ciljeva.

U pravilnim vremenskim razmacima (na kraju svake kalendarske godine) provodit će se aktivnosti

praćenja i vrednovanja ostvarenja komunikacijskih mjera i aktivnosti te ciljeva i pokazatelja

komunikacijske strategije. To će uključivati praćenje i analizu medijskih objava i analizu neposrednog

komuniciranja s ciljanim skupinama. Komunikacijski pristup bit će korigiran s obzirom na rezultate

navedene aktivnosti, u svrhu realizacije ciljeva postavljenih u ovoj Komunikacijskoj strategiji.

Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, kao nositelj izrade, i

Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast, kao stručni izrađivač i koordinator ŽRS VSŽ

2020., bit će odgovorna tijela za realizaciju ciljeva ove Komunikacijske strategije.

Sredstva za provedbu komunikacijskih aktivnosti (financijska, tehnička i ljudski resursi) osigurat će se

iz postojećih sredstava Vukovarsko-srijemske županije, AR HRAST i drugih partnera u provedbi ŽRS VSŽ

2020., te kroz namjenska sredstva podizanja vidljivosti definiranih unutar pojedinih razvojnih

projekata. Očekuje se i potpora Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Mjere i aktivnosti koje će se poduzeti za provođenje komunikacijskih aktivnosti temeljit će se na

dosadašnjem iskustvu Vukovarsko-srijemske županije kao nositelja izrade, te AR HRAST kao stručnog

izrađivača i koordinatora izrade ŽRS iz razdoblja 2011. – 2013. godine uz uvođenje novih načina

komunikacije s ciljnim skupinama. Aktivnosti i alati će uključivati:

1. Elektronička pošta – koristit će se prije svega u svrhu redovitog službenog komuniciranja svih

dionika uključenih u izradu i provedbu ŽRS VSŽ 2020., ali isto tako, putem newslettera će se

obavještavati svi zainteresirani o novostima vezanim za pripremu i provedbu Strategije.

Ciljna skupina: mediji, partneri, šira javnost, potencijalni korisnici

Indikativni vremenski okvir: kontinuirano po potrebi

Izvor financiranja: proračun VSŽ, AR HRAST, MRRFEU

Pokazatelji: broj poslane elektronske pošte

6

2. Službene Internet stranice – prilikom predstavljanja ŽRS i svih dokumenata i vijesti vezanih uz

njezinu provedbu, nastavit će se koristiti mrežne stranice VSŽ kao nositelja izrade i AR HRAST

kao stručnog izrađivača i koordinatora njene izrade, koje su i u prethodnom razdoblju bile

glavni izvor informacija za sve ciljne skupine. Na stranicama će redovito biti ažurirane

informacije o strateškim ciljevima i razvojnim prioritetima kao i o provedbi i učincima provedbe

ŽRS VSŽ 2020.

Ciljna skupina: javnost, mediji, partneri, šira javnost, potencijalni korisnici

Indikativni vremenski okvir: kontinuirano

Izvor financiranja:

Pokazatelji: broj objava

3. Profili na društvenim mrežama – u svrhu informiranja što šire javnosti o djelovanju VSŽ i AR

HRAST (uključujući aktivnosti vezane za izradu ŽRS) otvoreni su profili na Facebooku i Twitteru

te kanal na servisu You Tube. Preko njih će se i u razdoblju do 2020. godine nastaviti informirati

širu javnost o svim važnim događajima i napretku u pripremi i provedbi ŽRS.



Izvor financiranja:

Pokazatelji: broj objava

4. Medijska vidljivost – u ovu mjeru uključena su priopćenja za medije, radio i TV promidžba.

Mediji su ključan alat za ostvarenje interakcije sa širom javnosti koja nije izravno uključena u

izradu i provedbu ŽRS VSŽ 2020. Kroz objave u tisku te putem sudjelovanja u informativnim

emisija na radiju i televiziji, nastavit će se podizati svijest regionalne zajednice o važnosti i

pozitivnim učincima ŽRS VSŽ 2020. i regionalne politike na životno okruženje i standard svih

stanovnika Vukovarsko-srijemske županije.

Ciljna skupina: javnost, mediji, partneri, šira zajednica, potencijalni korisnici

Indikativni vremenski okvir: prilikom predstavljanja usvojene Razvojne strategije i kad se

pojavi potreba za informiranjem javnosti o napretku realizacije Razvojne strategije

Izvor financiranja:

Pokazatelji: broj medijskih objava, održanih tiskovnih konferencija te televizijskih i radijskih

nastupa i emitiranih emisija

5. Javna događanja – organiziranjem različitih oblika direktne komunikacije sa zainteresiranom

javnošću kao što su predstavljanja, informativni događaji, konferencije, okrugli stolovi,

radionice te tematski skupovi na izravniji način će javnosti biti predstavljeni ciljevi ŽRS i njihova

realizacija. S posebnom pažnjom će se pripremiti predstavljanje ključnih razvojnih projekata

planiranih u okviru ŽRS.

Ciljna skupina: javnost, mediji, partneri, šira zajednica, potencijalni korisnici

Indikativni vremenski okvir: prilikom predstavljanja usvojene Razvojne strategije i kad se

pojavi potreba za informiranjem javnosti o provedbi ključnih projekata predviđenih Razvojnom

strategijom

Izvor financiranja:

Pokazatelji: broj održanih informativnih događaja, broj sudionika

7

6. Info centar – AR HRAST već ima odgovornu osobu za komunikaciju sa svim zainteresiranima

koji postavljaju upite telefonom, poštom ili elektronskom poštom. Ova aktivnost će se nastaviti

provoditi što će svim ciljnim skupinama omogućiti da se informiraju svemu što ih zanima o

izradi i provedbi ŽRS.



Izvor financiranja:

Pokazatelji: broj pristiglih upita i odgovora

8

4 NOSITELJI Vukovarsko-srijemska županija je nositelj izrade, a Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije

Hrast d.o.o. je stručni izrađivač i koordinator provedbe Komunikacijske strategije.

5 CILJNE SKUPINE Ciljnu skupinu može se definirati kao skup dionika koji imaju aktivnu ili pasivnu ulogu u ostvarenju

ciljeva, prioriteta i mjera razvoja Vukovarsko-srijemske županije. Kontinuirana suradnja i komunikacija

s ciljnim skupinama omogućit će učinkovitiju provedbu ŽRS.

Ciljne skupine prema kojima treba usmjeriti i formirati komunikacijske aktivnosti su:

1. Opća javnost: ova ciljna skupina obuhvaća sve stanovnike Vukovarsko-srijemske županije, a i

šire. Vrlo je važno da svi oni budu informirani o izradi i provedbi ŽRS-a jer razvojni prioriteti

koji se uspostavljaju u okviru ŽRS-a imaju utjecaj na život svih stanovnika Županije i otvaraju

im mogućnosti aktivnog građanskog angažmana na kreiranju regionalne politike.

Informiranost javnosti o tijeku provedbe i postizanja ciljeva ŽRS-a osigurava transparentnost i

jača svijest građana o važnosti regionalnog razvoja i pozitivnim učincima regionalne politike i

fondova EU na njihov svakodnevni život.

2. Partneri: ova ciljna skupina odnosi se na članove Partnerskog vijeća, ali obuhvaća i institucije

uključene u upravljanje i provedbu Strategije kao što su Hrvatska gospodarska komora,

županijska komora; Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije, Hrvatski zavod za

zapošljavanje, područna služba Vukovar i Vinkovci, Hrvatski zavod za poljoprivredno-

savjetodavnu službu Vukovarsko-srijemske županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske Županije i mnoge druge javne ustanove koje

djeluju na području Županije. Informiranost i umreženost partnera je vrlo važna prilikom izrade

i provedbe ŽRS-a jer su Partneri ti koji dobro poznaju stanje u Županiji i svojim uvidom

doprinose oblikovanju ciljeva njenog razvoja, a tijekom provedbe sudjeluju u ostvarivanju

razvojnih ciljeva županije.

3. Triple helix skupina: ova ciljna skupina uključuje privatni sektor i poslovne organizacije,

znanstveni i istraživački sektor, nevladin sektor i druge institucije čiji članovi mogu imati važnu

ulogu za uspjeh izrade i provedbe ŽRS.

4. Potencijalni korisnici: sve pravne osobe koje će izradom i usvajanjem ŽRS VSŽ 2020. moći

aplicirati na sredstva iz EU fondova i drugih izvora financiranja za projekte iz područja koja su

prioritetna za razvoj Vukovarsko-srijemske županije.

5. Mediji kao prenositelji informacija: mediji će biti komunikacijski kanali za prijenos informacija

prema svim ciljnim skupinama. Komunikacija s medijima će uključivati priopćenja za javnost,

tiskovne konferencije, sudjelovanje u izradi priloga za informativne emisije na lokalnoj,

županijskoj i nacionalnoj razini (primjer županijske kronike i slično).

6 VREMENSKI RASPORED AKTIVNOSTI

AKTIVNOST 3.k

vart

al 2

017

4.k

vart

al 2

017

1.k

vart

al 2

018

2.k

vart

al 2

018

3.k

vart

al 2

018

4.k

vart

al 2

018

1.k

vart

al 2

01

9

2.k

vart

al 2

019

3.k

vart

al 2

019

4.k

vart

al 2

019

1.k

vart

al 2

020

2.k

vart

al 2

020

3.k

vart

al 2

020

4.k

vart

al 2

020

1. Komunikacija elektroničkom poštom x x x x x x x x x x x x x x

2. Održavanje službene Internet stranice x x x x x x x x x x x x x x

3. Ažuriranje profila na društvenim mrežama x x x x x x x x x x x x x x

4. Pojavljivanje u medijima x x x x x x x x x x x x x x

5. Organizacija događanja x x x x x x x x x x x x x x

6. Info centar x x x x x x x x x x x x x x

1

1. ANALIZA STANJA

1.1. Društvo Društvena analiza obuhvaća analizu demografskih kretanja, socijalnu, zdravstvenu, obrazovnu i ostalu društvenu infrastrukturu te analizu dostupnosti različitih usluga krajnjim korisnicima.

1.1.1. Demografija Prema službenim rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine na području VSŽ živi 179.521 stanovnika.

Tablica 1. Stanovništvo VSŽ, Popis 2011.

Vukovarsko-srijemska županija Popis 1991. Popis 2001. Popis 2011. Indeks

2011./2001.

231.241 204.768 179.521 87,7

Izvor: Popis stanovništva 2011. godine

Podaci Popisa iz 2011. godine nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa iz 2001. godine kao ni s podacima prijašnjih popisa jer se statistička definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu iz 2011. godine razlikuje od onih koje su primijenjene u prijašnjim popisima. Unatoč tomu prikazan je indeks usporedbe s prethodnim popisom koji ukazuje na znatno smanjenje ukupnog broja stanovnika od čak 12,3% u odnosu na stanje iz 2001. godine kada je Županija imala 204.768 stanovnika. Prema istim je podacima, VSŽ, županija s najlošijim demografskim pokazateljima.

Podaci Procjene stanovništva sredinom 2016. ukazuju na nastavak negativnog trenda, točnije vidljivo je smanjenje ukupnog broja stanovnika od 7,64% u odnosu na 2011. godinu. Negativni demografski trendovi su karakteristični za većinu slavonskih županija čime se VSŽ uklapa u širi trend smanjenja broja stanovništva na području istočne Hrvatske.

Županija bilježi gustoću naseljenosti od 73,2 st/km2 u 2011. godini, po čemu se nalazi na jedanaestom mjestu od 20 županija. Prosječna gustoća naseljenosti u Republici Hrvatskoj iznosi 75,7 st/km2 u 2011. godini. Od slavonskih županija Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija bilježe nešto veću gustoću naseljenosti od VSŽ.

Prema demografskim izračunima krajem 2011. godine 49,1% ukupnoga broja stanovnika živjelo je u pet županijskih gradova, dok je preostalih 50,9% stanovnika živjelo u 26 općina. Udio gradskog stanovništva u ukupnome stanovništvu, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske gdje je udio gradskog stanovništva 70,4%, potvrđuje njezin izrazito ruralni karakter.

Prema broju i udjelu stanovnika 48% lokalnih jedinica ima između 3.000 i 10.000 stanovnika, koje čine 42,13% ukupnog stanovništva VSŽ. Povoljna je činjenica da vrlo mali udjel imaju jedinice s manje od 1.500 stanovnika (6,5%) i po tome je VSŽ puno bolja od nacionalne razine na kojoj taj udjel iznosi 14,24%.

Podaci o promjeni broja stanovnika pokazuju da su najugroženije najmanje jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu JLS), jer najbrže gube stanovništvo. Međutim, za Županiju je poseban

2

problem što i veliki urbani centri gube stanovništvo, a što se onda odražava na ukupni rezultat cijele Županije.

Tablica 2. Demografska struktura JLS i promjene u razdoblju 2001.-2011.

Broj stanovnika Broj JLS-a Udjel u ukupnome

broju JLS-a Udjel u ukupnome broju stanovnika

Promjena broja stanovnika 2001.-

2011.

0-1.500 2 6,45% 1,49%, 0,59%

1.500-3.000 11 35,48% 14,55% 6,44% 3.000-10.000 15 48,39% 42,13% -15,02% 10.000-25.000 1 3,23% 6,73% -2,10%

25.000-50.000 2 6,45% 35,09% -2,24%

Ukupno 31 100,0% 100,0% -12,33%

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Prirodni prirast kao razlika živorođenih i umrlih osoba u VSŽ je kontinuirano negativan posljednjih sedam godina, s time da se u tom razdoblju s -521 povećao na -871. Što je vidljivo i kroz smanjenje vitalnog indeksa (broj živorođenih na 100 umrlih) sa 77,7 u 2010. na 62,2 u 2016. godini. Pored negativnoga prirodnog prirasta Županija kontinuirano bilježi i negativni saldo migracije, što znači da se više stanovništva odseljava nego doseljava.

Tablica 3. Vanjska migracija stanovništva na razini VSŽ

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Doseljeni/ odseljeni







190 / 931 311 / 772 353 / 499 325 / 1019 287 / 1594 434 / 1967 494 / 2763


Tablica 4. Unutarnja migracija stanovništva u 2016. prema području doseljenja i odseljenja Doseljeni Odseljeni Saldo

migracije među

županijama

Preseljeno stanovništvo unutar županije Ukupno Iz druge

županije Ukupno U drugu

županiju Među naseljima istog grada/općine

Među gradovima/općinama iste županije

2326 656 3583 1913 -1257 249 1421 Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Glavni čimbenik negativnog salda migracija su migracije u druge županije u kojima broj odseljenih značajno nadmašuje broj doseljenih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku VSŽ u 2016. godini bilježi negativan saldo migracije među županijama (-1257 osobe) kao i najveći negativan saldo ukupne (unutarnje i vanjske) migracije stanovništva (-3526 osoba).

3

Tablica 5. Ukupno doseljeno i odseljeno stanovništvo u VSŽ

Godina

Doseljeni Odseljeni Saldo ukupne

migracije

Saldo migracije

među županijama

Saldo migracije s inozemstvom

ukupno Iz druge županije

Iz inozemstva ukupno U drugu županiju

U inozemstvo

2010. 946 756 190 2.338 1.407 931 -1.392 -651 -741

2011. 1.037 726 311 2.276 1.504 772 -1.239 -778 -461

2012. 1.087 734 353 1.958 1.459 499 -871 -725 -146

2013. 1.076 751 325 2.700 1.681 1.019 -1.624 -930 -694

2014. 1.043 756 287 3.662 2.028 1.594 -2.579 -1.272 -1.307

2015. 1.165 731 434 3.877 1.910 1.967 -2.712 -1.179 -1.533

2016. 1.150 656 494 4.676 1.913 2.763 -3.526 -1.257 -2.269

Kumulativ 2010.-2016.

7.504 5.110 2.394 21.487 11.902 9.545 -13.943 -6.792 -7.151


Pokazatelji dobne strukture stanovništva ukazuju na trend postupnog starenja stanovništva, što je u skladu s trendom na nacionalnoj razini. Iako prosječna starost stanovništva VSŽ iznosi 40,6 godina, ubraja se u županije s prosječno najmlađim stanovništvom, indeks starenja koji iznosi 98,3% te koeficijent starosti od 23,0% pokazuju da je stanovništvo VSŽ ušlo u proces starenja. Svi korišteni demografski pokazatelji samo potvrđuju da je situacija jako loša te da bi u slučaju nastavka negativnih trendova demografska struktura mogla postati ozbiljna zapreka budućem razvoju županije. Tablica 6. Procjena stanovništva 2016. prema dobnim skupinama i spolu

Dobne skupine Muškarci Žene 0-4 4057 3739 5-09 4414 4253 10-14 4735 4534 15-19 5539 5357 20-24 5556 5312 25-29 5248 4867 30-34 5338 4752 35-39 5003 4837 40-44 5326 5092 45-49 5551 5378 50-54 6074 6164 55-59 6048 6168 60-64 5456 5939 65-69 4176 5312 70-74 2824 4014 75-79 2542 4462 80-84 1597 3457 85+ 740 1938 UKUPNO 80 224 85 575


4

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2015. godinu, očekivano trajanje života u VSŽ niže je za dvije godine od prosjeka RH te iznosi 75,5 godina. Razlika je izraženija za muškarce nego za žene, gdje na razini RH iznosi 74,3 a na razini Županije 71,9. Žene u VSŽ mogu očekivati u prosjeku 7 godina duži životni vijek od muškaraca. ZAKLJUČAK:

• Iako je u međuvremenu dolazilo do promjena u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva, usporedba rezultata popisa stanovništva iz 1991. i 2001. s rezultatima popisa stanovništva 2011. potvrđuje da je ovo područje ukupne i prirodne depopulacije kao dominantnih dinamičkih demografskih procesa u VSŽ.

• Prema Prof. dr. sc. Draženu Živiću s Instituta Ivo Pilar “Proces demografskog starenja najvažniji je strukturno-demografski proces u VSŽ, koji implicira značajne poremećaje u funkcionalnim dobnim skupinama, naročito u domeni biodinamike i ekonomske aktivnosti stanovništva. Osnovni dinamički i strukturni procesi ukazuju na slabljenje (regresiju) i krizu u formiranju vlastitih demografskih (naročito demo-reproduktivnih) potencijala neophodnih za poticanje stabilnog društvenog razvoja i ekonomskog napretka ovoga područja. Stoga je potrebno definiranje i provedba mjera poticajne populacijske politike na lokalnoj razini u domeni reprodukcije i prostorne pokretljivosti stanovništva” (Živić; 2012.).

1.1.2. Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi Pokazatelji o siromaštvu se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu i distribuciju dohotka unutar populacije. Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva i ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih kućanstava. Prema podacima, stopa rizika od siromaštva u 2016. iznosi 19,5%, prag rizika od siromaštva u 2016. za jednočlano kućanstvo iznosi 26.156 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 54.928 kuna na godinu. Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije, a u 2016. ta stopa iznosila je 12,5%. Stopa rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva iz 2012. jest pokazatelj koji uzima u obzir promjene u troškovima života i izračunata je na temelju deflacioniranog praga rizika od siromaštva iz 2012. Ta je stopa u 2016. iznosila 17,3% i upozorava na smanjenje životnog standarda i veći broj osoba u riziku od siromaštva u 2016. u odnosu na 2012. godine, kad je stopa rizika od siromaštva bila 20,4%. Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2016. najviša je u osoba u dobi 65 ili više godina te iznosi 26,5%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća - stopa rizika od siromaštva kod žena iznosi 29,5%, a kod muškaraca 21,9%. Najniža stopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25. do 54. godine i iznosi 15,8%. Kod muškaraca te dobi iznosi 16,7%, a kod žena 14,8%.

5

Grafikon 1. Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2015.


U 2016. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najviša je za nezaposlene osobe i iznosi 43,6%. Za nezaposlene muškarce iznosi 50,2%, a za nezaposlene žene 36,9%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najmanja je za zaposlenike, 4,9%. Za žene iznosi 3,8%, a za muškarce 5,8%. Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2016. iznosi 30,1%. U VSŽ veliki je broj korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN). Prema podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u listopadu 2017. godine, VSŽ ima 2.940 korisnika. Na području VSŽ djeluje 11 ustanova socijalne skrbi (Centri za socijalnu skrb Vinkovci, Vukovar (pri Centru socijalne skrbi Vukovar kao podružnica djeluje Obiteljski centar i podružnica Ilok) i Županja, Domovi za starije i nemoćne osobe Vinkovci, Vukovar, Ilok, Dom za odrasle osobe Nuštar, Centar za rehabilitaciju «Mala Terezija» u Vinkovcima i Dječji dom Sveta Ana u Vinkovcima). U svim ustanovama socijalne skrbi izražen je nedostatak stručnog kadra (socijalni radnici, fizioterapeuti, medicinske sestre, njegovatelji/ce). Većina ustanova posluju u primjerenim uvjetima. Rezultat projekta Reforme sustava socijalne skrbi su ostvareni pozitivni pomaci u izvaninstitucionalnim oblicima pružanja socijalne skrbi na području Županije. To je vidljivo u rastu broja udomljene djece i mladeži te zbrinjavanju štićenika dječjih domova nakon navršene punoljetnosti. Sukladno odredbama UNICEF-a da svako dijete treba obitelj nastoji se što više djece udomiti, pogotovo do 7. godine života. Dječji dom Sv. Ana raspolaže s dva stana u te svrhe, a Centar za rehabilitaciju “Mala Terezija” s jednim. Za pomoć i njegu u kući starijim osobama otvorena su tri dnevna boravka za starije osobe: u Vukovaru, Otoku i Županji (pri Crvenom križu). Pojedine općine i udruge na području županije također pružaju različite socijalne usluge poput Pomoći u kući putem programa preko Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ili putem programa koji su financirani EU sredstvima, prijevoz osoba s invaliditetom i starijih osoba i sl. Smještaj starijih i nemoćnih osoba osiguran je i u 13 obiteljskih domova, a pojedine općine također planiraju izgradnju doma za starije i nemoćne ili prostora za poludnevni boravak starijih i nemoćnih (Općina Vrbanja, Općina Drenovci).

6

U suradnji s udrugom B.a.B.e. u Vukovaru je otvoreno Sklonište za djecu i žene žrtve obiteljskoga nasilja smještajnog kapaciteta za 20 osoba. Za žrtve obiteljskoga nasilja također postoji i Udruga žena Vukovar koja pruža pravno i psiho-socijalno savjetovanje žrtvama nasilja. Tijekom 2016. godine, kao i ranijih godina, primijećen je porast broja prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, a u skladu s tim, povećava se i broj osoba (odraslih i djece) kojima je priznato pravo na privremeni smještaj u skloništa za žrtve obiteljskog nasilja. Tijekom 2016. godine nastavljen je trend porasta broja djece i mladeži koja pokazuju različite oblike poremećaja u ponašanju. U porastu je i broj mlađih punoljetnih osoba koje se pojavljuju kao počinitelji kaznenih djela ili prekršaja, osobito prekršaja protiv javnog reda i mira te prometnih prekršaja. Na području PU VSŽ 2016. godine evidentirana su 1.946 kaznenih djela. U odnosu na 2015. bilježi se smanjenje broja kaznenih djela za 88 ili 4,3%. Po poznatim počiniteljima evidentirana su 730 kaznena djela ili 37,5% (od toga su počinitelji 177 kaznenih djela uhvaćeni na djelu), a po nepoznatim počiniteljima evidentirano je 1.216 kaznenih djela ili 62,5%. Operativnim radom naknadno su otkriveni počinitelji 599 kaznenih djela i počinitelji 18 kaznenih djela iz prethodnog razdoblja, dok su počinitelji 617 kaznenih djela ostali nepoznati. Tijekom 2016. evidentirano je 62 kaznenih djela protiv života i tijela (s maloljetnicima). U odnosu na 2015. godinu bilježi se smanjenje broja kaznenih djela za 8,8%. ZAKLJUČAK:

• Na području VSŽ se bilježi povećana stopa rizika od siromaštva u odnosu na 2012. godinu i smanjenje životnog standarda stanovništva.

• Stopa rizika od siromaštva je veća kod žena i u životnoj dobi od 65 ili više godina, a najniža se bilježi za osobe u dobi od 25. do 54. godine.

• Pozitivan trend očituje se kod broja udomljene djece i mladeži te zbrinjavanje štićenika dječjih domova nakon navršene punoljetnosti, pri čemu je zabilježen nedovoljan broj udomiteljskih obitelji za osobe s mentalnim oštećenjem, kao i nedostatak stručnih radnika i edukacija za pomažuće profesije.

• Za pomoć i njegu u kući starijim osobama otvorena su tri dnevna boravka za starije osobe, a pojedine općine planiraju izgradnju istih.

• Smještaj starijih i nemoćnih osoba osiguran je i u 13 obiteljskih domova s kapacitetom do 20 korisnika, s tendencijom porasta izgradnje takvih objekata.

• Niz je razvojnih problema s kojima je suočena VSŽ, ponajprije nerazvijenom izvaninstitucionalnom socijalnom skrbi i deficitom stručnih kadrova u pružanju socijalne skrbi uz stalan porast korisnika usluga socijalne skrbi, posebno nepokretnih osoba.

• Nedovoljno je razvijen sustav pružanja specifične skrbi osobama s posebnim potrebama i osobama s invaliditetom kao i mehanizmi djelovanja civilnog društva u funkciji socijalne skrbi (nepostojanje registra socijalnih korisnika, izostanak umrežavanja i postojanja baze podataka ostalih socijalnih dionika, primjerice civilnih udruga).

• Razvojne potrebe VSŽ u području socijalne skrbi su brojne, među kojima je unaprjeđenje standarda socijalnih usluga i stvaranje jedinstvene baze podataka korisnika sustava uz implementaciju standarda kvalitete, prevencija institucionalizacije osoba s invaliditetom i razvoj i promocija udomiteljstva.

• U području pružanja socijalnih usluga naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne skrbi i pružanje novih oblika socijalnih usluga.

7

1.1.3. Društvena i zdravstvena infrastruktura Društvena infrastruktura U djelokrug društvenih aktivnosti spadaju aktivnosti udruga koje sudjeluju u podizanju kvalitete života na području VSŽ. U Registru udruga RH na području VSŽ registrirano je 1.745 udruga u različitim područjima djelovanja, a najviše u području sporta (451) te kulture i umjetnosti (267). Od ostalih područja djelovanja udruga zastupljena su područja: branitelji i stradalnici (73 udruge), demokratska politička kultura (81), duhovnost (14), gospodarstvo (153), hobistička djelatnost (23), ljudska prava (139), međunarodna suradnja (83), nomenklatura sportova (254), obrazovanje, znanost i istraživanje (95), održivi razvoj (46), socijalna djelatnost (177), tehnička kultura (44), zaštita i spašavanje (70), zaštita okoliša i prirode (89), zaštita zdravlja (50) te ostala područja djelovanja (4) (Registar udruga u RH). Također, važno je istaknuti kako na području VSŽ djeluju tri lokalne akcijske grupe (skraćeno: LAG): Bosutski niz, Srijem i Šumanovci koje su registrirane kao udruge, a djeluju u cilju promicanja održivog razvoja i poboljšanja kvalitete života na ruralnom području. LAG-ovi svojim djelovanjem osiguravaju kontinuirano korištenje sredstava iz različitih fondova, s posebnim naglaskom na Program ruralnog razvoja. Na području VSŽ djeluje devet vatrogasnih zajednica, tri javne vatrogasne postrojbe te 53 dobrovoljna vatrogasna društva (Hrvatska vatrogasna zajednica). Poštanske usluge u VSŽ vrše se u 55 poštanskih ureda širom (Hrvatska pošta). Veterinarske usluge u VSŽ pružaju se u 23 veterinarske stanice (Upisnik veterinarskih stanica). Ostala područja koja spadaju pod temu društvene infrastrukture detaljnije su obrađena u sektorima Zdravstvena infrastruktura, Obrazovanje te Kultura i turizam. ZAKLJUČAK:

• U VSŽ postoji inicijativa i želja stanovništva za aktivnim uključivanjem u život lokalne zajednice čime doprinose kvaliteti života svoje sredine. Međutim, brojni su izazovi s kojima se moraju suočiti kako bi mogli proaktivno djelovati (neodgovarajući prostorni uvjeti, manjak financijskih sredstava za svakodnevno djelovanje i daljnji razvoj) te su primorani osloniti se na lokalnu i regionalnu vlast kako bi mogli opstati.

• S obzirom i na limitirane financijske kapacitete kako jedinica lokalne tako i regionalne samouprave, veliki broj organizacija i udruženja bori se za egzistenciju te se gasi. Stoga je potrebno pronaći načine i modele putem kojih će se pomoći rad istih.

• Jedan od načina je ulaganje u razvoj ljudskih potencijala s posebnim naglaskom na dodatno obrazovanje ljudi u pisanju i provedbi projekata kako bi vlastitim angažmanom i ulaganjem u jačanje svojih potencijala mogli doći do drugih izvora za financiranje, a ne samo da funkcioniraju na sredstvima iz državnog/regionalnog/lokalnog proračuna.

• U pojedinim područjima VSŽ potrebno je osigurati i uvesti dodatne sadržaje te razviti društvenu infrastrukturu (domove kulture, knjižnice, ambulante) koji će doprinijeti kvaliteti života i u onim dijelovima VSŽ gdje nisu dostupni.

Zdravstvena infrastruktura i socijalna skrb Osnovni ciljevi strategije razvoja i unaprjeđenja zdravstvenog sustava Vukovarsko-srijemske županije usklađeni su s ciljevima Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.–2020. (NN 116/12). Zdravstvena zaštita na području Županije organizirana je na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Primarna zdravstvena zaštita provodi se kroz županijske ustanove (tri doma zdravlja (Vinkovci, Vukovar i Županja), Zavod za javno zdravstvo i Zavod za hitnu medicinu), privatnu praksu i dodijeljene koncesije. Sekundarna zdravstvena zaštita provodi se kroz bolničku zdravstvenu zaštitu

8

(Opća županijska bolnica Vinkovci i Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana) i izvanbolničku specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu kroz specijalističke ordinacije domova zdravlja i specijalističke ordinacije, poliklinike i ustanove za zdravstvenu njegu u privatnoj praksi. Temeljem rješenja o kategorizaciji županijske opće bolnice Vinkovci i Vukovar su razvrstane u kategoriji Županijska bolnica III A. Županijski Zavod za hitnu medicinu nema vlastiti prostor i privremeno djeluje u prostorima triju županijskih domova zdravlja ili rjeđe u prostoru u vlasništvu JLS-a. Na području VSŽ ukupno 2.874 osoba su korisnici usluga zdravstvene njege u kući koju provode registrirane i ovlaštene ustanove za njegu u kući kao zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini. Također, dio općina i udruga na području VSŽ organizira pružanje usluga pomoći i njege u kući u sklopu svojih socijalnih programa kako je i navedeno u sektoru Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi. Na području VSŽ u ožujku 2017. godine udio osoba s invaliditetom je 10.5% (18.844 osoba) od kojih su većina muški (66%). Najveći broj osoba s invaliditetom (54%) je u radno aktivnoj dobi. Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja VSŽ, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oštećenja lokomotornog sustava te duševni poremećaji. U VSŽ 29,8% osoba s invaliditetom ima višestruka oštećenja koja pridonose funkcionalnom oštećenju osobe s invaliditetom. ZAKLJUČAK:

• Potrebe za uslugama zdravstvene zaštite uvijek premašuju raspoloživa sredstva pa je nužno odrediti prioritete u raspodjeli raspoloživih resursa pri čemu se ne misli samo na financijske, nego i ljudske, infrastrukturne i druge resurse.

• Iako se u posljednje vrijeme u VSŽ ulažu određena financijska sredstva u područje zdravstva, i dalje je izražena potreba za izgradnjom, rekonstrukcijom i opremanjem zdravstvenih ustanova.

• S obzirom na nedovoljan broj kako liječnika obiteljske medicine, tako i liječnika specijalista, stomatologa, ortodonta i oralnog kirurga u cijeloj županiji, posebice je bitno zadržati postojeći te privući novi stručni kadar osiguravanjem adekvatnih uvjeta rada, edukacija, specijalističkog i stručnog usavršavanja.

1.1.4. Obrazovanje

VSŽ bilježi ispod prosječni udio obrazovanog stanovništva, odnosno stanovništva s formalnim obrazovanjem koje je starije od 15 godina (VSŽ 59,2%, RH 69%, Popis 2011.). Jednako tako, Županija bilježi niži udio više i visokoobrazovanog stanovništva u odnosu na nacionalni prosjek, što dodatno potvrđuje lošu obrazovnu strukturu stanovništva. Posebno zaostaje prema udjelu osoba sa specijalističkim studijem i doktoratom znanosti u odraslom stanovništvu u odnosu na nacionalni prosjek (koji iznosi 0,24%, što je osjetno niže od 0,85%, odnosno hrvatskog prosjeka, Popis 2011.).

9

Grafikon 2. Obrazovna struktura stanovništva u RH i VSŽ, Popis 2011.


Razlike u obrazovnoj strukturi stanovništva starijeg od 15 godina među općinama i gradovima u VSŽ i dalje su prisutne. Tako je obrazovna struktura u lokalnim jedinicama s visokim udjelom poljoprivrednog stanovništva znatno niža. Gradovi bilježe najbolju obrazovnu strukturu, kao i lokalne jedinice koje su u neposrednoj blizini gradova. Visokoškolsko obrazovanje Ukupni broj studenata s prebivalištem u VSŽ u akademskoj godini 2015./2016. bio je 5.123 što je za gotovo 1% manje u odnosu na 2014./2015. (RH bilježi porast broja studenata za 7,2% u istom razdoblju). Ukupni broj studenata s prebivalištem u VSŽ koji su diplomirali 2015. godine je 1.124, što je manje u odnosu na prethodne godine, ali sveučilišni specijalisti i doktori znanosti bilježe porast. Sveučilišni specijalisti bilježe minimalan rast, dok doktori znanosti bilježe rast od čak 27,8% u usporedbi s 2014. godinom. Zatvaranjem visoke poslovne škole Višnjan u Vinkovcima značajno se smanjio broj studenata koji studiraju na području županije. Pad upisanih studenata u zadnjih pet godina ima i Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. Prema podacima ustanove u četiri postojeća programa (Fizioterapija, Trgovina, Upravni studij te stručni diplomski studij Preventivna fizioterapija) u akademskoj godini 2016./2017. upisalo se 828 studenata (čak 14,5% manje u odnosu na akademsku godinu 2011./2012.) dok se na Poljoprivredni fakultet u Vinkovcima prema podacima ustanove u akademsku 2016./2017. godinu upisalo 102 studenta u dva postojeća programa (Agrarno poduzetništvo i Mehanizacija u poljoprivredi) što je nakon niza godina smanjivanja upisanih studenata rast u odnosu na prethodnu akademsku godinu od 0,4%. Predškolski odgoj i obrazovanje Na početku pedagoške godine 2016./2017., u VSŽ 59 ustanova provodilo je programe predškolskog odgoja i naobrazbe, od kojih je 40 dječjih vrtića te 19 drugih pravnih osoba (osnovne škole, igraonice u knjižnici, druge ustanove ili udruge).

30,8%

52,6%

16,4%

0,2%

40,7%

49,8%

9,4%

0,1%0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

Bez škole i sa završenomosnovnom školom

Srednja stručna sprema Više i visoko obrazovanje Nepoznato

RH VSŽ

10

Tablica 7. Dječji vrtići i djeca, početak pedagoške godine 2016./2017.

Dječji vrtići

Djeca

Prema godinama života

ukupno do 3 3 do 5 5 i više

Državni 29 2725 348 801 1576

Privatni 8 454 91 217 146

Vjerskih zajednica 3 183 50 71 62

Ukupno 40 3362 489 1089 1784

Izvor. Državni zavod za statistiku RH

Ukupan broj djece koja su bila obuhvaćena programima predškolskog odgoja i naobrazbe na početku pedagoške 2015./2016. godine bio je nepromijenjen u odnosu na pedagošku 2014./2015. godinu dok broj djece u pedagoškoj 2016./17. bilježi rast od 3,8%. Unatoč tom porastu broj predškolske djece u dobi od 5 i više godina smanjio se za 2,7% u odnosu na prethodnu pedagošku godinu, a taj trend smanjenja se nastavlja i u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju. Osnovno obrazovanje Na području VSŽ osnovnoškolsko obrazovanje provodi se u 55 osnovnoškolskih ustanova (48 ustanova osnivač je VSŽ, a preostalih sedam Grad Vinkovci) te 36 područnih škola. U proteklih pet godina na području VSŽ broj osnovnih i područnih škola nije se mijenjao dok se broj učenika u školskoj godini 2016./2017. smanjio za 4,8% u odnosu na prethodnu školsku godinu, pa se i broj razrednih odjeljenja smanjio. Svake školske godine vidljiv je trend smanjenja broja učenika u osnovnim školama, pogotovo u ruralnim područjima VSŽ, što dovodi u pitanje održivost postojeće mreže škola u budućnosti.

Tablica 8. Osnovne škole, razredni odjeli, učenici i učitelji, početak školske godine 2016./2017. u VSŽ

Škole Razredni

odjeli Učitelji

Učenici

Ukupno I-IV razred V-VIII razred

92 855 1664 13650 6635 7015


Jedna od osnovnih škola (Osnovna škola Josip Matoš iz Vukovara) jedina je osnovnoškolska ustanova koja je registrirana kao ustanova čija je djelatnost odgoj i osnovno školovanje djece i mladih s poteškoćama u razvoju, naobrazba i skrb o djeci predškolske dobi, kao i osnovno obrazovanje odraslih s teškoćama u razvoju. Također, još tri osnovne škole na području VSŽ imaju razredna odjeljenja gdje se provodi nastava za učenike s posebnim potrebama. U 17 osnovnih škola nastava se provodi na jednom od modela odgoja i obrazovanja nacionalnih manjina (Model A, Model B ili Model C) gdje su zastupljena djeca različitih nacionalnosti (srpske, mađarske, rusinske, slovačke, albanske, itd.).

Srednjoškolsko obrazovanje U srednje škole na području VSŽ u školskoj godini 2016./2017. upisano je 7.101 učenik (6,49% manje u odnosu na prethodnu školsku godinu). Četiri srednje škole na području VSŽ imaju posebna razredna odjeljenja gdje se provodi nastava za učenike s posebnim potrebama. U četiri srednje škole nastava se provodi prema Modelu A odgoja i obrazovanja za djecu srpske nacionalnosti.

11

Tablica 9. Srednje škole, razredni odjeli, učenici i nastavnici, početak školske godine 2016./2017.

Škole Razredni

odjeli

Učenici

Gimnazije

Tehničke i

srodne

Umjetničke

Industrijske i obrtničke

Za mladež s teškoćama u

razvoju

Ukupno

6 12 1 8 2 366 7101


Cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih Na području VSŽ postoje 22 ustanove koje pružaju formalne i neformalne programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih osoba koje imaju potrebu za prekvalifikacijom i cjeloživotnim učenjem, a putem kojih se omogućava veća konkurentnost radne snage na tržištu rada. ZAKLJUČAK:

• S obzirom na višegodišnji negativan trend pada broja djece svih dobnih skupina u VSŽ postoji potreba za rješavanjem glavnih problema u obrazovnom sustavu, osiguravanjem boljih mogućnosti i pristupa usluga u obrazovanju na svim razinama kako bi se taj trend zaustavio. Stoga je potrebno uložiti napor na razinama lokalnih jedinica samouprave, županije, ali i države.

• Omogućavanjem više sredstava za sufinanciranje JLS povećala bi se dostupnost obrazovnih usluga u ruralnim krajevima i time omogućilo bolje uvjete obrazovanja.

• Potrebna su ulaganja u nove objekte, a postojeće je potrebno proširiti i prostorno i stručnim osobljem kako bi se uskladili s nacionalnim obrazovnim standardima koji teže unaprjeđenju nastave izvođenjem u jednoj smjeni, modernizaciji strukovnog obrazovanja i njegovim usklađivanjem s potrebama tržišta rada.

• Kada govorimo o osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, u VSŽ postoji mreža ustanova koje zadovoljavaju trenutne potrebe u županiji, ali je potrebno kontinuirano razvijati postojeću mrežu srednjoškolskih ustanova i sustav prilagođavati potrebama tržišta rada i gospodarstva te uvjetima života i rada lokalnog stanovništva, kojemu je nužno osigurati bolje uvjete pristupa srednjoškolskom obrazovanju. Dio postojećih ustanova raspolaže zastarjelom opremom i neadekvatnim prostornim uvjetima.

• U srednjim školama je potrebno uskladiti nastavne programe s potrebama gospodarstva kako bi se izbjeglo nagomilavanje nepotrebne radne snage koja ostaje nezaposlena ili napušta županiju u potrazi za poslom.

• Visoko obrazovanje je nerazvijeno, a time i teže dostupno, što je uzrok niskog broja visoko obrazovanih osoba u Županiji.

• Postoji dobro razvijen sustav cjeloživotnog učenja, ali zbog masovnih neverificiranih programa stvara se velik broj radne snage upitne kvalitete.

• Na svim razinama školovanja postoji potreba za usklađivanjem s pedagoškim standardima i osiguravanjem istih mogućnosti koje su važne za kvalitetno obrazovanje i razvoj Županije.

1.2. Gospodarstvo U proteklih nekoliko godina hrvatsko gospodarstvo obilježilo je nekoliko važnih događaja kao što je globalna ekonomska kriza koja je prouzrokovala značajan pad gospodarske aktivnosti, ali i pristupanje Europskoj uniji (1. srpnja 2013.). Posljedice ekonomske krize nastale u financijskom sektoru koja je potom prešla na realan sektor još uvijek se osjete u gospodarstvu VSŽ. S druge strane pristupanje Europskoj Uniji otvorilo je procese liberalizacije i integracije gospodarstva i stvorilo brojne mogućnosti za zaokret u pozitivnom smjeru. Iz tog razloga napravljena je detaljna analiza gospodarstva s naglaskom

12

na najznačajnije sektore. Najznačajniji ekonomski pokazatelji na razini Županije uspoređivat će se s pokazateljima statističke regije (Kontinentalna Hrvatska), prosjekom Republike Hrvatske, ali i prosjekom EU.

1.2.1. Opća gospodarska kretanja Vukovarsko-srijemske županije Bruto društveni proizvod Područje VSŽ prije Domovinskog rata bilo je gospodarski vrlo razvijeno s visokoproduktivnom poljoprivredom i snažnom prerađivačkom industrijom, dok je 20 godina nakon mirne reintegracije na začelju ljestvica razvijenosti i konkurentnosti Hrvatske jer su globalni i tranzicijski procesi učinili nekonkurentnim pretežiti dio stare industrijske osnove. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na području VSŽ u 2014. godini ostvaren je BDP u iznosu

od 1,02 mil. € (7.784 mil. kn), što je 2,4% ukupno ostvarenog BDP‐a u Republici Hrvatskoj i 3,5% ukupno

ostvarenog BDP-a u statističkoj regiji NUTS-2 razine, Kontinentalnoj Hrvatskoj. BDP po stanovniku u

2014. godini iznosio je 5.897 € (44.993 kn) što je na razini 58% prosjeka Republike Hrvatske, po čemu

je Županija zauzela sedamnaesto mjesto u Hrvatskoj i 57% prosjeka Kontinentalne Hrvatske. Bitno je

za naglasiti da je u promatranoj godini Republika Hrvatska bila na 58%, a VSŽ 36% prosjeka BDP-a po

glavi stanovnika Europske unije.

Tablica 10. Osnovni gospodarski pokazatelji, 2014.

Republika Hrvatska Kontinentalna Hrvatska

Vukovarsko- srijemska

županija

BDP mil. kn 328.109 223.101 7.784

BDP mil. EUR 43.002 29.240 1.020

Hrvatska = 100 100,0 68,0 2,4

BDP po stanovniku, kn 77.456 78.779 44.993

BDP po stanovniku, EUR 10.152 10.325 5.897

Hrvatska = 100 100,0 101,7 58,1


U promatranom razdoblju ostvareni BDP na razini VSŽ, Kontinentalne Hrvatske i RH bio je najviši u 2008. godini (VSŽ – 1.273 mil. €; Kont. Hrv. – 32.741 mil. €; RH – 48.135 mil. €), nakon kojeg je, zbog vrhunca gospodarske krize, došlo do pada BDP‐a. Naime BDP RH, BDP Kontinentalne Hrvatske i BDP VSŽ u razdoblju nakon 2008. godine je u blagom padu (grafikon 3).

13

Grafikon 3. Ukupno ostvareni BDP VSŽ, RH i Kontinentalne Hrvatske u razdoblju od 2000.-2014. (tis. EUR)

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, obrada autora

Bruto dodana vrijednost VSŽ je u 2014. godini ostvarila bruto dodanu vrijednost od 7.417 milijuna kuna, što je rast od 6% u odnosu na 2007. godinu kada je ostvarena BDV iznosila 6.994 milijun kuna. Tablica 11. Ukupna BDV VSŽ po djelatnostima, struktura te udio djelatnosti VSŽ u BDV-u RH, Kontinentalne Hrvatske u 2014. (mil. kn)

NKD VSŽ Udio djelatnosti u ukupnom BDV‐u

Županije

Republika Hrvatska

Udio VSŽ u RH (%)

Kontinentalna Hrvatska

Udio VSŽ u Kont. Hrv. (%)

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

1.018 13,73% 11.484 8,86% 9.302 10,94%

Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije

1.153 15,54% 59.264 1,94% 43.150 2,67%

Prerađivačka industrija 841 11,34% 40.620 2,07% 32.521 2,58% Građevinarstvo 470 6,34% 14.546 3,23% 8.557 5,49%

Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane

985 13,29%

59.024 1,67% 35.567 2,76%

Informacije i komunikacije 95 1,28% 12.159 0,78% 9.990 0,95% Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

126 1,70%

18.254 0,69% 14.423 0,87%

Poslovanje nekretninama 918 12,38% 28.982 3,17% 16.236 5,65% Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

201 2,70% 22.539 0,89% 16.253 1,23%

Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

1.462 19,71% 42.189 3,46% 29.456 4,96%

Ostale uslužne djelatnosti 148 1,99% 8.782 1,68% 5.566 2,65%

BDV VSŽ (ukupno) 7.417 100,00% 317.843 2,33% 221.021 3,35%

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Priopćenje broj 12.1.3. od 15. veljače 2017. godine, obrada autora

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

Republika Hrvatska Kontinentalna Hrvatska Vukovarsko‐srijemska županija

14

Bruto dodana vrijednost je 2014. godine u VSŽ bila najveća u javnoj upravi i obrani, obrazovanju, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te je iznosila 19,71% ukupne BDV u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Slijede djelatnosti prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije s 15,54%, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 13,73%, trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane s 13,29%, te poslovanje nekretninama s 12,38% udjela u ukupnoj BDV na razini Županije. Ostale djelatnosti ostvarile su bruto dodanu vrijednost manju od 10% ukupne bruto dodane vrijednosti VSŽ. Značenje gospodarstva VSŽ u gospodarstvu Kontinentalne Hrvatske proizlazi i iz udjela (više od 10%) pojedinih djelatnosti Županije u djelatnostima na razini Kontinentalne Hrvatske. Promatrajući udjele svih djelatnosti po NKD‐u VSŽ u Kontinentalnoj Hrvatskoj, skupina djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ostvaruje najveći udjel od 10,94% (u 2014. godini). To ujedno znači da poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo u preostalih četrnaest županija Kontinentalne Hrvatske sudjeluje s manje od 90% u ukupnoj vrijednosti na razini Kontinentalne Hrvatske. Ostale djelatnosti VSŽ koje se ističu s visokim udjelom (manjim od 10%) u djelatnostima Kontinentalne Hrvatske su poslovanje nekretninama od 5,65%, te građevinarstvo od 5,49% Kada je u pitanju udjel gospodarstva Županije u gospodarstvu Republike Hrvatske on iznosi svega 2,33%, a najzastupljenije djelatnosti su Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo od 8,86%, Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi od 3,46%, Građevinarstvo od 3,23%, Poslovanje nekretninama od 3,17%, dok je primjerice Prerađivačka industrija tek na 5. mjestu sa udjelom od 2,07% (tablica 11).

Vanjskotrgovinska bilanca Prema posljednjim dostupnim podacima VSŽ ima negativan saldo vanjskotrgovinske razmjene u 2016. godini u iznosu od 1.271 mil. kn. Ako promatramo srednjoročno razdoblje od 2012. do 2016. godine bilježi se negativan saldo u svim godinama. U promatranoj 2016. godini pokrivenost uvoza izvozom je 51,70% i za 21,88% je manja od one u 2012. godini. Posljednjih godina izvoz kontinuirano raste i veći je za 14% u 2016. godini u odnosu na 2012. godinu. Podaci o rastu izvoza ne oslikavaju realno stanje. Naime, rast izvoza se temelji na evidenciji koja je uključila rezultate tvrtke sa sjedištem na području županije, ali koja u njoj nema poslovnih aktivnosti. Ipak, čak i nakon što bi se isključili nerealni podaci i dalje se može govoriti o oporavku izvoza, premda i s puno umjerenijim stopama. Udio izvoza VSŽ u izvozu RH u zadnje dvije godine bilježi trend pada i u 2016. godini bio je 1,47%, a za 11% je manji od udjela u 2012. godini. Udio uvoza VSŽ u uvozu RH u 2016. godini je 1,77% i bilježi rast u odnosu na 2012. godinu i to za 33%. Ako uspoređujemo podatke u razdoblju od 2012. i 2016. godine možemo reći da rast izvoza bilježi manje stope, a rast uvoza veće stope na području Županije od onoga na području cijele države, što rezultira povećanju njihovih udjela na nacionalnoj nivou. Vanjskotrgovinska razmjena Županije godinama je bila nešto povoljnija od one na razini RH te je pokrivenost uvoza izvozom roba 2012. godine dosegnula 74%. U razdoblju između 2014.-2016. godine, prije svega zahvaljujući recesiji i globalnoj krizi pokrivenost uvoza izvozom značajno je pala i više nije iznad nacionalnoga prosjeka. Ovakav trend pokazuje izuzetno visoku osjetljivost izvoza na poremećaje u globalnoj trgovini te slabu prilagodljivost novonastalim okolnostima, koje su obilježene snažnim padom potražnje na tradicionalnim izvoznim tržištima. Saldo VTB VSŽ ima negativan trend rasta uvoza nad izvozom u promatranom vremenskom razdoblju, s tim da je u 2014. godini ostvario najveću negativnu vrijednosti (-1.807 mil. kn). U 2016. godini negativni

15

saldo VTB se značajno smanjio u odnosu na 2015. godinu, kao posljedica smanjenog uvoza Županije (uvoz u 2016. godini iznosi 2.632 mil. kn). Najznačajniji izvoznik na području VSŽ je prehrambena industrija, a pri tome se najviše misli na tvrtku Sladorana Županja d.d. Diverzificiranost izvoznih proizvoda vrlo je niska. Uglavnom se izvoze poljoprivredni proizvodi (šećer) i proizvodi od drva. Tablica 12: Vanjskotrgovinska razmjena RH i VSŽ u razdoblju od 2012. do 2016. godine (000 kn)

Stavka 2012 2013 2014 2015 2016 2016.

(2012=100)

RH Izvoz 72.380.725 72.594.640 79.099.297 87.772.423 92.763.217 128

Uvoz 121.899.361 125.051.938 130.673.196 140.747.763 148.474.542 122

Bilanca -49.518.636 -52.457.298 -51.573.899 -52.975.340 -55.711.325 112

VSŽ Izvoz 1.197.064 1.237.696 1.404.030 1.426.110 1.361.336 114

Uvoz 1.626.813 2.105.897 3.211.495 3.027.813 2.632.845 162

Bilanca -429.749 -868.201 -1.807.465 -1.601.703 -1.271.509 296

Udio VSŽ u

RH

Izvoz 1,65% 1,70% 1,77% 1,62% 1,47% 89

Uvoz 1,33% 1,68% 2,46% 2,15% 1,77% 133

Pokrivenost uvoza izvozom u

VSŽ

73,58% 58,77% 43,71% 47,10% 51,70% 70

Izvor: Državni zavod za statistiku

Potpomognuto područje U skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine br. 147/14, 123/17) (u daljnjem tekstu: Zakon), Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj prema indeksu razvijenosti. Indeks razvijenosti1 je kompozitni pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno gospodarskih pokazatelja:

• prosječni dohodak po stanovniku,

• prosječni izvorni prihodi po stanovniku,

• prosječna stopa nezaposlenosti,

• opće kretanje stanovništva i

• stupanj obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje)

• indeks starenja. S vrijednošću indeksa razvijenosti od 91,992 (prosječni prag indeks 100), VSŽ zauzima devetnaesto mjesto od svih županija uključujući i grad Zagreb, što ju svrstava u I. skupinu JP(R)S prema vrijednosti indeksa te sukladno članku 36. Zakona ima status potpomognutog područja. Iza nje su samo Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija. Nizak plasman VSŽ potvrđuje da trenutno, prema stupnju razvijenosti, znatno zaostaje za prosječnim pragom razvijenosti. Prema rezultatima rangiranja lokalnih jedinica najbolje je plasirana jedinica grad Vinkovci, a najlošija je Gunja.

1 Detaljniji opis metodologije izračuna indeksa razvijenosti nalazi se u Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 131/17).

16

Tablica 13. Rangiranje JLS VSŽ prema indeksu razvijenosti (2017.) Grad/Općina Razvojna

skupina Indeks

razvijenosti

Grad/Općina Razvojna

skupina Indeks

razvijenosti

Vinkovci 6 103,966 Gradište 2 93,95

Županja 4

99,833 Nijemci 2 93,81

Vukovar 4 99,455 Bošnjaci 2 93,354

Nuštar 4 97,828 Bogdanovci 2 93,042

Tovarnik 4 97,813 Vrbanja 2 92,807

Andrijaševci 3 97,701 Borovo 2 92,771

Jarmina 3 97,445 Privlaka 2 92,72

Vođinci

3 96,992 Negoslavci 1 92,403

Ivankovo 3 96,521 Trpinja 1 91,996

Ilok 3 95,863 Tompojevci 1 91,711

Cerna 3 95,861 Štitar 1 91,683

Lovas 3 95,605 Babina Greda 1 91,256

Stari Mikanovci 3 95,593 Drenovci 1 90,536

Tordinci 3 95,516 Markušica 1 89,824

Otok 2 94,814 Gunja 1 87,394

Stari Jankovci 2 94,286

Izvor: www.mrrfeu.hr

Rezultati potvrđuju priličnu homogenost u pogledu stupnja razvijenosti. Osim grada Vinkovaca, sve ostale jedinice bilježe indeks razvijenosti manji od 100. To je i očekivano, s obzirom na sličnu strukturu gospodarskih aktivnosti manjih jedinica, koja je obilježena vrlo visokim udjelom poljoprivrede, odnosno vrlo slabo razvijenom industrijom, uslužnim sektorom, slabim proračunskim prihodima te relativno visokom stopom nezaposlenosti.

ZAKLJUČAK:

• Gospodarska kretanja u 2014. godini u Republici Hrvatskoj ukazuju na blagi oporavak nakon višegodišnje gospodarske krize, realno je za očekivati da će u budućnosti doći do rasta gospodarstva VSŽ.

• VSŽ je 2014. godine imala stopu pada BDP-a od -2,9%, negativan saldo vanjskotrgovinske razmjene u iznosu od 1.271 mil. kn, dok je pokrivenost uvoza izvozom je 51,70%.

• Nizak BDP po stanovniku u donosu na prosjek Republike Hrvatske i Kontinentalne Hrvatske uzrokovan lošim poslovnim rezultatima, smanjenjem investicija te padom zaposlenosti u proteklih nekoliko godina.

• Loši makroekonomski pokazatelji u proteklih nekoliko godina vrlo brzo se mogu preokrenuti u pozitivnom smislu korištenjem postojećih potencijala i resursa.

• Zbog kumuliranog pada gospodarstva Županije, potrebno je duže vrijeme rasta po relativno visokim stopama, kako bismo se vratili na intenzitet gospodarskih aktivnosti iz vremena prije krize.

• U strukturi gospodarstva prevladavaju djelatnosti primarne proizvodnje i djelatnosti sa niskim stupnjem dodane vrijednosti, te trgovina i građevinarstvo kao djelatnosti koje je kriza osobito pogodila.

• Pred gospodarstvom VSŽ veliki su izazovi, jer njegova postojeća struktura nije u korelaciji sa željenim stopama rasta.

• U VSŽ postoji značajna potreba za obnovom gospodarskog rasta u svrhu stvaranja novih radnih mjesta, a posebice u svrhu otvaranja mogućnosti za zapošljavanje mladih ljudi.

http://www.mrrfeu.hr/

17

1.2.2. Tržište rada Zaposleno stanovništvo Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 31. ožujka 2017. godine, u VSŽ zaposlene su ukupno 39.106 osoba (od čega 21.604 muškarca i 17.502 žene), odnosno 0,55% više nego istog mjeseca 2016. godine. U odnosu na 2011. godinu broj zaposlenih smanjio se za 9,16% odnosno 3.582 osoba.

U 2016. prema podacima Državnog zavoda za statistiku2, VSŽ bilježi porast broja zaposlenih u pravnim osobama za 1,7% u odnosu na 2015. godinu. Prema djelatnostima, najveći broj zaposlenih je u prerađivačkoj industriji (5.175) potom u obrazovanju (4.198) te javnoj upravi i obrani (4.148). Najmanji broj zaposlenih je u rudarstvu (44) te poslovanju s nekretninama (114). Tijekom 2015. na području VSŽ poslodavci su prijavili potrebe za ukupno 7.303 slobodna radna mjesta što je u odnosu na 2014. godinu, povećanje za 36,5%. Temeljem informacija o zaposlenju tijekom 2015., iz evidencije Zavoda na području VSŽ zaposleno je 11.955 osoba odnosno 1,9% manje nego tijekom 2014. godine. U ukupnom broju zaposlenih, žene imaju udjel od 49,1% (5.864). Sezonsko zapošljavanje u turizmu na moru predstavlja znatan udjel u ukupnom zapošljavanju, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u VSŽ. U sezoni 2015. s područja VSŽ zaposlio se 2.761 radnik, što u odnosu na 2014. godinu čini porast od 18,3%. Kada je riječ o prostornom kretanju s obzirom na zapošljavanje, podaci Državnog zavoda za statistiku govore kako je 17.256 dnevnih migranata od čega 76,2% svakodnevno putuje na posao i s posla u drugi grad ili naselje unutar županije, 12,76% u drugu županiju te 0,76% u inozemstvo. U ukupnom broju dnevnih migranata žene imaju udjel od 36,42%.

Nezaposlenost Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Vukovar, na dan 31. prosinca 2015. godine, u VSŽ, nezaposlene su ukupno 16.722 osobe, a stopa nezaposlenosti je iznosila 30,3%. Uspoređujući s prethodnom godinom stopa nezaposlenosti smanjenja je, ali još uvijek značajno viša od nacionalnoga prosjeka (2015. godine 19,3% u RH). Točnije rečeno, VSŽ je, uz Brodsko-posavsku, Virovitičko-podravsku i Sisačko-moslavačku, županija s najvećom stopom nezaposlenosti u RH. Prema istom izvoru, VSŽ je tijekom 2015. prosječno mjesečno bilježila 17.047 nezaposlenih osoba, što u odnosu na 2014. godinu čini prosječno smanjenje od 15,6%. U ukupnoj nezaposlenosti Republike Hrvatske, VSŽ je tijekom 2015. godine prosječno mjesečno participirala sa 6,0%. Najveći broj nezaposlenih osoba na području VSŽ, zabilježen je u veljači, kada je bilo 19.900 nezaposlenih osoba, dok se krajem rujna bilježi najmanji broj nezaposlenih odnosno 15.213 osoba. Na području VSŽ su tijekom 2015. prosječno mjesečno zabilježene 1.464 novoprijavljene osobe odnosno 0,5% manje u odnosu na 2014. godinu. Žene čine udjel od 50,7% u ukupnom godišnjem broju novoprijavljenih osoba. Najviše novoprijavljenih zabilježeno je krajem listopada (2.170 osoba) dok je najmanji broj novoprijavljenih zabilježen krajem svibnja (903 osobe).

2 Podaci o broju zaposlenih dobiveni su na temelju godišnjeg istraživanja DZS koje se provodi jedanput na godinu sa stanjem 31. ožujka. Tim

istraživanjem obuhvaćene su pravne osobe svih oblika vlasništva, tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Republike Hrvatske. U podatke je uključena procjena broja zaposlenih u pravnim osobama koje imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nisu primljeni izvještaji. Podacima nisu obuhvaćeni ni zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija ni zaposleni osiguranici poljoprivrednici.

18

U ukupnom prosječnom broju nezaposlenih osoba u razdoblju od 2004. do 2015. godine, najveći udio imaju nezaposlene osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (38,9%), slijede osobe sa završenom osnovnom školom (27,4%), zatim osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina (22,5%), osobe bez škole i sa nezavršenom osnovnom školom (3,8%), osobe sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (2,6%), osobe sa završenom gimnazijom (2,6%) dok osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom imaju najmanji udio (2,3%). U istom razdoblju, najveće prosječno godišnje smanjenje nezaposlenih osoba bilježi se kod osoba bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (-6,4%), zatim kod osoba sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (-3,6%), kod osoba sa završenom gimnazijom (-2,4%) te kod osoba sa završenom osnovnom školom (-2,1%). Porast broja nezaposlenih zabilježen je kod osoba sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom (8,3%), zatim osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (7,8%) te kod osoba sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od četiri i više godina (2,0%). Od ukupnog broja nezaposlenih krajem 2015. godine čak je 46,2% osoba dugotrajno nezaposleno odnosno, 7.726 osoba nalazi se u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje duže od 12 mjeseci.

Udio mladih (15-29 godina) u ukupnom broju nezaposlenih u VSŽ nalazi se među četiri najlošije županije u Hrvatskoj (u prosincu 2015. iznosio je 33,4%). Nezaobilazan partner u planiranju razvoja ljudskih potencijala i razvoja tržišta rada VSŽ, kao i aktivne politike zapošljavanja na regionalnoj razini i razvoja lokalne zajednice uopće je Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Vukovarsko-srijemske županije. Partnerstvo daje preporuke i mišljenja iz područja rada, zapošljavanja i obrazovanja, unaprjeđuje suradnju dionika na tržištu rada, promovira partnerstvo kao kvalitetan način rješavanja problema usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada te donosi i prati provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala Vukovarsko-srijemske županije. Partnerstvo, kao tijelo, ali i njegovi pojedini članovi, potiču i sudjeluju u projektima usmjerenim na razvoj ljudskih potencijala. ZAKLJUČAK:

• Tržište rada u VSŽ obilježava velika nezaposlenost, ali tijekom 2015. imamo pozitivan trend povećanja zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti u odnosu na 2014. godinu.

• Nezaposlenost je još uvijek puno veća od prosjeka države, a mladi ljudi bez radnog iskustva teško nalaze odgovarajući posao u struci i postoji veliki je broj dugotrajno nezaposlenih osoba.

• Nužno je uvesti potrebne promjene u obrazovnoj politici na temelju preporuka relevantnih institucija koje će pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, što će direktno pridonijeti konkurentnijom ponudom radne snage usklađenom sa potrebama tržišta.

• Gospodarstvo VSŽ ima male stope rasta sa nedovoljnom potražnjom za radnom snagom u odnosu na postojeću ponudu, što pridonosi činjenici da je stopa nezaposlenosti znatno viša od prosjeka RH.

• Neadekvatan sustav obrazovanja, te njegova neusklađenost s potrebama tržišta rada uz trenutno stanje u gospodarstvu, smatra se ključnim uzrocima velike stope nezaposlenosti.

19

1.2.3. Poslovno okruženje Poslovno okruženje Analiza prema veličini poduzeća i njihovim financijskim pokazateljima Prema nalazima istraživanja koja su prezentirana u publikaciji Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2013. godine, vidljive su promjene u profilu konkurentnosti županija, ali najmanje konkurentne županije to su i ostale, a najkonkurentnije su zadržale prijašnji status. VSŽ se i dalje nalazi na pretposljednjem, 20. mjestu među 21 županijom, uključujući i Grad Zagreb. Tako nizak rang proizašao je kao rezultat niskih vrijednosti niza statističkih i anketnih pokazatelja. Prema „čvrstim“ odnosno statistički prikupljenim podacima i pokazateljima konkurentnosti, VSŽ u odnosu na nacionalni prosjek ima razvijeniju dinamiku ekonomskih rezultata, investicijsku aktivnost i dinamiku poduzetništva. Međutim, ispodprosječno je razvijena prema svim drugim indikatorima, a posebice kada je u pitanju poslovna infrastruktura, razina ekonomskih rezultata, obrazovanje, razvijenost poduzetništva, demografija, zdravlje i kultura. Grafikon 4. Profil konkurentnosti Vukovarsko-srijemske županije – „čvrsti“ (statistički) indikatori

Izvor: Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2013.

Prema posljednjim podacima Financijske agencije u 2016. godini na razini Republike Hrvatske ostvaren

je ukupan prihod od 633,1 mlrd kn, ukupni rashodi od 602,1 mlrd kn i postignut je pozitivan

konsolidirani financijski rezultat od 24,0 mlrd kn. Naime, ostvarena je dobit u iznosu od 38,7 mlrd kn i

gubitak u vrijednosti od 14,7 mlrd kn. Unatoč velikim problemima u gospodarstvu prouzročenim

restrukturiranju gospodarstva i dugogodišnjem padu gospodarske aktivnosti ostvarili su se prihodi veći

od rashoda, što je rezultiralo većim dobitkom od gubitka te je ostvaren pozitivan financijski rezultat.

Jedna od osnovnih karakteristika gospodarstva Hrvatske je velika razlika u razvijenosti županija i još

veća razlika u razvijenosti pojedinih gradova i općina.

Poduzetnici Vukovarsko-srijemske županije u gospodarstvu Republike Hrvatske ne zauzimaju značajno

mjesto u odnosu na broj poduzetnika i broj zaposlenih. Od ukupno 21 županije VSŽ je po broju

poduzetnika na 17., po broju zaposlenih na 12., po prosječnoj mjesečnoj plaći na 20. i po ukupnom

prihodu na 8. mjestu. Godišnje financijske izvještaje za 2016. godinu s područja Vukovarsko-srijemske

županije predalo je u Registar ukupno 1.755 poduzetnika, koji zapošljavaju ukupno 17.438 radnika, a

20

prosječna plaća bila je 3.783,00 kn. Udjel poduzetnika Vukovarsko-srijemske županije u ukupnom broju

poduzetnika u RH iznosi 1,53%. Udjel broja zaposlenih Vukovarsko-srijemske županije u odnosu na broj

zaposlenih u RH iznosi 2,04%. U ukupnim prihodima Hrvatske udjel poduzetnika VSŽ iznosi 2,05%, u

dobiti razdoblja udjel poduzetnika iznosi 2,04%, a u gubitku razdoblja iznosi 1,83%. Ukupno ostvareni

financijski rezultat VSŽ u 2016. je iznosio dobitak od 520 milijuna kuna.

U Republici Hrvatskoj u 2016. godini na 10 000 stanovnika bilo je 257 poduzeća, dok u Vukovarsko-

srijemskoj županiji samo 92 poduzeće što je 2,8 puta manje od nacionalne razine. U promatranoj godini

u Republici Hrvatskoj imali smo 2 poduzeća na km², a Vukovarsko-srijemskoj županiji 0,66 poduzeća.

U odnosu na 2015. godinu, broj poduzetnika povećan je za 9%, broj zaposlenih na području

Vukovarsko-srijemske županije povećan je za 1,3%, ukupni prihodi smanjeni za 6,7%, ukupni rashodi

smanjeni su za 2,84%.

Tablica 14. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika i VSŽ u 2016. godini

Naziv RH 2016. VSŽ 2016. UDIO VSŽ u RH

% Indeks VSŽ 2016/15

Broj poduzetnika 114.483 1.755 1,5 107,4

Broj zaposlenih 853.110 17.438 2,0 106,3

Ukupni prihodi (mil kn) 633.109 12.936 2,0 101,8

Ukupni rashodi (mil kn) 602.064 12.318 2,04 101,3

Dobit razdoblja (mil kn) 38.696 788 2,0 126,1

Gubitak razdoblja (mil kn) 14.661 268 1,8 160,3

Broj poduzeća na 10 000 stanovnika 256,9 92,1 - -

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po županijama u 2016. Zagreb, srpanj 2017., obrada autora

Promatramo li rezultate poslovanja poduzetnika na razini VSŽ možemo zaključiti da se prema kriteriju broja poduzetnika, broja zaposlenih i ukupnih prihoda posebno ističu poduzetnici gradova Vinkovaca i Vukovara, a osim njih se prema istim kriterijima ističu i poduzetnici grada Županje. Na rang listi gradova i općina VSŽ poduzetnici grada Vinkovaca u 2016. godini zauzimaju 1. mjesto po broju poduzetnika (563 poduzetnika) i po broju zaposlenih (7.294), dok grad Vukovar zauzima 1. mjesto po ukupnom prihodu (5,3 mlrd. kuna), po dobiti razdoblja (483,2 mil. kuna) i po neto dobiti (402,3 mil. kuna). Od ukupno 31 JLS VSŽ, negativno su poslovali i iskazali neto gubitak, poduzetnici grada Iloka, te poduzetnici u 5 općina: Andrijaševci, Drenovci, Stari Mikanovci, Stari Jankovci i Trpinja. Prvih pet poduzetnika u Županiji prema veličini ukupnog prihoda u 2016. godini su: Prvo plinarsko društvo d.o.o. (3,3 mlrd. HRK), Sladorana d.o.o. (554 mil. HRK), Boso d.o.o. (552 mil. HRK), SAME DEUTZ-FAHR Žetelice d.o.o. (379 mil. HRK) i Cezareja d.o.o. (344 mil. HRK). U VSŽ aktivno je 1.755 poduzetnika, od kojih je 1.497 mikro, 215 malih, 37 srednjih i samo 6 velikih poduzeća što čini 0,34% ukupnog broja poduzetnika u VSŽ. Najveći udio poduzetnika sa područja VSŽ

21

u njihovom ukupnom broju na razini Republike Hrvatske imaju srednji poduzetnici sa 2,74%, zatim mali sa 2,14%, veliki 1,83%, a najmanji mikro sa svega 1,45%. Tablica 15. Poslovni subjekti u VSŽ i RH, lipanj 2016. godine

Stavka Ukupno svi poduzetnici Mikro Mali Srednji Veliki

VSŽ 1.755 1.497 215 37 6 RH 114.483 102.764 10.045 1.347 327

Udio VSŽ u RH (%) 1,53% 1,45% 2,14% 2,74% 1,83% Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po županijama u 2016. Zagreb, srpanj 2017.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini ukupno je

registrirano 248.148 pravnih subjekata, od kojih je 137.319 aktivnih i ukupno 82.873 obrta i slobodnih

zanimanja. U VSŽ u 2016. godini imamo 5.418 registrirane pravne osobe, a njih 2.504 ili 46,22% je

aktivno, od toga 68,97% trgovačkih društava, 2,99% zadruga, 28,04% ustanova, tijela, udruga, fondova

i organizacija. Osim toga postoji i 2.331 obrta i slobodnih zanimanja što je udio od 2,69% od njihovog

ukupnog broja u Republici Hrvatskoj.

Obrtništvo

Obrtništvo u VSŽ ima dugu tradiciju, a Područna obrtnička komora VSŽ kao strukovna organizacija zajedno sa udruženjima obrtnika u Vukovaru, Vinkovcima, Županji i Iloku okuplja i promiče interes svih obrtnika sa područja županije. Obrtništvo ima značajnu ulogu u razvoju gospodarstva, a najviše je zastupljeno u djelatnostima uslužnog zanatstva, trgovine, ugostiteljstva i turizma, poljoprivrede i ribarstva, te proizvodnog zanatstva. Pod utjecajem gospodarske krize u proteklih sedam godina primjetno je da sve veći broj obrtnika zatvara svoje obrte što rezultira padom ukupnog broja zaposlenih u obrtničkoj djelatnosti. Naime, na kraju 2016. godine bilježi se značajan pad broja zaposlenih u obrtima za 25,54 % i broja aktivnih obrta za 26,98 % u odnosu na 2010. godinu. Radi se o zabrinjavajućem trendu koji još nije zaustavljen unatoč izlasku gospodarstva iz krize tijekom 2016. godine.

Tablica 16: Broj zaposlenih u obrtu na području Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju od 2010.-2016. godine

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Ukupan broj zaposlenih u obrtima 5.110 4.655 4.248 4.312 3.991 3.788 3.805

Broj aktivnih obrta 2.910 2.804 2.633 2.414 2.346 2.208 2.125

Prosječan broj zaposlenih po obrtu 1,76 1,66 1,61 1,79 1,70 1,72 1,79

Izvor: Obrtnička komora VSŽ

Trend smanjenja broja obrta najprisutniji je u Udruženju obrtnika Vinkovci (18,42%), zatim Županja

(16,75%), Vukovar (14,51%), te Ilok (13,94%). Postojeći trendovi govore nam o ubrzanom propadanju

obrta, ali i pojavi procesa preregistracije obrtničkih djelatnost u druge oblike poslovanja najvećim

dijelom trgovačka društva.

22

Tablica 17: Stanje obrta po udruženjima obrtnika u razdoblju od 2012. - 2016. godine R. br.

Udruženje obrtnika

Br. obrta 31.12.2012.

Br. obrta 31.12.2013.

Broj obrta 31.12.2014.



1 Vinkovci 1.178 1.100 1.037 977 961

2 Vukovar 634 600 594 574 542

3 Županja 621 598 560 527 517

4 Ilok 122 116 108 108 105

Ukupno 2.555 2.414 2.299 2.186 2.125 Izvor: Obrtnička komora VSŽ

Izravna strana ulaganja VSŽ je certificirana za privlačenje ulaganja uz mogućnost korištenja certifikacijskog logotipa "Croatian Investor Friendly Region (CIFR)" koje ulagačima jamči učinkovit proces ulaganja, od brzog poslovnog odgovora na početni upit ulagača do besplatnih usluga vođenja projekta. Na aktivnostima privlačenje investicija i poboljšanja investicijske klime, te promociji VSŽ kao poželjne investicijske destinacije radi županijska razvojna agencija, ali i lokalne razvojne agencije sa njenog područja. Strana ulaganja su važan čimbenik poticanja gospodarskog rasta i razvoja svake zemlje. Potencijalni su izvor znanja, novih suvremenih tehnologija, a time i veće inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva. Promatrajući razdoblje od 1993. pa do 2015. godine, Republika Hrvatska s 29.107,8 milijuna eura ima izrazito nepovoljnu strukturu izravnih stranih ulaganja. U strukturi izravnih stranih ulaganja po djelatnostima u Republici Hrvatskoj prevladavaju djelatnosti financijskog posredovanja s 23,02%, zatim ostale poslovne djelatnosti (9.32%), trgovina na veliko i posredovanje u trgovini (9,04%) dok se ulaganja u proizvodne djelatnosti nalaze tek na 7. mjestu (proizvodnja koksa i naftnih derivata s 4,48 %), 8. mjestu (proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda s 4,80%) te 10. mjestu (proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda s 3,29%). Izravna strana ulaganja u VSŽ u razdoblju od 1993.- 2015. godine s 74,4 milijuna eura čine tek 0,25% ukupnih izravnih ulaganja u Republici Hrvatskoj te se sukladno tome nalazi na 17. mjestu od ukupno 20 županija i grada Zagreba. Nejednaka raspoređenost izravnih stranih ulaganja na području Republike Hrvatske se očituje i u činjenici da se gotovo 67% izravnih stranih ulaganja odnosi samo na grad Zagreb, a gotovo 90% je koncentrirano na grad Zagreb i još četiri županije. Nadalje, ako se promatra struktura izravnih stranih ulaganja u VSŽ prema djelatnostima, u istom razdoblju, može se zaključiti kako su ona koncentrirana tek na nekoliko djelatnosti i to prvenstveno na djelatnost proizvodnje strojeva i uređaja (60%), zatim djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom (21,6%), proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (17,7%), proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (17,1%) te djelatnost prerade drva i proizvoda od drva (2,8%). Izravnih stranih ulaganja u ostale djelatnosti gotovo da i nema. Prema zemljama, najveća ulaganja su se odnosila na susjedne zemlje: Italiju (71,7%), Mađarsku (21,6%) i Austriju (16,8%). Ovakvi nepovoljni pokazatelji i neusklađenost ulaganja između pojedinih županija rezultira nejednakom gospodarskom razvijenosti županija, a time i pojedinih regija Republike Hrvatske. Sukladno navedenom, promjena investicijskog okruženja postaje nužnost kada je u pitanju gospodarski razvoj VSŽ.

23

Županija je odavno prepoznala važnost privlačenja stranih ulaganja za ubrzani gospodarski razvoj županije, pa je poduzela i brojne konkretne aktivnosti u cilju promocije VSŽ kao poslovne lokacije budućnosti, odnosno privlačenja što većeg broja ulagača. Uz različite aktivnosti kojima se kontinuirano nastoje olakšati ulaganja, kako stranim, tako i domaćim investitorima, održane su i brojne prezentacije o mogućnostima ulaganja.

Poduzetnička infrastruktura Osnivači i upravitelji poduzetničke infrastrukture su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su registrirane za djelatnosti koje unapređuju razvoj poduzetničke infrastrukture, ali i inovacije i tehnološki razvoj u poslovnom sektoru. Sukladno nacionalnom registru poduzetničke infrastrukture u VSŽ djeluje županijska razvojna agencija, Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije, četiri lokalne razvojne agencije i to: Lokalna razvojna agencija Vjeverica d.o.o., Agencija za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA d.o.o., Razvojna agencija Vukovar d.o.o., Otočka razvojna agencija ORA i jedan tehnološki park, Tehnološki park Vinkovci d.o.o. Osim navedenih u registru postoje još dvije lokalne agencije Ured za međunarodnu suradnju TINTL i Projekt centar Negoslavci, te dva novoizgrađena poduzetnička inkubatora i to Poslovno-inovacijski centar BIC Vukovar i Poljoprivredni Poduzetnički Inkubator Drenovci. Uloga ovih institucija važna je za poticanje poduzetničke aktivnosti i ekonomskog rasta, ali i pripremu razvojnih projekata financiranih iz nacionalnih i fondova Europske unije. Poduzetnička infrastruktura u VSŽ čini i deset infrastrukturno opremljenih poduzetničkih zona ukupne površine 162 hektra u kojima je 41% površine slobodan za prijem investitora, a radi se o sljedećim poduzetničkim zonama: Poslovna zona Ambarine, Poslovna zona Drenovci, Gospodarska zona Ivankovo, Poslovna zona Lovas, Poduzetnička zona Otok, Poslovna zona Jošine, Gospodarska zona Vukovar, Gospodarska zona Zagrađe, Poduzetnička zona Sječine i Poslovna zona Nijemci. Postoji još određeni broj poduzetničkih zona koje nisu u potpunosti komunalno opremljene, a predstavljaju veliki potencijal za prijem novih investicija u budućnosti. VSŽ pokrenula je aktivnosti glede osnivanja Poduzetničke zone Vuka i to u svrhu daljnjeg razvoja poduzetničke infrastrukture i nastavka aktivnog poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva na području Županije. ZAKLJUČAK:

• Prema ljestvici regionalnog indeksa konkretnosti županija u Republici Hrvatskoj, VSŽ ostala je u 2013. godini na pretposljednjem 20. mjestu, kao i 2010. godine što nas svrstava u grupu najmanje konkurentnih županija koje nisu napravile pozitivne pomake.

• Unatoč niskoj konkurentnosti gospodarstva VSŽ, bilježi se prisutnost pozitivnih pokazatelja poslovnog sektora (ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, te pozitivni trendovi u poslovnim rezultatima gospodarskih subjekata).

• Razvijati ključne grane prerađivačke industrije sa proizvodima veće dodane vrijednosti.

• Gospodarstvo županije se još uvijek suočava s problemima kao što su restrukturiranje gospodarstva i poduzetnički razvoj, što je osobito naglašeno u njenim ruralnim područjima.

• Poduzetnici VSŽ su u 2016. godini uspješnije poslovali i ostvarili bolje poslovne rezultate te iskazali dobit razdoblja koja je za 26,1% veća od neto dobiti u 2015. godini, ali istodobno je došlo do povećanja broja zaposlenih za 6,3% i investicija za 70,1%.

• Smanjenje broja aktivnih obrtnika i zaposlenih u obrtima uzrokovano prvenstveno gospodarskom krizom i slabim pravnim položajem obrtnika.

• Uspostavljen one stop service centre za ulagače koji djeluje kao partnerstvo glavnih dionika u poduzetništvu pod vodstvom razvojne agencije uz daljnje jačanje promotivne aktivnosti pri privlačenju stranih ulagača.

• Nedostatak strategije razvoja poduzetničkih zona i određivane koje se djelatnosti žele poticati u kojim zonama županije.

• Jačati poduzetničku infrastrukturu u funkciji razvoja gospodarstva VSŽ.

24

1.2.4. Poljoprivreda

Poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj je organizirana na način da se svi poljoprivredni proizvođači koji žele biti u sustavu državnih potpora moraju upisati u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Takvih gospodarstava na državnoj razini ima 176.092 a na VSŽ otpada 4,3 % odnosno 7.546 gospodarstava. Ukupna površina VSŽ iznosi 244.775 hektara dok na poljoprivredne površine otpada 149.703 hektara od čega se 93,01 % odnosi na oranice, 2,90 % na pašnjake, 0,65 % na livade, 1,38 % na vinograde i 1,72 % na voćnjake. U strukturi poljoprivredne proizvodnje najčešće su prisutne slijedeće kulture: kukuruz, pšenica, soja, šećerna repa, suncokret, uljana repica, ječam, zob, krumpir, krmne kulture i povrće. Koliko će kojih kultura biti zastupljeno u strukturi sjetve ovisi o više čimbenika, a prvenstveno o tržištu – cijeni proizvoda, organizaciji otkupa i rokovima plaćanja, plodoredu i tradicionalnoj zastupljenosti pojedinih kultura. Tablica 18. Struktura poljoprivrednih gospodarstava prema veličini u ha

2010 god.

bez zemljišta

0-1 ha 1-3 ha 3-5 ha 5-10 ha 10-50 ha iznad 50 ha

ukupno

broj PG 2.771 2.058 1.297 1.038 1.370 1.669 343 10.576 % 27 % 19% 12% 10 % 13 % 16 % 3 % 100 % ha 0 879 2.305 3.807 9.932 41.441 68.604 126.968 % 0 0,7% 1,8 % 3 % 7,8 % 35,7 % 54 % 100 %

2011 god.

bez zemljišta


ukupno

broj PG 3.301 1.166 1.201 922 1.308 1.739 502 10.146 % 33 % 11 % 12 % 9 % 13 % 18 % 5 % 100 % ha - 570 2.290 3.614 9.528 40.038 70.343 126.383 % - 0,5 % 2 % 3 % 8 % 32% 55 % 100 %

2012 god.

bez zemljišta


ukupno

broj PG 3.164 1.107 1.174 913 1.269 1.706 533 9.866 % 32% 11% 12% 9% 13% 17% 6% 100%

2013 god.

bez zemljišta


ukupno

broj PG 2.571 1.677 1.289 930 1.273 1.637 418 9.795 % 26% 17% 13% 10% 13% 17% 4% 100%

ha - 455 3.234 3.518 9.793 39.601 70.391 126.992

% - 0,4 % 2,5% 2,8 % 7,8% 31,1% 55,4% 100%

2014 god.

bez zemljišta


ukupno

broj PG 2.513 1.662 1.313 904 1.268 1.578 437 9.675 % 26% 17% 14% 9% 13% 16% 5% 100% ha - 641 2.466 3.561 9.531 37.570 68.675 122.444 % - 0,5% 2,0% 2,9% 7,8%% 30,7% 56,1% 100%

2015 god.

bez zemljišta

< 3 ha

3-20 ha

20-100

ha

100-1.500 ha

>1.500 ha ukupno

broj PG 1.078 2.343 3.045 1.210 179 3 7.858 % 13,72% 29,82% 38,75% 15,39% 2,28% 0,04% 100% ha - 2.872 24.862 53.487 33.441 14.613 129.275 % - 2,20% 19,08% 41,06% 26,44% 11,22% 100%

2016 god.

bez zemljišta

< 3 ha

3-20 ha

20-100

ha

100-1.500 ha

>1.500 ha ukupno

broj PG 493 2.756 3.024 1.126 144 3 7.546 % 6,53 36,52 40,07 14,92 1,91 0,04 100 ha - 3.078 24.244 48.294 27.652 15.405 118.673

25

% - 2,59 20,43 40,70 23,30 12,98 100 Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj VSŽ Pregledom gore prikazane tablice vidljiv je značajan trend smanjenja svih tipova poljoprivrednih gospodarstava, a najveća promjena je u broju OPG-a gdje im je broj smanjen za 1.750 što je gotovo 20 %. Iz tablice je isto tako vidljivo da se smanjuju i ostali tipovi PG-a među kojima treba primijetiti smanjenje broja trgovačkih društava i zadruga. Taj trend nije dobar jer govori o sve lošijoj organizaciji poljoprivrednih proizvođača, a znamo da je uspješna poljoprivredna proizvodnja temeljena u zemljama našeg okruženja na jakom i stabilnom udruživanju što na prostoru Županije nije slučaj. Dok se nešto značajnije ne poduzme po pitanju poticanja udruživanja u razne organizacijske oblike neće biti ozbiljnijeg pomaka u razvoju poljoprivrede. Ono što je pozitivno u razvoju poljoprivredne politike je činjenica da ipak ima pokazatelja koji upućuju na okrupnjavanja posjeda, međutim još uvijek je problem veliki broj malih gospodarstava i onih koji uopće nemaju zemlju i upitan im je opstanak jer se nisu preorijentirali na dohodovnije kulture. U strukturi poljoprivredne proizvodnje u Županiji u posljednjih desetak godina došlo je do određenih promjena. Međutim, još uvijek se premalo uzgajaju dohodovnije i radno intenzivnije poljoprivredne kulture poput voćarskih, vinogradarskih i povrtlarskih kultura, tako da je još uvijek najvažniji problem najvećega dijela poljoprivrednih gospodarstava nedostatan broj radnih sati. U 2016. godini prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u VSŽ i Savjetodavne službe (SS) pod dugogodišnjim nasadima voća intenzivne proizvodnje nalazi se 1.511,99 ha. Tablica 19. Pregled dugogodišnjih nasada po voćnim vrstama i godini sadnje, u ha

Vrsta 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Badem 1,05 0,50 0,28 1,23 1,22 Breskva 84,60 78,92 65,97 68,97 66,19 Dunja 0,07 1,2 2,14 0,65 3,86 Jabuka 549,59 515,64 452,69 468,89 416,69 Jagoda 3,41 1,52 2,22 2,13 4,14 Kruška 41,67 42,96 34,47 39,62 28,27 Kupina 4,67 3,25 3,44 3,59 3,03 Lijeska 82,20 71,76 67,84 85,43 103,81 Malina 1,98 1,86 0,60 1,86 0,44 Marelica 38,79 24,34 26,15 23,01 21,79 Miješano 84,43 96,14 109,70 127,02 145,93 Nektarine 10,58 13,31 8,66 7,02 6,35 Orah 100,40 88,16 59,26 111,24 122,22 Ostalo 21,16 37,34 58,35 - 12,86 Ribiz 2,32 1,48 - - - Šipak 0,50 0,50 0,18 0,21 - Šljiva 281,36 343,68 306,15 288,19 270,13 Trešnja 7,29 7,76 4,42 7,00 7,89 Višnja 210,58 304,28 309,41 317,27 297,17

Ukupno 1.526,20 1.634,60 1.511,93 1.553,33 1.511,99 Izvor: APPRRR, HPK i SS; Obrada: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj VSŽ, APPRRR, HPK i SS U strukturi proizvodnje na prvom je mjestu jabuka i čini oko 27,55% od ukupnih nasada, na drugom mjestu je višnja, koja čini 19,65% od ukupnih nasada, a treća je šljiva, koja čini 17,86% od ukupnih nasada. Tijekom 2016. godine vidljiva je tendencija smanjenja površina pod višegodišnjim voćnim nasadima u odnosu na 2015. godinu, a iznosi ukupno 41,34 ha. Nasadi oraha i lijeske se povećavaju, dok je kod vodećih vrsta voćne proizvodnje Županije, odnosno jabuke i višnje, vidljivo smanjenje

26

površina. Smanjenje nasada jabuka u odnosu na 2015. godinu iznosi 52,2 ha, dok smanjenje nasada višanja iznosi 20,1 ha. Kod šljive, kao treće voćne vrste prema zastupljenosti u proizvodnji VSŽ, vidljivo je smanjenje površina i iznosi 18,06 ha. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u VSŽ i SS pod nasadima vinove loze u 2016. godini nalazilo se 1.686,99 ha, s ukupno 7.600.387 trsova. Ukupno je 45 podnositelja izjava o proizvodnji vina u VSŽ.

Tablica 20. Pregled dugogodišnjih nasada vinove loze, u ha Vrsta/godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Vinova loza 1.624,53 1.619,46 1.585,29 1.654,92 1.598,72

Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj VSŽ

Prema površini dominira vinska sorta graševina - 58,9%, zatim sorta traminac - 8,8%, frankovka - 8,6%, rajnski rizling - 7%, dok su ostale sorte (chardonnay, cabernet sauvignon, pinot sivi, pinot bijeli, merlot, ružica crvena, silvanac zeleni i dr.) zastupljene u manjem postotku. U VSŽ, prema podacima APPRRR, ukupni broj PG-a proizvođača grožđa je 519. Od ukupnog broja samo 20 PG-a (3,76%) posjeduje 10 ili više ha pod vinogradima, dok je 96,24% malih proizvođača grožđa. Navedenih 20 PG, koji posjeduju 10 i više ha pod vinogradima, proizvodi na 56,24% od ukupne površine pod vinogradima, odnosno posjeduju ukupno 930,78 ha.

Govedarstvo - Kriza poljoprivrede najzornije se oslikava u krizi mliječnoga govedarstva: broj krava u 2017. u VSŽ iznosi 10.529 grla sa tendencijom smanjivanja, a sukladno tome opada i proizvodnja mlijeka. Uzrok tome je opća gospodarska kriza (u smislu financiranja proizvodnje i tržišta stočne hrane i mlijeka), pojavnost aflatoksina i izostanak poticaja i potpora iz javnih proračuna, kao i vrlo skromno korištenje EU fondova. Kad govorimo o veličini stada u govedarstvu još uvijek nas zabrinjava relativno velik broj stada do 5 krava, pa i onih do 10 krava jer je za uspješno gospodarenje ipak potrebna proizvodnja većeg stada. Svinjogojstvo - Broj uzgajatelja i veličina stada matičnih krmača pokazuju vrlo zabrinjavajući trend: u Županiji samo 41 poljoprivredno gospodarstvo drži umatičene krmače, a broj uvezenih nazimica u Hrvatsku u 2013. godini je 9.481. Ovčarstvo - Broj ovaca s kojima se provodi selekcijski rad vrlo je skroman kako na nacionalnoj tako i na županijskoj razini. Pčelarstvo - Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, u Republici Hrvatskoj je registrirano 11.000 pčelara koji imaju 550.000 košnica. U prosjeku je to 50 košnica po pčelaru, što je iznad prosjeka u Europskoj uniji, gdje je u prosjeku po pčelaru manje od 20 košnica. Hrvatski pčelari na godišnjoj razini proizvedu između 7.000 i 8.000 tona meda. U VSŽ postoji 10 pčelarskih udruga i 400 pčelara koji imaju više od 12.000 košnica i svaka košnica godišnje donese u prosjeku 20 kilograma kvalitetnog meda. Za razvoj konkurentne poljoprivrede neophodno je optimizirati troškove proizvodnje. Poljoprivrednici u Europi to čine putem udruživanja (zadruge i klasteri) i zajedničkom uporabom strojeva i traktora (strojni prsteni). Uvođenje ovakvog načina poslovanja poljoprivrednici mogu realizirati putem mjere 9. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020. Također treba spomenuti da je u VSŽ otvoren prvi specijalizirani poduzetnički inkubator u sektoru poljoprivrede u Republici Hrvatskoj koji je izgrađen, opremljen i uspostavljen u okviru projekta Poljoprivredni poduzetnički inkubator Drenovci financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Na temelju Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, ili kraće NAPNAV (iz 2005.), 2006. godine Županija je izradila Plan navodnjavanja

27

VSŽ, što jest strateški dokument za izradu dokumentacije detaljne razine. Osnovni ciljevi Plana navodnjavanja su borba protiv suše, povećanje proizvodnje, veća konkurentnost poljoprivredne proizvodnje na domaćem i stranom tržištu, povećanje vrijednosti poljoprivrednog sektora u ukupnom gospodarstvu i racionalnije gospodarenje vodnim resursima izgradnjom infrastrukture za sustavnu primjenu navodnjavanja sukladno potrebama i mogućnostima. Na području Županije nalaze se dva od ukupno četiri nacionalna pilot projekta navodnjavanja, Opatovac (cca 700 ha) i Biđ-Bosutsko polje (cca 2.000 ha). Pored toga na temelju iskazanog interesa poljoprivrednih proizvođača izrađuje se projektna dokumentacija za sustave navodnjavanja na cca 6.000 ha. Kod navodnjavanja postoji temeljni problem osiguranja potrebne količine vode. Dok Županiju oplahuju rijeke Dunav i Sava kojima protječu značajne količine vode, vodotocima u unutrašnjosti Županije gdje su najkvalitetnije poljoprivredne površine nedostaje vode za navodnjavanje. Problem je djelomično riješen završetkom izgradnje melioracijskog kanala Biđ-Bosut, a tek bi se izgradnjom Višenamjenskog kanala Dunav-Sava, crpnih stanica na Dunavu i Savi u potpunosti osigurale potrebne količine vode za navodnjavanje u unutrašnjosti Županije. Izgradnjom melioracijskog kanala Biđ-Bosut stvorili su se uvjeti za kandidiranje sustava navodnjavanja, za koje je izrađena projektna dokumentacija i ishođene građevinske dozvole na mjere iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., mjerom M04 – „Ulaganje u fizičku imovinu“, podmjera 4.3. Potpore za ulaganje u infrastrukturu povezanu s razvojem, osuvremenjivanjem ili prilagodbom poljoprivrede i šumarstva. Dodatan problem predstavlja nerazvijeno i neorganizirano tržište proizvodima te slaba logistička infrastruktura, (poput hladnjača-veletržnica), koji bi proizvođačima omogućili bolje uvjete poslovanja. Razvoj regionalnih Logističko-distribucijskih centara u Županiji čiji je cilj povezivanje dviju strana vrijednosnog lanca, s jedne strane prilagoditi distribuciju proizvoda s poljoprivrednih gospodarstava do tržišta (udaljenost, visoki troškovi), a s druge povećati protok novca i informacija s tržišta do poljoprivrednih gospodarstava (neprilagođeno tržište proizvodnje, pogrešan proizvod u pogrešno vrijeme). Također, dodatan problem kojim se suočava sve veći broj proizvođača je nedostatak radne snage za sezonske poslove, što može, ako se nepovoljni trendovi nastave, ozbiljno ugroziti daljnji razvoj poljoprivrede. Kao problem se i javlja razvidno nizak udjel mladih poljoprivrednika (do 40 godina) koji sudjeluju sa svega 14% u udjelu nositelja gospodarstava, dok je udjel nositelja gospodarstava od 60 i više godina 40% što govori o slaboj generacijskoj vitalnosti OPG-a. ZAKLJUČAK:

• Većina poljoprivredne proizvodnje se zasniva na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji a u kojoj prevladavaju „klasične“ nisko dohodovne poljoprivredne kulture.

• Prisutan je nedostatak međusobne povezanosti poljoprivrednih proizvođača (nedostatak snažnijih i učinkovitih organizacijskih oblika kao što su zadruge i klasteri) te nedovoljna zainteresiranost OPG-a i ostalih gospodarskih subjekata za umrežavanjem i okrupnjavanjem posjeda.

• Sustavno je potrebno raditi na diversifikaciji poljoprivredne proizvodnje na način da se potiče proizvodnja dohodovnijih kultura i osigura logistička potpora proizvođačima.

• Potrebno educirati poljoprivrednike radi stjecanja novih znanja i vještina kako bi se povećala razina prinosa koja je kod pojedinih gospodarstava upitna.

• Potrebno je poticati osnivanje i primjenu novih organizacijskih oblika u proizvodnji (modernih zadruga i klastera), a posebno onih koji su usmjereni prema većem stupnju obrade poljoprivrednih proizvoda te proizvodnji dohodovnijih kultura.

28

• Potrebno je i unaprijediti programe ulaganja u razvoj poljoprivredne infrastrukture te sustavno pripremati projektnu dokumentaciju za izgradnju sustava navodnjavanja te osiguranje dostatnih i kvalitetnih količina voda za navodnjavanje kao i melioracijsko uređenje zemljišta.

1.2.5. Šumarstvo i drvna industrija Drvni klaster SLAVONSKI HRAST koji je osnovan 2010. godine na inicijativu župana Bože Galića ključan je razvojni čimbenik drvnog sektora VSŽ. Okuplja 35 članova, od kojih je 24 drvoprerađivača na čelu s tvrtkom Spačva d.d.. Prema triple helix konceptu u klasteru su aktivne znanstveno-istraživačke i obrazovne institucije: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog i Drvodjeljska tehnička škola iz Vinkovaca; jedinica područne (regionalne) samouprave - VSŽ, razvojna agencija, Centar kompetencija, kao i JLS. Kroz primjenu strategija i direktiva Europske komisije i Republike Hrvatske, kao i naprednih ekonomskih teorija, Drvni klaster SLAVONSKI HRAST djeluje s misijom održivog razvoja, zaštite okoliša i povećanja konkurentnosti šumarstva i drvne industrije prijenosom znanja i tehnologija. Šumarstvo Spačvanski bazen, na području Županije, najveća je šuma hrasta u Europi, s 96% zastupljenosti čuvenog slavonskog hrasta - hrasta lužnjaka (lat. quercus robur). Šumama na prostoru Županije upravlja Uprava šuma podružnica Vinkovci (u daljnjem tekstu UŠP) jedna je od 16 Uprava šuma koja djeluje u sastavu tvrtke „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, s vizijom da budu ekološki, odgovorno, ekonomski uspješno i profitabilno šumarsko trgovačko društvo. Upravljanje HŠ je centralizirano, posebno u kupoprodajnom segmentu poslovanja, što znači da se uvjeti prodaje i ugovaranje prodaje drvnih sortimenata određuju i obavljaju u Zagrebu, s vrlo malim utjecajem lokalne UŠP Vinkovci. Aktivnosti Hrvatskih šuma

Biološka obnova šuma Tablica 21: Vrijednost radova biološke obnove šuma za razdoblje 2003-2014. god.

Godina

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Iznos (kn)

34.274.848

35.208.462

43.380.581

51.569.736

46.591.611

53.119.255

43.920.930

58.189.210

46.617.741

33.241.018

47.034.821

54.279.103

Ukupna vrijednost obnove šuma za analizirano razdoblje iznosi 547.427.316 kn, a godišnji prosjek se kreće oko 45 milijuna. Struktura izvršene proizvodnje Tablica 22: Struktura izvršene proizvodnje za razdoblje 2005-2014.

Godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

M3 308.07

0 342.98

4 354.92

7 374.60

8 322.07

8 371.62

6 409.37

2 414.71

3 374.11

3 376.90

9

29

U promatranom razdoblju ukupno je posjećeno 3.649.400 m3, prosječno po godini cca. 300.000 m3. Proizvodnja drvnih sortimenata Tablica 23: Proizvodnja drvnih sortimenata za razdoblje 2003-2014. u m3

Godina 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

M3 304.903 317.944 308.040 342.982 354.927 374.717 322.074 371.626 409.682 414.713 374.113 376.909

U analiziranom razdoblju ukupna proizvodnja drvnih sortimenata iznosi 4.272.630 m3 ili cca. 350.000 m3 prosječno po godini. Šumski doprinos kao prihod JLS Tablica 24: Pregled obračunatog šumskog doprinosa za razdoblje 2003-2014. god.

Godina

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Iznos (kn)

3.172.414

3.219.234

3.724.156

6.384.097

6.605.168

9.172.775

7.258.525

6.329.697

7.986.002

8.929.139

8.759.498

7.943.163

U ovom razdoblju je ukupno naplaćeno 79.483.868 kn, odnosno, preko 6 milijuna kn prosječno po godini. Razminiranje šumskih površina Tablica 25: Pregled i vrijednost razminiranja šumskih područja u VSŽ

Godina Pregledana područja (m2)

Vrijednost projekta (u kunama)

2014 1.634.868 12.035.898

2013 270.590 3.372.228

2012 409.398 4.713.506

2011 1.199.330 10.349.771

2010 1.351.793 12.175.715

2009 210.186 2.580.191

2008 736.840 5.972.904

2007 240.342 2.500.023

2006 298.834 2.421.957

2005 327.541 4.000.409

Ukupno 6.679.722 60.122.602

Izvršene investicije Tablica 26: Pregled izvršenih investicija za razdoblje 2003-2014. god.

Godina

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Iznos (kn)

8.618.718

5.338.746

11.546.041

22.049.549

40.169.553

25.390.037

6.268.586

34.183.088

10.904.250

9.246.387

7.737.211

18.784.444

30

U ovom razdoblju vrijednost svih investicija ja 200.236.610,00 kn, tj. preko 16 milijuna godišnje, a tome najviše doprinosi veliki val investicija u 2007., 2008. i 2010. godini. Privatne šume U VSŽ ima između 1.300 i 1.400 hektara šume u više od 4.000 parcela koje se nalaze u vlasništvu više od 5.000 osoba, a prosječna veličina parcele šume 0,23 hektara što je samo malo iznad zakonskog minimuma koji kaže da se šumom smatra površina obrasla šumskim drvećem koja je veća od 1.000 četvornih metara. Tek nešto više od 50-tak vlasnika šuma koji su vlasnici 1/1, a da je šuma veća od 1 ha. Lokalno dostupna sirovina, kad je riječ o tehničkoj oblovini, odnosno trupcima, u 2014. godini nije se koristila lokalno kao što je to bio slučaj 2008. godine (75%) već se izvozila van županije, dok je za lokalne drvoprerađivače ostala znatno manja količina kvalitetne sirovine (38%). Dodatni troškovi transporta sirovine i povećanje emisija CO2 uslijed transporta su nepoželjni učinci trenutnog stanja koji se mogu lako riješiti raspodjelom lokalne sirovine lokalnim drvoprerađivačima koji prema postojećim analizama za preradu iste imaju dovoljne preradbene kapacitete. Analizom dostupnih podataka, primjetan je nerazmjer između planirane dobiti za 2014. godinu i realizirane dobiti, koja premašuje 60 milijuna kuna, što je blizu polovine ukupne dobiti Hrvatskih šuma na nacionalnoj razini. Dobit Hrvatskih šuma je u istoj toj 2014. godini iznosila 151,3 mil. kuna, a dobit UŠP Vinkovci 62,6 mil. kuna. Dok je samo 38% lokalne kvalitetne sirovine (tehničke oblovine) bilo dodijeljeno lokalnim drvoprerađivačima koji imaju višestruko veće preradbene kapacitete (samo pilanski kapaciteti su prema istraživanju tri puta veći od dodijeljenih količina sirovine), UŠP Vinkovci je kao jedna od šesnaest Uprava šuma pod HŠ ostvarila gotovo polovinu (41%) ukupne dobiti na nacionalnoj razini. Prema analizama Hrvatskog šumarskog instituta, SLAVONSKI HRAST sudjeluje s 44% u prihodima od trupaca Hrvatskih šuma na nacionalnoj razini i s 33% u ukupnim prihodima na nacionalnoj razini. Navedeni podaci jasno pokazuju veliku ekonomsku vrijednost Spačvanskog bazena i slavonskog hrasta, ne samo za VSŽ, već i za gospodarstvo RH. Drvna industrija Ukupni prihodi u drvnoj industriji VSŽ u djelatnostima C16 i C31 su u 2014. pali u odnosu na 2013. za 4%, dok pojedine djelatnosti bilježe značajan porast – C16.10 – Piljenje i blanjanje – porast od 27%, te finalne djelatnosti:

• C 31.01 Proizvodnja namještaja za poslovne i prodajne prostore – porast od 14%

• C 31.09 Proizvodnja ostalog namještaja – porast od 15%. Porast prihoda u ovim segmentima finalnih djelatnosti, potvrda je potrebe usmjerenja na proizvode visokog stupnja finalizacije i visoke dodane vrijednosti, za što su potrebna nova znanja i nove tehnologije. Ukupno su prihodi od izvoza u ukupnim prihodima u drvnoj industriji VSŽ u djelatnostima C16 i C31 u 2013. godini 42%, a u 2014. 46%, što ukazuje na povećanje izvoza, a na što ukazuje i podatak o povećanju izvoza 2014./2013. od 7%. I u situaciji nedostatka sirovine, u djelatnostima C16 i C31 je na prostoru VSŽ izvoz kontinuirano rastao. Udio uvoza u drvnoj industriji VSŽ u 2013. je bio 1,7%, a u 2014. godini 4,7% u odnosu na ukupni prihod. Porast uvoza u 2014. odnosi se uglavnom na investicije koje je pokrenula i realizirala tvrtka Spačva d.d..

31

Uvoz drvne industrije VSŽ u 2013. iznosi svega 4% od izvoza, a u 2014. iznosi 10,1% od izvoza, što jasno ukazuje na veliki neto izvoz ove djelatnosti. Ovi su podaci jasan pokazatelj male ovisnosti drvne industrije o uvozu, u kojem su zastupljeni uglavnom oprema i rezervni dijelovi. Drvna industrija u RH je izvozno orijentirana gospodarska grana, s vrlo malom potrebom za uvozom repromaterijala i jakom domaćom sirovinskom bazom, što ju čini neovisnom i jedinstvenom zbog kompletne kontrole proizvodnih procesa od stabla u šumi, pa sve do finalnog proizvoda u prodajnom salonu. U VSŽ u 2014. dobit poduzetnika iznosi 495 mil. kn, a gubitak 548 mil. kn što je negativan financijski rezultat od 53 mil. kn, znatno lošiji od ukupnog rezultata za RH i područja prerađivačke industrije C na razini RH. U Županiji u djelatnostima C16 i C31 u 2014. dobit poduzetnika iznosi 31.806.000 kn, a gubitak 14.098.000 kn i pozitivan financijski rezultat od 17.708.000 kn, što je pokazatelj kvalitetnijeg poslovanja drvne industrije od ostalog gospodarstva. U 2013. godini ostvaren je pozitivan financijski rezultat u iznosu od 16.265.000 kuna. Struktura nezaposlenih odgovara potrebama šumarstva i drvne industrije u dijelu moguće prekvalifikacije, osim za inženjere drvne tehnologije, kojih nema u evidencijama nezaposlenih HZZ-a na području VSŽ (HZZ; 2015.). Prema pokazatelju, produktivnosti rada, mjerenom neto dobiti (dobit manje gubici) po zaposlenom u 2014. godini u 15 županija zabilježena je neto dobit, a u 6 županija neto gubitak po zaposlenom. Među njima je i VSŽ sa 3.264 kune neto gubitka po zaposlenom (VSŽ; 2015). Produktivnost izražena u kn (ukupni prihod) po zaposleniku u 2014. je u drvnoj industriji VSŽ (C16+C31) iznosila 623.000 kn/zap. i bila je niža od produktivnosti županije (778.000 kn/zap.) za 20%., što ukazuje na podinvestiranost i zastarjelu tehnologiju. Dugotrajna imovina u drvnoj industriji VSŽ povećana je u 2014. u odnosu na 2013. u djelatnostima C16.10 Piljenje i blanjanje za 39% i C31.09 Proizvodnja ostalog namještaja za 14% što pokazuje ulaganja u primarni sektor i finalne proizvode. Tendencija investiranja je pozitivna, ali nedovoljna, s obzirom na stanje zastarjelosti tehnologija. U VSŽ u djelatnostima C16 i C31 investicije u 2014. u odnosu na 2013. povećane su čak 414%, što je dobar znak ulaganja u proizvodnju. Na osnovu istraživanja i analiza preradbenih kapaciteta u trupcima i dodijeljene količine trupaca za 2016. godinu, može se primijetiti da postoje velike neujednačenosti između potrebne količine sirovine za proizvodnju i dodijeljene količine za proizvodnju kroz ugovore s HŠ. Velika razlika upućuje na neiskorištene preradbene kapacitete lokalnih tvrtki. Dok preradbeni kapaciteti samo značajnijih drvoprerađivača s područja VSŽ prelaze 200.000 m3 godišnje, HŠ su za 2016. godinu drvoprerađivačima s prostora VSŽ dodijelile sveukupno manje od 90.000 m3 - iako je raspoloživa količina trupaca predviđena za isporuku u 2016. godini na lokalnom području UŠP Vinkovci blizu 200.000 m3 (HŠ; 2015.). Iz zaključnog potencijala drvne industrije slijedi da proizvodnja električne i toplinske energije iz biomase, odnosno obnovljivih izvora energije, ima potencijal zapošljavanja više od 100 radnika s ukupnim prihodom blizu 20 milijuna eura. Ujedno će doprinijeti zaštiti okoliša i smanjenju emisije CO2, jeftinijoj energiji i povećanju energetske neovisnosti VSŽ, RH i EU. Proizvodnja visokokaloričnih i ekološki prihvatljivih proizvoda za grijanje (peleti i briketi) iz sekundarne drvne mase (drvo i drvni ostaci niže vrijednosti) i omogućavanje lokalnog korištenja drvnih energenata ima potencijal prihoda preko 15 milijuna eura i zapošljavanja 150 radnika. Ukupan prihod je moguće ostvariti u iznosu od gotovo 180 milijuna eura (1,35 milijardi kuna), što je povećanje prihoda drvne industrije 3,6 puta. Moguće je i udvostručenje broja zaposlenih u drvnoj industriji na 2.368 radnika (otvaranje oko 1.200 novih radnih mjesta).

32

Na lokalnom području postoji znatna količina kvalitetne sirovine koja se ne koristi na pametan, učinkovit i održiv način (62% izlazi iz VSŽ u obliku proizvoda niske dodane vrijednosti, uz povećanje troškova transporta i emisije CO2, unatoč postojanju lokalnih preradbenih kapaciteta). U situaciji kad samo 38% lokalne sirovine ostaje lokalnoj drvnoj industriji, ista ostvaruje povećanje prihoda, izvoza i zaposlenosti. Sve to ukazuje na visoki razvojni potencijal drvne industrije VSŽ i na potrebu primjene novih znanja i novih tehnologija u cilju pametnog, održivog i učinkovitog rasta. ZAKLJUČAK:

• Pozitivna obilježja: raspoloživa lokalna sirovina visoke kvalitete kao sirovinska osnova, veliki prerađivački potencijali u primarnoj proizvodnji, raspoloživa radna snaga, izvozna orijentiranost i potražnja za finalnim proizvodima na EU tržištu.

• Negativna obilježja su svakako odljev sirovine izvan županije i izvan RH, nedovoljni kapaciteti za sušenje, izvoz peleta, briketa i biomase, nedovoljan marketing i brendiranje, relativno niska razina finalizacije, slab udio razvoja, istraživanja i inovacija, nedostatak znanja i novih tehnologija.

• Potrebno poticati aktivnosti Drvnog klastera finalizacije i internacionalizacije: razvoj novih proizvoda, promovirati korištenje lokalno raspoloživog izvora obnovljive energije - peleta, marketing i brendiranje slavonskog hrasta i jačanje suradnje šumarstva i drvne industrije prema modelu kružne ekonomije i bioekonomije.

• Potrebno je pojačati kapacitete za sušenje drva i razvoj novih i ostvariti prijenos znanja i tehnologija od znanstveno-istraživačkih institucija ka poduzetnicima kroz uspostavu Centra za prijenos znanja i tehnologija - Centra kompetencija sve u svrhu pametnog, održivog i uključivog rasta.

1.2.6. Turizam i kultura Turizam

Prikaz turističkog sektora uz analizu segmenata i niša županijskog turističkog tržišta, njihovih svojstava i sezonskih kretanja Razvoj turizma VSŽ temelji se na očuvanim prirodnim resursima (šume Spačvanskog bazena, brojnih zaštićenih područja na županijskoj razini, te biljnih i životinjskih vrsta), ponudi kvalitetne i autohtone hrane, vinogradarstvu, iznimno vrijednim kulturno-povijesnim resursima (Vučedol, Sopot, stara jezgra grada Iloka), manifestacijama te etnografskoj zanimljivosti.

Tržište kulturnog turizma i baštine Valorizacijom prapovijesnih arheoloških nalazišta, djelovanjem osam muzeja te održavanjem brojnih manifestacija na području Županije, od kojih su Vinkovačke jeseni jedna od najpoznatijih na razini cijele RH, njeguje se bogato kulturno-povijesno nasljeđe.

Vjerski turizam U ovom još nedovoljno razvijenom segmentu, ali s velikim potencijalom, na području Županije ističu se svetišta Gospe na Vodici u Ilači, Majke dobre nade u Šumanovcima te Pomoćnice kršćana u Sotinu, u koja hodočasnici, ponajprije iz Srijema i Slavonije, dolaze tijekom cijele godine a osobito u blagdane Velike i Male Gospe. Crkva Gospe Ilačke izgrađena je i posvećena 1870. godine te je oko crkve uređen liturgijski prostor za hodočasnička slavlja, ispovjedaonice, križni put, nadstrešnice za hodočasnike te kuća za svećenike. Svetište u Šumanovcima najstarije je na području VSŽ, a datira iz 14. stoljeća. Crkva

33

sv. Marije Pomoćnice kršćana u Sotinu, 2001. godine ponovo je revalorizirana nakon Domovinskog rata, kada je stradala cijela unutrašnjost, kao i glavni oltar, koji je u vrijeme izgradnje smatran najljepšim u Slavoniji. Potrebno je istaknuti i bogatu sakralnu, kulturnu i spomeničku baštinu poput crkvi sv. Ivana Kapistrana u Iloku, sv. Antuna Padovanskog u Otoku, Blažene Djevice Marije u Bapskoj, sv. Ilije na Meraji u Vinkovcima, sv. Katarine u Nijemcima, sv. Luke - Lučica u Lipovcu, sv. Martina Biskupa u Privlaci, Pohođenja Blažene Djevice Marije u Soljanima, te mnogih drugih. U sklopu Franjevačkog samostana i crkve sv. Filipa i Jakova, treće crkve po veličini u Hrvatskoj, uskoro će se otvoriti muzej i samostanska knjižnica koja je zbog svog iznimno bogatog knjižnog fonda knjiga i spisa prije Domovinskog rata jedna od najvrjednijih starih knjižnica u Hrvatskoj.

Tržište samostalno organiziranih putovanja To je vjerojatno jedno od najunosnijih tržišta za promatrano područje s obzirom na niz zanimljivih, premda rasutih, atrakcija širom područja i slabo poznavanje regije. Posjetiteljima koji prvi put dolaze, primarni čimbenik privlačnosti mogla bi biti ugodna vožnja kroz prirodu i otkrivanje lijepih gradova i slikovitih sela, te ostataka utvrda, primjerice u Šarengradu i Iloku.

Tržišta autohtonih proizvoda Plasman autohtonih proizvoda mora biti jedan od značajnih ciljeva razvoja turizma na ruralnom području. Autohtoni proizvodi se štite zemljopisnim oznakama zbog stvaranja identiteta i prepoznatljivosti i više cjenovne kategorije. Osim promocije i prodaje autohtonih proizvoda direktna su pomoć proizvođačima u jačanju tržišta. Autohtoni proizvodi značajni su za društvenu zajednicu i imaju ulogu u očuvanju kulture i baštine. U tom smjeru treba nastaviti sa zaštitom autohtonih proizvoda (Slavonski domaći kulen-kulin, Slavonski med). Postoji već niz manifestacija i događanja na kojima sudjeluju proizvođači autohtonih proizvoda i koje im omogućuju trženje proizvoda. Potrebno im je osigurati još novih susreta i događaja kojima bi se značajno povećao plasman.

Tržište lovstva i lovnog turizma Na području VSŽ formirana su 53 zajednička lovišta i 20 državnih lovišta. 2017. izlaze zakupi za 18 lovišta i ulaskom u zadnju godinu zakupa i od 1. travnja 2016. godine pokreće se postupak davanja u zakup lovišta. Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije u ima 66 članica i to 62 lovačka društva, odnosno lovačkih udruga i četiri zakupnika državnog lovišta, sa ukupno 1872 lovca. Lovišta se ustanovljuju prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta. Nije rijetkost da zbog vrlo dobrih količina divljači u lovištima, što se vidi i kada se radi odstrjel bude mnogo divljači s visokim ocjenama što sigurno može privući veliki broj lovaca iz drugih država. Uz enorman potencijal lovstva kroz prirodne prednosti nije iskorišten ni najmanje, a ponajviše poradi nedostataka infrastrukture. Definitivno najveći je nepostojanje infrastrukture smještaja lovaca, a pogotovo stranih koji žele luksuz i smještaj upravo u prirodnom okruženju. Sam potencijal dva doma Hrvatskih šuma je solidan, ali nikako nije funkcionalan upravno zbog činjenice da lovci kao turisti dolaze u većem broju i žele komotan smještaj. Drugi problem je neprepoznavanje potencijala lovnog turizma kroz institucije države na prvom mjestu radi zakonodavnih okvira, te regionalne i lokalne samouprave koji jednostavno zbog velikih zakonskih ograničenja ne mogu i ne smiju pružati transparentnu potporu svima u lovstvu, a pritom se najviše to odnosi na lovačke udruge, koji su na dobrovoljnoj bazi. Preduvjet postojanja snažne prisutnosti lova kao aktivnosti na ovom području je činjeničan, razvijanjem turističke infrastrukture u svim sektorima na području VSŽ postiže se privlačenje turista, povoljan geografski položaj i kvalitetnim kadrovima moguće je dati jaki impuls lovnom turizmu koji počiva više na kvaliteti nego na kvantiteti. Priroda je ovim prostorima dala raznovrsne i bogate uvjete za život divljači, šumski predjeli su veliki i dobro su povezani, a lovna infrastruktura je poprilično dobro izgrađena.

Ribolovno tržište

Trenutno postoji 38 ribičkih udruga koje egzistiraju u Športsko ribolovnom savezu Vukovarsko-srijemske županije, koje imaju 2515 članova u svim dobnim kategorijama. Broj ribiča ovog područja u

34

2015. bilježi pad broja članstva u najmlađim kategorijama.

Biciklističko tržište Južno područje VSŽ sa njenim sjeveroistočnim dijelom povezuje Biciklistička ruta Srijem, a nadovezuje se na postojeću međunarodnu Dunavsku biciklističku rutu koja je dio puta Eurovelo 6. Rekreacijski biciklisti planiraju vožnju biciklom u vrijeme boravka u destinaciji i trebaju im dobre informacije i zemljopisne karte. Njihov glavni motiv je uživanje u ljepotama i istraživanje prirodnih i kulturnih atrakcija uz biciklističke staze.

Tržište vinskog turizma Vinski turizam je rastuće tržište u svijetu premda u Hrvatskoj, čija su vina slabo poznata izvan njezinih granica, nije konkurentno u međunarodnom vinskom turizmu (bar ne do sada). Slavonija je vodeća destinacija za vinska iskustva, osobito vinorodne regije Ilok, Kutjevo i Baranja. Većinu Hrvata Slavonija neće privući zbog vinskih turističkih proizvoda, ali ako je već riječ o vinskoj destinaciji, tada su na prvom mjestu Ilok i Kutjevo. One koji traže vinski turistički doživljaj Srijem će privući proizvodima malih obiteljskih vinarija, paket-aranžmanima (smještaj i obilazak vinarija), festivalima hrane, vinskim cestama i vinskim informativnim centrima. U zadrugu “Vukovarska vina” udružilo se sedam vinara koji nude vina, voćne likere i rakije u sklopu vinoteke te kušaonice vina smještene u baroknoj jezgri Vukovara.

Riječni kruzing Riječni kruzing u VSŽ započeo je izgradnjom dva putnička pristaništa u Vukovaru i Iloku te posljednjih nekoliko godina prati trend rasta koji se pojavio u ovoj vrsti turizma. Godišnje preko ovih pristaništa na područje VSŽ uđe oko 35 000 gostiju koji se zadržavaju na ovom području uglavnom u poludnevnim izletima koji je već uključen u itinerer njihovog aranžmana. Obzirom na velik broj turista koji ovim putem uđu na područje VSŽ, postoji veliki neiskorišteni potencijal u turističkoj ponudi, a koji nije iskorišten u dovoljnoj mjeri te u budućnosti treba osmisliti programe i prilagoditi ih potrebama ove vrste turizma kako bi se veći postotak ove vrste gostiju zadržao na prostoru Županije. Obzirom na porast dolazaka riječnih kruzera koji je osobito zabilježen u Vukovaru, Lučka uprava Vukovar planira proširenje kapaciteta putničkog pristaništa neposredno uz postojeću lokaciju izgradnjom dodatnog veza te se u 2017. godini kreće s izradom projektne dokumentacije. Prema podacima Lučke uprave Vukovar za 2015. godinu, najviše turista dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, njih čak 46,95%, potom iz Velike Britanije 9,74%, Kanade 7,65%, Francuske 7,17%, Njemačke 7,01% te Australije 4,87%.

Promatranje ptica To je brzo rastuće tržište premda u Hrvatskoj još nije razvijeno. Na području VSŽ postoji samo Centar za promatranje ptica u Nijemcima. Trenutno stanje ponude ugostiteljskih objekata

Smještajni kapaciteti Na području VSŽ ukupno djeluje devet hotela, od toga je pet hotela s tri zvjezdice, dva hotela s četiri zvjezdice te dva hotela s dvije zvjezdice. Osim hotela, ponudu smještajnih kapaciteta nudi i osam hostela, osam seljačkih domaćinstava, sedam prenoćišta, osam privatnih smještaja, tri lovačke kuće, pet kuća za odmor, pansion, kamp, apartman, te nekoliko soba za iznajmljivanje i soba u domaćinstvu i u naselju. Prema izvješću o radu Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije za 2016. godinu, stanje ponude smještajnih kapaciteta iznosi 1.915 postelja, od čega 46% ponude čine hostelski kapaciteti, 35% hotelski kapaciteti te 19% ostale vrste smještajnih kapaciteta (prenoćišta, privatni smještaj, lovačke kuće i dr.).

Gastronomija

35

Gastronomsku ponudu VSŽ čine trideset i četiri restorana od kojih šesnaest s autohtonom ponudom hrane, trideset i dva vinska podruma i kušaonica, deset proizvođača i kušaonica rakije te četrnaest proizvođača kulena.

Stopa popunjenosti i sezonska kretanja

Prosječna godišnja popunjenost u 2016. godini na području Županije iznosi 56 dana, od čega najveću prosječnu godišnju popunjenost (u danima) bilježi TZ Vukovar, zatim TZ Županja, TZ Vinkovci, TZ Nijemci pa potom TZ Ilok. Najveći broj smještajnih kapaciteta predstavlja hostelski smještaj (46,92%), koji ujedno ostvaruje najveći broj noćenja. Kao i kod većine kontinentalnih regija, sezonska kretanja nisu izražena jer ponuda postoji tijekom cijele godine.

Tablica 27: Prosječna godišnja popunjenost u 2016. godini

VRSTA SMJEŠTAJNOG OBJEKTA

BROJ OSTVARENIH NOĆENJA U 2016.

GODINI

BROJ POSTELJA U SMJEŠTAJNIM

KAPACITETIMA U 2016. GODINI

PROSJEČNA GODIŠNJA POPUNJENOST U 2016. GODINI (u danima)

1 2 3 4 (2/3) TZ VUKOVAR

Hotel 6.488 88 73,72 Hosteli 29.872 409 73,03

Sobe za iznajmljivanje 2.015 43 46,87 Privatni smještaj 3.949 75 52,7

Prenoćište 514 10 51,4 Kuća za odmor 259 4 64,76

Pansion 1.680 23 73,04 UKUPNO 47.427 652 68,30

TZ ŽUPANJA

Privatni smještaj 3.277 39 84,02 Prenoćište 423 23 18,39 UKUPNO 3.700 62 59,67

TZ VINKOVCI

Hoteli 20.393 475 42,93 Hosteli 20.357 416 48,93

Prenoćište 1.215 59 20,59 Lovački dom

Kuća za odmor Apartmani

809 657 329

12 7

16

67,41 93,85 20,56

UKUPNO 43.761 985 44,42

TZ ILOK Hotel 1.474 23 64,08 Hostel 82 31 2,65

Apartman 0 4 Sobe za iznajmljivanje 2.189 38 57,61

Turistička naselja 2.454 48 51,12 Kuće za odmor 193 10 19,3

Smještaj u domaćinstvu 151 13 11,62 UKUPNO 6.543 167 39,17

TZO NIJEMCI

Hotel 6.316 120 42,53 Lovačka kuća

UKUPNO 6.316 120 42,53

Izvor: Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije

36

Turistički tokovi Prema podacima Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, na području VSŽ ostvareno je u 2016. godini 111.036 noćenja. Prema istom izvoru za 2016. godinu u odnosu na 2015. godinu, vidljiv je porast broja dolazaka za 17,92%, te porast broja noćenja za 0,47%. Detaljnija analiza prikazuje porast dolazaka domaćih turista za 24,07%, a stranih turista za 1,84%. Zabilježen je i porast noćenja stranih turista za 10,32% dok je vidljiv pad noćenja domaćih turista za gotovo 3%.

Tablica28. Turistički tokovi - statistika i kretanja s obzirom na dolaske i noćenja

2016 2015 Indeks 2016/2015

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

Ukupno 71.424 111.036 60.570 110.513 117,92 100,47

Domaći 54.363 79.712 43.816 82.120 124,07 97,06

Strani 17.061 31.324 16.754 28.393 101,84 110,32

Izvor: Turistička zajednica VSŽ

Od ukupnog broja svih noćenja ostvarenih u 2016. godini, 39,41% realizirano je u Vinkovcima, 42,7% u Vukovaru, 5,8% u Iloku, 3,3% Županji, 6,6% u Nijemcima te 2,19% u ostalim dijelovima Županije. Podrijetlo turista Analizirajući strukturu turista, može se zaključiti da je većina posjetitelja domaćeg podrijetla (68,62%) no uočen je porast broja stranih turista u 2016. godini (17.061), nakon pada u 2015. godini (16.754) u odnosu na 2014. godinu (15.683). Najviše stranih posjetitelja dolazi iz Njemačke, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Austrije. Inicijative brendiranja i promidžbe Promidžba VSŽ kao turističke destinacije realizira se uglavnom uz potporu Glavnog ureda HTZ-a. Unatoč nedovoljnim financijskim sredstvima ulažu se veliki napori za marketing i promociju koja se odvija kroz sustav turističkih zajednica, ali i na razini cijele Županije kao destinacije pod radnim nazivom „Srijem i Slavonija“. Na razini Županije promocija se odvija kroz oglašavanje, sajmove te posebne prezentacije a u inozemstvu putem sajmova i posebnih prezentacija gdje Županija nastupa isključivo kroz klaster Slavonija s ostalim slavonskim županijama. Nadalje, Lučka uprava Vukovar izradila je jedinstveno vizualno obilježje za riječni kruzing koje će biti postavljeno na sva putnička pristaništa na hrvatskom dijelu Dunava i koristiti se u promidžbenim materijalima. Isto tako zajedno s TZ VSŽ, Lučka uprava Vukovar nastupa na specijaliziranim sajmovima za kruzing s ciljem privlačenja interesa za hrvatsko Podunavlje. Također, Grad Vukovar je pokrenuo inicijativu brendiranja lokalnih proizvoda pod nazivom “Vrhunsko vukovarsko” te je u fazi izrade Pravilnik za dodjelu oznake kvalitete “Vrhunsko vukovarsko”. Turistička infrastruktura Cijelo područje VSŽ jedinstveno je i autentično, što može utjecati na posjete potencijalnih gostiju. Atraktivnost destinacije značajno utječe na privlačenje ljudi u samu destinaciju. U atraktivne se čimbenike ubrajaju: klima, reljef, hidrografski elementi, šarolikost biljnog i životinjskog svijeta (Dunav, Sava, Bosut, Spačva, Srijemsko vinogorje, zaštićeni Spačvanski krajobraz) itd. U atraktivne čimbenike destinacije, osim navedenih prirodnih atraktivnosti, ubrajaju se i društvene atraktivnosti; kulturna i povijesna baština, različite društvene manifestacije, folklor i sl. Ovi sadržaji upotpunjavaju samostalno, ali češće u kombinaciji s prirodnim atrakcijama, ukupnu privlačnost neke destinacije. VSŽ ima veliki broj atrakcija lokalnog značaja. Važne su za turiste i mogu biti vrlo popularne, a bitne

37

su kod animiranja turista u samoj destinaciji. Turisti ih posjećuju kada borave u destinaciji. No, potrebno je spomenuti da se percepcija turista o važnosti atrakcije razlikuje, i to s obzirom na želje, hobije i osobne potrebe turista. Takvih atrakcija Županija ima i značajne su za postavljanje koncepta razvoja turizma, od kojih posebno treba izdvojiti:

1. Arheološka nalazišta 2. Arheološki park Vučedol 3. Vinkovci najstarije naselje u Europi 4. Iločka srednjevjekovna jezgra 5. Dvorac Eltz 6. Iločki vinogradi 7. Vinkovačke jeseni 8. Festival glumca 9. Šokačko sijelo 10. Vukovar film festival

Sve navedene atraktivnosti potrebno je dodatno turistički valorizirati za što je potrebna adekvatna organizacija, planiranje i provođenje planova, ali i prihvatljiv marketinški koncept koji će naglašavati najznačajnije i najjače strane tog područja. Za razliku od prirodnih atrakcija i kulturno-povijesne baštine, VSŽ siromašna je u novostvorenim turističkim atrakcijama kao što su tematski i/ili zabavni parkovi, suvremeno opremljeni kongresni centri, centri za posjetitelje, te slični sadržaji turističke ponude bez kojih je izuzetno teško uspostaviti pretpostavke turističkog aktiviranja kontinentalnog prostora. Kultura VSŽ ima iznimno bogato kulturno i povijesno naslijeđe koje datira iz pretpovijesnog razdoblja. Posjeduje bogatstvo kulturnih i povijesnih resursa i ima sve preduvjete na kojima može dugoročno graditi kulturnu turističku ponudu te imidž destinacije kulturnog turizma, čime bi se osigurala dodatna sredstva za održavanje i razvoj. Prostor današnje VSŽ, kontinuirano naseljavan preko 8.000 godina (od neolitika do danas najstariji je kontinuirano naseljavan prostor u Europi). Tomu u prilog idu brojni arheološki lokaliteti VSŽ (prapovijest, neolitik, eneolitik, brončano, željezno doba, antičko razdoblje i srednji vijek). Nezaobilazni dio kulturno povijesnog nasljeđa Županije čine sakralna baština srednjovjekovnog postanka, svjetovna baština srednjovjekovnog postanka, sakralna baština novovjekovnog postanka i svjetovna baština novovjekovnog postanka. Većina ovih spomenika kulture nužno zahtijeva obnovu, konzervaciju i restauraciju, a samim tim nužna je i izrada određenog programa zaštite spomenika kulture na području cijele Županije koji bi imao stratešku važnost. Bogatstvo kulturne i povijesne baštine sačuvano je u osam muzeja. Riječ je o Gradskom muzeju Vukovar, Muzeju grada Iloka, Muzeju vučedolske kulture, Zavičajnome muzeju Stjepana Grubera u Županji, Gradskom muzeju Vinkovci, Šumarskom muzeju Bošnjaci, Zavičajnom muzeju Luka Natali u Nijemcima te novoosnovanom Muzeju Cvelferije u Drenovcima (u početnoj fazi izgradnje zgrade Muzeja i prikupljanja muzejske građe). Važni spomenici kulture su i arheološki parkovi na Vučedolu, u staroj jezgri Iloka, arheološki park Sopot, arheološko nalazište „Zvizdan-grad“ Soljani i prapovijesni arheološki lokalitet „Purić-Ljubanj“ u Vrbanji. Nedostatak spremišta za muzejsku i galerijsku građu, neusklađenost prostornih uvjeta sa zakonskim standardima i lokacije od strateškog značaja s neriješenim imovinskopravnim statusom evidentni su u nekim muzejima (Gradskom muzeju Vinkovci i Zavičajnom muzeju Stjepana Grubera u Županji). Usprkos tome muzeji bilježe visoku razinu aktivnosti kroz vlastite ili partnerske projekte, brojne izložbe, predavanja, promocije, manifestacije i sl.

38

Tijekom 2016., u odnosu na 2015. godinu, analizom broja posjetitelja u muzejima kulture na području VSŽ, smanjenje bilježe Gradski muzej Vinkovci za 53,23%, Zavičajni muzej "Stjepan Gruber" Županja za 80,33% te Muzej grada Iloka za 23,67%. Povećanje broja posjetitelja ima Muzej vučedolske kulture od 183,75%, a slijedi ga Gradski muzej Vukovar od 22,50%. Potom Šumarski muzej Bošnjaci koji bilježi blag porast broja posjetitelja za 13,62%. Na području Županije djeluje 9 narodnih knjižnica: u 5 gradova i 4 općine: Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, Ogranak Nuštar (Narodna knjižnica i čitaonica sv. Benedikta Nuštar); Gradska knjižnica Vukovar, Ogranak Borovo Naselje, Ogranak Sotin, Ogranak Lovas (Narodna knjižnica Lovas); Gradska knjižnica Županja; Gradska knjižnica i čitaonica Ilok; Gradska knjižnica Otok; Općinska narodna knjižnica i čitaonica Drenovci, Ogranak Račinovci, Ogranak Rajevo Selo (ogranak je osnovan, uskoro će uslijediti službeno otvorenje); Općinska narodna knjižnica Babina Greda; Narodna knjižnica Gradište (ne radi). Pri Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, koja je i Županijska matična knjižnica djeluje bibliobusna služba. Bibliobus (pokretna knjižnica) je tijekom 2015. godine obilazio područja 16 općina i 1 grada VSŽ s ukupno 58 stajališta. Od toga, u 15 općina bibliobus je jedini oblik djelatnosti narodne knjižnice. U Županiji djeluje 55 knjižnica osnovnih škola i 14 knjižnica srednjih škola. Općina Nuštar je osigurala prostor za spremište Narodne knjižnice i čitaonice sv. Benedikt Nuštar i u tijeku je opremanje spremišta: u Općini Gunja (područje zahvaćeno katastrofalnom poplavom u svibnju 2014. godine) izgrađen je Društveni centar Gunja u sklopu kojega će biti narodna knjižnica. Prostor knjižnice treba urediti, opremiti namještajem i računalnom opremom te pripremiti početni, inicijalni fond. Sagledavajući ukupno stanje narodnih knjižnica u VSŽ možemo zaključiti da su unazad nekoliko godina učinjeni bitni pomaci u pogledu proširenja i uređenja novih prostora nekoliko knjižnica, širenja knjižnične mreže putem Bibliobusa, cjeloživotnog učenja knjižničara putem redovite organizacije stručnih seminara i radionica, primjene novih tehnologija i dr.. No unatoč tome, u nekim knjižnicama još uvijek nisu dosegnuti Standardi u temeljnim infrastrukturnim pretpostavkama, a to je prostor i broj djelatnika što je u neposrednoj ingerenciji osnivača, odnosno općina i gradova. Trenutno je u fazi provedba projekta „Spajalica“ financiranog sredstvima EU fondova, a koji predviđa proširenje Gradske knjižnice Vukovar s polivalentnim Odjelom za mlade. Pored spomenutih ustanova i institucija na području VSŽ djeluju Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar (koji povezuje memorijalne lokacije u Vukovaru: Spomen-dom Ovčara, Spomen-dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti, Dom ratnika Lužac), dok ostale memorijalne lokacije djeluju samostalno (Spomen obilježje Vodotoranj Vukovar, Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata, Masovna grobnica Ovčara, Mjesto sjećanja-Vukovarska bolnica 1991., Spomenik na Trgu žrtava Ovčare, Hangari u Veleprometu, Središnji križ na ušću Vuke u Dunav, Spomen-obilježje „Kukuruzni put“, Spomen-obilježje u Sotinu (Skendra), Spomen obilježje u Borovu selu, Spomen-obilježje masovne grobnice „Nova ulica“, Spomen-obilježje „Bogdanovci, Križ na Lušcu). Najveći porast broja posjetitelja u 2016. u odnosu na 2015. godinu, bilježe Memorijalni centar Domovinskog rata - vojarna (112,16%), Memorijalno groblje (67,13%), Spomen dom Trpinjska cesta (46,92%), te Mjesto sjećanja - VU bolnica (13,54%). Tu su još i Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vukovaru, Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar, Državni arhiv u Vukovaru, Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, Konzervatorski odjel u Vukovaru – Ministarstva kulture RH, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar kao i veliki broj kulturnih udruga koje aktivno sudjeluju u kulturnim aktivnostima u VSŽ.

39

Na području Županije postoji potreba za izgradnjom kulturnih centara u kojem će biti gradske knjižnice i čitaonice, multimedijalni centri, centri za mlade, muzejsko izložbeni prostori, koncertne dvorane i sl., npr. projekt „Hrvatski dom“ u Vinkovcima. Hrvatski dom Vukovar djeluje u primjerenom prostoru, dok Gradsko kazalište Županja, Kazalište Joza Ivakić Vinkovci i veći broj amaterskih kazališnih grupa koje postižu zavidne rezultate na kazališnim smotrama djeluju u neadekvatnim prostorima (Kazalište Mika Živković Retkovci i drugi). Nematerijalnu kulturnu baštinu, između ostalog, obuhvaća i bogata folklorna tradicija koju predstavlja više od 80 kulturno-umjetničkih društava registriranih na području VSŽ, a većina njih djeluje unutar Zajednice amaterskih kulturno-umjetničkih djelatnosti ZAKUD. Cilj ZAKUD-a je očuvanje i unapređenje tradicijske kulture VSŽ. Utemeljena je 70-ih godina prošlog stoljeća kao zajednica KUD-ova s vinkovačkog područja. Dugogodišnji je organizator Vinkovačkih jeseni i 20-ak manifestacija tradicijskog karaktera na području županije. Trenutačno okuplja 71 folklornu skupinu. Najznačajniji i najveći folklorni festival u Hrvatskoj i jedan od najvećih u Europi su Vinkovačke jeseni. U VSŽ se tijekom cijele godine odvija veliki broj urbanih kulturnih manifestacija i sadržaja poput Festivala glumaca, Lutkarskog proljeća, Festivala komorne glazbe, Salona fotografije, Festivala dokumentarnog rock filma DORF, Vukovar film festivala, Šokačkog sijela, Raspjevane Cvelferije, Pjesničkih susreta, Rimskih dana i brojnih drugih. Rekreacijski sadržaji Sportsko-rekreacijski turizam VSŽ može postati značajan segment gospodarskog razvoja i povećati svoj izravni doprinos lokanom gospodarstvu, te doprinijeti revitalizaciji ukupnog gospodarstva. Dodatna ulaganja u infrastrukturu (izgradnja sportskih objekata, komunalna, ugostiteljska, kadrovska infrastruktura i drugo) ujedno povećava kvalitetu života stanovništva i sadržaja turističkog boravka. Sportsko-rekreacijska ponuda temelji se većim dijelom na prirodnim resursima VSŽ, a odnosi se na šetališne staze, izletišta, lokacije s teniskim terenima te sportsko-rekreacijski centar sa bazenima. Prepreke su u nepripremljenosti za prihvat i kvalitetan smještaj, kao i boravak gostiju. Za uspješno poslovanje te pružanje kvalitetnih usluga potreban je i stručni kadar koji će osim programiranja provoditi određene programe. Izletišta:

• Sopot, Vinkovci

• Adica, Vukovar

• Vukovarska ada

• Spačvanska šuma, Općina Nijemci

• Bošnjački, Otočki i Županjski virovi

• Poloji u Županji

• Izletišta na obali rijeke Save u Račinovcima i Rajevom selu

• Studva, Soljani

• Spačva, Vrbanja Soft ball :

• Braniteljska zadruga „Perun“

Fitness centri:

• Zdravstveno rekreacijski centar ZARA, Vinkovci

• Apello, Vinkovci

• FIT FOR FUN, Županja

• Tanga, Vukovar

• Teretana u sklopu Veleučilište L. Ružička, Vukovar

• VUgym u skolopu plivališta, Vukovar

Golf: • Turističko naselje Principovac ****

Šetnice:

• Uz Savu, Županja

• Uz Dunav, Vukovar

• Uz Vuku, Vukovar

• Uz Bosut, Vinkovci

• Uz Dunav, Ilok

Tenis:

• Tenis klub Vinkovci

• Teniski klub Borovo Naselje

• Teniski klub Vukovar

40

• Teniski klub Županja 1881

• Teniski klub Ilok

• Teniski klub Cvelferija, Račinovci

• Teniski klub Rokovci-Andrijaševci

Jahanje:

• OPG Dunavski raj

• Udruga „Potkova“

• Konjički klub „Maestoso“

• Konjogojska udruga Stari Graničar

• Markovi kućari

• Konjička Udruga „Kadij“

• Adam Adžić

• Konjički klub „Satir“

• Konjički klub „Vinkovci“

• Konjički klub „Eohippus“

• Konjogojska udruga „Dorat“

• Konjički klub „Satir 2003“

Aktivnosti na vodi : Kupališta / plivališta:

• Vinkovačko dvoransko plivalište „Lenije“

• Plivalište Vukovar

• Vukovarska ada

• Gradska plaža Vukovar

• Gradska plaža Ilok

• Banja u Vinkovcima

Lov:

• 73 državna i zajednička lovišta Ribolov: • Sportsko – ribolovni savez VSŽ • Zajednica sportsko-ribolovnih udruga Vukovar Vožnja brodom: • Brod na Spačvi i Bosutu • Brod na Dunavu u Iloku • Vodeni bus „Bajadera“

Rekreativno letenje:

• Aeroklub „Borovo“

• Zrakoplovni klub „Vrabac „ Vinkovci

ZAKLJUČAK:

• Razvoj turizma Županije temelji se na očuvanim prirodnim resursima, ponudi kvalitetne i autohtone hrane, vinogradarstvu, iznimno vrijednim kulturno-povijesnim resursima, manifestacijama te etnografskoj zanimljivosti.

• Županija posjeduje bogatstvo kulturnih i povijesnih resursa i ima sve preduvjete na kojima može dugoročno graditi kulturnu turističku ponudu te imidž destinacije kulturnog turizma.

• Unatoč nedovoljnim financijskim sredstvima ulažu se veliki napori za marketing i promociju koja se odvija kroz sustav turističkih zajednica, ali i na razini cijele Županije kao destinacije pod radnim nazivom „Srijem i Slavonija“.

• Županija ima veliki broj atrakcija lokalnog značaja, no potrebno ih je dodatno turistički valorizirati putem adekvatne organizacije, planiranje i provođenje planova, ali i prihvatljivog marketinškog koncepta koji će naglašavati najznačajnije i najjače strane konkretnog područja.

• Postoji veliki neiskorišteni potencijal lovstva i lovnog turizma, riječnog kruzinga, riječnog nautičkog turizma, vjerskog turizma i sl., te je potrebno osmisliti programe i prilagoditi ih potrebama navedenim oblicima turizma.

• Potreba za izgradnjom novih i obnove starih muzejskih zgrada i ustanova u kulturi, višenamjenskih kulturno-poslovnih centara i kina, izgradnja arheoloških parkova s pripadajućim muzejskim zgradama i drugom infrastrukturom.

• Postoji potreba za novim sportsko-rekreacijsko turističkim objektima i sadržajima, pogotovo u ruralnim prostorima, s ciljem revitalizacije ukupnog gospodarstva Županije.

41

1.3. Stanje u okolišu i prostoru

1.3.1. Kvaliteta okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim

opasnostima Onečišćenje zraka U Županiji ne postoji kontinuirano praćenje kakvoće zraka, međutim prema rezultatima mjerenja u susjednim županijama može se zaključiti da je zrak zadovoljavajuće kvalitete. Premda nema sustavnog mjerenja, pretpostavlja se da su najveća onečišćenja uzrokovana grijanjem prostorija i postrojenja emisijama iz procesnih tehnologija (Dilj – Vinkovci, PIK – Vinkovci, Plinacro – pogon Slavonija, itd.), emisijama iz industrijskih postrojenja (Sladorana – Županja, PIK – Vinkovci, Cestorad – Vinkovci, itd.), prometom (ispušni plinovi teretnih vozila), neuređenima odlagalištima (npr. deponij Bazjaš u Privlaci i Petrovačka dola u Vukovaru, gdje povremeno dolazi do zapaljenja otpada), stočarskim farmama (neugodni mirisi, amonijak i dušik) i septičkim jamama. Na području županije nema kontinuiranog mjerenja količine peludi u zraku, a evidentirana je raširenost alergene ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.). Karta raširenosti ambrozije izrađena je samo za Vinkovce.

Onečišćenje vode VSŽ ima izrazito razvijenu hidrografsku mrežu. Njezino područje omeđeno je dvjema velikim rijekama (Savom i Dunavom) te ispresijecano mnogim vodotocima i razgranatom kanalskom mrežom od I. do IV. reda. Rijeke, vodotoci i kanali I. i II. reda prostiru se u dužini od 851 km, a detaljna kanalska mreža III. i IV. reda u dužini od 4.748 km. Stanje površinskih voda prati se na 12 postaja. Podaci dobiveni ispitivanjem kakvoće površinskih voda za razdoblje 2001.-2004. godine pokazuju da je stanje kakvoće voda znatno lošije od propisanog u Državnome planu za zaštitu voda (Dunav i Vuka III. umjesto zadane II. vrste; Sava, Gunja i Spačva III.-IV. umjesto II. vrste; Bosut i Biđ IV.-V. umjesto zadane III., odnosno II. vrste). Glavni su razlozi onečišćenja površinskih voda ispusti nepročišćenih komunalnih otpadnih voda u vodotoke, nepredviđena onečišćenja s farmi, onečišćenja s neuređenih odlagališta otpada, onečišćenja s prometnih i poljoprivrednih površina te prekogranična onečišćenja. Kanalizacijski sustav je nerazvijen. Samo 52% stanovništva (pet gradova i jedna općina) ima javni kanalizacijski sustav. Ta je razina priključenosti na sustav nezadovoljavajuća. U Vukovaru cca 5% gradskog područja nema odvodnju, a 50 km postojeće mreže treba sanirati. Otpadna se voda ispušta izravno u recipijente (kanale i rijeke), osim u Vinkovcima, Otoku i Nuštru. U tijeku je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i u Vukovaru (42000 ES, III stupanj pročišćavanja), te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Sotin (858 ES, II stupanj pročišćavanja). Javni je sustav odvodnje nedostatan. Na području županije izgrađeno je pet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. UPOV - „Jošine“ nalazi se u Vinkovcima i u funkciji je sa ES 43000, dok UPOV-i na području Cerne ES 5500, Ivankova ES 7500 nisu u pogonu (zbog neizgrađenosti mreže odvodnje u navedenim naseljima). Na UPOV-u Otok kapaciteta ES 7800 zbog nedovoljnog broja priključaka još ne radi biološko pročišćavanje, radi samo mehanička rešetka i pumpa za oborinsku vodu. Na području Nuštra (ES 3000) se nalazi uređaj s biolagunom. Vinkovci su jedan od rijetkih gradova koji otpadne vode pročišćavaju prije konačnog ispusta u odgovarajući recipijent (u ovom slučaju Bosut). Na taj način stvoreni su temeljni preduvjeti za trajno, dodatno korištenje postojećeg sustava odvodnje, uz odgovarajuću izgradnju lokalne kanalizacijske

42

mreže na preostalom gradskom području, a unutar slivnih područja novoizgrađenih i postojećih kolektora. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „Jošine“, sastavni je dio mješovitog sustava javne odvodnje grada Vinkovaca. Nalazi se na lokaciji „Jošine“ u istočnom dijelu grada. Uređaj je izgrađen 2004. godine i sastoji se od niza različitih objekata koji čine tehničko - tehnološku cjelinu za mehaničko - biološko pročišćavanje otpadne vode (II. stupanj pročišćavanja). Uređaj je planiran i izgrađen za opterećenje od 43.000 ES u I. fazi, a u II. fazi ukoliko se pokaže potreba, kapacitet se može povećati na 64.000 ES. Učinak pročišćavanja suhe tvari, pijeska i masnoća iznosi od 96% do 98%. Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije odgovoran je za praćenje ispravnosti vode za ljudsku potrošnju. Voda koja nije tretirana (72 javna bunara i 15-ak izvorišta) u velikom broju slučajeva ne zadovoljava kemijsku ispravnost, prvenstveno zbog geološkog sastava podzemlja u kojem se nalaze vodonosni slojevi, a u nekim slučajevima i zbog intenzivne poljoprivrede (uporabe pesticida i umjetnih gnojiva). Sustav kanala za melioriranje i zaštitu od štetnog djelovanja voda je do 2006. godine bio u izrazito lošem stanju zbog zamuljenih kanala obraslih vegetacijom, a značajna količina kanala nalazila se u minski sumnjivom području. Od tada se izvode radovi na obnavljanju detaljnih melioracijskih građevina. Također, provode se aktivnosti pripreme dokumentacije za izgradnju višenamjenskih akumulacija čija je prvenstvena namjena zaštita od štetnog djelovanja voda s mogućnošću korištenja akumulacije u svrhu navodnjavanja, športa, ribolova i turističkih sadržaja.

Onečišćenje tla Na županijskom području nema sustavnoga praćenja kakvoće tla, što je poseban problem za županiju u kojoj poljoprivreda predstavlja jedan od glavnih razvojnih potencijala. Analize, koje su provedene 2004. godine na preko 4.000 ha poljoprivrednih površina pokazuju da je 45% uzoraka prekiselo, a preko 90% slabo humozno. Također, individualna mjerenja teških metala u uzorcima prikupljenim uz prometnice pokazala su onečišćenost bakrom, kromom, niklom i kobaltom. Osnovni izvori onečišćenja su sredstva za zaštitu i gnojidbu u poljoprivredi, neuređena odlagališta otpada, prometni koridori, neobrađene otpadne vode naselja i industrije, požari, eksploatacija mineralnih sirovina i loše gospodarenje melioracijskim sustavom. Zaštićena područja, prirodna baština i bioraznolikost U VSŽ, zaštićena područja prirode sastoje se od tri posebna rezervata, dva spomenika prirode, jedne park šume i dva spomenika parkovne arhitekture. Spačvanski bazen je s oko 42.000 ha ušao u Natura 2000 područja 1. srpnja 2013. g. Također, desna obala Dunava i lijeva obala Save su u Natura 2000 područjima. Na inicijativu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije i u suradnji s dionicima, napravljena je lista područja za prijedlog buduće zaštite. Predviđena područja zaštite biti će u kategoriji značajnog krajobraza, park šume, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture. S proglašenjem novih zaštićenih područja, postotak zaštićenih područja u odnosu na ukupnu površinu županije trebao bi dostići hrvatski prosjek. Područja koja su u Ekološkoj mreži Natura 2000: Područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000006 Spačvanski bazen Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000372 Dunav-Vukovar, HR2001045 Trpinja, HR2001088 Mala Dubrava-Vučedol, HR2001311 Sava nizvodno od Hruščice, HR2001414 Spačvanski bazen, HR2001415 Spačva JZ, HR2001500 Stepska staništa kod Bapske, HR2001501 Stepska staništa kod Opatovca, HR2001502 Stepska staništa kod Šarengrada. Očuvanjem prirodne baštine bavi se Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

43

Vukovarsko-srijemske županije, koja je počela s radom u ožujku 2008. godine. Gospodarenje otpadom VSŽ ima izrađen Plan gospodarenja otpadom (2008.). U Županiji postoji organizirano prikupljanje otpada koje obavlja 15 komunalnih poduzeća i koncesionara. Otpad se odlaže na 6 službenih odlagališta. Sustav odvojenog sakupljanja otpada još je u fazi uspostavljanja (u 12 gradova i općina postoji odvojeno prikupljanje nekih vrsta otpada). Na županijskom je području evidentirano 35 divljih odlagališta, s procijenjenom ukupnom količinom otpada od 1.000.000 m3 koja se povremeno saniraju, međutim odlaganje se otpada na sanirane lokacije nastavlja. Sanacija i zatvaranje divljih odlagališta zahtjeva ogromna financijska ulaganja. Većina odlagališta je u fazi sanacije ili je već sanirana zahvaljujući sufinanciranju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Za sanaciju preostalih odlagališta moguće je koristiti sredstva EU fondova. Planirani Županijski centar za gospodarenje otpadom – Stari Jankovci je stavljen u stanje mirovanja odlukom od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (od dana 22.02.2012. godine), dok su potrebe za uspostavom kompletnog sustava gospodarenja otpadom sve veće. Sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske predviđena je izgradnja zajedničkog Regionalnog centra za gospodarenje otpadom s pretovarnim stanicama VSŽ i Osječko-baranjske županije, na lokaciji Orlovnjak u Antunovcu. Sustav reciklažnih dvorišta još uvijek nije u potpunosti uspostavljen. Ozbiljna prepreka razvoju su potrebne izmjene u prostorno-planskoj dokumentaciji, a koje JLS još uvijek nisu usvojile. Stupanj provedbe usvojenih planova gospodarenja otpadom na lokalnoj je razini vrlo nizak. Dobar primjer pružaju pojedine općine VSŽ, poput Općine Vrbanja koja je, sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2016. godine izgradila i opremila reciklažno dvorište. Izloženost prirodnim rizicima i klimatskim opasnostima

Poplave - Prema odredbama Državnog plana obrane od poplava na području Županije nalazi se dijelovi branjenog područja 1.- mali sliv Biđ-Bosut (sektor D – srednja i donja Sava), branjenog područja 15.-mali sliv Vuke (sektor B-Dunav i donja Drava) i branjenog područja 34. međudržavne rijeke Drava i Dunav na području malog sliva Vuka. Mali sliv „Biđ-Bosut“ ima visok stupanj izgrađenosti sustava obrane putem regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Riječ je o 1.028,22 km građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju (kanal I. i II. reda) i 4.936,91 km građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju (kanali III. i IV. reda). Intenzivnim ulaganjem u obnavljanje i osposobljavanje do 2012. godine uređeno je 2.150,26 km (43,6%) građevina za detaljnu i osnovnu melioracijsku odvodnju. Od velikih savskih voda izgrađeni sustav se brani nasipom izgrađenim na lijevoj obali rijeke Save od granice sa Republikom Srbijom do granice sa Brodsko-posavskom županijom u dužini 67,72 km. Od zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Branjenog područja, 15 je Zaštićeni prirodni krajobraz „Vuka“ ukupne površine 694,81 ha, smješten na prostoru općina Markušica i Tordinci.

Hidrometeorološki uvjeti (oborine) - Veći dio područja na nadmorskim visinama manjim od stotinu metara ima godišnje količine oborine u rasponu od 600 do 700 mm, dok područja 100-200 m nadmorske visine te područje uz rijeku Savu imaju 700-800 mm oborine godišnje. Najkritičniji mjeseci u godini za poplavu rijeke Save su travanj i svibanj, zbog jakih kiša i topljenja snijega. Najveći protok vode na rijeci Savi, zabilježen je 17.05.2014. kada je DHMZ izmjerio protok od 6.008 kubika u sekundi. Srednja godišnja količina oborine na osnovu podataka mjerenja za sliv rijeke Bosut je 745 mm. Na rijeci Vuki su najčešće proljetne poplave. Kroz Republiku Hrvatsku, Dunav ima karakteristike nizinske rijeke s najvišim vodostajem od travnja do lipnja. Visoki vodostaji Dunava uvjetuju i uspore u rijeci Vuki i Bobotskom kanalu.

Led - Led je redovita pojava u zimskim mjesecima godine, a osim na Savi i Dunavu ne prijeti

44

nikakva opasnost od ledenih poplava. Pojava leda na rijeci Savi događa se tijekom najhladnijeg perioda godine, a lokacije kritične za formiranje ledenih barijera u utjecaju na plovnost su željeznički i cestovni mostovi Gunja –Brčko te cestovni most Županja–Orašje. Cjelokupna dužina Dunava u Hrvatskoj vrlo je pogodna za stvaranje leda i ledenih barijera. Pojava leda na hrvatskom dijelu Dunava može se očekivati 5 do 6 dana poslije naglog zahlađenja. Najkritičnija točka je Daljska krivina.

Potres - Dilj gora je po broju jakih potresa i po intenzitetu seizmički najaktivnije područje Slavonije i ima utjecaja na neposredno blisku VSŽ. Najjači potres dogodio se na Dilj gori 1964. i iznosio je VIII º MSC. Procjene iskazuju kako je moguće očekivati potres maksimalnog intenziteta VIIº MSC, a istočno od Općine Borovo maksimalnog intenziteta VIIIº MSC.

Suša - najčešća nepogoda sve jačeg intenziteta. Kritični mjeseci za pojavu suša podjednaki su od srpnja do ožujka kada bude i do 90 sušnih dana, ali je prosječno trajanje oko 20-30 dana.

Tuča - U prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče zabilježen je na području između Gradišta, Županje i Babine Grede, na području između Vrbanje i Soljana i na području oko sela Srijemske Laze. U usporedbi s drugim atmosferskim pojavama, tuča je uz sušu najvjerojatnija. Tuča, čiji bi intenzitet imao karakteristike elementarne nepogode, prouzročila bi najveće štete na poljoprivrednim kulturama, voćarstvu, vinogradarstvu i šumarstvu, te manja oštećenja osobne imovine i infrastrukture.

Olujno i orkansko nevrijeme - Vjetar olujne i orkanske jačine nije karakterističan za područje Županije.

Klizišta - Na području Županije klizišta koja imaju elemente katastrofe, nema, ali su mogući odroni. Posebno su ugrožene praporne grede u naseljima Vukovar i Ilok. Izradom katastra klizišta potrebno je izvršiti kategorizaciju terena prema stupnju stabilnosti i rajoniranje terena prema pogodnosti za gradnju.

Snježne oborine - U prosjeku godišnje se može očekivati oko 22 dana s padanjem snijega i to u razdoblju od studenog do travnja. Maksimalne visine novog snijega izmjerene su od studenog do veljače podjednakih visina - 21 do 24 cm.

Poledica - Godišnje, broj povoljnih dana za poledicu u prosjeku iznosi 35 dana. Poledica može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim usjevima i objektima infrastrukture. Zapuštena/neiskorištena (brownfield) zemljišta Na području VSŽ ne postoji jedinstveni registar vojnih ili industrijskih prostora koji bi se mogli prenamijeniti za gospodarske ili društvene svrhe. Prema podacima Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom i mjesnu samoupravu Grada Vinkovaca na području Vinkovaca vojni objekti zauzimali su 862.240 m2. Tablica 29. Vojni objekti Vinkovci

Mjesto Naziv m2 opis

Vinkovci Vinkovci 5.371 krug vojarne

Vinkovci Vinkovci 1.444 kuća

Vinkovci Vinkovci 696 kuća

Vinkovci Vinkovci 2.589 kuća




Vinkovci Vinkovci 398 oranica

Vinkovci Vinkovci 1.016 oranica



Mirkovci Vrapčana 5.966 put

45

Novo Selo Krčevine 47.888 strelište



Mirkovci Gušte 222.985 šuma Vrapčana

Vinkovci Vinkovci 38.885 vojarna

Vinkovci Vinkovci 232.123 vojni krug

Vinkovci Vinkovci 125.800 vojni krug

Vinkovci Vinkovci 1.936 zgrada

UKUPNO 862.240

Izvor: Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom i mjesnu samoupravu Grada Vinkovaca

Kao potencijalna brownfield područja u gradu Iloku locirana je nekadašnja Tvornica opekarskih proizvoda Razvitak d.d. Ilok, zapušteni i devastirani prostori tvrtke Vino Ilok d.o.o., devastirani prostori tvrtke Iteks, napuštena, devastirana i u ruševnom stanju tvornica namještaja Zvijezda Ilok predviđena za zonu Ilok 2 te prostor Luke Ilok. Područje nekadašnje tvornice namještaja Zvijezda nalazi se na ukupnoj površini od 29.904 m2 uz državnu cestu i posjeduje komunalnu infrastrukturu. Kao potencijalna brownfield područja u Gradu Županji locirani su bivši ured narodne obrane kao napušteni objekt smješten u strogom centru grada te brojni napušteni gospodarski objekti u gospodarskoj zoni poput Fooder d.o.o. tvornica stočne hrane, bivša tvornica opekarskih proizvoda, Zeleni trg, nedovršena i napuštena klaonica te skladište tvrtke Posavina.

ZAKLJUČAK:

• Potrebno je uspostaviti sustave praćenja kakvoće zraka i tla.

• Potrebno je razvijati i unaprjeđivati sustave obrane od poplava te urediti sustav kanalske mreže.

• Potrebno je izgraditi novi i razviti postojeći sustav navodnjavanja.

• Nepostojanje svih potrebnih planskih dokumenata.

• Nezadovoljavajući sustav odvodnje te razina ispuštanja neobrađene otpadne vode.

• Nezadovoljavajući broj uređaja za pročišćavanje vode i dotrajali mješoviti kolektorski sustavi.

• Potrebno je sanirati onečišćene lokacije i sustavno sprječavati eroziju.

• Neuređena odlagališta i način gospodarenja otpadom predstavljaju značajan problem.

• Postojeća službena odlagališta su ograničenih kapaciteta.

• Neophodna je izgradnja centra za gospodarenje otpadom.

• Potrebno razviti sustav odvojenog prikupljanja i reciklaže.

• Potrebno je osigurati resurse koji će omogućiti sustavno praćenje stanja biološke raznolikosti.

• Mora se provesti cjelovita inventarizacija vrsta i staništa i osigurati postupke praćenja stanja.

1.3.2. Primarna infrastruktura Potrošnja vode po stanovniku Na području Županije 2015. godine, prema podacima Ministarstva zdravstva, Uprave za sanitarnu inspekciju bilo je ukupno 25 zona opskrbe vodom te je dnevno isporučivano 31.642 prostorna metra vode odnosno dnevna potrošnja vode iznosila je 175 litara po stanovniku. Trenutno, sukladno Planu monitoringa vode za ljudsku potrošnju za 2018. godinu, postoji 16 zona opskrbe vodom.

46

Pokrivenost vodoopskrbnim sustavima Površinski tokovi ne mogu zadovoljiti vodoopskrbne zahtjeve jer su u većem djelu godine niskog vodostaja, a padaline su male i sezonski ograničene. Stanovništvo ove županije najvećim se dijelom opskrbljuje vodom za ljudsku potrošnju iz javnih vodoopskrbnih sustava (42), ali i iz individualnih bunara (72). Za ovu Županiju karakterističan je velik broj javnih izvorišta, što rezultira njihovom težom zaštitom. Opskrbom vode u Županiji upravljaju uglavnom Vodovod gradova Vinkovaca, Vukovara, Županje i Iloka. Vukovar i okolna naselja opskrbljuju se vodom direktno iz Dunava (prethodno se pročišćava) i nemaju alternativna rješenja u slučaju većeg onečišćenja rijeke. Postojeća crpilišta osiguravaju oko 3000 l/s (Jelas: 400 l/s, Sikirevci - Kopanica – B. Greda: 2000l/s, Županja– Bošnjaci: 300l/s, Vukovar – Trpinja 200l/s, Lovas – Ilok 100l/s, Vinkovci – Kanovci i Vinkovci – Cerna: 100-150 l/s), ali pojedine općine nemaju dobru opskrbljenost vodom zbog čega je potrebno povećanje kapaciteta (Vukovar – Cerić, Bošnjaci – Cerna, V. Kopanica – Babina Greda). U pogledu priključenosti naselja na vodoopskrbnu mrežu situacija je relativno zadovoljavajuća (većina općina ima priključenost iznad 80% površine općine). Iako je pokrivenost vodoopskrbom relativno dobra, ona ne govori o stanju infrastrukture. Naime, u opskrbi vode postoje veliki gubici vode najvećim dijelom kao posljedica ratnih razaranja i velikih šteta koje je sustav pretrpio na osnovnoj i sekundarnoj mreži pa su gubici u nekim naseljima i 70%, primjerice u Vukovaru. Osim ratnih razaranja unutar sustava registrirani su i brojni drugi nedostaci. Gradovi i naselja Županije postepeno se priključuju na regionalni vodovod Istočne Slavonije, s izvorištem kvalitetne vode na području kat. općine Sikirevci u Brodsko-posavskoj županiji (kapacitet izvorišta Sikirevci sa sedam bunara iznosi 2000 l/sec, a trenutno se koriste tri bunara ukupnoga kapaciteta 600 l/sec). Regionalni vodoopskrbni sustav Istočne Slavonije ima trenutnu dužinu oko 165 km, s planom završetka I. etape sukladno financijskim mogućnostima. Crpljenje vode vrši se iz vodocrpilišta Sikirevci koje ima kapacitet 2x1000 l/s. Ukupno se pitkom vodom iz vodocrpilišta Sikirevci opskrbljuje oko 100.000 ljudi. Uvedeni sustav za nadzor i upravljanje vodoopskrbnim objektima (NUS) pruža mogućnost kontinuiranog praćenja nivoa podzemnih voda, izlaznih tlakova i protoka na zdencima, crpnim stanicama, stanja nivoa vode u vodospremnicima, količinama rezidualnog klora te drugim parametrima vezanim za sigurnost pogona kao i upravljanje glavnim magistralnim cjevovodima odnosno sustavom vodoopskrbe.

Stanje vodoopskrbne infrastrukture je loše. Vodovodna mreža je uglavnom starija od 30 godina i neprimjerena (ne zadovoljava protupožarnu zaštitu minimalno potrebnim tlakovima i profilima), potkapacitirana i dotrajala (starost, loša kvaliteta cijevi, neadekvatni materijali cjevovoda - azbestne cijevi) zastarjela vodovodna oprema (mnogi postojeći zasuni, odzračni ventili, muljni ispusti, hidranti su u lošem stanju ili uopće ne funkcioniraju). Sve to uzrokuje velike gubitke vode. Najveći dio postojeće novije vodoopskrbne mreže izgrađen je od PVC, PE HD i ductil vodovodnih cijevi, a postoje i stari cjevovodi od ostalih materijala (ljevano željezo, AC). Gubici u mreži RVSIS približno su jednaki državnom prosjeku koji iznosi cca 44%. Kvaliteta vode za ljudsku potrošnju Kvaliteta vode za ljudsku potrošnju na Regionalnom vodovodu Istočna Slavonija (RVSIS) izuzetne je kvalitete a zdravstvena ispravnost utvrđuje se provedbom monitoringa i službenim kontrolama koje provodi sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva te izvješća o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju objavljuju se na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Za određene manje vodoopskrbe sustave na području VSŽ pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe ishodila je rješenje Ministarstva zdravstva o prekoračenju M.D.K. (maksimalno dopuštena koncentracija) vrijednosti za određene parametre te se voda kao takva koristi za ljudsku potrošnju jer

47

odobrena odstupanja ne predstavljaju opasnost za život. U pogledu ispravnosti vode za ljudsku potrošnju valja spomenuti da je najbolja kvaliteta vode ona koja proizlazi iz uređaja za obradu sirove vode. Problemi s opskrbom u Županiji najčešće su vezani uz kemijsku neispravnost vode za ljudsku potrošnju zbog čega je sanitarna inspekcija u nekim mjestima i zabranila vodovodnu vodu za ljudsku potrošnju. Osnovni razlog za kemijsku neispravnost vode je prvenstveno geološko obilježje tla, odnosno prirodni sastav vode koja se crpi. Naime, područje jempoznato po visokim koncentracijama arsena, željeza i drugih metala u tlu, što govori da nije riječ o antropogenom onečišćenju vode. Antropogena onečišćenja proizlaze iz intenzivne uporabe pesticida i umjetnih gnojiva koji ispiranjem tla dospijevaju kako u površinske, tako i u podzemne vode. Problem predstavlja i neadekvatna ili nikakva prerada sirove vode u manjim vodovodima, dotrajalost vodovodne mreže, neadekvatno uklanjanje tekućih otpadnih tvari, a u ruralnim sredinama često i pretvaranje pojedinih bunara u septičke jame. Zbog katastrofalnih poplava 2014. godine na području naselja Đurići i Račinovci evidentirani su kontinuirani problemi s kvalitetom vode za ljudsku potrošnju. Broj stanovnika priključen na vodoopskrbni sustav Na Regionalni vodovod Istočne Slavonije (RVSIS) do sada su priključeni gradovi Vinkovci i Županja te naselja Babina Greda, Cerić, Cerna, Šiškovci, Andrijaševci, Rokovci, Ivankovo, Prkovci, Retkovci, Stari Mikanovci, Novi Mikanovci, Jarmina, Gaboš, Antin, Antinska Mlaka, Korođ, Ostrvo, Tordinci i Vođinci a u tijeku je i priključenje i ostalih s intencijom okrupnjavanja vodoopskrbnog sustava tj. daljnjeg razoja RVSIS. Preko 95% stanovništva Županije opskrbljuje se vodom za ljudsku potrošnju iz javnih vodoopskrbnih sustava. Uz RVSIS dio se stanovništva opskrbljuje vodom iz manjih vodoopskrbnih sustava, koji su u ranijim razdobljima imali status „lokalnih vodovoda“, a kojima danas upravlja pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti vodoopskrbe te se isti smatraju javnim vodovodima. Ovoj skupini naselja pripadaju Jarmina, Gaboš, Ostrvo, Markušica, Podrinje, Mirkovci, Nuštar, Marinci, Vrbanja, Soljani, Strošinci, Tordinci, Korođ, Antinska Mlaka, Privlaka, Otok, Komletinci, Slakovci, Srijemske Laze, Stari Jankovci, Novi Jankovci, Orolik, Vinkovački Banovci, Banovci, Đeletovci, Nijemci, Donje Novo Selo, Ilača i Tovarnik. Voda za ljudsku potrošnju kojom se dijelovi Županije opskrbljuju iz navedenih vodoopskrbnih sustava sadrži povišene koncentracije arsena, željeza, mangana i amonija koji su prirodno prisutni zbog geoloških karakteristika tla na tom području. Pravna osoba koja upravlja takvim sustavima ishodila je rješenja Ministarstva zdravstva o odstupanju M.D.K. (maksimalno dopuštena koncentracija) vrijednosti u razdoblju od srpnaj 2013. do srpnja 2019. godine sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15 i 104/17). Treću skupinu predstavlja vodoopskrbni sustav Lipovac s uređajem za proizvodnju pitke vode „Barbine“ kojim se opskrbljuju naselja Lipovac, Podgrađe, Apševci, granični prijelaz Bajakovo i POU Spačva. Javni sustav grijanja, pokrivenost i karakteristike Na području županije postoji više toplinskih sustava za opskrbu toplinskom energijom, čije stanje uglavnom nije zadovoljavajuće. Sustav opskrbe toplinskom energijom omogućuje zagrijavanje oko 5.400 stanova i poslovnih prostora (Vukovar ~3.650, Vinkovci ~1.700). Distribuciju toplinske energije na području VSŽ obavljaju tvrtke s dozvolom za obavljanje te energetske djelatnosti i to GTG d.o.o. Vinkovci i Tehnostan d.o.o. Vukovar. Stanje toplinskih sustava u Vukovaru je obnovom nakon domovinskog rata uglavnom dovedeno u zadovoljavajuće funkcionalno stanje. U Vukovaru je u funkciji sedam kotlovnica, od toga dva centralna toplinska sustava (CTS) Borovo Naselje i Olajnica, snage15 – 20 MW, tri zasebna toplinska sustava (ZTS) i veliki broj nerentabilnih manjih kotlovnica izvedenih kao samostalni toplinski sustavi (STS). U Vinkovcima je sustav opskrbe toplinskom energijom u vrlo lošem stanju. Kotlovnice i toplovodi su značajno ugroženi zbog korozije i starosti, sustav je rađen prije 30 do 40 godina, a pojedini dijelovi toplovoda nisu prema današnjim standardima niti zadovoljavajuće izolirani. Vinkovci imaju nepovoljno rješenje zbog brojnih malih kotlovnica (od šest kotlovnica četiri su manje od 2,5 MW) koje su

48

raspoređene po rubovima sustava i svaka kotlovnica sa svojim toplovodima je sustav za sebe, svi sustavi su direktni tj. bez izmjenjivača topline, odnosno bez primarnog i sekundarnog kruga grijanja, bez pripreme napojne vode itd. Sve to doprinosi značajnim toplinskim gubicima i velikoj neekonomičnoj potrošnji energenta (prirodni plin) što ima za posljedicu relativno visoku cijenu grijanja. Najveća kotlovnica u Vinkovcima još uvijek kao osnovni energent koristi mazut što uzrokuje onečišćenje dimnim plinovima te je potrebno što prije pronaći rješenje za prelazak na drugi ekološki prihvatljiv energent (prirodni plin, biomasa) ili prijeći na neke potpuno nove sustave (kogeneracije, energana na biomasu). Nužno je uložiti značajna sredstava u saniranje i rekonstrukciju kotlovnica, toplinskih stanica, podstanica i toplovoda, te za uvođenje daljinskog sustava kontrole i upravljanja i racionalizaciju broja malih kotlovnica izgradnjom većih energetski učinkovitijih sustava. Postojeće kotlovnice u tom slučaju idu u pričuvu kao rezerva i za potrebe eventualnog dogrijavanja u periodu vrlo niskih temperatura. Problem je i što još uvijek nedostaju individualna mjerenja potrošnje toplinske energije u zgradama kolektivnog stanovanja koja bi potaknula veću štedljivost u potrošnji energije. Tablica 30. Toplinarstvo na području VSŽ 2015.

Tvrtka, grad

Ukupan broj potrošača

Grijana površina kućanstava

Grijana površina ostalih potrošača

Ukupna isporučena toplinska energija

Ukupna daljina distribucijske mreže

Broj novih potrošača priključenih u 2014.

Grijana površina novih potrošača

Gorivo

m2 m2 MWh km m2

GTG Vinkovci d.o.o. 1.698 86.938 2.757 6.946 1,60 _ _ PP LU Tehnostan d.o.o. Vukovar 3.670 186.342 17.977 15.310 7,25

_ _ PP

LUEL Izvor: Izvor: GTG Vinkovci

Tablica 31. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta; Grijanje i topla voda Vinkovci 2016.

1 Podaci po proizvodnim jedinicama UKUPNO

1.1 Naziv proizvodne jedinice (Adresa)

1.2 Vrsta toplinskog sustava CTS, ZTS, STS

1.3 Ukupna instalirana snaga kotlovnice kW

1.4 Potrošnja prirodnog plina m3 727.281

1.5 Potrošnja prirodnog plina kWh

1.6 Potrošnja lož ulja kg

1.7 Potrošnja lož ulja kWh

1.8 Mazut kg 372.321

2 Podaci za predaju toplinske energije -

2.1 Proizvedena toplinska energija - izmjerena kWh 8.788.840

2.2 Duljina distribucijske mreže/vanjskih instalacija m 1.600

2.3 Broj toplinskih podstanica kom 54

2.4 Broj toplinskih podstanica s PTV kom 0

2.5 Broj mjerila toplinske energije kom 54

49

3 Broj krajnjih kupaca - 1.697

3.1 Kućanstva - 1.647

3.5 Pretežito za poslovnu upotrebu* - 50

4 Ukupna grijana površina 89.695,42

4.1 Kućanstva m2 86.938,40

4.4 Pretežito za poslovnu upotrebu* m2 2.757,02

5 Priključna / zakupljena snaga 11.211,57

5.1 Kućanstva kW 10.813,790

5.2 Industrija i poslovni potrošači (vrela/topla voda) kW 0,000

5.3 Industrija i poslovni potrošači (tehnološka para) kW 0,000

5.4 Pretežito za poslovnu upotrebu* kW 397,780

6 Isporučena toplinska energija 8.576.068,06

6.1 Kućanstva - grijanje kWh 8.358.099

6.6 Pretežito za poslovnu upotrebu* kWh 217.969

Izvor: GTG Vinkovci

Tablica 32. Grijanje i topla voda Vukovar 2016.

1. Podaci po proizvodnim jedinicama

1 2 3 4 5 6 7 UKUPNO

1.1.

Naziv proizvodne jedinice (adresa)

Dom. Rata 3

Olajnica 18

Županijska 96

Dunavska 5

R. Perešina

3a

Hrv. zrak. 45

Trg Slavlja

1

1.2.

Vrsta toplinskog sustava

CTS, ZTS, STS CTS CTS ZTS ZTS ZTS STS STS

1.3.

Ukupna instalirana snaga kotlovnice

kW 22.700 15.600 2.270 1830 1410 570 350 44.730

1.4. Potrošnja prirodnog plina

m3 1.301.2

87 587.06

6 184.526 65.159 15.540

2.166.885

1.5. Potrošnja prirodnog plina

kWh 12.559.

327 5.660.

487 1.780.7

98 629.389

149.805

20.779.806

1.6. Potrošnja lož ulja

lit 2297 18.137 30.997 51.431

1.7. Potrošnja lož ulja

kWh 22.250 175.71

0

300.300

498.26

0 1.8

. Druga goriva - DRVENI PELET kg

154.150

154.15

0 1.9

. Druga goriva - DRVENI PELET kWh

770.750

770.75

0 1.10.

Ukupna ulazna energija goriva

kWh 12.559.

327 5.660.

487 1.803.0

48 946.46

0 629.389

300.300

149.805

22.048.816

2. Podaci o predanoj toplinskoj energiji

-

2.1.

Proizvedena toplinska energija

kWh 11.982.

810 5.450.

200 1.591.0

60 805.28

0 529.389

281.930

137.420

20.778.089

2.2.

Duljina distribucijske mreže vanjskih instalacija

m3 4.335 2.035 315 210 320 0 0 7.215

2.3. Broj zgrada

kom 53 30 8 4 3 1 2 100

2.4. Broj toplinskih podstanica

kom 55 21 8 4 3 1 1 93

2.5.

Broj toplinskih podstanica s PTV

kom 48 4 5 0 3 1 0 60

3. Broj krajnjih kupaca - 2.205 864 279 144 141 66 49 3.748

3.1. Kućanstva

- 2.188 835 278 142 141 66 49 3.699

3.2.

Industrija i poslovni potrošači (vrela/topla voda)

- 17 29 1 2 0 0 0 49

3.3.

Industrija i poslovni potrošači (tehnološka para)

- 0

50

3.4. Broj krajnjih kupaca s PTV-om

- 2.019 130 156 0 141 66 0 2.512

3.5.

Pretežno za poslovnu upotrebu

- 0

4. Ukupna grijana površina

125.61

0,05 52.751

,10 13.232,

63 6.973,

95 4.024,17

4.104,36

2.396,99

209.093,25

4.1. Kućanstva

m2 120.41

1,03 41.397

,98 13.181,

43 5.627,

52 4.024,17

4.104,36

2.396,99

191.143

4.2.


m2 5.199,0

2 11.353

,12 51.20

1.346,43

0 0 0 17.950

4.3.

Industrija i poslovni potrošači (tehnološka para)

m2 0

4.4.


m2 0

5. Priključna / zakupljena snaga

14.165,

159 6.002,

697 1.842,8

55 1.052,

861 481,324

286,911

252,688

24.084,495

5.1. Kućanstva

kW 13.473,

116 4.440,

424 1.837,6

71 686,92

1 481,324

286,911

252,688

21.459,055

5.2.


kW 692,04

3 1.562,

273 5,184

365,940

0,000 0,000 0,000 2.625,

440 5.3

. Industrija i poslovni potrošači (tehnološka para)

kW 0,000

5.4.


kW 0,000

6. Isporučena toplinska energija

9.467.2

20 4.198.

598 1.465.4

51 656.08

2 419.755

277.491

133.629

16.618.226

6.1. Kućanstva - grijanje

kWh 5.713.6

01 2.756.

929 1.183.4

44 379.22

2 232.880

149.011

133.629

10.548.716

6.2. Kućanstva - PTV

kWh 3.178.1

55 193.50

4 282.007 186.875

128.480

3.969.

021 6.3

. Industrija i poslovni potrošači - grijanje

kWh 556.13

1 1.248.

165 0

276.860

2.081.

156 6.4

. Industrija i poslovni potrošači - PTV

kWh 19.333 0 0 19.333

6.5.

Industrija i poslovni potrošači - tehnološka para

kWh

6.6.


kWh

Napomena: Pretežito za poslovnu uporabu * - smatra se kada količina toplinske energije za grijanje prostora, za vlastite potrebe, od strane krajnjeg kupca koji nije kućanstvo, iznosi manje od 50% ukupno utrošene toplinske energije

IZVOR: Tehnostan Vukovar

Infrastruktura za distribuciju plina Distribuciju i opskrbu plinom provode Plinara istočne Slavonije d.o.o. Vinkovci i Prvo plinarsko društvo d.o.o. Vukovar. U distributivnom je području Plinare istočne Slavonije 44.816 kućanstava (Gradovi Vinkovci, Otok, Ilok, Županja i 17 općina) što čini 43,10% priključaka na sustav opskrbe plinom. Na distribucijskom području Prvoga plinarskog društva-distribucija plina d.o.o. (Grad Vukovar i devet općina) plinska distribucijska mreža je izgrađena u cijelosti u dužini od 595 km. Na tom području živi 55.949 stanovnika, odnosno 19.160 kućanstava, a priključeno je 65% kućanstava, dok plin stalno koristi cca 55%. Dio kućanstava indirektno koristi plin preko sustava opskrbe toplinskom energijom (toplane) koje su na području PPD-a sve plinoficirane osim jedne manje. Distribucijsko područje je većim dijelom plinoficirano, a u narednom periodu naglasak će biti na ulaganju u opremu za daljinsko očitanje plinomjera i općenito povećanje informatizacije u smislu veće dostupnosti podataka u što kraćem vremenu. Tržište plina je otvoreno za krajnje kupce osim kategorije u obvezi javne usluge (kućanstva) i trenutno na distribucijskom području PIS-a ima 12 opskrbljivača plinom krajnjih kupaca. Od 1. travnja 2017. godine u planu je otvaranje tržišta plina za krajnje kupce u obvezi javne usluge ukoliko se ne odgodi primjena važeće zakonske regulative. Zaustavljen je negativan trend porasta cijene prirodnog plina i za očekivati je u sljedećem periodu sve veći pad cijena.

51

Infrastruktura za proizvodnju i distribuciju električne energije Kroz Županiju prolaze važni energetski koridori: trasa Jadranskog naftovoda, magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci (Opatovac) i Osijek-Vinkovci; 400 kV prijenosna elektroenergetska mreža (Ernestinovo-Ugljevik i Ernestinovo-Srijemska Mitrovica) i skladišta naftnih derivata Opatovac i Vinkovci (trenutno se ne koriste). U istočnom dijelu Županije, na eksploatacijskima poljima na području općina Nijemci i Tovarnik, Stari Jankovci kod Đeletovaca, Ilače, Orolika, Srijemskih Laza i Novih Jankovaca vade se nafta i plin. Osnovni preduvjet za osiguravanje potrebnih količina električne energije stabilne naponske razine ispunjen je dovršetkom TS 400/220/110 kV Ernestinovo kao ključnog elektroenergetskog postrojenja ovog dijela Republike Hrvatske. Distributer električne energije na području VSŽ je HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Vinkovci. Na području Elektre Vinkovci nalaze se četiri pojne transformatorske stanice TS 110/35 kV koje svojom snagom udovoljavaju potrošnji električne energije. Promatrajući godišnji porast opterećenja kao i prosječno opterećenje TS 110/35, gledajući kratkoročno, radi se o potrebi izgradnje 1 pojne TS 110/35 kV (Babina Greda). Dugoročno, radi se o potrebi izgradnje pojnih TS 110/35 kV na još 4 potencijalne lokacije. Potrebe izgradnje novi pojnih transformatorskih stanica usklađene su s izmjenama i dopunama prostornog plana Županije, i suradnjom s Upravnim odjelom za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije. Za distribucijsko područje Elektre Vinkovci je 2013. godine izrađena studija razvoja SN mreže za razdoblje sljedećih 20 godina i donesene su preporuke ulaganja za razvoj distribucijske mreže. Te preporuke ulaganja koriste se prilikom izrade godišnjih planova investicija izgradnje i održavanja SN mreže distribucijskog područja Elektre Vinkovci. Nova srednjonaponska (SN) mreža kao i rekonstrukcija postojeće SN mreže 10(20) kV izvodi se opremom izolacijskog nivoa 20 kV. Na taj način, stvara se dobra podloga za lakši prelazak na način rada sa 20 kV pogonskim naponom. Zbog povećanja potrošnje i priključaka novih kupaca el. energije, manji dijelovi postojeće niskonaponske mreže ne zadovoljava propisane norme. Zato se izrađuju godišnji planovi za sanaciju naponskih prilika, kojima se definira obnova postojeće ili izgradnja nove niskonaponske mreže. Izgradnja novih transformatorskih stanica 35/10(20) kV i 10(20)/0,4 kV određena je godišnjim planovima ulaganja i potrebama kupaca za većom snagom. U dugoročnom je planu prelazak cijelog područja Elektre Vinkovci na razinu od 20 kV, čime će se značajno povećati prijenosna moć srednjonaponske mreže i uglavnom riješiti probleme dugačkih vodova 10kV. Potrošnja energije – plin i električna energija Sukladno podacima HEP ODS-a iz Godišnjeg izvješća za 2016. godinu, potrošnja električne energije po distribucijskom području Elektra Vinkovci iznosila je 457.773.791 kWh. Tablica 33. Potrošnja električne energije po distribucijskom području Elektra Vinkovci 2016.

Distribucijsko područje

Poduzetništvo (visoki i srednji napon)

Niski napon Poduzetništvo

Niski napon Javna rasvjeta

Niski napon Kućanstva

Ukupno niski napon

Ukupno

Elektra Vinkovci 115.591.302 100.714.367 15.477.993 225.990.129 342.182.489 457.773.791 Izvor: HEP ODS; Godišnje izvješće za 2016. godinu

Prema podacima Plinare istočne Slavonije d.o.o. (Godišnje izvješće o stanju društva, 27. veljače 2017.)

52

u 2016. godini na distributivnom području PIS-a isporučeno je ukupno 400.074.305 kWh plina. Tablica 34.a Isporuka plina u VSŽ, Godišnje izvješće o stanju društva (Plinara istočne Slavonije d.o.o. Vinkovci) Za 2016. godinu, Vinkovci 27. veljače 2017.

Godina (Količina,

kWh)

PIS Ostali opskrbljivači

Gubici distribucije

PIS distribucija

Ostali distributeri

Gubici

2012 326.186.744 56.671.828 4.844.283 387.702.855 0 1,25%

2013 295.901.523 39.231.034 9.886.687 345.019.244 0 2,87%

2014 252.496.347 68.243.784 3.885.158 324.625.289 0 1,20%

2015 274.080.159 87.313.995 1.619.456 363.013.610 0 0,45%

2016 282.128.691 114.783.451 3.162.163 400.074.305 9371 0,79%

Tablica 34.b Potrošnja plina (u kWh) u VSŽ, Godišnje izvješće o stanju društva (Plinara istočne Slavonije d.o.o. Vinkovci) Za 2016. godinu, Vinkovci 27. veljače 2017.

Potrošnja (kWh) 2013 2014 2015 2016

Kućanstva 187.792.589 156.914.997 175.671.392 181.066.260

Poduzetništvo 108.108.934 95.581.350 98.408.767 215.836.223

UKUPNO 295.901.523 252.496.347 274.080.159 396.902.483

Korištenje obnovljivih izvora energije i postojeća infrastruktura Preliminarna istraživanja geotermalnog potencijala (INA) na području općine Babina Greda indicirala su postojanje značajnog geotermalnog potencijala na toj lokaciji i znatno proširila saznanja o njemu (protok geotermalne vode oko 200 m3/h i temperatura vode oko 120 oC). 2013. godine VSŽ i Općina Babina Greda zajednički osnivaju tvrtku Geotermalni izvori d.o.o. koja je poduzela niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu, a u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom u Zagrebu, stručnjacima iz INA-e i neovisnim stručnjacima, utvrđeno je da je za početak eksploatacije nužno provođenje dodatnih istražnih radova sukladno važećem Zakonu o rudarstvu (NN 56/13). Međutim, prije početka bilo kakvih istražnih aktivnosti nužno je uskladiti prostorno-plansku dokumentaciju (što je u završnoj fazi) te riješiti imovinsko-pravne odnose (zemljište u Poduzetničkoj zoni "Krčevine" gdje se planiraju provoditi istražni radovi je u državnom vlasništvu što otežava daljnje provođenje projekta). Isto tako, Grad Vukovar planira provoditi istraživanje geotermalne energije na području grada s detaljnim istraživanjima na području postojećih toplana (Olajnica bb i Domovinskog rata 3). Nakon istraživanja i određivanja potencijalnih lokacija planira se bušenje istražno-eksploatacijske bušotine za crpljenje geotermalne vode. Na županijskom području ne postoje izvori električne energije u HEP-ovom vlasništvu, no postoji niz malih elektrana (mE) spojenih na distribucijsku mrežu. Zaključno s 2015.g., u paralelnom pogonu s distribucijskom mrežom HEP ODS Elektre Vinkovci je 98 mE, ukupno instalirane snage od približno 29.11 MW, od toga je 91 elektrana u trajnom pogonu, dok je 7 elektrana u pokusnom radu. Tablica 35. Priključene elektrane -- podjela

R.b. Vrsta elektrane Količina 1 Integrirane sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 10 kw 43 2 Integrirane sunčane elektrane instalirane snage veće od 10 kw do uključivo 30 kw 45 3 Integrirane sunčane elektrane veće od 30 kw 1 4 Neintegrirane sunčane elektrane 1 5 Elektrane na bioplin instalirane snage veće od 300 kw do uključivo 2 MW 5 6 Elektrane na krutu biomasu instalirane snage veće od 5 MW do uključivo 10 MW 1 7 Ostale elektrane na obnovljive izvore 2

53

UKUPNO 98 Izvor: Godišnji izvještaj za 2015., Hrvatski operator tržišta energije

Korištenje obnovljivih izvora energija je još uvijek značajno ispod potencijala županije. Također, trenutno nedostaju strateški dokumenti koji bi definirali potreban okvir za djelovanje javnog i privatnog sektora u pogledu korištenje obnovljivih izvora energije. ZAKLJUČAK:

• Veliki gubici u opskrbi vodom

• Stanje vodoopskrbne infrastrukture je loše zbog dotrajalosti mreže

• Visoka kvaliteta vode za ljudsku potrošnju na Regionalnom vodovodu Istočna Slavonija

• Kotlovnice i toplovodi ugroženi su zbog korozije i starosti te pojedini dijelovi nisu zadovoljavajuće izolirani

• Potrebno razvijati i unaprjeđivati sustav vodoopskrbne infrastrukture

• Potrebno ulaganje u razvoj adekvatnih tehnologija obrade vode

• Potrebna ulaganja u opremu za daljinsko očitanje plinomjera

• Potrebna obnova postojeće ili izgradnja nove niskonaponske mreže

• Potrebo je snažnije poticati izgradnju obnovljivih sustava energije s posebnim naglaskom na OIE uključujući i korištenje potencijala evidentiranih geotermalnih izvora (preduvjet je usklađivanje prostorno-planske dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa)

1.3.3. Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost Osnovna analiza prometne infrastrukture obuhvaća cestovni, željeznički, zračni i riječni promet, kao i infrastrukturu za obavljanje komunalne djelatnosti javnog prijevoza u Županiji koja je do Domovinskog rata bila važno transportno i logističko središte, no uslijed ratnih stradanja i velikih oštećenja, taj je status izgubljen. Ipak, potencijal je Županije kao prometnoga i logističkog središta i dalje neupitan. Duljina, gustoća i kvaliteta cestovne mreže Kroz područje Županije prolaze međunarodni prometni pravci, koridor Rajna-Dunav (TEN-T, bivši Paneuropski koridor VII) i međunarodni cestovno-željeznički pravac (Salzburg-Solun (bivši Paneuropski koridor X), s tim da kroz Hrvatsku prolazi dionica Zagreb-Bajakovo). Dok je cestovni pravac u vrlo dobrome stanju, željezničkom je potrebno daljnje unaprjeđenje prije nego što njegova kvaliteta bude na razini europskih standarda. U skladu s pokrenutom inicijativom istočno i južnoeuropskih zemalja u razdoblju 2015.-2020. EU će posvetiti posebnu pažnju razvoju bivšeg koridora X i bivšeg Vc koridora, što bi trebalo dati dodatni potencijal razvoju sektora i logistike na području Županije. Za sada, naša Županija je trenutno samo na koridoru Rajna-Dunav (prema jedinstvenoj Transeuropskoj mreži prometnica (Trans - European Network – Transport, TEN-T). Područjem Županije prolazi autocesta A3, koja ima četiri izlaza (Babina Greda, Županja, Spačva, Lipovac). Gradovi (Ilok, Otok, Vinkovci, Vukovar i Županja) su međusobno povezani državnim cestama, a ostala naseljena mjesta unutar Županije povezana su državnim, te županijskim i lokalnim cestama. Na području Županije je 278,258 km državnih cesta kojima upravlja društvo Hrvatske ceste d.o.o., a one su sljedeće: Tablica 36. Popis državnih cesta

R.Br. OZNAKA CESTE

OPIS DULJINA CESTOVNOG PRAVCA (km)

1. 2 G. P. Dubrava Križovljanska (gr. R. Slovenije) Varaždin-Virovitica- 58,312

54

Našice-Osijek-Vukovar- G.P. Ilok (gr. R. Srbije) 2. 46 Đakovo (D7) - Vinkovci - G.P. Tovarnik (gr. R. Srbije) 58,873 3. 55 Borovo (D2) - Vinkovci - G.P. Županja (gr. R. BiH) 48,810 4. 57 Vukovar (D2) – Orolik – Nijemci - čvorište Lipovac (A3) 35,900 5. 214 Županja (D55) - Gunja - gr. R. BiH 28,865 6. 518 Osijek (Divaltova) - čvorište Trpimirova (D2) - Jarmina (D46) 13,982 7. 519 Dalj (D213) - Borovo (D2) 7,967 8. 520 Čvorište Babina Greda (A3) - Slavonski Šamac (D7) 3,569 9. 537 Slakovci (D46) - Otok - čvorište Spačva A3 21,980

UKUPNO (km) 278,258 Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

Prema podacima Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije, koja upravlja razvrstanim javnim cestama na svom području, a sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta iz 2016. godinu na popisu je 40 županijskih cesta ukupne duljine 425,720 km i 42 lokalne ceste ukupne duljine 198,458 km. Do 1998. godine svim javnim cestama u Hrvatskoj upravljala je Hrvatska uprava za ceste, koja je imala prioritet održavanja državnih cesta dok su županijske i lokalne ceste bile zapostavljene. Stoga je zatečena zapuštena mreža županijskih i lokalnih cesta bez projektne dokumentacije, sustavne odvodnje, s nedovoljnom širinom i nosivošću kolničke konstrukcije, a 60% mreže bilo je potrebno sanirati kroz rekonstrukcije i izvanredno održavanje. U proteklom razdoblju najznačajnija ulaganja u rekonstrukciju i izvanredno održavanje bila su na dionicama ŽC 4170 Vinkovci – Cerna – Gradište – Županja, ŽC 4218 dionica B. Greda – Štitar – Županja, ŽC 4221 Cerna – B. Greda, ŽC 4224 Otok – Nijemci, ŽC 4167 Ivankovo – Retkovci – Prkovci – Šiškovci, ŽC 4196 Berak – Čakovci – Mikluševci, ŽC 4137 Nuštar – Bogdanovci – Vukovar, a kod lokalnih cesta rekonstrukcije LC 46028 Svinjarevci – Slakovci i LC 46053 Rajevo Selo – Gunja. Temeljem Odluke Vlade RH tj. donesenim Programom obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Županjske Posavine u protekle dvije godine izvršena je kvalitetna obnova županijskih cesta u duljini od 19,5 km i lokalnih cesta u duljini 16,7 km, što će pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti tog prostora s ostalim dijelovima Županije. Kod projekata izgradnje županijskih cesta u proteklom razdoblju vrijedno je spomenuti izgradnju dionice ŽC 4172 od Otoka do Spačve s izlaskom na autocestu A3 i izgradnju mosta na rijeci Brežnici na navedenoj dionici, zatim izgradnju dionice ŽC 4150 od Petrovaca do Starih Jankovaca i dionice ŽC 4218 od B. Grede do Štitara. Unatoč ulaganjima u mrežu županijskih i lokalnih cesta u proteklom razdoblju kvaliteta cesta i dalje je lošija nego u drugim razvijenijim dijelovima Hrvatske, te je potrebno izgradnjom preostalih dionica županijskih i lokalnih cesta povećati udio, odnosno postotak asfaltiranih kolnika u ukupnoj duljini cestovne mreže u Županiji, a istovremeno osigurati sredstva za ulaganje u dionice asfaltiranih cesta koje zahtijevaju rekonstrukciju i modernizaciju. Kod državnih cesta također je potrebna rekonstrukcija i izvanredno održavanje određenih dionica. Već ranije je naglašen problem prolaska koridora državnih cesta kroz središta gradova, što je dovelo do povećanja prometa teretnih vozila, pa je zbog brže protočnosti vozila u tranzitu i povećanja sigurnosti prometa potrebno izmještanje trase državnih cesta kroz izgradnju obilaznica gradova Vinkovaca i Vukovara. Pojedine dionice obilaznica su već izgrađene (pretežiti dio Južne obilaznice grada Vinkovaca), neke su spremne za izgradnju, a određene dionice su u fazi projektiranja ili ishođenja potrebne dokumentacije, odnosno dozvola za gradnju. Problem također predstavlja loša prometna povezanost rubnih dijelova Županije (naročito grada Iloka) sa županijskim središtima i autocestom, pa je potrebna izgradnja brzih cesta (Srijemska granična

55

transverzala), koje bi smanjile vrijeme putovanja, a ujedno predstavljale i obilaznice naselja u općinama kroz koje prolaze. Sukladno stanju cestovne infrastrukture na području VSŽ i iskazanom potrebom možemo definirati da su prioritetni projekti u cestovnom prometu izgradnja sljedećih državnih cesta3:

• Srijemska granična transverzala Ilok - Šarengrad - Bapska - Tovarnik - Nijemci - Lipovac - Strošinci,

• Podravska brza cesta Virovitica - Osijek - Ilok s utvrđenim priključnim pravcem Osijek- Vukovar - Vinkovci – Županja i dionicom Nuštar - Vukovar,

• Obilaznica grada Vukovara,

• izmještanje trase državne ceste D55 - Istočna obilaznica grada Vinkovaca

• izmještanje trase državne ceste D46 - Južna obilaznica grada Vinkovaca (nastavak izgradnje),

• izgradnja i rekonstrukcija državne ceste D537, dionica Slakovci - Otok.

Slika 1: Pregled planiranih zahvata na području VSŽ

Izvor: Hrvatske ceste, PJ Osijek

Javni je prijevoz organiziran autobusima (130 aktivnih županijskih linija), a na području Županije registrirano je ukupno osam taksi-prijevoznika (po tri u Vukovaru i Vinkovcima te dva u Županji). Gustoća cestovne mreže 1999. godine u Županiji iznosila je 420 m/km2, što je za 40% istovrsne vrijednosti za zemlju u cjelini. Podaci o nesrećama i sigurnosti na cestama Intenzitet prometa državnih i lokalnih cesta je slab do umjeren (s izuzetkom auto-ceste). Takav je intenzitet posljedica smanjivanja važnosti Županije kao transportnog središta i manjeg intenziteta

3 Izvor: Hrvatske ceste d.o.o. i Uprava za ceste VSZ,2016.

56

individualnog prometa u odnosu na prosjek Hrvatske. U 2015. godini je na području Županije bilo registrirano 61.347 osobnih vozila što je manje od prosjeka u Hrvatskoj, pa je i individualni promet manji nego u ostalim dijelovima Hrvatske. Ipak, postupno povećanje broja vozila povećava problem prometa u mirovanju, osobito u stambenim zonama kolektivnog stanovanja u gradovima, pa su u gradovima uvedeni sustavi naplate parkiranja. Tablica 37. Prometne nesreće u VSŽ (2012.-2016.)

Vrste i posljedice/godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

S poginulim osobama 13 19 9 18 12

Sa ozlijeđenim osobama 456 437 473 495 438

S materijalnom štetom 547 598 563 589 666

Ukupno nesreća 1.016 1.054 1.045 1.102 1.116

Poginulo 15 22 12 20 13

Teško ozlijeđeno 106 94 100 101 110

Lakše ozlijeđeno 676 637 625 693 544

Ukupno nastradalih 797 753 737 814 667 Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava vukovarsko-srijemska

Sukladno podacima PU VSŽ, na istom području, ukupan broj nesreća unazad tri godine, bilježi rast. Broj nesreća u 2016. godini povećao se za 1,27% u odnosu na 2015. godinu. Rast u razdoblju od 2014. do 2016. godine je za 6,8%. U isto vrijeme na području VSŽ, broj ukupno nastradalih je smanjen u odnosu na prethodne tri godine za 10,5%. Broj nastradalih u 2016., manji je za 22,04% u odnosu na 2015. godinu. Duljina, svojstva i kvaliteta željezničke mreže Povoljan geografski položaj Županije omogućio je brzi razvoj željezničkog prometa i razvoj Grada Vinkovaca kao putničkog i teretno-ranžirnog čvorišta. Međutim, Vinkovci još uvijek nisu dostigli predratnu važnost usprkos napretku i ulaganjima u obnovu infrastrukture. Kroz Županiju prolazi međunarodni željeznički koridor, a procjenjuje se da je 2015. godine otpremljeno oko 311.000 putnika s kolodvora na Županije. S obzirom da se provode i planiraju znatna ulaganja u obnovu pruge na trasi koridora, za očekivati je daljnji porast prometa i jačanje Županije kao željezničkog i logističkog središta. Tome bi trebala pridonijeti i jača integracija željeznice i korištenja Dunava za transport roba, odnosno inter-modalni oblici transporta. Također treba istaknuti postojanje RO-LA terminala (terminal za prijevoz kamionskih tegljača na željezničkim vagonima) u Spačvi, koji su Hrvatske željeznice otvorile 2007. godine. Kroz Županiju su izgrađene sljedeće željezničke pruge, koje predstavljaju građevine od važnosti za RH i razvrstane su, sukladno Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga (Narodne novine, br. 3/14):

• Željeznički Koridor RH1 (bivši X. paneuropski koridor) DG-Savski Marof-Zagreb-Dugo Selo-Novska-Vinkovci-Tovarnik-DG (državna granica sa Srbijom), oznaka pruge M104 (Novska – Vinkovci – Tovarnik – Državna granica – (Šid)) ;

• željeznička pruga Vinkovci – Vukovar-Borovo naselje – Vukovar, oznaka pruge M601, pripada u ostale željezničke pruge za međunarodni promet

• Željeznička pruga Vukovar-Borovo Naselje – Dalj – Erdut – Državna granica – (Bogojevo), oznaka pruge R104, pripada u željezničke pruge od značaja za regionalni promet;

• Željeznička pruga Vinkovci – Drenovci – Državna granica – (Brčko), oznaka pruge R105, pripada u željezničke pruge od značaja za regionalni promet;

• Željeznička pruga Vinkovci – (Gaboš) – Osijek, oznaka pruge L208, pripada u željezničke pruge od značaja za lokalni promet;

• Željeznička pruga Vinkovci – Županja, oznaka pruge L209, pripada u željezničke pruge od značaja za lokalni promet.

57

Otvaranje obnovljene pruge Vinkovci – Osijek 2008. godine dodatno je poboljšalo kvalitetu željezničkog prijevoza. Trenutno se željeznički promet na području Županije odvija u sedam smjerova (Vinkovci-Zagreb, Osijek, Vukovar, Tovarnik, Drenovci, Županja, Slavonski Šamac). Budući da ne postoje podaci o udjelu željeznice u javnom prometu na razini županije, teško je procijeniti stvarnu ulogu željeznice u ukupnome transportu na tom području. Završena je i obnova magistralne željezničke pruge Zagreb-Tovarnik na dionici Vinkovci-Tovarnik-državna granica sa Srbijom u dužini 33,4 kilometra, u čiju je obnovu uloženo 442 mil. kuna. U razdoblju od 2012. do 2015. godine u obnovu željezničke infrastrukture uloženo je 80,5 milijuna kuna što je 362 mil. kuna manje od razdoblja od 2009. do 2012. godine. U planovima HŽ infrastrukture do 2020. godine namjerava se uložiti 558 milijuna kuna za modernizaciju, obnovu i elektrifikaciju pruge Vinkovci-Vukovar, kao i modernizaciju i obnovu pružne dionice Okučani-Vinkovci. Prioriteti u Županiji po pitanju željezničkog prometa su rekonstrukcija i elektrifikacija pruge Vinkovci‐Vukovar, rekonstrukcija kolodvora Vinkovci (revitalizacija bivšeg teretnog kolodvora), unaprjeđenje razine usluge željezničkog prijevoza putnika kako u segmentu gradsko-prigradskog tako i regionalnog prometa, modernizacija i obnavljanje lokalnih i regionalnih pruga posebnim programom s ciljem stvaranja preduvjeta prije svega za razvoj integriranog javnog prijevoza, modernizacija željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge, gradnja LDC (logistički-distributivnog centra) Vinkovci-Vukovar, gradnja Cargo centra Vinkovci-Vukovar, istraživanje mogućnosti i prostornih uvjeta za preuređenje i proširenje postojećeg kolodvora Vukovar u funkciji prijevoza tereta, uvođenje novih tehnologija kombiniranog prijevoza na izgrađenoj i rekonstruiranoj željezničkoj mreži u postojećim koridorima sukladno Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine (NN 103/15) i njegovim operativnim ciljevima. Podaci o vremenu putovanja do najbližih gradova4 Procijenjeno vrijeme putovanja Vinkovci - Vukovar je 23 minute, Vinkovci - Županja 26 minuta, Vinkovci - Ilok 59 minuta, Vinkovci - Otok 22 minute, Vukovar - Županja 47 minuta, Vukovar - Ilok 38 minuta, Vukovar - Otok 35 minuta, Županja - Ilok 1 sat i 22 minute, Županja - Otok 29 minuta i Ilok - Otok oko 1 sat. Zračne luke – lokacije i količine prometa Na području Županije nema primarnih zračnih luka (najbliža je zračna luka Osijek). U blizini Vinkovaca je tercijarna zračna luka Bok planirano letjelište "Bok" kod Vinkovaca (poljoprivredno uzletište), uzletište Borovo u Vukovaru i zračno pristanište Sopot, čiji je operator zrakoplovni klub Vrabac, te planirana poljoprivredna letjelišta Drenovci i Račinovci koja su uvrštena u prostorno plansku dokumentaciju. Zračno pristanište Bok Sopot namijenjeno je za prihvat i otpremu zrakoplova u povremenom zračnom prometu i školovanje za koje je proizvođač predvidio mogućnost slijetanja na travnatu uzletno-sletnu stazu (USS) i MTOM (eng. Maximum Take-Off Mass, tj. najveća dopuštena uzletna masa) do 5.700 kg. Zračno pristanište posjeduje hangar za prihvat i smještaj letjelica, kontrolni toranj opremljen radio-vezom kao i vlastitom meteorološkom postajom. Postojeće letjelište ''Borovo'' moguće je preseliti na novu lokaciju kod ekonomije ''Orlovača'' u trenutku kada se nova lokacija opremi sadržajima i potrebnom infrastrukturom za funkcioniranje letjelišta, a minimalno kao na postojećem letjelištu ''Borovo''. Unutarnji vodni putevi – kanali i rijeke Luke unutarnjih voda koje su smještene na europskim vodnim putovima imaju posebno značenje s obzirom na jedinstvenost prometno - transportnog i ukupnog gospodarskog tržišta na kojem djeluju.

4 Izvor: www.putovnica.net

58

Na području Županije nalaze se dva međunarodna vodna puta - Dunav i Sava. Dunav je plovan cijelom duljinom kroz Hrvatsku i prema Europskom ugovoru o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN) klasificiran je klasom plovnosti VIc. Dunavom se odvija međunarodni, regionalni i lokalni promet. Sava je uvjetno plovna, odnosno uz velika je ograničenja povezana s neuređenim plovnim putem (nedovoljan gaz na pojedinim sektorima, kritične točke itd.). Postojeći promet ovisi o sezonskim uvjetima vodostaja i uglavnom je lokalnog i regionalnog karaktera. Najvažniji projekt vezan uz korištenje potencijala Dunava i Save je strateški projekt Republike Hrvatske, Višenamjenski kanal Dunav-Sava. Realizacija ovog projekta mogla bi biti od velikog značenja za razvoj poljoprivrede, odvodnje, navodnjavanja, vodnog gospodarstva, obrane od poplave, riječnog i kombiniranog prometa. Nadalje, skratio bi se plovni put od Europe do Sredozemnog mora te omogućio razvoj luka, lučica i pristaništa u unutrašnjosti Županije uz trasu kanala što bi imalo utjecaja na razvoj gospodarstva. Infrastrukturni objekti na vodnim putovima unutar Županije su malobrojni. Osim Luke Vukovar i dva putnička pristaništa (Vukovar i Ilok) tu je i tovarište u Iloku koje je bilo privremenog karaktera i služilo je servisiranju potreba lokalnog industrijskog postrojenja, no nije više u funkciji. Raspoloživi kapaciteti unutar luke Vukovar postojećih koncesionara su Vupik d.d., Luka Vukovar, Nautica Vukovar, LUKOIL Croatia. Pretovarna luka Vupik d.d. za utovar i istovar žitarica i uljarica u Vukovaru, investicija od 530 milijuna kuna je realizirana 2012. godine, a sastoji se od riječnog privezišta duljine 205 m osposobljenog za prihvat riječnih brodova i barži do 3.000 t nosivosti i 120 m dužine. Utovar i istovar brodova i barži moguć je 24 sata dnevno. Terminal je kompletno povezan sa silosom i utovarno-istovarnim kapacitetima na željeznici, kao i s kamionskim utovarno-istovarnim kapacitetima. Kao što se može vidjeti na slici br. 2, promet luke Vukovar je značajno oscilirao nakon rata. Nakon perioda pada teretnog prometa na vodnim putevima, uzrokovanog globalnom gospodarskom krizom, u sljedećem srednjoročnom razdoblju očekuje se rast prometa i vraćanje na razinu dostignutu 2006. godine. S obzirom na nepredvidljivost kretanja robnih tokova kao i stanje u kojemu se nalazi cjelokupno gospodarstvo, nije poznato kada će doći do rasta prekrcaja u riječnim lukama. Putnički je promet tijekom krize zadržao visoku razinu potražnje (promet tzv. riječnim kruzerima) pa se očekuje njegov daljnji rast u sljedećem razdoblju. Najveći dio roba u Luci čine umjetna gnojiva i sirovine za umjetna gnojiva, željezna roba, ugljen, žitarice i uljarice. Slika 2. Prekrcaj tereta u luci Vukovar 1998.-2014.

Izvor: Lučka uprava

59

Od većih projekata vezanih za daljnji razvoj lučke infrastrukture, treba naglasiti da se već nekoliko godina ulažu sredstva iz domaćih i međunarodnih izvora u izradu tehničke dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za potrebe proširenja Luke Vukovar (nova Luka Istok). Planira se izgradnja županijske luke Ilok za koju je izrađeno idejno rješenje. Izrada idejnog i glavnog projekta i dinamika same izgradnje Luke ovisit će o dostupnim financijskim sredstvima. U Republici Hrvatskoj nema niti jednog zimovnika u koji bi se brodovi sklanjali u periodu pojave leda, pa se poduzimaju aktivnosti za ishođenje dozvola koje su potrebne za izgradnju takvog zimovnika u Opatovcu. Planira se i izgradnja riječnih lučica u Županji, te dvije lučice u Vukovaru (Otok sportova i tzv. Marina). Isto tako, Lučka uprava od iduće godine počinje s izradom projektne dokumentacije za proširenje kapaciteta putničkog pristaništa u Vukovaru na postojećoj lokaciji u centru grada. Budući razvoj luka unutarnjih voda će se kretati u skladu sa Srednjoročnim planom razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda RH 2009. - 2016. kojeg je izradilo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Tablica 38. Preporuke Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture 2009.-2016.

Preporuke Odgovornost za provedbu Prioritet

1. Promovirati industrijsko-gospodarska područja uz vodne putove

Državne i regionalne institucije Lokalna samouprava

+++

2. Uvoditi tehnološke inovacije kod opremanja luka Lučke uprave Državne institucije ++

3. Formulirati i koordinirati nacionalne planove razvitka luka

Državne institucije Lučke uprave ++

4. Unaprijediti trimodalno povezivanje luka Lučke uprave +++

5. Razvoj efikasnih multimodalnih terminala na dunavskim lukama i proširenje suhim dokovima – spajanje unutarnjih plovnih puteva sa željeznicom I cestovnim prometom

Lučke uprave u suradnji sa lokalnom i regionalnom samoupravom

+++

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Prioriteti u riječnom prometu na području Županije su: realizacija strateškog projekta RH „Višenamjenskog kanala Dunav‐Sava“; luke posebne namjene; industrijska luka uz gospodarske i proizvodne sadržaje; modernizacija i izgradnja dodatnih kapaciteta luke Vukovar na postojećem lučkom području, terminali tekućih i rasutih tereta i sl. za naftnu i kemijsku industriju; Plovni put rijeke Save; Plovni put rijeke Dunav kod Sotina; Zimovnik Opatovac i riječna pristaništa: Županja, Gunja, Ilok, Račinovci i Rajevo Selo. Bazenska luka Vukovar Vukovarsko-srijemska županija predložila je Vladi Republike Hrvatske uvrštenje projekta Bazenske luke Vukovar u projekte od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, a njena izgradnja predviđena je na budućem „Višenamjenskom kanalu Dunav – Sava“, na presjecištu tri međunarodna prometna pravca (bivši Paneuropski koridori X i VII te bivši VC koridor). Prostor od 750 ha za buduću Bazensku luku Vukovar rezerviran je prostornim planovima između kanalskih kilometara 6+300 do 8+450, a bit će omeđen sa sjevera željezničkom prugom Vinkovci-Vukovar i mjestom Bršadinom, sa zapada koritom rijeke Vuke, s juga Kanalom i s istoka budućom cestovnom obilaznicom Borovo-Vukovar. Priobalna lučka zona za vodni promet (tj. za prekrcaj tereta), imala bi tri lučka bazena s 24 veza i jedan manji bazen za remont brodova. Zaobalna lučka zona vezana je na čisto kopneni promet i sastojala bi se od kopnenog robnog terminala, proizvodne zone, trgovačko poslovne zone i robnih rezervi. Procijenjena vrijednost investicijskih ulaganja je 772,7 mil. € dok bi period građenja, ovisno o modelu financiranja,

60

trebao bi iznositi do 7 godina za izgradnju infrastrukture i do 13 godina za izgradnju suprastrukture. Cilj projekta je gospodarska i demografska obnova Istočne Slavonije pokretanjem gospodarske aktivnosti s osnovnom idejom stvaranja uvjeta za novo zapošljavanje. Razvoj logističkog sustava Županije

Kvalitetna prometna infrastruktura i prometna povezanost je osnovni preduvjet za razvoj suvremene logistike. Dok je bivši cestovni koridor X u vrlo dobrome stanju, željezničkome je potrebno daljnje unaprjeđenje prije nego što njegova kvaliteta bude na razini europskih standarda. Povoljan geografski položaj Županije omogućio je brzi razvoj željezničkoga prometa te razvoj Vinkovaca

kao putničkoga i što je posebno značajno s logističkog gledišta teretno-ranžirnog čvorišta. Međutim,

obzirom na promijenjene okolnosti u okruženju tijekom Domovinskog rata i poslije njega kada je pruga

Zagreb-Beograd bila blokirana, kao i nedovoljno inzistiranje prilikom definiranja EU koridora kroz

istočnu Hrvatsku, potrebno je da se Vinkovci definiraju kao logističko-distributivni centar kroz koji će

teći promet i prema jugu (kroz Bosnu i Hercegovinu, prema luci Ploče). Do sada, Vinkovci još uvijek nisu

dostigli predratnu važnost usprkos napretku i ulaganjima u obnovu infrastrukture.

Kroz Županiju prolazi međunarodni željeznički koridor RH1, a s obzirom na provedena i planirana

ulaganja u obnovu pruge na trasi koridora za očekivati je daljnji porast prometa i općenito, jačanje

županije kao željezničkog i logističkog središta. Tome bi trebala pridonijeti i jača integracija željeznice

te korištenja Dunava za transport roba, odnosno intermodalni oblici transporta. Ovdje treba istaknuti

postojanje RO-LA terminala (terminal za prijevoz kamionskih tegljača na željezničkim vagonima) u

Spačvi, koji su Hrvatske željeznice otvorile 2007. godine, ali do sada nije bio adekvatno iskorišten.

Općenito, na Hrvatskim je željeznicama prijeko potrebno obnoviti kontejnerski prijevoz i uspostaviti ga

u prvoj fazi na između ostalih i na pruzi (Ljubljana) - Zagreb - Vinkovci – Tovarnik - (Beograd). Temeljno

pitanje razvoja kombiniranog prometa u sadašnjoj fazi jest izgradnja mreže prekrcajnih terminala u

Republici Hrvatskoj. Terminali, zbog svoga primarnog zadatka i prevladavajuće tehnologije i

organizacije rada, mogu biti željeznički, lučki, cestovni, zračni, poštanski i specijalni, vezani za određenu

vrstu tereta (rasuti tereti, naftni i kemijski i sl.). Prema do sada obavljenim analizama, u Hrvatskoj je

potrebno izgraditi prekrcajno-robne terminale u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Vukovaru, Slavonskom

Brodu, Sisku, Karlovcu, Vinkovcima (LDC-logističko-distributivni centar).

TLC Vukovarsko-srijemske županije u Vinkovcima Veliki strateški projekt razvoja poduzetničke infrastrukture svakako je planirano formiranje suvremenog distributivno-logističkog centra u skladu s europskim standardima i kvalitetom izvedbe u cilju osiguranja okvira za ekonomski isplativo i dugoročno samoodrživo funkcioniranje. Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije u Vinkovcima će biti centar (Hub) za područje šire regije u ovom dijelu Istočne Europe, u kojem će se odvijati sve aktivnosti koje se odnose na prijevoz, logistiku i distribuciju robe (za nacionalni i međunarodni tranzit), za najraznovrsnije subjekte/korisnike usluga, na komercijalnoj osnovi.

Pokrivenost širokopojasnom infrastrukturom Potencijal za razvoj širokopojasne mreže na području Županije je na zadovoljavajućoj razini s obzirom na postojeću infrastrukturu. Postojeći priključci izvedeni su zastarjelom tehnologijom bakrenih parica, preko 90% (stanje 2011.). Sukladno strategiji Vlade, postojeći priključci moraju se zamijeniti novom svjetlovodnom tehnologijom.

61

Na slici 3 je prikazana Izgrađena infrastrukturna mreža (DTK + svjetlovodne niti) koja je u vlasništvu Republike Hrvatske i javnih tvrtki, a riječ je o magistralnim pravcima koji povezuju velike gradove i tehnološke centre. Ova mreža omogućava priključak distribucijske mreže po gradovima i većim naseljima – koju bi izgradile lokalne samouprave u suradnji s teleoperaterima, drugim društvenim subjektima i javno-privatnim partnerstvom. Slika 3. Izgrađena infrastruktura

Izvor: HAKOM, Program razvoja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima

Tablica 39. Procjena postojeće podzemne komunikacijske mreže na području pet županija Slavonije i Baranje (2012.) u građevinskim zonama

Županija trasa (km) DKP Kabeli Prihodi od NPP (mil. kn)

Brodsko-posavska 937 245 672 3,486

Osječko-baranjska 1750 440 1310 6,570

Požeško-slavonska 526 130 396 1,968

Virovitičko-podravska 495 120 375 1,845

Vukovarsko-srijemska 1225 310 915 4,605

Izvor: Slavonska mreža - Razvoj mreže širokopojasnog pristupa na području pet županija Napomena: Struktura vlasništva (očekivanog prihoda) javno/privatno = 70 : 30%

Tablica 40. Procjena postojeće podzemne komunikacijske mreže na području pet županija Slavonije i Baranje (2012.)

Županija trasa (km) Prihodi od NPP (mil. kn)

Brodsko-posavska 468,5 1,4055

Osječko-baranjska 875 2,6250

Požeško-slavonska 263 0,7890

Virovitičko-podravska 247,5 0,7425

Vukovarsko-srijemska 612,5 1,8375

Izvor: Slavonska mreža - Razvoj mreže širokopojasnog pristupa na području pet županija Napomena: Struktura vlasništva (očekivanog prihoda) javno/privatno = 70 : 30%

Kućanstva s pristupom Internetu/širokopojasnom Internetu Prema broju i gustoći širokopojasnih priključaka u Hrvatskoj, tri slavonske županije su među posljednjima: Požeška, Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija. VSŽ je u sredini, a Osječko-baranjska u prvoj trećini liste županija u RH.

62

Slika 4. Širokopojasni priključci po županijama


Slika 5. Gustoća širokopojasnih priključaka po županijama


Prema podacima za 2011. godinu, na području Županije od 62.673 kućanstava njih 27.292 je imalo širokopojasni priključak u nepokretnoj mreži što daje gustoću od 15,15%. Iako postoje određeni podaci (neažurirani) o dužini ulica za gradove za ostala naselja oni nisu pouzdani. Zbog toga je na temelju nekompletnih podataka o dužini ulica i dužini vodovodne i elektroenergetske mreže izvršena i procjena moguće dužine distributivnih svjetlovoda koja za VSŽ iznosi 29,9 kilometara. Prema podacima HAKOM-a za 2015. godinu, sva naselja u Županiji su pokrivena širokopojasnom mrežom, no postoji velika neujednačenost u brzini mreže. Isto tako, površinski gledajući, cijela Županija je pokrivena širokopojasnom mrežom osim šumskih predjela na jugoistoku i na jugozapadu Županije. U većini naselja dostupna je nedovoljno i neravnomjerno razvijena mreža brzine do 30Mbit/s i pokrivenost mrežama pokretnih komunikacija s većim brzinama tako da na tom području postoji alternativa. Veliki broj naselja posjeduje mrežu brzine do 100 Mbit/s koja je samo parcijalno razvijena unutar naselja, dok mreže pokretnih komunikacija istih brzina pokrivaju samo veća naselja izuzev grada Iloka. Mreža brzine veće od 100 Mbit/s dostupna je u određenim dijelovima Vinkovaca, Županje i Vukovara.

63

Slika 6. Pokrivenost Županije širokopojasnim internetom 2015. (HAKOM)

Izvor podataka: Slavonska mreža, veljača 2013.

Učestalost pristupa internetu Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2015. godini, u kućanstvima i kod pojedinaca, 66,6% ispitanika u VSŽ koristilo je internet u posljednja 3 mjeseca, 0,3% u posljednjih godinu dana, 2,3% prije više od godinu dana dok 30,7% ispitanika nikada nije koristilo internet. Među ispitanicima koji su koristili internet u posljednja 3 mjeseca, 73,4% njih koristilo ga je svaki ili gotovo svaki dan, 19,6% najmanje jednom tjedno (ali, ne svaki dan) te 7% manje od jednom tjedno. ZAKLJUČAK:

• Unatoč ulaganjima u mrežu županijskih i lokalnih cesta u proteklom razdoblju kvaliteta cesta i dalje je lošija nego u drugim razvijenijim dijelovima Hrvatske, te je potrebno izgradnjom preostalih dionica županijskih i lokalnih cesta povećati udio, odnosno postotak asfaltiranih kolnika u ukupnoj duljini cestovne mreže u Županiji, a istovremeno osigurati sredstva za ulaganje u dionice asfaltiranih cesta koje zahtijevaju rekonstrukciju i modernizaciju.

• Kod državnih cesta također je potrebna rekonstrukcija i izvanredno održavanje određenih dionica (izgradnja obilaznica gradova Vinkovaca i Vukovara).

• Problem također predstavlja loša prometna povezanost rubnih dijelova Županije (naročito grada Iloka) sa županijskim središtima i autocestom, pa je potrebna izgradnja brzih cesta (Srijemska granična transverzala), koje bi smanjile vrijeme putovanja, a ujedno predstavljale i obilaznice naselja u općinama kroz koje prolaze.

• Prioriteti u Županiji po pitanju željezničkog prometa su rekonstrukcija i elektrifikacija pruge Vinkovci‐Vukovar, rekonstrukcija kolodvora Vinkovci (revitalizacija bivšeg teretnog kolodvora), unaprjeđenje razine usluge željezničkog prijevoza putnika kako u segmentu gradsko-prigradskog tako i regionalnog prometa, modernizacija i obnavljanje lokalnih i regionalnih pruga posebnim programom s ciljem stvaranja preduvjeta prije svega za razvoj integriranog javnog prijevoza, modernizacija željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge, gradnja LDC (logistički-distributivnog centra) Vinkovci-Vukovar, gradnja Cargo centra Vinkovci-

64

Vukovar, istraživanje mogućnosti i prostornih uvjeta za preuređenje i proširenje postojećeg kolodvora Vukovar u funkciji prijevoza tereta, uvođenje novih tehnologija kombiniranog prijevoza na izgrađenoj i rekonstruiranoj željezničkoj mreži u postojećim koridorima sukladno Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine (NN 103/15) i njegovim operativnim ciljevima. Potrebna je obnova željezničke pruge Vinkovci-Drenovci-Gunja-BiH s uređenjem međunarodnog graničnog prijelaza Stari Drenovci.

• Prioriteti u riječnom prometu na području Županije su: realizacija strateškog projekta RH „Višenamjenskog kanala Dunav‐Sava“; luke posebne namjene; industrijska luka uz gospodarske i proizvodne sadržaje; modernizacija i izgradnja dodatnih kapaciteta luke Vukovar na postojećem lučkom području, terminali tekućih i rasutih tereta i sl. za naftnu i kemijsku industriju; Plovni put rijeke Save; Plovni put rijeke Dunav kod Sotina; Zimovnik Opatovac i riječna pristaništa: Županja, Gunja, Ilok, Račinovci i Rajevo Selo.

• S ciljem poticanja razvoja i boljeg povezivanja Županije potrebno je izgraditi nove riječne granične prijelaze prema BiH a sukladno prostorno planskoj dokumentaciji VSŽ.

• Potencijal za razvoj širokopojasne mreže je na zadovoljavajućoj razini iako su postojeći priključci izvedeni su zastarjelom tehnologijom bakrenih parica, preko 90% i moraju se zamijeniti novom svjetlovodnom tehnologijom.

• Infrastrukturnu mrežu koja je u vlasništvu države i javnih tvrtki potrebno je staviti u službu lokalne zajednice.

1.4. Upravljanje razvojem Osnovne ustrojstvene jedince Županije su: Županijska skupština kao predstavničko tijelo, Župan kao izvršno tijelo, Tajništvo županije i Upravni odjeli. Sljedeća slika daje pregled ustrojstvenih jedinica Županije. Slika 7. Ustrojstvene jedinice Županije

Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ

Ured župana

Služba za poslove unutarnje revizije

UO za poslove Županijske skupštine

Županijska skupština

Služba za prostorno planiranje, gradnju i

zaštitu okoliša

UO za poljoprivredu i infrastrukturu

UO za obrazovanje, sport,

mlade i demografiju

UO za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša

UO za gospodarstvo i

regionalni razvoj

UO za pravne poslove i imovinu

UO za zdravstvo i socijalnu skrb

Zavod za prostorno uređenje

UO za turizam i kulturu

Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima VUSZ

ŽUPAN

Služba za poslove proračuna i javnih

financija

65

Županija u svom vlasništvu ima i više javnih ustanova i trgovačkih društava. U kontekstu upravljanja razvojem posebno treba istaknuti Razvojnu agenciju Vukovarsko-srijemske županije, Eko-sustav d.o.o., Zavod za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenih prirodnim vrijednostima. Razvojna agencija Vukovarsko- srijemske županije osnovana je 2017. godine kao javna ustanova, a započela je s djelovanjem 1. siječnja 2018. godine nakon prijenosa gospodarske cjeline Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o., osnovane od strane Vukovarsko-srijemske županije u cilju gospodarskog i sveukupnog razvoja županije, u njeno vlasništvo. Javna ustanova Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije (u daljnjem tekstu RA VSŽ) djeluje s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja. Također, RA VSŽ vrlo je aktivna u pripremi projektnih aplikacija za natječaje financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Trenutno zapošljava 18 djelatnika. Poduzeće Eko-sustav d.o.o. osnovano je 2008. godine s ciljem uspostavljanja sustava gospodarenja otpadom na području Županije. Pod sustavom gospodarenja otpadom podrazumijeva se izdvajanje iz otpada svega onoga što se može ponovo iskoristiti (materijalno i energetski) kao i kontrolu tokova otpada od njegova nastanka do konačnog odlaganja. Osim gospodarenja otpadom Eko-sustav d.o.o. bavi se poslovima koji su vezanim za obnovljive izvore energije, osobito kad je riječ o biomasi. Suosnivač je prvih energana na biomasu u Županiji (Vinkovci i Cerna). Također, značajne aktivnosti Eko-sustava su i priprema projekata za domaće, europske i općenito strane fondove koji su povezani sa sufinanciranjem trenutnih i planiranih aktivnosti. Trenutno zapošljava 38 djelatnika. Zavod za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije izrađuje i prati provedbu dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) razine, izrađuje izvješća o stanju u prostoru, vodi registre podataka u okviru informacijskog sustava prostornog uređenja, priprema polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja, izdaje mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. Zavod također izrađuje prostorne planove gradova i općina i urbanističke planove uređenja i obavlja analitičke poslove iz područja prostornog uređenja ako mu izradu tih planova, odnosno obavljanje poslova povjeri Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ili Župan. Trenutno zapošljava 10 djelatnika. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima obavlja djelatnost zaštite, upravljanja, održavanja i promicanja zaštićenih područja i prirodnih vrijednosti s ciljem zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Javna ustanova zapošljava 8 djelatnika. Upravljanje ljudskim potencijalima Ukupan broj zaposlenih u županijskim upravnim tijelima iznosi 105. Od ukupnog broja zaposlenih 54% ima višu i visoku naobrazbu, 39% srednju stručnu spremu, a 6,7% su radnici s niskom stručnom spremom ili bez stručne spreme. Sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima postoji sustav ocjenjivanja rada zaposlenika koji se provodi od 2010., a u cilju poticanja što kvalitetnijeg i učinkovitijeg rada. Također, plan razvoja ljudskih resursa županijske uprave još uvijek nije usvojen, što otežava sustavno obrazovanje i usavršavanje zaposlenika. U sadašnjoj organizacijskoj strukturi ne postoje posebne jedinice za upravljanje ljudskim potencijalima, što u konačnici dodatno otežava kvalitetno planiranje razvoja ljudskih resursa. Iako ne postoji plan edukacija za djelatnike, svaki djelatnik ima mogućnost daljnjeg usavršavanja za mjesto na kojem radi. Odlasci na seminare, edukacije, radionice kao i plaćeni informatički tečajevi stranih jezika standardni su dio usavršavanja.

66

Unutarnja i vanjska koordinacija i suradnja Zbog redovitih koordinacijskih sastanaka pročelnika upravnih odjela i Župana kvaliteta komunikacije i koordinacije rada pojedinih odjela je zadovoljavajuća. Prepreku u poboljšavanju suradnje predstavlja činjenica da su Upravna tijela Županije smještena na dvije lokacije (Vukovar i Vinkovci). Suradnja Županije s njenim gradovima i općinama može se ocijeniti zadovoljavajućom. Tajništvo Županije nadležno je za vođenje Koordinacije župana, gradonačelnika i načelnika VSŽ. Koordinaciju saziva Župan, a na sastancima se raspravlja o aktualnim problemima, mogućnostima za suradnju, aktivnostima Županije i sl. Važno je naglasiti kako Županija kontrolirano provodi zajedničke projekte s općinama i gradovima iz raznih sektora, što je najbolji pokazatelj kvalitetne suradnje. Vukovarsko-srijemska županija ima dobru suradnju s ostalim županijama Republike Hrvatske. Dok je s nekim županijama suradnja isključivo protokolarne prirode, suradnja sa slavonskim županijama je puno intenzivnija što se očituje u redovitim koordinacijskim sastancima čiji je rezultat priprema i provedba zajedničkih razvojnih projekata. Županija ima dobru suradnju i sa središnjim državnim tijelima. Ipak kvaliteta komunikacije i koordinacije prilično ovisi o sposobnosti pojedinca koji bi trebali održavati kontakte s odgovarajućim predstavnicima državnih tijela. Što se tiče odnosa Županije i javnih poduzeća još ima dosta prostora za poboljšanje međusobne suradnje. Iako su javna poduzeća uključena u županijske razvojne timove, suradnja između dviju strana treba biti još aktivnija i produktivnija. Suradnja s civilnim društvom Prema podacima iz nacionalnog Registra udruga na području Županije djeluje oko 1200 udruga, od čega je najviše sportskih, kulturnih, gospodarskih i socijalnih. Primjetan je mali broj ekoloških i zdravstvenih udruga. Županija aktivno podupire rad civilnog društva, prije svega financijski. Suradnja se prvenstveno ostvaruje na području osmišljavanja i pripreme razvojnih projekata, razmjeni informacija i provedbi zajedničkih projekata. Veliki broj udruga civilnog društva u Županiji financira se iz državnog proračuna, od strane inozemnih organizacija i iz fondova Europske unije. Još intenzivnija suradnja županijskih tijela i civilnog društva na zajedničkim projektima pridonijela bi brojnim koristima za društveni razvoj županije i lokalnih zajednica, posebno u poboljšanju kvalitete života različitih socijalno isključenih marginaliziranih skupina društva (žene, mladi, osobe s poteškoćama u razvoju, nezaposleni, itd.) Strateško planiranje i praćenje rezultata Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju (NN 147/44) i podzakonskih akata bilo je nužno ponovo pokrenuti proces izrade razvojne strategije u skladu sa Smjernicama za izradu županijskih razvojnih strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe (rujan 2015.) Pozitivno je da je Županija usvojila cijeli niz važnih sektorskih dokumenata koji su pomogli u stvaranju jasnije slike razvojnih problema i potreba te situacije u okruženju. Većinu strateških dokumenata izradile su vanjske konzultantske tvrtke uz aktivno sudjelovanje i doprinos predstavnika upravnih tijela. Kod pitanja prostornog uređenja uspostavljen je cjeloviti informacijski sustav uz postojeće prostorne i katastarske podatke olakšava praćenje stanja u prostoru i buduće razvojno planiranje. Takav bi sustav koristio i dodatne ekonomske, geografske, demografske i druge relevantne podatke za kvalitetno prostorno planiranje. Očekuje se da će daljnji pomaci na tom području biti napravljeni temeljem stečenih iskustava u izradi županijske strategije razvoja.

67

U županijskoj bazi razvojnih projekata primjetan je manjak projekata iz područja poticanja konkurentnosti gospodarstva, što pokazuje da županija još uvijek nema dovoljno kapaciteta za iskorak u smjeru osmišljavanja kvalitetnih i međusobno diverzificiranih projekata koji će biti izravnije usmjereni na razvoj gospodarstva.

Budući da upravna tijela nemaju definirane konkretne ciljeve i očekivane rezultate rada na višegodišnjoj razini, ne postoji ni sustav praćenja dostizanja postavljenih ciljeva, što je i jedan od ciljeva Županijske razvojne strategije – planiranje na višegodišnjoj razini.

Korištenje IT tehnologija Županija je ostvarila značajne rezultate u pogledu razvoja IT rješenja za građane i poduzeća, prije svega u području prostornog uređenja (IZAK sustav – izdavanje akata iz područja prostornog uređenja i gradnje, GIS karta Županije, digitalni prostorni plan Županije i lokalnih jedinica). Posebno treba istaknuti kako je Županija bila prva koja je uspostavila cjeloviti GIS sustav koji podržava digitalizirane katastarske čestice cijele Županije te digitalizirane prostorne planove 26 općina i tri grada.

Međutim, županija nedovoljno koristi mogućnosti IT tehnologije za poboljšanje učinkovitosti rada zaposlenika. Zaposlenici nedovoljno koriste naprednije oblike komuniciranja koji se temelje na IT rješenjima, a informacijski sustav Intranet vrlo je slabo razvijen.

Međunarodna i međuregionalna suradnja Međunarodna i međuregionalna suradnja iznimno je važna za Županiju osobito zbog njenog geostrateškog položaja na međunarodnim pravcima, a prvenstveno na rijeci Dunav. Poticanjem međunarodne i međuregionalne suradnje Županija nastoji doprinijeti razmjeni znanja i iskustava te primjera dobre prakse čime se pruža mogućnost predstavljanja vlastitih postignuća, stvaranja i razvijanja mreža, stvaranja preduvjeta za povezivanje gospodarstva, raznih zainteresiranih institucija i organizacija, stručnjaka i slično s ciljem gospodarskog i društvenog razvoja županije. Dugogodišnjom provedbom međunarodnih aktivnosti VSŽ znatno je ojačala vlastite administrativne i institucionalne kapacitete kroz sudjelovanje u raznim organizacijama u zemlji i inozemstvu. Međunarodne i međuregionalne organizacije promiču regionalnu politiku Europske unije i načelo supsidijarnosti, koje je iznimno važno kako za regije tako i za regionalnu suradnju. Suradnja sa zemljama i regijama Europe, Europske unije i šire ostvaruje se u svim područjima koja su od zajedničkog interesa. Sukladno tomu koncipirane su i međunarodne i regionalne organizacije, koje uglavnom imaju radne skupine ili odbore koje se bave određenim segmentom inicirajući projekte koji bi doprinijeli rješavanju zajedničkih problema. U tom je kontekstu za županiju od velike važnosti prekogranična, transnacionalna, međuregionalna i međužupanijska suradnja, a koja se financira iz dostupnih fondova Europske unije.

Tablica 41. Županija u međunarodnim i regionalnim organizacijama Naziv organizacije

Hrvatska zajednica županija

Euroregionalna suradnja Dunav-Drava-Sava

Radna zajednica podunavskih regija

Institut regija Europe

Izvor: VSŽ, 2015.

68

Županija je prepoznala važnost povezivanja kako sa stranim državama i regijama tako i s hrvatskim županijama s koj ima je pristupila potpisivanju niza Sporazuma i Protokola o suradnji. Županija aktivno sudjeluje u programiranju Interreg IPA prekograničnih programa Hrvatska-Srbija, Hrvatska-BiH-Crna Gora i prekograničnom programu Interreg V Mađarska-Hrvatska za razdoblje 2014-2020.

Novom podjelom Republike Hrvatske na NUTS II regije, Kontinentalnu i Jadransku, Županija je stavljena u nepovoljan položaj izjednačavanjem s drugim puno razvijenijim županijama Kontinentalne Hrvatske.

Tablica 42. Potpisani sporazumi o suradnji Naziv dokumenta Naziv regije Država Datum

Protokol o suradnji Autonomna regija Italija 27. svibnja 2002.

Furlanija-Julijska Krajina

Protokol poslovnog Zakarpartska oblasna Ukrajina 08. srpnja 2002.

susreta državna administracija

Protokol o međusobnim Autonomna pokrajina Srbija 26. kolovoza 2002.

odnosima Vojvodina

Protokol o suradnji Južnobački upravni okrug Srbija 27. veljače 2007.

Trilateralni Sporazum o Županija Bacs-Kiskun i AP Mađarska i 25. srpnja 2009.

suradnji Vojvodina Srbija

Protokol o suradnji Grad Sremska Mitrovica, Srbija 25.studenog 2009.

Općine Šid, Ruma, Inđija,

Pećinci, Stara Pazova, Irig

Sporazum o prijateljstvu Splitsko-dalmatinska Hrvatska 17. studenog 2009.

i suradnji županija

Sporazum o suradnji Posavska županija Bosna i 17. ožujka 2010.

Hercegovina

Pismo namjere Županija Fejer Mađarska 01. lipnja 2010

Protokol o suradnji Zapadnobački okrug, Grad Srbija 06. srpnja 2010.

Sombor, Općine Apatin,

Odžaci i Kula

Sporazum o suradnji Zakarpartska oblasna Ukrajina 21.srpnja 2010.

državna administracija

Odluka o uspostavljanju Ravenna Italija 08. srpnja 2010.

suradnje

Sporazum o suradnji Brčko distrikt Bosna i 02. veljače 2011.

Hercegovina

Sporazum o suradnji Istarska županija Hrvatska 13. svibnja 2011.

Pismo namjere o specifičnoj suradnji

Ministarstvo zaštite okoliša, klime i energetike Baden-Württemberg

SR Njemačka studeni 2012.

Sporazum o suradnji Velikopoljsko vojvodstvo 15. srpnja 2013.

Izvor: VSŽ, 2015.

Županija je u prosincu 2014. potpisala Ugovor o suradnji i zajedničkom korištenju Ureda Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu radi direktnog kontakta s europskim regijama tijekom cijele godine i permanentnog informiranja o mogućnostima izvora financiranja na razini EU kao i traženju partnera

69

za pojedine projekte.

Radna skupina za izradu EU Dunavske strategije, koja se sastojala od predstavnika tijela državne uprave, a u čijem radu je aktivno sudjelovala i Županija, te izradila je hrvatsko pregovaračko stajalište (engl. non-paper) i prijedlog projektne suradnje za Akcijski plan Dunavske strategije.

Suradnja s ostalim županijama Županija već dugi niz godina snažno podupire i razvija suradnju s drugim županijama te JLS (iz drugih županija). Suradnja se odvija ponajprije kroz razne oblike razmjene iskustava te zajedničkog usklađivanja djelovanja županija, gradova i općina u odnosu na tijela državne vlasti, a posebno o pitanjima od značenja za razvoj, zajedničke inicijative i projekte. Svjesni činjenice da se oblikovanje i provođenje politike razvoja sve više vezuje uz pripremu i provedbu razvojnih projekata radi povlačenja sredstava iz fondova Europske Unije slavonske županije su izrazile spremnost na međusobnu suradnju u promišljanju, pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata. ZAKLJUČAK:

• U kontekstu upravljanja razvojem županija aktivno i koordinirano surađuje kako sa svojim JLS tako i sa razvojnim dionicima s područja županije, a rezultat toga je priprema i provedba zajedničkih razvojnih projekata iz raznih sektora.

• Uočena je potreba da se jačanje uloge regionalnih koordinatora za proces programiranja i provedbe regionalne politike potakne sa središnje razine.

• Županija aktivno podupire rad civilnog društva, a suradnja se prvenstveno ostvaruje na području osmišljavanja, pripreme i provedbe zajedničkih projekata.

• Pozitivno je da je Županija usvojila cijeli niz važnih sektorskih dokumenata koji su pomogli u stvaranju jasnije slike razvojnih problema i potreba te situacije u okruženju dok nam je cilj kod prostornog uređenja uspostaviti cjelovit informacijskih sustav koji bi olakšao praćenje stanja u prostoru i buduće razvojno planiranje.

• Dugogodišnjom provedbom međunarodnih aktivnosti VSŽ znatno je ojačala vlastite administrativne i institucionalne kapacitete kroz sudjelovanje u raznim organizacijama u zemlji i inozemstvu.

• Potpisan veliki broj Sporazuma i Protokola o suradnji kako sa stranim državama i regijama tako i s hrvatskim županijama.

• Novom ŽRS namjerava se pridonijeti utvrđivanju prioritetnih aktivnosti usmjerenih prema jačanju razvojnog potencijala županije, smanjenju teritorijalnih razlika te jačanju i izgradnji razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova županije.

RAZVOJNA STRATEGIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE za razdoblje do 2020. godine

1

Sadržaj 0. SAŽETAK ........................................................................................................................................ 2

1. PROSTORNA OBILJEŽJA .................................................................................................................. 4

1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Vukovarsko-srijemske županije ............................... 4

1.2. Teritorijalni ustroj .......................................................................................................................... 4

2. ANALIZA STANJA - SAŽETAK .......................................................................................................... 5

2.1. Društvo .......................................................................................................................................... 5

2.1.1. Demografija ................................................................................................................................... 5

2.1.2. Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi ............................................................................... 6

2.1.3. Društvena i zdravstvena infrastruktura ......................................................................................... 8

2.1.4. Obrazovanje ................................................................................................................................ 10

2.2. Gospodarstvo .............................................................................................................................. 11

2.2.1. Opća gospodarska kretanja Vukovarsko-srijemske županije ...................................................... 12

2.2.2. Tržište rada .................................................................................................................................. 16

2.2.3. Poslovno okruženje ..................................................................................................................... 18

2.2.4. Poljoprivreda ............................................................................................................................. 23

2.2.5. Šumarstvo i drvna industrija ..................................................................................................... 26

2.2.6. Turizam i kultura ......................................................................................................................... 28

2.3. Stanje u okolišu i prostoru .......................................................................................................... 35

2.3.1. Kvaliteta okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima ................................ 35

2.3.2. Primarna infrastruktura ............................................................................................................... 38

2.3.3. Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost ................................................................ 42

2.4. Upravljanje razvojem .................................................................................................................. 49

3. REZULTATI PROVOĐENJA PRIJAŠNJIH STRATEGIJA ..................................................................... 52

4. PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA............................................................. 54

4.1. Razvojni potencijali i razvojne potrebe ............................................................................................ 54

4.2. SWOT analiza .................................................................................................................................... 58

5. STRATEŠKI OKVIR ......................................................................................................................... 65

6. POLITIKA ŽUPANIJE PREMA TERITORIJALNOM I URBANOM RAZVOJU ..................................... 141

7. PROVEDBA ................................................................................................................................. 143

7.1. Financijski okvir za provedbu strategije .................................................................................... 143

7.2. Provedbeni mehanizmi ............................................................................................................. 145

7.3. Popis strateških projekata županije .......................................................................................... 147

8. PRAĆENJE I VREDNOVANJE STRATEGIJE ................................................................................... 154

8.1. Uspostava sustava praćenja i vrednovanja ............................................................................... 154

9. ŽUPANIJSKO PARTNERSTVO ...................................................................................................... 154

10. HORIZONTALNA NAČELA ........................................................................................................... 156

11. IZVJEŠĆE O PROVEDENOM PRETHODNOM VREDNOVANJU – SAŽETAK ................................... 157

12. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ STRATEŠKOJ PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ – SAŽETAK ............... 159

POPIS TABLICA ....................................................................................................................................... 164

POPIS SLIKA ........................................................................................................................................... 164

POPIS GRAFIKONA ................................................................................................................................. 164

2

0. SAŽETAK

Vukovarsko-srijemska županija izradila je Razvojnu strategiju Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje

do 2020. godine (ŽRS VSŽ 2020.), sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14,

123/17) i Smjernicama za izradu županijskih razvojnih strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe

(u daljnjem tekstu Smjernice) te predstavlja temeljni strateški planski dokument u kojem se određuju ciljevi

i prioriteti razvoja za područje županije, u svrhu jačanja njenih razvojnih potencijala, s posebnim naglaskom

na ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županija u poticanju razvoja, te na razvoj slabije razvijenih

područja.

Nositelj izrade ŽRS VSŽ 2020. bio je Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj Vukovarsko-srijemske

županije, dok je Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije bila stručni izrađivač i koordinator

sukladno Smjernicama u kojima je detaljno opisan proces izrade i pripreme pojedinih dijelova. Izrađivala se

po načelu partnerstva i suradnje svih dionika važnih za razvoj Županije, kao što su javni, privatni i civilni

sektor, te su sukladno tome imenovani članovi Partnerskog vijeća za područje VSŽ (u daljnjem tekstu PV

VSŽ) kao i članovi Radne skupine za izradu ŽRS VSŽ 2020.

Osnovni dijelovi ŽRS VSŽ 2020. su:

1. Analiza stanja – osnovne analize uz definirane razvojne potrebe i razvojne probleme;

2. SWOT analiza (razvojne snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje);

3. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere;

4. Financijski i institucionalni okvir;

5. Okvir za praćenje, vrednovanje i izvještavanje;

6. Akcijski plan;

7. Komunikacijska strategija.

Analiza stanja obuhvaća 4 Tematske skupine:

1. Društvo;

2. Gospodarstvo;

3. Prostor i okoliš;

4. Upravljanje razvojem.

Temeljem Analize stanja i SWOT analize utvrđena je vizija, strateški ciljevi, mjere i prioriteti Vukovarsko-

srijemske županije. Strategija ostvarenja vizije te ispunjenje i strateških ciljeva dani su kroz postavljene

prioritete unutar svakog pojedinog cilja te definirane mjere unutar pojedinih prioriteta.

Vizija Vukovarsko-srijemske županije je: „Mjesto vrijedno življenja“.

STRATEŠKI CILJ 1: Održivo gospodarstvo

Prioritet 1.1. Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja

Prioritet 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji

Prioritet 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede

prioritet 1.4. Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora

prioritet 1.5. Razvoj i unapređenje kulture i turizma

prioritet 1.6. Razvoj tržišta rada

3

STRATEŠKI CILJ 2: Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života

Prioritet 2.1. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja

prioritet 2.2. Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga

prioritet 2.3. Razvoj društvene kohezije

prioritet 2.4. Upravljanje razvojem

prioritet 2.5. Razvoj ruralnog područja

STRATEŠKI CILJ 3: Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

Prioritet 3.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture

prioritet 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

prioritet 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

prioritet 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti

prioritet 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode

Kao posebni provedbeni dokumenti izrađeni su Akcijski plan i Komunikacijska strategija. Akcijski plan je

podloga za sustavnu kontrolu i nadzor provedbe i time postaje alat za razvojno upravljanje. Kroz Akcijski

plan potrebno je povezati prioritete i mjere, razraditi provedbu mjera te ih povezati sa strateškim ciljevima

politike regionalnog razvoja. Donosi se za trogodišnje razdoblje, te se usklađuje svake godine.

Komunikacijska strategija ŽRS VSŽ 2020. donosi se radi informiranja javnosti te podizanja svijesti o ulozi i

značaju ŽRS-a za razvoj županije i lokalnih jedinica s područja županije. Opći cilj Komunikacijske strategije

usmjeren je na promicanje važnosti politike regionalnog razvoja u kontekstu poticanja ravnomjernog i

održivog razvoja Republike Hrvatske te povećanju i optimalnom korištenju razvojnog potencijala slabije

razvijenih područja.

Za ŽRS VSŽ 2020. proveden je i postupak strateške procjene utjecaja na okoliš uključujući i Glavnu ocjenu

prihvatljivosti za ekološku mrežu. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je u ožujku 2018. godine

dostavilo mišljenje o provedenom postupku strateške procjene utjecaja Razvojne strategije Vukovarsko-

srijemske županije za razdoblje do 2020. godine na okoliš čime je predmetni postupak završen. U opisima

mjera u okviru ŽRS VSŽ 2020. uključene su preporuke utvrđene na osnovi provedene strateške procjene

utjecaja na okoliš, a vezano uz utjecaj ŽRS VSŽ 2020. na pojedine sastavnice okoliša.

Prilikom izrade ŽRS VSŽ 2020. provedeno je njezino prethodno vrednovanje. Temeljem provedenog

postupka prethodnog vrednovanja konačna je ocjena da Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije

do 2020. godine zadovoljava minimalne kriterije metodološke utemeljenosti, opravdanosti izrade

strategije, relevantnosti pokazatelja, te konzistentnosti i koherentnosti ciljeva, prioriteta i mjera.

4

1. PROSTORNA OBILJEŽJA

1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Vukovarsko-srijemske županije

Vukovarsko-srijemska županija (u daljnjem tekstu VSŽ) je najistočnija županija u Republici Hrvatskoj ukupne površine 2.448 km2, što čini 2,8% ukupne površine, odnosno 4,3% kopnenog teritorija Hrvatske. VSŽ ima izvrstan geografski položaj, jer graniči s dvije države, na istoku s Republikom Srbijom, a na jugu s Bosnom i Hercegovinom te je lako dostupna svim prijevoznim oblicima (cestovni, željeznički, plovni, zračni promet) što je čini i važnim transportnim središtem. Izgradnjom autoceste do Lipovca uključena je u međunarodni pravac, kao i željeznički međunarodni pravac (Ljubljana) – Zagreb – Vinkovci – Tovarnik - (Beograd), bivši paneuropski koridor X, koji spaja istočnu sa zapadnom Europom, a njezin regionalni značaj ostvaruje se u boljoj prometnoj povezanosti VSŽ sa središnjom Hrvatskom i glavnim gradom, Zagrebom. Položaj uz međunarodni plovni vodni put, rijeku Dunav, čini Vukovar značajnim prometnim čvorištem magistralnih pravaca, te najvećom hrvatskom riječnom lukom. Realizacijom strateškog projekta Republike Hrvatske, točnije izgradnjom Višenamjenskog kanala Dunav- Sava u dužini 61,5 km Županija bi bila izravno uključena u međunarodni intermodalni logistički lanac Jadran – Dunav, koji se dalje Dunavom nastavlja prema središnjoj i jugoistočnoj Europi i Crnom moru. Blizina zračne luke Klisa, 20-ak km zapadno od Vukovara, omogućuje povezivanje Županije i zračnim linijama.

1.2. Teritorijalni ustroj

VSŽ sastoji se od 31 jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu JLS), od čega je 5 gradova (Vinkovci, Vukovar, Županja, Ilok, Otok) te 26 općina s 84 pripadajuća naselja. Upravno i administrativno, sjedište Županije je u Vukovaru dok su Vinkovci najveći grad prema broju stanovnika i najveće gospodarsko središte.

Slika 1. Administrativno-teritorijalni ustroj VSŽ

Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije

Kao zemlja članica Europske unije, Hrvatska je uključena u nomenklaturu prostornih jedinica za statistiku (NUTS)1. Na temelju članka 43. Zakona o službenoj statistici NN (103/03, 75/09, 52/12), Državni zavod za

1 NUTS regije u Hrvatskoj ili NKPJS- Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku Državnog zavoda za statistiku RH odnosi se na teritorijalnu podjelu Hrvatske za statističke potrebe, prema europskoj „Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku“ (NUTS – fr.: Nomenclature des unitésterritoriales statistiques).

5

statistiku određuje nacionalnu klasifikaciju prostornih jedinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.2). U kolovozu 2012. godine Europska komisija prihvatila je prijedlog podjele Republike Hrvatske na dvije NUTS 2 regije, odnosno na Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku. Korištenje nove klasifikacije za potrebe Kohezijske politike započelo po stupanju Hrvatske u članstvo u EU, odnosno od 1. srpnja 2013. godine.

Kontinentalna Hrvatska obuhvaća prostor na kojem živi 2,96 milijuna stanovnika, pri čemu BDP po stanovniku ove regije čini 64,1% prosjeka EU. VSŽ je svrstana u Kontinentalnu Hrvatsku što je znatno otežalo njen položaj i ograničilo apsorpcijski kapacitet u povlačenju sredstava iz fondova EU jer je uvrštavanjem Grada Zagreba koji je iznad prosjeka EU umjetno povećana i razvijenost same VSŽ te samim tim i povećan udio vlastitih sredstava u sufinanciranju projekata na 40, 50 pa i 60% ukupne vrijednosti.

2. ANALIZA STANJA - SAŽETAK

2.1. Društvo Društvena analiza obuhvaća analizu demografskih kretanja, socijalnu, zdravstvenu, obrazovnu i ostalu društvenu infrastrukturu te analizu dostupnosti različitih usluga krajnjim korisnicima.

2.1.1. Demografija Prema službenim rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine na području VSŽ živi 179.521 stanovnika. Podaci Popisa iz 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa iz 2001. godine kao ni s podacima prijašnjih popisa jer se statistička definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu iz 2011. godine razlikuje od onih koje su primijenjene u prijašnjim popisima. Unatoč tomu prikazan je indeks usporedbe s prethodnim popisom koji ukazuje na znatno smanjenje ukupnog broja stanovnika od čak 12,3% u odnosu na stanje iz 2001. godine kada je Županija imala 204.768 stanovnika. Prema istim je podacima, VSŽ, županija s najlošijim demografskim pokazateljima. Podaci Procjene stanovništva sredinom 2016. ukazuju na nastavak negativnog trenda, točnije vidljivo je smanjenje ukupnog broja stanovnika od 7,64% u odnosu na 2011. godinu. Negativni demografski trendovi su karakteristični za većinu slavonskih županija čime se VSŽ uklapa u širi trend smanjenja broja stanovništva na području istočne Hrvatske. Županija bilježi gustoću naseljenosti od 73,2 st/km2 u 2011. godini, po čemu se nalazi na jedanaestom mjestu od 20 županija. Prosječna gustoća naseljenosti u Republici Hrvatskoj iznosi 75,7 st/km2 u istoj godini. Od slavonskih županija Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija bilježe nešto veću gustoću naseljenosti od VSŽ.

Prema demografskim izračunima krajem 2011. godine 49,1% ukupnoga broja stanovnika živjelo je u pet županijskih gradova, dok je preostalih 50,9% stanovnika živjelo u 26 općina. Udio gradskog stanovništva u ukupnome stanovništvu, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske gdje je udio gradskog stanovništva 70,4%, potvrđuje njezin izrazito ruralni karakter. Prema broju i udjelu stanovnika 48% lokalnih jedinica ima između 3.000 i 10.000 stanovnika, koje čine 42,13% ukupnog stanovništva VSŽ. Povoljna je činjenica da vrlo mali udjel imaju jedinice s manje od 1.500 stanovnika (6,5%) i po tome je VSŽ puno bolja od nacionalne razine na kojoj taj udjel iznosi 14,24%. Podaci o promjeni broja stanovnika pokazuju da su najugroženije najmanje JLS, jer najbrže gube stanovništvo. Međutim, za Županiju je poseban problem što i veliki urbani centri gube stanovništvo, a što se onda odražava na ukupni rezultat cijele Županije.

Prirodni prirast kao razlika živorođenih i umrlih osoba u VSŽ je kontinuirano negativan posljednjih sedam godina, s time da se u tom razdoblju s -521 povećao na -871. Što je vidljivo i kroz smanjenje vitalnog indeksa (broj živorođenih na 100 umrlih) sa 77,7 u 2010. na 62,2 u 2016. godini.

2 NKPJS prestaje važiti danom primjene NKPJS 2012 odnosno 1.1.2013.

6

Pored negativnoga prirodnog prirasta VSŽ kontinuirano bilježi i negativni saldo migracije, što znači da se više stanovništva odseljava nego doseljava. Glavni čimbenik negativnog salda migracija su migracije u druge županije u kojima broj odseljenih značajno nadmašuje broj doseljenih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku VSŽ u 2016. godini bilježi negativan saldo migracije među županijama (-1257 osoba) kao i najveći negativan saldo ukupne (unutarnje i vanjske) migracije stanovništva (-3526 osoba). Pokazatelji dobne strukture stanovništva ukazuju na trend postupnog starenja stanovništva, što je u skladu s trendom na nacionalnoj razini. Iako prosječna starost stanovništva VSŽ iznosi 40,6 godina, ubraja se u županije s prosječno najmlađim stanovništvom, indeks starenja koji iznosi 98,3% te koeficijent starosti od 23,0% pokazuju da je stanovništvo VSŽ ušlo u proces starenja. Svi korišteni demografski pokazatelji samo potvrđuju da je situacija jako loša te da bi u slučaju nastavka negativnih trendova demografska struktura mogla postati ozbiljna zapreka budućem razvoju županije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2015. godinu, očekivano trajanje života u VSŽ niže je za dvije godine od prosjeka RH te iznosi 75,5 godina. Razlika je izraženija za muškarce nego za žene, gdje na razini RH iznosi 74,3 a na razini Županije 71,9. Žene u VSŽ mogu očekivati u prosjeku 7 godina duži životni vijek od muškaraca. ZAKLJUČAK:

• Iako je u međuvremenu dolazilo do promjena u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva, usporedba rezultata popisa stanovništva iz 1991. i 2001. s rezultatima popisa stanovništva 2011. godine potvrđuje da je ovo područje ukupne i prirodne depopulacije kao dominantnih dinamičkih demografskih procesa u VSŽ.

• Prema Prof. dr. sc. Draženu Živiću s Instituta Ivo Pilar “Proces demografskog starenja najvažniji je

strukturno-demografski proces u VSŽ, koji implicira značajne poremećaje u funkcionalnim dobnim

skupinama, naročito u domeni biodinamike i ekonomske aktivnosti stanovništva. Osnovni

dinamički i strukturni procesi ukazuju na slabljenje (regresiju) i krizu u formiranju vlastitih

demografskih (naročito demo-reproduktivnih) potencijala neophodnih za poticanje stabilnog

društvenog razvoja i ekonomskog napretka ovoga područja. Stoga je potrebno definiranje i

provedba mjera poticajne populacijske politike na lokalnoj razini u domeni reprodukcije i prostorne

pokretljivosti stanovništva” (Živić; 2012.).

2.1.2. Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi Pokazatelji o siromaštvu se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu i distribuciju dohotka unutar populacije. Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva i ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih kućanstava. Prema podacima, stopa rizika od siromaštva u 2016. iznosi 19,5%, prag rizika od siromaštva u 2016. za jednočlano kućanstvo iznosi 26.156 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 54.928 kuna na godinu. Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije, a u 2016. ta stopa iznosila je 12,5%. Stopa rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva iz 2012. jest pokazatelj koji uzima u obzir promjene u troškovima života i izračunata je na temelju deflacioniranog praga rizika od siromaštva iz 2012. Ta je stopa u 2016. iznosila 17,3% i upozorava na smanjenje životnog standarda i veći broj osoba u riziku od siromaštva u 2016. u odnosu na 2012. godinu, kad je stopa rizika od siromaštva bila 20,4%.

7

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2016. najviša je u osoba u dobi 65 ili više godina te iznosi 26,5%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća - stopa rizika od siromaštva kod žena iznosi 29,5%, a kod muškaraca 21,9%. Najniža stopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25. do 54. godine i iznosi 15,8%. Kod muškaraca te dobi iznosi 16,7%, a kod žena 14,8%. U 2016. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najviša je za nezaposlene osobe i iznosi 43,6%. Za nezaposlene muškarce iznosi 50,2%, a za nezaposlene žene 36,9%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najmanja je za zaposlenike, 4,9%. Za žene iznosi 3,8%, a za muškarce 5,8%. Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2016. iznosi 30,1%. U VSŽ veliki je broj korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN). Prema podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u listopadu 2017. godine, VSŽ ima 2.940 korisnika. Na području VSŽ djeluje 11 ustanova socijalne skrbi (Centri za socijalnu skrb Vinkovci, Vukovar (pri Centru socijalne skrbi Vukovar kao podružnica djeluje Obiteljski centar i podružnica Ilok) i Županja, Domovi za starije i nemoćne osobe Vinkovci, Vukovar, Ilok, Dom za odrasle osobe Nuštar, Centar za rehabilitaciju «Mala Terezija» u Vinkovcima i Dječji dom Sveta Ana u Vinkovcima). U svim ustanovama socijalne skrbi izražen je nedostatak stručnog kadra (socijalni radnici, fizioterapeuti, medicinske sestre, njegovatelji/ce). Većina ustanova posluju u primjerenim uvjetima. Rezultat projekta Reforme sustava socijalne skrbi su ostvareni pozitivni pomaci u izvaninstitucionalnim oblicima pružanja socijalne skrbi na području Županije. To je vidljivo u rastu broja udomljene djece i mladeži te zbrinjavanju štićenika dječjih domova nakon navršene punoljetnosti. Sukladno odredbama UNICEF-a da svako dijete treba obitelj nastoji se što više djece udomiti, pogotovo do 7. godine života. Dječji dom Sv. Ana raspolaže s dva stana u te svrhe, a Centar za rehabilitaciju “Mala Terezija” s jednim. Za pomoć i njegu u kući starijim osobama otvorena su tri dnevna boravka za starije osobe: u Vukovaru, Otoku i Županji (pri Crvenom križu). Pojedine općine i udruge na području županije također pružaju različite socijalne usluge poput Pomoći u kući putem programa preko Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ili putem programa koji su financirani EU sredstvima, prijevoz osoba s invaliditetom i starijih osoba i sl. Smještaj starijih i nemoćnih osoba osiguran je i u 13 obiteljskih domova, a pojedine općine također planiraju izgradnju doma za starije i nemoćne ili prostora za poludnevni boravak starijih i nemoćnih (Općina Vrbanja, Općina Drenovci). U suradnji s udrugom B.a.B.e. u Vukovaru je otvoreno Sklonište za djecu i žene žrtve obiteljskoga nasilja smještajnog kapaciteta za 20 osoba. Za žrtve obiteljskoga nasilja također postoji i Udruga žena Vukovar koja pruža pravno i psiho-socijalno savjetovanje žrtvama nasilja. Tijekom 2016. godine, kao i ranijih godina, primijećen je porast broja prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, a u skladu s tim, povećava se i broj osoba (odraslih i djece) kojima je priznato pravo na privremeni smještaj u skloništa za žrtve obiteljskog nasilja. Tijekom 2016. godine nastavljen je trend porasta broja djece i mladeži koja pokazuju različite oblike poremećaja u ponašanju. U porastu je i broj mlađih punoljetnih osoba koje se pojavljuju kao počinitelji kaznenih djela ili prekršaja, osobito prekršaja protiv javnog reda i mira te prometnih prekršaja. Na području PU VSŽ 2016. godine evidentirano je 1.946 kaznenih djela. U odnosu na 2015. bilježi se smanjenje broja kaznenih djela za 88 ili 4,3%. Po poznatim počiniteljima evidentirano je 730 kaznenih djela ili 37,5% (od toga su počinitelji 177 kaznenih djela uhvaćeni na djelu), a po nepoznatim počiniteljima evidentirano je 1.216 kaznenih djela ili 62,5%. Operativnim radom naknadno su otkriveni počinitelji 599 kaznenih djela i počinitelji 18 kaznenih djela iz prethodnog razdoblja, dok su počinitelji 617 kaznenih djela ostali nepoznati. Tijekom 2016. evidentirano je 62 kaznena djela protiv života i tijela (s maloljetnicima). U odnosu na 2015. godinu bilježi se smanjenje broja kaznenih djela za 8,8%.

8

ZAKLJUČAK:

• Na području VSŽ se bilježi povećana stopa rizika od siromaštva u odnosu na 2012. godinu i smanjenje životnog standarda stanovništva.

• Stopa rizika od siromaštva je veća kod žena i u životnoj dobi od 65 ili više godina, a najniža se bilježi za osobe u dobi od 25. do 54. godine.

• Pozitivan trend očituje se kod broja udomljene djece i mladeži te zbrinjavanje štićenika dječjih domova nakon navršene punoljetnosti, pri čemu je zabilježen nedovoljan broj udomiteljskih obitelji za osobe s mentalnim oštećenjem, kao i nedostatak stručnih radnika i edukacija za pomažuće profesije.

• Za pomoć i njegu u kući starijim osobama otvorena su tri dnevna boravka za starije osobe, a pojedine općine planiraju izgradnju istih.

• Smještaj starijih i nemoćnih osoba osiguran je i u 13 obiteljskih domova s kapacitetom do 20 korisnika, s tendencijom porasta izgradnje takvih objekata.

• Niz je razvojnih problema s kojima je suočena VSŽ, ponajprije nerazvijenom izvaninstitucionalnom socijalnom skrbi i deficitom stručnih kadrova u pružanju socijalne skrbi uz stalan porast korisnika usluga socijalne skrbi, posebno nepokretnih osoba.

• Nedovoljno je razvijen sustav pružanja specifične skrbi osobama s posebnim potrebama i osobama s invaliditetom kao i mehanizmi djelovanja civilnog društva u funkciji socijalne skrbi (nepostojanje registra socijalnih korisnika, izostanak umrežavanja i postojanja baze podataka ostalih socijalnih dionika, primjerice civilnih udruga).

• Razvojne potrebe VSŽ u području socijalne skrbi su brojne, među kojima je unaprjeđenje standarda socijalnih usluga i stvaranje jedinstvene baze podataka korisnika sustava uz implementaciju standarda kvalitete, prevencija institucionalizacije osoba s invaliditetom i razvoj i promocija udomiteljstva.

• U području pružanja socijalnih usluga naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne skrbi i pružanje novih oblika socijalnih usluga.

2.1.3. Društvena i zdravstvena infrastruktura Društvena infrastruktura U djelokrug društvenih aktivnosti spadaju aktivnosti udruga koje sudjeluju u podizanju kvalitete života na području VSŽ. U Registru udruga RH na području VSŽ registrirano je 1.745 udruga u različitim područjima djelovanja, a najviše u području sporta (451) te kulture i umjetnosti (267). Od ostalih područja djelovanja udruga zastupljena su područja: branitelji i stradalnici (73 udruge), demokratska politička kultura (81), duhovnost (14), gospodarstvo (153), hobistička djelatnost (23), ljudska prava (139), međunarodna suradnja (83), nomenklatura sportova (254), obrazovanje, znanost i istraživanje (95), održivi razvoj (46), socijalna djelatnost (177), tehnička kultura (44), zaštita i spašavanje (70), zaštita okoliša i prirode (89), zaštita zdravlja (50) te ostala područja djelovanja (4) (Registar udruga u RH). Također, važno je istaknuti kako na području VSŽ djeluju tri lokalne akcijske grupe (skraćeno: LAG): Bosutski niz, Srijem i Šumanovci koje su registrirane kao udruge, a djeluju u cilju promicanja održivog razvoja i poboljšanja kvalitete života na ruralnom području. LAG-ovi svojim djelovanjem osiguravaju kontinuirano korištenje sredstava iz različitih fondova, s posebnim naglaskom na Program ruralnog razvoja. Na području VSŽ djeluje devet vatrogasnih zajednica, tri javne vatrogasne postrojbe te 53 dobrovoljna vatrogasna društva (Hrvatska vatrogasna zajednica). Poštanske usluge u VSŽ vrše se u 55 poštanskih ureda širom (Hrvatska pošta). Veterinarske usluge u VSŽ pružaju se u 23 veterinarske stanice (Upisnik veterinarskih stanica). Ostala područja koja spadaju pod temu društvene infrastrukture detaljnije su obrađena u sektorima Zdravstvena infrastruktura, Obrazovanje te Kultura i turizam.

9

ZAKLJUČAK:

• U VSŽ postoji inicijativa i želja stanovništva za aktivnim uključivanjem u život lokalne zajednice čime doprinose kvaliteti života svoje sredine. Međutim, brojni su izazovi s kojima se moraju suočiti kako bi mogli proaktivno djelovati (neodgovarajući prostorni uvjeti, manjak financijskih sredstava za svakodnevno djelovanje i daljnji razvoj) te su primorani osloniti se na lokalnu i regionalnu vlast kako bi mogli opstati.

• S obzirom i na limitirane financijske kapacitete kako jedinica lokalne tako i regionalne samouprave, veliki broj organizacija i udruženja bori se za egzistenciju te se gasi. Stoga je potrebno pronaći načine i modele putem kojih će se pomoći rad istih.

• Jedan od načina je ulaganje u razvoj ljudskih potencijala s posebnim naglaskom na dodatno obrazovanje ljudi u pisanju i provedbi projekata kako bi vlastitim angažmanom i ulaganjem u jačanje svojih potencijala mogli doći do drugih izvora za financiranje, a ne samo da funkcioniraju na sredstvima iz državnog/regionalnog/lokalnog proračuna.

• U pojedinim područjima VSŽ potrebno je osigurati i uvesti dodatne sadržaje te razviti društvenu infrastrukturu (domove kulture, knjižnice, ambulante) koji će doprinijeti kvaliteti života i u onim dijelovima VSŽ gdje nisu dostupni.

Zdravstvena infrastruktura i socijalna skrb Osnovni ciljevi strategije razvoja i unaprjeđenja zdravstvenog sustava Vukovarsko-srijemske županije usklađeni su s ciljevima Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.–2020. (NN 116/12). Zdravstvena zaštita na području Županije organizirana je na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Primarna zdravstvena zaštita provodi se kroz županijske ustanove (tri doma zdravlja (Vinkovci, Vukovar i Županja), Zavod za javno zdravstvo i Zavod za hitnu medicinu), privatnu praksu i dodijeljene koncesije. Sekundarna zdravstvena zaštita provodi se kroz bolničku zdravstvenu zaštitu (Opća županijska bolnica Vinkovci i Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana) i izvanbolničku specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu kroz specijalističke ordinacije domova zdravlja i specijalističke ordinacije, poliklinike i ustanove za zdravstvenu njegu u privatnoj praksi. Temeljem rješenja o kategorizaciji županijske opće bolnice Vinkovci i Vukovar su razvrstane u kategoriji Županijska bolnica III A. Županijski Zavod za hitnu medicinu nema vlastiti prostor i privremeno djeluje u prostorima triju županijskih domova zdravlja ili rjeđe u prostoru u vlasništvu JLS. Na području VSŽ ukupno 2.874 osobe su korisnici usluga zdravstvene njege u kući koju provode registrirane i ovlaštene ustanove za njegu u kući kao zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini. Također, dio općina i udruga na području VSŽ organizira pružanje usluga pomoći i njege u kući u sklopu svojih socijalnih programa kako je i navedeno u sektoru Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi. Na području VSŽ u ožujku 2017. godine udio osoba s invaliditetom je 10.5% (18.844 osoba) od kojih su većina muškarci (66%). Najveći broj osoba s invaliditetom (54%) je u radno aktivnoj dobi. Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja VSŽ, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oštećenja lokomotornog sustava te duševni poremećaji. U VSŽ 29,8% osoba s invaliditetom ima višestruka oštećenja koja pridonose funkcionalnom oštećenju osobe s invaliditetom. ZAKLJUČAK:

• Potrebe za uslugama zdravstvene zaštite uvijek premašuju raspoloživa sredstva pa je nužno odrediti prioritete u raspodjeli raspoloživih resursa pri čemu se ne misli samo na financijske, nego i ljudske, infrastrukturne i druge resurse.

• Iako se u posljednje vrijeme u VSŽ ulažu određena financijska sredstva u područje zdravstva, i dalje je izražena potreba za izgradnjom, rekonstrukcijom i opremanjem zdravstvenih ustanova.

10

• S obzirom na nedovoljan broj kako liječnika obiteljske medicine, tako i liječnika specijalista, stomatologa, ortodonta i oralnog kirurga u cijeloj županiji, posebice je bitno zadržati postojeći te privući novi stručni kadar osiguravanjem adekvatnih uvjeta rada, edukacija, specijalističkog i stručnog usavršavanja.

2.1.4. Obrazovanje

VSŽ bilježi ispod prosječni udio obrazovanog stanovništva, odnosno stanovništva s formalnim obrazovanjem koje je starije od 15 godina (VSŽ 59,2%, RH 69%, Popis 2011.). Jednako tako, Županija bilježi niži udio više i visokoobrazovanog stanovništva u odnosu na nacionalni prosjek, što dodatno potvrđuje lošu obrazovnu strukturu stanovništva. Posebno zaostaje prema udjelu osoba sa specijalističkim studijem i doktoratom znanosti u odraslom stanovništvu u odnosu na nacionalni prosjek (koji iznosi 0,24%, što je osjetno niže od 0,85%, odnosno hrvatskog prosjeka, Popis 2011.). Razlike u obrazovnoj strukturi stanovništva starijeg od 15 godina među općinama i gradovima u VSŽ i dalje su prisutne. Tako je obrazovna struktura u lokalnim jedinicama s visokim udjelom poljoprivrednog stanovništva znatno niža. Gradovi bilježe najbolju obrazovnu strukturu, kao i lokalne jedinice koje su u neposrednoj blizini gradova. Visokoškolsko obrazovanje Ukupni broj studenata s prebivalištem u VSŽ u akademskoj godini 2015./2016. bio je 5.123 što je za gotovo 1% manje u odnosu na 2014./2015. (RH bilježi porast broja studenata za 7,2% u istom razdoblju). Ukupni broj studenata s prebivalištem u VSŽ koji su diplomirali 2015. godine je 1.124, što je manje u odnosu na prethodne godine, ali sveučilišni specijalisti i doktori znanosti bilježe porast. Sveučilišni specijalisti bilježe minimalan rast, dok doktori znanosti bilježe rast od čak 27,8% u usporedbi s 2014. godinom. Zatvaranjem visoke poslovne škole Višnjan u Vinkovcima značajno se smanjio broj studenata koji studiraju na području Županije. Pad upisanih studenata u zadnjih pet godina ima i Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. Prema podacima ustanove u četiri postojeća programa (Fizioterapija, Trgovina, Upravni studij te stručni diplomski studij Preventivna fizioterapija) u akademskoj godini 2016./2017. upisalo se 828 studenata (čak 14,5% manje u odnosu na akademsku godinu 2011./2012.) dok se na Poljoprivredni fakultet u Vinkovcima prema podacima ustanove u akademsku 2016./2017. godinu upisalo 102 studenta u dva postojeća programa (Agrarno poduzetništvo i Mehanizacija u poljoprivredi) što je nakon niza godina smanjivanja upisanih studenata rast u odnosu na prethodnu akademsku godinu od 0,4%. Predškolski odgoj i obrazovanje Na početku pedagoške godine 2016./2017., u VSŽ 59 ustanova provodilo je programe predškolskog odgoja i naobrazbe, od kojih je 40 dječjih vrtića te 19 drugih pravnih osoba (osnovne škole, igraonice u knjižnici, druge ustanove ili udruge). Ukupan broj djece koja su bila obuhvaćena programima predškolskog odgoja i naobrazbe na početku pedagoške 2015./2016. godine bio je nepromijenjen u odnosu na pedagošku 2014./2015. godinu dok broj djece u pedagoškoj 2016./17. bilježi rast od 3,8%. Unatoč tom porastu broj predškolske djece u dobi od 5 i više godina smanjio se za 2,7% u odnosu na prethodnu pedagošku godinu, a taj trend smanjenja se nastavlja i u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju. Osnovno obrazovanje Na području VSŽ osnovnoškolsko obrazovanje provodi se u 55 osnovnoškolskih ustanova (48 ustanova osnivač je VSŽ, a preostalih sedam Grad Vinkovci) te 36 područnih škola. U proteklih pet godina na području VSŽ broj osnovnih i područnih škola nije se mijenjao dok se broj učenika u školskoj godini 2016./2017. smanjio za 4,8% u odnosu na prethodnu školsku godinu, pa se i broj razrednih odjeljenja smanjio. Svake školske godine vidljiv je trend smanjenja broja učenika u osnovnim školama, pogotovo u ruralnim područjima VSŽ, što dovodi u pitanje održivost postojeće mreže škola u budućnosti. Jedna od osnovnih škola (Osnovna škola Josip Matoš iz Vukovara) jedina je osnovnoškolska ustanova koja je registrirana kao ustanova čija je djelatnost odgoj i osnovno školovanje djece i mladih s poteškoćama u razvoju, naobrazba i

11

skrb o djeci predškolske dobi, kao i osnovno obrazovanje odraslih s teškoćama u razvoju. Također, još tri osnovne škole na području VSŽ imaju razredna odjeljenja gdje se provodi nastava za učenike s posebnim potrebama. U 17 osnovnih škola nastava se provodi na jednom od modela odgoja i obrazovanja nacionalnih manjina (Model A, Model B ili Model C) gdje su zastupljena djeca različitih nacionalnosti (srpske, mađarske, rusinske, slovačke, albanske, itd.). Srednjoškolsko obrazovanje U srednje škole na području VSŽ u školskoj godini 2016./2017. upisano je 7.101 učenik (6,49% manje u odnosu na prethodnu školsku godinu). Četiri srednje škole na području VSŽ imaju posebna razredna odjeljenja gdje se provodi nastava za učenike s posebnim potrebama. U četiri srednje škole nastava se provodi prema Modelu A odgoja i obrazovanja za djecu srpske nacionalnosti. Cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih Na području VSŽ postoje 22 ustanove koje pružaju formalne i neformalne programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih osoba koje imaju potrebu za prekvalifikacijom i cjeloživotnim učenjem, a putem kojih se omogućava veća konkurentnost radne snage na tržištu rada. ZAKLJUČAK:

• S obzirom na višegodišnji negativan trend pada broja djece svih dobnih skupina u VSŽ postoji potreba za rješavanjem glavnih problema u obrazovnom sustavu, osiguravanjem boljih mogućnosti i pristupa usluga u obrazovanju na svim razinama kako bi se taj trend zaustavio. Stoga je potrebno uložiti napor na razinama lokalnih jedinica samouprave, županije, ali i države.

• Omogućavanjem više sredstava za sufinanciranje JLS povećala bi se dostupnost obrazovnih usluga u ruralnim krajevima i time omogućilo bolje uvjete obrazovanja.

• Potrebna su ulaganja u nove objekte, a postojeće je potrebno proširiti i prostorno i stručnim osobljem kako bi se uskladili s nacionalnim obrazovnim standardima koji teže unaprjeđenju nastave izvođenjem u jednoj smjeni, modernizaciji strukovnog obrazovanja i njegovim usklađivanjem s potrebama tržišta rada.

• Kada govorimo o osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, u VSŽ postoji mreža ustanova koje zadovoljavaju trenutne potrebe u županiji, ali je potrebno kontinuirano razvijati postojeću mrežu srednjoškolskih ustanova i sustav prilagođavati potrebama tržišta rada i gospodarstva te uvjetima života i rada lokalnog stanovništva, kojemu je nužno osigurati bolje uvjete pristupa srednjoškolskom obrazovanju. Dio postojećih ustanova raspolaže zastarjelom opremom i neadekvatnim prostornim uvjetima.

• U srednjim školama je potrebno uskladiti nastavne programe s potrebama gospodarstva kako bi se izbjeglo nagomilavanje nepotrebne radne snage koja ostaje nezaposlena ili napušta županiju u potrazi za poslom.

• Visoko obrazovanje je nerazvijeno, a time i teže dostupno, što je uzrok niskog broja visoko obrazovanih osoba u Županiji.

• Postoji dobro razvijen sustav cjeloživotnog učenja, ali zbog masovnih neverificiranih programa stvara se velik broj radne snage upitne kvalitete.

• Na svim razinama školovanja postoji potreba za usklađivanjem s pedagoškim standardima i osiguravanjem istih mogućnosti koje su važne za kvalitetno obrazovanje i razvoj Županije.

2.2. Gospodarstvo

U proteklih nekoliko godina hrvatsko gospodarstvo obilježilo je nekoliko važnih događaja kao što je globalna

ekonomska kriza koja je prouzrokovala značajan pad gospodarske aktivnosti, ali i pristupanje Europskoj

uniji (1. srpnja 2013.). Posljedice ekonomske krize nastale u financijskom sektoru koja je potom prešla na

realan sektor još uvijek se osjete u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije. S druge strane pristupanje

12

Europskoj Uniji otvorilo je procese liberalizacije i integracije gospodarstva i stvorilo brojne mogućnosti za

zaokret u pozitivnom smjeru. Iz tog razloga napravljena je detaljna analiza gospodarstva s naglaskom na

najznačajnije sektore. Najznačajniji ekonomski pokazatelji na razini Županije uspoređivat će se s

pokazateljima statističke regije (Kontinentalna Hrvatska), prosjekom Republike Hrvatske, ali i prosjekom

EU.

2.2.1. Opća gospodarska kretanja Vukovarsko-srijemske županije Bruto društveni proizvod Područje VSŽ prije Domovinskog rata bilo je gospodarski vrlo razvijeno s visokoproduktivnom poljoprivredom i snažnom prerađivačkom industrijom, dok je 20 godina nakon mirne reintegracije na začelju ljestvica razvijenosti i konkurentnosti Hrvatske jer su globalni i tranzicijski procesi učinili nekonkurentnim pretežiti dio stare industrijske osnove. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na području VSŽ u 2014. godini ostvaren je BDP u iznosu od

1,02 mil. € (7.784 mil. kn), što je 2,4% ukupno ostvarenog BDP‐a u Republici Hrvatskoj i 3,5% ukupno

ostvarenog BDP-a u statističkoj regiji NUTS-2 razine, Kontinentalnoj Hrvatskoj. BDP po stanovniku u 2014.

godini iznosio je 5.897 € (44.993 kn) što je na razini 58% prosjeka Republike Hrvatske, po čemu je Županija

zauzela sedamnaesto mjesto u Hrvatskoj i 57% prosjeka Kontinentalne Hrvatske. Bitno je za naglasiti da je

u promatranoj godini Republika Hrvatska bila na 58%, a VSŽ 36% prosjeka BDP-a po glavi stanovnika

Europske unije.

Tablica 1. Osnovni gospodarski pokazatelji, 2014. Republika Hrvatska Kontinentalna

Hrvatska Vukovarsko-

srijemska županija

BDP mil. kn 328.109 223.101 7.784

BDP mil. EUR 43.002 29.240 1.020

Hrvatska = 100 100,0 68,0 2,4

BDP po stanovniku, kn 77.456 78.779 44.993

BDP po stanovniku, EUR 10.152 10.325 5.897

Hrvatska = 100 100,0 101,7 58,1


U promatranom razdoblju ostvareni BDP na razini VSŽ, Kontinentalne Hrvatske i RH bio je najviši u 2008. godini (VSŽ – 1.273 mil. €; Kont. Hrv. – 32.741 mil. €; RH – 48.135 mil. €), nakon kojeg je, zbog vrhunca gospodarske krize, došlo do pada BDP‐a. Naime BDP RH, BDP Kontinentalne Hrvatske i BDP VSŽ u razdoblju nakon 2008. godine je u blagom padu (grafikon 1).

13

Grafikon 1. Ukupno ostvareni BDP VSŽ, RH i Kontinentalne Hrvatske u razdoblju od 2000.-2014. (tis. EUR)

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, obrada autora

Bruto dodana vrijednost VSŽ je u 2014. godini ostvarila bruto dodanu vrijednost od 7.417 milijuna kuna, što je rast od 6% u odnosu na 2007. godinu kada je ostvarena BDV iznosila 6.994 milijun kuna. Tablica 2. Ukupna BDV VSŽ po djelatnostima, struktura te udio djelatnosti VSŽ u BDV-u RH, Kontinentalne Hrvatske u 2014. (mil. kn)

NKD VSŽ Udio djelatnosti u ukupnom BDV‐u

Županije

Republika Hrvatska

Udio VSŽ u RH (%)

Kontinentalna Hrvatska

Udio VSŽ u Kont. Hrv. (%)

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

1.018 13,73% 11.484 8,86% 9.302 10,94%

Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije

1.153 15,54% 59.264 1,94% 43.150 2,67%

Prerađivačka industrija 841 11,34% 40.620 2,07% 32.521 2,58% Građevinarstvo 470 6,34% 14.546 3,23% 8.557 5,49%

Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane

985 13,29%

59.024 1,67% 35.567 2,76%

Informacije i komunikacije 95 1,28% 12.159 0,78% 9.990 0,95% Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

126 1,70%

18.254 0,69% 14.423 0,87%

Poslovanje nekretninama 918 12,38% 28.982 3,17% 16.236 5,65% Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

201 2,70% 22.539 0,89% 16.253 1,23%

Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

1.462 19,71% 42.189 3,46% 29.456 4,96%

Ostale uslužne djelatnosti 148 1,99% 8.782 1,68% 5.566 2,65%

BDV VSŽ (ukupno) 7.417 100,00% 317.843 2,33% 221.021 3,35%

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

Republika Hrvatska Kontinentalna Hrvatska Vukovarsko‐srijemska županija

14

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Priopćenje broj 12.1.3. od 15. veljače 2017. godine, obrada autora

Bruto dodana vrijednost je 2014. godine u VSŽ bila najveća u javnoj upravi i obrani, obrazovanju, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te je iznosila 19,71% ukupne BDV u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Slijede djelatnosti prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije s 15,54%, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 13,73%, trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane s 13,29%, te poslovanje nekretninama s 12,38% udjela u ukupnoj BDV na razini Županije. Ostale djelatnosti ostvarile su bruto dodanu vrijednost manju od 10% ukupne bruto dodane vrijednosti VSŽ. Značenje gospodarstva VSŽ u gospodarstvu Kontinentalne Hrvatske proizlazi i iz udjela (više od 10%) pojedinih djelatnosti Županije u djelatnostima na razini Kontinentalne Hrvatske. Promatrajući udjele svih djelatnosti po NKD‐u VSŽ u Kontinentalnoj Hrvatskoj, skupina djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ostvaruje najveći udjel od 10,94% (u 2014. godini). To ujedno znači da poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo u preostalih četrnaest županija Kontinentalne Hrvatske sudjeluje s manje od 90% u ukupnoj vrijednosti na razini Kontinentalne Hrvatske. Ostale djelatnosti VSŽ koje se ističu s visokim udjelom (manjim od 10%) u djelatnostima Kontinentalne Hrvatske su poslovanje nekretninama od 5,65%, te građevinarstvo od 5,49% Kada je u pitanju udjel gospodarstva Županije u gospodarstvu Republike Hrvatske on iznosi svega 2,33%, a najzastupljenije djelatnosti su Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo od 8,86%, Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi od 3,46%, Građevinarstvo od 3,23%, Poslovanje nekretninama od 3,17%, dok je primjerice Prerađivačka industrija tek na 5. mjestu sa udjelom od 2,07% (tablica 2).

Vanjskotrgovinska bilanca Prema posljednjim dostupnim podacima VSŽ ima negativan saldo vanjskotrgovinske razmjene u 2016. godini u iznosu od 1.271 mil. kn. Ako promatramo srednjoročno razdoblje od 2012. do 2016. godine bilježi se negativan saldo u svim godinama. U promatranoj 2016. godini pokrivenost uvoza izvozom je 51,70% i za 21,88% je manja od one u 2012. godini. Posljednjih godina izvoz kontinuirano raste i veći je za 14% u 2016. godini u odnosu na 2012. godinu. Podaci o rastu izvoza ne oslikavaju realno stanje. Naime, rast izvoza se temelji na evidenciji koja je uključila rezultate tvrtke sa sjedištem na području županije, ali koja u njoj nema poslovnih aktivnosti. Ipak, čak i nakon što bi se isključili nerealni podaci i dalje se može govoriti o oporavku izvoza, premda i s puno umjerenijim stopama. Udio izvoza VSŽ u izvozu RH u zadnje dvije godine bilježi trend pada i u 2016. godini bio je 1,47%, a za 11% je manji od udjela u 2012. godini. Udio uvoza VSŽ u uvozu RH u 2016. godini je 1,77% i bilježi rast u odnosu na 2012. godinu i to za 33%. Ako uspoređujemo podatke u razdoblju od 2012. i 2016. godine možemo reći da rast izvoza bilježi manje stope, a rast uvoza veće stope na području Županije od onoga na području cijele države, što rezultira povećanju njihovih udjela na nacionalnoj nivou. Vanjskotrgovinska razmjena Županije godinama je bila nešto povoljnija od one na razini RH te je pokrivenost uvoza izvozom roba 2012. godine dosegnula 74%. U razdoblju između 2014.-2016. godine, prije svega zahvaljujući recesiji i globalnoj krizi pokrivenost uvoza izvozom značajno je pala i više nije iznad nacionalnoga prosjeka. Ovakav trend pokazuje izuzetno visoku osjetljivost izvoza na poremećaje u globalnoj trgovini te slabu prilagodljivost novonastalim okolnostima, koje su obilježene snažnim padom potražnje na tradicionalnim izvoznim tržištima. Saldo VTB VSŽ ima negativan trend rasta uvoza nad izvozom u promatranom vremenskom razdoblju, s tim da je u 2014. godini ostvario najveću negativnu vrijednosti (-1.807 mil. kn). U 2016. godini negativni saldo VTB se značajno smanjio u odnosu na 2015. godinu, kao posljedica smanjenog uvoza Županije (uvoz u 2016. godini iznosi 2.632 mil. kn). Najznačajniji izvoznik na području VSŽ je prehrambena industrija, a pri tome se najviše misli na tvrtku

15

Sladorana Županja d.d. Diverzificiranost izvoznih proizvoda vrlo je niska. Uglavnom se izvoze poljoprivredni proizvodi (šećer) i proizvodi od drva. Tablica 3. Vanjskotrgovinska razmjena RH i VSŽ u razdoblju od 2012. do 2016. godine (000 kn)

Stavka 2012 2013 2014 2015 2016 2016.

(2012=100)

RH Izvoz 72.380.725 72.594.640 79.099.297 87.772.423 92.763.217 128

Uvoz 121.899.361 125.051.938 130.673.196 140.747.763 148.474.542 122

Bilanca -49.518.636 -52.457.298 -51.573.899 -52.975.340 -55.711.325 112

VSŽ Izvoz 1.197.064 1.237.696 1.404.030 1.426.110 1.361.336 114

Uvoz 1.626.813 2.105.897 3.211.495 3.027.813 2.632.845 162

Bilanca -429.749 -868.201 -1.807.465 -1.601.703 -1.271.509 296

Udio VSŽ u

RH

Izvoz 1,65% 1,70% 1,77% 1,62% 1,47% 89

Uvoz 1,33% 1,68% 2,46% 2,15% 1,77% 133

Pokrivenost uvoza izvozom u

VSŽ

73,58% 58,77% 43,71% 47,10% 51,70% 70

Izvor: Državni zavod za statistiku

Potpomognuto područje U skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine br. 147/14, 123/17) (u daljnjem tekstu: Zakon), Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj prema indeksu razvijenosti. Indeks razvijenosti3 je kompozitni pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno gospodarskih pokazatelja:

• prosječni dohodak po stanovniku,

• prosječni izvorni prihodi po stanovniku,

• prosječna stopa nezaposlenosti,

• opće kretanje stanovništva i

• stupanj obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje)

• indeks starenja. S vrijednošću indeksa razvijenosti od 91,992 (prosječni prag razvijenosti - indeks 100), VSŽ zauzima devetnaesto mjesto od svih županija uključujući i grad Zagreb, što ju svrstava u I. skupinu JP(R)S prema vrijednosti indeksa te sukladno članku 36. Zakona ima status potpomognutog područja. Iza nje su samo Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija. Nizak plasman VSŽ potvrđuje da trenutno, prema stupnju razvijenosti, znatno zaostaje za prosječnim pragom razvijenosti. Prema rezultatima rangiranja lokalnih jedinica najbolje je plasirana jedinica grad Vinkovci, a najlošija je Gunja.

Tablica 4. Rangiranje JLS VSŽ prema indeksu razvijenosti (2017.)


skupina Indeks

razvijenosti


skupina Indeks

razvijenosti

Vinkovci 6 103,966 Gradište 2 93,95

Županja 4

99,833 Nijemci 2 93,81

Vukovar 4 99,455 Bošnjaci 2 93,354

Nuštar 4 97,828 Bogdanovci 2 93,042

3 Detaljniji opis metodologije izračuna indeksa razvijenosti nalazi se u Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 131/17).

16

Tovarnik 4 97,813 Vrbanja 2 92,807

Andrijaševci 3 97,701 Borovo 2 92,771

Jarmina 3 97,445 Privlaka 2 92,72

Vođinci

3 96,992 Negoslavci 1 92,403

Ivankovo 3 96,521 Trpinja 1 91,996

Ilok 3 95,863 Tompojevci 1 91,711

Cerna 3 95,861 Štitar 1 91,683

Lovas 3 95,605 Babina Greda 1 91,256

Stari Mikanovci 3 95,593 Drenovci 1 90,536

Tordinci 3 95,516 Markušica 1 89,824

Otok 2 94,814 Gunja 1 87,394

Stari Jankovci 2 94,286

Izvor: www.mrrfeu.hr

Rezultati potvrđuju priličnu homogenost u pogledu stupnja razvijenosti. Osim grada Vinkovaca, sve ostale jedinice bilježe indeks razvijenosti manji od 100. To je i očekivano, s obzirom na sličnu strukturu gospodarskih aktivnosti manjih jedinica, koja je obilježena vrlo visokim udjelom poljoprivrede, odnosno vrlo slabo razvijenom industrijom, uslužnim sektorom, slabim proračunskim prihodima te relativno visokom stopom nezaposlenosti.

ZAKLJUČAK:

• Gospodarska kretanja u 2014. godini u RH ukazuju na blagi oporavak nakon višegodišnje gospodarske krize, realno je za očekivati da će u budućnosti doći do rasta gospodarstva VSŽ.

• VSŽ je 2014. godine imala stopu pada BDP-a od -2,9%, negativan saldo vanjskotrgovinske razmjene u iznosu od 1.271 mil. kn, dok je pokrivenost uvoza izvozom 51,70%.

• Nizak BDP po stanovniku u odnosu na prosjek Republike Hrvatske i Kontinentalne Hrvatske uzrokovan lošim poslovnim rezultatima, smanjenjem investicija te padom zaposlenosti u proteklih nekoliko godina.

• Loši makroekonomski pokazatelji u proteklih nekoliko godina vrlo brzo se mogu preokrenuti u pozitivnom smislu korištenjem postojećih potencijala i resursa.

• Zbog kumuliranog pada gospodarstva Županije, potrebno je duže vrijeme rasta po relativno visokim stopama, kako bismo se vratili na intenzitet gospodarskih aktivnosti iz vremena prije krize.

• U strukturi gospodarstva prevladavaju djelatnosti primarne proizvodnje i djelatnosti sa niskim stupnjem dodane vrijednosti, te trgovina i građevinarstvo kao djelatnosti koje je kriza osobito pogodila.

• Pred gospodarstvom VSŽ veliki su izazovi, jer njegova postojeća struktura nije u korelaciji sa željenim stopama rasta.

• U VSŽ postoji značajna potreba za obnovom gospodarskog rasta u svrhu stvaranja novih radnih mjesta, a posebice u svrhu otvaranja mogućnosti za zapošljavanje mladih ljudi.

2.2.2. Tržište rada Zaposleno stanovništvo Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 31. ožujka 2017. godine, u VSŽ zaposleno je ukupno 39.106 osoba (od čega 21.604 muškarca i 17.502 žene), odnosno 0,55% više nego istog mjeseca 2016. godine. U odnosu na 2011. godinu broj zaposlenih smanjio se za 9,16% odnosno za 3.582 osobe.

17

U 2016. prema podacima Državnog zavoda za statistiku4, VSŽ bilježi porast broja zaposlenih u pravnim osobama za 1,7% u odnosu na 2015. godinu. Prema djelatnostima, najveći broj zaposlenih je u prerađivačkoj industriji (5.175) potom u obrazovanju (4.198) te javnoj upravi i obrani (4.148). Najmanji broj zaposlenih je u rudarstvu (44) te poslovanju s nekretninama (114). Tijekom 2015. na području VSŽ poslodavci su prijavili potrebe za ukupno 7.303 slobodna radna mjesta što je u odnosu na 2014. godinu, povećanje za 36,5%. Temeljem informacija o zaposlenju tijekom 2015., iz evidencije Zavoda na području VSŽ zaposleno je 11.955 osoba odnosno 1,9% manje nego tijekom 2014. godine. U ukupnom broju zaposlenih, žene imaju udjel od 49,1% (5.864). Sezonsko zapošljavanje u turizmu na moru predstavlja znatan udjel u ukupnom zapošljavanju, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u VSŽ. U sezoni 2015. s područja VSŽ zaposlio se 2.761 radnik, što u odnosu na 2014. godinu čini porast od 18,3%. Kada je riječ o prostornom kretanju s obzirom na zapošljavanje, podaci Državnog zavoda za statistiku govore kako je 17.256 dnevnih migranata od čega 76,2% svakodnevno putuje na posao i s posla u drugi grad ili naselje unutar županije, 12,76% u drugu županiju te 0,76% u inozemstvo. U ukupnom broju dnevnih migranata žene imaju udjel od 36,42%.

Nezaposlenost Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Vukovar, na dan 31. prosinca 2015. godine, u VSŽ, nezaposlene su ukupno 16.722 osobe, a stopa nezaposlenosti je iznosila 30,3%. Uspoređujući s prethodnom godinom stopa nezaposlenosti smanjenja je, ali još uvijek značajno viša od nacionalnoga prosjeka (2015. godine 19,3% u RH). Točnije rečeno, VSŽ je, uz Brodsko-posavsku, Virovitičko-podravsku i Sisačko-moslavačku, županija s najvećom stopom nezaposlenosti u RH. Prema istom izvoru, VSŽ je tijekom 2015. prosječno mjesečno bilježila 17.047 nezaposlenih osoba, što u odnosu na 2014. godinu čini prosječno smanjenje od 15,6%. U ukupnoj nezaposlenosti Republike Hrvatske, VSŽ je tijekom 2015. godine prosječno mjesečno participirala sa 6,0%. Najveći broj nezaposlenih osoba na području VSŽ, zabilježen je u veljači, kada je bilo 19.900 nezaposlenih osoba, dok se krajem rujna bilježi najmanji broj nezaposlenih odnosno 15.213 osoba. Na području VSŽ su tijekom 2015. prosječno mjesečno zabilježene 1.464 novoprijavljene osobe odnosno 0,5% manje u odnosu na 2014. godinu. Žene čine udjel od 50,7% u ukupnom godišnjem broju novoprijavljenih osoba. Najviše novoprijavljenih zabilježeno je krajem listopada (2.170 osoba) dok je najmanji broj novoprijavljenih zabilježen krajem svibnja (903 osobe). U ukupnom prosječnom broju nezaposlenih osoba u razdoblju od 2004. do 2015. godine, najveći udio imaju nezaposlene osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (38,9%), slijede osobe sa završenom osnovnom školom (27,4%), zatim osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina (22,5%), osobe bez škole i sa nezavršenom osnovnom školom (3,8%), osobe sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (2,6%), osobe sa završenom gimnazijom (2,6%) dok osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom imaju najmanji udio (2,3%). U istom razdoblju, najveće prosječno godišnje smanjenje nezaposlenih osoba bilježi se kod osoba bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (-6,4%), zatim kod osoba sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (-3,6%), kod osoba sa završenom gimnazijom (-2,4%) te kod osoba sa završenom osnovnom školom (-2,1%). Porast broja nezaposlenih zabilježen je kod osoba sa

4 Podaci o broju zaposlenih dobiveni su na temelju godišnjeg istraživanja DZS koje se provodi jedanput na godinu sa stanjem 31. ožujka. Tim

istraživanjem obuhvaćene su pravne osobe svih oblika vlasništva, tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Republike Hrvatske. U podatke je uključena procjena broja zaposlenih u pravnim osobama koje imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nisu primljeni izvještaji. Podacima nisu obuhvaćeni ni zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija ni zaposleni osiguranici poljoprivrednici.

18

završenim fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom (8,3%), zatim osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (7,8%) te kod osoba sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od četiri i više godina (2,0%). Od ukupnog broja nezaposlenih krajem 2015. godine čak je 46,2% osoba dugotrajno nezaposleno odnosno,

7.726 osoba nalazi se u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje duže od 12 mjeseci.

Udio mladih (15-29 godina) u ukupnom broju nezaposlenih u VSŽ nalazi se među četiri najlošije županije u

Hrvatskoj (u prosincu 2015. iznosio je 33,4%).

Nezaobilazan partner u planiranju razvoja ljudskih potencijala i razvoja tržišta rada VSŽ, kao i aktivne politike zapošljavanja na regionalnoj razini i razvoja lokalne zajednice uopće je Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Vukovarsko-srijemske županije. Partnerstvo daje preporuke i mišljenja iz područja rada, zapošljavanja i obrazovanja, unaprjeđuje suradnju dionika na tržištu rada, promovira partnerstvo kao kvalitetan način rješavanja problema usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada te donosi i prati provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala Vukovarsko-srijemske županije. Partnerstvo, kao tijelo, ali i njegovi pojedini članovi, potiču i sudjeluju u projektima usmjerenim na razvoj ljudskih potencijala. ZAKLJUČAK:

• Tržište rada u VSŽ obilježava velika nezaposlenost, ali tijekom 2015. imamo pozitivan trend povećanja zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti u odnosu na 2014. godinu.

• Nezaposlenost je još uvijek puno veća od prosjeka države, a mladi ljudi bez radnog iskustva teško nalaze odgovarajući posao u struci i postoji veliki broj dugotrajno nezaposlenih osoba.

• Nužno je uvesti potrebne promjene u obrazovnoj politici na temelju preporuka relevantnih institucija koje će pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, što će direktno pridonijeti konkurentnijom ponudom radne snage usklađenom sa potrebama tržišta.

• Gospodarstvo VSŽ ima male stope rasta sa nedovoljnom potražnjom za radnom snagom u odnosu na postojeću ponudu, što pridonosi činjenici da je stopa nezaposlenosti znatno viša od prosjeka RH.

• Neadekvatan sustav obrazovanja, te njegova neusklađenost s potrebama tržišta rada uz trenutno stanje u gospodarstvu, smatra se ključnim uzrocima velike stope nezaposlenosti.

2.2.3. Poslovno okruženje

Poslovno okruženje

Analiza prema veličini poduzeća i njihovim financijskim pokazateljima

Prema nalazima istraživanja koja su prezentirana u publikaciji Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske

2013. godine, vidljive su promjene u profilu konkurentnosti županija, ali najmanje konkurentne županije

to su i ostale, a najkonkurentnije su zadržale prijašnji status. VSŽ se i dalje nalazi na pretposljednjem, 20.

mjestu među 21 županijom, uključujući i Grad Zagreb.

Tako nizak rang proizašao je kao rezultat niskih vrijednosti niza statističkih i anketnih pokazatelja. Prema

„čvrstim“ odnosno statistički prikupljenim podacima i pokazateljima konkurentnosti, VSŽ u odnosu na

nacionalni prosjek ima razvijeniju dinamiku ekonomskih rezultata, investicijsku aktivnost i dinamiku

poduzetništva. Međutim, ispodprosječno je razvijena prema svim drugim indikatorima, a posebice kada je

u pitanju poslovna infrastruktura, razina ekonomskih rezultata, obrazovanje, razvijenost poduzetništva,

demografija, zdravlje i kultura.

19

Grafikon 2. Profil konkurentnosti Vukovarsko-srijemske županije – „čvrsti“ (statistički) indikator

Izvor: Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2013.

Prema posljednjim podacima Financijske agencije u 2016. godini na razini Republike Hrvatske ostvaren je

ukupan prihod od 633,1 mlrd kn, ukupni rashodi od 602,1 mlrd kn i postignut je pozitivan konsolidirani

financijski rezultat od 24,0 mlrd kn. Naime, ostvarena je dobit u iznosu od 38,7 mlrd kn i gubitak u

vrijednosti od 14,7 mlrd kn. Unatoč velikim problemima u gospodarstvu prouzročenim restrukturiranju

gospodarstva i dugogodišnjem padu gospodarske aktivnosti ostvarili su se prihodi veći od rashoda, što je

rezultiralo većim dobitkom od gubitka te je ostvaren pozitivan financijski rezultat. Jedna od osnovnih

karakteristika gospodarstva Hrvatske je velika razlika u razvijenosti županija i još veća razlika u razvijenosti

pojedinih gradova i općina.

Poduzetnici Vukovarsko-srijemske županije u gospodarstvu Republike Hrvatske ne zauzimaju značajno

mjesto u odnosu na broj poduzetnika i broj zaposlenih. Od ukupno 21 županije VSŽ je po broju poduzetnika

na 17., po broju zaposlenih na 12., po prosječnoj mjesečnoj plaći na 20. i po ukupnom prihodu na 8. mjestu.

Godišnje financijske izvještaje za 2016. godinu s područja Vukovarsko-srijemske županije predalo je u

Registar ukupno 1.755 poduzetnika, koji zapošljavaju ukupno 17.438 radnika, a prosječna plaća bila je

3.783,00 kn. Udjel poduzetnika Vukovarsko-srijemske županije u ukupnom broju poduzetnika u RH iznosi

1,53%. Udjel broja zaposlenih Vukovarsko-srijemske županije u odnosu na broj zaposlenih u RH iznosi

2,04%. U ukupnim prihodima Hrvatske udjel poduzetnika VSŽ iznosi 2,05%, u dobiti razdoblja udjel

poduzetnika iznosi 2,04%, a u gubitku razdoblja iznosi 1,83%. Ukupno ostvareni financijski rezultat VSŽ u

2016. je iznosio dobitak od 520 milijuna kuna.

U Republici Hrvatskoj u 2016. godini na 10 000 stanovnika bilo je 257 poduzeća, dok u Vukovarsko-

srijemskoj županiji samo 92 poduzeće što je 2,8 puta manje od nacionalne razine. U promatranoj godini u

Republici Hrvatskoj imali smo 2 poduzeća na km², a Vukovarsko-srijemskoj županiji 0,66 poduzeća.

U odnosu na 2015. godinu, broj poduzetnika povećan je za 9%, broj zaposlenih na području Vukovarsko-

srijemske županije povećan je za 1,3%, ukupni prihodi smanjeni za 6,7%, ukupni rashodi smanjeni su za

2,84%.

20

Tablica 5. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika i VSŽ u 2016. godini

Naziv RH 2016. VSŽ 2016. UDIO VSŽ u RH

% Indeks VSŽ 2016/15

Broj poduzetnika 114.483 1.755 1,5 107,4

Broj zaposlenih 853.110 17.438 2,0 106,3

Ukupni prihodi (mil. kn) 633.109 12.936 2,0 101,8

Ukupni rashodi (mil. kn) 602.064 12.318 2,04 101,3

Dobit razdoblja (mil. kn) 38.696 788 2,0 126,1

Gubitak razdoblja (mil. kn) 14.661 268 1,8 160,3

Broj poduzeća na 10 000 stanovnika 256,9 92,1 - -

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po županijama u 2016. Zagreb, srpanj 2017., obrada autora

Promatramo li rezultate poslovanja poduzetnika na razini VSŽ možemo zaključiti da se prema kriteriju broja poduzetnika, broja zaposlenih i ukupnih prihoda posebno ističu poduzetnici gradova Vinkovaca i Vukovara, a osim njih se prema istim kriterijima ističu i poduzetnici grada Županje. Na rang listi gradova i općina VSŽ poduzetnici grada Vinkovaca u 2016. godini zauzimaju 1. mjesto po broju poduzetnika (563 poduzetnika) i po broju zaposlenih (7.294), dok grad Vukovar zauzima 1. mjesto po ukupnom prihodu (5,3 mlrd. kuna), po dobiti razdoblja (483,2 mil. kuna) i po neto dobiti (402,3 mil. kuna). Od ukupno 31 JLS VSŽ, negativno su poslovali i iskazali neto gubitak, poduzetnici grada Iloka, te poduzetnici u 5 općina: Andrijaševci, Drenovci, Stari Mikanovci, Stari Jankovci i Trpinja. Prvih pet poduzetnika u Županiji prema veličini ukupnog prihoda u 2016. godini su: Prvo plinarsko društvo d.o.o. (3,3 mlrd. HRK), Sladorana d.o.o. (554 mil. HRK), Boso d.o.o. (552 mil. HRK), SAME DEUTZ-FAHR Žetelice d.o.o. (379 mil. HRK) i Cezareja d.o.o. (344 mil. HRK). U VSŽ aktivno je 1.755 poduzetnika, od kojih je 1.497 mikro, 215 malih, 37 srednjih i samo 6 velikih poduzeća što čini 0,34% ukupnog broja poduzetnika u VSŽ. Najveći udio poduzetnika sa područja VSŽ u njihovom ukupnom broju na razini Republike Hrvatske imaju srednji poduzetnici sa 2,74%, zatim mali sa 2,14%, veliki 1,83%, a najmanji mikro sa svega 1,45%. Tablica 6. Poslovni subjekti u VSŽ i RH, lipanj 2016. godine

Stavka Ukupno svi poduzetnici Mikro Mali Srednji Veliki

VSŽ 1.755 1.497 215 37 6

RH 114.483 102.764 10.045 1.347 327

Udio VSŽ u RH (%) 1,53% 1,45% 2,14% 2,74% 1,83%

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po županijama u 2016. Zagreb, srpanj 2017.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini ukupno je registrirano

248.148 pravnih subjekata, od kojih je 137.319 aktivnih i ukupno 82.873 obrta i slobodnih zanimanja. U

VSŽ u 2016. godini imamo 5.418 registrirane pravne osobe, a njih 2.504 ili 46,22% je aktivno, od toga 68,97%

21

trgovačkih društava, 2,99% zadruga, 28,04% ustanova, tijela, udruga, fondova i organizacija. Osim toga

postoji i 2.331 obrta i slobodnih zanimanja što je udio od 2,69% od njihovog ukupnog broja u Republici

Hrvatskoj.

Obrtništvo Obrtništvo u VSŽ ima dugu tradiciju, a Područna obrtnička komora VSŽ kao strukovna organizacija zajedno sa udruženjima obrtnika u Vukovaru, Vinkovcima, Županji i Iloku okuplja i promiče interes svih obrtnika sa područja županije. Obrtništvo ima značajnu ulogu u razvoju gospodarstva, a najviše je zastupljeno u djelatnostima uslužnog zanatstva, trgovine, ugostiteljstva i turizma, poljoprivrede i ribarstva, te proizvodnog zanatstva. Pod utjecajem gospodarske krize u proteklih sedam godina primjetno je da sve veći broj obrtnika zatvara svoje obrte što rezultira padom ukupnog broja zaposlenih u obrtničkoj djelatnosti. Naime, na kraju 2016. godine bilježi se značajan pad broja zaposlenih u obrtima za 25,54 % i broja aktivnih obrta za 26,98 % u odnosu na 2010. godinu. Radi se o zabrinjavajućem trendu koji još nije zaustavljen unatoč izlasku gospodarstva iz krize tijekom 2016. godine.

Tablica 7. Broj zaposlenih u obrtu na području VSŽ u razdoblju od 2010.-2016. godine

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Ukupan broj zaposlenih u obrtima 5.110 4.655 4.248 4.312 3.991 3.788 3.805

Broj aktivnih obrta 2.910 2.804 2.633 2.414 2.346 2.208 2.125

Prosječan broj zaposlenih po obrtu 1,76 1,66 1,61 1,79 1,70 1,72 1,79


Trend smanjenja broja obrta najprisutniji je u Udruženju obrtnika Vinkovci (18,42%), zatim Županja

(16,75%), Vukovar (14,51%), te Ilok (13,94%). Postojeći trendovi govore nam o ubrzanom propadanju obrta,

ali i pojavi procesa preregistracije obrtničkih djelatnost u druge oblike poslovanja najvećim dijelom

trgovačka društva.

Tablica 8. Stanje obrta po udruženjima obrtnika u razdoblju od 2012. - 2016. godine

R. br.

Udruženje obrtnika

Br. obrta 31.12.2012.

Br. obrta 31.12.2013.




1 Vinkovci 1.178 1.100 1.037 977 961

2 Vukovar 634 600 594 574 542

3 Županja 621 598 560 527 517

4 Ilok 122 116 108 108 105

Ukupno 2.555 2.414 2.299 2.186 2.125


Izravna strana ulaganja

VSŽ je certificirana za privlačenje ulaganja uz mogućnost korištenja certifikacijskog logotipa "Croatian Investor Friendly Region (CIFR)" koje ulagačima jamči učinkovit proces ulaganja, od brzog poslovnog odgovora na početni upit ulagača do besplatnih usluga vođenja projekta. Na aktivnostima privlačenje investicija i poboljšanja investicijske klime, te promociji VSŽ kao poželjne investicijske destinacije radi županijska razvojna agencija, ali i lokalne razvojne agencije sa njenog područja. Strana ulaganja su važan čimbenik poticanja gospodarskog rasta i razvoja svake zemlje. Potencijalni su izvor znanja, novih suvremenih tehnologija, a time i veće inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva.

22

Promatrajući razdoblje od 1993. pa do 2015. godine, Republika Hrvatska s 29.107,8 milijuna eura ima izrazito nepovoljnu strukturu izravnih stranih ulaganja. U strukturi izravnih stranih ulaganja po djelatnostima u Republici Hrvatskoj prevladavaju djelatnosti financijskog posredovanja s 23,02%, zatim ostale poslovne djelatnosti (9.32%), trgovina na veliko i posredovanje u trgovini (9,04%) dok se ulaganja u proizvodne djelatnosti nalaze tek na 7. mjestu (proizvodnja koksa i naftnih derivata s 4,48 %), 8. mjestu (proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda s 4,80%) te 10. mjestu (proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda s 3,29%). Izravna strana ulaganja u VSŽ u razdoblju od 1993.- 2015. godine s 74,4 milijuna eura čine tek 0,25% ukupnih izravnih ulaganja u Republici Hrvatskoj te se sukladno tome nalazi na 17. mjestu od ukupno 20 županija i grada Zagreba. Nejednaka raspoređenost izravnih stranih ulaganja na području Republike Hrvatske se očituje i u činjenici da se gotovo 67% izravnih stranih ulaganja odnosi samo na grad Zagreb, a gotovo 90% je koncentrirano na grad Zagreb i još četiri županije. Nadalje, ako se promatra struktura izravnih stranih ulaganja u VSŽ prema djelatnostima, u istom razdoblju, može se zaključiti kako su ona koncentrirana tek na nekoliko djelatnosti i to prvenstveno na djelatnost proizvodnje strojeva i uređaja (60%), zatim djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom (21,6%), proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (17,7%), proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (17,1%) te djelatnost prerade drva i proizvoda od drva (2,8%). Izravnih stranih ulaganja u ostale djelatnosti gotovo da i nema. Prema zemljama, najveća ulaganja su se odnosila na susjedne zemlje: Italiju (71,7%), Mađarsku (21,6%) i Austriju (16,8%). Ovakvi nepovoljni pokazatelji i neusklađenost ulaganja između pojedinih županija rezultira nejednakom gospodarskom razvijenosti županija, a time i pojedinih regija Republike Hrvatske. Sukladno navedenom, promjena investicijskog okruženja postaje nužnost kada je u pitanju gospodarski razvoj VSŽ. Županija je odavno prepoznala važnost privlačenja stranih ulaganja za ubrzani gospodarski razvoj županije, pa je poduzela i brojne konkretne aktivnosti u cilju promocije Vukovarsko-srijemske županije kao poslovne lokacije budućnosti, odnosno privlačenja što većeg broja ulagača. Uz različite aktivnosti kojima se kontinuirano nastoje olakšati ulaganja, kako stranim, tako i domaćim investitorima, održane su i brojne prezentacije o mogućnostima ulaganja.

Poduzetnička infrastruktura

Osnivači i upravitelji poduzetničke infrastrukture su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su registrirane za djelatnosti koje unapređuju razvoj poduzetničke infrastrukture, ali i inovacije i tehnološki razvoj u poslovnom sektoru. Sukladno nacionalnom registru poduzetničke infrastrukture u VSŽ djeluje županijska razvojna agencija, Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije, četiri lokalne razvojne agencije i to: Lokalna razvojna agencija Vjeverica d.o.o., Agencija za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA d.o.o., Razvojna agencija Vukovar d.o.o., Otočka razvojna agencija ORA i jedan tehnološki park, Tehnološki park Vinkovci d.o.o. Osim navedenih u registru postoje još dvije lokalne agencije Ured za međunarodnu suradnju TINTL i Projekt centar Negoslavci, te dva novoizgrađena poduzetnička inkubatora i to Poslovno-inovacijski centar BIC Vukovar i Poljoprivredni Poduzetnički Inkubator Drenovci. Uloga ovih institucija važna je za poticanje poduzetničke aktivnosti i ekonomskog rasta, ali i pripremu razvojnih projekata financiranih iz nacionalnih i fondova Europske unije. Poduzetnička infrastruktura u VSŽ čini i deset infrastrukturno opremljenih poduzetničkih zona ukupne površine 162 hektra u kojima je 41% površine slobodan za prijem investitora, a radi se o sljedećim poduzetničkim zonama: Poslovna zona Ambarine, Poslovna zona Drenovci, Gospodarska zona Ivankovo, Poslovna zona Lovas, Poduzetnička zona Otok, Poslovna zona Jošine, Gospodarska zona Vukovar, Gospodarska zona Zagrađe, Poduzetnička zona Sječine i Poslovna zona Nijemci. Postoji još određeni broj poduzetničkih zona koje nisu u potpunosti komunalno opremljene, a predstavljaju veliki potencijal za

23

prijem novih investicija u budućnosti. VSŽ pokrenula je aktivnosti glede osnivanja Poduzetničke zone Vuka i to u svrhu daljnjeg razvoja poduzetničke infrastrukture i nastavka aktivnog poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva na području Županije. ZAKLJUČAK:

• Prema ljestvici regionalnog indeksa konkretnosti županija u Republici Hrvatskoj, VSŽ ostala je u 2013. godini na pretposljednjem 20. mjestu, kao i 2010. godine što nas svrstava u grupu najmanje konkurentnih županija koje nisu napravile pozitivne pomake.

• Unatoč niskoj konkurentnosti gospodarstva VSŽ, bilježi se prisutnost pozitivnih pokazatelja poslovnog sektora (ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, te pozitivni trendovi u poslovnim rezultatima gospodarskih subjekata).

• Razvijati ključne grane prerađivačke industrije sa proizvodima veće dodane vrijednosti.

• Gospodarstvo županije se još uvijek suočava s problemima kao što su restrukturiranje gospodarstva i poduzetnički razvoj, što je osobito naglašeno u njenim ruralnim područjima.

• Poduzetnici VSŽ su u 2016. godini uspješnije poslovali i ostvarili bolje poslovne rezultate te iskazali dobit razdoblja koja je za 26,1% veća od neto dobiti u 2015. godini, ali istodobno je došlo do povećanja broja zaposlenih za 6,3% i investicija za 70,1%.

• Smanjenje broja aktivnih obrtnika i zaposlenih u obrtima uzrokovano prvenstveno gospodarskom krizom i slabim pravnim položajem obrtnika.

• Uspostavljen one stop service centre za ulagače koji djeluje kao partnerstvo glavnih dionika u poduzetništvu pod vodstvom razvojne agencije uz daljnje jačanje promotivne aktivnosti pri privlačenju stranih ulagača.

• Nedostatak strategije razvoja poduzetničkih zona i određivane koje se djelatnosti žele poticati u kojim zonama županije.

• Jačati poduzetničku infrastrukturu u funkciji razvoja gospodarstva VSŽ.

2.2.4. Poljoprivreda Poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj je organizirana na način da se svi poljoprivredni proizvođači koji žele biti u sustavu državnih potpora moraju upisati u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Takvih gospodarstava na državnoj razini ima 176.092, a na VSŽ otpada 4,3% odnosno 7.546 gospodarstava. Ukupna površina VSŽ iznosi 244.775 hektara dok na poljoprivredne površine otpada 149.703 hektara od čega se 93,01% odnosi na oranice, 2,90% na pašnjake, 0,65% na livade, 1,38% na vinograde i 1,72% na voćnjake. U strukturi poljoprivredne proizvodnje najčešće su prisutne slijedeće kulture: kukuruz, pšenica, soja, šećerna repa, suncokret, uljana repica, ječam, zob, krumpir, krmne kulture i povrće. Koliko će kojih kultura biti zastupljeno u strukturi sjetve ovisi o više čimbenika, a prvenstveno o tržištu – cijeni proizvoda, organizaciji otkupa i rokovima plaćanja, plodoredu i tradicionalnoj zastupljenosti pojedinih kultura. Na području VSŽ značajan je trend smanjenja svih tipova poljoprivrednih gospodarstava, a najveća promjena je u broju OPG-a gdje im je broj smanjen za 1.750 što je gotovo 20%. Smanjuju se i ostali tipovi PG-a među kojima treba primijetiti smanjenje broja trgovačkih društava i zadruga. Taj trend nije dobar jer govori o sve lošijoj organizaciji poljoprivrednih proizvođača, a znamo da je uspješna poljoprivredna proizvodnja temeljena u zemljama našeg okruženja na jakom i stabilnom udruživanju što na prostoru Županije nije slučaj. Dok se nešto značajnije ne poduzme po pitanju poticanja udruživanja u razne organizacijske oblike neće biti ozbiljnijeg pomaka u razvoju poljoprivrede. Ono što je pozitivno u razvoju poljoprivredne politike je činjenica da ipak ima pokazatelja koji upućuju na okrupnjavanja posjeda, međutim još uvijek je problem veliki broj malih gospodarstava i onih koji uopće nemaju zemlju i upitan im je opstanak jer se nisu preorijentirali na dohodovnije kulture.

24

U strukturi poljoprivredne proizvodnje u Županiji u posljednjih desetak godina došlo je do određenih promjena. Međutim, još uvijek se premalo uzgajaju dohodovnije i radno intenzivnije poljoprivredne kulture poput voćarskih, vinogradarskih i povrtlarskih kultura, tako da je još uvijek najvažniji problem najvećega dijela poljoprivrednih gospodarstava nedostatan broj radnih sati. U 2016. godini prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u VSŽ i Savjetodavne službe (SS) pod dugogodišnjim nasadima voća intenzivne proizvodnje nalazi se 1.511,99 ha. U strukturi proizvodnje na prvom je mjestu jabuka i čini oko 27,55% od ukupnih nasada, na drugom mjestu je višnja, koja čini 19,65% od ukupnih nasada, a treća je šljiva, koja čini 17,86% od ukupnih nasada. Tijekom 2016. vidljiva je tendencija smanjenja površina pod višegodišnjim voćnim nasadima u odnosu na 2015. godinu, a iznosi ukupno 41,34 ha. Nasadi oraha i lijeske se povećavaju, dok je kod vodećih vrsta voćne proizvodnje Županije, odnosno jabuke i višnje, vidljivo smanjenje površina. Smanjenje nasada jabuka u odnosu na 2015. godinu iznosi 52,2 ha, dok smanjenje nasada višanja iznosi 20,1 ha. Kod šljive, kao treće voćne vrste prema zastupljenosti u proizvodnji VSŽ, vidljivo je smanjenje površina i iznosi 18,06 ha. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u VSŽ i SS pod nasadima vinove loze u 2016. godini nalazilo se 1.686,99 ha, s ukupno 7.600.387 trsova. Ukupno je 45 podnositelja izjava o proizvodnji vina u VSŽ. Prema površini dominira vinska sorta graševina - 58,9%, zatim sorta traminac - 8,8%, frankovka - 8,6%, rajnski rizling - 7%, dok su ostale sorte (chardonnay, cabernet sauvignon, pinot sivi, pinot bijeli, merlot, ružica crvena, silvanac zeleni i dr.) zastupljene u manjem postotku. Prema istom izvoru, u VSŽ, prema podacima APPRRR, ukupni broj PG-a proizvođača grožđa je 519. Od ukupnog broja samo 20 PG-a (3,76%) posjeduje 10 ili više ha pod vinogradima, dok je 96,24% malih proizvođača grožđa. Navedenih 20 PG, koji posjeduju 10 i više ha pod vinogradima, proizvodi na 56,24% od ukupne površine pod vinogradima, odnosno posjeduju ukupno 930,78 ha.

Govedarstvo - Kriza poljoprivrede najzornije se oslikava u krizi mliječnoga govedarstva: broj krava u 2017. u VSŽ iznosi 10.529 grla sa tendencijom smanjivanja, a sukladno tome opada i proizvodnja mlijeka. Uzrok tome je opća gospodarska kriza (u smislu financiranja proizvodnje i tržišta stočne hrane i mlijeka), pojavnost aflatoksina i izostanak poticaja i potpora iz javnih proračuna, kao i vrlo skromno korištenje EU fondova. Kad govorimo o veličini stada u govedarstvu još uvijek nas zabrinjava relativno velik broj stada do 5 krava, pa i onih do 10 krava jer je za uspješno gospodarenje ipak potrebna proizvodnja većeg stada. Svinjogojstvo - Broj uzgajatelja i veličina stada matičnih krmača pokazuju vrlo zabrinjavajući trend: u Županiji samo 41 poljoprivredno gospodarstvo drži umatičene krmače, a broj uvezenih nazimica u Hrvatsku u 2013. godini je 9.481. Ovčarstvo - Broj ovaca s kojima se provodi selekcijski rad vrlo je skroman kako na nacionalnoj tako i na županijskoj razini. Pčelarstvo - Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, u Republici Hrvatskoj je registrirano 11.000 pčelara koji imaju 550.000 košnica. U prosjeku je to 50 košnica po pčelaru, što je iznad prosjeka u Europskoj uniji, gdje je u prosjeku po pčelaru manje od 20 košnica. Hrvatski pčelari na godišnjoj razini proizvedu između 7.000 i 8.000 tona meda. U VSŽ postoji 10 pčelarskih udruga i 400 pčelara koji imaju više od 12.000 košnica i svaka košnica godišnje donese u prosjeku 20 kilograma kvalitetnog meda. Za razvoj konkurentne poljoprivrede neophodno je optimizirati troškove proizvodnje. Poljoprivrednici u Europi to čine putem udruživanja (zadruge i klasteri) i zajedničkom uporabom strojeva i traktora (strojni prsteni). Uvođenje ovakvog načina poslovanja poljoprivrednici mogu realizirati putem mjere 9. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020. Također treba spomenuti da je u VSŽ otvoren prvi specijalizirani poduzetnički inkubator u sektoru poljoprivrede u Republici Hrvatskoj koji je izgrađen, opremljen i uspostavljen u okviru projekta Poljoprivredni poduzetnički inkubator Drenovci financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Na temelju Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, ili kraće NAPNAV (iz 2005.), 2006. godine Županija je izradila Plan navodnjavanja VSŽ,

25

što jest strateški dokument za izradu dokumentacije detaljne razine. Osnovni ciljevi Plana navodnjavanja su borba protiv suše, povećanje proizvodnje, veća konkurentnost poljoprivredne proizvodnje na domaćem i stranom tržištu, povećanje vrijednosti poljoprivrednog sektora u ukupnom gospodarstvu i racionalnije gospodarenje vodnim resursima izgradnjom infrastrukture za sustavnu primjenu navodnjavanja sukladno potrebama i mogućnostima. Na području Županije nalaze se dva od ukupno četiri nacionalna pilot projekta navodnjavanja, Opatovac (cca 700 ha) i Biđ-Bosutsko polje (cca 2.000 ha). Pored toga na temelju iskazanog interesa poljoprivrednih proizvođača izrađuje se projektna dokumentacija za sustave navodnjavanja na cca 6.000 ha. Kod navodnjavanja postoji temeljni problem osiguranja potrebne količine vode. Dok Županiju oplahuju rijeke Dunav i Sava kojima protječu značajne količine vode, vodotocima u unutrašnjosti Županije gdje su najkvalitetnije poljoprivredne površine nedostaje vode za navodnjavanje. Problem je djelomično riješen završetkom izgradnje melioracijskog kanala Biđ-Bosut, a tek bi se izgradnjom Višenamjenskog kanala Dunav-Sava, crpnih stanica na Dunavu i Savi u potpunosti osigurale potrebne količine vode za navodnjavanje u unutrašnjosti Županije. Izgradnjom melioracijskog kanala Biđ-Bosut stvorili su se uvjeti za kandidiranje sustava navodnjavanja, za koje je izrađena projektna dokumentacija i ishođene građevinske dozvole na mjere iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., mjerom M04 – „Ulaganje u fizičku imovinu“, podmjera 4.3. Potpore za ulaganje u infrastrukturu povezanu s razvojem, osuvremenjivanjem ili prilagodbom poljoprivrede i šumarstva. Dodatan problem predstavlja nerazvijeno i neorganizirano tržište proizvodima te slaba logistička infrastruktura, (poput hladnjača-veletržnica), koji bi proizvođačima omogućili bolje uvjete poslovanja. Razvoj regionalnih Logističko-distribucijskih centara u Županiji čiji je cilj povezivanje dviju strana vrijednosnog lanca, s jedne strane prilagoditi distribuciju proizvoda s poljoprivrednih gospodarstava do tržišta (udaljenost, visoki troškovi), a s druge povećati protok novca i informacija s tržišta do poljoprivrednih gospodarstava (neprilagođeno tržište proizvodnje, pogrešan proizvod u pogrešno vrijeme). Također, dodatan problem s kojim se suočava sve veći broj proizvođača je nedostatak radne snage za sezonske poslove, što može, ako se nepovoljni trendovi nastave, ozbiljno ugroziti daljnji razvoj poljoprivrede. Kao problem se i javlja razvidno nizak udjel mladih poljoprivrednika (do 40 godina) koji sudjeluju sa svega 14% u udjelu nositelja gospodarstava, dok je udjel nositelja gospodarstava od 60 i više godina 40% što govori o slaboj generacijskoj vitalnosti OPG-a. ZAKLJUČAK:

• Većina poljoprivredne proizvodnje se zasniva na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a u kojoj prevladavaju „klasične“ nisko dohodovne poljoprivredne kulture.

• Prisutan je nedostatak međusobne povezanosti poljoprivrednih proizvođača (nedostatak snažnijih i učinkovitih organizacijskih oblika kao što su zadruge i klasteri) te nedovoljna zainteresiranost OPG-a i ostalih gospodarskih subjekata za umrežavanjem i okrupnjavanjem posjeda.

• Sustavno je potrebno raditi na diversifikaciji poljoprivredne proizvodnje na način da se potiče proizvodnja dohodovnijih kultura i osigura logistička potpora proizvođačima.

• Potrebno educirati poljoprivrednike radi stjecanja novih znanja i vještina kako bi se povećala razina prinosa koja je kod pojedinih gospodarstava upitna.

• Potrebno je poticati osnivanje i primjenu novih organizacijskih oblika u proizvodnji (modernih zadruga i klastera), a posebno onih koji su usmjereni prema većem stupnju obrade poljoprivrednih proizvoda te proizvodnji dohodovnijih kultura.

• Potrebno je i unaprijediti programe ulaganja u razvoj poljoprivredne infrastrukture te sustavno pripremati projektnu dokumentaciju za izgradnju sustava navodnjavanja te osiguranje dostatnih i kvalitetnih količina voda za navodnjavanje kao i melioracijsko uređenje zemljišta.

26

2.2.5. Šumarstvo i drvna industrija Drvni klaster SLAVONSKI HRAST koji je osnovan 2010. godine na inicijativu župana Bože Galića ključan je razvojni čimbenik drvnog sektora VSŽ. Okuplja 35 članova, od kojih je 24 drvoprerađivača na čelu s tvrtkom Spačva d.d. Prema triple helix konceptu u klasteru su aktivne znanstveno-istraživačke i obrazovne institucije: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog i Drvodjeljska tehnička škola iz Vinkovaca; jedinica područne (regionalne) samouprave - VSŽ, razvojna agencija, Centar kompetencija, kao i JLS. Kroz primjenu strategija i direktiva Europske komisije i Republike Hrvatske, kao i naprednih ekonomskih teorija, Drvni klaster SLAVONSKI HRAST djeluje s misijom održivog razvoja, zaštite okoliša i povećanja konkurentnosti šumarstva i drvne industrije prijenosom znanja i tehnologija. Šumarstvo Spačvanski bazen, na području Županije, najveća je šuma hrasta u Europi, s 96% zastupljenosti čuvenog slavonskog hrasta - hrasta lužnjaka (lat. quercus robur). Šumama na prostoru Županije upravlja Uprava šuma podružnica Vinkovci (u daljnjem tekstu UŠP) jedna je od 16 Uprava šuma koja djeluje u sastavu tvrtke „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, s vizijom da budu ekološki, odgovorno, ekonomski uspješno i profitabilno šumarsko trgovačko društvo. Upravljanje HŠ je centralizirano, posebno u kupoprodajnom segmentu poslovanja, što znači da se uvjeti prodaje i ugovaranje prodaje drvnih sortimenata određuju i obavljaju u Zagrebu, s vrlo malim utjecajem lokalne UŠP Vinkovci. Aktivnosti Hrvatskih šuma

Biološka obnova šuma Ukupna vrijednost biološke obnove šuma, u razdoblju od 2003. do 2014. godine iznosi 547.427.316,00 kn, a godišnji prosjek se kreće oko 45 milijuna.

Struktura izvršene proizvodnje U razdoblju od 2005. do 2014. godine, ukupno je posjećeno 3.649.400 m3, prosječno po godini cca. 300.000 m3.

Proizvodnja drvnih sortimenata U razdoblju od 2003. do 2014. godine ukupna proizvodnja drvnih sortimenata iznosi 4.272.630 m3 ili cca. 350.000 m3 prosječno po godini.

Šumski doprinos kao prihod JLS U razdoblju od 2003. do 2014. godine, ukupno je naplaćeno 79.483.868,00 kn, tj. preko 6 milijuna kn prosječno po godini.

Razminiranje šumskih površina U razdoblju od 2005. do 2014. godine utrošeno je ukupno 60.122.602,00 kn u razminiranje ukupne površine u iznosu od 6.679.722 m2.

Izvršene investicije U razdoblju od 2003. do 2014. godine, vrijednost svih investicija ja 200.236.610,00 kn, tj. preko 16 milijuna godišnje, a tome najviše doprinosi veliki val investicija u 2007., 2008. i 2010. godini.

Privatne šume U VSŽ ima između 1.300 i 1.400 hektara šume u više od 4.000 parcela koje se nalaze u vlasništvu više od 5.000 osoba, a prosječna veličina parcele šume 0,23 hektara što je samo malo iznad zakonskog minimuma koji kaže da se šumom smatra površina obrasla šumskim drvećem koja je veća od 1.000 četvornih metara. Tek nešto više od 50-tak vlasnika šuma koji su vlasnici 1/1, a da je šuma veća od 1 ha. Lokalno dostupna sirovina, kad je riječ o tehničkoj oblovini, odnosno trupcima, u 2014. nije se koristila lokalno kao što je to bio slučaj 2008. godine (75%) već se izvozila van županije, dok je za lokalne drvoprerađivače ostala znatno manja količina kvalitetne sirovine (38%). Dodatni troškovi transporta sirovine i povećanje emisija CO2 uslijed transporta su nepoželjni učinci trenutnog stanja koji se mogu lako riješiti raspodjelom lokalne sirovine lokalnim drvoprerađivačima koji prema postojećim analizama za

27

preradu iste imaju dovoljne preradbene kapacitete. Analizom dostupnih podataka, primjetan je nerazmjer između planirane dobiti za 2014. godinu i realizirane dobiti, koja premašuje 60 milijuna kuna, što je blizu polovine ukupne dobiti Hrvatskih šuma na nacionalnoj razini. Dobit Hrvatskih šuma je u istoj toj 2014. iznosila 151,3 mil. kuna, a dobit UŠP Vinkovci 62,6 mil. kuna. Dok je samo 38% lokalne kvalitetne sirovine (tehničke oblovine) bilo dodijeljeno lokalnim drvoprerađivačima koji imaju višestruko veće preradbene kapacitete (samo pilanski kapaciteti su prema istraživanju tri puta veći od dodijeljenih količina sirovine), UŠP Vinkovci je kao jedna od šesnaest Uprava šuma pod HŠ ostvarila gotovo polovinu (41%) ukupne dobiti na nacionalnoj razini. Slavonski hrast sudjeluje s 44% u prihodima od trupaca Hrvatskih šuma na nacionalnoj razini i s 33% u ukupnim prihodima na nacionalnoj razini. Navedeni podaci jasno pokazuju veliku ekonomsku vrijednost Spačvanskog bazena i slavonskog hrasta, ne samo za VSŽ, već i za gospodarstvo RH. Drvna industrija Ukupno su prihodi od izvoza u ukupnim prihodima u drvnoj industriji VSŽ u djelatnostima C16 i C31 u 2013. godini 42%, a u 2014. 46%, što ukazuje na povećanje izvoza, a na što ukazuje i podatak o povećanju izvoza 2014./2013. od 7%. I u situaciji nedostatka sirovine, u djelatnostima C16 i C31 je na prostoru VSŽ izvoz kontinuirano rastao. Udio uvoza u drvnoj industriji VSŽ u 2013. je bio 1,7%, a u 2014. godini 4,7% u odnosu na ukupni prihod. Porast uvoza u 2014. odnosi se uglavnom na investicije koje je pokrenula i realizirala tvrtka Spačva d.d.. Uvoz drvne industrije VSŽ u 2013. iznosi svega 4% od izvoza, a u 2014. iznosi 10,1% od izvoza, što jasno ukazuje na veliki neto izvoz ove djelatnosti. Ovi su podaci jasan pokazatelj male ovisnosti drvne industrije o uvozu, u kojem su zastupljeni uglavnom oprema i rezervni dijelovi. Drvna industrija u RH je izvozno orijentirana gospodarska grana, s vrlo malom potrebom za uvozom repromaterijala i jakom domaćom sirovinskom bazom, što ju čini neovisnom i jedinstvenom zbog kompletne kontrole proizvodnih procesa od stabla u šumi, pa sve do finalnog proizvoda u prodajnom salonu. Na osnovu istraživanja i analiza preradbenih kapaciteta u trupcima i dodijeljene količine trupaca za 2016. godinu, može se primijetiti da postoje velike neujednačenosti između potrebne količine sirovine za proizvodnju i dodijeljene količine za proizvodnju kroz ugovore s HŠ. Velika razlika upućuje na neiskorištene preradbene kapacitete lokalnih tvrtki. Dok preradbeni kapaciteti samo značajnijih drvoprerađivača s područja VSŽ prelaze 200.000 m3 godišnje, HŠ su za 2016. drvoprerađivačima s prostora VSŽ dodijelile sveukupno manje od 90.000 m3 - iako je raspoloživa količina trupaca predviđena za isporuku u 2016. na lokalnom području UŠP Vinkovci blizu 200.000 m3 (HŠ; 2015.). Iz zaključnog potencijala drvne industrije slijedi da proizvodnja električne i toplinske energije iz biomase, odnosno obnovljivih izvora energije, ima potencijal zapošljavanja više od 100 radnika s ukupnim prihodom blizu 20 milijuna eura. Ujedno će doprinijeti zaštiti okoliša i smanjenju emisije CO2, jeftinijoj energiji i povećanju energetske neovisnosti VSŽ, RH i EU. Proizvodnja visokokaloričnih i ekološki prihvatljivih proizvoda za grijanje (peleti i briketi) iz sekundarne drvne mase (drvo i drvni ostaci niže vrijednosti) i omogućavanje lokalnog korištenja drvnih energenata ima potencijal prihoda preko 15 mil. eura i zapošljavanja 150 radnika. Ukupan prihod je moguće ostvariti u iznosu od gotovo 180 mil. eura (1,35 mlrd. kuna), što je povećanje prihoda drvne industrije 3,6 puta. Moguće je i udvostručenje broja zaposlenih u drvnoj industriji na 2.368 radnika (otvaranje oko 1.200 novih radnih mjesta). Na lokalnom području postoji znatna količina kvalitetne sirovine koja se ne koristi na pametan, učinkovit i održiv način (62% izlazi iz VSŽ u obliku proizvoda niske dodane vrijednosti, uz povećanje troškova transporta i emisije CO2, unatoč postojanju lokalnih preradbenih kapaciteta). U situaciji kad samo 38% lokalne sirovine ostaje lokalnoj drvnoj industriji, ista ostvaruje povećanje prihoda, izvoza i zaposlenosti. Sve to ukazuje na

28

visoki razvojni potencijal drvne industrije VSŽ i na potrebu primjene novih znanja i novih tehnologija u cilju pametnog, održivog i učinkovitog rasta. ZAKLJUČAK:

• Pozitivna obilježja: raspoloživa lokalna sirovina visoke kvalitete kao sirovinska osnova, veliki prerađivački potencijali u primarnoj proizvodnji, raspoloživa radna snaga, izvozna orijentiranost i potražnja za finalnim proizvodima na EU tržištu.

• Negativna obilježja su svakako odljev sirovine izvan županije i izvan RH, nedovoljni kapaciteti za sušenje, izvoz peleta, briketa i biomase, nedovoljan marketing i brendiranje, relativno niska razina finalizacije, slab udio razvoja, istraživanja i inovacija, nedostatak znanja i novih tehnologija.

• Potrebno poticati aktivnosti Drvnog klastera finalizacije i internacionalizacije: razvoj novih proizvoda, promovirati korištenje lokalno raspoloživog izvora obnovljive energije - peleta, marketing i brendiranje slavonskog hrasta i jačanje suradnje šumarstva i drvne industrije prema modelu kružne ekonomije i bioekonomije.

• Potrebno je pojačati kapacitete za sušenje drva i razvoj novih i ostvariti prijenos znanja i tehnologija od znanstveno-istraživačkih institucija ka poduzetnicima kroz uspostavu Centra za prijenos znanja i tehnologija - Centra kompetencija sve u svrhu pametnog, održivog i uključivog rasta.

2.2.6. Turizam i kultura Turizam

Prikaz turističkog sektora uz analizu segmenata i niša županijskog turističkog tržišta, njihovih svojstava i sezonskih kretanja Razvoj turizma VSŽ temelji se na očuvanim prirodnim resursima (šume Spačvanskog bazena, brojnih zaštićenih područja na županijskoj razini, te biljnih i životinjskih vrsta), ponudi kvalitetne i autohtone hrane, vinogradarstvu, iznimno vrijednim kulturno-povijesnim resursima (Vučedol, Sopot, stara jezgra grada Iloka), manifestacijama te etnografskoj zanimljivosti.

Tržište kulturnog turizma i baštine Valorizacijom prapovijesnih arheoloških nalazišta, djelovanjem osam muzeja te održavanjem brojnih manifestacija na području Županije, od kojih su Vinkovačke jeseni jedna od najpoznatijih na razini cijele RH, njeguje se bogato kulturno-povijesno nasljeđe.

Vjerski turizam U ovom još nedovoljno razvijenom segmentu, ali s velikim potencijalom, na području Županije ističu se svetišta Gospe na Vodici u Ilači, Majke dobre nade u Šumanovcima te Pomoćnice kršćana u Sotinu, u koja hodočasnici, ponajprije iz Srijema i Slavonije, dolaze tijekom cijele godine, a osobito u blagdane Velike i Male Gospe. Crkva Gospe Ilačke izgrađena je i posvećena 1870. godine te je oko crkve uređen liturgijski prostor za hodočasnička slavlja, ispovjedaonice, križni put, nadstrešnice za hodočasnike te kuća za svećenike. Svetište u Šumanovcima najstarije je na području VSŽ, a datira iz 14. stoljeća. Crkva sv. Marije Pomoćnice kršćana u Sotinu, 2001. godine ponovo je revalorizirana nakon Domovinskog rata, kada je stradala cijela unutrašnjost, kao i glavni oltar, koji je u vrijeme izgradnje smatran najljepšim u Slavoniji. Potrebno je istaknuti i bogatu sakralnu, kulturnu i spomeničku baštinu poput crkvi sv. Ivana Kapistrana u Iloku, sv. Antuna Padovanskog u Otoku, Blažene Djevice Marije u Bapskoj, sv. Ilije na Meraji u Vinkovcima, sv. Katarine u Nijemcima, sv. Luke - Lučica u Lipovcu, sv. Martina Biskupa u Privlaci, Pohođenja Blažene Djevice Marije u Soljanima, te mnogih drugih. U sklopu Franjevačkog samostana i crkve sv. Filipa i Jakova, treće crkve po veličini u Hrvatskoj, uskoro će se otvoriti muzej i samostanska knjižnica koja je zbog svog iznimno bogatog knjižnog fonda knjiga i spisa prije Domovinskog rata jedna od najvrjednijih starih knjižnica u Hrvatskoj.

29

Tržište samostalno organiziranih putovanja To je vjerojatno jedno od najunosnijih tržišta za promatrano područje s obzirom na niz zanimljivih, premda rasutih, atrakcija širom područja i slabo poznavanje regije. Posjetiteljima koji prvi put dolaze, primarni čimbenik privlačnosti mogla bi biti ugodna vožnja kroz prirodu i otkrivanje lijepih gradova i slikovitih sela, te ostataka utvrda, primjerice u Šarengradu i Iloku.

Tržišta autohtonih proizvoda Plasman autohtonih proizvoda mora biti jedan od značajnih ciljeva razvoja turizma na ruralnom području. Autohtoni proizvodi se štite zemljopisnim oznakama zbog stvaranja identiteta i prepoznatljivosti i više cjenovne kategorije. Osim promocije i prodaje autohtonih proizvoda direktna su pomoć proizvođačima u jačanju tržišta. Autohtoni proizvodi značajni su za društvenu zajednicu i imaju ulogu u očuvanju kulture i baštine. U tom smjeru treba nastaviti sa zaštitom autohtonih proizvoda (Slavonski domaći kulen-kulin, Slavonski med). Postoji već niz manifestacija i događanja na kojima sudjeluju proizvođači autohtonih proizvoda i koje im omogućuju trženje proizvoda. Potrebno im je osigurati još novih susreta i događaja kojima bi se značajno povećao plasman.

Tržište lovstva i lovnog turizma Na području VSŽ formirana su 53 zajednička lovišta i 20 državnih lovišta. 2017. izlaze zakupi za 18 lovišta i ulaskom u zadnju godinu zakupa i od 1. travnja 2016. godine pokreće se postupak davanja u zakup lovišta. Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije u ima 66 članica i to 62 lovačka društva, odnosno lovačkih udruga i četiri zakupnika državnog lovišta, sa ukupno 1872 lovca. Lovišta se ustanovljuju prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta. Nije rijetkost da zbog vrlo dobrih količina divljači u lovištima, što se vidi i kada se radi odstrjel bude mnogo divljači s visokim ocjenama što sigurno može privući veliki broj lovaca iz drugih država. Uz enorman potencijal lovstva kroz prirodne prednosti nije iskorišten ni najmanje, a ponajviše poradi nedostataka infrastrukture. Definitivno najveći je nepostojanje infrastrukture smještaja lovaca, a pogotovo stranih koji žele luksuz i smještaj upravo u prirodnom okruženju. Sam potencijal dva doma Hrvatskih šuma je solidan, ali nikako nije funkcionalan upravno zbog činjenice da lovci kao turisti dolaze u većem broju i žele komotan smještaj. Drugi problem je neprepoznavanje potencijala lovnog turizma kroz institucije države na prvom mjestu radi zakonodavnih okvira, te regionalne i lokalne samouprave koji jednostavno zbog velikih zakonskih ograničenja ne mogu i ne smiju pružati transparentnu potporu svima u lovstvu, a pritom se najviše to odnosi na lovačke udruge, koji su na dobrovoljnoj bazi. Preduvjet postojanja snažne prisutnosti lova kao aktivnosti na ovom području je činjeničan, razvijanjem turističke infrastrukture u svim sektorima na području VSŽ postiže se privlačenje turista, povoljan geografski položaj i kvalitetnim kadrovima moguće je dati jaki impuls lovnom turizmu koji počiva više na kvaliteti nego na kvantiteti. Priroda je ovim prostorima dala raznovrsne i bogate uvjete za život divljači, šumski predjeli su veliki i dobro su povezani, a lovna infrastruktura je poprilično dobro izgrađena.

Ribolovno tržište Trenutno postoji 38 ribičkih udruga koje egzistiraju u Športsko ribolovnom savezu Vukovarsko-srijemske županije, koje imaju 2.515 članova u svim dobnim kategorijama. Broj ribiča ovog područja u 2015. bilježi pad broja članstva u najmlađim kategorijama.

Biciklističko tržište Južno područje VSŽ sa njenim sjeveroistočnim dijelom povezuje Biciklistička ruta Srijem, a nadovezuje se na postojeću međunarodnu Dunavsku biciklističku rutu koja je dio puta Eurovelo 6. Rekreacijski biciklisti planiraju vožnju biciklom u vrijeme boravka u destinaciji i trebaju im dobre informacije i zemljopisne karte. Njihov glavni motiv je uživanje u ljepotama i istraživanje prirodnih i kulturnih atrakcija uz biciklističke staze.

Tržište vinskog turizma Vinski turizam je rastuće tržište u svijetu premda u Hrvatskoj, čija su vina slabo poznata izvan njezinih granica, nije konkurentno u međunarodnom vinskom turizmu (bar ne do sada). Slavonija je vodeća

30

destinacija za vinska iskustva, osobito vinorodne regije Ilok, Kutjevo i Baranja. Većinu Hrvata Slavonija neće privući zbog vinskih turističkih proizvoda, ali ako je već riječ o vinskoj destinaciji, tada su na prvom mjestu Ilok i Kutjevo. One koji traže vinski turistički doživljaj Srijem će privući proizvodima malih obiteljskih vinarija, paket-aranžmanima (smještaj i obilazak vinarija), festivalima hrane, vinskim cestama i vinskim informativnim centrima. U zadrugu “Vukovarska vina” udružilo se sedam vinara koji nude vina, voćne likere i rakije u sklopu vinoteke te kušaonice vina smještene u baroknoj jezgri Vukovara.

Riječni kruzing Riječni kruzing u VSŽ započeo je izgradnjom dva putnička pristaništa u Vukovaru i Iloku te posljednjih nekoliko godina prati trend rasta koji se pojavio u ovoj vrsti turizma. Godišnje preko ovih pristaništa na područje VSŽ uđe oko 35 000 gostiju koji se zadržavaju na ovom području uglavnom u poludnevnim izletima koji je već uključen u itinerer njihovog aranžmana. Obzirom na velik broj turista koji ovim putem uđu na područje VSŽ, postoji veliki neiskorišteni potencijal u turističkoj ponudi, a koji nije iskorišten u dovoljnoj mjeri te u budućnosti treba osmisliti programe i prilagoditi ih potrebama ove vrste turizma kako bi se veći postotak ove vrste gostiju zadržao na prostoru Županije. Obzirom na porast dolazaka riječnih kruzera koji je osobito zabilježen u Vukovaru, Lučka uprava Vukovar planira proširenje kapaciteta putničkog pristaništa neposredno uz postojeću lokaciju izgradnjom dodatnog veza te se u 2017. godini kreće s izradom projektne dokumentacije. Prema podacima Lučke uprave Vukovar za 2015., najviše turista dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, njih čak 46,95%, potom iz Velike Britanije 9,74%, Kanade 7,65%, Francuske 7,17%, Njemačke 7,01% te Australije 4,87%.

Promatranje ptica To je brzo rastuće tržište premda u Hrvatskoj još nije razvijeno. Na području VSŽ postoji samo Centar za promatranje ptica u Nijemcima. Trenutno stanje ponude ugostiteljskih objekata

Smještajni kapaciteti Na području VSŽ ukupno djeluje devet hotela, od toga je pet hotela s tri zvjezdice, dva hotela s četiri zvjezdice te dva hotela s dvije zvjezdice. Osim hotela, ponudu smještajnih kapaciteta nudi i osam hostela, osam seljačkih domaćinstava, sedam prenoćišta, osam privatnih smještaja, tri lovačke kuće, pet kuća za odmor, pansion, kamp, apartman, te nekoliko soba za iznajmljivanje i soba u domaćinstvu i u naselju. Prema izvješću o radu Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije za 2016. godinu, stanje ponude smještajnih kapaciteta iznosi 1.915 postelja, od čega 46% ponude čine hostelski kapaciteti, 35% hotelski kapaciteti te 19% ostale vrste smještajnih kapaciteta (prenoćišta, privatni smještaj, lovačke kuće i dr.).

Gastronomija Gastronomsku ponudu VSŽ čini trideset i četiri restorana od kojih šesnaest s autohtonom ponudom hrane, trideset i dva vinska podruma i kušaonica, deset proizvođača i kušaonica rakije te četrnaest proizvođača kulena.

Stopa popunjenosti i sezonska kretanja

Prosječna godišnja popunjenost u 2016. godini na području Županije iznosi 56 dana, od čega najveću prosječnu godišnju popunjenost (u danima) bilježi TZ Vukovar, zatim TZ Županja, TZ Vinkovci, TZ Nijemci pa potom TZ Ilok. Najveći broj smještajnih kapaciteta predstavlja hostelski smještaj (46,92%), koji ujedno ostvaruje najveći broj noćenja. Kao i kod većine kontinentalnih regija, sezonska kretanja nisu izražena jer ponuda postoji tijekom cijele godine.

Turistički tokovi Prema podacima Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, na području VSŽ ostvareno je u 2016. godini 111.036 noćenja. Prema istom izvoru za 2016. u odnosu na 2015. godinu, vidljiv je porast broja

31

dolazaka za 17,92%, te porast broja noćenja za 0,47%. Detaljnija analiza prikazuje porast dolazaka domaćih turista za 24,07%, a stranih turista za 1,84%. Zabilježen je i porast noćenja stranih turista za 10,32% dok je vidljiv pad noćenja domaćih turista za gotovo 3%. Od ukupnog broja svih noćenja ostvarenih u 2016. godini, 39,41% realizirano je u Vinkovcima, 42,7% u Vukovaru, 5,8% u Iloku, 3,3% Županji, 6,6% u Nijemcima te 2,19% u ostalim dijelovima Županije. Podrijetlo turista Analizirajući strukturu turista, može se zaključiti da je većina posjetitelja domaćeg podrijetla (68,62%) no uočen je porast broja stranih turista u 2016. (17.061), nakon pada u 2015. (16.754) u odnosu na 2014. godinu (15.683). Najviše stranih posjetitelja dolazi iz Njemačke, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Austrije. Inicijative brendiranja i promidžbe Promidžba VSŽ kao turističke destinacije realizira se uglavnom uz potporu Glavnog ureda HTZ-a. Unatoč nedovoljnim financijskim sredstvima ulažu se veliki napori za marketing i promociju koja se odvija kroz sustav turističkih zajednica, ali i na razini cijele Županije kao destinacije pod radnim nazivom „Srijem i Slavonija“. Na razini Županije promocija se odvija kroz oglašavanje, sajmove te posebne prezentacije, a u inozemstvu putem sajmova i posebnih prezentacija gdje Županija nastupa isključivo kroz klaster Slavonija s ostalim slavonskim županijama. Nadalje, Lučka uprava Vukovar izradila je jedinstveno vizualno obilježje za riječni kruzing koje će biti postavljeno na sva putnička pristaništa na hrvatskom dijelu Dunava i koristiti se u promidžbenim materijalima. Isto tako zajedno s TZ VSŽ, Lučka uprava Vukovar nastupa na specijaliziranim sajmovima za kruzing s ciljem privlačenja interesa za Hrvatsko Podunavlje. Također, Grad Vukovar je pokrenuo inicijativu brendiranja lokalnih proizvoda pod nazivom “Vrhunsko vukovarsko” te je u fazi izrade Pravilnik za dodjelu oznake kvalitete “Vrhunsko vukovarsko”. Turistička infrastruktura VSŽ ima veliki broj atrakcija lokalnog značaja. Važne su za turiste i mogu biti vrlo popularne, a bitne su kod animiranja turista u samoj destinaciji. Turisti ih posjećuju kada borave u destinaciji. No, potrebno je spomenuti da se percepcija turista o važnosti atrakcije razlikuje, i to s obzirom na želje, hobije i osobne potrebe turista. Takvih atrakcija Županija ima i značajne su za postavljanje koncepta razvoja turizma, od kojih posebno treba izdvojiti:

1. Arheološka nalazišta 2. Arheološki park Vučedol 3. Vinkovci najstarije naselje u Europi 4. Iločka srednjevjekovna jezgra 5. Dvorac Eltz 6. Iločki vinogradi 7. Vinkovačke jeseni 8. Festival glumca 9. Šokačko sijelo 10. Vukovar film festival

Sve navedene atraktivnosti potrebno je dodatno turistički valorizirati za što je potrebna adekvatna organizacija, planiranje i provođenje planova, ali i prihvatljiv marketinški koncept koji će naglašavati najznačajnije i najjače strane tog područja. Za razliku od prirodnih atrakcija i kulturno-povijesne baštine, VSŽ siromašna je u novostvorenim turističkim atrakcijama kao što su tematski i/ili zabavni parkovi, suvremeno opremljeni kongresni centri, centri za posjetitelje, te slični sadržaji turističke ponude bez kojih je izuzetno teško uspostaviti pretpostavke turističkog aktiviranja kontinentalnog prostora.

32

Kultura VSŽ ima iznimno bogato kulturno i povijesno naslijeđe koje datira iz pretpovijesnog razdoblja. Posjeduje bogatstvo kulturnih i povijesnih resursa i ima sve preduvjete na kojima može dugoročno graditi kulturnu turističku ponudu te imidž destinacije kulturnog turizma, čime bi se osigurala dodatna sredstva za održavanje i razvoj. Prostor današnje VSŽ, kontinuirano naseljavan preko 8.000 godina (od neolitika do danas najstariji je kontinuirano naseljavan prostor u Europi). Tomu u prilog idu brojni arheološki lokaliteti VSŽ (prapovijest, neolitik, eneolitik, brončano, željezno doba, antičko razdoblje i srednji vijek). Jedan od najrazvijenijih arheoloških lokaliteta s infrastrukturom jest Vučedol, gdje se nalazi Muzej vučedolske kulture izgrađen kao podloga projektu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva turizma RH i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU kojim se na Vučedolu počinje ostvarivati arheološki park. Nezaobilazni dio kulturno povijesnog nasljeđa Županije čine sakralna baština srednjovjekovnog postanka, svjetovna baština srednjovjekovnog postanka, sakralna baština novovjekovnog postanka i svjetovna baština novovjekovnog postanka. Većina ovih spomenika kulture nužno zahtijeva obnovu, konzervaciju i restauraciju, a samim tim nužna je i izrada određenog programa zaštite spomenika kulture na području cijele Županije koji bi imao stratešku važnost. Bogatstvo kulturne i povijesne baštine sačuvano je u osam muzeja. Riječ je o Gradskom muzeju Vukovar, Muzeju grada Iloka, Muzeju vučedolske kulture, Zavičajnome muzeju Stjepana Grubera u Županji, Gradskom muzeju Vinkovci, Šumarskom muzeju Bošnjaci, Zavičajnom muzeju Luka Natali u Nijemcima te novoosnovanom Muzeju Cvelferije u Drenovcima (u početnoj fazi izgradnje zgrade Muzeja i prikupljanja muzejske građe). Važni spomenici kulture su i arheološki parkovi na Vučedolu, u staroj jezgri Iloka, arheološki park Sopot, arheološko nalazište „Zvizdan-grad“ Soljani i prapovijesni arheološki lokalitet „Purić-Ljubanj“ u Vrbanji. Nedostatak spremišta za muzejsku i galerijsku građu, neusklađenost prostornih uvjeta sa zakonskim standardima i lokacije od strateškog značaja s neriješenim imovinskopravnim statusom evidentni su u nekim muzejima (Gradskom muzeju Vinkovci i Zavičajnom muzeju Stjepana Grubera u Županji). Usprkos tome muzeji bilježe visoku razinu aktivnosti kroz vlastite ili partnerske projekte, brojne izložbe, predavanja, promocije, manifestacije i sl. Tijekom 2016., u odnosu na 2015. godinu, analizom broja posjetitelja u muzejima kulture na području VSŽ, smanjenje bilježe Gradski muzej Vinkovci za 53,23%, Zavičajni muzej "Stjepan Gruber" Županja za 80,33% te Muzej grada Iloka za 23,67%. Povećanje broja posjetitelja ima Muzej vučedolske kulture od 183,75%, a slijedi ga Gradski muzej Vukovar od 22,50%. Potom Šumarski muzej Bošnjaci koji bilježi blag porast broja posjetitelja za 13,62%. Na području Županije djeluje 9 narodnih knjižnica: u 5 gradova i 4 općine: Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, Ogranak Nuštar (Narodna knjižnica i čitaonica sv. Benedikta Nuštar); Gradska knjižnica Vukovar, Ogranak Borovo Naselje, Ogranak Sotin, Ogranak Lovas (Narodna knjižnica Lovas); Gradska knjižnica Županja; Gradska knjižnica i čitaonica Ilok; Gradska knjižnica Otok; Općinska narodna knjižnica i čitaonica Drenovci, Ogranak Račinovci, Ogranak Rajevo Selo (ogranak je osnovan, uskoro će uslijediti službeno otvorenje); Općinska narodna knjižnica Babina Greda; Narodna knjižnica Gradište (ne radi). Pri Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, koja je i Županijska matična knjižnica djeluje bibliobusna služba. Bibliobus (pokretna knjižnica) je tijekom 2015. godine obilazio područja 16 općina i 1 grada VSŽ s ukupno 58 stajališta. Od toga, u 15 općina bibliobus je jedini oblik djelatnosti narodne knjižnice. U Županiji djeluje 55 knjižnica osnovnih škola i 14 knjižnica srednjih škola. Općina Nuštar je osigurala prostor za spremište Narodne knjižnice i čitaonice sv. Benedikt Nuštar i u tijeku je opremanje spremišta: u Općini Gunja (područje zahvaćeno katastrofalnom poplavom u svibnju 2014. godine) izgrađen je Društveni centar Gunja u sklopu kojega će biti narodna knjižnica. Prostor knjižnice treba urediti, opremiti namještajem i računalnom opremom te pripremiti početni, inicijalni fond. Sagledavajući ukupno stanje narodnih knjižnica u VSŽ, možemo zaključiti da su unazad nekoliko godina učinjeni bitni pomaci u pogledu proširenja i uređenja novih prostora nekoliko knjižnica, širenja knjižnične

33

mreže putem Bibliobusa, cjeloživotnog učenja knjižničara putem redovite organizacije stručnih seminara i radionica, primjene novih tehnologija i dr.. No unatoč tome, u nekim knjižnicama još uvijek nisu dosegnuti Standardi u temeljnim infrastrukturnim pretpostavkama, a to je prostor i broj djelatnika što je u neposrednoj ingerenciji osnivača, odnosno općina i gradova. Trenutno je u fazi provedba projekta „Spajalica“ financiranog sredstvima EU fondova, a koji predviđa proširenje Gradske knjižnice Vukovar s polivalentnim Odjelom za mlade. Pored spomenutih ustanova i institucija na području VSŽ djeluju Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar (koji povezuje memorijalne lokacije u Vukovaru: Spomen-dom Ovčara, Spomen-dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti, Dom ratnika Lužac), dok ostale memorijalne lokacije djeluju samostalno (Spomen obilježje Vodotoranj Vukovar, Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata, Masovna grobnica Ovčara, Mjesto sjećanja-Vukovarska bolnica 1991., Spomenik na Trgu žrtava Ovčare, Hangari u Veleprometu, Središnji križ na ušću Vuke u Dunav, Spomen-obilježje „Kukuruzni put“, Spomen-obilježje u Sotinu (Skendra), Spomen obilježje u Borovu selu, Spomen-obilježje masovne grobnice „Nova ulica“, Spomen-obilježje „Bogdanovci, Križ na Lušcu). Najveći porast broja posjetitelja u 2016. u odnosu na 2015. godinu, bilježe Memorijalni centar Domovinskog rata - vojarna (112,16%), Memorijalno groblje (67,13%), Spomen dom Trpinjska cesta (46,92%), te Mjesto sjećanja - VU bolnica (13,54%). Tu su još i Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vukovaru, Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar, Državni arhiv u Vukovaru, Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, Konzervatorski odjel u Vukovaru – Ministarstva kulture RH, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar kao i veliki broj kulturnih udruga koje aktivno sudjeluju u kulturnim aktivnostima u VSŽ. Na području Županije postoji potreba za izgradnjom kulturnih centara u kojem će biti gradske knjižnice i čitaonice, multimedijalni centri, centri za mlade, muzejsko izložbeni prostori, koncertne dvorane i sl., npr. projekt „Hrvatski dom“ u Vinkovcima. Hrvatski dom Vukovar djeluje u primjerenom prostoru, dok Gradsko kazalište Županja, Kazalište Joza Ivakić Vinkovci i veći broj amaterskih kazališnih grupa koje postižu zavidne rezultate na kazališnim smotrama djeluju u neadekvatnim prostorima (Kazalište Mika Živković Retkovci i drugi). Nematerijalnu kulturnu baštinu, između ostalog, obuhvaća i bogata folklorna tradicija koju predstavlja više od 80 kulturno-umjetničkih društava registriranih na području VSŽ, a većina njih djeluje unutar Zajednice amaterskih kulturno-umjetničkih djelatnosti ZAKUD. Cilj ZAKUD-a je očuvanje i unapređenje tradicijske kulture VSŽ. Utemeljena je 70-ih godina prošlog stoljeća kao zajednica KUD-ova s vinkovačkog područja. Dugogodišnji je organizator Vinkovačkih jeseni i 20-ak manifestacija tradicijskog karaktera na području županije. Trenutačno okuplja 71 folklornu skupinu. Najznačajniji i najveći folklorni festival u Hrvatskoj i jedan od najvećih u Europi su Vinkovačke jeseni. U VSŽ se tijekom cijele godine odvija veliki broj urbanih kulturnih manifestacija i sadržaja poput Festivala glumaca, Lutkarskog proljeća, Festivala komorne glazbe, Salona fotografije, Festivala dokumentarnog rock filma DORF, Vukovar film festivala, Šokačkog sijela, Raspjevane Cvelferije, Pjesničkih susreta, Rimskih dana i brojnih drugih. Rekreacijski sadržaji Sportsko-rekreacijski turizam VSŽ može postati značajan segment gospodarskog razvoja i povećati svoj izravni doprinos lokanom gospodarstvu, te doprinijeti revitalizaciji ukupnog gospodarstva. Dodatna ulaganja u infrastrukturu (izgradnja sportskih objekata, komunalna, ugostiteljska, kadrovska infrastruktura i drugo) ujedno povećava kvalitetu života stanovništva i sadržaja turističkog boravka. Sportsko-rekreacijska ponuda temelji se većim dijelom na prirodnim resursima VSŽ, a odnosi se na šetališne staze, izletišta, lokacije s teniskim terenima te sportsko-rekreacijski centar sa bazenima. Prepreke su u nepripremljenosti za prihvat i kvalitetan smještaj, kao i boravak gostiju. Za uspješno poslovanje te pružanje kvalitetnih usluga potreban je i stručni kadar koji će osim programiranja, provoditi određene programe.

34

Izletišta:

• Sopot, Vinkovci

• Adica, Vukovar

• Vukovarska ada

• Spačvanska šuma, Općina Nijemci

• Bošnjački, Otočki i Županjski virovi

• Poloji u Županji

• Izletišta na obali rijeke Save u

Račinovcima i Rajevom selu

• Studva, Soljani

• Spačva, Vrbanja

Šetnice:

• Uz Savu, Županja

• Uz Dunav, Vukovar

• Uz Vuku, Vukovar

• Uz Bosut, Vinkovci

• Uz Dunav, Ilok

Tenis:

• Tenis klub Vinkovci

• Teniski klub Borovo Naselje

• Teniski klub Vukovar

• Teniski klub Županja 1881

• Teniski klub Ilok

• Teniski klub Cvelferija, Račinovci

• Teniski klub Rokovci-Andrijaševci Jahanje:

• OPG Dunavski raj

• Udruga „Potkova“

• Konjički klub „Maestoso“

• Konjogojska udruga Stari Graničar

• Markovi kućari

• Konjička Udruga „Kadij“

• Adam Adžić

• Konjički klub „Satir“

• Konjički klub „Vinkovci“

• Konjički klub „Eohippus“

• Konjogojska udruga „Dorat“

• Konjički klub „ Satir 2003“

Golf:

• Turističko naselje Principovac ****

Fitness centri:

• Zdravstveno rekreacijski centar ZARA,

Vinkovci

• Apello, Vinkovci

• FIT FOR FUN, Županja

• Tanga, Vukovar

• Teretana u sklopu Veleučilište L. Ružička,

Vukovar

• VUgym u sklopu Plivališta, Vukovar

Soft ball :

• Braniteljska zadruga „Perun“

Rekreativno letenje:

• Aeroklub „Borovo“

• Zrakoplovni klub „Vrabac“ Vinkovci

Aktivnosti na vodi : Kupališta / plivališta:

• Vinkovačko dvoransko plivalište „Lenije“

• Plivalište Vukovar

• Vukovarska ada

• Gradska plaža Vukovar

• Gradska plaža Ilok

• Banja u Vinkovcima

Lov:

• 73 državna i zajednička lovišta Ribolov:

• Sportsko – ribolovni savez VSŽ

• Zajednica sportsko-ribolovnih udruga Vukovar

Vožnja brodom:

• Brod na Spačvi i Bosutu

• Brod na Dunavu u Iloku

• Vodeni bus „Bajadera“

35

ZAKLJUČAK:

• Razvoj turizma Županije temelji se na očuvanim prirodnim resursima, ponudi kvalitetne i autohtone hrane, vinogradarstvu, iznimno vrijednim kulturno-povijesnim resursima, manifestacijama te etnografskoj zanimljivosti.

• Županija posjeduje bogatstvo kulturnih i povijesnih resursa i ima sve preduvjete na kojima može dugoročno graditi kulturnu turističku ponudu te imidž destinacije kulturnog turizma.

• Unatoč nedovoljnim financijskim sredstvima ulažu se veliki napori za marketing i promociju koja se odvija kroz sustav turističkih zajednica, ali i na razini cijele Županije kao destinacije pod radnim nazivom „Srijem i Slavonija“.

• Županija ima veliki broj atrakcija lokalnog značaja, no potrebno ih je dodatno turistički valorizirati putem adekvatne organizacije, planiranje i provođenje planova, ali i prihvatljivog marketinškog koncepta koji će naglašavati najznačajnije i najjače strane konkretnog područja.

• Postoji veliki neiskorišteni potencijal lovstva i lovnog turizma, riječnog kruzinga, riječnog nautičkog turizma, vjerskog turizma i sl., te je potrebno osmisliti programe i prilagoditi ih potrebama navedenim oblicima turizma.

• Potreba za izgradnjom novih i obnove starih muzejskih zgrada i ustanova u kulturi, višenamjenskih kulturno-poslovnih centara i kina, izgradnja arheoloških parkova s pripadajućim muzejskim zgradama i drugom infrastrukturom.

• Postoji potreba za novim sportsko-rekreacijsko turističkim objektima i sadržajima, pogotovo u ruralnim prostorima, s ciljem revitalizacije ukupnog gospodarstva Županije.

2.3. Stanje u okolišu i prostoru

2.3.1. Kvaliteta okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim

opasnostima Onečišćenje zraka U Županiji ne postoji kontinuirano praćenje kakvoće zraka, međutim prema rezultatima mjerenja u susjednim županijama može se zaključiti da je zrak zadovoljavajuće kvalitete. Pretpostavlja se da su najveća onečišćenja uzrokovana grijanjem prostorija i postrojenja emisijama iz procesnih tehnologija (Dilj – Vinkovci, PIK – Vinkovci, Plinacro – pogon Slavonija, itd.), emisijama iz industrijskih postrojenja (Sladorana – Županja, PIK – Vinkovci, Cestorad – Vinkovci, itd.), prometom (ispušni plinovi teretnih vozila), neuređenima odlagalištima (npr. deponij Bazjaš u Privlaci i Petrovačka dola u Vukovaru, gdje povremeno dolazi do zapaljenja otpada), stočarskim farmama (neugodni mirisi, amonijak i dušik) i septičkim jamama. Na području Županije nema kontinuiranog mjerenja količine peludi u zraku, a evidentirana je raširenost alergene ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.). Karta raširenosti ambrozije izrađena je samo za Vinkovce.

Onečišćenje vode Županija ima izrazito razvijenu hidrografsku mrežu omeđenu Savom i Dunavom) te ispresijecano mnogim vodotocima i razgranatom kanalskom mrežom od I. do IV. reda. Stanje površinskih voda prati se na 12 postaja. Glavni su razlozi onečišćenja površinskih voda ispusti nepročišćenih komunalnih otpadnih voda u vodotoke, nepredviđena onečišćenja s farmi, onečišćenja s neuređenih odlagališta otpada, onečišćenja s prometnih i poljoprivrednih površina te prekogranična onečišćenja. Kanalizacijski sustav je nerazvijen. Samo 52% stanovništva ima javni kanalizacijski sustav. Ta je razina priključenosti na sustav nezadovoljavajuća. U Vukovaru cca 5% gradskog područja nema odvodnju, a 50 km postojeće mreže treba sanirati. Otpadna se voda ispušta izravno u recipijente (kanale i rijeke), osim u Vinkovcima, Otoku i Nuštru. Javni je sustav odvodnje nedostatan. Na području županije izgrađeno je pet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a u tijeku je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i u Vukovaru (42000 ES, III stupanj pročišćavanja), te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Sotin (858 ES, II stupanj pročišćavanja).

36

Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije odgovoran je za praćenje ispravnosti vode za ljudsku potrošnju. Voda u 72 javna bunara i 15-ak izvorišta u velikom broju slučajeva ne zadovoljava kemijsku ispravnost, prvenstveno zbog geološkog sastava podzemlja i zbog intenzivne uporabe pesticida i umjetnih gnojiva. Planiranom izgradnjom višenamjenskih akumulacija namjera je zaštititi od štetnog djelovanja voda s mogućnošću korištenja akumulacije u svrhu navodnjavanja, športa, ribolova i turističkih sadržaja. Onečišćenje tla Na županijskom području nema sustavnoga praćenja kakvoće tla. Analize, koje su provedene 2004. godine na preko 4.000 ha poljoprivrednih površina pokazuju da je 45% uzoraka prekiselo, a preko 90% slabo humozno. Individualna mjerenja pokazuju onečišćenost bakrom, kromom, niklom i kobaltom. Osnovni izvori onečišćenja su sredstva za zaštitu i gnojidbu u poljoprivredi, neuređena odlagališta otpada, prometni koridori, neobrađene otpadne vode naselja i industrije, požari, eksploatacija mineralnih sirovina i loše gospodarenje melioracijskim sustavom. Zaštićena područja, prirodna baština i bioraznolikost U VSŽ, zaštićena područja prirode sastoje se od tri posebna rezervata, dva spomenika prirode, jedne park šume i dva spomenika parkovne arhitekture. Spačvanski bazen je s oko 42.000 ha ušao u Natura 2000 područja 1. srpnja 2013. g. Također, desna obala Dunava i lijeva obala Save su u Natura 2000 područjima. Na inicijativu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije i u suradnji s dionicima, napravljena je lista područja za prijedlog buduće zaštite. Predviđena područja zaštite biti će u kategoriji značajnog krajobraza, park šume, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture. S proglašenjem novih zaštićenih područja, postotak zaštićenih područja u odnosu na ukupnu površinu županije trebao bi dostići hrvatski prosjek. Područja koja su u Ekološkoj mreži Natura 2000: Područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000006 Spačvanski bazen Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000372 Dunav-Vukovar, HR2001045 Trpinja, HR2001088 Mala Dubrava-Vučedol, HR2001311 Sava nizvodno od Hruščice, HR2001414 Spačvanski bazen, HR2001415 Spačva JZ, HR2001500 Stepska staništa kod Bapske, HR2001501 Stepska staništa kod Opatovca, HR2001502 Stepska staništa kod Šarengrada. Očuvanjem prirodne baštine bavi se Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije, koja je počela s radom u ožujku 2008. godine. Gospodarenje otpadom VSŽ ima izrađen Plan gospodarenja otpadom (2008.). U Županiji postoji organizirano prikupljanje otpada koje obavlja 15 komunalnih poduzeća i koncesionara. Otpad se odlaže na 6 službenih odlagališta. Sustav odvojenog sakupljanja otpada još je u fazi uspostavljanja. U Županiji je evidentirano 35 divljih odlagališta, s procijenjenom ukupnom količinom otpada od 1.000.000 m3 koja se povremeno saniraju, međutim odlaganje se otpada na sanirane lokacije nastavlja. Planirani Županijski centar za gospodarenje otpadom – Stari Jankovci je stavljen u stanje mirovanja odlukom od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prema odluci Vlade Republike Hrvatske Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske predviđena je izgradnja zajedničkog Regionalnog centra za gospodarenje otpadom s pretovarnim stanicama Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, na lokaciji Orlovnjak u Antunovcu. Sustav reciklažnih dvorišta još uvijek nije u potpunosti uspostavljen. Ozbiljna prepreka razvoju su potrebne izmjene u prostorno-planskoj dokumentaciji, a koje JLS još uvijek nisu usvojile. Stupanj provedbe usvojenih planova gospodarenja otpadom na lokalnoj je razini vrlo nizak. Dobar primjer pružaju pojedine općine VSŽ, poput Općine Vrbanja koja je, sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2016. godine izgradila i opremila reciklažno dvorište.

37

Izloženost prirodnim rizicima i klimatskim opasnostima Poplave - Prema odredbama Državnog plana obrane od poplava na području Županije nalazi se

dijelovi branjenog područja 1.- mali sliv Biđ-Bosut (sektor D – srednja i donja Sava), branjenog područja 15.-mali sliv Vuke (sektor B-Dunav i donja Drava) i branjenog područja 34. međudržavne rijeke Drava i Dunav na području malog sliva Vuka. Mali sliv „Biđ-Bosut“ ima visok stupanj izgrađenosti sustava obrane putem regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Riječ je o 1.028,22 km građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju (kanal I. i II. reda) i 4.936,91 km građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju (kanali III. i IV. reda). Intenzivnim ulaganjem u obnavljanje i osposobljavanje do 2012. godine uređeno je 2.150,26 km (43,6%) građevina za detaljnu i osnovnu melioracijsku odvodnju. Od velikih savskih voda izgrađeni sustav se brani nasipom izgrađenim na lijevoj obali rijeke Save od granice sa Republikom Srbijom do granice sa Brodsko-posavskom županijom u dužini 67,72 km. Od zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Branjenog područja, 15 je Zaštićeni prirodni krajobraz „Vuka“ ukupne površine 694,81 ha, smješten na prostoru općina Markušica i Tordinci.

Hidrometeorološki uvjeti (oborine) - Veći dio područja na nadmorskim visinama manjim od stotinu metara ima godišnje količine oborine u rasponu od 600 do 700 mm, dok područja 100-200 m nadmorske visine te područje uz rijeku Savu imaju 700-800 mm oborine godišnje. Najkritičniji mjeseci u godini za poplavu rijeke Save su travanj i svibanj, zbog jakih kiša i topljenja snijega. Najveći protok vode na rijeci Savi, zabilježen je 17.05.2014. kada je DHMZ izmjerio protok od 6.008 kubika u sekundi. Srednja godišnja količina oborine na osnovu podataka mjerenja za sliv rijeke Bosut je 745 mm. Na rijeci Vuki su najčešće proljetne poplave. Kroz Republiku Hrvatsku, Dunav ima karakteristike nizinske rijeke s najvišim vodostajem od travnja do lipnja. Visoki vodostaji Dunava uvjetuju i uspore u rijeci Vuki i Bobotskom kanalu.

Led - Led je redovita pojava u zimskim mjesecima godine, a osim na Savi i Dunavu ne prijeti nikakva opasnost od ledenih poplava. Pojava leda na rijeci Savi događa se tijekom najhladnijeg perioda godine, a lokacije kritične za formiranje ledenih barijera u utjecaju na plovnost su željeznički i cestovni mostovi Gunja –Brčko te cestovni most Županja–Orašje. Cjelokupna dužina Dunava u Hrvatskoj vrlo je pogodna za stvaranje leda i ledenih barijera. Pojava leda na hrvatskom dijelu Dunava može se očekivati 5 do 6 dana poslije naglog zahlađenja. Najkritičnija točka je Daljska krivina.

Potres - Dilj gora je po broju jakih potresa i po intenzitetu seizmički najaktivnije područje Slavonije i ima utjecaja na neposredno blisku VSŽ. Najjači potres dogodio se na Dilj gori 1964. i iznosio je VIIIº MSC. Procjene iskazuju kako je moguće očekivati potres maksimalnog intenziteta VIIº MSC, a istočno od Općine Borovo maksimalnog intenziteta VIIIº MSC.

Suša - najčešća nepogoda sve jačeg intenziteta. Kritični mjeseci za pojavu suša podjednaki su od srpnja do ožujka kada bude i do 90 sušnih dana, ali je prosječno trajanje oko 20-30 dana.

Tuča - U prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče zabilježen je na području između Gradišta, Županje i Babine Grede, na području između Vrbanje i Soljana i na području oko sela Srijemske Laze. U usporedbi s drugim atmosferskim pojavama, tuča je uz sušu najvjerojatnija. Tuča, čiji bi intenzitet imao karakteristike elementarne nepogode, prouzročila bi najveće štete na poljoprivrednim kulturama, voćarstvu, vinogradarstvu i šumarstvu, te manja oštećenja osobne imovine i infrastrukture.

Olujno i orkansko nevrijeme - Vjetar olujne i orkanske jačine nije karakterističan za područje Županije.

Klizišta - Na području Županije klizišta koja imaju elemente katastrofe, nema, ali su mogući odroni. Posebno su ugrožene praporne grede u naseljima Vukovar i Ilok. Izradom katastra klizišta potrebno je izvršiti kategorizaciju terena prema stupnju stabilnosti i rajoniranje terena prema pogodnosti za gradnju.

Snježne oborine - U prosjeku godišnje se može očekivati oko 22 dana s padanjem snijega i to u razdoblju od studenog do travnja. Maksimalne visine novog snijega izmjerene su od studenog do veljače podjednakih visina - 21 do 24 cm.

Poledica - Godišnje, broj povoljnih dana za poledicu u prosjeku iznosi 35 dana. Poledica može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim usjevima i objektima infrastrukture.

38

Zapuštena/neiskorištena (brownfield) zemljišta

Na području VSŽ ne postoji jedinstveni registar vojnih ili industrijskih prostora koji bi se mogli prenamijeniti za gospodarske ili društvene svrhe. Prema podacima Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom i mjesnu samoupravu Grada Vinkovaca na području Vinkovaca vojni objekti zauzimali su 862.240 m2. Kao potencijalna brownfield područja u gradu Iloku locirana je nekadašnja Tvornica opekarskih proizvoda Razvitak d.d. Ilok, zapušteni i devastirani prostori tvrtke Vino Ilok d.o.o., devastirani prostori tvrtke Iteks, napuštena, devastirana i u ruševnom stanju tvornica namještaja Zvijezda Ilok predviđena za zonu Ilok 2 te prostor Luke Ilok. Područje nekadašnje tvornice namještaja Zvijezda nalazi se na ukupnoj površini od 29.904 m2 uz državnu cestu i posjeduje komunalnu infrastrukturu. Kao potencijalna brownfield područja u Gradu Županji locirani su bivši ured narodne obrane kao napušteni objekt smješten u strogom centru grada te brojni napušteni gospodarski objekti u gospodarskoj zoni poput Fooder d.o.o. tvornica stočne hrane, bivša tvornica opekarskih proizvoda, Zeleni trg, nedovršena i napuštena klaonica te skladište tvrtke Posavina.

ZAKLJUČAK:

• Potrebno je uspostaviti sustave praćenja kakvoće zraka i tla.

• Potrebno je razvijati i unaprjeđivati sustave obrane od poplava te urediti sustav kanalske mreže.

• Potrebno je izgraditi novi i razviti postojeći sustav navodnjavanja.

• Nepostojanje svih potrebnih planskih dokumenata.

• Nezadovoljavajući sustav odvodnje te razina ispuštanja neobrađene otpadne vode.

• Nezadovoljavajući broj uređaja za pročišćavanje vode i dotrajali mješoviti kolektorski sustavi.

• Potrebno je sanirati onečišćene lokacije i sustavno sprječavati eroziju.

• Neuređena odlagališta i način gospodarenja otpadom predstavljaju značajan problem.

• Postojeća službena odlagališta su ograničenih kapaciteta.

• Neophodna je izgradnja centra za gospodarenje otpadom.

• Potrebno razviti sustav odvojenog prikupljanja i reciklaže.

• Potrebno je osigurati resurse koji će omogućiti sustavno praćenje stanja biološke raznolikosti.

• Mora se provesti cjelovita inventarizacija vrsta i staništa i osigurati postupke praćenja stanja.

2.3.2. Primarna infrastruktura

Potrošnja vode po stanovniku Na području Županije 2015. godine, prema podacima Ministarstva zdravstva, Uprave za sanitarnu inspekciju bilo je ukupno 25 zona opskrbe vodom te je dnevno isporučivano 31.642 prostorna metra vode odnosno dnevna potrošnja vode iznosila je 175 litara po stanovniku. Trenutno, sukladno Planu monitoringa vode za ljudsku potrošnju za 2018. godinu, postoji 16 zona opskrbe vodom. Pokrivenost vodoopskrbnim sustavima Površinski tokovi ne mogu zadovoljiti vodoopskrbne zahtjeve jer su u većem djelu godine niskog vodostaja, a padaline su male i sezonski ograničene. Stanovništvo ove županije najvećim se dijelom opskrbljuje vodom za ljudsku potrošnju iz javnih vodoopskrbnih sustava (42), ali i iz individualnih bunara (72). Za ovu Županiju karakterističan je velik broj javnih izvorišta, što rezultira njihovom težom zaštitom. Opskrbom vode u Županiji upravljaju uglavnom Vodovod gradova Vinkovaca, Vukovara, Županje i Iloka. Vukovar i okolna naselja opskrbljuju se vodom direktno iz Dunava (prethodno se pročišćava) i nemaju alternativna rješenja u slučaju većeg onečišćenja rijeke. Postojeća crpilišta osiguravaju oko 3000 l/s (Jelas: 400 l/s, Sikirevci - Kopanica – B. Greda: 2000l/s, Županja– Bošnjaci: 300l/s, Vukovar – Trpinja 200l/s, Lovas – Ilok 100l/s, Vinkovci – Kanovci i Vinkovci – Cerna: 100-150 l/s), ali pojedine općine nemaju dobru opskrbljenost vodom zbog čega je potrebno povećanje

39

kapaciteta (Vukovar – Cerić, Bošnjaci – Cerna, V. Kopanica – Babina Greda). U pogledu priključenosti naselja na vodoopskrbnu mrežu situacija je relativno zadovoljavajuća (većina općina ima priključenost iznad 80% površine općine). Iako je pokrivenost vodoopskrbom relativno dobra, ona ne govori o stanju infrastrukture. Naime, u opskrbi vode postoje veliki gubici vode najvećim dijelom kao posljedica ratnih razaranja i velikih šteta koje je sustav pretrpio na osnovnoj i sekundarnoj mreži pa su gubici u nekim naseljima i 70%, primjerice u Vukovaru. Osim ratnih razaranja unutar sustava registrirani su i brojni drugi nedostaci. Gradovi i naselja Županije postepeno se priključuju na regionalni vodovod Istočne Slavonije, s izvorištem kvalitetne vode na području kat. općine Sikirevci u Brodsko-posavskoj županiji (kapacitet izvorišta Sikirevci sa sedam bunara iznosi 2000 l/sec, a trenutno se koriste tri bunara ukupnoga kapaciteta 600 l/sec). Regionalni vodoopskrbni sustav Istočne Slavonije ima trenutnu dužinu oko 165 km, s planom završetka I. etape sukladno financijskim mogućnostima. Crpljenje vode vrši se iz vodocrpilišta Sikirevci koje ima kapacitet 2x1000 l/s. Ukupno se pitkom vodom iz vodocrpilišta Sikirevci opskrbljuje oko 100.000 ljudi. Uvedeni sustav za nadzor i upravljanje vodoopskrbnim objektima (NUS) pruža mogućnost kontinuiranog praćenja nivoa podzemnih voda, izlaznih tlakova i protoka na zdencima, crpnim stanicama, stanja nivoa vode u vodospremnicima, količinama rezidualnog klora te drugim parametrima vezanim za sigurnost pogona kao i upravljanje glavnim magistralnim cjevovodima odnosno sustavom vodoopskrbe. Stanje vodoopskrbne infrastrukture je loše. Vodovodna mreža je uglavnom starija od 30 godina i neprimjerena (ne zadovoljava protupožarnu zaštitu minimalno potrebnim tlakovima i profilima), potkapacitirana i dotrajala (starost, loša kvaliteta cijevi, neadekvatni materijali cjevovoda - azbestne cijevi) zastarjela vodovodna oprema (mnogi postojeći zasuni, odzračni ventili, muljni ispusti, hidranti su u lošem stanju ili uopće ne funkcioniraju). Sve to uzrokuje velike gubitke vode. Najveći dio postojeće novije vodoopskrbne mreže izgrađen je od PVC, PE HD i ductil vodovodnih cijevi, a postoje i stari cjevovodi od ostalih materijala (ljevano željezo, AC). Gubici u mreži RVSIS približno su jednaki državnom prosjeku koji iznosi cca 44%. Kvaliteta vode za ljudsku potrošnju Kvaliteta vode za ljudsku potrošnju na Regionalnom vodovodu Istočna Slavonija (RVSIS) izuzetne je kvalitete a zdravstvena ispravnost utvrđuje se provedbom monitoringa i službenim kontrolama koje provodi sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva te izvješća o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju objavljuju se na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Za određene manje vodoopskrbe sustave na području VSŽ pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe ishodila je rješenje Ministarstva zdravstva o prekoračenju M.D.K. (maksimalno dopuštena koncentracija) vrijednosti za određene parametre te se voda kao takva koristi za ljudsku potrošnju jer odobrena odstupanja ne predstavljaju opasnost za život. U pogledu ispravnosti vode za ljudsku potrošnju valja spomenuti da je najbolja kvaliteta vode ona koja proizlazi iz uređaja za obradu sirove vode. Problemi s opskrbom u Županiji najčešće su vezani uz kemijsku neispravnost vode za ljudsku potrošnju zbog čega je sanitarna inspekcija u nekim mjestima i zabranila vodovodnu vodu za ljudsku potrošnju. Osnovni razlog za kemijsku neispravnost vode je prvenstveno geološko obilježje tla, odnosno prirodni sastav vode koja se crpi. Naime, područje je poznato po visokim koncentracijama arsena, željeza i drugih metala u tlu, što govori da nije riječ o antropogenom onečišćenju vode. Antropogena onečišćenja proizlaze iz intenzivne uporabe pesticida i umjetnih gnojiva koji ispiranjem tla dospijevaju kako u površinske, tako i u podzemne vode. Problem predstavlja i neadekvatna ili nikakva prerada sirove vode u manjim vodovodima, dotrajalost vodovodne mreže, neadekvatno uklanjanje tekućih otpadnih tvari, a u ruralnim sredinama često i pretvaranje pojedinih bunara u septičke jame. Zbog katastrofalnih poplava 2014. godine na području naselja Đurići i Račinovci evidentirani su kontinuirani problemi s kvalitetom vode za ljudsku potrošnju.

40

Broj stanovnika priključen na vodoopskrbni sustav Na Regionalni vodovod Istočne Slavonije (RVSIS) do sada su priključeni gradovi Vinkovci i Županja te naselja Babina Greda, Cerić, Cerna, Šiškovci, Andrijaševci, Rokovci, Ivankovo, Prkovci, Retkovci, Stari Mikanovci, Novi Mikanovci, Jarmina, Gaboš, Antin, Antinska Mlaka, Korođ, Ostrvo, Tordinci i Vođinci a u tijeku je i priključenje i ostalih s intencijom okrupnjavanja vodoopskrbnog sustava tj. daljnjeg razoja RVSIS. Preko 95% stanovništva Županije opskrbljuje se vodom za ljudsku potrošnju iz javnih vodoopskrbnih sustava. Uz RVSIS dio se stanovništva opskrbljuje vodom iz manjih vodoopskrbnih sustava, koji su u ranijim razdobljima imali status „lokalnih vodovoda“, a kojima danas upravlja pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti vodoopskrbe te se isti smatraju javnim vodovodima. Ovoj skupini naselja pripadaju Jarmina, Gaboš, Ostrvo, Markušica, Podrinje, Mirkovci, Nuštar, Marinci, Vrbanja, Soljani, Strošinci, Tordinci, Korođ, Antinska Mlaka, Privlaka, Otok, Komletinci, Slakovci, Srijemske Laze, Stari Jankovci, Novi Jankovci, Orolik, Vinkovački Banovci, Banovci, Đeletovci, Nijemci, Donje Novo Selo, Ilača i Tovarnik. Voda za ljudsku potrošnju kojom se dijelovi Županije opskrbljuju iz navedenih vodoopskrbnih sustava sadrži povišene koncentracije arsena, željeza, mangana i amonija koji su prirodno prisutni zbog geoloških karakteristika tla na tom području. Pravna osoba koja upravlja takvim sustavima ishodila je rješenja Ministarstva zdravstva o odstupanju M.D.K. (maksimalno dopuštena koncentracija) vrijednosti u razdoblju od srpnaj 2013. do srpnja 2019. godine sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15 i 104/17). Treću skupinu predstavlja vodoopskrbni sustav Lipovac s uređajem za proizvodnju pitke vode „Barbine“ kojim se opskrbljuju naselja Lipovac, Podgrađe, Apševci, granični prijelaz Bajakovo i POU Spačva. Javni sustav grijanja, pokrivenost i karakteristike Na području županije postoji više toplinskih sustava za opskrbu toplinskom energijom, čije stanje uglavnom nije zadovoljavajuće. Sustav opskrbe toplinskom energijom omogućuje zagrijavanje oko 5.400 stanova i poslovnih prostora (Vukovar ~3.650, Vinkovci ~1.700). Distribuciju toplinske energije na području VSŽ obavljaju tvrtke s dozvolom za obavljanje te energetske djelatnosti i to GTG d.o.o. Vinkovci i Tehnostan d.o.o. Vukovar. Stanje toplinskih sustava u Vukovaru je obnovom nakon domovinskog rata uglavnom dovedeno u zadovoljavajuće funkcionalno stanje dok je u Vinkovcima sustav opskrbe toplinskom energijom u vrlo lošem stanju. Kotlovnice i toplovodi su značajno ugroženi zbog korozije i starosti, sustav je rađen prije 30 do 40 godina, a pojedini dijelovi toplovoda nisu prema današnjim standardima niti zadovoljavajuće izolirani. Sve to doprinosi značajnim toplinskim gubicima i velikoj neekonomičnoj potrošnji energenta (prirodni plin) što ima za posljedicu relativno visoku cijenu grijanja. Najveća kotlovnica u Vinkovcima još uvijek kao osnovni energent koristi mazut što uzrokuje onečišćenje dimnim plinovima te je potrebno što prije pronaći rješenje za prelazak na drugi ekološki prihvatljiv energent (prirodni plin, biomasa) ili prijeći na neke potpuno nove sustave (kogeneracije, energana na biomasu). Nužno je uložiti značajna sredstava u saniranje i rekonstrukciju kotlovnica, toplinskih stanica, podstanica i toplovoda, te za uvođenje daljinskog sustava kontrole i upravljanja i racionalizaciju broja malih kotlovnica izgradnjom većih energetski učinkovitijih sustava. Ne postoje individualna mjerenja potrošnje toplinske energije u zgradama kolektivnog stanovanja koja bi potaknula veću štedljivost u potrošnji energije. Infrastruktura za distribuciju plina Distribuciju i opskrbu plinom provode Plinara istočne Slavonije d.o.o. Vinkovci i Prvo plinarsko društvo d.o.o. Vukovar. U distributivnom je području Plinare istočne Slavonije 44.816 kućanstava (Gradovi Vinkovci, Otok, Ilok, Županja i 17 općina) što čini 43,10% priključaka na sustav opskrbe plinom. Na distribucijskom području Prvoga plinarskog društva-distribucija plina d.o.o. (Grad Vukovar i devet općina) plinska distribucijska mreža je izgrađena u cijelosti u dužini od 595 km. Na tom području živi 55.949 stanovnika, odnosno 19.160 kućanstava, a priključeno je 65% kućanstava, dok plin stalno koristi cca 55%. Dio kućanstava indirektno koristi plin preko sustava opskrbe toplinskom energijom (toplane) koje su na području PPD-a sve plinoficirane osim jedne manje. Distribucijsko područje je većim dijelom plinoficirano, a u narednom periodu naglasak će biti na ulaganju u opremu za daljinsko očitanje plinomjera i općenito povećanje informatizacije u smislu veće dostupnosti podataka u što kraćem vremenu. Tržište plina je

41

otvoreno za krajnje kupce osim kategorije u obvezi javne usluge (kućanstva) i trenutno na distribucijskom području PIS-a ima 12 opskrbljivača plinom krajnjih kupaca. Od 1. travnja 2017. godine u planu je otvaranje tržišta plina za krajnje kupce u obvezi javne usluge ukoliko se ne odgodi primjena važeće zakonske regulative. Zaustavljen je negativan trend porasta cijene prirodnog plina i za očekivati je u sljedećem periodu sve veći pad cijena. Infrastruktura za proizvodnju i distribuciju električne energije Kroz Županiju prolaze važni energetski koridori: trasa Jadranskog naftovoda, magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci (Opatovac) i Osijek-Vinkovci; 400 kV prijenosna elektroenergetska mreža (Ernestinovo-Ugljevik i Ernestinovo-Srijemska Mitrovica) i skladišta naftnih derivata Opatovac i Vinkovci (trenutno se ne koriste). U istočnom dijelu Županije, na eksploatacijskima poljima na području općina Nijemci i Tovarnik, Stari Jankovci kod Đeletovaca, Ilače, Orolika, Srijemskih Laza i Novih Jankovaca vade se nafta i plin. Osnovni preduvjet za osiguravanje potrebnih količina električne energije stabilne naponske razine ispunjen je dovršetkom TS 400/220/110 kV Ernestinovo kao ključnog elektroenergetskog postrojenja ovog dijela Republike Hrvatske. Distributer električne energije na području VSŽ je HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Vinkovci. Na području Elektre Vinkovci nalaze se četiri pojne transformatorske stanice TS 110/35 kV koje svojom snagom udovoljavaju potrošnji električne energije. Promatrajući godišnji porast opterećenja kao i prosječno opterećenje TS 110/35, gledajući kratkoročno, radi se o potrebi izgradnje 1 pojne TS 110/35 kV (Babina Greda). Dugoročno, radi se o potrebi izgradnje pojnih TS 110/35 kV na još 4 potencijalne lokacije. Nova srednjenaponska (SN) mreža kao i rekonstrukcija postojeće SN mreže 10(20) kV izvodi se opremom izolacijskog nivoa 20 kV. Na taj način, stvara se dobra podloga za lakši prelazak na način rada sa 20 kV pogonskim naponom. Zbog povećanja potrošnje i priključaka novih kupaca el. energije, manji dijelovi postojeće niskonaponske mreže ne zadovoljava propisane norme. U dugoročnom je planu prelazak cijelog područja Elektre Vinkovci na razinu od 20 kV, čime će se značajno povećati prijenosna moć srednjenaponske mreže i uglavnom riješiti probleme dugačkih vodova 10kV. Potrošnja energije – plin i električna energija Sukladno podacima HEP ODS-a iz Godišnjeg izvješća za 2016. godinu, potrošnja električne energije po distribucijskom području Elektra Vinkovci iznosila je 457.773.791 kWh. Sukladno podacima Plinare istočne Slavonije d.o.o. (Godišnje izvješće o stanju društva, 27. veljače 2017.) u 2016. godini na distributivnom području PIS-a isporučeno je ukupno 400.074.305 kWh plina. Korištenje obnovljivih izvora energije i postojeća infrastruktura Preliminarna istraživanja geotermalnog potencijala (INA) na području općine Babina Greda indicirala su postojanje značajnog geotermalnog potencijala na toj lokaciji i znatno proširila saznanja o njemu (protok geotermalne vode oko 200 m3/h i temperatura vode oko 120 oC). 2013. godine VSŽ i Općina Babina Greda zajednički osnivaju tvrtku Geotermalni izvori d.o.o. koja je poduzela niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu, a u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom u Zagrebu, stručnjacima iz INA-e i neovisnim stručnjacima, utvrđeno je da je za početak eksploatacije nužno provođenje dodatnih istražnih radova sukladno važećem Zakonu o rudarstvu (NN 56/13, 14/14). Međutim, prije početka bilo kakvih istražnih aktivnosti nužno je uskladiti prostorno-plansku dokumentaciju (što je u završnoj fazi) te riješiti imovinsko-pravne odnose (zemljište u Poduzetničkoj zoni "Krčevine" gdje se planiraju provoditi istražni radovi je u državnom vlasništvu što otežava daljnje provođenje projekta). Isto tako, Grad Vukovar planira provoditi istraživanje geotermalne energije na području grada s detaljnim istraživanjima na području postojećih toplana (Olajnica bb i Domovinskog rata 3). Nakon istraživanja i određivanja potencijalnih lokacija planira se bušenje istražno-eksploatacijske bušotine za crpljenje geotermalne vode.

42

Na županijskom području ne postoje izvori električne energije u HEP-ovom vlasništvu, no postoji niz malih elektrana (mE) spojenih na distribucijsku mrežu. Zaključno s 2015.g., u paralelnom pogonu s distribucijskom mrežom HEP ODS Elektre Vinkovci je 98 mE, ukupno instalirane snage od približno 29.11 MW, od toga je 91 elektrana u trajnom pogonu, dok je 7 elektrana u pokusnom radu. ZAKLJUČAK:

• Veliki gubici u opskrbi vodom

• Stanje vodoopskrbne infrastrukture je loše zbog dotrajalosti mreže

• Visoka kvaliteta vode za ljudsku potrošnju na Regionalnom vodovodu Istočna Slavonija

• Kotlovnice i toplovodi ugroženi su zbog korozije i starosti te pojedini dijelovi nisu zadovoljavajuće izolirani

• Potrebno razvijati i unaprjeđivati sustav vodoopskrbne infrastrukture

• Potrebno ulaganje u razvoj adekvatnih tehnologija obrade vode

• Potrebna ulaganja u opremu za daljinsko očitanje plinomjera

• Potrebna obnova postojeće ili izgradnja nove niskonaponske mreže

• Potrebo je snažnije poticati izgradnju obnovljivih sustava energije s posebnim naglaskom na OIE uključujući i korištenje potencijala evidentiranih geotermalnih izvora (preduvjet je usklađivanje prostorno-planske dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa)

2.3.3. Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost Duljina, gustoća i kvaliteta cestovne mreže Kroz područje Županije prolaze međunarodni prometni pravci, koridor Rajna-Dunav (TEN-T, bivši Paneuropski koridor VII) i međunarodni cestovno-željeznički pravac (Salzburg-Solun (bivši Paneuropski koridor X), s tim da kroz Hrvatsku prolazi dionica Zagreb-Bajakovo). Dok je cestovni pravac u vrlo dobrome stanju, željezničkom je potrebno daljnje unaprjeđenje prije nego što njegova kvaliteta bude na razini europskih standarda. U skladu s pokrenutom inicijativom istočno i južnoeuropskih zemalja u razdoblju 2015.-2020. EU će posvetiti posebnu pažnju razvoju bivšeg koridora X i bivšeg Vc koridora, što bi trebalo dati dodatni potencijal razvoju sektora i logistike na području Županije. Za sada, naša Županija je trenutno samo na koridoru Rajna-Dunav (prema jedinstvenoj Transeuropskoj mreži prometnica (Trans - European Network – Transport, TEN-T). Područjem Županije prolazi autocesta A3, koja ima četiri izlaza (Babina Greda, Županja, Spačva, Lipovac). Gradovi (Ilok, Otok, Vinkovci, Vukovar i Županja) su međusobno povezani državnim cestama, a ostala naseljena mjesta unutar Županije povezana su državnim, te županijskim i lokalnim cestama. Na području Županije je 278,258 km državnih cesta kojima upravlja društvo Hrvatske ceste d.o.o. Prema podacima Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije, koja upravlja razvrstanim javnim cestama na svom području, a sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta iz 2016. godinu na popisu je 40 županijskih cesta ukupne duljine 425,720 km i 42 lokalne ceste ukupne duljine 198,458 km. Do 1998. godine svim javnim cestama u Hrvatskoj upravljala je Hrvatska uprava za ceste, koja je imala prioritet održavanja državnih cesta dok su županijske i lokalne ceste bile zapostavljene. Stoga je zatečena zapuštena mreža županijskih i lokalnih cesta bez projektne dokumentacije, sustavne odvodnje, s nedovoljnom širinom i nosivošću kolničke konstrukcije, a 60% mreže bilo je potrebno sanirati kroz rekonstrukcije i izvanredno održavanje. U proteklom razdoblju najznačajnija ulaganja u rekonstrukciju i izvanredno održavanje bila su na dionicama ŽC 4170 Vinkovci – Cerna – Gradište – Županja, ŽC 4218 dionica B. Greda – Štitar – Županja, ŽC 4221 Cerna – B. Greda, ŽC 4224 Otok – Nijemci, ŽC 4167 Ivankovo – Retkovci – Prkovci – Šiškovci, ŽC 4196 Berak – Čakovci – Mikluševci, ŽC 4137 Nuštar – Bogdanovci – Vukovar, a kod lokalnih cesta rekonstrukcije LC 46028

43

Svinjarevci – Slakovci i LC 46053 Rajevo Selo – Gunja. Temeljem Odluke Vlade RH tj. donesenim Programom obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Županjske Posavine u protekle dvije godine izvršena je kvalitetna obnova županijskih cesta u duljini od 19,5 km i lokalnih cesta u duljini 16,7 km, što će pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti tog prostora s ostalim dijelovima Županije. Kod projekata izgradnje županijskih cesta u proteklom razdoblju vrijedno je spomenuti izgradnju dionice ŽC 4172 od Otoka do Spačve s izlaskom na autocestu A3 i izgradnju mosta na rijeci Brežnici na navedenoj dionici, zatim izgradnju dionice ŽC 4150 od Petrovaca do Starih Jankovaca i dionice ŽC 4218 od B. Grede do Štitara. Unatoč ulaganjima u mrežu županijskih i lokalnih cesta u proteklom razdoblju kvaliteta cesta i dalje je lošija nego u drugim razvijenijim dijelovima Hrvatske, te je potrebno izgradnjom preostalih dionica županijskih i lokalnih cesta povećati udio, odnosno postotak asfaltiranih kolnika u ukupnoj duljini cestovne mreže u Županiji, a istovremeno osigurati sredstva za ulaganje u dionice asfaltiranih cesta koje zahtijevaju rekonstrukciju i modernizaciju. Kod državnih cesta također je potrebna rekonstrukcija i izvanredno održavanje određenih dionica. Već ranije je naglašen problem prolaska koridora državnih cesta kroz središta gradova, što je dovelo do povećanja prometa teretnih vozila, pa je zbog brže protočnosti vozila u tranzitu i povećanja sigurnosti prometa potrebno izmještanje trase državnih cesta kroz izgradnju obilaznica gradova Vinkovaca i Vukovara. Pojedine dionice obilaznica su već izgrađene (pretežiti dio Južne obilaznice grada Vinkovaca), neke su spremne za izgradnju, a određene dionice su u fazi projektiranja ili ishođenja potrebne dokumentacije, odnosno dozvola za gradnju. Problem također predstavlja loša prometna povezanost rubnih dijelova Županije (naročito grada Iloka) sa županijskim središtima i autocestom, pa je potrebna izgradnja brzih cesta (Srijemska granična transverzala), koje bi smanjile vrijeme putovanja, a ujedno predstavljale i obilaznice naselja u općinama kroz koje prolaze. Sukladno stanju cestovne infrastrukture na području VSŽ i iskazanom potrebom možemo definirati da su prioritetni projekti u cestovnom prometu izgradnja sljedećih državnih cesta5:

• Srijemska granična transverzala Ilok - Šarengrad - Bapska - Tovarnik - Nijemci - Lipovac - Strošinci,

• Podravska brza cesta Virovitica - Osijek - Ilok s utvrđenim priključnim pravcem Osijek- Vukovar - Vinkovci – Županja i dionicom Nuštar - Vukovar,

• Obilaznica grada Vukovara,

• izmještanje trase državne ceste D55 - Istočna obilaznica grada Vinkovaca

• izmještanje trase državne ceste D46 - Južna obilaznica grada Vinkovaca (nastavak izgradnje),

• izgradnja i rekonstrukcija državne ceste D537, dionica Slakovci - Otok.

Javni je prijevoz organiziran autobusima (130 aktivnih županijskih linija), a na području Županije registrirano je ukupno osam taksi-prijevoznika (po tri u Vukovaru i Vinkovcima te dva u Županji). Gustoća cestovne mreže 1999. godine u Županiji iznosila je 420 m/km2, što je za 40% istovrsne vrijednosti za zemlju u cjelini. Podaci o nesrećama i sigurnosti na cestama Intenzitet prometa državnih i lokalnih cesta je slab do umjeren (s izuzetkom auto-ceste). Takav je

intenzitet posljedica smanjivanja važnosti Županije kao transportnog središta i manjeg intenziteta

5 Izvor: Hrvatske ceste d.o.o. i Uprava za ceste VSZ,2016.

44

individualnog prometa u odnosu na prosjek Hrvatske. U 2015. godini je na području Županije bilo

registrirano 61.347 osobnih vozila što je manje od prosjeka u Hrvatskoj, pa je i individualni promet manji

nego u ostalim dijelovima Hrvatske. Ipak, postupno povećanje broja vozila povećava problem prometa u

mirovanju, osobito u stambenim zonama kolektivnog stanovanja u gradovima, pa su u gradovima uvedeni

sustavi naplate parkiranja. Sukladno podacima PU VSŽ, na istom području, ukupan broj nesreća unazad tri

godine, bilježi rast. Broj nesreća u 2016. godini povećao se za 1,27% u odnosu na 2015. godinu. Rast u

razdoblju od 2014. do 2016. godine je za 6,8%. U isto vrijeme na području VSŽ, broj ukupno nastradalih je

smanjen u odnosu na prethodne tri godine za 10,5%. Broj nastradalih u 2016., manji je za 22,04% u

odnosu na 2015. godinu.

Duljina, svojstva i kvaliteta željezničke mreže Povoljan geografski položaj Županije omogućio je brzi razvoj željezničkog prometa i razvoj Grada Vinkovaca kao putničkog i teretno-ranžirnog čvorišta. Međutim, Vinkovci još uvijek nisu dostigli predratnu važnost usprkos napretku i ulaganjima u obnovu infrastrukture. Kroz Županiju prolazi međunarodni željeznički koridor, a procjenjuje se da je 2015. godine otpremljeno oko 311.000 putnika s kolodvora na Županije. S obzirom da se provode i planiraju znatna ulaganja u obnovu pruge na trasi koridora, za očekivati je daljnji porast prometa i jačanje Županije kao željezničkog i logističkog središta. Tome bi trebala pridonijeti i jača integracija željeznice i korištenja Dunava za transport roba, odnosno intermodalni oblici transporta. Također treba istaknuti postojanje RO-LA terminala (terminal za prijevoz kamionskih tegljača na željezničkim vagonima) u Spačvi, koji su Hrvatske željeznice otvorile 2007. godine. Kroz Županiju su izgrađene sljedeće željezničke pruge, koje predstavljaju građevine od važnosti za RH i razvrstane su, sukladno Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga (Narodne novine, br. 3/14):

• Željeznički Koridor RH1 (bivši X. paneuropski koridor) DG-Savski Marof-Zagreb-Dugo Selo-Novska-

Vinkovci-Tovarnik-DG (državna granica sa Srbijom), oznaka pruge M104 (Novska – Vinkovci –

Tovarnik – Državna granica – (Šid)) ;

• Željeznička pruga Vinkovci – Vukovar-Borovo naselje – Vukovar, oznaka pruge M601, pripada u

ostale željezničke pruge za međunarodni promet

• Željeznička pruga Vukovar-Borovo Naselje – Dalj – Erdut – Državna granica – (Bogojevo), oznaka

pruge R104, pripada u željezničke pruge od značaja za regionalni promet;

• Željeznička pruga Vinkovci – Drenovci – Državna granica – (Brčko), oznaka pruge R105, pripada u

željezničke pruge od značaja za regionalni promet;

• Željeznička pruga Vinkovci – (Gaboš) – Osijek, oznaka pruge L208, pripada u željezničke pruge od

značaja za lokalni promet;

• Željeznička pruga Vinkovci – Županja, oznaka pruge L209, pripada u željezničke pruge od značaja za

lokalni promet.

Otvaranje obnovljene pruge Vinkovci – Osijek 2008. godine dodatno je poboljšalo kvalitetu željezničkog prijevoza. Trenutno se željeznički promet na području Županije odvija u sedam smjerova (Vinkovci-Zagreb, Osijek, Vukovar, Tovarnik, Drenovci, Županja, Slavonski Šamac). Budući da ne postoje podaci o udjelu željeznice u javnom prometu na razini županije, teško je procijeniti stvarnu ulogu željeznice u ukupnome transportu na tom području. Završena je i obnova magistralne željezničke pruge Zagreb-Tovarnik na dionici Vinkovci-Tovarnik-državna granica sa Srbijom u dužini 33,4 kilometra, u čiju je obnovu uloženo 442 mil. kuna. U razdoblju od 2012. do 2015. godine u obnovu željezničke infrastrukture uloženo je 80,5 milijuna kuna što je 362 mil. kuna manje od razdoblja od 2009. do 2012. godine. U planovima HŽ infrastrukture do 2020. godine namjerava se uložiti 558 milijuna kuna za modernizaciju, obnovu i elektrifikaciju pruge Vinkovci-Vukovar, kao i modernizaciju i obnovu pružne dionice Okučani-Vinkovci. Prioriteti u Županiji po pitanju željezničkog prometa su rekonstrukcija i elektrifikacija pruge Vinkovci‐Vukovar, rekonstrukcija kolodvora Vinkovci (revitalizacija bivšeg teretnog kolodvora), unaprjeđenje razine

45

usluge željezničkog prijevoza putnika kako u segmentu gradsko-prigradskog tako i regionalnog prometa, modernizacija i obnavljanje lokalnih i regionalnih pruga posebnim programom s ciljem stvaranja preduvjeta prije svega za razvoj integriranog javnog prijevoza, modernizacija željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge, gradnja LDC (logistički-distributivnog centra) Vinkovci-Vukovar, gradnja Cargo centra Vinkovci-Vukovar, istraživanje mogućnosti i prostornih uvjeta za preuređenje i proširenje postojećeg kolodvora Vukovar u funkciji prijevoza tereta, uvođenje novih tehnologija kombiniranog prijevoza na izgrađenoj i rekonstruiranoj željezničkoj mreži u postojećim koridorima sukladno Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine (NN 103/15) i njegovim operativnim ciljevima. Podaci o vremenu putovanja do najbližih gradova6 Procijenjeno vrijeme putovanja Vinkovci - Vukovar je 23 minute, Vinkovci - Županja 26 minuta, Vinkovci - Ilok 59 minuta, Vinkovci - Otok 22 minute, Vukovar - Županja 47 minuta, Vukovar - Ilok 38 minuta, Vukovar - Otok 35 minuta, Županja - Ilok 1 sat i 22 minute, Županja - Otok 29 minuta i Ilok - Otok oko 1 sat. Zračne luke – lokacije i količine prometa Na području Županije nema primarnih zračnih luka (najbliža je zračna luka Osijek). U blizini Vinkovaca je tercijarna zračna luka Bok planirano letjelište "Bok" kod Vinkovaca (poljoprivredno uzletište), uzletište Borovo u Vukovaru i zračno pristanište Sopot, čiji je operator zrakoplovni klub Vrabac, te planirana poljoprivredna letjelišta Drenovci i Račinovci koja su uvrštena u prostorno plansku dokumentaciju. Zračno pristanište Bok Sopot namijenjeno je za prihvat i otpremu zrakoplova u povremenom zračnom prometu i školovanje za koje je proizvođač predvidio mogućnost slijetanja na travnatu uzletno-sletnu stazu (USS) i MTOM (engl. Maximum Take-Off Mass, tj. najveća dopuštena uzletna masa) do 5.700 kg. Zračno pristanište posjeduje hangar za prihvat i smještaj letjelica, kontrolni toranj opremljen radio-vezom kao i vlastitom meteorološkom postajom. Postojeće letjelište ''Borovo'' moguće je preseliti na novu lokaciju kod ekonomije ''Orlovača'' u trenutku kada se nova lokacija opremi sadržajima i potrebnom infrastrukturom za funkcioniranje letjelišta, a minimalno kao na postojećem letjelištu ''Borovo''. Unutarnji vodni putevi – kanali i rijeke Luke unutarnjih voda koje su smještene na europskim vodnim putovima imaju posebno značenje s obzirom na jedinstvenost prometno - transportnog i ukupnog gospodarskog tržišta na kojem djeluju. Na području Županije nalaze se dva međunarodna vodna puta - Dunav i Sava. Dunav je plovan cijelom duljinom kroz Hrvatsku i prema Europskom ugovoru o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN) klasificiran je klasom plovnosti VIc. Dunavom se odvija međunarodni, regionalni i lokalni promet. Sava je uvjetno plovna, odnosno uz velika je ograničenja povezana s neuređenim plovnim putem (nedovoljan gaz na pojedinim sektorima, kritične točke itd.). Postojeći promet ovisi o sezonskim uvjetima vodostaja i uglavnom je lokalnog i regionalnog karaktera. Najvažniji projekt vezan uz korištenje potencijala Dunava i Save je strateški projekt Republike Hrvatske, Višenamjenski kanal Dunav-Sava. Realizacija ovog projekta mogla bi biti od velikog značenja za razvoj poljoprivrede, odvodnje, navodnjavanja, vodnog gospodarstva, obrane od poplave, riječnog i kombiniranog prometa. Nadalje, skratio bi se plovni put od Europe do Sredozemnog mora te omogućio razvoj luka, lučica i pristaništa u unutrašnjosti Županije uz trasu kanala što bi imalo utjecaja na razvoj gospodarstva. Infrastrukturni objekti na vodnim putovima unutar Županije su malobrojni. Osim Luke Vukovar i dva putnička pristaništa (Vukovar i Ilok) tu je i tovarište u Iloku koje je bilo privremenog karaktera i služilo je servisiranju potreba lokalnog industrijskog postrojenja, no nije više u funkciji. Raspoloživi kapaciteti unutar luke Vukovar postojećih koncesionara su Vupik d.d., Luka Vukovar, Nautica Vukovar, LUKOIL Croatia. Pretovarna luka Vupik d.d. za utovar i istovar žitarica i uljarica u Vukovaru, investicija od 530 milijuna kuna je realizirana 2012. godine, a sastoji se od riječnog privezišta duljine 205 m osposobljenog za prihvat riječnih

6 Izvor: www.putovnica.net

46

brodova i barži do 3.000 t nosivosti i 120 m dužine. Utovar i istovar brodova i barži moguć je 24 sata dnevno. Terminal je kompletno povezan sa silosom i utovarno-istovarnim kapacitetima na željeznici, kao i s kamionskim utovarno-istovarnim kapacitetima. Promet luke Vukovar je značajno oscilirao nakon rata. Nakon perioda pada teretnog prometa na vodnim putevima, uzrokovanog globalnom gospodarskom krizom, u sljedećem srednjoročnom razdoblju očekuje se rast prometa i vraćanje na razinu dostignutu 2006. godine. S obzirom na nepredvidljivost kretanja robnih tokova kao i stanje u kojemu se nalazi cjelokupno gospodarstvo, nije poznato kada će doći do rasta prekrcaja u riječnim lukama. Putnički je promet tijekom krize zadržao visoku razinu potražnje (promet tzv. riječnim kruzerima) pa se očekuje njegov daljnji rast u sljedećem razdoblju. Najveći dio roba u Luci čine umjetna gnojiva i sirovine za umjetna gnojiva, željezna roba, ugljen, žitarice i uljarice. Od većih projekata vezanih za daljnji razvoj lučke infrastrukture, treba naglasiti da se već nekoliko godina ulažu sredstva iz domaćih i međunarodnih izvora u izradu tehničke dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za potrebe proširenja Luke Vukovar (nova Luka Istok). Planira se izgradnja županijske luke Ilok za koju je izrađeno idejno rješenje. Izrada idejnog i glavnog projekta i dinamika same izgradnje Luke ovisit će o dostupnim financijskim sredstvima. U Republici Hrvatskoj nema niti jednog zimovnika u koji bi se brodovi sklanjali u periodu pojave leda, pa se poduzimaju aktivnosti za ishođenje dozvola koje su potrebne za izgradnju takvog zimovnika u Opatovcu. Planira se i izgradnja riječnih lučica u Županji, te dvije lučice u Vukovaru (Otok sportova i tzv. Marina). Isto tako, Lučka uprava od iduće godine počinje s izradom projektne dokumentacije za proširenje kapaciteta putničkog pristaništa u Vukovaru na postojećoj lokaciji u centru grada. Budući razvoj luka unutarnjih voda će se kretati u skladu sa Srednjoročnim planom razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda RH 2009. - 2016. kojeg je izradilo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Tablica 9. Preporuke Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture 2009.-2016.

Preporuke Odgovornost za provedbu Prioritet

1. Promovirati industrijsko-gospodarska područja uz vodne putove

Državne i regionalne institucije Lokalna samouprava

+++

2. Uvoditi tehnološke inovacije kod opremanja luka Lučke uprave Državne institucije ++

3. Formulirati i koordinirati nacionalne planove razvitka luka

Državne institucije Lučke uprave ++

4. Unaprijediti trimodalno povezivanje luka Lučke uprave +++

5. Razvoj efikasnih multimodalnih terminala na dunavskim lukama i proširenje suhim dokovima – spajanje unutarnjih plovnih puteva sa željeznicom I cestovnim prometom

Lučke uprave u suradnji sa lokalnom i regionalnom samoupravom

+++

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Prioriteti u riječnom prometu na području Županije su: realizacija strateškog projekta RH „Višenamjenskog kanala Dunav‐Sava“; luke posebne namjene; industrijska luka uz gospodarske i proizvodne sadržaje; modernizacija i izgradnja dodatnih kapaciteta luke Vukovar na postojećem lučkom području, terminali tekućih i rasutih tereta i sl. za naftnu i kemijsku industriju; Plovni put rijeke Save; Plovni put rijeke Dunav kod Sotina; Zimovnik Opatovac i riječna pristaništa: Županja, Gunja, Ilok, Račinovci i Rajevo Selo. Bazenska luka Vukovar Vukovarsko-srijemska županija, predložila je Vladi Republike Hrvatske uvrštenje projekta Bazenske luke Vukovar u projekte od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, a njena izgradnja predviđena je na

47

budućem „Višenamjenskom kanalu Dunav – Sava“, na presjecištu tri međunarodna prometna pravca (bivši Paneuropski koridori X i VII te bivši Vc koridor). Prostor od 750 ha za buduću Bazensku luku Vukovar rezerviran je prostornim planovima između kanalskih kilometara 6+300 do 8+450, a bit će omeđen sa sjevera željezničkom prugom Vinkovci-Vukovar i mjestom Bršadinom, sa zapada koritom rijeke Vuke, s juga Kanalom i s istoka budućom cestovnom obilaznicom Borovo-Vukovar. Priobalna lučka zona za vodni promet (tj. za prekrcaj tereta), imala bi tri lučka bazena s 24 veza i jedan manji bazen za remont brodova. Zaobalna lučka zona vezana je na čisto kopneni promet i sastojala bi se od kopnenog robnog terminala, proizvodne zone, trgovačko poslovne zone i robnih rezervi. Procijenjena vrijednost investicijskih ulaganja je 772,7 mil. € dok bi period građenja, ovisno o modelu financiranja, trebao bi iznositi do 7 godina za izgradnju infrastrukture i do 13 godina za izgradnju suprastrukture. Cilj projekta je gospodarska i demografska obnova Istočne Slavonije pokretanjem gospodarske aktivnosti s osnovnom idejom stvaranja uvjeta za novo zapošljavanje. Razvoj logističkog sustava VSŽ

Kvalitetna prometna infrastruktura i prometna povezanost je osnovni preduvjet za razvoj suvremene logistike. Dok je bivši cestovni koridor X u vrlo dobrome stanju, željezničkome je potrebno daljnje unaprjeđenje prije nego što njegova kvaliteta bude na razini europskih standarda. Povoljan geografski položaj VSŽ omogućio je brzi razvoj željezničkoga prometa, te razvoj Vinkovaca kao

putničkoga i što je posebno značajno s logističkog gledišta teretno-ranžirnog čvorišta. Međutim, obzirom

na promijenjene okolnosti u okruženju tijekom Domovinskog rata i poslije njega kada je pruga Zagreb-

Beograd bila blokirana, kao i nedovoljno inzistiranje prilikom definiranja EU koridora kroz istočnu Hrvatsku,

potrebno je da se Vinkovci definiraju kao logističko-distributivni centar kroz koji će teći promet i prema jugu

(kroz Bosnu i Hercegovinu, prema luci Ploče). Do sada, Vinkovci još uvijek nisu dostigli predratnu važnost

usprkos napretku i ulaganjima u obnovu infrastrukture.

Kroz Županiju prolazi međunarodni željeznički koridor RH1, a s obzirom na provedena i planirana ulaganja

u obnovu pruge na trasi koridora za očekivati je daljnji porast prometa i općenito, jačanje Županije kao

željezničkog i logističkog središta. Tome bi trebala pridonijeti i jača integracija željeznice te korištenja

Dunava za transport roba, odnosno intermodalni oblici transporta. Ovdje treba istaknuti postojanje RO-LA

terminala (terminal za prijevoz kamionskih tegljača na željezničkim vagonima) u Spačvi, koji su Hrvatske

željeznice otvorile 2007. godine, ali do sada nije bio adekvatno iskorišten.

Općenito, na Hrvatskim je željeznicama prijeko potrebno obnoviti kontejnerski prijevoz i uspostaviti ga u

prvoj fazi na između ostalih i na pruzi (Ljubljana) - Zagreb - Vinkovci – Tovarnik- (Beograd). Temeljno pitanje

razvoja kombiniranog prometa u sadašnjoj fazi jest izgradnja mreže prekrcajnih terminala u Republici

Hrvatskoj. Terminali, zbog svoga primarnog zadatka i prevladavajuće tehnologije i organizacije rada, mogu

biti željeznički, lučki, cestovni, zračni, poštanski i specijalni, vezani za određenu vrstu tereta (rasuti tereti,

naftni i kemijski i sl.). Prema do sada obavljenim analizama, u Hrvatskoj je potrebno izgraditi prekrcajno-

robne terminale u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Sisku, Karlovcu, Vinkovcima

(LDC-logističko-distributivni centar).

TLC Vukovarsko-srijemske županije u Vinkovcima Veliki strateški projekt razvoja poduzetničke infrastrukture svakako je planirano formiranje suvremenog distributivno-logističkog centra u skladu s europskim standardima i kvalitetom izvedbe u cilju osiguranja okvira za ekonomski isplativo i dugoročno samoodrživo funkcioniranje. Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije u Vinkovcima će biti centar (Hub) za područje šire regije u ovom dijelu Istočne Europe, u kojem će se odvijati sve aktivnosti koje se odnose na prijevoz, logistiku i distribuciju robe

48

(za nacionalni i međunarodni tranzit), za najraznovrsnije subjekte/korisnike usluga, na komercijalnoj osnovi.

Pokrivenost širokopojasnom infrastrukturom Stanje širokopojasne mreže na području Županije je na zadovoljavajućoj razini. Ipak, postojeći priključci izvedeni su zastarjelom tehnologijom bakrenih parica, preko 90% (stanje 2011.). Isti moraju biti zamijenjeni novom svjetlovodnom tehnologijom. Izgrađena infrastrukturna mreža, u vlasništvu Republike Hrvatske i javnih tvrtki, omogućava priključak distribucijske mreže po gradovima i većim naseljima – koju bi izgradile lokalne samouprave u suradnji s teleoperaterima, drugim društvenim subjektima i javno-privatnim partnerstvom. Kućanstva s pristupom Internetu/širokopojasnom Internetu Prema podacima za 2011. godinu, na području Županije od 62.673 kućanstava njih 27.292 je imalo širokopojasni priključak u nepokretnoj mreži što daje gustoću od 15,15%. Iako postoje određeni podaci (neažurirani) o dužini ulica za gradove za ostala naselja oni nisu pouzdani. Zbog toga je na temelju nekompletnih podataka o dužini ulica i dužini vodovodne i elektroenergetske mreže izvršena i procjena moguće dužine distributivnih svjetlovoda koja za VSŽ iznosi 29,9 kilometara. Prema podacima HAKOM-a za 2015. godinu, sva naselja u Županiji su pokrivena širokopojasnom mrežom, no postoji velika neujednačenost u brzini mreže. Isto tako, površinski gledajući, cijela Županija je pokrivena širokopojasnom mrežom osim šumskih predjela na jugoistoku i na jugozapadu Županije. U većini naselja dostupna je nedovoljno i neravnomjerno razvijena mreža brzine do 30Mbit/s i pokrivenost mrežama pokretnih komunikacija s većim brzinama tako da na tom području postoji alternativa. Veliki broj naselja posjeduje mrežu brzine do 100 Mbit/s koja je samo parcijalno razvijena unutar naselja, dok mreže pokretnih komunikacija istih brzina pokrivaju samo veća naselja izuzev grada Iloka. Mreža brzine veće od 100 Mbit/s dostupna je u određenim dijelovima Vinkovaca, Županje i Vukovara. Učestalost pristupa internetu Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2015. godini, u kućanstvima i kod pojedinaca, 66,6% ispitanika u VSŽ koristilo je internet u posljednja 3 mjeseca, 0,3% u posljednjih godinu dana, 2,3% prije više od godinu dana dok 30,7% ispitanika nikada nije koristilo internet. Među ispitanicima koji su koristili internet u posljednja 3 mjeseca, 73,4% njih koristilo ga je svaki ili gotovo svaki dan, 19,6% najmanje jednom tjedno (ali, ne svaki dan) te 7% manje od jednom tjedno. ZAKLJUČAK:

• Unatoč ulaganjima u mrežu županijskih i lokalnih cesta u proteklom razdoblju kvaliteta cesta i dalje je lošija nego u drugim razvijenijim dijelovima Hrvatske, te je potrebno izgradnjom preostalih dionica županijskih i lokalnih cesta povećati udio, odnosno postotak asfaltiranih kolnika u ukupnoj duljini cestovne mreže u Županiji, a istovremeno osigurati sredstva za ulaganje u dionice asfaltiranih cesta koje zahtijevaju rekonstrukciju i modernizaciju.

• Kod državnih cesta također je potrebna rekonstrukcija i izvanredno održavanje određenih dionica (izgradnja obilaznica gradova Vinkovaca i Vukovara).

• Problem također predstavlja loša prometna povezanost rubnih dijelova Županije (naročito grada Iloka) sa županijskim središtima i autocestom, pa je potrebna izgradnja brzih cesta (Srijemska granična transverzala), koje bi smanjile vrijeme putovanja, a ujedno predstavljale i obilaznice naselja u općinama kroz koje prolaze.

• Prioriteti u Županiji po pitanju željezničkog prometa su rekonstrukcija i elektrifikacija pruge Vinkovci‐Vukovar, rekonstrukcija kolodvora Vinkovci (revitalizacija bivšeg teretnog kolodvora), unaprjeđenje razine usluge željezničkog prijevoza putnika kako u segmentu gradsko-prigradskog tako i regionalnog prometa, modernizacija i obnavljanje lokalnih i regionalnih pruga posebnim programom s ciljem stvaranja preduvjeta prije svega za razvoj integriranog javnog prijevoza, modernizacija željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge, gradnja LDC (logistički-

49

distributivnog centra) Vinkovci-Vukovar, gradnja Cargo centra Vinkovci-Vukovar, istraživanje mogućnosti i prostornih uvjeta za preuređenje i proširenje postojećeg kolodvora Vukovar u funkciji prijevoza tereta, uvođenje novih tehnologija kombiniranog prijevoza na izgrađenoj i rekonstruiranoj željezničkoj mreži u postojećim koridorima sukladno Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine (NN 103/15) i njegovim operativnim ciljevima. Potrebna je obnova željezničke pruge Vinkovci-Drenovci-Gunja-BiH s uređenjem međunarodnog graničnog prijelaza Stari Drenovci.

• Prioriteti u riječnom prometu na području Županije su: realizacija strateškog projekta RH „Višenamjenskog kanala Dunav‐Sava“; luke posebne namjene; industrijska luka uz gospodarske i proizvodne sadržaje; modernizacija i izgradnja dodatnih kapaciteta luke Vukovar na postojećem lučkom području, terminali tekućih i rasutih tereta i sl. za naftnu i kemijsku industriju; Plovni put rijeke Save; Plovni put rijeke Dunav kod Sotina; Zimovnik Opatovac i riječna pristaništa: Županja, Gunja, Ilok, Račinovci i Rajevo Selo.

• S ciljem poticanja razvoja i boljeg povezivanja Županije potrebno je izgraditi nove riječne granične prijelaze prema BiH a sukladno prostorno planskoj dokumentaciji VSŽ.

• Potencijal za razvoj širokopojasne mreže je na zadovoljavajućoj razini iako su postojeći priključci izvedeni su zastarjelom tehnologijom bakrenih parica, preko 90% i moraju se zamijeniti novom svjetlovodnom tehnologijom.

• Infrastrukturnu mrežu koja je u vlasništvu države i javnih tvrtki potrebno je staviti u službu lokalne zajednice

2.4. Upravljanje razvojem Osnovne ustrojstvene jedince Županije su: Županijska skupština kao predstavničko tijelo, Župan kao izvršno tijelo, Tajništvo županije i Upravni odjeli. Županija u svom vlasništvu ima i više javnih ustanova i trgovačkih društava. U kontekstu upravljanja razvojem posebno treba istaknuti:

1. Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije osnovana je 2017. godine kao javna ustanova, a započela je s djelovanjem 1. siječnja 2018. godine nakon prijenosa gospodarske cjeline Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o., osnovane od strane Vukovarsko-srijemske županije u cilju gospodarskog i sveukupnog razvoja županije, u njeno vlasništvo. Javna ustanova Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije (u daljnjem tekstu: RA VSŽ) djeluje s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja. Također, RA VSŽ vrlo je aktivna u pripremi projektnih aplikacija za natječaje financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Trenutno zapošljava 18 djelatnika.

2. Poduzeće Eko-sustav d.o.o. osnovano je s ciljem uspostavljanja sustava gospodarenja otpadom na području Županije te obavljanja poslova koji su vezani za obnovljive izvore energije, osobito kad je riječ o biomasi. Trenutno zapošljava 38 djelatnika.

3. Zavod za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije izrađuje i prati provedbu dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) razine, izrađuje izvješća o stanju u prostoru, vodi registre podataka u okviru informacijskog sustava prostornog uređenja, priprema polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja, izdaje mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. Trenutno zapošljava 10 djelatnika.

4. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima obavlja djelatnost zaštite, upravljanja, održavanja i promicanja zaštićenih područja i prirodnih vrijednosti s ciljem zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Javna ustanova zapošljava 8 djelatnika.

50

Upravljanje ljudskim potencijalima Ukupan broj zaposlenih u županijskim upravnim tijelima iznosi 105. Sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima postoji sustav ocjenjivanja rada zaposlenika koji se provodi od 2010., a u cilju poticanja što kvalitetnijeg i učinkovitijeg rada. Također, plan razvoja ljudskih resursa županijske uprave još uvijek nije usvojen, što otežava sustavno obrazovanje i usavršavanje zaposlenika. U sadašnjoj organizacijskoj strukturi ne postoje posebne jedinice za upravljanje ljudskim potencijalima, što u konačnici dodatno otežava kvalitetno planiranje razvoja ljudskih resursa. Unutarnja i vanjska koordinacija i suradnja Zbog redovitih koordinacijskih sastanaka pročelnika upravnih odjela i Župana kvaliteta komunikacije i koordinacije rada pojedinih odjela je zadovoljavajuća. Prepreku u poboljšavanju suradnje predstavlja činjenica da su Upravna tijela Županije smještena na dvije lokacije (Vukovar i Vinkovci). Suradnja Županije s njenim gradovima i općinama može se ocijeniti zadovoljavajućom. Tajništvo Županije nadležno je za vođenje Koordinacije župana, gradonačelnika i načelnika Vukovarsko-srijemske županije. Koordinaciju saziva Župan, a na sastancima se raspravlja o aktualnim problemima, mogućnostima za suradnju, aktivnostima Županije i sl. VSŽ ima dobru suradnju s ostalim županijama Republike Hrvatske. Dok je s nekim županijama suradnja isključivo protokolarne prirode, suradnja sa slavonskim županijama je puno intenzivnija što se očituje u redovitim koordinacijskim sastancima čiji je rezultat priprema i provedba zajedničkih razvojnih projekata. Županija ima dobru suradnju i sa središnjim državnim tijelima. Ipak kvaliteta komunikacije i koordinacije prilično ovisi o sposobnosti pojedinca koji bi trebali održavati kontakte s odgovarajućim predstavnicima državnih tijela. Suradnja s civilnim društvom Prema podacima iz nacionalnog Registra udruga na području Županije djeluje oko 1200 udruga, od čega je najviše sportskih, kulturnih, gospodarskih i socijalnih. Primjetan je mali broj ekoloških i zdravstvenih udruga. Županija aktivno podupire rad civilnog društva, prije svega financijski. Suradnja se prvenstveno ostvaruje na području osmišljavanja i pripreme razvojnih projekata, razmjeni informacija i provedbi zajedničkih projekata. Strateško planiranje i praćenje rezultata Županija je usvojila cijeli niz važnih sektorskih dokumenata koji su pomogli u stvaranju jasnije slike razvojnih problema i potreba te situacije u okruženju. Kod pitanja prostornog uređenja uspostavljen je cjeloviti informacijski sustav uz postojeće prostorne i katastarske podatke olakšava praćenje stanja u prostoru i buduće razvojno planiranje. U županijskoj bazi razvojnih projekata primjetan je manjak projekata iz područja poticanja konkurentnosti gospodarstva, što pokazuje da županija još uvijek nema dovoljno kapaciteta za iskorak u smjeru osmišljavanja kvalitetnih i međusobno diverzificiranih projekata koji će biti izravnije usmjereni na razvoj gospodarstva.

Korištenje IT tehnologija Županija je ostvarila značajne rezultate u pogledu razvoja IKT rješenja za građane i poduzeća, prije svega u području prostornog uređenja (IZAK sustav – izdavanje akata iz područja prostornog uređenja i gradnje, GIS karta Županije, digitalni prostorni plan Županije i lokalnih jedinica). Međutim, županija nedovoljno koristi mogućnosti IKT tehnologije za poboljšanje učinkovitosti rada zaposlenika. Zaposlenici nedovoljno koriste naprednije oblike komuniciranja koji se temelje na IKT rješenjima, a informacijski sustav Intranet vrlo je slabo razvijen.

51

Međunarodna i međuregionalna suradnja Međunarodna i međuregionalna suradnja iznimno je važna za Županiju osobito zbog njenog geostrateškog položaja na međunarodnim pravcima, a prvenstveno na rijeci Dunav. Poticanjem međunarodne i međuregionalne suradnje Županija nastoji doprinijeti razmjeni znanja i iskustava te primjera dobre prakse čime se pruža mogućnost predstavljanja vlastitih postignuća, stvaranja i razvijanja mreža, stvaranja preduvjeta za povezivanje gospodarstva, raznih zainteresiranih institucija i organizacija, stručnjaka i slično s ciljem gospodarskog i društvenog razvoja županije. Dugogodišnjom provedbom međunarodnih aktivnosti VSŽ znatno je ojačala vlastite administrativne i institucionalne kapacitete kroz sudjelovanje u raznim organizacijama u zemlji i inozemstvu. Županija je prepoznala važnost povezivanja kako sa stranim državama i regijama tako i s hrvatskim županijama s koj ima je pristupila potpisivanju niza Sporazuma i Protokola o suradnji.

Županija je aktivna u slijedećim međuregionalnim i regionalnim organizacijama: Hrvatska zajednica županija,

Euroregionalna suradnja Dunav-Drava-Sava, Radna zajednica podunavskih regija i Institut regija Europe.

Suradnja s ostalim županijama Županija već dugi niz godina snažno podupire i razvija suradnju s drugim županijama te JLS (iz drugih

županija). Suradnja se odvija ponajprije kroz razne oblike razmjene iskustava te zajedničkog usklađivanja

djelovanja županija, gradova i općina u odnosu na tijela državne vlasti, a posebno o pitanjima od značenja

za razvoj, zajedničke inicijative i projekte.

Svjesni činjenice da se oblikovanje i provođenje politike razvoja sve više vezuje uz pripremu i provedbu

razvojnih projekata radi povlačenja sredstava iz fondova Europske Unije slavonske županije su izrazile

spremnost na međusobnu suradnju u promišljanju, pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata.

ZAKLJUČAK:

• U kontekstu upravljanja razvojem županija aktivno i koordinirano surađuje kako sa svojim JLS tako

i sa razvojnim dionicima s područja županije, a rezultat toga je priprema i provedba zajedničkih

razvojnih projekata iz raznih sektora.

• Uočena je potreba da se jačanje uloge regionalnih koordinatora za proces programiranja i provedbe

regionalne politike potakne sa središnje razine.

• Županija aktivno podupire rad civilnog društva, a suradnja se prvenstveno ostvaruje na području

osmišljavanja, pripreme i provedbe zajedničkih projekata.

• Pozitivno je da je Županija usvojila cijeli niz važnih sektorskih dokumenata koji su pomogli u

stvaranju jasnije slike razvojnih problema i potreba te situacije u okruženju dok nam je cilj kod

prostornog uređenja uspostaviti cjelovit informacijskih sustav koji bi olakšao praćenje stanja u

prostoru i buduće razvojno planiranje.

• Dugogodišnjom provedbom međunarodnih aktivnosti VSŽ znatno je ojačala vlastite

administrativne i institucionalne kapacitete kroz sudjelovanje u raznim organizacijama u zemlji

i inozemstvu.

• Potpisan veliki broj Sporazuma i Protokola o suradnji kako sa stranim državama i regijama tako

i s hrvatskim županijama.

52

• Novom ŽRS namjerava se pridonijeti utvrđivanju prioritetnih aktivnosti usmjerenih prema jačanju

razvojnog potencijala županije, smanjenju teritorijalnih razlika te jačanju i izgradnji razvojnog

potencijala slabije razvijenih dijelova županije.

3. REZULTATI PROVOĐENJA PRIJAŠNJIH STRATEGIJA

Županijska razvojna strategija 2007.-2013. izrađena je po metodologiji tadašnjih regionalnih operativnih programa (ROP) i predstavljala je njegovu nadogradnju. Sastojala se od razrađene hijerarhije razvojnih ciljeva – od vizije, preko strateških ciljeva, do prioriteta i mjera – s jedne strane, te od skupa više manje razrađenih projekata, svaki sa svojim željenim/namjeravanim učincima, s druge. Međutim u metodologiji izrade ROP-ova, nisu bili razrađeni ključni elementi za praćenje provedbe: provedbeni mehanizmi, financijski okvir, procedure za redovito ažuriranje te akcijski plan provedbe. Sustavni proces strateškog planiranja pokrenut je usvajanjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/2009., dalje u tekstu Zakon), Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013., te Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (Pravilnika). Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije 2011.-2013. (ŽRS VSŽ) izrađena je i prihvaćena 2011. godine, a temeljem naputka MRRFEU produženo je njeno trajanje na 2017. godinu, odnosno do donošenja nove. Sukladno članku 30. Zakona, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) godišnje izvještava Vladu Republike Hrvatske o provođenju regionalne razvojne politike, a člankom 12. Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija utvrđeno da županije izvještavaju MRRFEU o provedbi ŽRS-a. Sukladno Uputama o izradi i sadržaju izvještaja županija o provedbi županijskih razvojnih strategija, Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije, kao regionalni koordinator, redovno podnosi izvještaje o rezultatima i učincima provedbe strategije za područje VSŽ. Sukladno Uputama, područja razvoja grupirana su u sedam područja (gospodarstvo, komunalna infrastruktura, društvene djelatnosti, zaštita okoliša, prostor i priroda, ljudski potencijali, institucije te ostala područja).

53

Grafikon 3. Rezultati provođenja prijašnjih strategija od 2011.-2013. godine

Izvor: Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije

U promatranom razdoblju od 2011. do 2013. godine, prema podacima dostavljenima od strane dionika uključenih u ŽRS VSŽ, navedena su ukupno planirana i ukupno utrošena sredstva prijašnjih strategija. Najviše sredstava planirano je i ostvareno za provedbu mjera vezanih za komunalnu infrastrukturu, potom gospodarstvo te zaštitu okoliša, prostora i prirode. Kako je vidljivo iz grafikona u 2011. godini ukupna ostvarena sredstva premašuju planirana za 52,65% (od toga je najviše utrošeno u područje komunalne infrastrukture, zatim gospodarstvo, ljudske potencijale, zaštita okoliša, prostora i prirode, potom u društvene djelatnosti te u institucije), dok u 2012. i 2013. godini utrošena sredstva ne izlaze iz okvira planiranog. U 2012. utrošeno je 51% manje od ukupno planiranog, ali taj podatak nije relevantan s obzirom da je navedeno samo područje komunalne infrastrukture dok za ostala područja nema podataka. Tijekom 2013. godine utrošeno je 64,30% manje od ukupno planiranog. Najviše uloženo je u područje komunalne infrastrukture (73%), gospodarstvo (13%), zaštita okoliša, prostor i priroda (11%), ljudski potencijali (2%), društvene djelatnosti i institucije (1%). Za 2014. i 2015. godinu izostavljen je prikaz ulaganja te ostalih izvora financiranja zbog poteškoće oko prikupljanja cjelovitih podataka. Prema podacima dostavljenima od strane dionika uključenih u provedbu Županijske razvojne strategije, tijekom 2014. godine u komunalnu infrastrukturu uloženo je (78%), u područje gospodarstva (13%), zaštita okoliša, prostora i prirode (4%), ljudski potencijali (3%), te društvene djelatnosti i institucije (2%). Nadalje, u 2015. godini najviše uloženo je u područje zaštite okoliša, prostora i prirode (27%), zatim u društvene djelatnosti (25%), komunalnu infrastrukturu (18%), gospodarstvo (16%), te ljudske potencijale i institucije (14%). ZAKLJUČAK: Potrebno je dodatno osnažiti suradnju s JLS i javnim poduzećima te ostvariti maksimalne napore kako bi ih se što više uključilo u pripremu ŽRS, pogotovo u dijelu planiranja aktivnosti i projekata te maksimalnog usklađivanja njihovih razvojnih planova sa ŽRS.

632.877.398,00 kn

308.100.000,00 kn 323.588.036,04 kn

414.600.000,00 kn

627.930.000,00 kn

906.150.000,00 kn

0,00 kn

100.000.000,00 kn

200.000.000,00 kn

300.000.000,00 kn

400.000.000,00 kn

500.000.000,00 kn

600.000.000,00 kn

700.000.000,00 kn

800.000.000,00 kn

900.000.000,00 kn

1.000.000.000,00 kn

2011. 2012. 2013.

REZULTATI PROVOĐENJA PRIJAŠNJIH STRATEGIJA

UKUPNO OSTVARENO UKUPNO PLANIRANO

54

4. PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA

4.1. Razvojni potencijali i razvojne potrebe

DRUŠTVO Razvojni potencijali

• Razvijen i aktivan sustav cjeloživotnog obrazovanja

• Mreža obrazovnih ustanova

• Dostupnost zdravstvene zaštite i dobra pokrivenost različitim vrstama socijalnih usluga

• Aktivne udruge civilnog društva

• Dostupnost sredstava EU fondova

• Postojeći strateški sektorski dokumenti na nacionalnoj razini Razvojne potrebe

• Poticajne mjere za zaustavljanje negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja stanovništva

• Izrada i provedba cjelovite kurikularne reforme

• Povećati razinu obrazovanja stanovništva

• Izgradnja, sanacija i opremanje društvene infrastrukture, posebice u ruralnim područjima

• Zaustavljanje odljeva stručnog kadra u društvenim djelatnostima kroz osmišljavanje mjera za zadržavanje postojećih i privlačenje novih kadrova

• Povećati broj pomoćnika u nastavi za učenike s poteškoćama

• Osiguravanje dodatnih financijskih sredstava za stipendiranje učenika i poticanje cjeloživotnog obrazovanja

• Jačanje kapaciteta, educiranje i osposobljavanje OCD-a za razvoj društvenog poduzetništva

• Osnivanje županijske ustanove za palijativnu skrb i pružanje podrške civilnom sektoru u programima koji nude takvu vrstu usluge

• Opremanje/osnivanje istraživačkog sektora u zdravstvenim ustanovama

• Potpora razvoju smještajnih kapaciteta - prenoćišta za beskućnike/osnivanje poludnevnih boravaka za djecu i starije osobe, organizirano stanovanje za osobe sa invaliditetom/osiguranje smještajnih kapaciteta za roditelje čija su djeca na dugotrajnijem liječenju u bolnici

• Unaprjeđenje standarda socijalnih usluga, sustava kontrole pružanja usluga i stvaranje jedinstvene baze podataka korisnika sustava

• Poticanje i razvoj izvaninstitucionalne skrbi, a posebice udomiteljstva i obiteljskih domova

• Destigmatizacija osoba s mentalnim oštećenjem i općenito osoba s invaliditetom (afirmativno prikazivanje osoba s mentalnim oštećenjem u medijima na lokalnoj razini, „Vinkovački list“, VTV i dr.), zaštita i promicanje ljudskih prava i zabrana, odnosno suzbijanje diskriminacije

• Prevencija isključenosti osoba starije životne dobi, projekti za osnaživanje (umirovljenje, žalovanje, savjetovanje, podrška pomagačima i skrbnicima starijih osoba) te optimalizacija usluga pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama, posebice u ruralnim područjima

GOSPODARSTVO Razvojni potencijali

• Kvalitetno tlo i dostupnost drvne sirovine, prerađivački kapaciteti i ljudski potencijali za razvoj prehrambenog, drvnog i poljoprivrednog sektora

• Odličan geoprometni položaj

55

• Postojeći kapaciteti poduzetničkih potpornih institucija i poduzetničkih zona s tendencijom daljnjeg jačanja

• Bogata kulturna baština (arheološka nalazišta, manifestacije, spomenička baština, itd.) i snažna tradicijska osnova prostora

• Aktivne ustanove u kulturi

• Lokalno partnerstvo za zapošljavanje

• Postignuta kvalitetna suradnja s partnerima iz susjednih i drugih država

• Mogućnost uzgoja kultura kratkih ophodnji na neobrađenim površinama (vrba i bagrem)

• Korištenje obnovljivih izvora energije (sunce, biomasa, pelet)

• Geotermalni izvori u funkciji razvoja konkurentnosti gospodarstva (razvoj turizma i poljoprivrede veće dodane vrijednosti)

• Rijeka Dunav kao turistički resurs

• Lovni i ribolovni turizam

• Međunarodna biciklistička ruta EuroVelo 6 Razvojne potrebe

• Popularizacija deficitarnih zanimanja strukovnih škola

• Poticati edukaciju šumoposjednika s ciljem udruživanja, unaprjeđenja gospodarenja privatnim šumama te korištenja bespovratnih sredstava iz dostupnih fondova (OKFŠ, EAFRD)

• Uvođenje olakšica za potencijalne investitore zbog statusa slabije razvijenog područja

• Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada

• Razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim djelatnostima (poljoprivreda, prehrambena i drvoprerađivačka industrija)

• Jačanje suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija

• Jačanje unutar-sektorske i među-sektorske suradnje kroz umrežavanje (zadruge, klasteri)

• Decentralizacija upravljanja strateškim resursima (poljoprivredno zemljište, vode, šume itd.)

• Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i stavljanje u funkciju nekorištenog i zapuštenog državnog poljoprivrednog zemljišta

• Poticanje investicijske klime i privlačenje investicija

• Primjena naprednih (KET) tehnologija

• Primjena direktiva Europske komisije i strategije bioekonomije i strategije kružne ekonomije

• Poticati razvoj distribucijskih kanala te zajedničkog nastupa na tržištu

• Povećati ulaganja u razvoj županijskih, odnosno regionalnih brendova.

• Poticati primjenu novih organizacijskih oblika u proizvodnji (modernih zadruga i klastera), a posebno onih koji su usmjereni prema većem stupnju obrade poljoprivrednih proizvoda te proizvodnji dohodovnijih kultura

• Ekološka proizvodnja

• Razvoj posebnih oznaka kvalitete

• Poticati razvoj tehnološke infrastrukture, poticati nove tehnologije i stimulirati razvijanje inovativnih proizvoda i rješenja

• Povezivanje proizvođača poljoprivrednih proizvoda (sirovina) i stranih i domaćih proizvođača finalnih proizvoda u poljoprivredi

• Istraživanje i praćenje razvoja gospodarstva u EU i svijetu

• Socijalno poduzetništvo

• Podizanje prepoznatljivost područja (brendiranje)

• Valorizacija, zaštita i održivo gospodarenje prirodno-kulturnom baštinom i resursima

• Izgradnje novih i obnove starih muzejskih zgrada, višenamjenskih kulturno-poslovnih centara i kina, izgradnja arheoloških parkova s pripadajućim muzejskim zgradama i drugom infrastrukturom

• Ulaganje u vanjske pozornice, multifunkcionalne prostore

• Međusektorsko povezivanje u kulturi (gospodarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, znanost, obrazovanje i turizam)

56

• Privlačiti i zapošljavati dodatne stručne kadrove u kulturi te poticati razvoj, edukaciju i zadržavanje postojećih

• Povećati ulaganja u izgradnju i održavanje sportske infrastrukture i ulaganja u kadrove

• Dostupnost rekreativnih i profesionalnih sportskih sadržaja u ruralnim područjima

• Novi modeli financiranja športa

• Pomoći i poticati otvaranje knjižnica u JLS-u gdje još ne postoje.

• Promocija manjih zbirki (privatnih)

• Uvođenje i definiranje minimalnih kriterija (mjerljivih ciljeva) te rezultata rada za udruge, za održavanje kulturnih manifestacija i događaja (sprječavanje efekta rasplinjavanja) u cilju podizanja kvalitete postojećih (uvođenje nadzora) veća otvorenost javnih institucija u kulturi i športu prema NGO sektoru, poticanje interaktivnog djelovanja i međunarodnih projekata i suradnje

• Jednaka primjena postojećih zakonskih propisa za sve subjekte u turizmu

• Pojednostavljenje postupka registracije novih pružatelja usluga u turizmu

• Razvoj cikloturizma, razvoj biciklističkih ruta

• Stvaranje preduvjeta za razvijanje kruzerskog turizma (uključujući ostvarenje prometnih, infrastrukturnih preduvjeta)

• Razvoj riječnog nautičkog turizma s potrebom razvoja riječnih marina

• Razvoj turističke ponude kao dopunske aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima (plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turizam)

• Stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje u seoskom turizmu putem radionica tradicijskih obrta, uređenja okoliša, obnovu rekreativnih sadržaja

• Veća povezanost svih turističkih dionika u županiji te veći protok informacija

• Poticanje poduzetnika za ulaganja u turizam, osobito ulaganje u očuvanje tradicionalne baštine

• Razvoj kreativnih/kulturnih industrija i povezivanje baštine i proizvodnje

PROSTOR I OKOLIŠ Razvojni potencijali

• Odličan geoprometni položaj

• Kvalitetno poljoprivredno tlo

• Visoko vrijedna drvna sirovina (slavonski hrast)

• Rudna bogatstva (geotermalni potencijal, nafta i plin)

• Obnovljivi izvori energije (sunčeva energija, energija vjetra, geotemalni izori, biogorivo)

• Bogata fauna (divljač i slatkovodna riba)

• Plovnost rijeka

• Prekogranična suradnja u zaštiti okoliša i prirode

Razvojne potrebe

• Decentralizacija upravljanja prirodnim resursima (poljoprivredno zemljište, vode, šume itd.)

• Izgradnja Višenamjenskog kanala Dunav - Sava

• Podizanje standarda plovnosti vodnih putova

• Ulaganja u učinkovite sustave navodnjavanja, uređenost kanalske mreže i akumulacija u funkciji obrane od poplava i povećanja biološke održivosti

• Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije (sunčeva energija, snaga vjetra, biomasa, pelet, geotermalni izvori)

• Razvoj sustava učinkovitog gospodarenja otpadom

57

• Razvoj infrastrukture za informacijsko-komunikacijske tehnologije (širokopojasni pristup internetu)

• Izrada Master plana prometa za područje Županije

• Razvoj cestovne infrastrukture - Povezivanje rubnih dijelova županije sa središtem i glavnim transportnim koridorima; Razdvajanje gradskoga i regionalnoga prometa na županijskim cestama (izgradnja obilaznica; brzih cesta); Rekonstrukcija lokalnih i županijskih cesta; Nastavak izgradnje tzv. Šokačke magistrale; Povezivanje grada Iloka i okolnog područja VSŽ s autocestom; Izgradnja brze ceste Vinkovci i Vukovar i spajanje Nove luke Vukovar s istom; Izgradnja cestovnog mosta na rijeci Savi prema BIH (granični cestovni prijelaz k.o. Račinovci, k.o. Đurići - Brčko); izgradnja otresnica

• Kvalitetnija povezanost putničkim linijama; izgradnja, obnova i označavanje autobusnih stajališta

• Korištenje ekološki prihvatljivih vozila u prometu

• Izgraditi pješačko-biciklističke staze uz županijske i državne ceste

• Izgradnja industrijskih kolosijeka na području logističkih centara i povezivanje s javnom željezničkom mrežom (prugom za međunarodni prijevoz M601)

• Unaprjeđenje carinskih i tehničko-operativnih poslova na pograničnom dijelu međunarodnih željezničkih koridora RH1 između Tovarnika i Šida te između Starih Drenovaca-Brčko

• Modernizacija lučke infrastrukture

• Izgradnja zimovnika za smještaj brodova u slučaju pojave leda (Opatovac)

• Izgradnja navoza za popravak brodova

• Popravak uništenih pruga i izgradnja kolodvora u Vukovaru

• Rekonstrukcija telekomunikacijskih, signalno-sigurnosnih i ostalih željezničkih sustava

• Elektrifikacija željezničke pruge M601 uvođenje direktnih brzih putničkih vlakova na relaciji Vinkovci- Zagreb

• Spajanje željezničkim kolosijecima bazenske luke Vukovar s prugom Vinkovci-Vukovar

• Bolja uređenost u pogledu pružnih prijelaza i izgradnja novih na mjestima gdje ne postoje

• Poticanje na integrirani prijevoz putnika u Slavoniji (integrirani taktni vozni red) kao i gradnja logističko-distributivnog centra za teretni prijevoz

• Izgradnja novih stajališta/kolodvora za putnike u željezničkom putničkom prometu koje će biti u funkciji kod integriranog prigradskog putničkog taktnog prometa u Slavoniji

• Razvoj sektora logistike • Gradnja LDC Vinkovci-Vukovar (LDC-logističko-distributivni centar, sukladno Nacionalnom

programu željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine – NN 103/15)

• Gradnja Cargo centra Vinkovci-Vukovar (sukladno Nacionalnom programu željezničke

infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine – NN 103/15)

• Korištenje alternativnih goriva u prometu

• Ulaganje u komunalnu i energetsku infrastrukturu

• Praćenje stanja u okolišu (kvalitete tla, vode, zraka, itd.) i informiranje javnosti

• Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta

• Izgradnja posjetiteljske i turističke infrastrukture zaštićenih područja prirode i dijelova ekološke mreže NATURA 2000 Vukovarsko-srijemske županije

• Poticanje obavljanja gospodarskih djelatnosti na području ekološke mreže NATURA 2000 i u skladu s njom

• Izrada stručnih podloga za eksploataciju rudnog bogatstva i geotermalnog potencijala

• Izrada Županijske energetske strategije

• Osiguravanje dovoljno sirovine

• Istraživanje i zaštita prirodnih posebnosti

58

UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Razvojni potencijali

• Kvalitetna koordinacija rada županije, JLS-a i razvojnih dionika VSŽ

• Dobra međužupanijska suradnja i horizontalna koordinacija (posebice između 5 slavonskih županija i regionalnih koordinatora)

• Učinkovito pravosuđe s relativno malim brojem neriješenih predmeta vezanih za uknjižbu vlasništva

• Razvijena prekogranična i međunarodna suradnja – institucionalno povezivanje, zajednička priprema projekata itd.

• EU fondovi kao prilika za nove investicije i nova zapošljavanja

• Središnja elektronička baza razvojnih projekata (SEBRP) Razvojne potrebe

• Karta regionalnih potpora

• Fiskalna decentralizacija

• Decentralizacija upravljanja EU fondovima i donošenje regionalnih operativnih programa

• Učinkovita primjena zakonskih propisa o regionalnom razvoju i provedba strateških dokumenata nacionalne razine

• E-javna uprava

• E-savjetovanje

• Aktiviranje državne imovine u funkciji lokalnog i regionalnog razvoja

• Unapređenje sustava upravljanja kritičnom infrastrukturom

• Primjena IT alata u procesu planiranja i provedbe razvojnih programa i projekata

• Podizanje svijesti javnosti o potrebi uključivanja u strateško planiranje

• Pojednostavljenje administrativnih postupaka javnih institucija

• Stručni kadar i stalno stručno usavršavanje

• Osiguranje sredstava za inicijalni razvoj projekata (idejna rješenja, studije, prostorno planiranje i dr.)

4.2. SWOT analiza

DRUŠTVO

SNAGE SLABOSTI

• Postojanje Veleučilišta Lavoslava Ružičke u Vukovaru

• Postojanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Vukovar

• Dobra mreža osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova

• Razvijen sustav stipendiranja u općinama, gradovima i županiji

• Razvijen sustav obrazovanja odraslih

• Provođenje projekata koji podupiru cjeloživotno učenje

• Postojanje programa i mogućnosti za prekvalifikaciju, dodatno školovanje i stručno usavršavanje

• Visoka razina teritorijalne dostupnosti primarne zdravstvene zaštite

• Demografsko starenje stanovništva i negativan prirodni prirast

• Povećan broj iseljavanja u razvijenije županije i ostale zemlje EU

• Konstantno smanjenje broja djece i mladih

• Nedovoljna usklađenost obrazovnih programa s potrebama gospodarstva

• Ograničene fiskalne mogućnosti lokalnih jedinica za sufinanciranje rada vrtića

• Manjak predškolskih ustanova u ruralnim sredinama

• Nedovoljni prostorni uvjeti i neodgovarajuća opremljenost obrazovnih ustanova

• Rad u više smjena u osnovnim i srednjim školama

• Nedostatak školskih športskih objekata i zapuštenost postojećih

59

• Dobra pokrivenost različitim vrstama socijalnih ustanova

• Kratkoročno dobra pokrivenost JLS programom pomoći i njege u kući za starije osobe

• Veliki broj aktivnih udruga civilnog društva za rješavanje problema marginaliziranih skupina društva te općenito podizanje kvalitete života svih društvenih skupina

• Nedostatak stručnih kadrova u obrazovnim ustanovama (pojedini predmeti i programi, defektolozi i dr.), a posebno u ruralnim područjima

• Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva

• Nedostatna međusektorska suradnja u području cjeloživotnog učenja i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u pojedinim sektorima

• Nedovoljno praktično znanje nakon završenog obrazovanja/prekvalifikacije/osposobljavanja

• Nedostatak specijaliziranog stručnog kadra i odljev zdravstvenih djelatnika u zemlje EU otežava pružanje zdravstvenih usluga (preopterećenost zaposlenika u zdravstvu)

• Nedostatna opremljenost i prostorni kapaciteti zdravstvenih ustanova

• Nedostatni kapaciteti za promicanje zdravog načina života i prevencije bolesti

• Nedovoljni kadrovski kapaciteti za provedbu programa palijativne skrbi i nepostojanje ustanova za palijativnu skrb

• Stalni deficit stručnih kadrova u socijalnoj skrbi, posebno u centrima socijalne skrbi

• Nerazvijena izvaninstitucionalna socijalna skrb i pružanje novih oblika socijalnih usluga za marginalizirane skupine društva, posebice u ruralnim područjima

• Nedostatna financijska sredstva OCD-a te velika ovisnost o financiranju iz javnih izvora

PRILIKE PRIJETNJE

• Poticajne mjere za zaustavljanje negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja stanovništva

• Unaprjeđenje sustava obrazovanja – izrada i provedba cjelovite kurikularne reforme

• Dostupna sredstva EU fondova za izgradnju, sanaciju i opremanje društvene infrastrukture te podizanje kvalitete života općenito

• Educiranje i osposobljavanje OCD-a za razvoj društvenog poduzetništva kao odgovor na nastale društvene potrebe i izazove koje država niti tržište ne mogu zadovoljiti

• Provedba postojećih sektorskih strateških dokumenata na nacionalnoj razini

• Mogućnost osnivanja preddiplomskih/ diplomskih/specijalističkih/ diplomskih studijskih programa u okviru Veleučilišta Lavoslava Ružičke sa dislociranom nastavom u ostalim

• Područje ukupne i prirodne depopulacije kao dominantnih dinamičkih demografskih procesa

• Nedostatna financijska sredstva i ulaganja u sustav obrazovanja

• Prevelika centralizacija u sustavu socijalne skrbi otežava vođenje kvalitetne politike socijalne skrbi.

• Neprimjeren nacionalni sustav socijalne pomoći koji nije poticaj za prekvalifikaciju nezaposlenih i aktivno traženje posla

• Starenje stanovništva povećava pritisak na zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi

60

gradovima i općinama županije

GOSPODARSTVO

SNAGE SLABOSTI

• Veliki razvojni potencijali u drvnom i prehrambenom sektoru (dostupnost sirovine, prerađivački kapaciteti, ljudski potencijali)

• Odličan geoprometni položaj (pogranična županija, europski koridori, riječni pravci Dunav i Sava) pruža velike mogućnosti razvoja gospodarstva, a posebno u segmentu transporta i logistike

• Niži troškovi poslovanja u odnosu na druga područja RH (niža cijena radne snage, porezne olakšice, itd.)

• Postojeći kapaciteti poduzetničkih potpornih institucija i poduzetničkih zona s tendencijom daljnjeg jačanja

• Bogata kulturna baština (arheološka nalazišta, manifestacije, spomenička baština, prva nogometna lopta, itd.) i snažna tradicijska osnova prostora u funkciji turizma

• Prirodna resursna osnova u funkciji održivog turizma

• Postojeći smještajni kapaciteti

• Lokalno partnerstvo za zapošljavanje

• Niska tehnološka razina i produktivnost, posebice u strateškim razvojnim sektorima (drvni i prehrambeni)

• Niska razina dodane vrijednosti u proizvodnim djelatnostima

• Slabo razvijeno poduzetništvo i tradicionalno obrtništvo (nedostatak kvalitetnih menadžera, nedostatak poduzetničke klime)

• Teškoće s pristupom kapitalu (visoka cijena kapitala, problemi s osiguranjem odgovarajućih jamstava) što uzrokuje nisku razinu ulaganja u gospodarstvo

• Slabija kupovna moć stanovništva kao rezultat nižih plaća u odnosu na prosjek plaća u RH

• Vrlo slaba unutar-sektorska i među-sektorska integriranost poljoprivrede

• Nedovoljno praćenje i usvajanje modernih pristupa i tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno kod malih proizvođača

• Nedovoljna povezanost znanosti i gospodarstva

• Nedovoljno ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije

• Neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada

• Nedostatak stručne radne snage i povećan broj deficitarnih zanimanja

• Odlazak stručne radne snage (a posebno visokoobrazovane) u druge županije i inozemstvo zbog nepostojanja radnih mjesta

• Programi koji omogućuju lakši pristup tržištu rada osobama s invaliditetom i socijalno isključenih skupina su vrlo malo zastupljeni

• Loše upravljanje poduzetničkim zonama (nedostatak strategija upravljanja, nedostatak menadžera, nedostatak investitora…)

• Nedovoljna korištenje obnovljivih izvora energije i ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima

• Nedovoljna stručna educiranost i spremnost na edukaciju poljoprivrednih proizvođača

• Nedostatak turističkih kapaciteta i koherentnih, povezanih turističkih proizvoda

• Slaba poduzetnička inicijativa u turizmu

• Otežano financiranje kulture i športa (visoka ovisnost o javnim izvorima čije su financijske mogućnosti jako ograničene)

• Nerazvijena infrastruktura u kulturi i športu (manjak kulturnih i športskih objekata, loše stanje postojećih objekata)

61

• Nedovoljni prostorni uvjeti i neodgovarajuća opremljenost ustanova u kulturi

• Manjak stručne radne snage u kulturnim i športskim djelatnostima

• Slaba suradnja između dionika u kulturi (kulturne institucije, uprava, udruge)

• Nedovoljna financijska sredstva za marketing i promociju proizvoda (poljoprivrednih, turističkih, drvno-prerađivačkih itd.)

• Nedovoljna turistička valorizacija dijela kulturne baštine

• Manjak kvalitetnih turističkih programa

• Nedovoljno iskorišten turistički potencijal

• Nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta i nepostojanje smještaja u pojedinim područjima VSŽ

PRILIKE PRIJETNJE

• Postignuta kvalitetna suradnja s partnerima iz susjednih i drugih država otvara daljnje mogućnosti za pripremu i provedbu zajedničkih aktivnosti i projekata te transfer znanja i iskustava

• Uvođenje olakšica za potencijalne investitore zbog statusa slabije razvijenog područja

• Mogućnosti uključivanja u program subvencija kamata na poduzetničke kredite koje županija provodi

• Velike mogućnosti za razvoj poljoprivrednog, prehrambenog i drvnog sektora

• Mogućnost uzgoja kultura kratkih ophodnji na neobrađenim površinama (vrba i bagrem)

• Velike mogućnosti za navodnjavanje daju odličnu osnovicu za razvoj poljoprivrede

• Unaprjeđenjem postojeće i uspostavljanjem nove poduzetničke potporne infrastrukture stvoriti nove mogućnosti razvoja za poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike na području županije

• Velike mogućnosti za razvoj obnovljivih izvora energije

• Geotermalni izvori u funkciji razvoja konkurentnosti gospodarstva (razvoj turizma)

• Velik potencijal razvoja kulturnog turizma i turizma temeljenog na

• Centralizacija upravljanja strateškim resursima (poljoprivredno zemljište, vode, šume itd.)

• Povećana prisutnost na tržištu poljoprivrednih i industrijskih proizvođača iz EU-a i susjednih zemalja može usporiti razvoj gospodarstva

• Neodgovarajući nacionalni sustav poticaja u poljoprivredi s obzirom na specifičnosti pojedinih županija (prirodni uvjeti, prinos)

• Neiskorišten potencijal poljoprivredne proizvodnje zbog usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta i nedovoljnog korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta

• Propadanje poljoprivrednog zemljišta zbog zapuštenosti

• Neodgovarajuća fiskalna i monetarna politika države otežava privlačenje investicija, posebice stranih (veliki broj parafiskalnih nameta, stalna promjena poreznih zakona)

• Izostanak kvalitetne podrške s nacionalne razine u pripremi i provedbi razvojnih projekata može otežati provedbu planiranih projekata u županiji

• Komplicirana i dugotrajna zakonska procedura za greenfield ulaganja (administrativne barijere)

• Tendencija pada cijena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na globalnom tržištu;

• Neplaćanja i kašnjenje u plaćanjima te nedjelotvornost institucija u sprečavanju i kažnjavanju neplaćanja

• Nedostatna financijska sredstva i ulaganja u kulturu, turizam, šport i rekreaciju

• Financijski kapacitet lokalnih poduzetnika, barijere pristupa kreditnim sredstvima i sredstvima EU potpora

62

lokalnoj tradiciji i prirodnim vrijednostima

• Sve veći interes turista za turizam posebnih interesa te ostale oblike turizma u kojima županija ima znatne mogućnosti razvoja

• Mogućnost korištenja očuvanih prirodnih vrijednosti kao temelja turističke ponude

• Promocija bogate kulturne baštine i tradicije

• Jedinstveni domaći proizvod

• Rastuća potražnja za uslugama i infrastrukturom u području športa i rekreacije (sportski tereni, rekreativni letovi, itd.)

• Učinkovito korištenje rijeke Dunav kao turističkog resursa

• Međunarodna biciklistička ruta EuroVelo 6

• Negativni utjecaj migrantske krize na gospodarstvo

PROSTOR I OKOLIŠ

SNAGE SLABOSTI

• Odličan geoprometni položaj (pogranična županija, riječni pravci Dunav i Sava) pruža velike mogućnosti razvoja gospodarstva, a posebno u segmentu transporta i logistike

• Plovnost rijeka

• Velike površine osobito vrijednog poljoprivrednog tla za razvoj poljoprivrede, voćarstva i vinogradarstva

• Visoko vrijedna drvna sirovina (slavonski hrast) pruža odličnu osnovu za razvoj drvne industrije te za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

• Rudna bogatstva (geotermalni potencijal, nafta i plin)

• Potpuno očišćeno područje VSŽ od mina

• Dobra pokrivenost prostornim planovima na svim razinama i napredak u sustavu informiranja u prostornom planiranju (ISPU)

• Učinkovit sustav uknjižbe vlasništva

• Nedovoljno navodnjavanje poljoprivrednih površina, nedovoljna uređenost kanalske mreže i nedostatak akumulacija u funkciji obrane od poplava i povećanja biološke održivosti

• Slaba cestovna povezanost rubnih dijelova županije sa glavnim transportnim koridorima te loše stanje cesta

• Nedostatak javnog prijevoza i neprilagođenost teže pokretnim osobama

• Ukidanje željezničke povezanosti grada Vukovara sa magistralnim željezničkim pravcem

• Loše stanje željeznica

• Nedostatak pješačkih i biciklističkih staza

• Nedostatak integriranog putničkog prijevoza u gradskom, prigradskom i regionalnom prijevozu

• Nedovoljno razvijen sektor Transportne logistike

• Nedovoljna iskorištenost plovnih putova, postojećih luka i nepovezanost Dunava i Save

• Nedostatak financijskih sredstava za razvoj infrastrukture

• Nedovoljna suradnja sektora poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva u fazi planiranja i provođenja resornih strategija i upravljanja prostorom

• Nedovoljan stručni i administrativni kapacitet JLS-a za prostorno planiranje i zaštitu okoliša

63

• Učinkovit postupak dobivanja građevinskih dozvola (e-dozvola, IZAK, WEB GIS)

• Usklađenost katastra i zemljišnih knjiga

• Bogata flora i fauna predstavlja značajan potencijal prirode

• Povoljni ekološki uvjeti i biološka raznolikost zaštićenih područja

• Unaprijeđeni sustavi pitke vode

• Uspostavljen sustav zaštite i očuvanja prirodne baštine

• Očuvani okoliš kao pretpostavka zdravlja stanovništva i okoline ugodne za život

• Mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije (sunce, snaga vjetra, biomasa, geotermalni izvori)

• Zrakoplovni klub Vrabac, Aeroklub Borovo

• Nepostojanje registra nekretnina na razini Županije i JLS

• Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

• Visoki gubici u prijenosu kod pojedinih oblika komunalne infrastrukture (vrelovodi, vodovodi, električna energija)

• Nezadovoljavajući sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

• Nedovoljna izgrađenost i mali broj priključaka na postojeću kanalizacijsku mrežu

• Zastarjela vodoopskrbna infrastruktura

• Nezadovoljavajući sustav gospodarenja otpadom

• Problem nerazvrstavanja i zbrinjavanje različitih vrsta otpada

• Nedostatno razvijeni mehanizmi praćenja stanja u okolišu (praćenje kvalitete tla, voda, zraka, itd.) i informiranja javnosti

• Neusklađenost administrativnog stanja sa stvarnim stanjem na terenu (npr. biološki vrijedna staništa, bare i trstici, tretiraju se kao poljoprivredne površine)

• Nedostatak IKT infrastrukture (širokopojasni pristup internetu)

• Slaba razina aktivnosti na području energetske učinkovitosti (manjak konkretnih projekata i nedostatak financijskih sredstva )

• Nepostojanje stručnih podloga za eksploataciju rudnog bogatstva i geotermalnog potencijala

• Mali udio korištenja energije iz obnovljivih izvora energije

• PRILIKE PRIJETNJE

• Izgradnja Višenamjenskog kanala Dunav- Sava

• Ulaganja u učinkovite sustave navodnjavanja

• Mogućnost razvoja ekološke poljoprivrede

• Sve veće potenciranje i porast ulaganja na državnoj i europskoj razini u razvoj željezničkog prometa znače dodatne mogućnosti za razvoj županije

• Mogućnost integriranog prijevoza (putničkog i teretnog (npr. projekt TLC VSŽ (Vinkovci))

• Prekogranična suradnja u zaštiti okoliša i prirode

• Velike mogućnosti za razvoj obnovljivih izvora energije (odlična prirodna osnova za dobivanje energije iz biomase, geotermalni izvori, sunčeva energija, snaga vjetra)

• Elementarne nepogode i klimatske promjene

• Centralizacija upravljanja prirodnim resursima (poljoprivredno zemljište, vode, šume itd.)

• Nekontrolirano iskorištavanje prirodnih resursa može ugroziti okoliš i dugoročno naštetiti razvoju gospodarstva

• Prijenos onečišćenja iz okruženja (vodom, zrakom)

• Nemogućnost realizacije i izgradnje odlagališta otpada, održivog korištenja šumskih površina i geotermalnog potencijala zbog različitih nacionalnih i zakonskih prepreka i stalnih izmjena odluka na nacionalnoj razini

• Ljudske djelatnosti i zahvati neprihvatljivi za okoliš i protivni važećim zakonskim propisima.

• Neprovođenje zakonskih propisa u pogledu zaštite okoliša i graditeljstva

• Česta promjena zakonske regulative

• Nedorečenost i neusklađenost zakonske regulative i podzakonskih propisa

64

• Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti na državnoj razini uz sudjelovanje lokalne (regionalne samouprave)

• Energetska učinkovitost u području zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije korištenjem EU fondova

• Ulaganje u izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (energija vjetra, solarna energija)

• Razvoj regionalnog koncepta gospodarenja otpadom i izgradnja pretovarnih stanica, korištenje zelenih otoka i sortiranje otpada

• Razvoj infrastrukture za informacijsko-komunikacijske tehnologije (širokopojasni pristup internetu)

• Blizina zračne luke Klisa

• Održivo gospodarenje šumama

• Velika površina pod NATURA 2000

• Izrada planova upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom

• Uspostava Registra nekretnina na razini Županije i JLS

• Neučinkovito upravljanje državnom i javnom imovinom i nedovoljna briga o napuštenim i nezavršenim objektima

• Prometna izoliranost pojedinih dijelova Županije

• Neujednačena kvaliteta i zastarjelost prometne infrastrukture

• Smanjenje državnih sredstava za financiranje prometne infrastrukture

• Zbog izgubljenih europskih prometnih koridora (bivši X i Vc koridor) prijetnja da postanemo izolirana Županija

• Negativni utjecaj migrantske krize na promet

UPRAVLJANJE RAZVOJEM

SNAGE SLABOSTI

• Iskustvo u pripremi i provedbi EU projekata (RA VSŽ, VSŽ, VIA, TINTL, VURA, LAR VJEVERICA, LAG-ovi, ORA)

• Kvalitetna koordinacija rada županije, JLS-a i razvojnih dionika VSŽ

• Implementiran koncept razvojnih timova

• Dobra međužupanijska suradnja i horizontalna koordinacija (posebice između 5 slavonskih županija i regionalnih koordinatora)

• Učinkovito pravosuđe s relativno malim broj neriješenih predmeta vezanih za uknjižbu vlasništva

• Razvijena prekogranična i međunarodna suradnja – institucionalno povezivanje, zajednička priprema projekata itd.

• Nedovoljno korištenje IT alata u procesu planiranja i provedbe razvojnih programa i projekata

• Slabi fiskalni kapaciteti JLP(R)S i razvojnih dionika znatno ograničavaju mogućnosti za planiranje, pripremu i provedbu razvojnih projekata

• Neučinkovita provedba strateških dokumenata

• Nedovoljna uključenost i zainteresiranost javnosti o strateškom planiranju

• Složeni administrativni postupci javnih institucija

PRILIKE PRIJETNJE

65

• Fiskalna decentralizacija

• Decentralizacija upravljanja EU fondovima i donošenje regionalnih operativnih programa

• Učinkovita primjena zakonskih propisa o regionalnom razvoju i provedba strateških dokumenata nacionalne razine

• Realizacija Plana razvojnih programa u strateškom planiranju i proračunu

• Daljnje jačanje međužupanijske, prekogranične, transnacionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje

• Mogućnosti financiranja razvojnih projekata kroz EU fondove, Programe unije, Regionalne inicijative i Makroregionalne strategije

• EU fondovi kao prilika za nove investicije i nova zapošljavanja

• Uspostava Središnje elektroničke baze razvojnih projekata (SEBRP)

• E-javna uprava

• E-savjetovanje

• Aktiviranje državne imovine u funkciji lokalnog i regionalnog razvoja

• Sudjelovanje državnih i javnih poduzeća u regionalnom razvoju i strateškom planiranju

• Unapređenje sustava upravljanja kritičnom infrastrukturom

• Izostanak cjelovitog i transparentnog sustava podrške nacionalnih tijela u pripremi projekata i kandidiranju za EU fondove

• Spora provedba regionalne politike (zakon, strategija)

• Neučinkovita provedba reformi i restrukturiranja na nacionalnoj razini otežava rad na lokalnoj i županijskoj razini (pravosuđe, državna uprava, zdravstveni i obrazovni sustav, javna poduzeća i dr.)

• Stalna promjena kadrova u provedbenim tijelima može otežati provedbu odobrenih projekata

• Smanjenje sredstava za pomoć u provedbi projekata uslijed potreba za smanjenjem deficita

• Odlazak stručne radne snage (a posebno visokoobrazovane) u druge županije i inozemstvo

• Nedostatak komunikacije središnje države i lokalnih dionika

• Visok stupanj centralizacije kod donošenja odluka i upravljanja financijskim i prirodnim resursima sa razine države

• Podjela RH na dvije statističke regije (Kontinentalna i Jadranska)

• Karta regionalnih potpora

5. STRATEŠKI OKVIR Vizija Vukovarsko-srijemske županije: „Mjesto vrijedno življenja“. Imajući na umu depopulaciju kao gorući problem današnjice, posebice Slavonije, ali i cijele Republike Hrvatske, VSŽ, ostvarenjem postavljenih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera, želi postići zadovoljavajuću razinu kvalitete života i postati mjesto ugodnog življenja.

STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI MJERE

1. Održivo gospodarstvo

1.1. Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja

1.1.1. Poticanje povezivanja gospodarskih subjekata

1.1.2. Olakšavanje pristupa izvorima financiranja

1.1.3. Poticanje investicijske klime i privlačenje investicija

1.2.1. Jačanje suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija

66

1.2. Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji

1.2.2. Razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim djelatnostima

1.2.3. Primjena naprednih (KET) tehnologija i IKT tehnologije

1.2.4. Poticanje razvoja tehnološke infrastrukture, novih tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih proizvoda i rješenja

1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede

1.3.1. Poticanje ulaganja u visokodohodovne poljoprivredne kulture

1.3.2. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

1.3.3. Poticanje ekološke proizvodnje

1.3.4. Unapređenje promocije, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda

1.4. Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora

1.4.1. Poticanje razvoja distribucijskih kanala i jačanje tržišne pozicije

1.4.2. Unapređenje prerade

1.4.3. Stvaranje prepoznatljivih proizvoda

1.5. Razvoj i unapređenje kulture i turizma

1.5.1. Promocija i razvoj kulturnih i turističkih proizvoda i sadržaja

1.5.2. Jačanje kapaciteta ključnih subjekata u kulturi i turizmu

1.5.3. Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi

1.5.4. Valorizacija, zaštita i održivo gospodarenje kulturnom baštinom

1.5.5. Unapređenje športske infrastrukture i razvoj športskih programa

1.6. Razvoj tržišta rada

1.6.1. Poticanje obrazovanja odraslih

1.6.2. Unaprjeđenje sustava profesionalnog usmjeravanja

1.6.3. Razvoj partnerstava i lokalnih inicijativa za razvoj tržišta rada i zapošljavanje

1.6.4. Poticanje zapošljavanja i uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada

2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života

2.1. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja

2.1.1. Poticanje razvoja odgojnih i obrazovnih programa povezanih s potrebama gospodarstva

2.1.2. Unapređenje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

2.1.3. Poticanje razvoja visokog obrazovanja

2.1.4. Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata potrebnih za poboljšanje obrazovnog sustava

2.2. Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga

2.2.1. Izgradnja, dogradnja i opremanje zdravstvenih ustanova

2.2.2. Zadržavanje postojećeg i privlačenje novog medicinskog kadra

2.2.3. Razvoj sustava palijativne skrbi

2.2.4. Promicanje zdravog načina života i suzbijanje svih oblika ovisnosti

2.3. Razvoj društvene kohezije

2.3.1. Unapređenje uvjeta i kvalitete rada u sustavu socijalne skrbi

2.3.2. Unapređenje socijalnih usluga za ranjive skupine društva

2.3.3. Osmišljavanje i provedba programa za djecu, mlade i osobe treće životne dobi

2.3.4. Unapređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine

67

2.4. Upravljanje razvojem

2.4.1. Poticanje nataliteta i osiguranje uvjeta za jačanje pozitivne migracijske bilance

2.4.2. Jačanje ljudskih resursa u regionalnoj i lokalnoj samoupravi

2.4.3. Uspostava sustava strateškog planiranja

2.4.4. Jačanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije

2.4.5. Jačanje međužupanijske, prekogranične, transnacionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje

2.4.6. Jačanje OCD-a i njihove uloge u društvu

2.4.7. Poticanje razvoja potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima

2.5. Razvoj ruralnoga područja

2.5.1. Podrška radu lokalnih akcijskih grupa

2.5.2. Održivi razvoj lokalne zajednice u ruralnome prostoru

2.5.3. Potpora očuvanju tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva

2.5.4. Poticanje proizvodnje, promocije i trženja domaćih proizvoda

3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

3.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture

3.1.1. Unapređenje komunalne infrastrukture

3.1.2. Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI

3.1.3. Razvoj poljoprivredne infrastrukture

3.1.4. Razvoj IKT infrastrukture

3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

3.2.1. Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta

3.2.2. Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa

3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa

3.2.4. Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa

3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda

3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava

3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje

3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti

3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora

3.4.2. Poticanje energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru

3.4.3. Poticanje energetske neovisnosti u javnom i privatnom sektoru

3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode

3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima

3.5.2. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu

3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom

3.5.4. Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima

3.5.5. Podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša

68

STRATEŠKI CILJ 1 - Održivo gospodarstvo

Relevantnost Nakon šest godina kontinuiranog pada VSŽ je u 2015. godini konačno zabilježila pozitivnu stopu gospodarskog rasta. Ostvarenjem strateškog cilja pridonijeti će se jačanju konkurentnosti i razvoja gospodarstva na području VSŽ.

Očekivani načini ostvarenja Strateški cilj predstavlja osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, ključnih za održivo gospodarstvo. Predloženim prioritetima i mjerama planirano je doprinijeti gospodarskom rastu u budućnosti. Nositelji mjera određeni su u skladu sa svojim kompetencijama, djelokrugom i mogućnostima. Svi definirani prioriteti i mjere međusobno su povezani i uzajamno se podupiru u funkciji ostvarivanja cilja.

Dosljednost Strateški cilj usklađen je sa temeljnim ciljevima strategije Europa 2020. i to: Ciljem 1. Zapošljavanje, Ciljem 2. Istraživanje i razvoj i Ciljem 4. Obrazovanje. Osim toga temelji se na cijelom nizu nacionalnih, regionalnih i lokalnih strateških dokumenata i planova od kojih su najznačajniji: Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske, Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Plan razvoja inovacijske i istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj, Strategija razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije 2015.-2020. godine, Strategija pametne specijalizacije, Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. Pokazatelj učinka

Cilj Pokazatelj učinka Početna vrijednost Ciljana vrijednost Učestalost

praćenja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Vrijednost Godina

1. Održivo gospodarstvo

Rast BDP-a

VSŽ

Godišnji %

promjene

Realni rast bruto

domaćeg proizvoda u

VSŽ

2,4 2012. 3,6 2020. godišnje DZS

PRIORITET 1.1. Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja

Cilj prioriteta Poboljšati uvjete za privlačenje novih ulaganja i poslovanje poduzetnika, jačati njihove pozicije na tržištu i

međusobno povezivanje.

Opravdanje Preduvjet za jačanje poduzetništva, stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja te plodnog tla za nove

poduzetničke inicijative je kvalitetna poduzetnička infrastruktura i okruženje. Analiza stanja na području

VSŽ pokazuje kako je razina poduzetničke aktivnosti na znatno nižoj razini od hrvatskog prosjeka. Naime,

broj aktivnih pravnih osoba na 1000 stanovnika u županiji u 2014. godini bio je 18,37 što je znatno manje

od njihovog broja na razini Republike Hrvatske koji iznosi 39,92. Pri tome nužno je omogućiti povezivanje i

umrežavanje poduzetnika, razviti kvalitetnu poduzetničku infrastruktura kao potporu poduzetnicima i

potencijalnim ulagačima s ciljem postizanja većih efekata za cjelokupno poduzetničko okruženje. Dodatna

otegotna okolnost za razvoj poduzetništva, odnosno malih i srednjih poduzetnika (pogotovo poduzetnika

69

početnika) imaju teškoća u dobivanju financijskih sredstava u ranim fazama životnog ciklusa zbog

nedovoljne ponude instrumenata financiranja od strane bankarskog sustava. Osim navedenih problema,

istaknuta je potreba u pogledu razvoja svih funkcionalnih razvojnih oblika udruživanja te tehnološke

razvijenosti i inovativnog gospodarstva. Naime, nedovoljna usmjerenost na tehnološki i inovacijski razvoj,

u uvjetima otvorenog tržišta, čini poduzetničko okruženje izrazito osjetljivim na pojačanu konkurenciju iz

Europske unije.

Opis

Budući da je pozitivno poduzetničko okruženje važan čimbenik razvoja gospodarstva svake županije, nužno je kontinuirano ulaganje njegov razvoj. Malo i srednje poduzetništvo jedan je od glavnih pokretača gospodarskog razvitka i generator novih radnih mjesta. Razvojni planovi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave podrazumijevaju postojanje cijelog niza mjera i projekata poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva kao što su: informiranje i savjetovanje poduzetnika, poticanje njihovog razvojnog, inovacijskog, tehnološkog i poslovnog povezivanja, provedba edukativnih i promotivnih aktivnosti, uvođenje financijskih instrumenata i privlačenja investicija. Stvaranje temeljnih pretpostavki za daljnji razvoj poduzetničkog okruženja, poticanje novih poduzetničkih inicijativa, pridonijet će povećanju konkurentnosti poduzetnika na području VSŽ te na taj način utjecati i na povećanje zaposlenosti te opći gospodarski razvoj županije. U svojim aktivnostima dionici unaprjeđenja poduzetničkog okruženja na području VSŽ stavljaju osobiti naglasak na poticanje suradnje poslovnog sektora s obrazovno-istraživačkim sektorom u cilju povećanja konkurentnosti odnosno povećanja korištenja novih znanja i tehnologije u poslovanju. Proaktivnim djelovanjem i pristupom potencijalnim domaćim i stranim investitorima, aktivnostima brendiranja županije, povećanjem kapaciteta institucija koje se bave privlačenjem ulaganja osigurat će se osnovni preduvjeti za privlačenje novih ulaganja u Županiju.

Mjere: 1.1.1. Poticanje povezivanja gospodarskih subjekata 1.1.2. Olakšavanje pristupa izvorima financiranja 1.1.3. Poticanje investicijske klime i privlačenje investicija Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Analiza rada postojećih klastera; Stručna i financijska podrška već osnovanim klasterima; Identificiranje segmenata gospodarstva gdje postoji potencijal i ekonomska održivost za formiranje klastera i drugih interesnih udruženja; Izrada programa uspostave klastera i drugih gospodarsko-interesnih udruženja; Edukacija poduzetnika i pružanje informacija o prednostima udruživanja u klastere i druga gospodarsko-interesna udruženja; Savjetodavna i financijska podrška kod osnivanja i početka rada klastera i drugih gospodarsko-interesnih udruženja; Praćenje rada klastera; Pružanje tehničke pomoći; Informiranje javnosti o izvorima financiranja; Osiguravanje sredstava za sufinanciranje projekata; Promotivne aktivnosti; Izrada plana aktivnosti vezano uz poslove privlačenja ulaganja na području VSŽ; Jačanje kapaciteta One Stop Service Centra; Formiranje savjetodavnog tijela sastavljenog od predstavnika Županije, gradova, općina, gospodarskih interesnih udruženja, lokalnih razvojnih agencija i drugih bitnih dionika u cilju nadzora nad radom OSSC-a definiranja operativnih ciljeva OSSC-a; Izrada plana edukacije referenata za praćenje investitora; Izrada marketinške strategije za privlačenje ulaganja u VSŽ i provođenje njenih aktivnosti; Provedba aktivnosti promicanja ulaganja u VSŽ; Jačanje međusobne suradnje i edukacija zaposlenika Županije, JLS-ova i razvojnih agencija vezano za područje promicanja ulaganja i upravljanja zonama; Izrada i ažuriranje alata za podršku investicijskim promotivnim aktivnostima.

Naziv mjere 1.1.1. Poticanje povezivanja gospodarskih subjekata


Strateški cilj 1. Održivo gospodarstvo

70

Svrha, cilj i obrazloženje Poticati poslovno povezivanje poduzetnika radi povećanja konkurentnosti kroz potpore za osnivanje i rad klastera te drugih gospodarsko-interesnih udruženja.

Rezultat i razvojni učinak • Izrađen program poticanja poslovnog povezivanja gospodarskih subjekata;

• Provedena edukacija potencijalnih i postojećih članica klastera i drugih interesnih udruženja;

• Kontinuirano pružanje savjetodavne, financijske i druge potpore već osnovanim, kao i novim klasterima;

• Pokrenut rad barem 2 nova klastera

Tijelo zaduženo za praćenje provedbe mjere

Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, RA VSŽ, Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ

Nositelj Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ

Korisnici RA VSŽ, HGK, HOK, istraživačko-obrazovne institucije, nacionalna tijela uključena u promicanje rada klastera

Ciljne skupine Poduzetnici, obrtnici, OPG-i, RA VSŽ, HGK, HOK

Mehanizmi provedbe • Analiza rada postojećih klastera;

• Stručna i financijska podrška već osnovanim klasterima;

• Identificiranje segmenata gospodarstva gdje postoji potencijal i ekonomska održivost za formiranje klastera i drugih interesnih udruženja;

• Izrada programa uspostave klastera i drugih gospodarsko-interesnih udruženja;

• Edukacija poduzetnika i pružanje informacija o prednostima udruživanja u klastere i druga gospodarsko-interesna udruženja;

• Savjetodavna i financijska podrška kod osnivanja i početka rada klastera i drugih gospodarsko-interesnih udruženja;

• Praćenje rada klastera

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis

Ciljana vrijednost Učestalost praćenja

Izvor Vrijednost Godina

Poticanje povezivanja gospodarskih subjekata

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju povezivanja gospodarskih subjekata

8 2020. Godišnje VSŽ, JLS

Naziv mjere 1.1.2. Olakšavanje pristupa izvorima financiranja



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je omogućavanje poduzetnicima lakši, brži i povoljniji pristup izvorima financiranja. Cilj je poticanje poduzetnika na daljnji razvoj i zapošljavanje. Provedba ove mjere omogućit će poduzetnicima dostupnost kapitala neophodnog za širenje proizvodnje/usluga, uvođenje novih tehnologija i otvaranje novih radnih mjesta.

71

Rezultat i razvojni učinak Dodatni kapital plasiran u razvoj gospodarstva dovest će do ukupnog jačanja gospodarstva kao temelja svekolikog boljitka Županije.


Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, RA VSŽ, JLS

Nositelj VSŽ, JLS, RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, resorna ministarstva i agencije

Korisnici Poduzetnici, obrtnici, zadruge, udruge, OPG-i, nezaposleni

Ciljne skupine Poduzetnici, obrtnici, zadruge, udruge, OPG-i, nezaposleni

Mehanizmi provedbe • Pružanje tehničke pomoći zainteresiranima

• Informiranje javnosti

• Osiguravanje sredstava za sufinanciranje

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis Ciljana vrijednost Učestalost

praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Olakšavanje pristupa izvorima financiranja

Broj Aktivnosti i mjere olakšavanja pristupa izvorima financiranja

4

2020. Godišnje VSŽ, JLS, razvojne agencije

Naziv mjere 1.1.3. Poticanje investicijske klime i privlačenje investicija



Svrha, cilj i obrazloženje Cilj je potaknuti interes investitora za investiranjem i ostvarivanjem investicijskih projekata na području VSŽ kroz porast broja promotivnih aktivnosti prema ciljnim skupinama investitora, nastup na investicijskim sajmovima koji obuhvaćaju ciljnu skupinu investitora, ubrzavanje postupka ishodovanja potrebnih dozvola pri realizaciji investicije koje uvjetuju županijska tijela, institucije te zakonodavni okvir JLPS, pružanje ažurnih i vjerodostojnih podataka o uvjetima ulaganja (troškovima kritičnih resursa, infrastrukture, nekretnina, …). Ukupni cilj je gospodarski rast i konkurentnost VSŽ kroz povećanje priljeva domaćih i stranih investicija te unapređivanje investicijske klimu kroz pripremu i provedbu razvojnih projekata s ciljem stvaranja uvjeta za povećanje priljeva domaćih i stranih investicija. Primjena proaktivnog pristupa prema domaćim i stranim investitorima, kroz predstavljanje uvjeta i promocije postojećih lokacija spremnih za ulaganje, a sa svrhom povećanja investicija.

Rezultat i razvojni učinak • Ostvarena suradnja u pripremi i provedbi projekata za financiranje iz fondova EU u svrhu bržeg gospodarskog razvoja županije kroz privlačenje novih investicija

• Veći broj uspješno pripremljenih i provedenih projekata

• Povećana znanja i kompetencije o privlačenju investicija zaposlenika županije, JLS i razvojnih agencija

• Broj ostvarenih prezentacija investicijskih mogućnosti na tržištima koje obuhvaćaju ciljnu skupinu investitora

72

• Broj organizacija koje su potpisale ugovor o suradnji s OSSC-om

• Broj potencijalnih ulagača kojima su pružene usluge

• Prosječno trajanje angažmana s pojedinim ulagačem

• Broj ulagača kao rezultat angažmana

• Prosječna brzina obavljanja usluga OSSC-a

• Trošak rada OSSC-a po jednom ulagaču

• Unapređenje i ubrzavanje postupka ishodovanja potrebnih dozvola pri realizaciji investicije koje uvjetuju županijska tijela, institucije te zakonodavni okvir JLPS


RA VSŽ; Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, JLS

Nositelj VSŽ, JLS, RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, HGK

Korisnici VSŽ, JLS, RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, HGK, poduzetnici, investitori

Ciljne skupine Poduzetnici, investitori

Mehanizmi provedbe • Izraditi plan aktivnosti vezano uz poslove privlačenja ulaganja na području VSŽ

• Jačanje kapaciteta One Stop Service Centra kao središnje točke za potporu ostvarivanju investicija

• Formiranje savjetodavnog tijela sastavljenog od predstavnika Županije, gradova, općina, gospodarskih interesnih udruženja, lokalnih razvojnih agencija i drugih bitnih dionika u cilju nadzora nad radom OSSC-a definiranja operativnih ciljeva OSSC-a;

• Izrada plana edukacije referenata za praćenje investitora;

• Izrada marketinške strategije za privlačenje ulaganja u VSŽ i provođenje njenih aktivnosti

• Provedba aktivnosti promicanja ulaganja u VSŽ

• Jačanje međusobne suradnje i edukacija zaposlenika Županije, JLS-ova i razvojnih agencija vezano za područje promicanja ulaganja i upravljanja zonama;

• Izrada i ažuriranje alata za podršku investicijskim promotivnim aktivnostima (katalog investicijskih mogućnosti, katalog poduzetničkih zona…);

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje investicijske klime i privlačenje investicija

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju investicijske klime i privlačenje investicija

20

2020. Godišnje JLS, VSŽ, HNB

PRIORITET 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji

Cilj prioriteta Povećanje konkurentnosti i održivosti gospodarstva primjenom novih znanja i naprednih tehnologija.

73

Opravdanje Analiza stanja je pokazala da na prostoru Županije postoje vrijedni sirovinski resursi, na osnovu kojih je moguć razvoj novih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti i visokog stupnja finalizacije. Za to nedostaju nova znanja i napredne tehnologije. Ovim prioritetom poticat će se primjena novih znanja i naprednih tehnologija u cilju povećanja konkurentnosti i održivosti gospodarstva. Opis Razvojni prioritet će biti ostvaren kroz sinergiju navedenih Mjera. Jačanjem suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija ostvarit će se prijenos znanja i tehnologija, što će s poticanjem razvoja tehnološke infrastrukture, novih tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih proizvoda i rješenja predstavljati platformu za razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim djelatnostima. Pri tome će presudnu ulogu imati horizontalne teme iz Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske 2016.-2020. KET i IKT. Mjere: 1.2.1. Jačanje suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija 1.2.2. Razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim djelatnostima 1.2.3. Primjena ključnih razvojnih tehnologija (KET) i informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) 1.2.4. Poticanje razvoja tehnološke infrastrukture, novih tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih proizvoda i rješenja Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Uspostava centara kompetencija; Uvođenje novih financijskih mehanizama (potpora, programa i poticaja) za projekte istraživanja, razvoja i inovacija; Jačanje kapaciteta centara kompetencija; Mapiranje poduzetničkih potreba za istraživanjem, razvojem i inovacijama; Mapiranje postojećih znanstveno-istraživačkih kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije; Priprema i provedba zajedničkih projekata gospodarstva i znanosti za projekte istraživanja, razvoja i inovacija te za razvoj i primjenu IKT-a i KET-a; Međunarodna suradnja u prijenosu znanja i tehnologija te u razvoju i primjeni IKT-a i KET-a; Poticanje interdisciplinarne primjene IKT-a i KET-a u privatnom i javnom sektoru; Poboljšanje produktivnosti i racionalnosti u privatnom i javnom sektoru uvođenjem novih IKT rješenja; Mapiranje potreba u gospodarstvu za IKT-om i KET-om; Mapiranje kapaciteta za razvoj i primjenu IKT-a i KET-a; Uspostava tehnoloških parkova; Jačanje kapaciteta tehnoloških parkova; Uvođenje novih financijskih mehanizama (potpora, programa i poticaja) za stimuliranje i popularizaciju inovatora i inovacija i njihovu komercijalizaciju; Osiguranje sredstava za financiranje istraživačko-razvojnih aktivnosti; Umrežavanje poduzetnika i znanstvenih institucija; Organizacija “know-how” transfera iz primjera dobre prakse u razvijenim zemljama.

Naziv mjere 1.2.1. Jačanje suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha mjere je primjena istraživanja, razvoja i inovacija u proizvodnom i uslužnom sektoru. Cilj mjere je prijenos znanja i tehnologija povezivanjem postojećih znanstveno-istraživačkih kapaciteta s potrebama gospodarskih subjekata. Održivo i konkurentno gospodarstvo zahtjeva proizvode i usluge više dodane vrijednosti i višeg stupnja finalizacije. Za to su potrebna nova znanja i nove tehnologije. Spajanjem potreba gospodarskih subjekata za istraživanjem, razvojem i inovacijama s postojećim znanstveno-istraživačkim kapacitetima (znanstvenici-

74

istraživači, oprema) ostvarit će se prijenos znanja i tehnologija i ojačati suradnja znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija.

Rezultat i razvojni učinak • Osnovan Centar kompetencija na razini Županije.

• Primjena novih znanja i novih tehnologija za povećanje konkurentnosti Županije i JLS

• Unaprijeđena suradnja između akademske zajednice i gospodarskih subjekata.


RA VSŽ, UO za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, JLS

Nositelj Centar kompetencija d.o.o., JLS

Korisnici Poduzetnici i znanstveno-istraživačke institucije

Ciljne skupine Poduzetnici, znanstvenici, istraživači, inovatori

Mehanizmi provedbe • Uvođenje novih financijskih mehanizama (potpora, programa i poticaja) za projekte istraživanja, razvoja i inovacija na razini Županije

• Jačanje kapaciteta Centra kompetencija na županijskoj razini kroz zapošljavanje stručnih kadrova za prijenos znanja i tehnologija

• Poticanje suradnje gospodarstva sa znanstveno-istraživačkim sektorom

• Mapiranje poduzetničkih potreba za istraživanjem, razvojem i inovacijama

• Mapiranje postojećih znanstveno-istraživačkih kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije

• Priprema i provedba zajedničkih projekata gospodarstva i znanosti

• Međunarodna suradnja u prijenosu znanja i tehnologija

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Jačanje suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni jačanju suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija

6

2020. Godišnje JLS, VSŽ, FINA

Naziv mjere 1.2.2. Razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim

djelatnostima

Prioritet 1.2. Razvoj gospodarstvo temeljenoga na znanju i tehnologiji


Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je podizanje konkurentnosti gospodarstva i

proizvodnja dohodovnijih proizvoda. Cilj je uvođenje novih,

naprednih tehnologija u proizvodnju te povezivanje znanosti i

75

gospodarstva. Na taj bi se način omogućio održiv rast i razvoj

gospodarstva, povećala konkurentnost, osnažila uloga znanosti u

proizvodnji te stvorili uvjeti za razvoj novih, inovativnih tvrtki.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat je operativno povezano gospodarstvo sa znanstvenim

institucijama, primijenjena nova znanja i tehnologije u proizvodnji

konkurentnih proizvoda te stvoreni poticajni uvjeti za rad novih,

inovativnih tvrtki čija rješenja se implementiraju u domaćoj

industriji. Provedba ove mjere imala bi značajan razvojni učinak u

smislu otvaranja novih radnih mjesta, povećanih prihoda

gospodarstva i veće konkurentnosti domaćih proizvođača.

Tijelo zaduženo za praćenje

provedbe mjere

UO za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, RA VSŽ,JLS

Nositelj UO za gospodarstvo i regionalni razvoj, HGK, HOK

Korisnici Kupci novih proizvoda, zaposleni u subjektima koji primjenjuju

nova znanja i tehnologije, JSL

Ciljne skupine Poduzetnici, obrtnici, poljoprivrednici, znanstvene institucije

Mehanizmi provedbe • Osiguranje sredstava za financiranje istraživačko-razvojnih

aktivnosti

• Umrežavanje poduzetnika i znanstvenih institucija

• Organizacija “know-how” transfera iz primjera dobre

prakse u razvijenim zemljama

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis

Ciljana vrijednost Učestalost

praćenja

Izvor

Vrijednost Godina

Razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim djelatnostima

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim djelatnostima


Naziv mjere 1.2.3. Primjena ključnih razvojnih tehnologija (KET) i informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT)



Svrha, cilj i obrazloženje Povećanje stupnja korištenja ključnih razvojnih tehnologija (KET)

osigurat će tehnološku osnovu i ključne izvore inovacija što će omogućiti široki spektar razvoja i primjene proizvoda i usluga. KET-ovi će stvoriti dodanu vrijednost od materijala za opremu i uređaja do konačnih

76

proizvoda i usluga. Zbog horizontalne prirode i važnosti za cijeli inovacijski sustav, KET-ovi su pokretač ̌ razvoja novih industrija. Povećanje stupnja korištenja i primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u gospodarstvu ima za cilj povećanje opće razine obrazovanja, povećanje produktivnosti i kvalitete proizvoda i usluga na regionalnoj i lokalnoj razini.

Rezultat i razvojni učinak Održivo, konkurentno i tehnološki napredno gospodarstvo.



Nositelj Centar kompetencija d.o.o.

Korisnici Poduzetnici, znanstveno-istraživačke institucije, javni sektor

Ciljne skupine Poduzetnici, znanstveno-istraživačke institucije, javni sektor

Mehanizmi provedbe • Poticanje interdisciplinarne primjene IKT-a i KET-a u privatnom i javnom sektoru

• Poboljšanje produktivnosti i racionalnosti u privatnom i javnom sektoru uvođenjem novih IKT rješenja

• Mapiranje potreba u gospodarstvu za IKT-om i KET-om

• Mapiranje kapaciteta za razvoj i primjenu IKT-a i KET-a

• Zajednički projekti znanosti i gospodarstva za razvoj i primjenu IKT-a i KET-a

• Međunarodna suradnja u razvoju i primjeni IKT-a i KET-a

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Primjena naprednih (KET) tehnologija i IKT tehnologije

Broj Primjena naprednih (KET) tehnologija i IKT tehnologije

3

2020. Godišnje VSŽ, JLS

Naziv mjere 1.2.4. Poticanje razvoja tehnološke infrastrukture, novih

tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih proizvoda i rješenja



Svrha, cilj i obrazloženje Poticanje razvoja tehnološke infrastrukture, novih tehnologija i

stimuliranje razvijanja inovativnih proizvoda i rješenja kroz uvođenje

i korištenje novih tehnologija i inovacija u poslovanje i poticanje

komercijalizacije inovacija. Planirane aktivnosti dovest će do veće

konkurentnosti poduzetnika i samim tim intenzivnijeg razvoja

Županije i JLS.

Rezultat i razvojni učinak Održivo, konkurentno i inovativno gospodarstvo Županije

77

Tijelo zaduženo za praćenje

provedbe mjere


Nositelj CEKOM, UO za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, HGK, HOK,

tehnološki parkovi, JLS

Korisnici Poduzetnici, inovatori, HOK, HGK, tehnološki parkovi

Ciljne skupine Poduzetnici, inovatori, HOK, HGK, tehnološki parkovi

Mehanizmi provedbe • Jačanje tehnološke infrastrukture kroz uspostavu i jačanje

kapaciteta Tehnoloških parkova

• Uvođenje novih financijskih mehanizama (potpora, programa i

poticaja) na lokalnoj i regionalnoj razini za stimuliranje i

popularizaciju inovatora i inovacija i njihovu komercijalizaciju

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis

Ciljana vrijednost Učestalost

praćenja

Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje razvoja tehnološke infrastrukture, novih tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih proizvoda i rješenja

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju razvoja tehnološke infrastrukture, novih tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih proizvoda i rješenja

3


PRIORITET 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede Cilj prioriteta Povećanje konkurentnosti poljoprivrede i povećanje zaposlenosti. Opravdanje Na području VSŽ još uvijek se premalo uzgajaju dohodovnije i radno intenzivnije poljoprivredne kulture poput voćarskih, vinogradarskih i povrtlarskih kultura, tako da je još uvijek najvažniji problem najvećega dijela poljoprivrednih gospodarstava nedostatan broj radnih sati. Bitan problem poljoprivredne proizvodnje je nedovoljno planiranje strukture proizvodnje i nepoznavanje regionalnih planskih kvota i sustava potpore što otežava specijalizaciju i unaprjeđenje proizvodnje. Međusobna povezanost poljoprivrednih proizvođača u području nabave, prodaje i promidžbe vrlo je slaba i na niskomu stupnju organizacije. Nedostaju snažniji oblici povezivanja (moderne zadruge i klasteri) koji bi posebno onim manjim proizvođačima pružili bolju tržišnu poziciju, jaču pregovaračku moć te nove mogućnosti poslovne suradnje. Dodatan problem predstavlja nerazvijeno i neorganizirano tržište proizvodima te slaba logistička infrastruktura (poput hladnjača), koji bi proizvođačima omogućili bolje uvjete poslovanja. Opis Stvaranje nužnih pretpostavki za povećanje, unapređenje i daljnji razvoj postojećih poljoprivrednih aktivnosti pridonijet će povećanju konkurentnosti poljoprivrede u VSŽ te povećanju zaposlenosti. Jačanje konkurentnosti poljoprivrednika imat će pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo u Županiji. Intenziviranje poljoprivrednih aktivnosti u Županiji podržat će se i kroz poticanje razvojnog, inovacijskog, tehnološkog i poslovnog povezivanja poljoprivrednika te kroz poticanje udruživanja.

78

Mjere: 1.3.1. Poticanje ulaganja u visoko dohodovne poljoprivredne kulture 1.3.2. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača 1.3.3. Poticanje ekološke proizvodnje 1.3.4. Unapređenje promocije, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Pružanje savjetodavne i tehničke podrške zainteresiranima; Organizacija edukacija; Informiranje javnosti; Osiguravanje sredstava za sufinanciranje; Priprema i provedba projekata; Podizanje svijesti gospodarstvenika o prednostima udruživanja; Osposobljavanje profesionalno stručnih osoba za vođenje organizacijskih oblika; Osnivanje poduzetničkih centra i centra podrške obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima; Izgradnja infrastrukture za potrebe privatnih poljoprivrednika i ostalih zainteresiranih strana; Razvoj suvremenih i učinkovitih distribucijskih kanala; Osiguravanje sredstava za sufinanciranje; Promocija, edukacije i marketing eko proizvodnje; Stvaranje robnih marki; Poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima; Povezivanje “zelene” i “plave” Hrvatske; Organizacija burze poljoprivrednih proizvoda.

Naziv mjere 1.3.1. Poticanje ulaganja u visoko dohodovne poljoprivredne kulture



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je poticanje visoko dohodovne (voćarske i povrtlarske) proizvodnje, dorade, prerade i skladištenja poljoprivrednih proizvoda. Cilj je potaknuti gospodarski rast Županije ulaganjem u poljoprivrednu proizvodnju i stvaranjem dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, povećati konkurentnost i profitabilnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, potaknuti zapošljavanje u poljoprivredi te spriječiti odlazak ljudi iz ruralnih područja.

Rezultat i razvojni učinak Povećanje konkurentnosti malih poljoprivrednih gospodarstava, povećanje kapitala u sektoru poljoprivrede, smanjenje broja nezaposlenih, pokretanje gospodarskog rasta županije.


Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, RA VSŽ, JLS, LAG-ovi

Nositelj VSŽ, JLS, RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, LAG-ovi, resorna ministarstva i agencije

Korisnici OPG-i, obrti, trgovačka društva, zadruge, poljoprivredne grupe i organizacije, nezaposleni

Ciljne skupine OPG-i, obrti, trgovačka društva, zadruge, poljoprivredne organizacije i nezaposleni

Mehanizmi provedbe • Pružanje savjetodavne i tehničke podrške zainteresiranima

• Organizacija edukacija



Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje ulaganja u visokodohodovne

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju ulaganja u

7 2020. Godišnje VSŽ, Regionalna razvojna

79

poljoprivredne kulture

visokodohodovne poljoprivredne kulture

agencija, resorno ministarstvo

Naziv mjere 1.3.2. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je potaknuti udruživanje manjih gospodarskih subjekata radi povećanja ekonomske održivosti i konkurentnosti na tržištu malih poljoprivrednih gospodarstva. Cilj mjere je povećati broj funkcionalnih organizacijskih oblika udruživanja poljoprivrednih proizvođača zbog lakše nabave, prodaje i promocije poljoprivrednih proizvoda te mogućnosti sufinanciranja njihovih poslovanja i ulaganja kroz osnovane oblike (zadruge, komore, saveze, klastere…)

Rezultat i razvojni učinak Veća pregovaračka moć povezanih gospodarskih subjekata i manji troškovi proizvodnje odraziti će se na povećanje prihoda gospodarstava. Osnovati će se novi oblici udruživanja, povećati izvoz i stvoriti nova radna mjesta.


Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, RA VSŽ, LAG-ovi, JLS

Nositelj VSŽ, JLS, RA VSŽ, resorno ministarstvo i agencija, LAG-ovi, lokalne razvojne agencije, HGK, HOK

Korisnici OPG-i, poljoprivredni obrti, zadruge, klasteri, Proizvođačke grupe i organizacije upisani u Upisnik PG-a, nezaposleni

Ciljne skupine OPG-i, Poljoprivredni obrti, zadruge, klasteri, Proizvođačke grupe i organizacije upisani u Upisnik PG-a, nezaposleni

Mehanizmi provedbe • Informiranje javnosti

• Održavanje edukacija i radionica

• Podizanje svijesti gospodarstvenika o prednostima udruživanja

• Osposobljavanje profesionalno stručnih osoba za vođenje organizacijskih oblika


Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

Broj

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju udruživanja poljoprivrednih proizvođača

10 2020. Godišnje VSŽ, JLS, resorno ministarstvo

Naziv mjere 1.3.3. Poticanje ekološke proizvodnje


Strateški cilj 1.Održivo gospodarstvo

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha mjere je održavanje i povećanje ekološke poljoprivredne proizvodnje, gospodarski rast i razvoj ljudskih kapaciteta za ovaj vid proizvodnje. Cilj je smanjenje negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš, očuvanje prirodnih resursa, povećanje

80

raznolikosti poljoprivredne proizvodnje te povećanje prihoda gospodarstava i stvaranje novih radnih mjesta.

Rezultat i razvojni učinak Povećanje broja gospodarstava u sustavu ekološke proizvodnje, povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom, veći broj eko proizvoda. Bolje iskorištenje prirodnih resursa i povećanje održivosti gospodarstava te povećanje udjela u županijskom BDP-u


Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, RA VSŽ, JLS

Nositelj Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, RA VSŽ, JLS, LAG-ovi, resorno ministarstvo i agencija, lokalne razvojne agencije, HGK, HOK

Korisnici OPG-i, poljoprivredni obrti, zadruge, klasteri, proizvođačke grupe i organizacije upisani u Upisnik PG-a, nezaposleni

Ciljne skupine OPG-i, poljoprivredni obrti, zadruge, klasteri, proizvođačke grupe i organizacije upisani u Upisnik PG-a, nezaposleni i šira zajednica VSŽ

Mehanizmi provedbe • Promocija ekološke proizvodnje i informiranje javnosti

• Provedba edukacija o ekološkoj poljoprivredi

• Organizacija manifestacija i sajmova

• Marketing eko proizvodnje

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje ekološke proizvodnje

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju ekološke proizvodnje

3 2020. Godišnje VSŽ, resorno ministarstvo

Naziv mjere 1.3.4. Unapređenje promocije, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je omogućavanje poljoprivrednicima da se usmjere na proizvodnju čime bi se ista kvalitativno i količinski ojačala. Cilj je pronalazak i otvaranje tržišta za domaće proizvođače, stvaranje kanala distribucije proizvoda te osiguranje naplate proizvedenih roba. Provedbom ove mjere poljoprivrednicima bi se omogućilo prije svega bavljenje samom proizvodnjom, dok bi ih se oslobodilo popratnih aktivnosti plasmana proizvedene robe, koje, uslijed nedostatka potrebnih znanja, vještina i financijskih sredstava, uvelike otežavaju opstanak proizvodnje.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat provedbe ove mjere je organizirana poljoprivredna proizvodnja s osiguranim plasmanom proizvedenih roba. Time bi se značajno ojačali poljoprivredni proizvođači te stvorili uvjeti za ostanak ljudi na selu i kvalitetan život od poljoprivrede.


UO za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, RA VSŽ, JLS

Nositelj UO za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, OPG-i, JLS, zadruge, udruge, poljoprivrednici, lokalne razvojne agencije, LAG-ovi

81

Korisnici VSŽ, JLS, poljoprivrednici, zadruge, udruge, lokalne razvojne agencije, LAG-ovi

Ciljne skupine Poljoprivredni proizvođači

Mehanizmi provedbe • Osnivanje subjekata koji bi se bavili nadgradnjom primarne proizvodnje (skladištenje, prerada, promocija, distribucija, prodaja...) npr. agro-tehnološki centar

• Povezivanje “zelene” i “plave” Hrvatske

• Organizacija burze poljoprivrednih proizvoda

Pokazatelji ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Unapređenje promocije, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni unapređenju promocije, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda

5


PRIORITET 1.4. Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora

Cilj prioriteta Povećanje konkurentnosti poduzetnika i zaposlenosti. Opravdanje Analiza stanja ukazuju da gospodarska kretanja u RH i VSŽ ukazuju na blagi rast gospodarske aktivnosti, ali po osjetno nižoj stopi nego je ona bila prije gospodarske krize. U strukturi gospodarstva uglavnom prevladavaju djelatnosti primarne proizvodnje i djelatnosti sa niskim stupnjem dodane vrijednosti, te trgovina i građevinarstvo kao djelatnosti koje je kriza osobito pogodila. Također većina prehrambene tj. poljoprivredne proizvodnje se zasniva na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji a u kojoj prevladavaju „klasične“ nisko dohodovne poljoprivredne kulture. Također vidljiv je i nedostatak međusobne povezanosti poljoprivrednih proizvođača te nedovoljna zainteresiranost OPG-a i ostalih gospodarskih subjekata za umrežavanjem i okrupnjavanjem posjeda. Drvni sektor također obilježavaju negativna obilježja kao što su odljev sirovine izvan županije i izvan RH, nedovoljni kapaciteti za sušenje, izvoz peleta, briketa i biomase, nedovoljan marketing i brendiranje, relativno niska razina finalizacije, slab udio razvoja, istraživanja i inovacija, nedostatak znanja i novih tehnologija. Cjelokupna prethodno navedena analiza prehrambenog i drvnog sektora ukazuje da je stanje u navedenim sektorima vrlo loše te se može unaprijediti samo kroz poticanje razvoja distribucijskih kanala i jačanje tržišne pozicije. Također trebalo bi poticati prelazak iz primarne proizvodnje u proizvodnju više dodane vrijednosti, kao i ojačati proizvodnju visokokvalitetnih i prepoznatljivih proizvoda u svrhu brendiranja VSŽ i razvoja turizma.

Opis Pretpostavke za održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora je u stvaranju i razvoju novih inicijativa neophodnih za daljnji razvoj gospodarstva temeljenih na navedenim sektorima. Te inicijative će se provesti kroz provedbu slijedećih mjera: Mjera 1.4.1. Poticanje razvoja distribucijskih kanala i jačanje tržišne pozicije, Mjera 1.4.2. Unapređenje prerade i Mjera 1.4.3. Stvaranje prepoznatljivih proizvoda. Svrha ovih mjera je poticanje razvoja distribucijskih kanala te jačanje tržišne pozicije poduzetnika. Također restrukturiranje prehrambenog i drvnog sektora je potrebno u svrhu poticanja prerade i proizvodnje

82

proizvoda više dodatne vrijednosti, povećanje konkurentnosti poduzetnika i zaposlenosti te uvođenje novih tehnologija. Također na održiv razvoj prehrambenog i drvnog sektora će pozitivo utjecati i proizvodnja karakterističnih i prepoznatljivih proizvoda te brendiranje županije.

Mjere: Mjera 1.4.1. Poticanje razvoja distribucijskih kanala i jačanje tržišne pozicije Mjera 1.4.2. Unapređenje prerade Mjera 1.4.3. Stvaranje prepoznatljivih proizvoda Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Razvoj suvremenih i učinkovitih trgovinskih i distribucijskih kanala; Poticanje izgradnje veletržnica poljoprivrednih proizvoda; Poticanje osnivanja burze poljoprivrednih proizvoda; Poticanje povezivanja točaka izravne prodaje na poljoprivrednim gospodarstvima; Pružanje tehničke pomoći zainteresiranima; Informiranje javnosti; Osiguravanje sredstava za sufinanciranje; Priprema i provedba projekta za razvoj drvnog i prehrambenog sektora; Priprema i provedba projekata međunarodne suradnje; Pružanje savjetodavne i tehničke podrške zainteresiranima; Organizacija edukacija; Informiranje javnosti.

Naziv mjere 1.4.1. Poticanje razvoja distribucijskih kanala i jačanje tržišne pozicije

Prioritet 1.4. Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora


Svrha, cilj i obrazloženje Stvaranje suvremene trgovinske mreže poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Rezultat i razvojni učinak • Stvorena suvremena trgovinska mreža

• Izrađena studija izvodljivosti za gradnju veletržnice poljoprivrednih proizvoda;

• Pripremljena projektna dokumentacija za gradnju veletržnice;

• Osnovana burza poljoprivrednih proizvoda (web);

• Povezane točke izravne prodaje na poljoprivrednim gospodarstvima


RA VSŽ, CEKOM, Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, JLS

Nositelj Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, CEKOM

Korisnici Poljoprivredni proizvođači, Hrvatska poljoprivredna komora, HGK, JLS,

Ciljne skupine Poljoprivredni proizvođači, Hrvatska poljoprivredna komora, HGK, JLS,

Mehanizmi provedbe • Razvoj suvremenih i učinkovitih trgovinskih i distribucijskih kanala

• Temeljem prethodno izrađenih studija isplativosti potaknuti izgradnju veletržnice poljoprivrednih proizvoda;

• Poticanje osnivanja burze poljoprivrednih proizvoda;

• Poticanje povezivanja točaka izravne prodaje na poljoprivrednim gospodarstvima;

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje razvoja distribucijskih kanala i

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju razvoja distribucijskih kanala i jačanje tržišne

3


83

jačanje tržišne pozicije

pozicije

Naziv mjere 1.4.2. Unapređenje prerade



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je poticanje prelaska iz primarne proizvodnje i nižih faza prerade u proizvodnju proizvoda više dodane vrijednosti. Cilj je restrukturiranje prehrambenog i drvnog sektora u VSŽ . Provedba ove mjere osnažit će sekundarni sektor, dovesti do uvođenja novih tehnologija i otvaranja novih radnih mjesta.

Rezultat i razvojni učinak Ojačani prerađivački kapaciteti, uvedena nova tehnologija, povećani prihodi i novootvorena radna mjesta.


Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, JLS, RA VSŽ


Korisnici Poduzetnici, obrtnici, zadruge, udruge, OPG-i

Ciljne skupine Poduzetnici, obrtnici, zadruge, udruge, OPG-i




Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Unapređenje prerade

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni unapređenju prerade

6 2020. Godišnje VSŽ, JLS, razvojne agencije

Naziv mjere 1.4.3. Stvaranje prepoznatljivih proizvoda



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je jačanje gospodarstva i brendiranje područja. Cilj je jačanje proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda karakterističnih za područje županije kao i razvoj turizma. Provedba ove mjere osnažit će prerađivački i turistički sektor, lokalne proizvođače, image županije i otvaranje novih radnih mjesta.

Rezultat i razvojni učinak Ojačani prerađivački i turistički kapaciteti, povećani prihodi i novootvorena radna mjesta.


Odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, Odjel za turizam i kulturu VSŽ, JLS, RA VSŽ


Korisnici Poduzetnici, obrtnici, zadruge, udruge, OPG-i

84





Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Stvaranje prepoznatljivih proizvoda

Broj Aktivnosti, mjere i projekti stvaranje prepoznatljivih proizvoda


PRIORITET 1.5. Razvoj i unapređenje kulture i turizma Cilj prioriteta Povećanje atraktivnosti VSŽ i bolje pozicioniranje na tržištu kontinentalnih destinacija kroz dinamičan, kvalitetan i organiziran razvoj turizma na cijelom prostoru Županije, njegovanje održivosti i valorizaciju tradicijsko povijesnog nasljeđa te unapređenje športskih sadržaja. Opravdanje Analiza stanja ukazala je na nedostatak turističkih kapaciteta i koherentnih, povezanih turističkih proizvoda, manjak kvalitetnih turističkih programa, slabu poduzetničku inicijativu u turizmu, nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta i nepostojanje smještaja u pojedinim područjima VSŽ kao i nedovoljna financijska ulaganja u marketing i turističku promociju. VSŽ posjeduje bogatstvo kulturnih i povijesnih resursa i ima sve preduvjete na kojima može dugoročno graditi kulturnu turističku ponudu te imidž destinacije kulturnog turizma no i dalje izostaju rezultati. Stoga je potrebno dodatno valorizirati, zaštititi i održivo gospodariti prirodno-kulturnom baštinom i resursima, privlačiti i zapošljavati stručne kadrove u kulturi i turizmu te poticati razvoj, edukaciju i zadržavanje postojećih, te uložiti dodatna sredstva u obnovu i izgradnju kulturne, turističke infrastrukture i ustanova u kulturi. Nadalje, športska infrastruktura i športski sadržaji nisu odgovarajući te je potrebno poticati obnovu i korištenje postojeće te izgradnju nove infrastrukture kao i ulagati u razvoj novih športskih sadržaja, a sve s ciljem povećanja izravnog doprinosa ovog sektora razvoju gospodarstva. Opis Potrebe za prepoznatljivošću VSŽ kao turističke destinacije, definirane su u mjerama poticanja dinamičnog razvoja turizma, kulture i športa, ponude raznolikih sadržaja i događaja, obnovom infrastrukture i ulaganja u ljudske potencijale. Mjere: 1.5.1. Promocija i razvoj kulturnih i turističkih proizvoda i sadržaja 1.5.2. Jačanje kapaciteta ključnih subjekata u kulturi i turizmu 1.5.3. Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi 1.5.4. Valorizacija, zaštita i održivo gospodarenje kulturnom baštinom 1.5.5. Unapređenje športske infrastrukture i razvoj športskih programa Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Jačanje kapaciteta u turističkom i sektoru kulture; Aktivnosti poticanja umrežavanja subjekata u turizmu i kulturi; Priprema i provedba projekata promicanje identiteta Županije putem korištenja kulturno-povijesne baštine i brendiranja; Stavljanje kulturno-povijesne baštine u gospodarsku funkciju; Održavanje edukacija i

85

radionica; Održavanja manifestacija; Osiguravanje sredstava za sufinanciranje; Izgradanja, obnova i uređenje kulturno-promotivnih centara i muzeja; Izgradnja tematskih parkova; Izgradnja biciklističkih, pješačkih i konjičkih staza; Daljnja inventarizacija materijalne i nematerijalne kulturno-povijesne baštine; Kampanje podizanja svijesti o potrebi zaštite kulturno-povijesne baštine; Sanacija i obnova pojedinačnih kulturno-povijesnih građevina; Labelling ruralnih prostora VSŽ; Priprema i provedba projekata razvoja turizma posebnih interesa (lovnog turizma, seoskog itd.); Priprema i provedba projekata međunarodne suradnje; Unapređenje športske infrastrukture; Edukacija i osposobljavanje sportskih trenera.

Naziv mjere 1.5.1. Promocija i razvoj kulturnih i turističkih proizvoda i sadržaja

Prioritet 1.5. Razvoj i unapređenje kulture i turizma

Strateški cilj Održivo gospodarstvo

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je povećanje razine prepoznatljivosti i atraktivnosti VSŽ što treba doprinijeti povećanju ukupnog turističkog prometa, razvoju turističke infrastrukture te povećanju prihoda od turizma.

Rezultat i razvojni učinak • Snažnije tržišno prepoznavanje specifične ponude VSŽ

• Povećanje i raznolikost ponude organiziranih, tematskih putovanja u VSŽ

• Povećanje raznolikosti turističkih sadržaja

• Povećanje ulaganja u podizanje razine kvalitete postojeće turističke ponude


VSŽ, TZ VSŽ, HGK, RA VSŽ, JLS

Nositelj TZ VSŽ i sustav TZ s područja VSŽ

Korisnici Gospodarski subjekti u turizmu, kulturne institucije, sustav TZ, JLS s postojećom i potencijalnom turističkom ponudom

Ciljne skupine Gospodarstvenici u turizmu, sustav TZ, JLS, javne institucije u kulturi

Mehanizmi provedbe • Provođenje programskih aktivnosti uključenih dionika

• Osiguravanje financiranja putem dostupnih javnih poziva za realizaciju promotivnih aktivnosti (HTZ)

• Jačanje kapaciteta u turističkom i sektoru kulture

• Edukacija za dionike iz drugih sektora koji svoje poslovanje mogu proširiti i na turističku funkciju

• Edukacija za nove gospodarske subjekte u kulturi i turizmu

• Brendiranje Županije

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Promocija i razvoj kulturnih i turističkih proizvoda i sadržaja

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni promociji i razvoju kulturnih i turističkih proizvoda i sadržaja

50 2020. Godišnje VSŽ, HGK, JLS

Naziv mjere 1.5.2. Jačanje kapaciteta ključnih subjekata u kulturi i turizmu

86



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je stvaranje pretpostavki za razvoj i unapređenje ključnih subjekata u kulturi i turizmu, koji će u konačnici dovesti do razvoja turističke i kulturne ponude VSŽ.

Rezultat i razvojni učinak • Bolja povezanost javnog i privatnog sektora, te koordinacija svih subjekata koji su posredno ili neposredno vezani za kulturu i turizam radi provođenja edukacija, savjetovanja i politike razvoja kulture i turizma.

• Povećan broj djelatnika u kulturi i turizmu.

• Umrežavanje turističkih subjekata s ciljem jačanja turističke ponude.


Upravni odjel za turizam i kulturu VSŽ i TZ VSŽ, RA VSŽ, JLS

Nositelj VSŽ, institucije u kulturi, turističke zajednice s područja VSŽ, resorna ministarstva, JLS

Korisnici Stanovništvo

Ciljne skupine Subjekti u turizmu, subjekti u kulturi, turističke zajednice

Mehanizmi provedbe • Pružanje tehničke pomoći pripreme projekata

• Aktivnosti poticanja umrežavanja subjekata u turizmu i kulturi


• Edukacije i savjetovanja


Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Jačanje kapaciteta ključnih subjekata u kulturi i turizmu

Broj

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni jačanju kapaciteta ključnih subjekata u kulturi i turizmu


Naziv mjere 1.5.3. Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi



Svrha, cilj i obrazloženje Brojne materijalne i nematerijalne kulturne vrijednosti VSŽ potrebno je obnovom i uređenjem postaviti i na turističko tržište te time dodatno podignuti razinu konkurentnosti turističkog proizvoda VSŽ. Iznimne kulturne vrijednosti kakvih nema u okruženju razinom svoje opremljenosti nisu spremne za turističku valorizaciju te ih je potrebno u potpunosti iskoristiti. Očekivano povećanje turističkog prometa mora pratiti razina opremljenosti turističke infrastrukture koja će posjetiteljima osiguravati sigurnost, udobnost i dostupnost informacija.

Rezultat i razvojni učinak • Snažnije tržišno prepoznavanje specifične ponude VSŽ

87

• Povećanje i raznolikost ponude organiziranih, tematskih putovanja u VSŽ

• Povećanje raznolikosti turističkih sadržaja

• Povećanje ulaganja u podizanje razine kvalitete postojeće turističke ponude


Upravni odjel za turizam i kulturu VSŽ, TZ VSŽ, HGK, JLS, RA VSŽ

Nositelj TZ VSŽ i sustav TZ s područja VSŽ, VSŽ, JLS, institucije u kulturi

Korisnici Gospodarski subjekti u turizmu, kulturne institucije, sustav TZ, JLS s postojećom i potencijalnom turističkom ponudom, sektorska udruženja

Ciljne skupine Gospodarstvenici u turizmu, sustav TZ, JLS, javne institucije u kulturi

Mehanizmi provedbe • provođenje programskih aktivnosti uključenih dionika

• međusektorska suradnja i financiranje

• osiguravanje financiranja putem dostupnih javnih poziva

• jačanje kapaciteta u turističkom i sektoru kulture

• edukacija za dionike iz drugih sektora koji svoje poslovanje mogu proširiti i na turističku funkciju

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi

Broj Aktivnosti, mjere i projekti obnove i izgradnje turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi

80 2020. Godišnje VSŽ, JLS, HGK

Naziv mjere 1.5.4. Valorizacija, zaštita i održivo gospodarenje kulturnom baštinom



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je očuvanje kulturno-povijesne baštine. Ciljevi: održivo upravljanje i zaštita kulturno-povijesne baštine putem različitih namjena, njezino gospodarsko korištenje i jačanje njezinoga razvojnog potencijala.

Rezultat i razvojni učinak Zaštita i povećanje gospodarskog korištenja kulturno-povijesne baštine


Upravni odjel za turizam i kulturu VSŽ, TZ VSŽ, RA VSŽ, JLS

Nositelj VSŽ, JLS, institucije u kulturi , resorna ministarstva

Korisnici JLS, institucije u kulturi, stanovništvo

Ciljne skupine JLS, stanovništvo, turisti

88

Mehanizmi provedbe • Povezivanje institucija koje upravljaju i štite kulturno-povijesnu baštinu

• Daljnja inventarizacija materijalne i nematerijalne kulturno-povijesne baštine

• Izobrazba stanovništva i kampanje podizanja svijesti o potrebi zaštite kulturno-povijesne baštine

• Promicanje identiteta Županije putem korištenja kulturno-povijesne baštine

• Sanacija i obnova pojedinačnih kulturno-povijesnih građevina

• Promicanje objekata materijalne kulturne baštine kao središta kreativnog i društvenog života zajednice

• Promicanje nematerijalne kulturne baštine kao žive tradicije otvorene suvremenim interpretacijama

• Stavljanje u gospodarsku funkciju (turizam)

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Valorizacija, zaštita i održivo gospodarenje kulturnom baštinom

Broj

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni valorizaciji, zaštiti i održivom gospodarenju kulturnom baštinom

5 2020. Godišnje VSŽ, DZS

Naziv mjere 1.5.5. Unapređenje športske infrastrukture i razvoj športskih programa



Svrha, cilj i obrazloženje Ulaganjem u izgradnju i obnovu sportske infrastrukture osigurati kvalitetne uvjete za bavljenje sportom i rekreacijom domaćeg stanovništva, sa ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja i tjelesno zdravstvenih sposobnosti stanovništva, a pogotovo djece i mladih. Ulaganje u obrazovanje i edukaciju sportskih trenera u cilju edukacije stanovništva o zdravom načinu življenja.

Rezultat i razvojni učinak • zdravije stanovništvo

• izgrađeni i moderni sportski objekti

• stanovništvo motivirano za bavljenje sportom, posebice djeca i mladi

• obrazovan stručni kadar u sportu


Upravni odjel za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ, RA VSŽ, JLS

Nositelj Resorna ministarstva, VSŽ, JLS, sportske udruge, sportska društva i savezi na području VSŽ

Korisnici Sve dobne skupine stanovništva na području VSŽ

Ciljne skupine Djeca, mladi i ostalo stanovništvo VSŽ

Mehanizmi provedbe • Ulaganje u izgradnju novih i modernizaciju

• postojećih sportskih objekata

• Ulaganje u edukaciju i osposobljavanje sportskih trenera

Pokazatelj ishoda

89

Definicija

Jedinica

Opis


Izvor

Vrijednost Godina

Unapređenje športske infrastrukture i razvoj športskih programa

Broj

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni unapređenju športske infrastrukture i razvoj športskih programa

25 2020. Godišnje VSŽ, JLS, DZS

PRIORITET 1.6. Razvoj tržišta rada Cilj prioriteta Povećanje zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti kroz unaprjeđenje i usklađenje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada te razvoj sistema profesionalnog usmjeravanja postojeće i buduće radne snage. Opravdanje Tržište rada u VSŽ obilježava velika nezaposlenost, mladi ljudi bez radnog iskustva teško nalaze odgovarajući posao u struci, a na tržištu postoji veliki broj dugotrajno nezaposlenih osoba. Neadekvatan sustav obrazovanja i neusklađenost s potrebama tržišta rada, uz trenutno stanje u gospodarstvu, smatraju se ključnim uzrocima velike stope nezaposlenosti. Nadalje, uz neusklađenost obrazovnog sustava i potreba gospodarstva, na tržištu rada ne postoji sustavno planiranje potreba za radnom snagom kao niti sustav profesionalnog usmjeravanja. Opis Prioritet je usmjeren na usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada kako bi se povećala zaposlenost, odnosno smanjila stopa nezaposlenosti. Poticanjem obrazovanja odraslih te unaprjeđenjem sustava profesionalnog usmjeravanja omogućiti će se bolja usklađenost s tržištem rada, a razvojem partnerstava i lokalnih inicijativa će se pridonijeti većoj mogućnosti zapošljavanja. Mjere: Mjera 1.6.1. Poticanje obrazovanja odraslih Mjera 1.6.2. Unaprjeđenje sustava profesionalnog usmjeravanja Mjera 1.6.3. Razvoj partnerstava i lokalnih inicijativa za razvoj tržišta rada i zapošljavanje Mjera 1.6.4. Poticanje zapošljavanja i uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih; Podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog obrazovanja; Financiranje i sufinanciranje obrazovanja odraslih; Promidžba mobilnosti i priprema projekata o mobilnosti u obrazovanju, radu i poduzetništvu; Poticanje razvoja i provedbe cjelovitih programa razvoja ljudskih potencijala usklađenih s potrebama tržišta unutar poduzetničkih potpornih institucija s naglaskom na transfer znanja i sustav mentoriranja; Razvoj poduzetničkih kompetencija i stvaranje pretpostavki rasta i razvoja potencijalnih poduzetnika i njihovih zaposlenika s naglaskom na poduzetništvo žena, poduzetništva mladih i ostalih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada; Osposobljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada i stjecanje novih kompetencija prilagođenih potrebama tržišta rad te osoba koje rade s istima; Promocija ideje socijalnog/društvenog poduzetništva te podrška pri osnivanju i upravljanju gospodarskih subjekta socijalnog/društvenog poduzetništva; Umrežavanje, razmjena znanja i iskustava dionika tržišta rada s obrazovnim sustavom na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini; Daljnji razvoj Lokalnog partnerstva za zapošljavanje, aktivnosti i projekata s ciljem razvoja ljudskih

90

potencijala i poticanje zapošljavanja; Analiza tržišta rada i razvijanje usluga CPU-a prema potrebama tržišta rada i gospodarstva; Povezivanje i suradnja nadležnih institucija/pružatelja usluga CPU-a radi definiranja uloga; Osnivanje centara za CPU koji će omogućiti pristup uslugama i informacijama u svim dijelovima županije (nezaposlenima, zaposlenima, učenicima…); Organiziranje javnih i društveno korisnih radova; Promicanje volonterstva; Promicanje dostupnosti obrazovanja i zapošljavanja osoba iz marginaliziranih skupina.

Naziv mjere 1.6.1. Poticanje obrazovanja odraslih

Prioritet 1.6. Razvoj tržišta rada


Svrha, cilj i obrazloženje Svrha je bolja prilagodljivosti i pokretljivosti na tržištu rada, te konkurentnost poslovnih subjekata. Cilj mjere je razvijanje i usvajanje novih znanja i vještina koje

• povećavaju zapošljivost nezaposlenih,

• usavršavanje zaposlenih i

• inovativnost upravljačke strukture .

Rezultat i razvojni učinak Planirane aktivnosti pridonijet će

• povećanje konkurentnosti radne snage

• povećanje kompetencija (specifičnih i općih znanja) zaposlenih

• kvalitetnije poslovne odluke i uspješnije upravljanje.



Nositelj VSŽ, obrazovne ustanove, JLS

Korisnici Poduzetnici, zaposlene i nezaposlene osobe, stanovništvo

Ciljne skupine Nezaposlene i zaposlene osobe

Mehanizmi provedbe • Sustavno praćenje potreba za novim zanimanjima, te osobnim kompetencijama svih aktera na tržištu rada (nezaposlenih, zaposlenih, upravljačke strukture);

• Jačanje kapaciteta obrazovnih ustanova;

• Razvoj ponude obrazovnih programa koji prate suvremene tehnološke i upravljačke trendove.

• Podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog obrazovanja;

• Financiranje i sufinanciranje obrazovanja odraslih.

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis


Izvor

Vrijednost Godina Poticanje obrazovanja odraslih

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju obrazovanja odraslih


Naziv mjere 1.6.2.Unapređenje sustava profesionalnog usmjeravanja (CPU-a)



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha je racionalno i kvalitetno zadovoljene potrebe za radnicima (usklađeno s ponudom i potražnjom na tržištu rada) Cilj mjere

91

• Uspostava kvalitetnog i svima dostupnog sustava za CPU

• Razvijena svijest o važnosti CPU-a i uključivanje ciljanih kupina što će dovesti do povećanja stope zaposlenosti, smanjenja broja osoba koje napuštaju školovanje, povećanje broja osoba koje sudjeluju u tercijarnom obrazovanju

Rezultat i razvojni učinak • Definirane uloge i nadležnosti svih institucija /pružatelja usluga CPU-a radi kvalitetne uspostave institucionalnog modela

• Razvijen učinkovit način analize i predviđanja znanja i vještina koje se traže i će se tražiti na budućem tržištu rada

• Omogućen pristup uslugama i informacijama CPU

• Uspostavljen sustav kontinuirane kampanje i promotivnih aktivnosti koji doprinose promociji i važnosti CPU-a


VSŽ, JLS, HZZ, RA VSŽ

Nositelj Osnovne i srednje škole, HZZ

Korisnici Osobe koje donose odluke o obrazovanju ili zapošljavanju, te razvoju karijere, obrazovni sektor, poslovni sektor i njihovi korisnici, HZZ i drugi dionici na tržištu rada

Ciljne skupine Učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, doktorandi, odrasle osobe koje trebaju savjet o karijeri (nezaposleni, zaposleni, samozaposleni…), poslodavci, sindikati, te zainteresirani dionici (škole, sveučilišta, ustanove za obrazovanje odraslih, i drugi dionici na tržištu rada…).

Mehanizmi provedbe • Povezivanje i suradnja nadležnih institucija/pružatelja usluga CPU-a radi definiranja uloga;

• Uspostaviti i razviti sustav osiguravanja praćenja vrednovanja pružanja usluga CPU-a;

• Analiza tržišta rada i razvijanje usluga CPU-a prema potrebama tržišta rada i gospodarstva;

• Osnivanje centara za CPU koji će omogućiti pristup uslugama i informacijama u svim dijelovima županije (nezaposlenima, zaposlenima, učenicima…)

• Promoviranje CPU-a na satovima razrednika (osnovna i srednja škola); brošure, medijski program

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis


Izvor

Vrijednost Godina Unaprjeđenje sustava profesionalnog usmjeravanja

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni unaprjeđenju sustava profesionalnog usmjeravanja

3 2020. Godišnje VSŽ, HZZ, JLS

Naziv mjere 1.6.3. Razvoj partnerstava i lokalnih inicijativa za razvoj tržišta rada i zapošljavanje



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je poticanje lokalnog djelovanja te kreativne i inovativne suradnje lokalnih dionika s ciljem poboljšanja lokalnog tržišta rada. Cilj mjere je provedba inovativnih te

92

krojenih inicijativa, projekata i aktivnosti koji će doprinijeti kvalitetnijem umrežavanju lokalnih institucija sa poduzetnicima na području VSŽ, u svrhu stvaranja preduvjeta za pravovremeno odgovaranje na potrebe i promjene na tržištu rada te povećanju zapošljavanja. Lokalno tržište rada odnosno lokalni dionici na području VSŽ imaju ključnu ulogu u borbi protiv nezaposlenosti sukladno prepoznatim strateškim potrebama i prioritetima u zapošljavanju i obrazovanju. Poznavanje lokalnih potreba i slabosti te umreženost I bliska suradnju sa lokalnim poduzetnicima omogućava relevantnim lokalnim dionicima točnije usmjeravanje mjera i aktivnosti, sukladno definiranim potrebama

Rezultat i razvojni učinak • Kvalitetnije umrežavanje poduzetnika i potpornih institucija na području VSŽ

• Pravodobnije reagiranje lokalnog tržišta rada na potrebe poslodavaca

• Povećanje broja partnerskih razvojnih projekata namijenjenih razvoju tržišta rada


Tajništvo Lokalnog partnerstva za zapošljavanje VSŽ – RA VSŽ, HZZ

Nositelj RA VSŽ, HZZ

Korisnici Nezaposlene osobe , korisnici Centra za socijalnu skrb, mladi, učenici i studenti

Ciljne skupine Poslodavci, poduzetničke potporne institucije, HZZ, udruge poslodavaca, obrazovne ustanove, poduzetnici, nevladine udruge i ostali članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje.

Mehanizmi provedbe • Osmišljavanje i pružanje novih usluga, uvođenje prilagođenih metoda ili pristupa ciljnim skupinama temeljenih na partnerskoj suradnji

• Provedba aktivnosti koje doprinose jačanju kapaciteta lokalnih dionika

• Provedba aktivnosti koji doprinose jačanju suradnje i partnerstva

• Provedba projekata vezanih za zapošljavanje, razvoj ljudskih potencijala i tržište rada

• Provođenje aktivnosti osposobljavanja i prekvalifikacije temeljenih na partnerskom pristupu, a sukladno potrebama tržišta rada

• Organiziranje javnih i društveno korisnih radova

• Promicanje volonterstva kao korisnog oblika stjecanja radnog iskustva te društveno-korisnog rada

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Razvoj partnerstva i lokalnih inicijativa za razvoj tržišta rada i zapošljavanje

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju partnerstva i lokalnih inicijativa za razvoj tržišta rada i zapošljavanje

1 2020. Godišnje Razvojne agencije, VSŽ, JLS, HZZ

93

Naziv mjere 1.6.4. Poticanje zapošljavanja i uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada



Svrha, cilj i obrazloženje Povećati zapošljivost i uključenost osoba iz marginaliziranih skupina na tržište rada

Rezultat i razvojni učinak Glavni očekivani rezultat jest porast broja zaposlenih pripadnika marginaliziranih skupina Izravni rezultati provedbe mjere.


Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, centri za socijalnu skrb, RA VSŽ

Nositelj Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, centri za socijalnu skrb, HZZ

Korisnici Obrazovne institucije, HZZ, HGK, JLS, LPZ, centri za socijalnu skrb, udruge

Ciljne skupine Marginalizirane skupine

Mehanizmi provedbe • Promicanje dostupnosti obrazovanja i zapošljavanja osoba iz marginaliziranih skupina

• Senzibilizacija svih dionika na tržištu rada

• Provođenje preventivnih mjera sprječavanje ulaska osoba u marginalizirane skupine (npr. rano napuštanje škole);

• Razvoj i implementacija mjera u svrhu poticanja zapošljavanja marginaliziranih skupina;

• Osnaživanje osoba iz marginaliziranih skupina za lakši ulazak na tržište rada i zapošljavanje

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje zapošljavanja i uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada

Broj Aktivnosti,mjere i projekti usmjereni poticanju zapošljavanja i uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada

6 2020. Godišnje CZS, VSŽ, JLS

STRATEŠKI CILJ 2. RAZVIJENI LJUDSKI POTENCIJALI I VISOKA KVALITETA ŽIVOTA

Relevantnost Ovaj strateški cilj usmjeren je na osiguranje kvalitetnih uvjeta za život na području cijele VSŽ s posebnim naglaskom i fokusom na razvoj ljudskih resursa kao jedne od glavnih okosnica razvoja županije. Glavne komponente ovog strateškog cilja obuhvaćaju najznačajnije sektore i segmente u društvu (obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita, društvena kohezija, demografska obnova, civilna zaštita, civilno društvo, tradicijska proizvodnja, poticanje različitih oblika suradnje, ruralno područje, lokalne i regionalne samouprave, strateško planiranje, potpomognuta područja, itd.) čijim će se razvojem i/li ostvarenjem doprinijeti stvaranju ujednačene kvalitete života i jednakih mogućnosti za sve stanovnike u županiji. Očekivani načini ostvarenja

94

Očekivani način postizanja cilja utvrđen je u zajedničkom osmišljavanju, pripremi i provedbi niza mjera koje su usmjerene na razvoj obrazovne, zdravstvene i socijalne infrastrukture i usluga, unaprjeđenje društvene kohezije, mjerama koje se odnose na upravljanje razvojem te razvojem ruralnog područja koji je u VSŽ izražen. Dosljednost Cilj je povezan s i utemeljen u nizu strategija i operativnih programa na različitim razinama: Europa 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Europska platforma za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2014-2020, Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.2020.), Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. Godine, Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020., Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine; Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014.-2016., Akcijski plan provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala Vukovarsko-srijemske županije 2016.-2020. Pokazatelj učinka

Cilj Pokazatelj učinka Početna vrijednost Ciljana vrijednost Učestalost praćenja

Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (6) (7) (8) (9)

Razvijeni ljudski potencijali I visoka kvaliteta života

Vitalni indeks

Broj Broj živorođenih na 100 umrlih

62,2 2016. 70,00

2020 Godišnje DZS

PRIORITET 2.1. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja Cilj prioriteta Razvoj svih razina i oblika obrazovanja podizanjem kvalitete uvjeta za rad, modernizacijom postojećih te uvođenjem novih aktivnosti/programa u obrazovnim institucijama Opravdanje U VSŽ postoji potreba za rješavanjem glavnih problema u obrazovnom sustavu putem osiguravanja boljih mogućnosti i pristupa usluga u obrazovanju na svim razinama i u svim područjima županije. Potrebna su ulaganja u nove objekte, a postojeće je potrebno proširiti i prostorno i stručnim osobljem kako bi se uskladili s nacionalnim obrazovnim standardima koji teže unaprjeđenju nastave izvođenjem u jednoj smjeni, modernizaciji strukovnog obrazovanja i njegovim usklađivanjem s potrebama tržišta rada. Kada govorimo o osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, u VSŽ postoji mreža ustanova koje zadovoljavaju trenutne potrebe u županiji, ali dio tih ustanova raspolaže zastarjelom opremom i neadekvatnim prostornim uvjetima. Nadalje, dostupnost obrazovnih usluga u ruralnim krajevima je ograničena. Također, u srednjim školama je potrebno uskladiti nastavne programe s potrebama gospodarstva kako bi se izbjeglo nagomilavanje nepotrebne radne snage koja ostaje nezaposlena ili napušta županiju u potrazi za poslom. Nadalje, visoko obrazovanje je nerazvijeno, a time i teže dostupno, što je uzrok niskog broja visoko obrazovanih osoba u županiji. Također postoji dobro razvijen sustav cjeloživotnog učenja, ali zbog masovnih neverificiranih programa stvara se velik broj radne snage upitne kvalitete. Dakle, na svim razinama školovanja postoji potreba za usklađivanjem s pedagoškim standardima i osiguravanjem istih mogućnosti koje su važne za kvalitetno obrazovanje i razvoj županije. Opis

95

Mjere iz ovog prioriteta usmjerene su na cjelokupni obrazovni sustav: predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko, visokoškolsko te cjeloživotno obrazovanje. Ostvarenjem navedenih mjera osigurat će se potrebna infrastruktura i kvalitetniji uvjeti za rad, povezat će se obrazovni i odgojni sustav s potrebama gospodarstva, uvest će se nove usluge, programi i kurikulumi. Provedbom mjera obrazovni sustav će adekvatno odgovoriti na različite izazove te će se osigurati jednaki uvjeti za obrazovanje svim dionicima i na svim razinama što će pridonijeti razvoju ljudskih potencijala i povećanje kvalitete života stanovnika u VSŽ. Mjere: Mjera 2.1.1. Poticanje odgojnih i obrazovnih programa povezanih s potrebama gospodarstva Mjera 2.1.2. Unaprjeđenje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja Mjera 2.1.3. Poticanje razvoja visokog obrazovanja Mjera 2.1.4. Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata potrebnih za poboljšanje obrazovnog sustava Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Osiguranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva; Osiguranje pomoćnika učenicima sa teškoćama u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama; Unaprjeđenje postojećih i razvoj novih kurikuluma usklađenim s potrebama tržišta rada na svim razinama obrazovanja (kroz primjenu HKO-a); Podrška uvođenju izvannastavnih sadržaja, u suradnji s civilnim sektorom i lokalnim institucijama, u svrhu stjecanju praktičnih znanja i vještina te uvođenju zadrugarstva, društvenog poduzetništva, poduzetništva i domaćinstva u kurikulum; Povezivanje obrazovnog sustava i sustava istraživanja i razvoja u centre izvrsnosti u obrazovnim institucijama; Poticanje rada s učenicima u posebnim odgojno obrazovnim skupinama; Dodjela stipendija s fokusom na ciljeve ŽRS te subvencioniranje troškova uključivanja djece, učenika i studenata u nepovoljnom socio-ekonomskom položaju u sustav obrazovanja na lokalnoj i županijskoj razini; Poticanje provedbe i vrednovanje formalnog i neformalnog obrazovanja kroz HKO i poticanje neformalnog učenja na svim razinama obrazovanja; Promocija cjeloživotnog učenja među općom populacijom građana; Strukovno osposobljavanje i aktivnosti prijenosa znanja, informiranja te ostale aktivnosti za stjecanje vještina; Energetska obnova zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja; Informatizacija i tehnološko opremanje odgojno – obrazovnih ustanova; Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata potrebnih za poboljšanje obrazovnog sustava; Razvoj i uvođenje novih studijskih programa (preddiplomski stručni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji) na područjima JLS u skladu s obrazovnim standardima i potrebama gospodarstva; Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja; Provedba aktivnosti umrežavanja i jačanja veza između visokoobrazovnih institucija, javnog sektora i gospodarskih subjekata te provedba zajedničkih projekata i aktivnosti od zajedničkog interesa.

Naziv mjere 2.1.1. Poticanje odgojnih i obrazovnih programa povezanih s potrebama gospodarstva


Strateški cilj 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je prilagodba sustava obrazovanja potrebama gospodarstva te razvoj novih i unaprijeđenije postojećih obrazovnih programa koji će biti u službi gospodarstva i doprinijeti usklađivanju potreba na lokalnom tržištu rada. Cilj mjere je unaprijediti upisnu

96

politiku i sustav stipendiranja radi povećanja zapošljivosti nakon završetka školovanja te jačanje kapaciteta i stručna izobrazba djelatnika obrazovnih ustanova za potrebe planiranja, prilagodbe postojećih i izrade novih obrazovnih programa sukladno potrebama gospodarstvenika na području VSŽ. Pojačano ulaganje u obrazovanje u svim njegovim fazama, stalno osvješćivanje važnosti i osiguranje preduvjeta za cjeloživotno učenje te stalnu prilagodbu obrazovnih programa potrebama postojećeg gospodarstva doprinijet će povećanju zapošljivosti radno sposobnog stanovništva županije.

Rezultat i razvojni učinak • Prilagodba postojećih te izradi i primjeni novih obrazovnih programa sukladno potrebama gospodarstva

• Povećan broj upisanih učenika u deficitarna zanimanja

• Veće uključivanju stručnjaka iz gospodarstva u obrazovne aktivnosti u okviru redovnog kao i programa cjeloživotnog obrazovanja

• Povećan broj poduzetnika koji pružaju mogućnost obavljanja stručne prakse

• Povećanje zapošljivosti radne snage

• Smanjene nezaposlenosti



Nositelj Upravni odjel za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ, JLS, obrazovne ustanove

Korisnici Poduzetnici , poduzetničke potporne institucije, udruge poslodavaca, HZZ, nevladine udruge i ostali članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje

Ciljne skupine Obrazovne ustanove, nezaposlene osobe, mladi, učenici i studenti, poduzetnici.

Mehanizmi provedbe • Provedba kontinuirane procjene potreba gospodarstva (godišnje) u kojoj sudjeluju svi relevantni dionici sa područja VSŽ

• Analiza postojećih obrazovnih programa u odnosu na potrebe gospodarstva

• Prilagodba upisnih kvota-smjerove u srednjim školama koji proizvode suficitarna zanimanja zamijeniti onima koja su deficitarna

• Poticanje prilagodbe postojećih te izrade novih i relevantnih programa obrazovanja i osposobljavanja

• Edukacija djelatnika u obrazovnom sustavu za izradu novih kurikuluma u skladu s potrebama tržišta rada

• Uvođenje novih obrazovnih programa

• Provedba i promocija programa stipendiranja deficitarnih zanimanja

• Poticanje aktivnijeg uključivanja obrazovnih ustanova u osmišljavanje i provedbu razvojnih projekata te jačanje partnerske suradnje s gospodarskim subjektima

• Uključivanje iskusnih stručnjaka iz gospodarstva u obrazovne aktivnosti u okviru redovnog srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovnog programa kao i programa cjeloživotnog obrazovanja (npr. kao gosti predavači)

• Poticanje poslodavaca na pružanje kvalitetne stručne prakse

97

• Sustavno praćenje i kontinuirano poticanje podizanja kvalitete programa cjeloživotnog obrazovanja

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje razvoja odgojnih i obrazovnih programa povezanih s potrebama gospodarstva

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju odgojnih i obrazovnih programa povezanih s potrebama gospodarstva


Naziv mjere 2.1.2. Unapređenje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja



Svrha, cilj i obrazloženje Usklađivanje obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada u cilju povećanja zaposlenosti na području VSŽ.

Rezultat i razvojni učinak • obrazovni sustav prilagođen potrebama tržišta rada na području VSŽ

• smanjena stopa nezaposlenosti

• stručna i konkurentna radna snaga prilagođena potrebama tržišta rada na području VSŽ


Upravni odjel za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ, RA VSŽ, JSL

Nositelj Resorno ministarstvo, VSŽ, odgojno- obrazovne ustanove na području Županije, HZZ

Korisnici VSŽ, JLS, odgojno – obrazovne ustanove, poduzetnici

Ciljne skupine predškolska djeca, učenici osnovnih i srednjih škola na području VSŽ, studenti, ustanove za obrazovanje odraslih, nezaposlene osobe, poslodavci

Mehanizmi provedbe • modernizacija i usklađivanje kurikuluma sa

• novim znanjima i potrebama modernog

• tržišta rada

• jačanje praktične nastave

• poticanje prekvalifikacija

• promicanje cjeloživotnog obrazovanja

• sufinanciranje sustava obrazovanja (prekvalifikacija, stručnog usavršavanja)

• umrežavanje poslodavaca, obrazovnih Institucija i zavoda za zapošljavanje

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Unapređenje Broj Aktivosti, mjera i 60 2020. Godišnje DZS, VSŽ

98

predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

projekti usmjereni unapređenju predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Naziv mjere 2.1.3. Poticanje razvoja visokog obrazovanja



Svrha, cilj i obrazloženje Mjera poticanja razvoja visokog obrazovanja usmjerena je na unaprjeđenje kvalitete postojećih te razvoj novih studijskih programa visokoobrazovnih ustanova, u skladu s potrebama tržišta rada, pogotovo u STEM području (Science, Technology, engineering, mathematics). Također, stalnim usavršavanjem i snaženjem kadrovskih kapaciteta potrebno je osigurati i potaknuti daljnji razvoj znanstvenog i stručno-istraživačkog rada te jače povezivanje visokoobrazovnih institucija, javnog sektora i gospodarstva. Provedbom mjere unaprjeđuje se obrazovna struktura stanovništva te se stvaraju pretpostavke za razvoj gospodarstva i zajednice na području županije.

Rezultat i razvojni učinak • Unaprjeđeni postojeći i razvijeni novi studijski programi u skladu s obrazovnim standardima i potrebama tržišta rada

• Osnaženi kadrovski kapaciteti koji osiguravaju unaprjeđenje kvalitete nastavnog, znanstvenog i stručno istraživačkog rada

• Jača i bolja povezanost visokoobrazovnih institucija, javnog sektora i gospodarstva na području županije kroz provedbu zajedničkih aktivnosti i projekata

• Poboljšana obrazovna struktura stanovništva kroz povećanje udjela visokoobrazovanog stanovništva


Upravni odjel za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ, JLS, visokoobrazovne ustanove VSŽ, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, JLS, visokoobrazovne ustanove, resorno ministarstvo, Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Korisnici Visokoobrazovne ustanove, nastavnici i stručni suradnici, studenti, javni sektor, gospodarski subjekti i šira zajednica

Ciljne skupine Visokoobrazovne ustanove, studenti, nastavnici i stručni suradnici, javni sektor, gospodarski subjekti

Mehanizmi provedbe • Stalno unaprjeđivanje postojećih studijskih programa sukladno potrebama tržišta rada

• Razvoj i uvođenje novih studijskih programa (preddiplomski stručni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji) u okviru Veleučilišta s mogućnošću dislocirane nastave u drugim gradovima i općinama županije, u skladu s obrazovnim standardima i potrebama gospodarstva s fokusom na STEM područja

• Poticanje dodatne izobrazbe i usavršavanja kadrovskih kapaciteta kroz mjere sufinanciranja i uključivanja u zajedničke aktivnosti i projekte

• Osiguranje financijske i druge potpore za znanstvene i stručno-istraživačke projekte od interesa za gospodarski i društveni razvoj županije

99

• Provedba aktivnosti umrežavanja i jačanja veza između visokoobrazovnih institucija, javnog sektora i gospodarskih subjekata te provedba zajedničkih projekata i aktivnosti od zajedničkog interesa (npr. zajednička provedba i razvoj studentske stručne prakse u javnom sektoru i gospodarskim subjektima, mogućnost obavljanja poslova u gospodarskim i drugim subjektima putem student servisa, suradnja studentskog poduzetničkog inkubatora i gospodarskih subjekata na području razvoja poduzetničkih znanja, vještina i kompetencija, unaprjeđenja poduzetništva te provedbe zajedničkih projekata, razvoj i provedba projekata financiranih iz sredstava EU i sl.)

• Osiguranje financijske i druge potpore za dogradnju potrebnih sadržaja i opremanje visokoobrazovnih ustanova u cilju unaprjeđenja uvjeta i kvalitete izvedbe studijskih programa

• Povećavanje studentskog standarda kroz mjere poboljšanja kvalitete smještaja studenata i stipendiranje

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje razvoja visokog obrazovanja

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju razvoja visokog obrazovanja

18 2020. Godišnje Visokoobrazovne ustanove, JLS, VSŽ

Naziv mjere 2.1.4. Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata potrebnih za poboljšanje obrazovnog sustava



Svrha, cilj i obrazloženje Ulaganjem u infrastrukturu školskih ustanova doći će do povećanja kvalitete nastavnog procesa i veće motivacije učenika i stručnog osoblja u školskim ustanovama.

Rezultat i razvojni učinak Izgrađene, modernizirane i opremljene školske ustanove posebno u ruralnim dijelovima županije. Obrazovanije stanovništvo na području VSŽ.


Upravni odjel za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ, JLS, RA VSŽ

Nositelj Resorna ministarstva, VSŽ, Upravni odjel za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ, JLS, odgojno-obrazovne ustanove

Korisnici Školske ustanove, JLS, učenici

Ciljne skupine Učenici, odgojno – obrazovni djelatnici

Mehanizmi provedbe • Izgradnja novih, te rekonstrukcija i modernizacija postojećih odgojno obrazovnih ustanova na području VSŽ

• Informatizacija i tehnološko opremanje odgojno – obrazovnih ustanova

• Izobrazba odgojno – obrazovnih djelatnika za rad sa novim tehnologijama

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poboljšanje Broj Aktivnosti, mjere i 20 2020. Godišnje VSŽ, JLS

100

obrazovnog sustava

projekti usmjereni poboljšanju obrazovnog sustava

PRIORITET 2.2. Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga Cilj prioriteta Povećanje kapaciteta zdravstvenih ustanova i zdravstvenog kadra za osiguravanje kvalitetnije zdravstvene skrbi, kako za održavanje zdravlja, tako i za poboljšanje uvjeta i mogućnosti za pacijente koji boluju od neizlječivih bolesti. Opravdanje Potrebe za uslugama zdravstvene zaštite uvijek premašuju raspoloživa sredstva pa je nužno odrediti prioritete u raspodjeli raspoloživih resursa pri čemu se ne misli samo na financijske, nego i ljudske, infrastrukturne i druge resurse. Iako se u posljednje vrijeme u VSŽ ulažu određena financijska sredstva u područje zdravstva, i dalje je izražena je potreba za izgradnjom, rekonstrukcijom i opremanjem zdravstvenih ustanova, a također je sve veća potreba za uvođenjem nove usluge palijativne skrbi i osiguranja potrebnih uvjet za uvođenje iste. Također, s obzirom na nedovoljan broj kako liječnika obiteljske medicine, tako i liječnika specijalista, stomatologa, ortodonta i oralnog kirurga u cijeloj županiji, posebice je bitno zadržati postojeći te privući novi stručni kadar osiguravanjem adekvatnih uvjeta rada, edukacija, specijalističkog i stručnog usavršavanja. Kako bise osigurala dodatna kvaliteta života na području VSŽ, potrebna je implementacija određenih mjera s ciljem promicanja zdravog načina života i suzbijanje svih oblika ovisnosti. Opis S ciljem razvoja zdravstvene infrastrukture i usluga predviđena su infrastrukturna ulaganja u izgradnju, adaptaciju i modernizaciju objekata, nabavu nove opreme, održavanje i obnavljanje postojeće opreme, a također su potrebna ulaganja u razvoj zdravstvenih usluga za osobe koje boluju od neizlječivih bolesti te usluga kojima bi se djelovalo preventivno u održavanju zdravog života i smanjenja ovisnosti te je potrebno stvoriti uvjete za zadržavanje postojećeg i privlačenje novog medicinskog kadra. Mjere: Mjera 2.2.1. Izgradnja, dogradnja i opremanje zdravstvenih ustanova Mjera 2.2.2. Zadržavanje postojećeg i privlačenje novog medicinskog kadra Mjera 2.2.3. Razvoj sustava palijativne skrbi Mjera 2.2.4. Promicanje zdravog načina života i suzbijanje svih oblika ovisnosti Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga ZZ na primarnoj razini; Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama; Opremanje suvremenim uređajima i ICT opremom u skladu sa standardima i normativima provođenja zdravstvene zaštite; Izrada i provedba programa u svrhu promocije i jačanja svijesti stanovništva o zdravom načinu života te prevencije ovisnosti; Poboljšanje uvjeta za rad medicinskog kadra; Uvođenje stimulativnih mjera za privlačenje zdravstvenog kadra; Osiguranje uvjeta za provođenje palijativne skrbi; Izgradnja, dogradnja i opremanje zdravstvenih ustanova.

Naziv mjere 2.2.1. Izgradnja, dogradnja i opremanje zdravstvenih ustanova

Prioritet 2.2.Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga

101

Strateški cilj 2.Razvijeni ljudski potencijal i visoka kvaliteta života

Svrha, cilj i obrazloženje Ujednačenost kvalitete pružanja zdravstvenih usluga na cijelom području VSŽ kroz povećanje kapaciteta zdravstvenih ustanova, izgradnju i opremanje dnevnih bolnica, povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga, unapređenje standarda opreme radi poboljšanja kvalitete zdravlja; stručno usavršavanje zdravstvenih djelatnika; uklanjanje arhitektonskih barijera i prilagodba zdravstvenih objekata osobama sa invaliditetom;

Rezultat i razvojni učinak Ulaganjem u zdravstvenu infrastrukturu (građevine, oprema, kadrovi) osigurati će se veća dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga kako na primarnoj tako i na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite. Smanjit će se broj prijema na akutne bolničke odjele, smanjiti će se broj uputnica primarne zdravstvene zaštite u bolnice.


Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb VSŽ, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, zdravstvene ustanove u VSŽ, koncesionari, resorno ministarstvo, HZZO

Korisnici JLS i zdravstvene ustanove u VSŽ

Ciljne skupine Stanovništvo VSŽ-svi pacijenti s područja VSŽ i šire regije

Mehanizmi provedbe Analiza i ocjena postojećeg stanja objekata i opreme te identifikacija potreba za izgradnjom, dogradnjom zdravstvenih objekata i nabavkom potrebne medicinske i nemedicinske opreme. Razni zdravstveni programi na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite.

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Izgradnja, dogradnja i opremanje zdravstvenih ustanova

Broj Aktivnosti, mjere i projekti izgradnje, dogradnje i opremanja zdravstvenih ustanova

17 2020. Godišnje VSŽ, razvojne agencije, JLS

Naziv mjere 2.2.2. Zadržavanje postojećeg i privlačenje novog medicinskog kadra



Svrha, cilj i obrazloženje Osiguravanje potrebnog broja zdravstvenog kadra za jednaku dostupnost zdravstvene zaštite na području cijele županije.

Rezultat i razvojni učinak Popunjena mreža javne zdravstvene službe, bolja kvaliteta zdravstvene usluge, smanjenje lista čekanja.



Nositelj VSŽ, JLS, zdravstvene ustanove u VSŽ, resorno ministarstvo, HZZO

Korisnici Zdravstvene ustanove u VSŽ

Ciljne skupine Doktori medicine i ostali stručni zdravstveni kadar

Mehanizmi provedbe Uvođenje stimulativnih mjera za privlačenje zdravstvenog kadra (rješavanje stambenog pitanja i eventualno stimulativnih naknada), poboljšanje uvjeta rada zdravstvenog kadra.

102

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Zadržavanje postojećeg i privlaćenje novog medicinskog kadra

Broj Mjere, aktivnosti i projekti zadržavanja postojećeg i privlaćenje novog medicinskog kadra


Naziv mjere 2.2.3. Razvoj sustava palijativne skrbi



Svrha, cilj i obrazloženje Povećanje skrbi o osobama oboljelim od neizlječivih bolesti , te pružanje potpore njihovim obiteljima

Rezultat i razvojni učinak Poboljšanje skrbi o osobama oboljelim od neizlječivih bolesti u posljednjoj fazi života, pružanje potpore njihovim obiteljima, deinstitucionalizacija palijativne skrbi uvođenjem palijativnih mobilnih timova.



Nositelj VSŽ, zdravstvene ustanove na primarnoj i sekundarnoj razini, koncesionari, ustanove socijalne skrbi, JLS, resorno ministarstvo, HZZO, civilne udruge, vjerska zajednica

Korisnici VSŽ, zdravstvene ustanove na primarnoj i sekundarnoj razini, koncesionari, ustanove socijalne skrbi, JLS, resorno ministarstvo, HZZO, civilne udruge, vjerska zajednica.

Ciljne skupine Osobe oboljele od neizlječivih bolesti u posljednjoj fazi života

Mehanizmi provedbe Jačanje interdisciplinarne suradnje među svim nositeljima mjere, uspostava novih elemenata organizacije sustava palijativne skrbi u VSŽ kroz osnivanje Županijskog tima za razvoj sustava palijativne skrbi, uspostavljanje bolničkih palijativnih timova i mobilnih palijativnih timova za obilazak u kućne posjete, posudionice pomagala, stacionar za palijativnu medicinu pri domu zdravlja. Senzibilizacija šire javnosti o potrebama osoba starije životne dobi i osoba oboljelih od neizlječivih bolesti

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Razvoj sustava palijativne skrbi

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju sustava palijativne skrbi


Naziv mjere 2.2.4. Promicanje zdravog načina života i suzbijanje svih oblika ovisnosti



Svrha, cilj i obrazloženje Educiranje i podizanje svijesti o promicanju zdravog načina života, te štetnosti ovisničkih sredstava.

103

Rezultat i razvojni učinak Bolja informiranost javnosti o zdravom načinu života, zdravoj prehrani te s tim u vezi zdravije stanovništvo, smanjenje broja ovisnika o drogi, alkoholu i drugim oblicima ovisnosti.


Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb VSŽ, Upravni odjel za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, socijalne i zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole, športske organizacije, civilne udruge, Vladin ured za suzbijanje zlouporabe droge

Korisnici VSŽ, zdravstvene ustanove na primarnoj i sekundarnoj razini, koncesionari, ustanove socijalne skrbi, JLS, resorno ministarstvo, HZZO, civilne udruge, vjerska zajednica.

Ciljne skupine Stanovništvo VSŽ naročito mlađa populacija

Mehanizmi provedbe Održavanje javnih tribina, izrada promotivnih letaka, medijska kampanja.

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Promicanje zdravog načina života i suzbijanje svih oblika ovisnosti

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni promicanju zdravog načina života i suzbijanje svih oblika ovisnosti

8 2020. Godišnje VSŽ, zdravstvene i socijalne ustanove, JLS, razvojne agencije

PRIORITET 2.3. Razvoj društvene kohezije Cilj prioriteta Unaprjeđenje kvalitete života na razini VSŽ s posebnim naglaskom na sustav socijalne skrbi, nove socijalne usluge te sustav zaštite i spašavanja ljudi i imovine. Opravdanje Ovaj prioritet obuhvaća brojne mjere kojima se želi potaknuti razvoj društva u cjelini s posebni naglaskom na područja socijalne skrbi, djelovanja organizacija civilnog društva te aktivnosti i djelovanja na području civilne zaštite čime se želi pridonijeti većoj kvaliteti života na području VSŽ. U području socijalne skrbi to je unaprjeđenje standarda socijalnih usluga i stvaranje jedinstvene baze podataka korisnika sustava uz implementaciju standarda kvalitete, prevencija institucionalizacije osoba s invaliditetom i razvoj i promocija udomiteljstva. U području pružanja socijalnih usluga naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne skrbi i pružanje novih oblika socijalnih usluga. Nadalje, u VSŽ postoji inicijativa i želja stanovništva i udruga za aktivnim uključivanjem u život lokalne zajednice čime doprinose kvaliteti života svoje sredine. Međutim, brojni su izazovi s kojima se moraju suočiti kako bi mogli proaktivno djelovati (neodgovarajući prostorni uvjeti, manjak financijska sredstava za svakodnevno djelovanje i daljnji razvoj) te su primorani osloniti se na lokalnu i regionalnu vlast kako bi mogli opstati. S obzirom i na limitirane financijske kapacitete kako jedinica lokalne tako i regionalne samouprave, veliki broj organizacija i udruženja bori se za egzistenciju te se gasi. Stoga je potrebno pronaći načine i modele putem kojih će se pomoći rad istih što se uvođenjem mjera kroz ovaj razvojni prioritet želi omogućiti. Opis S ciljem razvoja društvene kohezije predviđena su infrastrukturna ulaganja u sustav socijalne skrbi (izgradnju, adaptaciju i modernizaciju objekata), razvoj izvaninstitucionalnih usluga za ranjive skupine, unaprjeđenje sektora civilne zaštite te općenito implementacija aktivnosti kojima će se unaprijediti kvaliteta života za sve stanovnike VSŽ, s posebnim naglaskom na djecu, mlade i osobe treće životne dobi.

104

Mjere: Mjera 2.3.1. Unaprjeđenje uvjeta i kvalitete rada u sustavu socijalne skrbi Mjera 2.3.2. Unaprjeđenje socijalnih usluga za ranjive skupine društva Mjera 2.3.3. Osmišljavanje i provedba programa za djecu, mlade i osobe treće životne dobi Mjera 2.3.4. Unaprjeđenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Podrška aktivnostima unaprjeđenja sustava socijalne skrbi i razvoja izvaninstitucionalnih usluga; Razvoj programa i usluga za djecu, mlade i osobe treće životne dobi; Podizanje kvalitete sustava zaštite i spašavanja; Projekti usmjereni jačanju sustava civilne zaštite; Aktivna suradnja i povezivanje podataka sa susjednim županijama vezano uz karte rizika; Stvaranje zajedničke baze podataka koju će koristiti sudionici ujedinjenog sustava civilne zaštite s područja VSŽ; Osmišljavanje, provođenje i promoviranje strukturiranog dijaloga i drugih oblika dijaloga koji potiču na raznovrsnost mišljenja i različitih stavova o određenim društveno važnim pitanjima te zagovaranje principa uključenosti šire javnosti u rasprave o aktualnim problemima; Umrežavanje i suradnja organizacija civilnog društva, predstavnika javnog i poslovnog sektora na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini; Poticanje društvenog poduzetništva; Razvoj programa mentoriranja koje nude OCD za različite ciljane skupine, druge OCD i druge dionike koji su usmjereni na razvoj civilnog društva; Informiranje šire javnosti o mogućnostima sudjelovanja u programima za razvoj ljudskih potencijala; Poticanje građana na volonterstvo u skladu sa Zakonom o volonterstvu; Poticanje vrednovanja Potvrde o kompetencijama stečenim volontiranjem kod poslodavaca prilikom zapošljavanja; Izgradnja, dogradnja i opremanje infrastrukture; Pružanje socijalnih usluga u svrhu aktivacije u društvene procese ranjivih skupina; Edukacija stručnih kadrova u ustanovama socijalne skrbi; Osiguravanje sredstava za sufinanciranje.

Naziv mjere 2.3.1. Unapređenje uvjeta i kvalitete rada u sustavu socijalne skrbi

Prioritet 2.3. Razvoj društvene kohezije


Svrha, cilj i obrazloženje Cilj mjere je podizati kvalitetu rada i povećati kapacitete ustanova socijalne skrbi, te prilagodba objekata korisnicima usluga socijalne skrbi. Unapređenjem infrastrukture u ustanovama socijalne skrbi poboljšati će se kvaliteta rada i života u ustanovama socijalne skrbi.

Rezultat i razvojni učinak • Poboljšana kvaliteta rada u ustanovama socijalne skrbi

• Osigurana sredstva

• Izgrađeni, rekonstruirani i opremljeni domovi za starije i nemoćne osobe

• Osiguran potreban broj stručnih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi


Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, RA VSŽ

Nositelj Ustanove socijalne skrbi, JLS, VSŽ, udruge

Korisnici Ustanove socijalne skrbi, JLS, VSŽ

Ciljne skupine Korisnici i djelatnici ustanova socijalne skrbi

Mehanizmi provedbe • Izrada potrebne projektne dokumentacije

• Osiguravanje sredstva

• Izgradnja, rekonstrukcija, dogradnja i opremanje domova za starije i nemoćne osobe

• Edukacija stručnih kadrova u ustanovama socijalne skrbi

105

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Naziv mjere 2.3.2. Unapređenje socijalnih usluga za ranjive skupine društva



Svrha, cilj i obrazloženje Cilj mjere je unaprijediti kvalitetu postojećih socijalnih usluga i razvijati nove izvaninstitucionalne socijalne usluge. Nastojat će se podizati stupanj kvalitete socijalnih usluga ranjivim skupinama.

Rezultat i razvojni učinak • Osigurana sredstva

• Izgrađeno i opremljeno prihvatilište za beskućnike

• Izgrađena i opremljena stambena zajednica

• Razvijene nove izvaninstitucionalne usluge

• Osiguran potreban broj djelatnika u ustanovama socijalne skrbi

• Mladi educirani za samostalan život


Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, RA VSŽ

Nositelj Ustanove socijalne skrbi, VSŽ, JLS, udruge, Hrvatski crveni križ

Korisnici Ustanove socijalne skrbi, VSŽ, JLS, udruge, Hrvatski crveni križ

Ciljne skupine Žrtve obiteljskog nasilja, ovisnici, osobe s invaliditetom, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, beskućnici i ostale ranjive skupine društva

Mehanizmi provedbe • Izrada potrebne projektne dokumentacije

• Rekonstrukcija, izgradnja i opremanje prihvatilišta za beskućnike (Naš topli kutak)

• Izgradnja i opremanje stambene zajednice

• Poticanje volonterstva

• Poticanje društvenog poduzetništva

• Pomoć mladima pri osamostaljivanju kroz edukacije za samostalan život i organiziranje svakodnevnog života

• Izobrazba i jačanje svijesti lokalne zajednice u vezi brige za različite osjetljive skupine i osobe s invaliditetom

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Unapređenje socijalnih usluga za ranjive skupine društva

Broj Aktivnosti, mjere i projekti smjereni unapređenju socijalnih usluga za ranjive skupine društva


Naziv mjere 2.3.3. Osmišljavanje i provedba programa za djecu, mlade i osobe treće životne dobi



106

Svrha, cilj i obrazloženje Cilj ove mjere je stvaranje uvjeta i pružanje potrebnih mogućnosti skladnog razvoja i života djece i mladih u sigurnom i povoljnom okružju, te pružanje skrbi osobama treće životne dob.

Rezultat i razvojni učinak • Osigurana odgovarajuća skrb za osobe treće životne dobi

• Zaposlen potreban broj osoba za rad s navedenim skupinama

• Razvijena svijest građana o važnosti prevencije ovisnosti



Nositelj JLS, VSŽ, Centri za socijalnu skrb, centri za rehabilitaciju, ustanove socijalne skrbi, udruge

Korisnici JLS, VSŽ, Centri za socijalnu skrb, centri za rehabilitaciju, ustanove socijalne skrbi, udruge

Ciljne skupine Roditelji, djeca, mladi i osobe treće životne dobi

Mehanizmi provedbe • Provođenje programa „Pomoć u kući“ za osobe treće životne dobi

• Osiguranje prostora za dnevne boravke

• Provođenje Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga na području VSŽ

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Programi za djecu, mlade i osobe treće životne dobi

Broj Programi za djecu, mlade i osobe treće životne dobi

20 2020. Godišnje VSŽ, JLS, ustanove socijalne skrbi

Naziv mjere 2.3.4. Unapređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je povećati sigurnost stanovnika Županije i njihove imovine. Ciljevi su: opremanje, osposobljavanje, usavršavanje, usklađivanje i uvezivanje sudionika u jedinstveni sustav civilne zaštite na području VSŽ. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u svom djelokrugu rada, utvrđenim Ustavom i zakonima, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode, zaštitu i spašavanje, radi prevencije i učinkovitog aktiviranja u katastrofama i velikim nesrećama, te na otklanjanju mogućih uzroka i posljedica katastrofa i velikih nesreća.

Rezultat i razvojni učinak • korištenje znanja, postojećih resursa, inovacija i edukacija za razvitak i izgradnju sustava civilne zaštite

• smanjenje postojećih rizika te jačanje pripravnosti za učinkovito djelovanje

• povećana sigurnost stanovnika Županije


Sva upravna tijela uključena u provedbi pojedinih operativnih mjera

Nositelj Svi nositelji obrađeni u razradi mjere ŽRS

Korisnici Svi korisnici obrađeni u razradi mjere ŽRS

Ciljne skupine Sve ciljne skupine obrađeni u razradi mjere ŽRS

Mehanizmi provedbe • stvaranje zajedničke baze podataka

• standardiziranje postupaka i procedura

107

• izrada procjene rizika

• uređenje sustava prema procjeni rizika i pratećim dokumentima

• uključivanje sustava u EU projekte

• aktivna suradnja i povezivanje podataka sa susjednim županijama vezano uz karte rizika

• aktivna suradnja i razmjena podataka sa susjednim državama vezano uz karte rizika

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis


Izvor

Vrijednost Godina Unapređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni u napređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine

25 2020. Godišnje Stožer za civilnu zaštitu Vukovarsko-srijemske županije, VSŽ, JLS

PRIORITET 2.4. Upravljanje razvojem Cilj prioriteta Doprinijeti dugoročnom gospodarskom rastu i povećanju kvalitete života u VSŽ. Opravdanje U županijskoj bazi razvojnih projekata primjetan je manjak projekata iz područja poticanja konkurentnosti gospodarstva, što pokazuje da županija još uvijek nema dovoljno kapaciteta za iskorak u smjeru osmišljavanja kvalitetnih i međusobno diverzificiranih projekata koji će biti izravnije usmjereni na razvoj gospodarstva. Jedna od zadaća županije je na svom području uspostaviti sustav regionalnog razvoja, osigurati temeljne infrastrukturne i institucionalne uvjete za razvoj, razvijati poticajno okruženje, motivirati, integrirati, povezivati i koordinirati regionalne razvojne aktivnosti, resurse, projekte i nositelje razvoja na putu osmišljavanja, pripremanja i realizacije razvojnih projekata. Opis Razvojem VSŽ bavi se više institucija, prvenstveno sama VSŽ, njezinih 5 gradova i 26 općina, odnosno njihova upravna tijela preko kojih se oblikuje i provodi razvojna politika. Također razvojem se bave i lokalne razvojne agencije, LAG-ovi, strukovne komore, HGK, HZZ, turističke zajednice, osnovne i srednje škole, Veleučilište Lavoslav Ružička, poduzetničke potporne institucije, organizacije civilnog društva i druge. Županijske institucije ulažu velike napore u jačanje svojih upravljačkih kapaciteta, međusobne koordinacije te unapređenje učinkovitosti rada. Suradnja Županije s JLS i razvojnim dionicima odvija se putem mjesečnih sastanaka gdje se razgovara o zajedničkim problemima i načinima rješavanja. Većina JLS samostalno i/ili posredstvom svojih lokalnih razvojnih agencija priprema razvojne projekte i aplicira ih kako na EU fondove tako i na resorna ministarstva. Županija aktivno podupire i rad civilnog društva, a suradnja se prvenstveno ostvaruje na području osmišljavanja, pripreme i provedbe zajedničkih projekata. Županija je usvojila cijeli niz važnih sektorskih dokumenata koji su pomogli u stvaranju jasnije slike razvojnih problema i potreba te situacije u okruženju te je ostvarila značajne rezultate u pogledu razvoja IT rješenja za građane i poduzeća, prije svega u području prostornog uređenja (IZAK sustav – izdavanje akata iz područja prostornog uređenja i gradnje, GIS karta Županije, digitalni prostorni plan Županije i lokalnih jedinica). Zbog svog geostrateškog položaja na međunarodnim pravcima županija je iznimnu važnost posvetila međunarodnoj i međuregionalnoj suradnji. To potvrđuje i činjenica da je županija pristupila potpisivanju niza Sporazuma i Protokola o suradnji kako sa stranim državama i regijama tako i s hrvatskim županijama.

108

Mjere: 2.4.1. Poticanje nataliteta i osiguranje uvjeta za jačanje pozitivne migracijske bilance 2.4.2. Jačanje ljudskih resursa u regionalnoj i lokalnoj samoupravi 2.4.3. Uspostava sustava strateškog planiranja 2.4.4. Jačanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije 2.4.5. Jačanje međužupanijske, prekogranične, transnacionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje 2.4.6. Jačanje OCD-a i njihove uloge u društvu 2.4.7. Poticanje razvoja potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Socio-demografska istraživanja; Javno informiranje i edukacija; Uspostava sustava ciljanih lokalnih razvojnih politika usmjerenih rješavanju specifičnih socio-demografskih problematika koje izravno i/ili neizravno utječu na gospodarsku revitalizaciju VSŽ; Povećanje učinkovitosti i djelotvornosti rada županijske i lokalne uprave-naglasak na primjeni modernih informacijskih tehnologija; Razvoj servisa po mjeri građana i gospodarstvenika; Uspostava cjelovitog sustava strateškog planiranja; Podizanje kvalitete rada u području planiranja i provedbe strateških razvojnih programa županije; Izgradnja i opremanje stambenih naselja za mlade obitelji; Pružanje tehničke pomoći pri izradi i provedbi projekata; Edukacije, radionice, seminari; Savjetodavne usluge; Suradnja s resornim ministarstvima i institucijama koje provode aktivnosti iz područja međunarodne suradnje, EU poslova i regionalnog razvoja; Sudjelovanje u radu međunarodnih asocijacija te predlaganje i realiziranje međužupanijske suradnje te suradnju županije sa zemljama i regijama Europe, Europske unije i šire; Predstavljanje u inozemstvu, uključujući stručne posjete drugim regijama i organizacijama u inozemstvu te sudjeluje na međunarodnim skupovima i konferencijama; Jačanje prekogranične, transnacionalne i međunarodne suradnje; Jačanje OCD-a; Pružanje stručne podrške organizacijama civilnog društva u pripremi i provedbi programa i projekata.

Naziv mjere 2.4.1. Poticanje nataliteta i osiguranje uvjeta za jačanje pozitivne migracijske bilance

Prioritet Upravljanje razvojem

Strateški cilj Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života

Svrha, cilj i obrazloženje Socio-demografska revitalizacija VSŽ u svrhu obnove društvenog i demografskog kapitala kao preduvjeta održivog ekonomskog razvoja.

Rezultat i razvojni učinak

• Veličina, sastav, distribucija i rast stanovništva prilagođen razvojnim potrebama gospodarstva VSŽ

• Usustavljena i usklađena socio-demografska revitalizacija kroz strateški osmišljen okvir policentričnog urbano-ruralnog razvoja VSŽ

• Smanjen unutar županijski gospodarski razvojni disparitet


VSŽ, JLS, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, JSL, resorna ministarstva

Korisnici Institucije/ustanove (javne i državne) JLS VSŽ, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar-Područni centar Vukovar

Ciljne skupine Stanovništvo VSŽ

• Institucionalni mehanizam: sustav ciljanih lokalnih razvojnih politika usmjerenih rješavanju specifičnijih socio-demografskih problematika koje izravno i/ili neizravno utječu na gospodarsku revitalizaciju VSŽ

109

Mehanizmi provedbe

• Znanstveni mehanizam: sustavna primjena socio-demografskih istraživanja u svrhu primjene i proširenja postojećih znanstvenih i stručnih spoznaja kao temelja za osmišljavanje i realizaciju učinkovitih lokalnih razvojnih politika revitalizacije gospodarstva VSŽ

• Mehanizam civilnog sektora: umrežen informativni mehanizam nevladinih udruga stavljen u operativnu funkciju u svrhu edukacije, osnaživanja i osvještavanja javnosti VSŽ o procesu i potrebama gospodarske revitalizacije VSŽ

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Prirodni prirast VSŽ

Broj Smanjenje negativnog prirodnog prirasta (razlika živorođenih i umrlih osoba)

-780 2020. Godišnje VSŽ, JLS, DZS

Naziv mjere 2.4.2. Jačanje ljudskih resursa u regionalnoj i lokalnoj samoupravi

Prioritet 2.4. Upravljanje razvojem


Svrha, cilj i obrazloženje Podizanje razine osposobljenosti zaposlenika regionalne i lokalne samouprave u cilju boljeg upravljanja razvojem.

Rezultat i razvojni učinak Planirane aktivnosti će omogućiti pružanje kvalitetne stručne usluge stanovništvu, poduzetnicima odnosno svim korisnicima te time omogućiti razvoj gospodarskih aktivnosti.


Lokalne razvojne agencije, RA VSŽ, VSŽ, JLS

Nositelj Lokalne razvojne agencije, RA VSŽ, VSŽ, JLS

Korisnici Lokalne razvojne agencije, RA VSŽ, VSŽ, JLS

Ciljne skupine Djelatnici VSŽ, JLS, razvojnih agencija

Mehanizmi provedbe Za podizanje učinkovitosti i djelotvornosti rada županijske i lokalne uprave planiraju se slijedeće aktivnosti:

• Unaprijediti organizaciju posla i podjelu rada i odgovornosti na svim razinama djelovanja županijske i lokalne uprave s naglaskom na primjeni modernih informacijskih tehnologija i suvremenim menadžerskim alatima;

• Plan upravljanja ljudskim resursima u županijskoj upravi i ostalim organizacijama u vlasništvu županije koji će jasno definirati potrebe i aktivnosti u svrhu jačanja ljudskih potencijala;

• Planovi usavršavanja djelatnika;

• Uspostaviti suradnju s obrazovnim institucijama te kontinuirano provoditi edukaciju i usavršavanje u tijelima uprave Županije, gradova i općina, ali i kod drugih nositelja razvoja, za različita područja iz djelokruga rada županije i lokalnih jedinica

• Razvoj servisa po mjeri građana i gospodarstvenika

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

110

Jačanje ljudskih resursa u regionalnoj i lokalnoj samoupravi

Broj Aktivnosti jačanja ljudskih resursa u regionalnoj i lokalnoj samoupravi

25 2020. Godišnje Razvojne agencije, VSŽ, JLS

Naziv mjere 2.4.3. Uspostava sustava strateškog planiranja



Svrha, cilj i obrazloženje Podizanje kvalitete rada u području planiranja i provedbe strateških razvojnih programa županije

Rezultat i razvojni učinak Poboljšani kapaciteti za strateško upravljanje i planiranje u svim upravnim odjelima županije Uspostavljen sustav praćenja provedbe razvojnih mjera. Promijenjen sustav planiranja proračuna prilagođen mjerama iz Županijske razvojne strategije


RA VSŽ

Nositelj RA VSŽ, JLS, VSŽ, lokalne razvojne agencije

Korisnici RA VSŽ, JLS, VSŽ, lokalne razvojne agencije

Ciljne skupine RA VSŽ, JLS, VSŽ, lokalne razvojne agencije

Mehanizmi provedbe Uspostaviti cjeloviti sustav strateškog planiranja kroz slijedeće ključne aktivnosti:

• Izrada nedostajućih strateški dokumente te priprema godišnjih akcijskih planova za sve usvojene dokumente;

• Razvijati i sustavno primjenjivati sustav praćenja uspješnosti provedbe razvojnih mjera, razvojnih projekata i vrednovanja njihovih učinaka na razvoj županije;

• Povezivanje strateškog i proračunskog planiranja u jedinstveni planerski okvir

• Baza razvojnih projekata

• Osiguravanje financijskih sredstava

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Unaprijeđen sustav strateškog planiranja

Broj Lokalne, regionalne, sektorske strategije i dokumenti strateškog planiranja

14 2020. Godišnje Razvojne agencije, JLS, VSŽ

Naziv mjere 2.4.4. Jačanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je jačanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije kako bi se doprinijelo razvoju županije. VSŽ je jedna od najsiromašnijih županija, a kroz privlačenje sredstava iz Europskih fondova će se omogućiti brži razvoj.

111

Rezultat i razvojni učinak Ojačani kapaciteti za korištenje fondova Europske unije, povećano privlačenje sredstava iz EU fondova, brži razvoj županije u svim područjima.


UO za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, LAG-ovi, JLS

Korisnici VSŽ, RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, LAG-ovi, JLS, udruge, poduzetnici, ostalo stanovništvo

Ciljne skupine VSŽ, RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, LAG-ovi, JLS, udruge, poduzetnici, ostalo stanovništvo


• Edukacije, radionice, seminari


• Savjetodavne usluge

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Ojačani kapaciteti za korištenje fondova Europske unije

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni jačanju kapaciteta za korištenje fondova Europske unije

12 2020. Godišnje Razvojne agencije, VSŽ, JLS

Naziv mjere 2.4.5. Jačanje međužupanijske, prekogranične, transnacionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je putem transfera znanja, razmjene iskustava i zajedničkim partnerstvom na raznim razvojnim projektima doprinijeti jačanju međužupanijske suradnje te suradnje Županije sa zemljama i regijama Europe, Europske unije i šire. Poticanjem međunarodne i međuregionalne suradnje Županija nastoji doprinijeti razmjeni znanja i iskustava te primjera dobre prakse čime se pruža mogućnost predstavljanja vlastitih postignuća, stvaranja i razvijanja mreža, stvaranja preduvjeta za povezivanje gospodarstva, raznih zainteresiranih institucija i organizacija, stručnjaka i slično s ciljem gospodarskog i društvenog razvoja županije te smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti.

Rezultat i razvojni učinak • Broj pripremljenih i prijavljenih projekata

• Broj projekata u provedbi

• Broj potpisanih Sporazuma o suradnji

• Broj prekograničnih radnih skupina


Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, RA VSŽ, CEKOM, lokalne razvojne agencije, JLS, LAG-ovi, HGK

Korisnici VSŽ, JLS, HGK, RA VSŽ, CEKOM, lokalne razvojne agencije, LAG-ovi

Ciljne skupine Lokalne razvojne agencije, RA VSŽ, CEKOM, LAG-ovi, poduzetnici, civilni sektor, znanstveni sektor

112

Mehanizmi provedbe • Suradnja s resornim ministarstvima i institucijama koje provode aktivnosti iz područja međunarodne suradnje, EU poslova i regionalnog razvoja

• Sudjelovanje u radu međunarodnih asocijacija te predlaganje i realiziranje međužupanijske suradnje te suradnju županije sa zemljama i regijama Europe, Europske unije i šire;

• Predstavljanje županije u inozemstvu, uključujući stručne posjete drugim regijama i organizacijama u inozemstvu te sudjeluje na međunarodnim skupovima i konferencijama

• Priprema i provedba projekata

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis


Izvor

Vrijednost Godina Međužupanijska, prekogranična, transnacionalna, međuregionalna i međunarodna suradnja

Broj Projekti i aktivnosti međužupanijske, prekogranične, transnacionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje


Naziv mjere 2.4.6. Jačanje OCD-a i njihove uloge u društvu



Svrha, cilj i obrazloženje Poticati razvoj udruga

Rezultat i razvojni učinak • Definiran model financiranja i praćenja rezultata rada udruga civilnog društva,

• Povećan broj aktivnih organizacija civilnog društva,

• Povećan broj razvojnih projekata pripremljenih od strane civilnog društva,

• Kvalitetniji programi i projekti u civilnom sektoru,

• Ojačana uloga civilnog društva i partnerstva u Županiji


Udruge, JLS, VSŽ, RA VSŽ

Nositelj Udruge, JLS, VSŽ, RA VSŽ

Korisnici Udruge, JLS, VSŽ, RA VSŽ

Ciljne skupine Udruge civilnog društva

Mehanizmi provedbe • Osiguravanje prostornih kapaciteta za djelovanje udruga;

• Pružanje financijske podrške za rad

• Pružanje stručne podrške organizacijama civilnog društva u pripremi i provedbi programa i projekata;

• Razvijanje sustavne komunikacije s udrugama civilnog društva

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Jačanje OCD-a i njihove uloge u društvu

Broj Aktinosti, mjere i projekti usmjerini jačanju OCD-a

89 2020. Godišnje Udruge civilnog društva, VSŽ, JLS

113

Naziv mjere 2.4.7. Poticanje razvoja potpomognutih područja i područja razvojnim posebnostima



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je osiguravanje potpore svim područjima s društveno-gospodarskim teškoćama u VSŽ, radi povećanja i optimalnog korištenja njihova razvojnog potencijala i rješavanjem uzroka njihovih razvojnih teškoća. Svrha je usmjeravanje određenog udjela svih nacionalnih investicija prema područjima s razvojnim posebnostima. Poseban osvrt na mogućnost iskorištavanja sredstava iz EU fondova da bi se potpomognuto područje poboljšalo i napredovalo. Cilj razvoja potpomognutih područja su veće mogućnosti zapošljavanja, a samim time i veći prihodi, razvijanje ljudskih potencijala i visoka kvaliteta života.

Rezultat i razvojni učinak • Planirane aktivnosti pridonijet će jačanju razvoja potpomognutih područja

• Povećan broj zaposlenosti i smanjen broj nezaposlenosti

• Povećana konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava

• Provedba projekata za poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo

• Izrađena infrastruktura

• Provedba projekata za razvoj lokalnog tržišta

• Uspostavljene proizvođačke grupe i organizacije


Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, resorna ministarstva, agencije i tijela EU

Korisnici VSŽ, JLS, OPG, mali i srednji poduzetnici na potpomognutom području VSŽ.

Ciljne skupine Fizičke i pravne osobe koje se bave poljoprivrednom/poduzetničkom djelatnošću, stanovništvo sa potpomognutih područja, JLS sa potpomognutih područja i fizičke i pravne osobe koje na bilo koji način djeluju na potpomognutom području, VSŽ

Mehanizmi provedbe • Pružanje tehničke pomoći u provedbi EU projekata

• Sufinanciranje provedbe aktivnosti za jačanje potpomognutog područja

• Informiranje dionika sa potpomognutog područja VSŽ o mogućnosti ulaganja

• Jačanje ljudskih kapaciteta u JLS potpomognutog područja

Pokazatelj ishoda-

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Razvoj potpomognutih područja i

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju pognutih


114

područja s razvojnim posebnostima

područja i područja s razvojnim posebnostima

PRIORITET 2.5. Razvoj ruralnoga područja Cilj prioriteta Razvoj ruralnog područja zasnovanog na naslijeđenim prirodnim i kulturnim vrijednostima, tradicionalnim obrtima te stvorenim turističkim atrakcijama u cilju povećanja ukupnih prihoda građana, poduzetnika i lokalne/regionalne samouprave. Opravdanje Mala proizvodnja, usitnjenost zemljišnog posjeda, mala produktivnost, deficit poduzetničkog mentaliteta i znanja, tehnološko zaostajanje, demografsko slabljenje koje se očituje u stalnom odlasku mladih i školovanih ljudi u urbane sredine čine slabu polaznu osnovicu za buduće transformacije i razvoj VSŽ. Sve većom mobilnošću i potražnjom za različitim rekreativnim i turističkim sadržajima koji se temelje na sačuvanim prirodnim resursima, turizmu utemeljenom na kulturi i kulturnom naslijeđu, tradicijskoj narodnoj kulturi i umjetnosti, narodnim običajima i tradicionalnom životnom stilu te seoskom turizmu, omogućuje razvitak različitih djelatnosti koje se utemeljuju na upravo ovakvim konkurentskim prednostima ruralnog područja. Opis Vukovarsko-srijemska županija kao ruralni prostor bogata je tradicijom i kulturom narodnoga života, običaja te bogat, raznovrstan i očuvan prirodni krajolik koji je idealan preduvjet za razvoj ruralnog područja. Podrška Lokalnim akcijskim grupama, povećanje raznovrsnosti gospodarskih djelatnosti, povećanje broja turističkih usluga i proizvoda te aktivacija seoskih domaćinstava u davanju usluga seoskog turizma nužne su pretpostavke za razvoj ruralnog područja VSŽ. Kroz edukaciju potencijalne pružatelje turističkih usluga potrebno je upoznati sa svim mogućnostima i prilikama koje ovaj prostor nudi. Mjere: 2.5.1. Podrška radu lokalnih akcijskih grupa 2.5.2. Održivi razvoj lokalne zajednice u ruralnome prostoru 2.5.3. Potpora očuvanju tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva 2.5.4. Poticanje proizvodnje, promocije i trženja domaćih proizvoda Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Pružanje tehničke pomoći onima koji žele pokrenuti i unaprijediti svoju proizvodnju; Financijska podrška radu LAG-a; Provođenje programskih aktivnosti u zaštiti novih proizvoda; Osiguranje sredstava za sufinanciranje; Poticanje razvoja tradicijskih obrta i njihova promocija; Jačanje kapaciteta u turističkom i sektoru kulture; Brendiranje domaćih autohtonih proizvoda (hrana, piće, rukotvorstvo) ; Revitalizacija i obnova šokačkih stanova; Priprema i provedba projekata.

Naziv mjere 2.5.1. Podrška radu lokalnih akcijskih grupa

Prioritet 2.5. Razvoj ruralnoga područja


Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je stvaranje nužnih pretpostavki za proširenje, unapređenje i daljnji razvoj ruralnih područja kroz LAG-ove na području VSŽ. Cilj mjere je jačanje operativnih kapaciteta postojećih

115

LAG-ova, jačanje ljudskih kapaciteta sa intencijom povećanja zapošljavanja na ruralnim područjima te informiranosti dionika sa područja VSŽ i šire zajednice. Poticanje i potpora razvoju i radu LAG-ova sa područja VSŽ kao bi se unaprijedilo ruralno područje te pružila odgovarajuća tehnička pomoć za provedbu projekata i LRS 2014.-2020. u vrijednosti 23.644.373,30 HRK (Prema privremenom izvještaju o provedenom Natječaju za podmjeru 19.2., 19.3. i 19.4. iz PRR RH 2014.-2020.)

Rezultat i razvojni učinak • Planirane aktivnosti pridonijet će institucionalnom jačanju LAG-ova u provedbi LRS

• Povećanje zapošljavanja na ruralnom području

• Osiguranje financijske stabilnosti LAG-ova za provedbu LRS i ostalih apliciranih projekata

• Pravovremena informiranost zainteresiranih dionika i šire javnosti o mogućnostima financiranja projekata kroz LRS LAG-ova



Nositelj VSŽ, JLS, resorna ministarstva, agencije i tijela EU

Korisnici Lokalne akcijske grupe sa područja VSŽ

Ciljne skupine Fizičke i pravne osobe koje se primarno bave poljoprivrednom djelatnošću, stanovništvo u ruralnom području, JLS u sustavu LAG-ova, udruge u ruralnim LAG područjima, fizičke i pravne osobe koje djeluju na području LAG-ova

Mehanizmi provedbe • Pružanje tehničke pomoći LAG-ovima u provedbi LRS LAG-ova

• Sufinanciranje rada LAG-ova

• Jačanje ljudskih kapaciteta u LAG-ovima

• Informiranje dionika sa područja VSŽ i šire javnosti

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina Razvoj lokalnih akcijskih grupa

Broj Razvijene lokalne akcijske grupe

3 2020. Godišnje VSŽ, LAG-ovi

Naziv mjere 2.5.2. Održivi razvoj lokalne zajednice u ruralnome prostoru

Prioritet 2.5. Razvoj ruralnoga područja


Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je da se stvore preduvjeti za dobru kvalitetu života u ruralnim područjima, da se pruži atraktivan ambijent za mlade obitelji čime se zaustavlja depopulacija i osigurava dugoročnu održivost ruralnih područja. Cilj mjere je doprinositi ostvarenju razvoja lokalne zajednice na području VSŽ u skladu s načelima razvojne politike, održivog razvoja i socijalne uključenosti kao dijela razvojnih prioriteta strategije regionalnog razvoja te podržavanju gospodarske i socijalne revitalizacije slabije razvijenih područja.

Rezultat i razvojni učinak • Planirane aktivnosti doprinijet će razvoju infrastrukture – komunalne i društvene

• Poboljšana kvaliteta života

• Stvoreni preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta i depopulaciju stanovništva

116


Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, resorna ministarstva, JLS, LAG-ovi, lokalne razvojne agencije

Korisnici VSŽ, JLS, LAG-ovi, lokalne razvojne agencije

Ciljne skupine Poduzetnici, obrtnici, poljoprivrednici, stanovništvo VSŽ

Mehanizmi provedbe • Pružanje tehničke pomoći JLS-ima u provedbi planova za razvoj

• Potpora jačanju infrastrukturnih kapaciteta namijenjenih poboljšanju kvalitete života

• Osiguranje sredstava za sufinanciranje

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Razvoj lokalne zajednice u ruralnome prostoru

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni održivom razvoju lokalne zajednice u ruralnome prostoru

20 2020. Godišnje FINA, DZS, VSŽ, JLS

Naziv mjere 2.5.3. Potpora očuvanju tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva

Prioritet 2.5. Razvoj ruralnog područja


Svrha, cilj i obrazloženje Tradicijski obrti i rukotvorstva predstavljaju mogućnost samozapošljavanja, a ujedno značajno doprinose atraktivnosti turističkih proizvoda ruralnog područja te mogu kao takvi funkcionirati samostalno. Unatoč vrijednosti koji predstavljaju njima se bave iznimno mali broj ljudi te im prijeti nestanak s gospodarske scene. Edukacijom novih generacija tradicijskih obrtnika i rukotvoraca utjecalo bi se ne samo na očuvanje autohtonih vrijednosti ovoga kraja nego i na povećanje zaposlenosti, kreiranje novih turističkih sadržaja, mogućnosti povećanja prihoda već zaposlenih osoba.

Rezultat i razvojni učinak • očuvanje tradicijskih vrijednosti i nasljeđa VSŽ

• povećanje gospodarske i turističke aktivnosti ruralnog područja

• edukacija za nova zanimanja

• cjeloživotno učenje

• proširenje tržišta suvenira

• povećanje i raznolikost ponude organiziranih, tematskih putovanja u VSŽ

• povećanje raznolikosti turističkih sadržaja


Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, TZ VSŽ, JLS, HGK

Nositelj VSŽ, JLS, TZ VSŽ i sustav TZ s područja VSŽ, obrazovne institucije, HZZ, udruge, OPG-i, HGK, HOK

Korisnici VSŽ, JLS, TZ VSŽ i sustav TZ s područja VSŽ, obrazovne institucije, HZZ, udruge, OPG-i, HGK, HOK

Ciljne skupine Nositelji OPG-a, obrazovne institucije, sustav TZ, JLS, udruge

117

Mehanizmi provedbe • edukacija u školskom i izvanškolskom programu

• provođenje programskih aktivnosti uključenih dionika

• osiguravanje financiranja putem dostupnih javnih poziva

• jačanje kapaciteta u turističkom i sektoru kulture

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje očuvanje tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju očuvanja tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva


Naziv mjere 2.5.4. Poticanje proizvodnje, promocije i trženja domaćih proizvoda

Prioritet 2.5 Razvoj ruralnog područja


Strateški cilj i obrazloženje: Svrha ove mjere je očuvanje i napredak ruralnog područja i ruralnih vrijednosti kroz razvoj i unapređenje postojeće proizvodnje kao i stvaranje novih proizvodnji radi jačanja konkurentnosti i trženja domaćih proizvoda. Stvaranje novih i osnaživanje postojećih poljoprivrednih gospodarstava omogućit će primjereni životni standard i pridonijeti stabilnosti poljoprivrednog dohotka.

Rezultat i razvojni učinak • jačanje malih i srednjih OPG-ova

• povećan broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda

• povećan broj zaštićenih proizvoda

• povećanje zaposlenosti


UO za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, RA VSŽ

Nositelj: VSŽ, JLS, lokalne razvojne agencije, resorna ministarstva

Korisnici OPG-i, obrtnici, udruge

Ciljne skupine OPG-i, obrtnici, nezaposleni, stanovništvo

Mehanizmi provedbe • pružanje tehničke pomoći onima koji žele pokrenuti i unaprijediti svoju proizvodnju

• provođenje programskih aktivnosti u zaštiti novih proizvoda

• osiguranje sredstava za sufinanciranje

Pokazatelj ishoda Definicija Jedinica Opis Ciljana vrijednost Učestalost

praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Poticanje proizvodnje, promocije i trženja domaćih proizvoda

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju proizvodnje, promocije i

180 2020. Godišnje VSŽ, JLS, razvojne agencije, OPG-i

118

trženja domaćih proizvoda

STRATEŠKI CILJ 3. MODERNA INFRASTRUKTURA I ZAŠTITA OKOLIŠA

Relevantnost

Razvoj moderne infrastrukture jedan je od najvažnijih temeljnih preduvjeta za razvoj gospodarstva. Kvalitetan cestovni, zračni, željeznički, telekomunikacijski sustav, vodoopskrba i odvodnja, zbrinjavanje otpada i energetika otvaraju mogućnost novih investicija i povećanja broja radnih mjesta. Također je važno omogućiti razvoj širokopojasnog interneta i u slabije razvijenim dijelovima županije. Zaštita okoliša temeljna je odrednica održivog razvoja VSŽ, te je prirodna baština od velikog značaja za društveno-gospodarski razvoj. Zaštita raznovrsnih prirodnih resursa zahtjeva osiguranje kvalitetne infrastrukture, osobito sustava gospodarenja otpadom, sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Očuvanje i dugoročan opstanak divljih vrsta i njihovih prirodnih staništa važno je s gledišta upravljanja područja ekološke mreže, zaštićenih područja i divljih vrsta. Uspostavom održivog i smislenog upravljanja područjima ekološke mreže osigurati će se njezina postojanost što će doprinijeti očuvanju rijetkih i ugroženih vrsta i njihovih prirodnih stanišnih tipova.

Očekivani načini ostvarenja

Strateški cilj moderne infrastrukture i zaštite okoliša ostvariti će se provedbom mjera slijedećih prioriteta: Unaprjeđenje gospodarske infrastrukture, integracija i modernizacija prometne infrastrukture, cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama, korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti, očuvanje okoliša i zaštita prirode. Mjere su usmjerene ka unaprijeđenu i razvoju komunalne, prometne, poljoprivredne i poduzetničke infrastrukture, obnovi sustava vodoopskrbe odvodnje, poticanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije te zaštiti i održivom gospodarenju prirodnim resursima, gospodarenju otpadom, upravljanju rizicima te daljnjem razvoju komunikacijske povezanosti.

Dosljednost Utemeljenost cilja proizlazi iz niza strategija i operativnih programa: Europa 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016. godine, Strategija prometnog razvoja RH 2014.-2030., Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2020.godine, Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Program Ruralnog Razvoje RH 2014.-2020., Industrijska strategija RH 2014.-2020., Strategija poticanja inovacija RH 2014.-2020..

Izgradnja i osiguranje moderne infrastrukture uz adekvatnu zaštitu okoliša stvaraju preduvjete za nove investicije, rast gospodarstva, i smanjenje nezaposlenosti a paralelno vodeći brigu o zaštiti okoliša i očuvanju prirodnog bogatstva i biološke raznolikosti.

119

Cilj Pokazatelj učinka Početna vrijednost Ciljana vrijednost Učestalost praćenja

Izvor


Moderna infrastruktura

i zaštita okoliša

Povećanje broja

projekata u izgradnji i osiguranju moderne

infrastrukture

% Postotno povećanje broja projekata u izgradnji i osiguranju moderne infrastrukture

10 2017 10 2020. Godišnje UO za gospodarstvo

i regionalni razvoj VSŽ, Služba za prostorno planiranje, gradnju I zaštitu

okoliša, JLS

PRIORITET 3.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture Cilj prioriteta Unaprijediti postojeću gospodarsku infrastrukturu i na taj način poboljšati mogućnosti za razvoj gospodarstva, poticati jačanje prioritetnih sektora i razvoja novih, poboljšati kvalitetu življenja, stvoriti fizičke pretpostavke za realizaciju investicija i zaposlenosti na području VSŽ. Opravdanje Stvaranje temeljnih pretpostavki i uvjeta za daljnji razvoj gospodarstva kroz unaprjeđenje gospodarske infrastrukture koja je nastala kao rezultat promišljenog i organiziranog prostorno razvojnog koncepta područne (regionalne) samouprave. Razvijenost gospodarske infrastrukture jedna je od temeljnih karakteristika svake županije i potencijalno je znak njezine prepoznatljivosti. Razvijena gospodarska infrastruktura temeljni je preduvjet za moderno i konkurentno gospodarstvo te čimbenik ekonomskog rasta. Samo odgovarajuće infrastrukturno opremljena područja omogućavaju uspješan rast i razvoj poslovnih djelatnosti veće dodane vrijednosti. Povećanjem razine kvalitete infrastrukturne opremljenosti povećava se i mogućnost za porast poduzetničkih aktivnosti, opću razvijenost županije, povećava se zaposlenost, a time i standard cjelokupnog stanovništva, te ravnomjerni gospodarski i demografski rast županije. Unatoč kontinuiranim aktivnostima i naporima na regionalnoj (područnoj) razini, javna gospodarska infrastruktura na području VSŽ još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Dodatni razlozi koji utječu na stagnaciju gospodarskog razvitka na razini županije je i neravnomjerno raspoređena te neujednačena kvaliteta gospodarske infrastrukture između pojedinih područja, posebice između gradskih, prigradskih i ruralnih dijelova županije. Upravo neadekvatna infrastruktura, često predstavlja, uz već postojeće ograničenje rastu, motiv migracije stanovništva što dodatno utječe na neravnomjerni razvoj županije. Opis Ovaj prioritet omogućiti će rast gospodarske i investicijske aktivnosti u svim gospodarskim sektorima kroz stvaranje bolje infrastrukturne opremljenosti na području županije. Kako postojeća gospodarska infrastruktura ne bi bila razvojno ograničenje, nužno je kontinuirano djelovanje u smislu njezina razvoja, a sukladno potrebama i zahtjevima njezinih korisnika. Svaka županija svojom infrastrukturnom opremljenošću mora biti atraktivna svim postojećim i potencijalnim korisnicima, a globalizacija poslovanja zahtjeva eliminiranje svih infrastrukturnih ograničenja. Nizom planiranih mjera, ulaganjem u sve aspekte i konvencionalne i tehnološke infrastrukture osigurat će se sustavno planiranje, a time će se postići i ravnomjerniji razvoj cjelokupnog prostora županije. Kako bi se efekt ulaganja u razvoj gospodarske infrastrukture ostvario u potpunosti, planirana su ulaganja i u ljudski kapital koji upravlja navedenom infrastrukturom, ali i samih korisnika infrastrukture odnosno jačanje ljudskih kapaciteta putem različitih edukacija, informiranja, savjetovanja i dr.

120

Mjere: Mjera 3.1.1. Unapređenje komunalne infrastrukture Mjera 3.1.2. Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI Mjera 3.1.3. Razvoj poljoprivredne infrastrukture Mjera 3.1.4. Razvoj IKT infrastrukture Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Osiguravanje sredstava za sufinanciranje; Jačanje vidljivosti PPI i zona; Unaprjeđenje postojećih i razvoj novih PPI, poslovno industrijskih zona i poduzetničke infrastrukture; Širenje i razvoj kapaciteta PPI i zona uz razvoj usluga i servisa poduzetnicima s naglaskom na potporu inovacijama i proizvodnji te uslugama više dodane vrijednosti temeljene na IKT; poticanje brownfield investicija te korištenje postojećih zapuštenih ili nekorištenih nekretnina nekadašnjih pogona, zona ili pojedinačnih zgrada; Pružanje potpora inovativnim, proizvodnim i tvrtkama s uslugama više razine dodane vrijednosti; Nabava programa i opreme za e‐učenje o korištenju usluga informacijskog društva i interneta; Implementacija znanja iz IKT sektora u sve sektore VSŽ; Provođenje redovitih aktivnosti PPI (informiranje, zagovaranje, tehnička pomoć i dr.); Projekti lokalnih tržnica, pristupnih putova i komunalne infrastrukture; Unapređenje, razvoj i proširenje postojeće poljoprivredne infrastrukture; Izgradnja brze i sigurne informacijske i komunikacijske infrastrukture; Izgradnja logističko – distributivnih centara.

Naziv mjere 3.1.1. Unapređenje komunalne infrastrukture


Strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj gospodarstva. Cilj je opremanje/obnova postojećih i potencijalnih lokacija na kojima se odvijaju gospodarske aktivnosti neophodnom komunalnom infrastrukturom. Opremljenost odgovarajućom komunalnom infrastrukturom je preduvjet za razvoj gospodarstva.

Rezultat i razvojni učinak Opremljenost odgovarajućom komunalnom infrastrukturom predstavlja značajan čimbenik u privlačenju ulaganja i razvoju gospodarstva.


Odjeli za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, RA VSŽ, JLS

Nositelj VSŽ, JLS, RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, komunalna poduzeća, resorna ministarstva i agencije, javna poduzeća

Korisnici VSŽ, JLS, poduzetnici, obrtnici, zadruge, udruge, OPG-i

Ciljne skupine VSŽ, JLS, poduzetnici, obrtnici, zadruge, udruge, OPG-i





Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Unapređenje komunalne infrastrukture

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni unapređenju komunalne infrastrukture


121

Naziv mjere 3.1.2. Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je širenje mreže PPI i unaprjeđenje njihova rada kroz uvođenje specifičnih usluga i servisa za poduzetnike s ciljem poticanja nastajanja i razvoja novih tvrtki na području VSŽ s dominantnim usmjerenjem na inovacije, proizvodnju i usluge više dodane vrijednosti temeljene na IKT tehnologijama, a sve s krajnjim ciljem povećanja razine zaposlenosti. Specifični ciljevi koji se planiraju ostvariti odnose se na stvaranje novih te razvoj kapaciteta postojećih PPI (uključujući i zone, LAG-ove, zadruge te gospodarska udruženja), razvoj servisa i usluga PPI u sklopu postojećih ili novih PPI, stvaranje sustava učinkovite tehničke pomoći poduzetnicima-početnicima te kroz stvaranje snažne mreže poduzetničke infrastrukture kao spone između poduzetnika i lokalne samouprave.

Rezultat i razvojni učinak • Razvoj novi i širenje postojećih PPI

• Razvoj poduzetničkih usluga PPI

• Razvoj proizvodnih servisa PPI

• Povećan broj novoosnovanih tvrtki

• Povećan broj korisnika PPI prostora, usluga i servisa

• Povećana profitabilnost

• Povećana zaposlenost

• Promjena strukture gospodarstva u korist proizvodnih djelatnosti


RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, PPI, UO za gospodarstvo i regionalni razvoj

Nositelj VSŽ, JLS, PPI, LAG, poduzetničke zone, zadruge, gospodarska udruženja, RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, HGK, HOK

Korisnici MSP u svim fazama razvoja, obrti, zadruge, gospodarska udruženja, PPI, poduzetničke zone, LAG-ovi, RA VSŽ, lokalne razvojne agencije, HOK, HGK

Ciljne skupine Poduzetnici, obrtnici, inovatori, OPG-i, samostalni stručnjaci (freelanceri), nezaposleni

Mehanizmi provedbe • Jačanje vidljivosti PPI i zona

• Unaprjeđenje postojećih i razvoj novih PPI i zona

• Širenje i razvoj kapaciteta PPI i zona uz razvoj usluga i servisa poduzetnicima s naglaskom na potporu inovacijama i proizvodnji te uslugama više dodane vrijednosti temeljene na IKT

• Poticanje brownfield investicija te korištenje postojećih zapuštenih ili nekorištenih nekretnina nekadašnjih pogona, zona ili pojedinačnih zgrada

• Pružanje potpora inovativnim, proizvodnim i tvrtkama s uslugama više razine dodane vrijednosti

• Provođenje redovitih aktivnosti PPI (informiranje, zagovaranje, tehnička pomoć i dr.)

Pokazatelj ishoda

Ciljana vrijednost Izvor

122

Definicija Jedinica

Opis Vrijednost Godina Učestalost praćenja

Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI

25 2020. Na kraju promatranog razdoblja

JLS, PPI, VSŽ

Naziv mjere 3.1.3. Razvoj poljoprivredne infrastrukture

Prioritet 3.1 Unapređenje gospodarske infrastrukture


Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je unapređenje , razvoj i proširenje postojeće poljoprivredne infrastrukture koja će u konačnici poboljšati konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava. Ciljevi koji se planiraju postići odnose se na jačanje kapaciteta trženja, uređenje i izgradnju pristupnih cesta i putova do poljoprivrednih površina i farmi, pomoć pri dovođenju komunalne infrastrukture do gospodarsko – proizvodnih objekata i izgradnju lokalnih tržnih centra za voće, povrće i ostale poljoprivredne proizvode

Rezultat i razvojni učinak Provođenje predloženih aktivnosti pridonijet će boljoj povezanosti poljoprivrednih proizvođača, jačanju konkurentnosti na lokalnom tržištu naspram trženja u velikim trgovačkim lancima, boljem i jačem marketinškom pristupu prilikom prodaje vlastitih proizvoda, većem broju registriranih proizvođača



Nositelj VSŽ, JLS, Lokalne razvojne agencije VSŽ, LAG-ovi, RA VSŽ, resorna ministarstva, tvrtke u vlasništvu JLS ili VSŽ

Korisnici Registrirana poljoprivredna gospodarstva (OPG-i, poljoprivredne zadruge, obrti, tvrtke), udruge poljoprivrednih proizvođača, LAG-ovi

Ciljne skupine Registrirana poljoprivredna gospodarstva (OPG-i, poljoprivredne zadruge, obrti, tvrtke)

Mehanizmi provedbe • Informiranje potencijalnih korisnika

• Provođenje aktivnosti u pripremi projektne dokumentacije

• Osiguranje sredstava za sufinanciranje

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Razvoj poljoprivredne infrastrukture

Broj Broj aktivnosti usmjerenih razvoju poljoprivredne infrastrukture


Naziv mjere 3.1.4. Razvoj IKT infrastrukture


123


Svrha, cilj i obrazloženje Informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje prijenos i korištenje svih vrsta informacija i najprodornija je generička tehnologija današnjice. IKT infrastruktura nalazi primjene u svim granama gospodarstva i u svim područjima znanosti, te je podloga za uspješno djelovanje poduzetništva, kao i svih društvenih i državnih struktura. Iz tih razloga od izričite je važnosti olakšati pristup i korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije u svim sektorima posebno s naglaskom na županijsku, državnu i društvenu strukturu. Cilj ove mjere je stvoriti IKT okruženje s kojim ćemo kroz druge aktivnosti pomoći poduzetnicima u transferu i razvoju tehnologija, te ubrzanoj komercijalizaciji znanja i inovacija. Obrazovanje putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija omogućit će povećanje učinkovitosti obrazovanja u cjelini, dok će obrazovanje za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju stvarati stručnjake potrebne za suvremene radne procese te time privlačiti strane i domaće investicije. U VSŽ treba stvoriti uvjete za nesmetano širenje istraživanja, razvoja, proizvodnje i svih oblika uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije koja je prijeko potrebna za priključivanje razvijenom svijetu. Zbog širokog spektra primjene i mogućnosti koju IKT infrastruktura nudi (prikupljanje, pohranjivanje, prenošenje i obrada podataka) informacijsko komunikacijska tehnologija može dodatno osnažiti i unaprijediti VSŽ.

Rezultat i razvojni učinak • Potpora poslovanju poslovnim subjektima u IKT sektoru

• Jačanje informatičke pismenosti stanovništva

• Razvoj elektroničkih usluga u javnom sektoru

• Povećanje produktivnosti i racionalnosti u javnom sektoru

• Brzo i lako prenošenje informacija između županija, JLS-a, tijela državne uprave te javnih poslovnih subjekata i drugih javnih organizacija

• Povećana dostupnost i protok informacija

• Dobivanje velikih količina informacije za neki poslovni proces

• Lakša i preciznija razmjena znanja i ekspertiza s ciljem poboljšanja novih proizvoda i usluga

• Brza i sigurna informacijska i komunikacijska infrastruktura

• Otvorene mogućnosti ubrzanog rasta

• Unapređenje proizvodnih i poslovnih procesa

• Izgradnja širokopojasne mreže

• Razvoj mreže optičkih kabela


VSŽ, JLS, javna poduzeća, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, JLS, javna poduzeća, poduzetnici

Korisnici Poduzetnici, JLS, VSŽ, stanovništvo VSŽ, javna poduzeća

Ciljne skupine Poduzetnici, JLS, VSŽ, stanovništvo VSŽ

Mehanizmi provedbe • Izgradnjom brze i sigurne informacijske i komunikacijske infrastrukture treba osigurati zadovoljavanje potreba građana i gospodarstva

• Provedba izobrazbe građana, poduzetnika i javnih službenika i bolja iskorištenost IKT infrastrukture

124

• Poticanje istraživačkih projekata za razvoj digitalne i medijske pismenosti kao i e-vještina.

• Financijska podrška znanstvenim i tehnološkim projekatima kojima je cilj unapređenje postojećih i razvoj novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i usluga

• Razvoj mehanizma VSŽ koji će poticati korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija i za nju ostvarivati određenu financijsku podršku

• Poticanje mjera koje će olakšati dostupnost, korištenje te kvalitetu informacijsko komunikacijske tehnologije

• Nabava programa i opreme za e‐učenje o korištenju usluga informacijskog društva i interneta

• Osiguranje brze i točne razmjenu informacija kao i informacijsku povezanost svih sudionika poslovnih procesa, bilo u procesima rada ili procesima odlučivanja.

• Izrada i redovito ažuriranje javno dostupne komunikacijske mreže

• Implementacija znanja iz IKT sektora u sve sektore VSŽ

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis


Izvor

Vrijednost Godina Izgradnja brze i sigurne informacijske i komunikacijske infrastrukture

Broj Aktivnosti, mjere i projekti izgradnje informacijske i komunikacijske infrastrukture

10 2020. Godišnje JLS, VSŽ

PRIORITET 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture Cilj prioriteta Povećanje i modernizacija sveukupne prometne infrastrukture Opravdanje Kvaliteta cesta i dalje je lošija nego u ostalim dijelovima Hrvatske, te su neophodna intenzivnija ulaganja u sanacije, rekonstrukcije i izvanredno održavanje cesta. Kako bi se poboljšala struktura prometa potrebno je ulaganje u izgradnju novih županijskih i lokalnih cesta, te obilaznica i korekcija trasa na državnim cestama. Prioriteti po pitanju željezničkog prometa su rekonstrukcija pruge Vinkovci‐Vukovar, rekonstrukcija kolodvora Vinkovci, istraživanje mogućnosti i prostornih uvjeta za preuređenje i proširenje postojećeg kolodvora Vukovar u funkciji prijevoza tereta, te izgradnja logističkog centra i kontejnerskog terminala. Za daljnji razvoj lučke infrastrukture, potrebno je proširenje luke Vukovar kao i izgradnja županijske luke Ilok. Potencijal za razvoj širokopojasne mreže je na zadovoljavajućoj razini. Postojeći priključci izvedeni su zastarjelom tehnologijom bakrenih parica, preko 90% i moraju se zamijeniti novom svjetlovodnom tehnologijom. Izgrađena infrastrukturna mreža koja je u vlasništvu države i javnih tvrtki, omogućava priključak distribucijske mreže po gradovima i većim naseljima. Daljnji razvoj postojećeg i izgradnja budućeg prometnog sustava pridonijet će boljoj povezanosti VSŽ sa ostalim dijelovima Republike Hrvatske kao i okolnim zemljama. Nužno je daljnje ulaganje u razvoj i modernizaciju prometne infrastrukture kroz izgradnju i modernizaciju javnih cesta, željezničke i zračne infrastrukture, plovnih putova i luka te razvoj multimodalne infrastrukture. Kompletno izgrađen prometni sustav, te spoj i međusobno djelovanje i sinergija različitih prometnih grana može doprinijeti modernizaciji i napretku sveukupne prometne infrastrukture.

125

Opis Stvaranje pretpostavki za modernizaciju prometne infrastrukture pridonijet će daljnjem gospodarskom razvoju VSŽ. Sve veći razvoj motorizacije u svijetu kao i u VSŽ je utjecao na to da se broj motornih cestovnih vozila znatno povećao što dovodi do zagušenja prometa. Navedeni problem se može riješiti samo kroz daljnju izgradnju i modernizaciju cestovnog prometa. Također daljnji razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa će doprinijeti da VSŽ ponovno stekne predratnu važnost u smislu željezničkog i logističkog središta. Izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih puteva će doprinijeti prepoznavanju VSŽ kao međunarodnog i regionalnog središta za prihvat i distribuciju robe te središta za putnički i turistički promet. Važno je spomenuti i nacionalne projekte poput Višenamjenskog kanala Dunav-Sava, Bazenske luke Vukovar, kao i razvoj logističkog sustava Županije kao jednih od temelja za budući razvoj moderne prometne infrastrukture. Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa je također važan u smislu međusobne povezanosti prometnih sektora i prometno-tehnoloških aktivnosti a što će utjecati da se manipulacija i transport robe izvrši brzo, sigurno i ekonomično. Mjere: Mjera 3.2.1. Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta Mjera 3.2.2. Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa Mjera 3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa Mjera 3.2.4. Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta; Sanacija najkritičnijih dijelova dionica cesta te rekonstrukcija i izgradnja novih; Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa; Proširenje postojećih tercijarnih zračnih luka, pristaništa i uzletišta; Proširenje postojećih kapaciteta u zračnom prometu; Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa; Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa; Povezivanje cestovnog i željezničkog prometa s lukama.

Naziv mjere 3.2.1. Održavanje izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta

Prioritet 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture


Svrha, cilj i obrazloženje • Podizanje kvalitete prometne infrastrukture

• Rješavanje problema cestovnog prometa u gradskim i većim naseljima

• Povećanje sigurnosti u prometu

Rezultat i razvojni učinak • Veća kvaliteta prometnica

• Bolja povezanost naselja

• Smanjenje broja stradalih u prometu

• Pripremljena tehnička dokumentacija za buduće projekte u području razvoja cestovne infrastrukture


ŽUC, HAC, HC, JLS, RA VSŽ

Nositelj ŽUC, HAC, HC, JLS, VSŽ, resorno ministarstvo

Korisnici ŽUC, HAC, HC, JLS, VSŽ,

Ciljne skupine JLS, VSŽ, šira zajednica i stanovništvo VSŽ

Mehanizmi provedbe • Priprema tehničke dokumentacije za sanaciju, izgradnju i rekonstrukciju mreže javnih cesta;

• Sanacija najkritičnijih dionica na području županije;

126

• Izgradnja novih dionica i objekata;

• Modernizacija postojećih raskrižja;

• Rekonstrukcija dionica te poboljšanje tehničkih karakteristika ceste


Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta

Broj Broj projekata i aktivnosti održavanja, izgradnje i modernizacije mreže javnih cesta

100 2020. Godišnje ŽUC, HAC, HC, JLS, VSŽ

Naziv mjere 3.2.2. Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa



Svrha, cilj i obrazloženje Kod željezničkog prometa cilj je povećanje brzine vlakova, smanjenje vremena putovanja, povećanje sigurnosti, kvalitete i atraktivnosti putovanja vlakovima, povećanje broja osiguranih željezničko-cestovnih prijelaza. Kod zračnog prometa cilj je proširenje postojećih tercijarnih zračnih luka, pristaništa i uzletišta luke radi unapređenja turističke ponude županije, kao i poboljšanje gospodarskih i sportskih aktivnosti.

Rezultat i razvojni učinak Kod željezničkog prometa: smanjenje broja prometnih nesreća, veći broj prevezenih putnika, veći broj polazaka, kvalitetna željeznička infrastruktura. Kod zračnog prometa: unapređenje gospodarstva u cjelini, a naročito turističke djelatnosti.


HŽ, JLS, VSŽ, RA VSŽ

Nositelj HŽ, JLS, VSŽ

Korisnici VSŽ, JLS, HŽ, Zavod za prostorno uređenje VSŽ, udruge

Ciljne skupine JLS, VSŽ, turisti, sportaši, šira zajednica i stanovništvo VSŽ

Mehanizmi provedbe • Razvoj željezničke infrastrukture, revitalizacija postojećih pruga i objekata (perona), gradnja, odnosno sustavno rješavanje željezničko-cestovnih prijelaza

• Zračni promet - osiguravanje uvjeta (tehnička dokumentacija) za proširenje postojećih kapaciteta u zračnom prometu

• Osiguranje financijskih sredstava

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa

Broj Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa

8 2020. Godišnje HŽ, VSŽ, JLS

127

Naziv mjere 3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa



Svrha, cilj i obrazloženje Opći cilj je uređenje i održavanje vodnih putova na način da se poveća sigurnost i efikasnost unutarnje plovidbe. Postizanje veće razine konkurentnosti i kvalitete postojeće mreže unutarnjih vodnih putova (kroz kvalitetnije održavanje, uklanjanje uskih grla, te tehnološku modernizaciju sustava obilježavanja i plovidbene signalizacije). Ostvarivanje brže i skladnije izgradnje vodnih putova europskog standarda, u sklopu TEN-T mreže, sukladno načelima europske prometne politike.

Rezultat i razvojni učinak Poboljšana kvaliteta vodnih putova


Lučka uprava Vukovar, Agencija za vodne putove, RA VSŽ

Nositelj Lučka uprava Vukovar, Agencija za vodne putove, resorno ministarstvo, javna poduzeća, Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama, JLS, VSŽ

Korisnici Služba za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ, JLS, VSŽ, RA VSŽ, Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama, resorno ministarstvo

Ciljne skupine JLS, VSŽ, poduzetnici, šira zajednica i stanovništvo VSŽ

Mehanizmi provedbe • Održavanje dionica međunarodnih vodnih putova na način da se osigura sigurna, pouzdana i ekonomski održiva plovidba

• Povećanje kvalitete sustava obilježavanja vodnih putova

• Primjenjivanje ekoloških standarde prilikom uređenja i održavanja vodnih putova;

• Započeti nacionalni projekt izgradnje kanala Dunav – Sava;

• Izgradnja, dogradnja i održavanje pristaništa

• Modernizacija i izgradnja dodatnih kapaciteta luka

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa

Broj Broj projekta i aktivnosti održavanja, izgradnje i modernizacije unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa

10 2020. Godišnje VSŽ, JLS, Lučka uprava, Agencija za vodne putove

Naziv mjere 3.2.4. Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa



128

Svrha, cilj i obrazloženje Povezati luke unutarnjih voda s prometnim mrežama i razviti multimodalni promet. Luke treba povezati s glavnim cestovnim i željezničkim koridorima radi postizanja bolje integracije s gospodarskim zaleđem i stvoriti preduvjete za razvoj intermodalnog prometa.

Rezultat i razvojni učinak • Definiran plan razvoja multimodalnih prometnih terminala;

• Identificirani potencijalni ulagači;

• Započeta izrada projektne dokumentacije.


HŽ, HC, ŽUC, RA VSŽ, JSL, VSŽ

Nositelj Lučka uprava Vukovar, Agencija za vodne putove, resorno ministarstvo, Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama, HC, HŽ, ŽUC

Korisnici Služba za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ, JLS, VSŽ, RA VSŽ, Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama, resorno ministarstvo, Hrvatske ceste, Ministarstvo financija, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Grad Vukovar, Grad Ilok

Ciljne skupine JLS, VSŽ, poduzetnici, šira zajednica i stanovništvo VSŽ

Mehanizmi provedbe • Identificiranje i povezivanje dionika zainteresiranih za ulaganja

• Osiguranje financijskih sredstava

• Definiranje skladišno-pretovarnih lokacija

• Izrada projektne dokumentacije i realizacija projekata

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa

Broj Broj aktivnosti usmjerenih na razvoj multimodalne infrastrukture i prometa

10 2020. Godišnje VSŽ, ŽUC, HŽ, JLS

PRIORITET 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama Cilj prioriteta Razvoj i integracija sustava vodoopskrbe i odvodnje Opravdanje Dijelovi županije koji se opskrbljuju lokalnim vodovodima imaju vodu neadekvatnu kvalitetu vode. Stanje vodoopskrbne infrastrukture je loše. Vodovodna je mreža uglavnom starija od 30 godina te je kao takva neprimjerena. (ne zadovoljava protupožarnu zaštitu minimalno potrebnim tlakovima i profilima), pod kapacitirana i dotrajala (starost, loša kvaliteta cijevi, neadekvatni materijali cjevovoda - azbestne cijevi) zastarjela vodovodna oprema (mnogi postojeći zasuni, odzračni ventili, muljni ispusti, hidranti su u lošem stanju ili uopće ne funkcioniraju). Dotrajalost izgrađenih vodoopskrbnih sustava ugrožava kvalitetu vodoopskrbe te uzrokuje velike gubitke u opskrbi. Nedovoljna opskrbljenost pojedinih općina vodom, nedovoljni sigurnosni kapaciteti vodospremnika, nezadovoljavajuća izgrađenost regionalnog vodovoda Istočne Slavonije, nezadovoljavajući sustav odvodnje te ispuštanje neobrađene otpadne vode u recipijent ili kanale predviđene za melioracijsku odvodnju zbog nedostatak uređaja za pročišćavanje vode ukazuju na izrazito loše stanje vodovodne opreme i gospodarenje vodom. Poboljšanje sustava zaštite od poplava za VSŽ je od velikog značaja što se pokazalo točnim 2014. godine uslijed velikih poplava koje su zahvatile Županiju.

129

Opis Nastavak projektiranja i izgradnje regionalnog vodovoda Istočne Slavonije s ciljem povećanja kvalitete i osiguranja vodoopskrbe za sve stanovnike Županije te rekonstrukcija i sanacija postojećih cjevovoda radi smanjenja gubitaka u opskrbi vodom osigurali bi zadovoljenje zakonske regulative te omogućilo kvalitetniji život na području Vukovarko-srijemske županije. Obnova, dogradnja i izgradnja javnih sustava odvodnje, uspostava prekogranične suradnje u praćenju kakvoće površinskih voda i smanjenju emisija u vode te izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih sustava od poplave sa mogućnošću korištenja akumulacije u svrhu navodnjavanja, športa, ribolova i turističkih sadržaja minimalizirali bi moguće štetno djelovanje voda i pozitivno djelovalo na gospodarstvo i život u Županiji. Mjere: 3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda 3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Rekonstrukcija sustava vodoopskrbe; Rekonstrukcija crpnih stanica; Izgradnja sustava odvodnje; Rekonstrukcija sustava odvodnje; Izgradnja sustava vodoopskrbe; Pročistači za kanalizaciju; Jačanje kapaciteta tijela zaduženih za zaštitu od poplava te jačanje sustava boljim umrežavanjem i poboljšanom komunikacijom između dionika; Sustavi navodnjavanja na području VSŽ (Sopot, Blata-Cerna, Lipovac, Ervenica, Tovarnik, Grabovo); Čišćenje i uređenje kanala detaljne melioracijske odvodnje; Obnova savskog nasipa u VSŽ.

Naziv mjere 3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda

Prioritet 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama


Svrha, cilj i obrazloženje Poboljšati sustave vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda na području županije kroz izgradnju novih sustava, obnovu postojećih te redovito održavanje.

Rezultat i razvojni učinak Izgrađeni, obnovljeni i održavani sustavi vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda

• Sanirani i obnovljeni postojeći vodoopskrbni sustavi;

• Proširena vodoopskrbna mreža;

• Izgrađen regionalni vodovod.


JLS, VSŽ, RA VSŽ

Nositelj Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama, JLS, javna poduzeća, VSŽ

Korisnici JLS, VSŽ, javna poduzeća, Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama


Mehanizmi provedbe • Sanirati i obnoviti postojeće vodoopskrbne sustave;

• Proširiti postojeću vodoopskrbnu mrežu;

• Radovi na izgradnji regionalnog vodovoda;

• Sanirati i obnoviti postojeći sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda;

• Proširiti i izgraditi nove sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Izvor

130

Naziv mjere 3.3.2 Poboljšanje sustava zaštite od poplava



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je zaštititi stanovništvo Županije i njihovu imovinu od poplava. Ciljevi su jačanje kapaciteta tijela zaduženih za zaštitu od poplava te jačanje sustava boljim umrežavanjem i poboljšanom komunikacijom između dionika. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u svom djelokrugu rada, utvrđenim Ustavom i zakonima, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode, zaštitu i spašavanje, radi prevencije i učinkovitog aktiviranja u katastrofama i velikim nesrećama, te na otklanjanju mogućih uzroka i posljedica katastrofa i velikih nesreća.

Rezultat i razvojni učinak • osiguranje pravovremene identifikacije, procjene i praćenja rizika od poplava

• izgradnja sustava zaštite i njegova otpornost na svim razinama

• osiguranje sredstava za potrebe sustava

• povećana sigurnost stanovnika Županije


Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama , DUZS, VSŽ, JLS, RA VSŽ

Nositelj Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama, VSŽ, JLS, DUZS, udruge

Korisnici Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama, VSŽ, JLS, DUZS, udruge


Mehanizmi provedbe • potpuna i temeljita obnova savskog nasipa

• izgradnja nadvišenja nasipa

• sustav ranog uzbunjivanja od vodenog vala

• izrada projekcije vodostaja

• izgradnja nacionalnog projekta kanala Dunav-Sava

• izgradnja i uređenje retencija u Spačvanskom bazenu

• izgradnja i uređenje akumulacija u nizvodnom dijelu toka rijeke Save

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Obnova Savskog nasipa u VSŽ

Kilometara Potpuna i temeljita obnova nasipa u Vukovarsko-srijemskoj županiji od Račinovaca do Babine Grede

68 2019. Godišnje Hrvatske vode

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Učestalost praćenja

Projekti izgradnje, rekonstrukcije, obnove i održavanja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda

Broj Broj projekata izgradnje, rekonstrukcije, obnove i održavanja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda


131

Naziv mjere 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je jačanje i razvoj poljoprivrede. Stvaranje konkurentnije, raznovrsnije proizvodnje uz odgovarajuće gospodarenje prirodnim resursima (tlo i voda). Čišćenje i održavanje kanala melioracijske odvodnje. Na području županije ima oko 4.500 km koja nije u potpunosti dovedena u nulto stanje.

Rezultat i razvojni učinak Na prostoru VSŽ postoje povoljni uvjeti tla i voda i opravdano je očekivati da će navodnjavanje proširiti strukturu uzgajanih poljoprivrednih kultura te unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju a samim tim potaknuti razvoj gospodarstva i osigurati nova radna mjesta. Uređenjem zapuštenih kanala osigurati funkcionalnu melioracijsku odvodnju


Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama, JLS

Korisnici VSŽ, JLS, fizičke i pravne osobe odnosno korisnici polj. zemljišta koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom

Ciljne skupine Fizičke i pravne osobe odnosno korisnici polj. zemljišta koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom

Mehanizmi provedbe • Informiranje, iskazivanje interesa i organiziranje korisnika

• Određivanje obuhvata sustava navodnjavanja

• Izrada potrebne projektne dokumentacije

• Rješavanje imovinsko pravnih poslova

• Ishođenje dozvola


Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis


Izvor

Vrijednost Godina Sustavi navodnjavanja

Broj Pokazatelj mjeri broj izgrađenih sustava navodnjavanja

5 2020. Na godišnjoj razini

VSŽ, JLS

PRIORITET 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti Cilj prioriteta Povećanje udjela obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti u cilju održivog razvoja i zaštite okoliša Opravdanje Analiza stanja je pokazala da na prostoru Županije postoje značajni potencijali obnovljivih izvora energije koji nisu dovoljno iskorišteni ili koji se koriste van Županije. Učinkovitim i održivim korištenjem svog potencijala obnovljivih izvora energije na području Županije doprinijet će se održivom razvoju i zaštiti okoliša u skladu s direktivama i strategijama Europske Unije i Republike Hrvatske

132

Opis Razvojni prioritet će biti ostvaren kroz sinergiju navedenih Mjera: poticanjem proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora, poticanjem energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru, kao i poticanjem energetske neovisnosti u javnom i privatnom sektoru. Mjere: 3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora 3.4.2. Poticanje energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru 3.4.3. Poticanje energetske neovisnosti u javnom i privatnom sektoru Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Priprema i provedba aktivnosti vezanih uz korištenje OIE; Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala; Pružanje tehničke pomoći zainteresiranima; Informiranje javnosti; Osiguravanje sredstava za sufinanciranje; Energetski učinkovita javna rasvjeta; Rekonstrukcija i sanacija postojećih sustava grijanja; Izgradnja novih sustava opskrbe toplinskom energijom; Energetska obnova postojećih objekata; Korištenje obnovljivih izvora energije u toplinarstvu; Izrada potrebne projektno-tehničke dokumentacije; Priprema i provedba promotivnih kampanja o učinkovitom korištenju energije; Pokrenuti energetski učinkovit pokazni centar 'near zero energy house'; Izrada Županijske energetske strategije te izrada akcijskog plana djelovanja; Izrada kvalitetne energetske baze podataka.

Naziv mjere 3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora

Prioritet 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti


Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je jačanje energetske neovisnosti i razvoj gospodarstva. Cilj je iskorištavanje obnovljivih izvora energije kojima VSŽ raspolaže. Na prostoru VSŽ postoje značajni potencijali u vidu OIE (npr. biomasa, sunčana energija, vjetar, geotermalna voda i dr.) koji su samo manjim dijelom iskorišteni i treba ih staviti u funkciju.

Rezultat i razvojni učinak Korištenje potencijala OIE dovest će do povećanja proizvodnje energije (električne, toplinske) te će omogućiti razvoj drugih dohodovnih djelatnosti (staklenička proizvodnja, sušarski kapaciteti, razvoj akvakulture, razvoj turizma itd.) i stvaranje novih radnih mjesta.


Odjeli za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ, Služba za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša, JLS, RA VSŽ

Nositelj VSŽ, JLS, lokalne razvojne agencije, poduzeća u vlasništvu VSŽ i JLS, resorna ministarstva i agencije, javna poduzeća, RA VSŽ, CEKOM

Korisnici VSŽ, JLS, CEKOM, Poduzetnici, obrtnici, zadruge, udruge, OPG-i


Mehanizmi provedbe • Priprema i provedba aktivnosti vezanih uz korištenje OIE

• Pružanje tehničke pomoći zainteresiranima



Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Projekti proizvodnje i korištenja

Broj Broj provedenih projekata u proizvodnji i korištenju energije iz obnovljivih


133

energije iz obnovljivih izvora

izvora

Naziv mjere 3.4.2. Poticanje energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru

Prioritet 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti


Svrha, cilj i obrazloženje Povećanje energetske učinkovitosti (EE) u toplinarstvu sa ciljem smanjenja troškova potrebnih za korištenje energije. Povećanje energetske učinkovitosti kao osnova za bolju iskoristivost i racionalnije korištenje energetske učinkovitosti što služi kao pretpostavka za daljnji razvoj Županije te smanjenje emisije štetnih plinova. Promicanje energetske učinkovitosti putem informiranja građana i razvijanja svijesti o racionalnom korištenju energije te daljnje aktivnosti kojima se stvaraju preduvjeti za učinkovito korištenje energije.

Rezultat i razvojni učinak Povećanje energetske učinkovitosti (EE) u toplinarstvu sa većom iskoristivošću i povećanjem energetske učinkovitosti uz: Učinkovitije korištenje energije, smanjenje emisije štetnih plinova, ekonomski isplativije korištenje toplinske energije, podizanje svijesti o učinkovitom korištenju energije, identificiranje i promoviranje EE projekata.

• Povezivanje dionika u projekte ili interesne skupine vezano za EE, povećanje korištenja energetski učinkovitih rješenja u institucijama i kod privatnih korisnika.

• Energetska obnova postojećih objekata.


EKO-SUSTAV d.o.o., koncesionari u toplinarstvu sa područja JLS, JLS, LAG-ovi, RA VSŽ

Nositelj EKO-SUSTAV d.o.o., koncesionari u toplinarstvu sa područja JLS, JLS, LAG-ovi i lokalne razvojne agencije

Korisnici Korisnici usluga toplinarstva tj. potrošači, institucije županije, poduzetnici, JLS, VSŽ

Ciljne skupine Fizičke i pravne osobe u županiji, sve institucije županije, šira zajednica VSŽ

Mehanizmi provedbe • Rekonstrukcija i sanacija postojećih sustava (rekonstrukcija i modernizacija kotlovnica, rekonstrukcija i modernizacija sustava grijanja, rekonstrukcija i modernizacija toplovoda, racionalizacija broja kotlovnica

• Energetska obnova postojećih objekata

• Izgradnja novih sustava opskrbe toplinskom energijom

• Povećanje energetske učinkovitosti prelaskom na energetski učinkovitije sustave,

• Izgradnja centralnih sustava opskrbe toplinskom energijom u manjim JLS

• Korištenje obnovljivih izvora energije u toplinarstvu

• Izrada potrebne projektno-tehničke dokumentacije

• Pripremiti promotivne materijale za lokalne jedinice, kućanstva i poduzeća o učinkovitom korištenju energije i kontinuirano provoditi edukativne kampanje (organizacija seminara, itd.)

tel:3.4.2

134

• Pokrenuti energetski učinkovit pokazni centar 'near zero energy house'

• EE Savjetovanje

• Organiziranje stručnih seminara, prezentacija, obrazovnih tečaja, javnih promocija s ciljem podizanja informiranosti i znanja o energetskoj učinkovitosti i sustavnom gospodarenju energijom.

• Identificirati odgovarajuće projekte iz područja energetske učinkovitosti te definirati kriterije za njihovo prihvaćanje i pokretanje


• Usluge stručne tehničke pomoći u pripremi projekata poboljšanja energetske učinkovitosti te u pripremi i provođenju projekata sustavnog gospodarenja energijom.

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica

Opis


Izvor

Vrijednost Godina Izrada potrebne projektno-tehničke dokumentacije

Broj Izrada potrebne projektno-tehničke dokumentacije

40 2020. Godišnje Koncesionari u toplinarstvu, JLS, VSŽ

Naziv mjere 3.4.3. Poticanje energetske neovisnosti u javnom i privatnom sektoru

Prioritet 3.4.Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti

Strateški cilj 3.Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

Svrha, cilj i obrazloženje Poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije kao poticanje energetske neovisnosti za stanovnike županije u javnom i privatnom sektoru.

Rezultat i razvojni učinak • Izrađena županijska energetska strategija

• Izrađena energetska bilanca VSŽ i baza podataka o praćenju potrošnje energije

• Identificirani projekti za EU fondove i druge izvore financiranja iz područja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te osigurana stručna i financijska podrška


EKO-SUSTAV d.o.o., JLS, JRS, RA VSŽ

Nositelj EKO-SUSTAV d.o.o., JLS, VSŽ

Korisnici Korisnici usluga tj. potrošači, javna poduzeća i institucije, poduzetnici, JLS

Ciljne skupine Fizičke i pravne osobe u Županiji, javna poduzeća i institucije, poduzetnici

Mehanizmi provedbe • Poticanje pripreme i provedbe projekata obnovljivih izvora energije u VSŽ, JLS

135

• Izraditi Županijsku energetsku strategiju, gdje će se definirati županijski prioriteti i predložiti mjere za korištenje obnovljivih izvora (OIE) te izraditi akcijski plan djelovanja

• Nastaviti izradu kvalitetne energetske baze podataka koja će omogućiti sustavno praćenje i analizu potrošnje energije u objektima u vlasništvu županije te planiranje raznih aktivnosti na području obnovljivih izvora energije, kao i kontrolu postignutih rezultata

• Identificirati odgovarajuće projekte iz područja korištenja obnovljivih izvora energije te definirati kriterije za njihovo prihvaćanje i pokretanje

• Podrška pripremi projekata za financiranje kroz EU/nacionalne fondove


• Prilagođavanje prostornih planova projektima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Izrađena Županijska energetska strategija

Broj Povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora


PRIORITET 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode Cilj prioriteta Ovim prioritetom se želi postići očuvanje i unapređenje zaštite okoliša a koje je usredotočeno na gospodarenje prirodnim resursima, razvoju sustava za praćenje stanja u okolišu, uspostavi integralnog sustava gospodarenja otpadom, te podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, te biljnih i životinjskih sustava. Opravdanje Mjere i projekti unutar ovog prioriteta su nužni za sveobuhvatno rješenje svi osnovnih problema kako što su nepostojanje mreže za kontinuirano praćenje kvalitete zraka, nezadovoljavajućeg sustava odvodnje, nedovoljnog broja uređaja za pročišćavanje vode, praćenje kvalitete tla, te nepostojanje važnih planskih dokumenata kao i što nije dovoljno razvijena svijest javnosti te pojedinih institucija o potrebi očuvanja ugroženih vrsta i staništa. Opis Ovim prioritetom je predviđen niz mjera kojima je svrha doprinijeti povećanju kvalitete okoliša kao i zaštite prirode a što će doprinijeti i povećanju kvalitete života, sigurnosti stanovnika, sprečavanju onečišćenja, gospodarskom rastu, razvoju korištenja novih okolišno prihvatljivih tehnologija. Zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima će staviti fokus na obnovu i upravljanje bioraznolikošću i ekosustavom na održiv način, te će fokus biti stavljen i na kopnena i vodena staništa. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu omogućiti će sprečavanje i smanjenje onečišćenja okoliša te primjenu suvremenih stručnih dostignuća na području zaštite okoliša. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom obuhvaća usklađivanje sustava gospodarenje otpadom sa strateškim dokumentima i zakonskim propisima Republike Hrvatske i Europske unije. Također integralni održivi sustav gospodarenja otpadom će utjecati na povećanje stupanja odvojenog prikupljanja korisnog i opasnog otpada iz komunalnog otpada, te

136

saniranje i prenamjena postojećih odlagališta otpada u reciklažna dvorišta. Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima je također važno za očuvanje zaštite okoliša i očuvanje prirode. Isto će se provoditi kroz razne edukacije i informativne radionice za predstavnike JLS i regionalne samouprave, gospodarske subjekte, predstavnike javnih institucija i stanovništvo sa područja VSŽ. Mjere: Mjera 3.5.1. Zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima Mjera 3.5.2. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu Mjera 3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom Mjera 3.5.4. Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima Mjera 3.5.5. Podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Istraživanja, monitoring i inventarizacija prirodnih dobara; Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina; Izrada i provedba planskih dokumenata upravljanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode i prirodnih resursa; Provedba postupka za proglašenje novih zaštićenih područja; Održiva turistička i gospodarska valorizacija vrijedne prirodne baštine; Informatizacija sustava praćenja okoliša; Nabavka suvremene opreme za praćenje stanja okoliša; Održavanje prohodne infrastrukture do prirodnih dobara; Uspostava regionalnog Centra za gospodarenje otpadom; Sanacija divljih odlagališta; Modernizacija sustava gospodarenja otpadom; Izgradnja reciklažnih dvorišta; Izgradnja sortirnica; Sustavna edukacija stanovništva svih dobnih skupina o nastanku, odlaganju i ponovnom korištenju otpada kao sirovine/energenta; Promicanje načela održivog razvoja te edukacija stanovništva o važnosti očuvanja i poboljšanja stanja svih sastavnica okoliša; Projekti međunarodne suradnje; Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima; Zeleni otoci.

Naziv mjere 3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima

Prioritet 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode


Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je očuvanje prirode, odnosno njene sveukupne biološke, krajobrazne i geološke raznolikosti na području VSŽ te osiguranje održivog i racionalnog korištenja prirodnih dobara (obnovljivih i neobnovljivih) uz što manje narušavanja ravnoteže sastavnica prirode, kroz postizanje sljedećih ciljeva:

• istraživanje i monitoring prirodnih dobara,

• identifikacija posebno vrijednih dijelova prirode koji još nisu uključeni u posebni režim upravljanja i njihovo uključivanje u posebni režim upravljanja ,

• izrada planova korištenja i upravljanja prirodnim dobrima (obnovljivim i neobnovljivim),

• stavljanje vrijednih dijelova prirode u funkciju razvoja

• osiguranja skladnog odnosa prirode i čovjeka te

• sanacija razminiranih područja i održavanje infrastrukture. Istraživanje i monitoring prirodnih dobara važan su čimbenik za izradu planova, ali i identifikaciju posebno vrijednih dijelova prirode.

137

Plansko korištenje i upravljanje prirodnim dobrima pridonosi racionalnom korištenju neobnovljivih prirodnih resursa i održivom korištenju obnovljivih prirodnih resursa. Zaštita posebno vrijednih dijelova prirode i plansko upravljanje njima pridonosi trajnom očuvanju prirode i neometanom funkcioniranju svih njenih sastavnica bez narušavanja prirodne ravnoteže od strane čovjeka. Sanacija razminiranih područja prirodnih vrijednosti. Ekološka mreža NATURA 2000, vrijedni dijelovi prirode i prirodni resursi važni su čimbenici gospodarskog razvoja VSŽ, bilo kroz turizam, poljoprivredu, naftno rudarstvo, šumarstvo ili drvnu industriju.

Rezultat i razvojni učinak • održivo gospodarenje obnovljivim prirodnim resursima i racionalno gospodarenje neobnovljivim prirodnim resursima

• zaštita vrijednih dijelova prirode i valorizacija prirodne baštine


Služba za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ, RA VSŽ, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ

Nositelj VSŽ, JLS, pravne osobe koje provode planove gospodarenja (Hrvatske šume, Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama, Savjetodavna služba i dr.), JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ, LAG-ovi

Korisnici Hrvatske šume, Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ, CEKOM

Ciljne skupine JLS, stanovništvo, gospodarski subjekti, pružatelji turističkih usluga u VSŽ, pravne osobe koje provode planove gospodarenja, pravne osobe koje obavljaju djelatnost u zaštićenim područjima, udruge

Mehanizmi provedbe • prirodoslovna istraživanja, monitoring i inventarizacija prirodnih dobara

• izrada i provedba planskih dokumenata upravljanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode i prirodnih resursa

• provedba postupka za proglašenje novih zaštićenih područja

• održiva turistička i gospodarska valorizacija vrijedne prirodne baštine

• održavanje prohodne infrastrukture do prirodnih dobara

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Sufinanciranje rada Centra za nizinske šume

Broj Broj sufinanciranih Centara za nizinske šume


Naziv mjere 3.5.2. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu



Svrha, cilj i obrazloženje Izraditi informacijski sustav praćenja stanja u okolišu.

Rezultat i razvojni učinak • Stvoreni preduvjeti za funkcioniranje sustava praćenja stanja u okolišu;

• Redovito praćenje stanja u okolišu s ciljem preventivnog djelovanja;

138

• Izgrađen i integriran informacijski sustav okoliša Redovito izvještavanje javnosti o stanju u okolišu.


Zavod za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije, Služba za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ, RA VSŽ

Nositelj Zavod za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije, Služba za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ

Korisnici Znanstveno-istraživačke i stručne institucije Županije, ustanove za zaštitu prirode, JLS, VSŽ

Ciljne skupine Znanstveno-istraživačke i stručne institucije Županije, ustanove za zaštitu prirode, stanovništvo VSŽ, JLS

Mehanizmi provedbe • Analiza postojećeg stanja i izrada modela praćenja stanja u okolišu

• Nabavka suvremene opreme za praćenje stanja okoliša: zrak, voda, more i tlo

• Informatizacija sustava praćenja okoliša

• Izrada i objavljivanje redovitih izvještaja o stanju okoliša

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Sustav praćenja stanja u okolišu

Broj Razvijen sustav praćenja stanja u okolišu


Naziv mjere 3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom



Svrha, cilj i obrazloženje Izgradnja sustava za gospodarenje otpadom u županiji te sprječavanje i potpuno suzbijanje odlaganje otpada na divlje deponije (divlja odlagališta). Razvijanje sustava odvojenog prikupljanja i reciklaže pojedinih komponenti komunalnog otpada. Izgradnja centra za gospodarenje otpadom i smanjenje količine odloženog otpada te omogućeno materijalno-energetsko iskorištavanje otpada

Rezultat i razvojni učinak - Izgrađen sustav za gospodarenje otpadom u županiji - Većina divljih odlagališta sanirana - Educiranje stanovništva županije o prikupljanju i skladištenju otpada - Izgrađen sustav reciklažnih dvorišta, pretovarnih stanica, zelenih otoka - Izgrađen Centar za gospodarenje otpadom


EKO-SUSTAV d.o.o., JLS, komunalne tvrtke, RA VSŽ

Nositelj EKO-SUSTAV d.o.o., Zavod za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije, Služba za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ, JLS, komunalne tvrtke

Korisnici Fizičke i pravne osobe u županiji, sve institucije županije, JLS, VSŽ

Ciljne skupine Fizičke i pravne osobe u županiji, JLS, komunalne tvrtke, VSŽ

Mehanizmi provedbe 1. Nastaviti izgradnju sustava za gospodarenje otpadom - Izgraditi i uspostaviti sustav reciklažnih dvorišta, pretovarnih stanica, zelenih otoka, pogona za sortiranje ambalažnog otpada, građevina za

139

obradu biootpada, odlagališta neopasnog otpada, centara za ponovnu upotrebu otpada i dr. - Uskladiti postojeći sustav za organizirano prikupljanje i odvoz komunalnog i ostalog otpada - Organizirati izdvojeno prikupljanje biootpada s javnih površina, iz domaćinstava, te javnih i turističkih objekata, kako bi se smanjile količine biorazgradivog otpada koje se odlažu - Sanirati službena odlagališta prema važećim propisima 2. Sprječavanje i potpuno suzbijanje odlaganja otpada na divljim deponijima - Sanirati postojeće onečišćene lokacije 3. Temeljne predviđene aktivnosti u sklopu mjere su: Izgradnja regionalnog Centra za gospodarenje otpadom i priprema dokumentacije za prijavu prema EU/nacionalnim fondovima - Izrada projektne dokumentacije regionalnog Centra za gospodarenje otpadom - izgradnja regionalnog Centra za gospodarenje otpadom - instaliranje postrojenja za obradu otpada i energetsko iskorištenje otpada 4. Sustavna edukacija stanovništva svih dobnih skupina o nastanku, odlaganju i ponovnom korištenju otpada kao sirovine/energenta

Pokazatelj ishoda Izgradnja sustava za gospodarenje otpadom u županiji te sprječavanje i potpuno suzbijanje odlaganje otpada na divlje deponije (divlja odlagališta). Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom uz edukaciju stanovništva

Definicija

Jedinica

Opis


Izvor

Vrijednost Godina

Regionlani centar za gospodarenje otpadom sa pretovarnim stanicama

Broj Uspostava regionalnog centra za gospodarenje otpadom sa pretovarnim stanicama


Naziv mjere 3.5.4. Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je edukacija stanovništva, prvenstveno ciljnih skupina o potrebi očuvanja biološke raznolikosti kao i uređenje određene turističko-edukacijske infrastrukture u zaštićenim područjima prirode i ekološke mreže Natura 2000 Vukovarsko-srijemske županije kako bi se pridonijelo povećanju poduzetničkih aktivnosti. Time bi se postigao razvoj manjih obrta, turističke ponude i gastronomije kao i smanjenje nezaposlenosti na razini cijele županije.

Rezultat i razvojni učinak • Planirane aktivnosti pridonijeti će povećanju razine svijesti stanovništva o potrebi čuvanja biološke raznolikosti

• Planirane aktivnosti obogatiti će turističku ponudu VSŽ

• Mogućnost intenziviranja rada malih i srednjih poduzeća

• Mogućnost osnivanja novih obrta

140

• Povećanje domaćih i stranih ulaganja na prostoru županije

• Smanjenje nezaposlenosti


Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ

Nositelj Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ, VSŽ, JLS, nevladine udruge, lokalne akcijske grupe, turističke zajednice

Korisnici Obrtnici, mali i srednji poduzetnici u svim stupnjevima razvoja, JLS, lokalne akcijske grupe, nevladine udruge, turističke zajednice, VSŽ

Ciljne skupine Poduzetnici, obrtnici, nezaposleni, stanovništvo

Mehanizmi provedbe • Pružanje stručne pomoći JLS koje žele unaprijediti zaštićeno područje prirode ili stanište strogo zaštićene biljne ili životinjske vrstu na svom prostoru

• Provođenje programske aktivnosti edukacije ciljnih skupina

• Nadzor, priprema i provođenje projekata

Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Površina uređenog područja prirode

m² Ukupna površina zaštićenih područja na kojima se nalazi uređena turistička i edukacijska infrastruktura

1.295 2020. Godišnje Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ

Naziv mjere 3.5.5. Podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša



Svrha, cilj i obrazloženje Svrha ove mjere je promicanje načela održivog razvoja te edukacija stanovništva o važnosti očuvanja i poboljšanja stanja svih sastavnica okoliša. Cilj je postizanje takve razine svijesti i odgovornosti stanovništva o važnosti očuvanja okoliša koja će omogućiti naslijeđe čistog i zdravog okoliša budućim naraštajima. Ova je mjera od izuzetne važnosti jer se zaštita okoliša i temelji na svakodnevnim aktivnostima svake fizičke ili pravne osobe kojima može ili pridonijeti zaštiti okoliša ili ga dalje devastirati.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat provedbe ove mjere je način razmišljanja i djelovanja javnosti koji omogućuje trajno unapređivanje stanja u okolišu (npr. volonterske akcije čišćenja okoliša, primjena “eco-friendly” sredstava u poljoprivredi, korištenje obnovljivih izvora energije u gospodarstvu i sl.) Navedeno će omogućiti uvođenje novih tehnologija i razvoj gospodarskih djelatnosti koje trenutno nisu značajno zastupljene (kemijska industrija, proizvodnja elemenata za korištenje OIE i s.) i novo zapošljavanje


Služba za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ, Zavod za prostorno uređenje VSŽ, RA VSŽ

141

Nositelj Služba za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša, Eko-sustav d.o.o., Zavod za prostorno uređenje VSŽ, JLS

Korisnici Stanovništvo VSŽ

Ciljne skupine Mladi, poljoprivrednici, poduzetnici, obrtnici, javna poduzeća

Mehanizmi provedbe • Snažna periodična promotivna kampanja putem sredstava javnog priopćavanja

• Predstavljanje razloga važnosti zaštite okoliša u osnovnim i srednjim školama te fakultetima

• Predstavljanje razloga važnosti zaštite okoliša članicama gospodarskih, obrtničkih i poljoprivrednih udruženja

• Predstavljanje razloga važnosti zaštite okoliša JLS-ovima

• Pružanje financijske/ tehničke/organizacijske potpore inicijativama za zaštitu okoliša


Pokazatelj ishoda

Definicija

Jedinica


praćenja Izvor

Vrijednost Godina

Broj aktivnosti podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša

Broj Broj aktivnosti podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša

16

2020. Godišnje Služba za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ, Zavod za prostorno uređenje VSŽ

6. POLITIKA ŽUPANIJE PREMA TERITORIJALNOM I URBANOM RAZVOJU Na razini Vukovarsko-srijemske županije izrađen je niz planova koji se bave teritorijalnim razvojem, među kojima se ističe Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije. Trenutno je u fazi IV. Izmjena i dopuna prostornog plana. Tijekom izrade Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije vodilo se računa da sva planirana ulaganja budu usklađena kako s Prostornim planom Vukovarsko-srijemske županije tako i prostornim planovima JLS s područja županije. Na lokalnoj razini politika teritorijalnog razvoja razmatra se putem razvojnih strategija gradova i općina te kroz razvojne strategije lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova). Tijekom izrade Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije putem radnih grupa, ciljevi, mjere, strateški programi i glavni razvojni projekti su povezani i usklađeni s postojećim prostornim planom/trenutno važećim prostornim planom. U Razvojnoj strategiji Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine politika županije prema teritorijalnom razvoju jasno je istaknuta kroz Strateški cilj 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života, Prioritet 2.4. Upravljanje razvojem, Prioritet 2.5. Razvoj ruralnog područja.

142

Potpomognuta i ruralna područja VSŽ Područje VSŽ pretežno je ruralno područje temeljem kriterija gustoće naseljenosti što podrazumijeva da veliki dio stanovništva živi u ruralnim područjima. Veliki poticaj razvoju tih ruralnih područja predstavlja mogućnost korištenja sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Ovdje vidimo veliku važnost postojanja Lokalnih akcijskih grupa (LAG) i njihove uloge u rješavanju specifičnih lokalnih pitanja. Na razini županije osnovana su tri LAG-a: LAG Srijem, LAG Bosutski niz i LAG Šumanovci. Isti teritorijalno obuhvaćaju i pokrivaju svih 26 općina i 5 grada s područja županije. Kako bi pomogla razvoj ruralnih područja Županija će i dalje sustavno raditi na koordinaciji svih razvojnih dionika s područja županije kako bi se poboljšala komunikacija prema nositeljima razvoja. Navedenom ide u prilog i provedba Pravilnika o provedbi Programa potpora poljoprivredi na području Vukovarsko-srijemske županije 2016.-2020. U prosincu 2017. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je novu Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/17) koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. Prema Odluci VSŽ je svrstana u I. skupinu razvijenosti s indeksom razvijenosti od 91,992 (prosječni prag razvijenosti - indeks 100) te sukladno članku 36. Zakona o regionalnom razvoju (NN 147/14, 123/17) ima status potpomognutog područja. Kada promatramo kategorizaciju JLS na području VSŽ, najbolje su plasirani Vinkovci s indeksom razvijenosti 103,96, a najlošija je Gunja s vrijednošću indeksa razvijenosti od 87,39. Nadalje, vidljivo je kako osim grada Vinkovaca, sve ostale jedinice bilježe indeks razvijenosti manji od 100 i imaju status potpomognutog područja. Urbana područja Smatramo bitnim naglasiti kako je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU u rujnu 2015. godine objavilo Smjernice za izradu strategija razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje kao temeljni strateški dokument kojim se određuju ciljevi i prioriteti razvoja urbanih područja. Navedene smjernice slijede odredbe Zakona o regionalnom razvoju kojim je propisana obveza izrade strategije za tri tipa urbanih područja (NN 147/14, NN 123/17): urbane aglomeracije (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), veća urbana područja (gradovi s više od 35.000 stanovnika) i manja urbana područja (gradovi s brojem stanovnika između 10.000 i 35.000). Prema ovoj klasifikaciji, u VSŽ jedino općina Tordinci pripada urbanoj aglomeraciji Osijek, dok Vinkovci pripadaju većem urbanom području, a Vukovar manjem urbanom području. Pogranična područja VSŽ Vukovarsko-srijemska županija je pogranična županija koja na istoku graniči s Republikom Srbijom, a na jugu s Bosnom i Hercegovinom. Većina pograničnih JLS ima dugogodišnju uspješnu poslovnu i prijateljsku suradnju s općinama i naseljima u susjednim zemljama što je rezultiralo provedbom različitih projekata u okviru IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska - Srbija 2007.-2013. i IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007.-2013., a isto je doprinijelo jačanju daljnje suradnje kroz Interreg Program prekogranične suradnje Hrvatska- Srbija 2014- 2020. te Interreg Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora. Županija podržava i potiče ovakve oblike suradnje te se definirane mjere u strategiji odnose na jačanje ukupnih kapaciteta za pripremu i provedbu zajedničkih projekata i korištenje fondova Europske unije kao i na jačanje međužupanijske, prekogranične, transnacionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje.

143

7. PROVEDBA

7.1. Financijski okvir za provedbu strategije Financijskim okvirom daje se razrada planiranja sredstava s naznakom izvora sredstava na razini ciljeva za cjelokupno razdoblje ŽRS. U nastavku se nalazi indikativni financijski okvir za razdoblje trajanja ŽRS-a koji se za prve tri godine ŽRS-a detaljno razrađuje u Akcijskom planu kao zasebnom provedbenom dokumentu koji služi za operacionalizaciju i provedbu ŽRS-a, a omogućuje cjelovit pregled, strukturu te razradu svih aktivnosti, programa i projekata potrebnih za provedbu ŽRS-a u trogodišnjem razdoblju. Budući je Akcijski plan podloga za sustavnu kontrolu i nadzor provedbe, u procesu izrade Akcijskog plana ŽRS-a, kao i prilikom njegovog godišnjeg usklađivanja, ključna je suradnja Županije s JLS, te svim ostalim potencijalnim izvorima financiranja provedbe ŽRS-a.

144

Tablica 10. Financijski okvir za provedbu strategije

R.b. Ciljevi i prioriteti Procjena potrebnih sredstava

u trogodišnjem razdoblju* Procjena potrebnih sredstava do kraja provedbe strategije

Izvor financiranja

Sveukupno Sveukupno Državni proračun

Županijski proračun

Lokalni proračun

Fondovi EU Javna poduzeća

Ostalo

1. Cilj: Održivo gospodarstvo 527.716.979,45 kn 527.716.979,45 kn 15% 2% 22% 59% 0% 1%

1.1. Prioritet: Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja

44.670.239,49 kn 44.670.239,49 kn 27% 3% 19% 51% 0% 1%

1.2. Prioritet: Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i tehnologiji

45.687.774,01 kn 45.687.774,01 kn 1% 8% 5% 82% 0% 4%

1.3. Prioritet: Povećanje konkurentnosti poljoprivrede

9.754.452,26 kn 9.754.452,26 kn 1% 11% 18% 65% 5% 0%

1.4. Prioritet: Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora

7.500.000,00 kn 7.500.000,00 kn 0% 2% 5% 93% 0% 0%

1.5. Prioritet: Razvoj i unapređenje kulture i turizma

402.441.798,65 kn 402.441.798,65 kn 17% 1% 26% 55% 0% 1%

1.6. Prioritet: Razvoj tržišta rada 17.662.715,04 kn 17.662.715,04 kn 1% 0% 0% 98% 0% 0%

2. Cilj: Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života

684.390.278,47 kn 684.390.278,47 kn 19% 11% 16% 50% 0% 4%

2.1. Prioritet: Razvoj sustava odgoja i obrazovanja

359.309.065,90 kn 359.309.065,90 kn 22% 11% 19% 47% 0% 2%

2.2. Prioritet: Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga

147.175.179,15 kn 147.175.179,15 kn 24% 3% 1% 59% 0% 14%

2.3. Prioritet: Razvoj društvene kohezije 113.302.724,97 kn 113.302.724,97 kn 7% 7% 23% 63% 0% 0%

2.4. Prioritet: Upravljanje razvojem 45.705.713,18 kn 45.705.713,18 kn 9% 55% 28% 8% 0% 0% 2.5. Prioritet: Razvoj ruralnog područja 18.897.595,27 kn 18.897.595,27 kn 30% 6% 21% 43% 0% 0%

3. Cilj: Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

2.037.519.328,34 kn 2.037.519.328,34 kn 22% 1% 11% 62% 1% 0%

3.1. Prioritet: Unapređenje gospodarske infrastrukture

431.676.307,26 kn 431.676.307,26 kn 8% 2% 25% 64% 0% 1%

3.2. Prioritet: Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

1.117.402.416,81 kn 1.117.402.416,81 kn 26% 0% 7% 66% 0% 0%

3.3. Prioritet: Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

315.615.037,75 kn 315.615.037,75 kn 26% 1% 6% 64% 3% 0%

3.4. Prioritet: Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti

103.124.556,67 kn 103.124.556,67 kn 17% 0% 12% 70% 0% 0%

3.5. Prioritet: Očuvanje okoliša i zaštita prirode

69.701.009,85 kn 69.701.009,85 kn 17% 2% 14% 63% 3% 0%

UKUPNO 3.249.626.586,26 kn 3.249.626.586,26 kn Izvor: Akcijski plan VSŽ za razdoblje do 2020. godine

145

7.2. Provedbeni mehanizmi Institucionalni okvir podrazumijeva sudjelovanje bitnih dionika te institucija uključenih u provedbu ŽRS VSŽ 2020. Veliki broj institucija, organizacija i drugih dionika iz VSŽ angažirani su prilikom izrade i provedbe strategije, a važne su za provedbu županijskih i lokalnih razvojnih projekta. U provedbi je važno osigurati timove stručnjaka te jačati sposobnosti znanja i vještine lokalne uprave i razvojnih agencija. Najznačajniji dionici u provedbi strategije su:

Županijska skupština

Županijska skupština predstavničko je tijelo područne (regionalne) samouprave koje razmatra pitanja i donosi akte u okviru prava i dužnosti županije. Usvaja ŽRS VSŽ za razdoblje do 2020. godine te predlaže načine za kvalitetniju i obuhvatniju provedbu mjera i aktivnosti u okviru ŽRS.

Županijska uprava

Županijsku upravu čine Županijska skupština, Ured župana te upravni odjeli i službe. Uloga Županijske uprave je potpora i suradnja na implementaciji ŽRS odnosno na praćenju Akcijskog plana te imaju dostatne kapacitete do kraja 2020. godine. Nositelj izrade i provedbe ŽRS-a je Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj.

Partnersko vijeće Partnersko vijeće za područje Vukovarsko-srijemske županije (u daljnjem tekstu PV VSŽ) je savjetodavno tijelo putem kojeg se osigurava ostvarenje načela partnerstva u pripremi i praćenju provedbe planskih dokumenata politike regionalnog razvoja, u pripremi izvješća o napretku u provedbi tih dokumenata te njihovom vrednovanju. PV VSŽ je osnovano u svibnju 2016. godine i sastoji se od 35 članova predstavnika institucija ili organizacija na području VSŽ. Rukovodi se prema slijedećim načelima:

• Ravnomjerne predstavljenosti partnera kojim omogućava predstavljenost ključnih dionika razvoja iz javnog, privatnog i civilnog sektora na područje za koje se osniva;

• Transparentnosti koje se odnosi na postupak utvrđivanja ključnih dionika, razvoja kao i načina rada PV VSŽ;

• Jednakosti članova partnerstva koje podrazumijeva da svaki član PV VSŽ može iznijeti stajalište organizacije koju predstavlja, te da to mišljenje bude uzeto na razmatranje na prikladan način;

• Usuglašavanja koje podrazumijeva da se odluka o PV VSŽ dolazi putem pregovaračkog procesa kroz postizanje sporazuma između članova.

Jedinice lokalne samouprave

Jedinice lokalne samouprave (JLS) ključni su nositelji razvoja na subnacionalnoj razini i u planiranju razvoja. Teritorijalno-administrativni ustroj strukturiran je u 31 JLS, od kojih je 5 gradova i 26 općina. Surađuju s velikim gradovima i ostalim JLS sa svog područja i u skladu s tim osnivaju agencije koje će koordinirati cijeli proces. Provode svoje projekte i time doprinose rezultatima ciljeva i prioriteta ŽRS-a, prijavljuju projekte u Bazu županijskih razvojnih projekata, preko svojih članova u PV prate provedbu i rezultate nakon provedbe ŽRS-a.

Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije

Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije, kao regionalni koordinator, s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja na razini VSŽ, a sukladno Članku 25. Zakona o regionalnom razvoju (NN 147/2014) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 123/2017), izrađuje i koordinira izradu ŽRS, educira i informira dionike, izrađuje godišnja Izvješća o provedbi strategije, ažurira elektroničku bazu projekata te pruža tehničku pomoć u implementaciji ŽRS-a odnosno Akcijskog plana do 2020. godine.

146

Radna skupina Radna skupina sudjeluje u svim fazama izrade Razvojne strategije VSŽ, odnosno pri izradi analize stanja i SWOT analize, definiranju razvojnih potencijala i potreba, utvrđivanju vizije i ciljeva, prioriteta i mjera, odabiru razvojnih projekata kao i pri praćenju provedbe ŽRS VSŽ. Članovi su djelatnici Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije, predstavnici upravnih odjela VSŽ te predstavnici ostalih ključnih dionika razvoja VSŽ. Radna skupina djeluje u četiri Tematske skupine: društvo, gospodarstvo, prostor i okoliš te upravljanje razvojem.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU Središnje je tijelo zaduženo za pripremu i provedbu politike regionalnog razvoja kojoj je cilj pridonijeti ukupnom društveno-gospodarskom razvoju uz poštivanje načela održivog razvoja, pripremu strateških dokumenata na temelju kojih se uređuju razvojni ciljevi i prioriteti za korištenje sredstava ESI fondova te suradnju i koordinaciju aktivnosti s jedinicama lokalne (regionalne) samouprave te ostalim sudionicima i nositeljima u pripremi, organizaciji i provedbi razvojnih projekata. Strategija regionalnog razvoja RH je osnovni strateški dokument regionalnog razvoja na nacionalnoj razini te jedan od temelja za izradu ŽRS, a MRRFEU je nositelj izrade iste.

Ex-ante evaluator Plavi partner d.o.o. je ocjenjivač strateških dokumenata u njihovoj provedbi koji ima dostatan tim stručnjaka s jedinstvenim radnim iskustvom za vrednovanje i praćenje strateških dokumenata. Postupak vrednovanja provodi tijekom (nakon dvije do tri godine) i nakon provedbe (nakon isteka ukupnog razdoblja). Slika 2. Prikaz institucionalnog okvira izrade Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine

Izvor: Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije

147

7.3. Popis strateških projekata županije

Br. Naziv projekta Nositelj projekta

Partneri Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje

Tip projekta

Pripremljenost projekta i ishodovana dokumentacija

Indikativni ukupni trošak (kn)

Izvor financiranja

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (9)

Cilj 1: Održivo gospodarstvo

Razvojni prioritet 1.2.: Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji

Mjera 1.2.1.: Jačanje suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija

1. Agrotehnološki centar VSŽ

VSŽ Općina Cerna, RA VSŽ

Opći cilj projekta je potaknuti ekonomski rast u Vukovarsko-srijemskoj županiji temeljen na istraživanju i razvoju te transferu novih tehnologija u poljoprivredi. Specifični cilj je organizirati Centar koji će pružati usluge proizvođačima voća i povrća u područjima selekcije sjemena, primjene određenih gnojiva, načina uzgoja, eksperimenata na polju za postizanje optimalnih rezultata proizvodnje , odnosno definirane kvalitete pojedinog proizvoda kao i proizvoda za daljnju preradu. Unaprijediti konkurentnost prehrambene industrije stvaranjem poboljšane sirovinske osnove radi unapređenja zdravlja populacije i mogućnosti za proizvodnju proizvoda dodane vrijednosti.

Agrotehnološki centar sa sjedištem u Cerni služit će povezivanju javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora sa svrhom da proizvođačima povrtlarskih kultura i voća, kao i prehrambenoj industriji omogući unaprjeđenje proizvodnje temeljeno na rezultatima primijenjenih istraživanja, a u funkciji stvaranja i komercijalizacije novih i inovativnih proizvoda. Glavna funkcija AT Centra je osigurati logističku podršku proizvođačima u primarnoj proizvodnji i preradi, pomoć u povezivanju (umrežavanju) proizvođača, educiranje i izobrazbu, istraživanje i pozicioniranje na tržištu, ili drugim riječima omogućavanje proizvodnje na konkurentan način, uz poboljšanje njihove produktivnosti kako bi se što uspješnije natjecali na domaćem i stranom tržištu. Realizacijom projekta osigurati će se samoodrživost na duži rok svih gospodarskih subjekta poslovno povezanih sa Agrotehnološkim centrom.

Cerna

Infrastrukturni projekt

2 30.000.000,00 kn VSŽ, lokalni proračun i EU fondovi.

148

Cilj 1: Održivo gospodarstvo

Razvojni prioritet 1.5.: Razvoj i unapređenje kulture i turizma

Mjera 1.5.3. Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi

2.

Gradski muzej s interpretacijskim centrom za posjetitelje Vinkovci

Grad Vinkovci

Gradski muzej Vinkovci, Turistička zajednica grada Vinkovaca

Cilj projekta je izgradnja i opremanje muzejskog objekta ukupne bruto površine 7.000 m² sa sadržajima kojim bi se unaprijedila turistička ponuda grada Vinkovaca i Vukovarko-srijemske županije. Izgradnjom i opremanjem Gradskog muzeja s interpretacijskim centrom za posjetitelje unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline realizirala bi se nova turistička atrakcija koju će činiti Interpretacijski centar za posjetitelje, Multimedijalni centar s Planetarijom i audio vizualnom interpretacijom grada Vinkovaca i okolice. Uz prezentaciju najvrjednijih arheoloških nalazišta grada kroz određene muzejske segmente prezentiralo se 8.300 godina kontinuiranog života u gradu Vinkovcima, a kao senzacija turisti bi mogli vidjeti vrijedno srebrno posuđe, jednog od najvažnijih arheoloških nalaza u Hrvatskoj, a koje spada među najvažnije ostave iz 4. stoljeća i vraća nas u staro rimsko vrijeme.

Izrađena je projektno-tehnička dokumentacija i ishođena lokacijska dozvola, za složenu građevinu koja se sastoji iz dvije dilatacije, a izgradnja je podijeljena u dvije etape. Projektom će se provesti postupci javne nabave za radova izgradnje, navabe usluga projektiranja interijera, nabava usluga projektantskog i stručnog nadzora, te nabave opreme objekta (vanjska i unutrašnja).

Interpretacijski centar: pohrana i izložba pronađenog srebrnog rimskog posuđa te prezentacija dijela arheološke građe. Multimedijalni centar: promocija ključnih atrakcija kroz audio vizualnu interpretaciju.

Grad Vinkovci


1

53.000.000,00 kn

Lokalni proračun, fondovi EU, državni proračun.

Cilj 3: Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

Razvojni prioritet 3.1.: Unapređenje gospodarske infrastrukture

Mjera 3.1.2. Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI

3. Drvno-tehnološki

VSŽ Drvni klaster SLAVONSKI

Opći cilj: Poboljšanje kvalitete poslovne

Izgradnja objekta Drvno-tehnološkog centra. Postavljanje

Općina Gradište


1

20.000.000,00 kn VSŽ, EU fondovi

149

centar HRAST, Drvodjeljska tehnička škola Vinkovci, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu itd.

infrastrukture i povećanje broja proizvoda/usluga koje omogućava infrastruktura, a koji će koristiti poduzetnicima u rastu i razvoju njihovog poslovanja, u svrhu privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima. Specifični cilj: Izgrađen i opremljen Drvno-tehnološki centar u svrhu privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima drvnog sektora.

instalacije struje, vode, grijanja i hlađenja te uređenje eksterijera objekta (interne prometnice, parkirališta, hortikultura, rasvjeta, signalizacija, itd.). Opremanje interijera, nabava uredskog namještaja i opreme. Opremanje specijaliziranih prostorija (laboratorij, radiona, sušara).

4. Auto park Lipovac

Općina Nijemci

VSŽ, Republika Hrvatska

STRATEŠKI CILJ: Pokretanje gospodarstva i zapošljavanje lokalnog stanovništva PRIORITET: 1.3. Pokretanje malog i srednjeg poduzetništva te poticanje poduzetničke inicijative MJERA: 1.3.1. Izgradnja poslovne infrastrukture

1. Izrada studije izvodljivosti - treba definirati podatke o sadržaju i potrebnim površinama za izgradnju AP LIPOVAC, fazama izgradnje, pravnim oblicima poduzeća koje će upravljati Auto parkom. Posebnu pažnju u izradi studije potrebno je posvetiti financiranju izgradnje, kroz jasno definiranje mogućih modela. Na osnovu ovih elemenata potrebno je izvršiti analizu izvodljivosti i opravdanosti investicije putem SWOT analize te preliminarno definirati troškove pripreme i izgradnje projekta uz analizu parametara za postizanje isplativosti projekta. 2. Nakon studije izvodljivosti potrebno je riješiti imovinsko pravne odnose 3. Pronaći investitora i izvore financiranja projekta 4. Izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta 5. Izgradnja objekata u Auto parku 6. Stavljanje u uporabu objekata 7. Promocija Auto parka 8.Otvaranje gospodarskih i prometno- tehničkih sadržaja

Lipovac Infrastrukturni projekt

2 45.000.000,00 kn

Lokalni proračun, fondovi EU.

150

9. Zapošljavanje djelatnika

5.

Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije – l. faza

VSŽ Grad Vinkovci, RA VSŽ.

Opći cilj projekta je formiranje suvremenog logističkog centra u skladu s europskim standardima i kvalitetom izvedbe u cilju osiguranja okvira za ekonomski isplativo i dugoročno samoodrživo funkcioniranje. Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije će biti centar (hub) za područje šire regije u ovom dijelu Istočne Europe, u kojem će se odvijati sve aktivnosti koje se odnose na prijevoz, logistiku i distribuciju robe, (za nacionalni i međunarodni tranzit), za najraznovrsnije subjekte/korisnike usluga, na komercijalnoj osnovi. U prvoj fazi planira se njegova izgradnja na površini od 31,26 hektara. Specifični ciljevi projekta: - opremljenost svim javnim sadržajima potrebnim za obavljanje navedenih operacija, uz dostupnost određenih javnih usluge za osoblje, kao i korisnike oprema -osiguranje svih resursa neophodnih za Intermodalni prijevoz za robe – dostupnost svih vidova prometa (ceste, željeznice, unutarnji plovni putovi) -definiranje i uspostavljanje efikasnog i kvalitetnog načina upravljanja (management) logističkog

Transportno - logistički centar Vukovarsko-srijemske županije će biti centar (hub) za područje šire regije u ovom dijelu Istočne Europe, u kojem će se odvijati sve aktivnosti koje se odnose na prijevoz, logistiku i distribuciju robe, (za nacionalni i međunarodni tranzit), za najraznovrsnije subjekte / korisnike usluga na komercijalnoj osnovi. Također, u Centru će se odvijati ostale gospodarske djelatnosti od interesa za korisnike (proizvodnja, dorada, manipulacija i skladištenje proizvoda), u skladu sa potrebama korisnika i njegovom osnovnom namjenom. Projektna ideja zasniva se na korištenju geostrateškog položaja Vukovarsko-srijemske županije, što je značajna komparativna prednost u odnosu na susjedne županije i regiju Istočne Europe u cjelini. Do sada ova komparativna prednost nije bila značajnije gospodarski valorizirana. Položaj VSŽ je osnova za intenzivni razvoj logističko - transportne komponente, obzirom da se na području Županije sijeku značajni europski prometni pravci (riječni, željeznički i cestovni). Pored toga, za Hrvatsku je nužno pravovremeno uklapanje prioritetnih nacionalnih prometnih pravaca kao integralnih dijelova ili ekstenzija unutar tri europska koridora: Baltičko-Jadranski, Dunavski i Mediteranski koridor što daje značaj i opravdanje razvoja ovog projekta.

Aktivnosti projekta u budućnosti odnose se na:

1. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa vezanih za građevinsko zemljište

Grad Vinkovci


2

449.991.650,00 kn

VSŽ, resorna ministarstva, EU fondovi

151

centra (poželjno javno-privatno partnerstvo)

2. Izrada projektno-tehničke dokumentacije

3. Izgradnja transportno logističkog centra, faza I.


Razvojni prioritet 3.2.: Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

Mjera 3.2.1. Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta

6.

Srijemska granična transverzala Ilok - Šarengrad -Bapska – Tovarnik - Nijemci – Lipovac - Strošinci

Hrvatske ceste d.o.o.

Jačanje prometne povezanosti svih dijelova VSŽ

Za projekt Srijemsku graničnu transverzalu Ilok - Šarengrad -Bapska – Tovarnik - Nijemci – Lipovac - Strošinci konzumirane su sve ishođene građevinske dozvole. Zbog proteka vremena od izrade glavnih projekata i s obzirom na izmjene zakonske regulative potrebno je izvršiti novelaciju glavnih projekata po građevinskim dozvolama kao i riješiti opsežne imovinsko pravne odnose.

Vukovarsko-srijemska županija


1 611.900.000,00 kn

Proračun RH, EU fondovi


Razvojni prioritet 3.2.: Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

Mjera 3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa

7.

Dogradnja i rekonstrukcija infrastrukture Luke Vukovar – Nova luka Istok uz rekonstrukciju ulaza u lučko područje premještanjem administrativnih sadržaja u zgradu željezničkog kolodvora Novi Vukovar

Luka Vukovar

Lučka uprava Vukovar, Grad Vukovar

Jačanje sektora unutarnje plovidbe i poticanje gospodarskog razvoja u regiji kroz poboljšanje konkurentnosti luke, postizanje visoke kvalitete lučkih usluga, povećanje konkurentnosti luke na međunarodnom tržištu i osiguranje održivog razvoja luke Vukovar.

Projekt bi se provodio u sinergiji Lučke uprave Vukovar i Luke Vukovar d.o.o. kao koncesionara luke. S obzirom na vlasništvo, u projekt će biti uključene i Hrvatske željeznice. Objekt je zaštićeno kulturno dobro, u proces obnove i stavljanje u funkciju nužno mora biti uključeno i Ministarstvo kulture RH, konzervatorski odjel u Vukovaru, kao i Grad Vukovar zbog urbanističkog uređenja na potezu kolodvora. Osim toga na području luke djeluju i ispostave Carine, inspekcija i dr. koji bi aktivno bili uključeni u projekt.

Grad Vukovar


3 180.127.500,00 kn

EU fondovi

152


Razvojni prioritet 3.3. Cijelovito i učinkovito gospodarenje vodama

Mjera 3.3.3. Sanacija sustava navodnjavanja i meloracijske odvodnje

8.

Izrada projektne dokumentacije i izgradnja sustava navodnjavanja na području Vukovarsko -srijemske županije (Sopot, Blata-Cerna, Lipovac, Ervenica, Tovarnik, Grabovo)

VSŽ Hrvatske vode

Povećati potencijal projektnog područja kako bi se mogla vršiti moderna i intenzivna poljoprivredna proizvodanja. Promjena strukture uzgajanih kultura na način da se počnu uzgajati visoko dohodovne kulture. Značajno povećanje prinosa uzgajanih kultura i povećanje kvalitete usjeva. Neosjetljivost uzgajanih kultura na sušu. Uvođenje inovativnih rješenja za učinkovito upravljanje sustavima navodnjavanja. Bolje upoznavanje novih tehničkih rješenja u izgradnji i održavanju sustava za navodnjavanje.

Izraditi potrebnu dokumentaciju i ishododiti dozvole (lokacijske i građevinske). Izgraditi građevne sustave (crpne stanice i razvodne tlačne cjevovode do parcela korisnika) navodnjavanja i osigurati dovoljnu količinu vode za navodnjavanje.

Gradovi Vinkovci, Otok, Vukovar, općine Andrijaševci, Cerna, Nijemci, Privlaka, Tovrnik ,Ilača


SN Sopot i Blata-Cerna (1) Sn Lipovac i Ervenica (2) SN Tovarnik i SN Grabovo (3)

156.662.463,00 kn

Proračun VSŽ, Hrvatske vode, Prodram ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.

Cilj 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

Razvojni prioritet 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti

Mjera 3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora

9.

Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala

Geotermalni izvori d.o.o. Babina Greda

Vukovarsko-srijemska županija, Općina Babina Greda,

1. Provedba istražnih radova 2. Izgradnja geotermalne elektrane čime će stvoriti pretpostavke za daljnji održivi razvoj u smislu korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije te korištenje jeftine i čiste toplinske energije za druge namjene (staklenička proizvodnja, sušare, ribogojilišta, razvoj turizma itd) što će rezultirati otvaranjem velikog broja

Analiza i obrada postojeće dokumentacije; Planiranje i izvođenje geofizičkih mjerenja; Izrada geološko-fizikalne osnove; Izrada idejnog projekta za dobivanje lokacijske dozvole; Izrada i opremanje prve bušotine; Izrada elaborata o rezervama; Izrada rudarskog projekta; Izrada studije utjecaja na okoliš; Ishođenje potrebnih dozvola; Izrada rudarskog projekta za eksploataciju; Izgradnja i opremanje geotermalne elektrane; Izrada i opremanje utisne bušotine Puštanje elektrane u pogon;

Općina Babina Greda


2 75.000.000,00 kn

Proračun VSŽ, proračun Općine Babina Greda, EU fondovi

153

novih radnih mjesta i svekolikom gospodarskom napretku depriviranog područja županije.

Priprema dokumentacije za natječaje


Razvojni prioritet 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode

Mjera 3.5.4. Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštičenih područja, staništa. Biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštičenim područjima

10.

Vrata spačvanskog bazena – Izgradnja i opremanje Bioekološko edukacijskog centra Virovi

Grad Otok

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ, Turistička zajednica VSŽ, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek

Opći cilj: Unaprijediti valorizaciju prirodne baštine novim turističkim sadržajima kako bi se unaprijedilo društveno-gospodarski razvoj u istočnoj Slavoniji Specifični ciljevi: 1.Održivo korištenje prirodne baštine Lože i Virovi te njihova posjetiteljska i gospodarska valorizacija 2.Unaprijediti znanja i podići svijest šire javnosti o značaju i vrijednosti spačvanskih šuma kao prirodne baštine kroz razvoj infrastrukture, edukacijskih sadržaja i modela upravljanja odredištima prirodne baštine Virovi i Lože

1. Priprema projektno tehničke dokumentacije i studija 2. Posjetiteljska infrastruktura i sadržaji ( izgradnja i opremanje bioekološko - edukacijskog centra Virovi, nabavka električnog turističkog broda, nabava električnog turističkog čamca, nabava razne opreme za turističke programe, uspostavljanje turističkih biciklističkih i turističkih vodenih ruta 3. Edukacija i interpretacija (nabava opreme za provedbu edukacijskih i interpretativnih sadržaja u prirodi, izrada edukativnih materijala, izrada studija biljnih i životinjskih vrsta područja Natura 2000) 4. Promocija i vidljivost (predstavljanje na specijaliziranim sajmovima, promocija putem turističkih operatera, izrada web stranice, ugovaranje PR stručnjaka..) 5. Promidžba i vidljivost ( uvodna i završna konferencija) 6. Upravljanje projektom i administracija

Spačvanska šuma - Virovi


1

25.595.341,55 kn

Lokalni proračun, EU fondovi, proračun RH

154

8. PRAĆENJE I VREDNOVANJE STRATEGIJE

8.1. Uspostava sustava praćenja i vrednovanja Praćenje provedbe politike regionalnog razvoja određeno je Zakonom o regionalnom razvoju (NN 147/14, 123/17) člankom 49. u kojem se navodi da Županija podnosi Ministarstvu godišnje izvješće o rezultatima provedbe županijske razvojne strategije najkasnije do 31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu. Temeljem spomenutog Zakona, čl. 48., županijske razvojne strategije (ŽRS) kao osnovni planski dokumenti politike regionalnog razvoja podliježu postupku vrednovanja tijekom izrade i provedbe te nakon provedbe. Osnova za realizaciju vrednovanja je Pravilnik o postupku i metodologiji vrednovanja politike regionalnog razvoja. U Pravilniku su navedeni i dodatni kriteriji koje će uputno koristiti tijekom vrednovanja županijske razvojne strategije. Praćenje provedbe Razvojne strategije VSŽ za razdoblje do 2020. godine odvijat će se na godišnjoj osnovi, slijedom propisanog zakonskog postupka. Županija će pripremiti izvještaj o provedbi akcijskog plana u dijelu u kojem je nadležna za pokretanje, praćenje te financiranje projekata i programa, te će pratiti stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva, prioriteta i mjera, ostvarene rezultate i razvojne utjecaje, djelotvornost (efektivnost) i učinkovitost (efikasnost) u korištenju financijskih sredstava te ostvarenje u skladu s utvrđenim financijskim okvirom, kvalitetu i doprinos ključnih partnera, razvojnih dionika i zainteresiranih strana realizaciji strategije, kvalitetu upravljanja i organizaciju provedbe strategije, te vidljivost strategije u javnosti Županije kao i u JLS na području Županije. Praćenje provedbe ŽRS-a VSŽ obavljat će se trajno tijekom cijelog razdoblja koje obuhvaća strategija, a nužno je barem jednom godišnje izvijestiti Partnersko vijeće o rezultatima provedbe strategije. Prethodno vrednovanje provodilo se tijekom izrade ŽRS-a. Sažetak prethodnog vrednovanja sastavni je dio Strategije. Vrednovanje u tijeku izrade strategije provodi se s namjerom da se u prvom redu podigne kvaliteta izrađenog strateškog dokumenta, u skladu s osnovnim načelima prethodnog vrednovanja, osnovnim i dodatnim kriterijima, a slijedom propisanog u spomenutom Pravilniku MRRFEU-a. Prethodno vrednovanje slijedilo je izradu ŽRS-a Županije. Vrednovanje je bilo usmjereno prvenstveno na analizu snaga, slabosti i razvojnog potencijala te je pružilo prethodnu prosudbu o tome jesu li razvojna pitanja ispravno utvrđena, jesu li predložena strategija i ciljevi relevantni, je li vidljiva usklađenost u odnosu na nadređene politike i smjernice, jesu li očekivani učinci realni i sl. Vrednovanje tijekom provedbe ŽRS-a odgovara na pitanje što funkcionira, a što ne kako bi se provele korektivne mjere odnosno poduzeli neophodni koraci koji pridonose uspješnoj realizaciji ŽRS-a u skladu sa zacrtanim ciljevima i prioritetima. Vrednovanje će se provesti i nakon provedbe odnosno realizacije ŽRS-a i sažeto ocijeniti ukupan utjecaj/učinak i doprinos strategije sveukupnom razvoju VSŽ.

9. ŽUPANIJSKO PARTNERSTVO

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17), u Članku 13. definira da županijsku razvojnu strategiju donosi jedinica područne (regionalne) samouprave u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenog mišljenja partnerskog vijeća za područje županije, uzimajući u obzir potrebu osiguranja ravnomjernog razvoja svih dijelova županije. Temeljem Uredbe o osnivanju, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN 103/15), a sukladno načelu ravnomjerne zastupljenosti različitih dionika razvoja s ovog područja Župan donosi Odluku o osnivanju Partnerskog vijeća za područje Vukovarsko-srijemske županije (PV VSŽ). PV VSŽ je savjetodavno tijelo putem kojeg se osigurava ostvarenje načela partnerstva u pripremi i praćenju provedbe planskih dokumenata politike regionalnog razvoja, u pripremi izvješća o napretku u provedbi tih dokumenata te u njihovom vrednovanju.

155

U radu PV VSŽ sudjeluje 35 članova i njihovih zamjena, predstavnika VSŽ, gradova i općina s područja VSŽ, regionalnog koordinatora za područje Vukovarsko-srijemske županije, visokoškolskih ustanova, pružatelja obrazovnih usluga i usluga osposobljavanja te istraživačkih centara, gospodarskih i socijalnih partnera te organizacija civilnog društva s područja VSŽ. Administrativne i stručne poslove za potrebe rada PV VSŽ obavlja Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije, kao regionalni koordinator za jedinicu područne (regionalne) samouprave. Partnersko vijeće za područje Vukovarsko-srijemske županije čine predstavnici institucija ili organizacija kako slijedi:

1. Vukovarsko-srijemska županija 2. Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije 3. Grad Vukovar 4. Grad Vinkovci 5. Grad Ilok 6. Grad Županja 7. Grad Otok 8. LAG Bosutski niz 9. LAG Šumanovci 10. LAG Srijem 11. Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru 12. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, područni centar Vukovar 13. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HAZU Vinkovci/Vukovar 14. HŠI Centar za nizinske šume Vinkovci 15. Poljoprivredni fakultet u Osijeku 16. Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije 17. HZZ (PS Vinkovci i PS Vukovar) 18. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ 19. Centar za socijalnu skrb Vukovar 20. Obrtnička komora VSŽ 21. Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Vukovar 22. Turistička zajednica VSŽ 23. Uprava za ceste VSŽ 24. Savjetodavna služba VSŽ 25. Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara 26. Lučka uprava Vukovar 27. HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Vinkovci 28. Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja (ogranak VSŽ) 29. Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Vukovarsko- srijemske županije 30. Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina VSŽ 31. Bubamara Vinkovci – Udruga osoba sa invaliditetom 32. Gospodarsko-socijalno vijeće Vukovarsko-srijemske županije 33. Drvni klaster SLAVONSKI HRAST 34. Europski dom Vukovar 35. Županijski savez športova VSŽ

Župan svojom Odlukom imenuje Radnu skupine za izradu Razvojne strategije VSŽ iz redova djelatnika RA VSŽ, predstavnika upravnih odjela VSŽ, te predstavnika ostalih ključnih dionika razvoja VSŽ.

156

Odlukom se imenuju 4 Tematske skupine:

1. DRUŠTVO (demografija, socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi, društvena i zdravstvena infrastruktura, obrazovanje),

2. GOSPODARSTVO (opća gospodarska kretanja, tržište rada, poslovno okruženje, turizam i kultura), 3. PROSTOR I OKOLIŠ (kvaliteta okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima,

primarna infrastruktura, infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost) 4. UPRAVLJANJE RAZVOJEM (institucionalna tijela u čijoj je nadležnosti upravljanje razvojem,

administrativni kapaciteti)

Radna skupina sudjeluje u svim fazama izrade Razvojne strategije VSŽ, odnosno pri izradi analize stanja i SWOT analize, definiranju razvojnih potencijala i potreba, utvrđivanju vizije i ciljeva, prioriteta i mjera, odabiru razvojnih projekata kao i pri i praćenju provedbe Razvojne strategije VSŽ. Izrada ŽRS-a odvijala se kroz niz radionica, sastanaka i konzultacija Radne skupine i radnih podskupina, sjednica Parterskog vijeća te konzultacija s gradonačelnicima i načelnicima.

10. HORIZONTALNA NAČELA Horizontalna načela imaju za cilj osigurati dodanu vrijednost pozitivnom učinku odabranih ciljeva, prioriteta i mjera u ŽRS-u VSŽ. Provedba mjera ŽRS-a, dakle identificiranje, priprema i provedba razvojnih projekata i programa, zasnivat će se na sljedećim temeljnim horizontalnim načelima:

• jednake mogućnosti za sve društvene skupine • održivi razvoj • participativni pristup razvoju i • korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u javnom i privatnom sektoru.

Jednake mogućnost i za sve društvene skupine Načelo jednakih mogućnosti promiče razumijevanje i uklanjanje svih barijera koje mogu ugroziti i spriječit i jednake mogućnosti za sve pojedince i skupine stanovništva u ostvarenju njihovih razvojnih potreba i potencijala u društvu. Primjenom tog načela osigurava se zastupljenost i vidljivost svih društvenih skupina u svim segmentima života u Županiji. Jednake mogućnost i za sve društvene skupine, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjerskom opredjeljenju, seksualnom opredjeljenju, političkom mišljenju, socijalnom podrijetlu ili drugom statusu, osnova su i preduvjet za razvoj socijalno pravednog društva i primjenjive su u svim aktivnostima koje se poduzimaju s ciljem rasta i razvoja VSŽ-a. Sukladno zahtjevima strategije za pametan, održiv i uključiv rast Europa 2020, vodit će se računao većem uključivanju socijalno ugroženih skupina društva u provedbu mjera ŽRS-a.

Održivi razvoj To načelo ključno je u razvoju svakog područja, sektora i cjelokupnog razvoja VSŽ-a. Održivi razvoj tiče se svih stanovnika, turista i drugih posjetitelja, odnosno njihova uključivanja i sudjelovanja u procesu planiranja, realizacije i vrednovanja razvojnih projekata i programa. Održivi razvoj povezuje zaštitu okoliša, društvenu jednakost, koheziju i ekonomski prosperitet te ima za cilj podržati takve aktivnosti pri kojima će se uzimati u obzir (ograničene) mogućnosti prirodnih resursa i osigurati visoka razina zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša.

Participativni pristup u razvoju Participativni pristup, sudjelovanje javnog, privatnog i sektora civilnog društva, osnova je gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Županije te očuvanja i razvoja njezina identiteta. Jedan od preduvjeta za održiv i uključiv gospodarski, socijalni, kulturni i ekološki razvoj jest korištenje domaćeg znanja i svekolikih postojećih kapaciteta na nekom području te razvoj snažnog partnerstva koje uključuje lokalno stanovništvo,

157

civilno društvo, gospodarski sektor i različite razine javne vlasti. Takva partnerska suradnja i pristup esencijalni su za iznalaženje zajedničkih i usuglašenih rješenja, dostizanje općeprihvaćenih i održivih rezultata te razvoj osjećaja pripadnosti zajednici i vlasništva nad razvojnim procesima.

Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u javnom i privatnom sektoru Budući da informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje prijenos i uporabu svih vrsta informacija, ovim je načelom nužno ojačati pristup te povećati korištenje informacijsko- komunikacijske tehnologije u svakoj grani gospodarstva, kao i na svim razinama županijskih, društvenih i državnih struktura. Jačanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija unaprijedit će i javni i privatni sektor. Upravo zbog svog značaja u razvojnom procesu spomenuta načela uzeta su kao osnova tijekom izrade ŽRS i definiranja strateškog okvira, a prilikom izrade osnovne analize posebna im je pažnja posvećena u okviru analize demografske i obrazovne strukture stanovništva, društvenih djelatnosti (obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb), tržišta rada, civilnog društva te stanja u okolišu i zaštite okoliša kao važnog razvojnog resursa VSŽ. Time su spomenuta horizontalna načela snažno ugrađena u viziju razvoja Županije, očekivane razvojne ciljeve i rezultate, te je zacrtan put njihovoj promociji tijekom provedbe ŽRS-a. U skladu s načelom partnerstva, u proces izrade i odabira ciljeva, prioriteta i mjera aktivno su bili uključeni i predstavnici civilnog društva i nevladinih organizacija, lokalnih gospodarstvenika i socio-ekonomskih partnera sudjelovanjem u Partnerskom vijeću, a njihov doprinos kao članova Partnerskog vijeća predviđen je i tijekom provedbe ŽRS-a Županije. U procesu provedbe ŽRS-a, u svim prioritetima i mjerama primjena spomenutih horizontalnih načela odražavat će se u postupcima prijave i odabira projekata. Naglasak će se staviti na projekte koji promiču jednake mogućnosti u svim aspektima, nemaju štetan utjecaj na okoliš, pridonose održivom razvoju i potiču korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u javnom i privatnom sektoru. Tako će se, primjerice, načelo jednakih mogućnosti i nediskriminacije primjenjivati kroz sve prioritete i mjere vodeći računa o odabiru takvih projekta koji ni na koji način neće ograničavati i stavljati u nepovoljan položaj pojedine skupine stanovništva. Kod planiranja, provedbe i odabira infrastrukturnih projekata te projekata usmjerenih na razvoj novih proizvoda i usluga, stjecanje novih znanja i vještina, posebna će se pažnja posvetiti osiguranju dostupnosti za osobe s invaliditetom. U procesu odabira projekata prioritet će se, također, davati onima koji pridonose kreiranju zelenih radnih mjesta, podržavaju eko inovacije i promiču zelenu javnu nabavu. U procesu praćenja provedbe ŽRS-a, primjena horizontalnih načela pratit će se u izvješćima o napretku pojedinih projekata i izvješćima o napretku provedbe. Poštujući načelo partnerstva i promičući participativan pristup razvoju, predstavnici relevantnih institucija te organizacija civilnog društva koje djeluju u područjima zaštite okoliša, održivog razvoja i socijalne uključenosti te s tim u vezi zastupaju interese različitih skupina, bit će uključeni u praćenje poštovanja horizontalnih načela tijekom provedbe ŽRS-a putem sudjelovanja u radu Partnerskog vijeća.

11. IZVJEŠĆE O PROVEDENOM PRETHODNOM VREDNOVANJU – SAŽETAK Na temelju članka 48. stavka 3. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17) donesen je Pravilnik o postupku i metodologiji vrednovanja politike regionalnog razvoja (Pravilnik) kojim su uređena načela vrednovanja, ciljevi i koristi vrednovanja te postupak i metodologija vrednovanja politike regionalnog razvoja. Sukladno Pravilniku, planski dokumenti podliježu postupku vrednovanja tijekom izrade, tijekom provedbe i nakon provedbe zbog čega je moguće razlikovati:

• Vrednovanje tijekom izrade (prethodno vrednovanje), • Vrednovanje tijekom provedbe, • Vrednovanje nakon provedbe.

158

Neovisno o vrsti vrednovanja, Pravilnikom su propisani obvezni kriteriji vrednovanja:

• Važnost (relevantnost) – provjerava jesu li ciljevi i prioriteti planskog dokumenta utemeljeni na stvarnim podacima i razvojnim potencijalima odnosno do koje mjere su ciljevi programa opravdani u odnosu na potrebe;

• Djelotvornost (efektivnost) – uspoređuje što je ostvareno u odnosu na planirano odnosno do koje mjere su ciljevi ostvareni te do koje mjere se očekuje da će se ostvariti (ovisno o vrsti vrednovanja);

• Usklađenost (koherentnost) – uključuje unutarnju i vanjsku usklađenost planskog dokumenta. Utvrđuje jesu li odabrani prioriteti i mjere komplementarni i povezani tj. da li je planski dokument u skladu s relevantnim nacionalnim odnosno regionalnim strategijama. Vanjska usklađenost podrazumijeva usklađenost između ciljeva planskog dokumenta s ciljevima drugih javnih intervencija koje su s njima povezane. Unutarnja usklađenost podrazumijeva usklađenost ciljeva planskog dokumenta.

Prethodno vrednovanje provodi se tijekom svih faza izrade ŽRS-a, a završava prije njenog usvajanja. Ono osigurava da planski dokument bude u što većoj mjeri relevantan i koherentan. Naime, prethodno vrednovanje prvenstveno je usmjereno na analizu snaga, slabosti i razvojnog potencijala te relevantnim dionicima pruža prethodnu prosudbu o tome jesu li razvojna pitanja ispravno utvrđena, jesu li predložena strategija i ciljevi relevantni, da li je vidljiva koherentnost u odnosu na nadređene politike i smjernice, jesu li očekivani učinci realni. Zaključci ove vrste vrednovanja integriraju se u planski dokument tijekom izrade, a valja naglasiti kako ono također pruža osnovu potrebnu za praćenje i buduće vrednovanje. Predmet prvog dijela prethodnog vrednovanja Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije do 2020. godine, bila je dokumentacija dostavljena evaluatorima 25. kolovoza 2016. godine, a sadržavala je slijedeće dokumente:

• Kompletan sadržaj te analizu stanja radne verzije Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije do 2020. godine;

• Odluku o osnivanju Partnerskog vijeća Vukovarsko-srijemske županije, Poslovnik o radu Partnerskog vijeća Vukovarsko-srijemske županije te pozive, zapisnik i potpisnu listu s osnivačke sjednice Partnerskog vijeća Vukovarsko-srijemske županije;

• Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu županijske razvojne strategije;

• Zapisnik i potpisne liste s tematskih radionica za izradu Županijske razvojne strategije;

• Poveznice na objave na webu. Pregledom dostavljene verzije Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije do 2020. godine te prateće dokumentacije, utvrđeno je kako se tijekom postupka izrade županijske razvojne strategije uglavnom pridržavalo službenih naputaka. Uvidom u dostavljene dokumente uočena su manja odstupanja koja su jasno identificirana, a za čiji su ispravak u sklopu ovog dokumenta dane jasne preporuke. Sukladno navedenome, nakon provedene prve faze evaluacije Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije do 2020. godine nije bilo većih zamjerki. U okviru druge evaluacije koja je obuhvaćala analizu stanja, SWOT analizu, razvojne potencijale i razvojne potrebe, strateški okvir te akcijski plan provedbe, ponovno su propitivani svi bitni elementi razvojne strategije Vukovarsko srijemske županije. U cilju daljnjeg napretka i kvalitativnih pomaka izrade Strategije, u okviru druge evaluacije date su načelne i pojedinačne primjedbe, te sugestije i preporuke za unapređenje metodološkog i sadržajnog aspekta Strategije. Brojne primjedbe i sugestije iz prve i druge evaluacije uvažene su prilikom izrade konačne verzije dokumenta Strategije te se, na temelju cjelokupnog procesa prethodnog vrednovanja, provedenog vrednovanja konačnog prijedloga nacrta razvojne strategije i konačne ocjene, preporuča usvojiti predloženi nacrt Razvojne strategije Vukovarsko - srijemske županije do 2020. godine, te početi provoditi Akcijski plan.

159

12. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ STRATEŠKOJ PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ – SAŽETAK

Vukovarsko-srijemska županija je, 31. svibnja 2017. godine, donijela Odluku o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš „Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine“. Ista se temelji na prethodno dobivenim mišljenjima od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike, od 18. studenog 2016. godine, (KLASA:351-03/16-04/1477, URBR:517-06-2-1-2-16-2), u kojemu je navedeno da je za Razvojnu strategiju Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine potrebno provesti postupak strateške procjene kao i mišljenju od 22. ožujka 2017. godine, (KLASA:UP/I 612-07/17-71/28, URBROJ:517-07-2-1-16-4), u kojemu je navedeno kako je za Razvojnu strategiju Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine obvezna provedba glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Postupajući po Zaključku o imenovanju savjetodavnog stručnog povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine na okoliš (KLASA: 351-03/17-01/02, URBROJ: 2196/1-01-17-6 od 24. kolovoza 2017.) te prema propisanom postupku, savjetodavno stručno povjerenstvo za stratešku procjenu utjecaja na okoliš za Razvojnu strategiju Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine održalo je dvije sjednice, i to 18. listopada 2017. godine i 7. prosinca 2017. godine. Povjerenstvo je utvrdilo da je strateška studija cjelovita i stručno utemeljena te je donijelo mišljenje o rezultatima strateške studije. Nakon dobivenog mišljenja Povjerenstva pristupilo se donošenju Odluke o upućivanju Strateške studije o procjeni utjecaja na okoliš Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. i Nacrta prijedloga Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. na javnu raspravu. Javni uvid i javna rasprava održavale su se od 27. prosinca 2017. do 28. siječnja 2018. godine. Tijekom trajanja javnog uvida i javne rasprave javnosti je u prostorijama Upravnog odjela za gospodarstvo i regionalni razvoj Vukovarsko-srijemske županije u Vinkovcima, bio omogućen javni uvid u Stratešku studiju, Ne-tehnički sažetak Strateške studije i Nacrt Razvojne strategije.

Zaključak Zbog manjka prostornih i specifičnih projektnih podataka, mogući utjecaj na pojedina područja ekološke mreže (u daljnjem tekstu EM) kao i njihov stvarni značaj, za niz mjera, na razini strateške procjene, nije bilo moguće sa sigurnošću ocijeniti, kao niti mogući kumulativni utjecaj na područja EM, već su istaknute mjere prilikom čije provedbe postoji rizik za ostvarivanje postavljenog okolišnog cilja. Nastavno na isto, razrađen je prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja provedbe RS na ekološku mrežu.

Tablica 11. PRIJEDLOG MJERA UBLAŽAVANJA NEGATIVNIH UTJECAJA PROVEDBE RS NA EKOLOŠKU MREŽU

NAZIV MJERE / PRIORITETA MJERA UBLAŽAVANJA


Odabirom projekata poticati ekološku proizvodnju.

3.1.1. Unapređenje komunalne infrastrukture 3.1.2. Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI

Odabirom projekata podupirati nove lokacije gospodarskih aktivnosti koje su planirane izvan područja: HR2001045 Trpinja, HR2001088 Mala Dubrava – Vučedol, HR2001500 Stepska staništa kod Bapske, HR2001501 Stepska staništa kod Opatovca, HR2001502 Stepska staništa kod Šarengrada.

160


Odabirom projekata poticati projekte rekonstrukcije prometnica


Prilikom planiranja sustava za obranu od poplava, posebno u dijelovima izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja, maksimalno primijeniti principe ekološki prihvatljivih sustava zaštite od poplava na način da se rijekama da prostora za prirodno plavljenje, očuva povezanost sustava vodotoka, uzme u obzir i krajobrazna vrijednost vodnih tijela, očekivano kretanje velikih voda, sigurnost metoda zaštite od poplava i dr. Također, mogu se primijeniti i alternativne metode obrane od poplava kao što su promjene u načinu korištenja površina, korištenje prirodnih retencija za zadržavanje dijela vodnog vala te obnova poplavnih područja rijeka


U projekte sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje u najvećoj mogućoj mjeri integrirati ciljeve zaštite i unaprjeđenja stanja voda.

3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima

Odabirom projekata podupirati iskorištavanje mineralnih sirovina planirano izvan područja: HR2001045 Trpinja, HR2001088 Mala Dubrava – Vučedol, HR2001500 Stepska staništa kod Bapske, HR2001501 Stepska staništa kod Opatovca, HR2001502 Stepska staništa kod Šarengrada. Voditi računa da projektima uključivanja prirode u turističku ponudu ne dođe do preopterećenosti područja EM turističkim aktivnostima. S tim u cilju u razradu navedenih projekte je potrebno uključiti JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ. U projekte izrade planova gospodarenja šumama i vodama uključiti JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri u njima integrirale specifičnosti i zahtjevi za očuvanje pojedinih područja EM.

3.5.4. Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima

Voditi računa da projektima uključivanja prirode u turističku ponudu ne dođe do preopterećenosti područja EM turističkim aktivnostima. S tim u cilju u razradu navedenih projekte je potrebno uključiti JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ.

Izvor: Strateška studija o utjecaju na okoliš razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine

Prema Strateškoj studiji o utjecaju na okoliš razvojne strategije VSŽ za razdoblje do 2020. godine, napravljeni su prijedlozi i preporuke za poboljšanje stanja okoliša:

• Kako je jedna od mjera strategije 3.5.2. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu, predlaže se uspostaviti na razini županije sustav praćenja kvalitete tla, čije nepostojanje je jedan od postojećih problema okoliša.

• Poticati međusektorsku suradnju u cilju usklađenja infrastrukturnih projekata (prometni koridori i trase, sustavi za navodnjavanje, vrijeme izvođenja gradnje/rekonstrukcije zahvata itd.).

• Poticati međusektorsku suradnju između sektora poljoprivrede, zaštite prirode, vodnog gospodarstva i sektora šumarstva kod rješavanja otvorenih pitanja na velikim projektima od strateškog županijskog i nacionalnog značaja kao što je to višenamjenski kanal Dunav-Sava.

Stalnim praćenjem stanja okoliša, kao i izvora onečišćenja (zagađenja), moguće je donositi upravljačke odluke o učinkovitosti predviđenih mjera zaštite te potrebu uvođenja dodatnih postupaka za poboljšanje i očuvanje pojedinih ekosustava. U slijedećoj tablici prikazane su mjere zaštite okoliša.

161

Tablica 12. Mjere zaštite okoliša

Mjera zaštite okoliša Prioritet / Mjera RS VSŽ

Zrak

Pri provedbi aktivnosti vezanih uz razvoj zračnog prometa obratiti pažnju na moguće narušavanje kvalitete zraka bližeg okolnog područja zračnih luka, pristaništa i uzletišta.

3.2.2. Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa

Pri razradi projekata izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda voditi računa da su dovoljno udaljeni od objekata u kojima borave ljudi kako se ne bi narušila kvaliteta života.

3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda

Pri odabiru OIE projekata poticati one vrste OIE čije korištenje neće narušiti postojeću kvalitetu zraka.

3.4.1. Poticanje proizvodnje obnovljivih izvora energije

Klimatske promjene

- ublažavanje - prilagodba

Pri provedbi aktivnosti vezanih uz Integraciju i modernizaciju prometne infrastrukture potrebno je voditi računa da se koriste najnovije tehnologije s malim emisijama stakleničkih plinova, obnovljivi izvori energije te provode mjere energetske učinkovitosti.

3.2.1. Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta 3.2.2. Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa 3.2.4. Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa

Pri razradi projekata uključenih u mjere, moraju se uzimati relevantne projekcije i scenariji mogućih rizika koje klimatske promjene donose. Budući da su klimatske promjene dinamički procesi, a scenariji i projekcije budućeg stanja klime sadrže određene nepouzdanosti, intenzitet i smjer budućih klimatskih promjena ne može se odrediti sa potpunom sigurnošću. U tom bi smislu i mjere prilagodbe klimatskim promjenama trebale biti redovito ažurirane.

3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda 3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje

Vode

Planirane aktivnosti uskladiti s propisanim zabranama, mjerama zaštite i mjerama sanacije važećih Odluka o zonama sanitarne zaštite.


162

Prilikom održavanja postojećih i izgradnje objekata infrastrukture riječnog prometa uzeti u obzir moguća hidromorfološka opterećenja vodnih tijela.

3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa

U okviru projekata sustava navodnjavanja, hidromelioracije i poboljšanje sustava zaštite od poplava. predvidjeti adekvatne uvjete vodnog režima kako ne bi došlo do narušavanja prirodnog režima površinskih i podzemnih voda.

3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje

Bioraznolikost, zaštićena područja

U aktivnosti savjetodavne podrške i edukacija zainteresiranih poljoprivrednika uključiti edukacije o primjeni Načela dobre poljoprivredne prakse.

1.3.1. Poticanje ulaganja u visokodohodovne poljoprivredne kulture 1.3.2. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

Maksimalno poticati primjenu koncepta zelene infrastrukture (korištenje prirodnih retencija i sl.).


U projekte sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje u najvećoj mogućoj mjeri integrirati ciljeve zaštite i unaprjeđenja stanja voda.


Krajobraz

Oblikovanje zahvata prilagoditi lokalnim krajobraznim značajkama odnosno oblikom i izborom materijala pratiti prirodne uzorke okoliša.

3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

Kulturno - povijesna baština

U slučajevima kada djelatnosti uključuju obnovu ili potrebu za smještajem u objekte prednost dati trenutno zapuštenim i oštećenim objektima od kulturne vrijednosti.

1.5.1. Promocija i razvoj kulturnih i turističkih proizvoda i sadržaja 1.5.3. Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi 1.5.4. Valorizacija, zaštita i održivo gospodarenje kulturnom baštinom

163

U suradnji s nadležnim institucijama iz područja kulture i kulturno-povijesne baštine prepoznati kulturološki značajne obrte i vještine. Povezati ih s djelatnostima iz osi 1.5.1., 1.5.2., i 1.5.4. kako bi se osim njihove zaštite postigla i ekonomska održivost te se osigurali nosioci specifičnih znanja i vještina.

2.5.3. Potpora očuvanju tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva

Za dijelove zahvata u okviru razvojnih prioriteta 3.2. i 3.3. koji su planirani u evidentiranim arheološkim područjima, ili njihovoj neposrednoj blizini (do 250 m) u daljnjim fazama ishođenja projektne dokumentacije predvidjeti arheološki pregled terena.

3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

Šumarstvo i lovstvo

U fazi projektiranja novih cestovnih prometnica, obavezno se konzultirati sa stručnjacima "Hrvatskih šuma" d.o.o. i Lovačkim savezom VSŽ kako bi se pokušali izbjeći migracijski putovi divljači te fragmentacija šumskog područja.


U fazi projektiranja bilo kakvih radova koji podrazumijevaju intervenciju u postojeće plovne putove ili melioracijske zahvate obavezno se konzultirati sa stručnjacima za ekologiju "Hrvatskih šuma" d.o.o. kako bi se izbjegli poremećaji režima podzemnih voda, a time i značajne posljedice na sastojine hrasta lužnjaka.

3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje

Izvor: Strateška studija o utjecaju na okoliš razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine

164

POPIS TABLICA

Tablica 1. Osnovni gospodarski pokazatelji, 2014. ....................................................................................... 12 Tablica 2. Ukupna BDV VSŽ po djelatnostima, struktura te udio djelatnosti VSŽ u BDV-u RH, Kontinentalne Hrvatske u 2014. (mil. kn) ............................................................................................................................. 13 Tablica 3. Vanjskotrgovinska razmjena RH i VSŽ u razdoblju od 2012. do 2016. godine (000 kn) ................ 15 Tablica 4. Rangiranje JLS VSŽ prema indeksu razvijenosti (2017.) ................................................................ 15 Tablica 5. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika i VSŽ u 2016. godini ................................................ 20 Tablica 6. Poslovni subjekti u VSŽ i RH, lipanj 2016. godine ......................................................................... 20 Tablica 7. Broj zaposlenih u obrtu na području VSŽ u razdoblju od 2010.-2016. godine ............................. 21 Tablica 8. Stanje obrta po udruženjima obrtnika u razdoblju od 2012. - 2016. godine ................................ 21 Tablica 9. Preporuke Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture 2009.-2016. ................................. 46 Tablica 10. Financijski okvir za provedbu strategije .................................................................................... 144 Tablica 11. Prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja provedbe rs na ekološku mrežu ................... 159 Tablica 12. Mjere zaštite okoliša ................................................................................................................. 161

POPIS SLIKA

Slika 1. Administrativno-teritorijalni ustroj VSŽ .............................................................................................. 4 Slika 2. Prikaz institucionalnog okvira izrade Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. godine ........................................................................................................................... 146

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Ukupno ostvareni BDP VSŽ, RH i Kontinentalne Hrvatske u razdoblju od 2000.-2014. (tis. EUR) ....................................................................................................................................................................... 13 Grafikon 2. Profil konkurentnosti Vukovarsko-srijemske županije – „čvrsti“ (statistički) indikator ............ 19 Grafikon 3. Rezultati provođenja prijašnjih strategija od 2011.-2013. godine ............................................. 53

Tablica T-1: Akcijski plan

R.br.* Naziv Definicija Mjerilo (jedinica)Polazna vrijednost

n-1 Ciljana vrijednost

n** Ciljana vrijednost

n+1 Ciljana vrijednost

n+2

1.1.1.1.APP: Izgradnja reklamnih panoa, Andrijaševci

Izgradnja 300 m² reklamnih panoa Mjeri površinu prostora za reklame m² 0Izrađeni reklamni

panoi0 0 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.1.1.2.APP: Gospodarski sajam Cvelferije, Drenovci Aktivnosti jačanja poduzetništva Broj organiziranih sajmova Broj 1 1 1 1 1.696,74 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 10.000,00 kn

1.1.1.3. APP: Gospodarska zona Skorotinci, Otok 0 0 0 0 0,00 kn 100.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn

1.1.1.4.APP: Drvni klaster SLAVONSKI HRAST

Povezivanje gospodarskih subjekata u strateškom drvnom sektoru

Novi članovi Drvnog klastera Broj novih članova 0 2 3 5 54.935,07 kn 35.000,00 kn 165.000,00 kn 300.000,00 kn

1.1.1.5.APP: Izrada projektne dokumentacije za poljoprivredni poduzetnički inkubator, Babina Greda

Izrađena projektna dokumentacije za poljoprivredni poduzetnički

inkubator

Izrađena projektna dokumentacije za poljoprivredni poduzetnički inkubator

Broj 0 0 0 1 0,00 kn 200.000,00 kn 100.000,00 kn 1.000.000,00 kn

1.1.1.6.APP: Članstvo u LAG-u "Bosutski niz", Babina Greda

Uplata članarine u LAG-u "Bosutski niz"

Uplata članarine u LAG-u "Bosutski niz" Broj 1 1 1 1 24.987,50 kn 24.987,50 kn 24.987,50 kn 24.987,50 kn

1.1.2.1.APP: Geodetsko-katastarske usluge, Drenovci

Pripremne aktivnosti za provedbu kapitalnih ulaganja

broj aktivnosti Broj 1 1 1 1 109.580,25 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

1.1.2.2.APP: Subvencija kamatne stope na poduzetničke kredite, VSŽ

Korisnici broj korisnika subvencije kamata Broj 120 110 100 90 1.280.000,00 kn 1.200.000,00 kn 1.000.000,00 kn 800.000,00 kn

1.1.3.1. APP: Poticanje razvoja gospodarstva, Ilok

Poticanje razvoja gospodarstva Broj programa Broj 6 6 6 6 247.500,00 kn 247.500,00 kn 247.500,00 kn 247.500,00 kn

1.1.3.2.APP: Industrijsko poslovna zona Sajmište, Vukovar

Izgradnja nove poslovne infrastrukture

Izgradnja nove poduzetničke infrastrukture zbog popunjenja

postojeće% 0% 0% 0% 100% 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000.000,00 kn

1.1.3.3.

APP: Poslovna zona-Općina Vrbanja-osnovna infrastruktura (struja, voda, plin itd.), stvaranje uvjeta za privlačenje investitora-plan zone

Osnovna infrastruktura u zoni

Pokazatelj mjeri postotak opremljenosti poslovne zone osnovnom

infrastrukturom, te mogućnost ugovaranja potencijalnog investitora za

dolazak u zonu

Postotak opremljenosti osnovnom infrastrukturom u

zoni0 10 50 100 0,00 kn 50.000,00 kn 100.000,00 kn 1.850.000,00 kn

1.1.3.4.APP: Projekt bio masa (kogeneracijsko postrojenje), Drenovci

aktivnosti unapređenja investicijske klime i privlačenja ulaganja

Broj pripremljenih potencijalnih investicijskih projekata

Broj 0 1 0 0 340.000,00 kn 445.000,00 kn 28.500,00 kn 28.500,00 kn

1.1.3.5.APP: Izrada EU projekata (razvojna agencija), Drenovci

aktivnosti poticanja investicijske klime

broj aktivnosti broj 1 1 1 1 34.500,00 kn 155.000,00 kn 155.000,00 kn 155.000,00 kn

1.1.3.6.APP: Izgradnja Stambeno-servisne zone "DOM", Nuštar

Postotak izrađenosti projektne dokumentacije


% 0 0 0 100 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

1.1.3.7.APP: Izgradnja industrijske zone "Vašarište", Nuštar



% 0 0 0 100 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn

1.1.3.8.APP: Izgradanja stambeno poslovne zgrade na Trgu dr. FranjeTuđmana, Nuštar



% 0 0 0 100 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

1.1.3.9.APP: Poticanje razvoja gospodarstva - obrtništvo, Otok 0 0 2 4 0,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn

3,6Rast BDP-a VSŽRealni rast bruto domaćeg proizvoda u

VSŽGodišnji% promjene 2,4 2,6 3

1.1.3.

Prioritet: Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja

Mjera: Poticanje povezivanja gospodarskih subjekata

33.449.967,88 kn

100.000,00 kn

40.804.363,07 kn

100.000,00 kn

5.480.987,50 kn

260.178.557,67 kn

100.000,00 kn

3.813.199,56 kn 30.155.987,50 kn

509.987,50 kn

Mjera: Poticanje investicijske klime i privlačenje investicija

Iznos sredstava u godini n

Iznos sredstava u godini n+1

Iznos sredstava u godini n+2

5.547.487,50 kn

201.318.004,78 kn

Naziv cilja /prioriteta/mjere/APPIznos sredstava u

godini n-1

Pokazatelji

Cilj: Održivo gospodarstvo 1.

1.1.

1.1.1.

Mjera: Olakšavanje pristupa izvorima financiranja

81.619,31 kn

109.580,25 kn1.1.2.

1.534.987,50 kn409.987,50 kn

4.871.000,00 kn 28.521.000,00 kn5.037.500,00 kn3.622.000,00 kn

5 8

Rast broja poduzeća Postotni rast broja poduzeća godišnje Postotak 8% 8% 8% 8%

Poticanje povezivanja gospodarskih subjekata

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju povezivanja gospodarskih

subjekata Broj 2 4

Poticanje investicijske klime i privlačenje investicija

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju investicijske klime i privlačenje

investicijaBroj 5 10 15 20

4Olakšavanje pristupa izvorima

financiranjaAktivnosti i mjere olakšavanja pristupa

izvorima financiranjaBroj 2 2 2

1.1.3.10.APP: Poticajne mjere za razvoj poduzetništva, Vukovar Razvoj poduzetništva

Povećanje konkurentnosti lokalnog poduzetništva

broj mjera 15 17 15 15 3.000.000,00 kn 4.100.000,00 kn 4.000.000,00 kn 4.000.000,00 kn

1.1.3.11.APP: Strategija razvoja gospodarstva, Vukovar Razvoj gospodarstva Izrada dokumenta % 0% 0% 70% 100% 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 200.000,00 kn

1.2.1.1.APP: Program prekogranične suradnje - navodnjavanje, Tompojevci

Broj projekata Broj izađenih projekata Broj 0 1 1 1 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

1.2.1.2.APP: CENTAR KOMPENTENCIJA d.o.o., VSŽ

Novi ugovoriUgovori o suradnji između institucija

znanosti i gospodarstvaugovor 0 0 5 10 20.000,00 kn 240.000,00 kn 760.000,00 kn 600.000,00 kn

1.2.1.3.APP: Agrotehnološki centar, VSŽ Površina izgrađene infrastrukture

Površina uređene i izgrađene infrastrukture i površine oko Centra

m2 0 0 0 10725 0,00 kn 400.000,00 kn 27.600.000,00 kn 0,00 kn

1.2.1.4. APP: Projekti za kapitalna ulaganja, Drenovci broj aktivnosti broj aktivnosti Broj 1 1 1 1 222.774,01 kn 235.000,00 kn 235.000,00 kn 235.000,00 kn

1.2.1.5. APP: Izrada idejnih rješenja razvoja, Drenovci broj aktivnosti broj aktivnosti Broj 0 1 1 1 0,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn

1.2.1.6.APP: Centar kompetencija za slavonski hrast, Drvni klaster

Broj poduzeća koja surađuju sa znanstveno-istraživačkim

institucijama

Povećanje broja poduzeća koja surađuju sa

znanstveno-istraživačkim institucijama

poduzeće 0 0 3 3 0,00 kn 0,00 5.000.000,00 5.000.000,00

1.2.2.1. APP: 1.2.2.2. APP:

1.2.3.1. APP:1.2.3.2. APP:

1.2.4.1.APP: Razvoj centra kompetencije, Tovarnik

Izrađena projektna dokumentacija Broj izrađenih projektnih dokumentacija Broj 0 1 1 1 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 200.000,00 kn

1.2.4.2. APP: Smart City, ŽupanjaUspostavljena infrastruktura za

razvojanje inovativnih proizvodaBroj objekata broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 2.500.000,00 kn 0,00 kn

1.3.1.1.APP: Povećanje proizvodnje češnjaka i zelenog graha i šparoge, VSŽ

PostotakPokazatelj mjeri poljoprivrednu površinu

pod visokodohodovnim kulturamaPostotak 20% 20% 20% 20% 0,00 kn 160.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn

1.3.1.2.APP: Potpore u svezi djelatnosti poljoprivrede, Županja

Ulaganje u povećanje konkurentnosti poljoprivrede

Broj aktivnosti Broj 1 1 1 1 0,00 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn

1.3.1.3.APP: Sufinanciranje projekata razvoja poljoprivrede, Drenovci

aktivnosti povećanja konkurentnosti poljoprivrede


1.3.1.4.APP: Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava - OPG Grljušić Zdravko, RA VSŽ

Povećanje proizvodnog kapaciteta Povećanje broja ha obradivih površina ha 0 2,64 0 0 0,00 kn 113.389,50 kn 0,00 kn 0,00 kn

Mjera: Jačanje suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija

242.774,01 kn 995.000,00 kn 33.715.000,00 kn 5.955.000,00 kn

1.2.Prioritet: Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji

242.774,01 kn 995.000,00 kn 36.315.000,00 kn 6.155.000,00 kn

1.2.1.

1.2.2.Mjera: Razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim djelatnostima

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 knRazvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim

djelatnostima

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju proizvoda visoke dodane

vrijednosti u proizvodnim djelatnostima Broj 0

1.2.3.Mjera: Primjena naprednih (KET) tehnologija i IKT tehnologije

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.2.4.

Mjera: Poticanje razvoja tehnološke infrastrukture, novih tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih proizvoda i rješenja

0,00 kn 0,00 kn 2.600.000,00 kn 200.000,00 kn

Poticanje razvoja tehnološke infrastrukture, novih tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih

proizvoda i rješenja

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju razvoja tehnološke

infrastrukture, novih tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih

proizvoda i rješenja

Broj 0

1.3.Prioritet: Povećanje konkurentnosti poljoprivrede

186.917,55 kn 1.129.639,75 kn 4.310.000,00 kn 4.310.000,00 kn

1.3.1Mjera: Poticanje ulaganja u visokodohodovne poljoprivredne kulture

4.812,50 kn 889.639,75 kn 500.000,00 kn 500.000,00 knPoticanje ulaganja u

visokodohodovne poljoprivredne kulture

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju ulaganja u visokodohodovne

poljoprivredne kultureBroj 3 4 5 7

Povećanje konkurentnosti poljoprivrede

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni povećanje konkurentnosti poljoprivrede

Broj 6 11 17 25

1 2 3



Broj 0 1 2 3

3

Jačanje suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte

istraživanja, razvoja i inovacija

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni jačanju suradnje znanosti i gospodarstva

kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija

Broj 1 3 5 6

Broj 1 6 11

1 2

15Razvoj gospodarstva temeljenoga

na znanju i tehnologiji

Aktivnosti, mjere i projekti razvoja gospodarstva temeljenoga na znanju i

tehnologiji

1.3.1.5.APP: Ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva - OPG Kosić, RA VSŽ

Povećanje broja opreme za učinkovito korištenje gnojiva na

OPG-u

Broj jedinica novo nabavljene opreme za učinkovito korištenje gnojiva

Broj 0 10 0 0 0,00 kn 316.250,25 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.3.2.1. APP: Povećanje broja udruženja poljoprivrednih proizvođača na području VSŽ, VSŽ

BrojPokazatelj mjeri broj poljoprivrednih

udruženjaBroj 5 6 8 10 50.000,00 50.000,00 100.000,00 100.000,00

1.3.2.2.APP: Poticanje gospodarskih aktivnosti u poljoprivredi, Otok 0 0 2 5 0,00 kn 30.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

1.3.2.3.APP: Sufinanciranje razvoja poljoprivrede, Bošnjaci pomoć u poljoprivredi broj aktivnosti Broj 2 2 2 2 32.105,05 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn

1.3.3.1. APP: 1.3.3.2. APP:

1.3.4.1.APP: Centar za prodaju lokalnih agro proizvoda - Zlatna dolina Vukovar

Izgrađena infrastruktura Izgradnja i opremanje centar za prodaju lokalnih agro proizvoda - Zlatna dolina

Vukovar% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 3.500.000,00 kn 3.500.000,00 kn

1.3.4.2.APP: Razvoj suvremenih i učinkovitih distirbucijskih kanala, VSŽ Broj Broj registriranih polj. proizvođaća Broj 30 30 30 30 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

1.3.4.3. APP: Stočarska izložba, Drenovci promocija poljoprivrede broj aktivnosti Broj 0 1 1 1 0,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn

1.4.1.1.APP: Izgradnja hladnjače u Poslovnoj zoni Lovas, Lovas Izgrađena hladnjača Broj izgrađenih hladnjača Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn

1.4.1.2. APP:

1.4.2.1. APP: 1.4.2.2. APP:

1.4.3.1.APP: Stvaranje robnih marki i poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima, VSŽ

Novoregistrirani objekti i zaštićeni proizvodi

Broj novoregistriranih objekata i zaštićenih proizvoda

Broj 5 5 5 5 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

1.4.3.2.APP: Brendiranje Grada Vukovara, Vukovar

Program izrade brenda Grada Vukovara

Izrada dokumenta Program brendiranja 0 1 1 1 150.000,00 kn 150.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

1.5.1.1. APP: Financiranje muzeja grada Iloka, Ilok

Financiran muzej Broj muzeja Broj 1 1 1 1 1.234.429,00 kn 1.715.913,00 kn 1.884.610,00 kn 2.046.211,00 kn

1.5.1.2.APP: Financiranje manifestacija u kulturi, Ilok

Financirane manifestacije Broj manifestacija Broj 11 11 11 11 450.000,00 kn 450.000,00 kn 450.000,00 kn 450.000,00 kn

1.5.1.3.APP: Financiranje Turističke zajednice grada Iloka, Ilok

Financiranje rada Turističke zajednice

Broj turističkih zajednica Broj 1 1 1 1 131.000,00 kn 131.000,00 kn 131.000,00 kn 131.000,00 kn

1.5.1.4. APP: Ambruševi ambari, Nijemci Realizacija projekta % realizacije% završetka projektnih

aktivnosti0 0,5 0,5 1 0,00 kn 400.000,00 kn 450.000,00 kn 0,00 kn

1.5.1.5. APP: Uređenje lovačkog doma, Tovarnik Uređen lovački dom Broj uređenih lovačkih domova Broj 0 1 1 1 0,00 kn 60.000,00 kn 100.000,00 kn 200.000,00 kn

1.5.1.6. APP: Sufinanciranje projekta Bibliobus, Tovarnik Dolasci bibliobusa Broj dolazaka bibliobusa Broj 52 52 52 52 14.000,00 kn 14.000,00 kn 14.000,00 kn 14.000,00 kn

1.3.2.Mjera: Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

82.105,05 120.000,00 190.000,00 190.000,00

1.3.3. Mjera: Poticanje ekološke proizvodnje 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 knPoticanje ekološke proizvodnjeAktivnosti, mjere i projekti usmjereni

poticanju ekološke proizvodnjeBroj 0

1.3.4.Mjera: Unapređenje promocije, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda

100.000,00 kn 120.000,00 kn 3.620.000,00 kn 3.620.000,00 kn

1.4.Prioritet: Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora

50.000,00 kn 50.000,00 kn 7.050.000,00 kn 50.000,00 knOdrživi razvoj prehrambenog i

drvnog sektoraAktivnosti, mjere i projekti usmjereni

razvoju prehrambenog i drvnog sektoraBroj 1

1.4.1.Mjera: Poticanje razvoja distribucijskih kanala i jačanje tržišne pozicije

0,00 kn 0,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn

1.4.2. Mjera: Unapređenje prerade 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

Unapređenje prerade Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni

unapređenju prerade Broj 0

1.4.3. Mjera: Stvaranje prepoznatljivih proizvoda

50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

1.5.Prioritet: Razvoj i unapređenje kulture i turizma

29.157.076,76 kn 30.499.928,01 kn 140.779.297,40 kn 211.978.350,48 knRazvoj i unapređenje kulture i

turizmaAktivnosti, mjere i projekti usmjereni

razvoju i unapređenju kulture i turizmaBroj 62

1.5.1.Mjera: Promocija i razvoj kulturnih i turističkih proizvoda i sadržaja

4.201.022,51 kn 6.078.497,58 kn 23.650.883,07 kn 49.992.698,10 knPromocija i razvoj kulturnih i

turističkih proizvoda i sadržaja

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni promociji i razvoju kulturnih i turističkih

proizvoda i sadržaja Broj 30 37 45 50

87 119 160

Stvaranje prepoznatljivih proizvoda Aktivnosti, mjere i projekti stvaranje prepoznatljivih proizvoda

Broj 1 2 4 5

2 4 6

Poticanje razvoja distribucijskih kanala i jačanje tržišne pozicije

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju razvoja distribucijskih kanala i

jačanje tržišne pozicijeBroj 0 1 2 3

5 10 14

Unapređenje promocije, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni unapređenju promocije, distribucije i

prodaje poljoprivrednih proizvodaBroj 1 2 3 5

1 2 3

Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju udruživanja poljoprivrednih

proizvođača Broj 2 4 7 10

1.5.1.7. APP: Manifestacija - Bundevijada, Tovarnik Održana manifestacija Broj održanih manifestacija Broj 1 1 1 1 0,00 kn 150.000,00 kn 90.000,00 kn 90.000,00 kn

1.5.1.8. APP: Održavanje i opremanje Društvenog doma Vile Tovarnik, Tovarnik

Opremljen i održavan Društveni dom

Broj opremljenih i održavanih društvenih domova

Broj 0 1 1 1 0,00 kn 40.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn

1.5.1.9.

APP: DANUBE Tourist Activation - Razvoj i aktivacija zaštićenih eko – sustava kroz turističke sadržaje i atrakcije na Dunavu, Vukovar

Razvoj i aktivacija zaštićenih eko – sustava

Razvoj i aktivacija zaštićenih eko – sustava kroz uređenja i povećanja

turističke ponude na otoku "Vukovarska mala Ada"

broj jedinica 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 9.500.000,00 kn 0,00 kn

1.5.1.10. APP: Projekt Adica, Vukovar Izgrađena društvena infrastrukturaRevitalizacija park šume Adica radi povećanja turističke atraktivnosti

Broj jedinica 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.500.000,00 kn

1.5.1.11.APP: Sufinanciranje projekata u turizmu - Turističke manifestacije, VSŽ

Realizirani ugovori Broj realiziranih ugovora broj 10 12 14 16 80.000,00 kn 80.000,00 kn 90.000,00 kn 100.000,00 kn

1.5.1.12. APP: Tradicijske manifestacije, VSŽ Realizirani ugovori Broj realiziranih ugovora broj 16 14 18 20 60.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn1.5.1.13. APP: Manifestacije u kulturi, VSŽ Realizirani ugovori Broj realiziranih ugovora broj 10 14 16 18 85.000,00 kn 100.000,00 kn 120.000,00 kn 130.000,00 kn1.5.1.14. APP: Festival glumca, VSŽ Realizirani ugovori Broj realiziranih ugovora broj 1 1 1 1 122.000,00 kn 122.000,00 kn 122.000,00 kn 125.000,00 kn1.5.1.15. APP: Lutkarsko proljeće, VSŽ Realizirani ugovori Broj realiziranih ugovora broj 1 1 1 1 70.000,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn

1.5.1.16.APP: Kulturni program nacionalih manjina, VSŽ


1.5.1.17.APP: Manifestacije iz oblasti tehničke kulture, VSŽ


1.5.1.18. APP: Bibliobus - utemeljitelji, VSŽ Realizirani ugovori Broj realiziranih ugovora broj 1 1 0 0 253.000,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.19. APP: VicTour, VSŽ Promocija turizma Broj izrađenih dokumenata za promociju

turizmaBroj 0 1 2 0 30.400,00 kn 200.035,38 kn 1.290.344,34 kn 750.185,70 kn

1.5.1.20. APP: DANUrB, VSŽ Organizirani sastanci i radionice Broj sastanaka i radionica Broj 0 2 2 1 0,00 kn 89.049,20 kn 188.708,00 kn 83.801,40 kn

1.5.1.21.APP: Potpora organiziranju manifestacija tradicijske kulture i afirmiranje ruralnih vrijednosti, VSŽ

Manifestacije Broj financiranih manifestacija Broj 5 7 7 7 80.000,00 kn 80.000,00 kn 80.000,00 kn 80.000,00 kn

1.5.1.22.APP: Rekonstrukcija i opremanje Muzejsko-galerijskog centra, Vrbanja

Broj novih sadržaja u rekonstruiranom muzejsko-

galerijskom centru

Muzejsko-galerijski prostor će biti obnovljen i zadržati izvorni izgled, a sam

objekt obuhvaća tri etaže. Broj sadržaja 0 1 1 1 50.000,00 kn 10.000,00 kn 30.000,00 kn 100.000,00 kn

1.5.1.23.APP: Obilježavanje blagdana i godišnjica, Županja

promocija i razvoj Grada broj obilježavanja Broj 2 2 2 2 267.825,00 kn 130.000,00 kn 110.000,00 kn 110.000,00 kn

1.5.1.24.APP: Razvojna strategija turističke destinacije Cesta zlatne niti, Županja

razvojna strategija destinacije broj strategija Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 69.500,00 kn 0,00 kn

1.5.1.25.APP: Analiza troškova i koristi uspostave destinacije Cesta zlatne niti, Županja

CBA broj analiza Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn

1.5.1.26.APP: Istraživanje tržišta i marketing plan destinacije Cesta zlatne niti, Županja

Marketing plan s analizom tržišta Broj marketing planova Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 190.000,00 kn 0,00 kn

1.5.1.27.APP: Kulturne manifestacije grada, Županja

Promocija i razvoj kulturno-turističkih sadržaja

Broj kulturnih manifestacija Broj 2 2 2 2 627.329,00 kn 705.000,00 kn 605.000,00 kn 605.000,00 kn

1.5.1.28. APP: Izdavačka djelatnost, Drenovci Razvoj kulturnih sadržaja Broj izradnih časopisa Hrašće Broj 1 1 1 1 10.700,00 kn 25.000,00 kn 25.000,00 kn 25.000,00 kn1.5.1.29. APP: Pjesnički susreti, Drenovci Razvoj kulturnih sadržaja Broj kulturnih manifestacija Broj 1 1 1 1 45.402,91 kn 49.000,00 kn 19.000,00 kn 19.000,00 kn

1.5.1.30.APP: Program kad se male ruke slože, Drenovci

Razvoj kulturnih sadržaja Broj provedenih programa Broj 1 0 0 0 6.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.31. APP: Programi u knjižnici, Drenovci Razvoj kulturnih sadržaja Broj provedenih programa Broj 1 1 1 1 6.463,14 kn 12.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn1.5.1.32. APP: Knjige na mreži, Drenovci Razvoj kulturnih sadržaja Broj provedenih programa Broj 0 1 0 0 0,00 kn 3.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.33. APP: Sufinanciranje sviranja, Drenovci promocija kultunog sadržaja broj aktivnosti broj 1 1 0 0 29.478,46 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.34. APP: Raspjevana Cvelferija, Drenovci promocija kultunog sadržaja broj manifestacija broj 1 1 1 1 226.345,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 60.000,00 kn

1.5.1.35.APP: Poticanje rada udruga u kulturi, Drenovci

promocija kultunog sadržaja broj udruga koje provode aktivnosti broj 13 0 0 0 84.000,00 kn 150.000,00 kn 150.000,00 kn 150.000,00 kn

1.5.1.36.APP: Prijavljen projekt - Pjevački zbor Cvelferije, Drenovci

promocija kultunog sadržaja broj aktivnosti broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 498.220,73 kn 0,00 kn

1.5.1.37.APP: Revitalizacija i valorizacija nekadašnje željezničke pruge Vukovar-Tovarnik, Vukovar

Izgrađena turistička infrastrukturaIzgradnja i valorizacija nove biciklistička

staza na trasi nekadašnje pruge% 0% 0% 0% 100% 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000.000,00 kn

1.5.1.38.APP: Turistifikacija Rodne kuće Lavoslava Ružičke, Vukovar

Formiran novi turistički sadržajOpremanje spomen sobe, laboratorija,

multimedijalna prezentacijabroj jedinica 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn

1.5.1.39.APP: Vukovar - Luka umjetnosti, Vukovar

3D slika broj oslikanih lokacija 3D slikama broj jedinica 1 5 6 7 29.750,00 kn 500.000,00 kn 700.000,00 kn 700.000,00 kn

1.5.1.40.APP: Gastro akademija (Obnova šokačkog stana), Vinkovci

Pripremljena tehnička dokumentacija

Pripremljena tehnička dokumentacija broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn

1.5.1.41.

Popularizacija znanstvenoistraživačke djelatnosti putem predavanja,

predstavljanja knjiga, obilježavanja obljetnica, izložbi, radionica i sl., HAZU

Javna predavanja i radionice, izložbe, obilježavanje obljetnica ,

sudjelovanje u tv i radio emisijama i sl.

Javna predavanja i radionice u povodu Vinkovačkih jeseni, na Tjednu

cjeloživotnog učenja, o prigodnim obljetnicama, izložbe.

Broj 4 4 4 4 5.000,00 kn 5.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn

1.5.1.42.APP: Izdavački projekti - Posebna izdanja i Radovi (monografije, zbornici radova i

dr.), HAZU

Izdavačka djelatnost Centra - Posebna izdanja i Radovi Centra

Znanstvene edicije Radovi i Posebna izdanja, monografijama i zbornicima radova recenziranim u HAZU, npr. od

2017. – 2019. Centar će objaviti: Knjiški Krnjaš I. i II., Zbornik radova Znanstvenih skupova Ivan Kozarac, o 130. obljetnici rođenja i 105. godišnjici smrti, te Josipu Kozarcu, u povodu 110. obljetnice smrti,

Knjiški Krnjaš III. i IV., Zbornik radova Stjepan Đaković, vinkovački Horacije i

Ivan Berislav Grigić, Zbornik radova Rijeka Bosut u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, monografiju Anice Bilić

Slavonska književna geografija.

Broj 2 2 2 2 35.000,00 kn 50.000,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn

1.5.1.43.

APP: KNJIŠKI KRNJAŠ 1-6, književna, kulturna i znanstvena manifestacija,

razvoj književnog i kulturnog turizma, HAZU

Znanstveni skupovi i kulturno umjetnički programi: 16. studenoga 2015. Knjiški Krnjaš I., Ivan Kozarac, u povodu 130. obljetnice rođenja i 105. godišnjice smrti, 1885. – 1910.

– 2015.16. studenoga 2016., Knjiški Krnjaš

II., Josip Kozarac, u povodu 110. obljetnice smrti, 1906. – 2016.

16. studenoga 2017., Knjiški Krnjaš III., Stjepan Đaković, Horatius

Cibaliensis, u povodu 155. obljetnice rođenja

16. studenoga 2018., Knjiški Krnjaš IV., Joza ivakić, u povodu 140.

obljetnice rođenja16. studenoga 2019., Knjiški Krnjaš

V., Ivan Berislav Grigić

16. studenoga 2020., Knjiški Krnjaš VI., Mirosalv Slavko Mađer, u

povodu 5. Godišnjice smrti

Znanstveni skupovi i kulturni programi: Knjiški Krnjaš I., Ivan Kozarac, 2015.;

Knjiški Krnjaš II., Josip Kozarac, 2016., Knjiški Krnjaš III., Stjepan Đaković,

Horatius Cibaliensis, 2017., Knjiški Krnjaš IV., Ivan Berislav Grigić 2018., Knjiški Krnjaš V., Joza Ivakić, u povodu 140.

obljetnice rođenja 2019., Knjiški Krnjaš V., Miroslav Slavko Mađer, 2020.

Broj 1 1 1 1 24.000,00 kn 14.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn

1.5.1.44.APP: Manifestacije u kulturi, Babina Greda

Broj održanih i sufinanciranih manifestacija

Broj održanih i sufinanciranih manifestacija

Broj 5 5 5 0 73.500,00 kn 73.500,00 kn 73.500,00 kn 73.500,00 kn

1.5.1.45.APP: Projektna dokumentacija za biciklističku stazu do Županje, Bošnjaci

Priprema dokumentacije za razvoj cikloturizma

Broj aktivnosti broj 0 1 1 1 0,00 kn 30.000,00 kn 30.000,00 kn 30.000,00 kn

1.5.1.46.APP: Centar za promidžbu poljoprivrede i ruralni razvoj "Slavonska kuća", Bošnjaci

Ulaganje u pokretanje,poboljšanje lokalnih temeljnih usluga za ruralno

stanovništvoIzgradnja centra broj 0 1 1 1 0,00 kn 250.000,00 kn 6.000.000,00 kn 1.500.000,00 kn

1.5.1.47.APP: Graz - mjesto za odmor i rekreaciju, Bogdanovci

% provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti 0% 33% 66% 100% 0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

1.5.1.48. APP: "Okusi Srijema i Slavonije", TZ VSŽBroj uključenih restorana u

realizaciju projekta Enogastro jačanje prepoznatljivosti

Srijema i Slavonije, edukacije, promocijeBroj 8 10 13 16

1.5.1.49. APP: Putem mira, TZ VSŽ Putem mira Kreiranje sadržaja vjerskog turizma VSŽ Broj

1.5.1.50. APP: Cikloturizam, TZ VSŽ Cikloturizam-biciklističke stanicečlanovi radnog tima pri izradi

operativnog plana VSŽBroj

1.5.1.51.APP: Strateški plan razvoja kulturnog turizma VSŽ, TZ VSŽ

Strateški plan razvoja kulturnog turizma VSŽ

Strateški plan razvoja kulturnog turizma VSŽ

Broj

1.5.1.52. APP: Promotivne aktivnosti, TZ VSŽ

Promotivne aktivnosti, okusi Srijema i Slavonije, razvoj i

unapređenje,enofgasro proizvodi VSŽ, promo alat ključnog turističkog

proizvoda"Kulturne atrakcije Srijema i Slavonije"VSŽ, Gastro

putopis Srijema i Slavonije

Podizanje razine kvalitete i atraktivnosti turističke ponude VSŽ a posebice

turističkog proizvoda

1.5.2.1.APP: Sufinanciranje nabave knjiga za knjižnicu, Ilok

Sufinancirana nabava knjižnične građe

Broj knjižnične građe Broj 1 1 1 1 25.000,00 kn 25.000,00 kn 25.000,00 kn 25.000,00 kn

1.5.2.2.APP: Program javnih potreba u kulturi, Tordinci Korisnici Broj korisnika sredstava Broj 8 8 8 8 230.000,00 kn 230.000,00 kn 240.000,00 kn 245.000,00 kn

1.5.2.3.APP: Financiranje rada ZAKUD-a i KUD-ova, VSŽ

Realizirani ugovori Broj realiziranih ugovora Broj 1 1 1 1 480.000,00 kn 250.000,00 kn 280.000,00 kn 280.000,00 kn

1.5.2.4.APP: Sufinanciranje institucija i aktivnosti u kulturi, VSŽ


1.5.2.5. APP: Nakladnička djelatnost, VSŽ Realizirani ugovori Broj realiziranih ugovora Broj 5 5 7 9 40.000,00 kn 50.000,00 kn 60.000,00 kn 70.000,00 kn

1.5.2.6. APP: Ostale donacije u kulturi, VSŽ Realizirani ugovori Broj realiziranih ugovora Broj 4 10 12 14 110.000,00 kn 130.000,00 kn 150.000,00 kn 150.000,00 kn

1.5.2.7.APP: Financiranje rada i programa Županijske zajednice tehničke kulture, VSŽ


1.5.2.8.APP: "Gradimo mladima budućnost na ruralnome prostoru kroz kulturno-umjetničke aktivnosti", Vrbanja

Broj mladih osoba u dobi 15-25 godina koji su kroz projekt uključeni

u kulturno-umjetničke aktivnosti

Pokazatelj mjeri broj mladih osoba s područja Općine Vrbanja koji su ciljna

skupina projektaBroj osoba 0 15 20 30 0,00 kn 160.000,00 kn 378.000,00 kn 15.000,00 kn

1.5.2.9.APP: Općeniti programi razvoja turizma kroz djelovanje TZ Županja, Županja

programi razvoja turizma Broj programa Broj 2 2 2 2 112.000,00 kn 122.000,00 kn 122.000,00 kn 122.000,00 kn

1.5.2.10. APP: Udruge u kulturi, Županjasufinanciranje programa udruga u

kulturiBroj udruga u kulturi Broj 5 5 5 5 173.499,00 kn 190.000,00 kn 210.000,00 kn 210.000,00 kn

1.5.2.11. APP: Djelatnost knjižnice, Županjajačanje kapaciteta ustanova u

kulturiBroj programa Broj 6 6 6 6 1.098.615,00 kn 1.373.800,00 kn 1.397.100,00 kn 1.434.150,00 kn

1.5.2.12. APP: Djelatnost muzeja, Županjajačanje kapaciteta ustanova u

kulturiBroj programa Broj 8 8 8 8 758.148,00 kn 1.930.360,00 kn 1.311.660,00 kn 1.296.810,00 kn

1.5.2.13. APP: Rad knjižnice, Drenovci osnaženi kapaciteti ključnih

subjekata u kulturiaktivnosti jačanja kapaciteta ključnih

subjekata u kulturiBroj 1 1 1 1 0,00 kn 784.500,00 kn 784.500,00 kn 784.500,00 kn

1.5.2.14. APP: Knjižnička građa, Drenovciosnaženi kapaciteti ključnih


subjekata u kulturiBroj 1 1 1 1 124.893,76 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

1.5.2.15. APP: Rad muzeja, Drenovciosnaženi kapaciteti ključnih


subjekata u kulturibroj 1 1 1 1 0,00 kn 302.346,48 kn 390.400,00 kn 221.400,00 kn

1.5.2.16.APP: Projekt poticanja i razvoja ruralnog turizma, Privlaka

broj novih poslovnih subjekata za pružanje usluga ruralnog turizma

broj novih poslovnih subjekata za pružanje usluga ruralnog turizma

broj 0 1 1 0 0,00 kn 90.000,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn

1.5.2.Mjera: Jačanje kapaciteta ključnih subjekata u kulturi i turizmu

3.370.155,76 kn 6.175.718,78 kn 6.952.221,48 kn 6.048.709,18 knJačanje kapaciteta ključnih

subjekata u kulturi i turizmu

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni jačanju kapaciteta ključnih subjekata u

kulturi i turizmuBroj 15 17 19 20

1.5.2.17.

APP: Redovita djelatnost Centra - znanstvenoistraživačka djelatnost iz područja šumarstva, kroatistike, književne i jezične baštine Slavonije i Srijema, te drugih znanstvenih područja, HAZU

Znanstvenoistraživački rad iz područja šumarstva i kroatistike te

drugih znanstvenih područja

Projektima iz područja šumarstva ak. Slavka Matića: Njega i obnova

kontinentalnih šuma s ciljem povećanja njihovih općekorisnih i gospodarskih vrijednosti; Šume i šumarstvo istočne Slavonije s posebnim naglaskom na

odnos klimatogenih i pionirskih vrsta drveća; Poljski jasen (Fraxinus

angustifolia Vahl), njegovo mjesto, uloga i značaj u šumskim zajednicama Hrvatske

s posebnim naglaskom na uzroke njegova sušenja; Hrast lužnjak u

uvjetima klimatskih promjena i sušenja. Kroatistički projekti prof. dr. sc. Anice

Bilić: Mali i(li) zaboravljeni hrvatski pisci, Slavonski dijalekt, Hrvatska latinistička baština u Slavoniji, Književna baština

Slavonije.

Broj 6 6 6 6 48.000,00 kn 39.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

1.5.2.18. APP: Financiranje TZ VSŽ, TZ VSŽ Broj zaposlenih u TZ VSŽ Broj zaposlenih u TZ VSŽ Broj

1.5.2.19.APP: Kultura zajedništva - Društveno kulturni centar Nuštar, RA VSŽ

Broj (lokalnih) OCD-ova koji sudjeluju u aktivnostima izgradnje

kapaciteta relevantnih za svoje područje rada

Broj projekata koji sadrže aktivnosti podizanja javne svijesti o civilno-

javnom partnerstvu i sudioničkom upravljanju u kulturi

Broj osoba koji sudjeluju u aktivnostima jačanja kapaciteta u

području sudioničkog upravljanja u kulturi

Povećanje broja (lokalnih) OCD-ova koji sudjeluju u aktivnostima izgradnje

kapaciteta relevantnih za svoje područje rada

Povećanje broja projekata koji sadrže aktivnosti podizanja javne svijesti o

civilno-javnom partnerstvu i sudioničkom upravljanju u kulturi

Povećanje broja osoba koji sudjeluju u aktivnostima jačanja kapaciteta u

području sudioničkog upravljanja u kulturi

Broj 0 30 40 50 0,00 kn 208.712,30 kn 1.043.561,48 kn 834.849,18 kn

1.5.3.1. APP: Obnova Stare jezgre i parka, Ilok Obnovljena jezgra i park Broj obnovljenih jezgri i parkova Broj 4 4 4 4 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn1.5.3.2. APP: Izgradnja spomenika za branitelje,

IlokIzgrađen spomenik Broj izgrađenih spomenika Broj 0 1 1 1 0,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.3. APP: Uređenje crkve u Bapskoj, Ilok Uređenje crkve Broj uređenih crkvi Broj 0 1 1 1 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.4. APP: Kapitalna pomoć za popravak Evangeličke crkve, Ilok

Popravljena Evangelička crkva Broj Evangeličkih crkvi Broj 0 1 1 1 75.000,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.5. APP: HORIS, Nijemci Realizacija projekta Postotak realizacije % realizacije 0 10 30 100 0,00 kn 550.000,00 kn 550.000,00 kn 1.650.000,00 kn1.5.3.6. APP: PA.CON, Nijemci Realizacija projekta Postotak realizacije % realizacije 0 10 30 100 0,00 kn 550.000,00 kn 550.000,00 kn 1.650.000,00 kn1.5.3.7. APP: Nogostupi i biciklističke staze,

NijemciIzgrađenost nogostupa / dužina

nogostupa Dužina izgrađenosti biciklističkih staza i

nogostupaMetar dužni 37298/46294 40298/46294 43298/46294 41798/46294 500.000,00 kn 730.000,00 kn 1.230.000,00 kn 1.230.000,00 kn

1.5.3.8.APP: Razvoj ruralnog turizma, Lovas

Obnovljena i uređena spomen područja, turistički nogostupi i

obilježja

Broj obnovljenih i uređenih spomen područja, turistički nogostupi i obilježja

Broj 1 1 1 1 50.000,00 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn

1.5.3.10. APP: Uređenje hrvatskog doma u Ilači, Tovarnik

Izrađena projektna dokumentacija Broj izrađenih projektnih dokumentacija Broj 0 1 1 1 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.11. APP: Ulaganje u zgradu "stare ambulante" i njena prenamjena u kulturno-kreativni centar, Tovarnik

Uređen kulturno-kreativni centarBroj uređenih kulturno-kreativnih

centaraBroj 0 1 1 1 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.12.APP: Izrada projektne dokumentacije za biciklističku stazu Ilača-Tovarnik, Tovarnik

Izrađena projektna dokumentacija za biciklističku stazu

Broj izrađenih projektnih dokumentacija za biciklističku stazu

Broj 0 1 1 1 20.000,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.Mjera: Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi

14.606.902,64 kn 14.569.711,65 kn 69.131.547,68 kn 111.649.943,20 kn Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u

kulturi

Aktivnosti, mjere i projekti obnove i izgradnje turističke i kulturne

infrastrukture i ustanova u kulturiBroj 20 30 50 80

1.5.3.13. APP: Izrada projektne dokumentacije za uređenje pješačke zone u ulici vlč. I. Burika u Tovarniku, Tovarnik

Izrađena projektna dokumentacija za uređenje pješačke zone

Broj izrađenih projektnih dokumentacija za uređenje pješačke zone

Broj 0 1 1 1 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.14. APP: Kapitalne donacije za izgradnju i obnovu spomen kuće A.G.Matoša, Tovarnik

Obnovljena spomen kuća A.G.Matoša

Broj obnovljenih spomen kuća Broj 0 1 1 1 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.15. APP: Uređenje parka spomenika u Ilači i Tovarniku, Tovarnik Uređeni spomenici Broj uređenih spomenika Broj 3 3 3 3 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.16. APP: Izgradnja Doma kulture, Stari Jankovci Izgrađen Dom kulture Dom kulture kom 0 1 0 0 30.000,00 kn 3.030.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.17.APP: Građevinski objekti - dogradnja i uređenje Doma kulture Cerna, Cerna

Površina Gradnja i adaptacija prostora m² 0 0 0 500 0,00 kn 500.000,00 kn 2.500.000,00 kn 2.500.000,00 kn

1.5.3.18. APP: Izgradnja Doma kulture, Andrijaševci

Izgradnja 387,60 m² Doma kulture Mjeri površinu doma kulture m² 0Izgrađeno 387,60 m² Doma kulture

0 0 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.200,000,00

1.5.3.19.APP: Projekt obnove kulturnog lokaliteta "Rokovačke zidine", Andrijaševci

Restaurirano (obnovljeno) 2.000,00 m² zidina

Mjeri kvadraturu obnovljenih zidina m² 0 0Restaurirano (obnovljeno)

1.000,00 m² zidina

Restaurirano (obnovljeno)

1.000,00 m² zidina0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000,000,00 kn

1.5.3.20. APP: Narodna knjižnica i čitaonica, Ivankovo Korisnici i događanja Broj korisnika Broj 0 500 600 700 11.000.000,00 kn 500.000,00 kn 5.000.000,00 kn 4.500.000,00 kn

1.5.3.21.APP: Sanacija i obnova Hrvatskog doma, Ivankovo

Površina Uređenje i obnovna objekta namjeni m2 300 310 320 330 400.000,00 kn 200.000,00 kn 100.000,00 kn 50.000,00 kn

1.5.3.22.APP: Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana u turističku ponudu grada Vukovara

Obnovljena infrastruktura, razvoj vjerskog turizma

Razvoj novih turističkih destinacija, vjerski turizam

% 0 0 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 7.850.000,00 kn 7.850.000,00 kn

1.5.3.23.APP: Uređenje kina Mladost, projektna dokumentacija, Županja

uspostavljeni preduvjeti za uređenja turističko-kulturne infrastrukture

Broj objekata za koji je izrađena projektna dokumentacija

Broj 1 0 0 0 160.000,00 kn 150.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.24. APP: Uređenje kina Mladost, Županja uređen interijer kina Broj uređenih elemenata u interijeru Broj 1 1 1 1 750.000,00 kn 1.300.000,00 kn 750.000,00 kn 750.000,00 kn

1.5.3.25.APP: Centar za posjetitelje, projektna dokumentacija, Županja



Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 6.600,00 kn 103.400,00 kn

1.5.3.26.APP: Centar za posjetitelje, izgradnja, Županja

izgrađen, opremljen i uspostavljen Centar za posjetitelje

Broj uspostavljenih Centara za posjetitelje

Broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn

1.5.3.27.APP: Gradski otvoreni bazeni, projektiranje, Županja



Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.28.APP: Gradski otvoreni bazeni, izgradnja, Županja

uspostavljeni novi objekt turističko-kulturne infrastrukture

Izgrađen kompleks gradskih otvorenih bazena

Broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.000.000,00 kn

1.5.3.29. APP: Hortikultura, Županjaulaganje u hortikulturalnu

uređenostBroj aktivnosti Broj 2 2 2 2 629.535,00 kn 760.000,00 kn 760.000,00 kn 760.000,00 kn

1.5.3.30.APP: Održavanje Čardaka i Agencije, Županja

ulaganje u obnovu zaštićene kulturne baštine

Broj aktivnosti Broj 0 1 0 0 0,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.31.APP: Izrada projekta sanacije crkve Uspenja presvete Bogorodice, Negoslavci

Postotak dovršenja izrade dokumentacije

Postotak dovršenja izrade dokumentacije

Postotak 0 0 100% 100% 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.32.APP: Izgradnja javne zgrade - knjižnice i drugih javnih sadržaja, Štitar

Broj izgrađenih objekata Broj izgrađenih objekata Broj 0 0 1 1 0,00 kn 50.000,00 kn 800.000,00 kn 1.137.562,20 kn

1.5.3.33.APP: Proširenje zgrade knjižnice, Drenovci

proširena infrastruktura ustanove u kulturi

aktivnosti proširenja knjižnice Broj 1 0 0 1 489.008,27 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.280.000,00 kn

1.5.3.34.APP: Adaptacija i opremanje dječjeg odjela knjižnice, Drenovci

uređena i opremljena infrastruktura ustanove i kulturi

aktivnosti uređenja/opremanja knjižnice Broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 270.000,00 kn

1.5.3.35.APP: Opremanje i informatizacija knjižnice, Drenovci

Opremanje ustanove u kulturi provedene aktivnosti opremanja Broj 1 1 1 1 85.000,00 kn 35.000,00 kn 35.000,00 kn 35.000,00 kn

1.5.3.36. APP: Knjige u knjižnici, Drenovci Opremanje ustanove u kulturi Broj provedenih programa Broj 1 1 1 1 97.984,37 kn 102.000,00 kn 102.000,00 kn 102.000,00 kn

1.5.3.37.APP: Izrada projektne dokumentacije za zgradu muzeja, Drenovci

provedene pripremne aktivnosti za izgradnju

Broj objekata za koje je izrađena projekta dokumentacija

Broj 0 0 2 0 0,00 kn 0,00 kn 1.430.125,00 kn 0,00 kn

1.5.3.38.APP: Izgradnja i opremanje muzeja, Drenovci

izgrađena i opremljena ustanova u kulturi

Broj izgrađenih i opremljenih objekata Broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 17.000.000,00 kn

1.5.3.39.APP: Restauracija predmeta muzeja, Drenovci

Obnovljena muzejska građa Broj provedenih programa obnove Broj 0 2 2 2 0,00 kn 109.000,00 kn 109.000,00 kn 109.000,00 kn

1.5.3.40.APP: Sanacija objekta kulturne baštine - Crkva Sv. Mihaela, Drenovci

obnova objekata kulturne infrastrukture

Broj provedenih aktivnosti Broj 0 1 0 1 0,00 kn 106.766,00 kn 0,00 kn 4.333.146,00 kn

1.5.3.41.APP: Sanacija objekta kulturne baštine - Crkva Rođenja Sv. Ivana Krstitelja, Drenovci

obnova objekata kulturne infrastrukture

Broj provedenih aktivnosti Broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 440.985,00 kn

1.5.3.42.APP: Projektna dokumentacija Crkva Sv. Mihaela, Drenovci

aktivnosti stavljanja kulturne baštine u svrhu razvoja turizma

izrađena projektna dokumentacija za renovaciju objekta kulturne baštine

broj 1 0 0 0 0,00 kn 82.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.43.APP: Projektna dokumentacija Crkva rođena Rođenja Sv. Ivana Krstitelja, Drenovci


izrađena projektna dokumentacija za renovaciju objekta kulturne baštine

broj 1 0 0 0 0,00 kn 22.375,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.44. APP: Muzej Cvelferije, Drenovciaktivnosti stavljanja kulturne

baštine u svrhu razvoja turizma

izrađena projektna dokumentacija za izgradnju objekta za promociju kulturne

baštinebroj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 283.750,00 kn 0,00 kn

1.5.3.45. APP: Turistička signalizacija, Drenovciaktivnosti stavljanja kulturne

baštine u svrhu razvoja turizma

izrađena projektna dokumentacija za postavljanje turističke signalizacije za

promociju kulturne baštinebroj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 47.250,00 kn 0,00 kn

1.5.3.46.APP: Projektna dokumentacija za izgradnju parkirališta, Drenovci


izrađena projektna dokumentacija za izgradnju parkirališta za promociju

kulturne baštinebroj 1 22.500,00 kn

1.5.3.47.APP: Razvojna strategija turističke destinacije Cesta zlatne niti, Drenovci

razvojna strategija destinacije broj strategija broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 69.500,00 kn 0,00 kn

1.5.3.48.APP: Analiza troškova i koristi uspostave destinacije Cesta zlatne niti, Drenovci

CBA broj analiza broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.49.APP: Vođenje projekta, studija isplativosti, i prijavne aplikacije, Drenovci

provedba projekta broj provedenih projekata Broj 0 0 1 0 0,00 kn 57.600,00 kn 86.400,00 kn 0,00 kn

1.5.3.50.APP: Istraživanje tržišta i marketing plan destinacije Cesta zlatne niti, Drenovci

Marketing plan s analizom tržišta broj marketing planova broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 190.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.51.APP: Izrada projektne dokumentacije - Dvorac, Nuštar



% 0 25 25 50 0,00 kn 384.000,00 kn 500.000,00 kn 1.000.000,00 kn

1.5.3.52.APP: Biciklistička staza Cerić-Vinkovci, Nuštar



% 0 0 0 100 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn

1.5.3.53.APP: Biciklistička staza Nuštar-Vinkovci, Nuštar



% 0 50 100 0 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 250.000,00 kn

1.5.3.54.APP: Uređenje perivoja Dvorca Eltz, Vukovar

Uređena parkovna infrastrukturaHortikulturno uređenje i opremanja

perivoja broj jedinica 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn

1.5.3.55. APP: Eltzov "crveni magacin", VukovarValorizirana i obnovljena postojeća

infrastruktura

Izrada projektne dokumentacije i prenamjena objekta u kulturno

umjetnički centar% 0% 0% 0% 100% 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 8.000.000,00 kn

1.5.3.56.APP: Revitalizacija Lovačkog doma, Vukovar

Revitalizirana i obnovljena infrastruktura

Uređenje interijera i vanjskog prostora Lovačkog doma

broj jedinica 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn

1.5.3.57.APP: Kapitalne donacije vjerskim zajednicama, Otok

0 0 0 0 0,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn

1.5.3.58.APP: Izgradnja Narodne knjižnice i čitaonice, Privlaka

postotak broja korisnikapostotak broja korisnika od ukupnog

broja stanovnika% 0 0 0 50 0,00 kn 0,00 kn 6.439.216,09 kn 0,00 kn

1.5.3.59.APP: Izgradnja Doma kulture s pripadajućim sadržajem, Privlaka

postotak broja korisnikapostotak broja korisnika od ukupnog

broja stanovnika% 0 0 0 50 0,00 kn 0,00 kn 3.525.175,00 kn 3.525.175,00 kn

1.5.3.60.APP: Izgradnja Knjižnice i čitaonice Vinkovci, Vinkovci

Površina izgrđenog prostoraPovršina izgrađenog, uređenog i

opremljenog prostoram2 0 0 3000 1000 0,00 kn 0,00 kn 20.000.000,00 kn 10.400.000,00 kn

1.5.3.61.APP: Izgradnja Muzeja s interpretacijskim centrom, Vinkovci

Površina izgrađenog prostoraPovršina izgrađenog, uređenog i

opremljenog prostoram2 0 0 0 7.000 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000.000,00 kn

1.5.3.62.APP: Spoj urbanog i ruralnog - tržnica Vinkovci, Vinkovci

Izrada tehničke dokumentacije Izrada tehničke dokumentacije broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.63.APP: Uređenje zaštićene kulturno – povijesne cjeline grada, Vinkovci



1.5.3.64.APP: Prezentacija arheoloških nalaza, Vinkovci



1.5.3.65. APP: Kamenica, VinkovciPripremljena tehnička

dokumentacija Pripremljena tehnička dokumentacija broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.66. APP: Banja, VinkovciPripremljena tehnička


1.5.3.67. APP: Turistički prsten Sopot, VinkovciPripremljena tehnička


1.5.3.68.APP: Uređenje arheoloških nalazišta na području Općine Lovas, Lovas

Uređeno arheološko nalazište Broj uređenih arheoloških nalazišta Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.69.APP: Izgradnja tematskog parka i spomen područja minskog polja u Lovasu, Lovas

Izgrađeno spomen područje Broj izgrađenih spomen područja Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 4.000.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.70.APP: Izgradnja lovačkog doma u Lovasu sa smještajnim kapacitetima, Lovas

Izgrađen lovački dom Broj izgrađenih lovačkih domova Broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.000.000,00 kn

1.5.3.71.APP: Izgradnja biciklističkih staza na području Općine Lovas, Lovas

Izgrađena biciklistička staza Broj izrađenih biciklističkih staza Km 0 0 4,5 4,5 0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.72.APP: Rekonstrukcija doma kulture u Opatovcu, Lovas

Rekonstruirana infrastruktura Broj rekonstruiranih infrastruktura Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 1.300.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.73.APP: Rekonstrukcija starog Vodotornja u Centar za posjetitelje, Vukovar

Centar za posjetitelje i interpretacijski centar

Rekonstrukcija, adaptacija (uređenje unutarnjeg prostora) i opremanje

objekta Stari Vodotoranj u centar za posjetitelje i interpretacijski centar

broj gostiju 0 0 47000 47000 0,00 kn 0,00 kn 370.061,15 kn 0,00 kn

1.5.3.74. APP: Uređenje doma kulture, Bošnjaci održavanje javne građevine broj aktivnosti broj 1 1 1 1 375,00 kn 60.000,00 kn 60.000,00 kn 60.000,00 kn

1.5.3.75.APP: Projektna dokumentacija za Kapelice na grobljima, Bošnjaci

priprema dokumentacije za očuvanje kulturnih dobara

broj aktivnosti broj 0 1 1 1 0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

1.5.3.76. APP: Knjižnica i čitaonica, Bošnjacijačanje kapaciteta ustanova u

kulturibroj aktivnosti broj 0 1 1 1 0,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn

1.5.3.77.APP: Dom kulture Svinjarevci, Bogdanovci

% provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti 33% 0% 67% 0% 170.000,00 kn 0,00 kn 350.000,00 kn 0,00 kn

1.5.3.78.

APP: Građevina društveno-kulturnog sadržaja – Kulturni centar Narodne knjižnice i čitaonice u općini Privlaka, RA VSŽ

Kulturni centar izgrađena knjižnica i čitaonica radno mjesto 0 1 0 0 0,00 kn 3.650.570,65 kn 1.909.970,44 kn 878.675,00 kn

1.5.4.1. APP: Kapitalna pomoć za Maticu slovačku, Ilok

Kapitalna pomoć za popravak Broj pomoći Broj 1 1 1 1 0,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.4.2.APP: "Srce Vukovara" - obnova kulturne baštine ( Radnički dom Vukovar-Grand Hotel), Vukovar

Obnova infrastrukture Razvoj dodatne turističke ponude grada % 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 11.000.000,00 kn 11.000.000,00 kn

1.5.4.3.APP: Rekonstrukcija crkve sv. Ilije na Meraji, Vinkovci

Postotak izgrađenosti Postotak izgrađenosti i opremljenosti % 0 0 80% 100% 0,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn 20.000.000,00 kn

1.5.4.4.

APP: ŠOKAČKA RIČ 1-15, projekt proučavanja i čuvanja hrvatske jezične baštine ruralnih prostora Slavonije, HAZU

ZNANSTVENI SKUP SLAVONSKI DIJALEKT, PRIREDBA ŠTOKAVČIĆI,

Predstavljanje književnoga djela Na staroštokavštini

Kazališna predstava

Proučavanje, čuvanje i njegovanje govora slavonskoga dijalekta;

organizacija Znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Slavonski dijalekt; organizacija priredbe Štokavčići,

recenzija, priprema za tisak i tisak zbornika radova sa znanstvenoga skupa.

Broj 1 1 1 1 15.000,00 kn 19.000,00 kn 80.000,00 kn 80.000,00 kn

1.5.5.1. APP: Športska zajednica grada Iloka, Ilok Financiranje športske zajednice Broj športskih zajednica Broj 1 1 1 1 432.000,00 kn 432.000,00 kn 432.000,00 kn 432.000,00 kn

1.5.5.2.APP: Kupnja zemljišta za izgradnju sportsko - rekreacijskih terena, Tovarnik

Kupljeno zemljište Broj kupljenih zemljišta Broj 0 1 1 1 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

1.5.5.3.APP: Športska dvorana- parcelacija, Andrijaševci

Rješavanje imovinsko - pravnih odnosa - dokumentacija

Mjeri dokumentaciju za projekt Broj 0 0Rješeni imovinsko -

pravni odnosi0 0,00 kn 0,00 kn 70.000,00 kn 0,00 kn

1.5.4.Mjera: Valorizacija, zaštita i održivo gospodarenje kulturnom baštinom

15.000,00 kn 34.000,00 kn 16.080.000,00 kn 31.080.000,00 knValorizacija, zaštita i održivo

gospodarenje kulturnom baštinom

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni valorizaciji, zaštiti i održivom

gospodarenju kulturnom baštinomBroj 2

1.5.5.Mjera: Unapređenje športske infrastrukture i razvoj športskih programa

6.963.995,85 kn 3.642.000,00 kn 24.964.645,17 kn 13.207.000,00 knUnapređenje športske

infrastrukture i razvoj športskih programa

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni unapređenju športske infrastrukture i

razvoj športskih programaBroj 10 17 20 25

3 4 5

1.5.5.4.APP: Izgradnja atletske staze, Andrijaševci

Izgradnja 800 m staze (dužina) Mjeri dužinu staze m 0Izgrađeno 800 m

staze (dužina)0 0 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.5.5.APP: Izgradnja biciklističke staze prema Cerni, Andrijaševci

Izgradnja 3 km biciklističke staze prema naselju Cerna

Mjeri duljinu biciklističke staze prema naselju Cerna

km 0 0 0Izgrađeno 3 km bic. staze prema naselju

Cerna0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000,000,00 kn

1.5.5.6.APP: Izgradnja košarkaških / teniskih terena u naselju "Blace", Andrijaševci

1 (jedno) košarkaško igralište 2 (dva) zemljana teniska terena

Mjeri količinu terena i igrališta Broj 0 0 0

Izgrađeno 1 (jedno) košarkaško igralište,

2 (dva) zemljana teniska terena

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn

1.5.5.7. APP: Biciklističke staze, Ivankovo DužinaDužina novo izgrađenih biciklističkih

stazam 10 000 500 600 700 5.000.000,00 kn 500.000,00 kn 2.500.000,00 kn 1.000.000,00 kn

1.5.5.8.APP: Sanacija i obnova Lovačkog doma, Ivankovo

Površina Uređenje i privođenje prostora namjeni m2 200 220 240 260 300.000,00 kn 100.000,00 kn 30.000,00 kn 35.000,00 kn

1.5.5.9.APP: Dovršenje Lovačkog doma, Ivankovo

Površina Dovršenje i privođenje prostora namjeni m2 200 210 220 230 300 000 100.000,00 kn 100.000,00 kn 50.000,00 kn

1.5.5.10.APP: Sportsko rekreacijski centar, Tompojevci

Projekt Izrada projektne dokumentacije Broj 0 0 0 Izrađena 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 70.000,00 kn

1.5.5.11.APP: Program javnih potreba u športu, Tordinci

Korisnici Broj korisnika sredstava Broj 3 3 3 3 200.000,00 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn 260.000,00 kn

1.5.5.12.APP: Active Danube - cycling paradise / Aktivni Dunav - biciklistički raj, Vukovar

Izgrađena infrastruktura Izgrađen i opremljen Active & Bike

centar% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 3.500.000,00 kn 3.500.000,00 kn

1.5.5.13.APP: Obnova nogometnog stadiona, Vukovar

Obnovljen i funkcionalan stadionUređenje i revitalizacija površina i

prostora javne namjene uključujući sportsku infrastrukturu

Broj izgrađenih jedinica 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 4.000.000,00 kn 0,00 kn

1.5.5.14.APP: Poticanje športske aktivnosti i rekreacije, Županja

poticanje športske aktivnosti i rekreacije kroz sufinanciranje

programa udrugaBroj udruga u sportu Broj 13 12 12 12 781.261,00 kn 750.000,00 kn 800.000,00 kn 800.000,00 kn

1.5.5.15.APP: Izgradnja sportske dvorane, Negoslavci

500 m2 Površina sportske dvorane m2 0 0 500 500 0,00 kn 0,00 kn 6.000.000,00 kn 0,00 kn

1.5.5.16.APP: Sport i rekreacija - Udruge, Drenovci

aktivnosti unapređenja sportskih programa

broj sportskih udruga koje provode aktivnosti

Broj 8 8 8 8 200.734,85 kn 260.000,00 kn 260.000,00 kn 260.000,00 kn

1.5.5.17.APP: Izrada projektne dokumentacije - ŠRC Dvorac, Nuštar



% 0 0 100 0 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn

1.5.5.18. APP: ŠRC ribara-lovački dom, NuštarPostotak izrađenosti projektne

dokumentacije Postotak izrađenosti projektne

dokumentacije % 0 0 0 100 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn

1.5.5.19.APP: Izrada projektne dokumentacije višenamjenske školske športske dvorane, Privlaka

Postotak izrade potrebne dokumentacije

Postotak izrade potrebne dokumentacije % 0 1 1 1 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.5.20.

APP: Rekonstrukcija i dogradnja športsko-rekreacijskog centra i nogometnog kluba Slavonija Soljani, Vrbanja

broj sadržaja koje športsko-rekreacijski centar nudi

Pokazatelj mjeri broj sadržaja koji će se učiniti dostupnim članovima

nogometnog kluba kao i djeci koja pohađaju osnovnu školu za potrebe održavanja tjelesnih aktivnosti i za

potrebe šire lokalne zajednice

Broj sadržaja 1 2 3 4 50.000,00 kn 50.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

1.5.5.21.APP: Športsko rekreacijski centar, Babina Greda

Broj korisnika ŠRC Broj korisnika ŠRC Broj 0 0 01 izgrađen i

opremljen sportsko rekreativni centar

0,00 kn 750.000,00 kn 6.250.000,00 kn 1.000.000,00 kn

1.5.5.22.APP: Projektiranje i uređenje športsko-rekreacijskog centra Bečka, Lovas

Izrađena projektna dokumentacija Broj izrađenih projektnih dokumentacija Broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn

1.5.5.23.APP: Asfaltno igralište OŠ Petrovci, Bogdanovci

Realizacija projektaPovršina asfaltiranog igrališta

28,0m x 15,0mm2 0 0 420 420 0,00 kn 0,00 kn 322.645,17 kn 0,00 kn

1.5.5.24.APP: Asfaltno igralište u Svinjarevcima, Bogdanovci

Površina asfaltiranog igrališta 28,0 m x 15,0 m

Površina asfaltiranog igrališta 28,0m x 15,0m

m2 0 0 420 420 0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn

1.6. Prioritet: Razvoj tržišta rada 0,00 kn 2.582.307,81 kn 7.382.719,88 kn 7.529.219,69 knRazvoj tržišta radaSmanjenje broja registriranih

nezaposlenih osoba (HZZ) Broj 14206

1.6.1. Mjera: Poticanje obrazovanja odraslih 0,00 kn 329.609,00 kn 556.507,17 kn 613.828,00 knPoticanje obrazovanja odraslihAktivnosti, mjere i projekti usmjereni

poticanju obrazovanja odraslihBroj 0 1 2 3

11514 9000 8000

1.6.1.1.APP: Obrazovanjem odraslih do stručnih kadrova u turizmu, RA VSŽ

Broj polaznika kojima su dodijeljeni vaučeri

Povećanje broja polaznika kojima su dodijeljeni vaučeri Broj 0 80 80 80 0,00 kn 329.609,00 kn 556.507,17 kn 613.828,00 kn

1.6.1.2. APP:

1.6.2.1. APP: 1.6.2.2. APP:1.6.2.3. APP:

1.6.3.1.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Županja

Aktivnosti poticanja zapošljavanja žena

Broj zaposlenih žena broj 0 50 50 50 0,00 kn 2.252.698,81 kn 2.252.698,81 kn 2.252.698,83 kn

1.6.3.2. APP:

1.6.4.1.APP: Izrada projektne dokumentacije za dječji vrtić, Babina Greda

Izrada projektne dokumentacije za dječji vrtić

Izrada projektne dokumentacije za dječji vrtić

Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 41.625,00 kn 0,00 kn

1.6.4.2.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Lovas

Zaposlene žene iz marginaliziranih skupina

Broj zaposlenih žena iz marginaliziranih skupina

Broj 0 0 25 25 0,00 kn 0,00 kn 1.300.000,00 kn 2.519.450,00 kn

1.6.4.3. APP: EU ENTER, Vukovar Uspostava centra za mlade

Uspostava centra s ciljem pružanja podrške mladima za uspješan ulazak u

poslovni svijet, kroz edukacije, radionice i programe

Broj korisnika 0 0 85 85 0,00 kn 0,00 kn 1.088.646,04 kn 0,00 kn

1.6.4.4.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Bogdanovci

Broj zaposlenih žena Broj zaposlenih žena Broj 0 0 30 30 0,00 kn 0,00 kn 2.143.242,86 kn 2.143.242,86 kn

2.1.1.1. APP:2.1.1.2. APP:

2.1.2.1. APP: Veseli centar, Nijemci % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti 0% 0% 20% 90% 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 500.000,00 kn

2.1.2.2. APP: Obrazovanje - predškolski odgoj, Lovas

Sufinanciranje rada vrtića Broj sufinanciranihdječjih vrtića Broj 1 1 1 1 130.000,00 kn 287.000,00 kn 287.000,00 kn 287.000,00 kn

2.1.2.3.APP: Prijevoz srednjoškolaca, Tovarnik

Srednjoškolci kojima se sufinancira prijevoz

Broj srednjoškolaca kojima se sufinancira prijevoz

Broj 80 80 80 80 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

2.1.2.4.APP: Sufinanciranje rada škola, Tovarnik Škole koje se sufinanciraju Broj sufinanciranih škola Broj 2 2 2 2 100.000,00 kn 100.000,00 kn 50.000,00 kn 100.000,00 kn

2.1.2.5. APP: Dječji vrtić, Tovarnik Dječji vrtić koji se sufinancira Broj sufinanciranih dječjih vrtića Broj 1 1 1 1 230.000,00 kn 180.000,00 kn 180.000,00 kn 180.000,00 kn2.1.2.6. APP: Ulaganje na zgradi dječjeg vrtića,

TovarnikObnovljen i uređen dječji vrtić Broj obnovljenih i uređenih dječjih vrtića Broj 0 1 1 1 0,00 kn 60.000,00 kn 200.000,00 kn 100.000,00 kn

2.1.2.7. APP: Građevinski objekti - izgradnja knjižnice, Cerna

Korisnici Broj korisnika Broj 0 0 600 900 0,00 kn 150.000,00 kn 4.200.000,00 kn 4.200.000,00 kn

2.1.2.8. APP: Predškolska ustanova dječji vrtić, Ivankovo

Polaznici i programi Broj djece u sustavu predškole Broj 0 70 75 80 5.000.000,00 kn 2.500.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

2.1.2.9.APP: Osnovna škola Ane Katarine Zrinski, Ivankovo

Korisnici i viši pedagoški standardBroj djece u sustavu osnovnoškolskog

obrazovanjaBroj 0 200 210 220 10.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 5.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn

2.1.2.Mjera: Unapređenje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

36.813.441,37 kn 26.814.589,92 kn 41.222.220,16 kn 84.766.274,60 kn

0,00 kn2.1.1.

Mjera: Poticanje razvoja odgojnih i obrazovnih programa povezanih s potrebama gospodarstva 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.Prioritet: Razvoj sustava odgoja i obrazovanja

42.423.234,77 kn 40.121.431,08 kn 71.989.277,16 kn 189.618.880,13 kn


102.635.514,99 kn 155.540.072,11 kn 168.041.929,84 kn 287.461.961,14 kn

1.6.2.Mjera: Unaprjeđenje sustava profesionalnog usmjeravanja

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 knUnaprjeđenje sustava

profesionalnog usmjeravanja

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni unaprjeđenju sustava profesionalnog

usmjeravanja Broj 0

1.6.3.Mjera: Razvoj partnerstva i lokalnih inicijativa za razvoj tržišta rada i zapošljavanje

0,00 kn 2.252.698,81 kn 2.252.698,81 kn 2.252.698,83 kn

1.6.4.Mjera: Poticanje zapošljavanja i uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada

0,00 kn 0,00 kn 4.573.513,90 kn 4.662.692,86 knPoticanje zapošljavanja i uključivanja marginaliziranih

skupina na tržište rada

Aktivnosti,mjere i projekti usmjereni poticanju zapošljavanja i uključivanja

marginaliziranih skupina na tržište radaBroj 0

2 3

Unapređenje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog

odgoja i obrazovanja

Aktivosti, mjera i projekti usmjereni unapređenju predškolskog,

osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Broj 20 30 40

Broj 30 54 72

60

Poticanje razvoja odgojnih i obrazovnih programa povezanih s

potrebama gospodarstva

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju odgojnih i obrazovnih programa

povezanih s potrebama gospodarstva Broj 0 0

101

Vitalni indeks Broj živorođenih na 100 umrlih Broj 62,2 65,00 68,5 70,00

Razvoj sustava odgoja i obrazovanjaAktivnosti,mjere i projekti usmjereni razvoju sustava odgoja i obrazovanja

3 5 6

Razvoj partnerstva i lokalnih inicijativa za razvoj tržišta rada i

zapošljavanje

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju partnerstva i lokalnih inicijativa

za razvoj tržišta rada i zapošljavanjeBroj 0 1 1 1

1 2 3

2.1.2.10.APP: Razvoj socijalne, zdravstvene i obrazovne infrastrukture, Tompojevci

Projektna dokumentacija Izrada projektne dokumentacije Broj 0 0 0Izrađena projektna

dokumentacija0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

2.1.2.11.APP: Izgradnja dječjeg vrtića, Tompojevci

Projekt Izrada projektne dokumentacije Broj 0 0 Izrađena I. faza izgradnje 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 200.000,00 kn

2.1.2.12.APP: Sufinanciranje knjiga - osnovnoškolsko obrazovanje, Tordinci

Korisnici Broj korisnika (djece) sufinanaciranja Broj 112 0 0 0 50.000,00 kn 25.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

2.1.2.13.APP: Sufinanciranje prehrane - osnovnoškolsko obrazovanje, Tordinci


2.1.2.14.APP: Sufinanciranje javnog prijevoza srednjoškolskih, Tordinci


2.1.2.15.APP: Izgradnja Ekonomske škole Vukovar, Vukovar

Izgrađena obrazovna infrastrukturaIzgrađena nova, moderna i energetski

učinkovita škola i sportska dvoranaBroj jedinica 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000.000,00 kn

2.1.2.16. APP: Izgradnja dječjeg vrtića, Jarmina Broj korisnika Broj korisnika (djece) Broj 0 40 40 40 0,00 kn 1.270.000,00 kn 2.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn

2.1.2.17.APP: Natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola, VSŽ

Učenici Broj učenika Broj 14412 15000 15000 15000 200.000,00 kn 200.000,00 kn 2.000.000,00 kn 200.000,00 kn

2.1.2.18. APP: Prijevoz učenika, VSŽ Učenici Broj učenika Broj 14200 14200 14200 14200 1.468.000,00 kn 1.068.000,00 kn 1.100.000,00 kn 1.100.000,00 kn

2.1.2.19.APP: Tekuće i investicijsko održavanje objekata OŠ, VSŽ

Škole Broj škola Broj 8 6 6 6 2.334.867,00 kn 1.335.763,00 kn 1.335.763,00 kn 1.335.763,00 kn

2.1.2.20. APP: Adaptacija i sanacija ustanova OŠ Projekti Broj projekata Broj 11 1 2 4 4.498.162,00 kn 4.498.162,00 kn 4.498.162,00 kn 4.498.162,00 kn

2.1.2.21.APP: Tekuće i investicijsko održavanje objekata SŠ, VSŽ

Škole Broj škola Broj 10 6 6 6 1.651.930,00 kn 1.760.000,00 kn 1.760.000,00 kn 1.760.000,00 kn

2.1.2.22. APP: Adaptacija i sanacija ustanova SŠ Projekti Broj projekata Broj 4 4 4 4 2.507.442,00 kn 2.507.442,00 kn 2.507.442,00 kn 2.507.442,00 kn

2.1.2.23.APP: Godišnji prijem učenika i nastavnika, Županja

Promicanje kvalitete osnovoškolskog i srednjoškolskog

obrazovanjabroj prijema broj 1 1 1 1 16.495,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn

2.1.2.24.APP: Obrazovanje - predškolski odgoj, Županja

poticanje predškolskog odgoja i obrazovanja

broj djece u predškolskom odgoju i obrazovanju

broj 208 215 215 215 4.474.700,00 kn 4.646.700,00 kn 4.688.300,00 kn 4.758.450,00 kn

2.1.2.25.APP: Pomoć za podmirenje troškova smještaja, Županja

aktivnost unapređenja socijalnih usluga za ranjive skupine

broj korisnika broj 3 3 3 3 16.192,00 kn 27.000,00 kn 27.000,00 kn 27.000,00 kn

2.1.2.26.APP: Subvencioniranje prijevoza učenika, Županja



2.1.2.27.APP: Sufinanciranje prehrane učenika, Ilok

Sufinancirana prehrana Broj sufinancirane prehrane Broj 30 30 30 30 15.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn

2.1.2.28.APP: Sufinanciranje knjiga za učenike, Ilok

Sufinancirane knjige za učenike Broj učenika Broj 250 250 250 250 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

2.1.2.29.APP: Sufinanciranje prijevoza za učenike, Ilok

Sufinanciran prijevoz učenika Broj učenika Broj 86 86 86 86 70.000,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn

2.1.2.30. APP: Prijevoz srednjoškolaca, Štitar Broj učenika Broj učenika srednjih škola Broj 0 42 42 42 0,00 kn 57.300,00 kn 343.800,00 kn 343.800,00 kn

2.1.2.31.APP: Sufinanciranje knjiga za učenike, Drenovci

unapređenje osnovnoškolskog obrazovanja

Broj programa Broj 1 1 1 1 512.130,35 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn

2.1.2.32. APP: Lutkarsko proljeće, Drenovciunapređenje osnovnoškolskog

obrazovanjaBroj programa Broj 1 1 1 1 6.000,00 kn 6.000,00 kn 6.000,00 kn 6.000,00 kn

2.1.2.33. APP: Mala škola, Drenovciunapređenje osnovnoškolskog


2.1.2.34. APP: Igraonica, Drenovci unapređenje predškolskog odgoja broj programa Broj 1 0 0 0 5.936,56 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.2.35. APP: Po odlukama za školstvo, Drenovciunapređenje osnovnoškolskog


2.1.2.36. APP: Prijevoz učenika, Drenovciunapređenje srednjoškolskog


2.1.2.37.APP: Sufinanciranje rada dječjeg vrtića, Drenovci

aktivnosti unapređenja predškolskog odgoja

broj aktivnosti broj 1 1 0 0 110.800,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.2.38.APP: Obnova i dogradnja predškolske ustanove u Nuštru, Nuštar

Broj djece u predškolskoj ustanovi Broj djece u predškolskoj ustanovi Broj 50 50 75 100 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 1.500.000,00 kn

2.1.2.39.APP: Izgradnja predškolske ustanove u Ceriću, Nuštar



% 0 0 0 100 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.2.40. APP: Sufinanciranje prijevoza, Otok 0 300 310 320 0,00 kn 120.000,00 kn 120.000,00 kn 120.000,00 kn

2.1.2.41.Boravak djece u dječjim vrtićima, Privlaka

Broj djece predškolske dobi Broj djece predškolske dobi Broj 35 40 45 50 170.000,00 kn 160.000,00 kn 170.000,00 kn 175.000,00 kn

2.1.2.42. Studentske stipendije, Privlaka Broj studenata Broj studenata Broj 16 17 20 20 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

2.1.2.43.Prijevoz srednjoškolskih učenika, Privlaka

Broj učenika Broj učenika Broj 135 135 135 135 120.000,00 kn 120.000,00 kn 120.000,00 kn 120.000,00 kn

2.1.2.44.APP: Osiguranje pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju u Vinkovcima II, Vinkovci

broj djece sa poteškoćama u razvoju (32)

broj djece sa poteškoćama u razvoju broj djece 24 32 32 32 0,00 kn 434.897,28 kn 1.449.657,60 kn 1.449.657,60 kn

2.1.2.45.APP: Osiguranje pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju u Vinkovcima, VSŽ

broj djece sa poteškoćama u razvoju (24)

broj djece sa poteškoćama u razvoju broj djece 24 24 0 0 211.179,92 kn 578.325,64 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.2.46.APP: Sufinanciranje izgradnje školske sportske dvorane, Babina Greda

Izgrađena školska sportska dvorana Izgrađena školska sportska dvorana Broj 0 0 1 1 1.637.993,72 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn

2.1.2.47. APP: Asistenti u nastavi, VukovarPomoć u nastavi djeci s posebnim

potrebamaRad s osobama s posebnim potrebama broj korisnika 0 4 40 40 0,00 kn 25.000,00 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn

2.1.2.48.APP: Pomoć osnovnoškolcima - udžbenici, Vukovar

Pomoć osnovnoškolcima Ostvarivanje socijalnih potreba građana broj korisnika 0 1455 2000 2000 0,00 kn 200.000,00 kn 1.500.000,00 kn 1.500.000,00 kn

2.1.2.49.APP: Pomoć osnovnoškolcima - bilježnice, Vukovar

Pomoć osnovnoškolcima Ostvarivanje socijalnih potreba građana broj korisnika 0 1993 2000 2000 0,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn

2.1.2.50.APP: Pomoć osnovnoškolcima - startasice, Vukovar

Pomoć osnovnoškolcima Ostvarivanje socijalnih potreba građana broj korisnika 0 1896 2000 2000 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn

2.1.2.51. APP: Mala škola, Bošnjaci poticanje predškolskog odgoja broj djece broj 29 30 30 30 96.642,80 kn 97.000,00 kn 97.000,00 kn 97.000,00 kn

2.1.2.52.APP: Prijevoz učenika srednjih škola, Bošnjaci

poticanje srednješkolskog obrazovanja


2.1.2.53.APP: Sufinanciranje boravka djece u dječjem vrtiću Županja, Bošnjaci

poticanje dječjeg odgoja broj djece broj 15 15 15 15 76.306,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn

2.1.2.54.APP: Projekt "Sva lica knjiga - SLIKA", RA VSŽ

Broj odgojno-obrazovnih djelatnika koji su sudjelovali u stručnom

usavršavanju

Povećanje broja odgojno-obrazovnik djelantika koji su sudjelovali u stručnom

usavršavanjuBroj 0 41 41 0 0,00 kn 1.205.000,00 kn 241.095,56 kn 0,00 kn

2.1.3.1. APP: Isplata stipendija, Ilok Isplaćene gradske stipendije Broj stipendija u godini Broj 10 10 10 10 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

2.1.3.2.APP: Stipendije i školarine studentima, Tovarnik

Visokobrazovane osobe Broj visokoobrazovanih osoba Broj 220 220 220 220 260.000,00 kn 260.000,00 kn 260.000,00 kn 260.000,00 kn

2.1.3.3.

APP: Stipendije grada za visokoškolsko obrazovanje, Županja

Poticanje visokoškolskog obrazovanja

broj stipendija broj 35 35 35 35 337.600,00 kn 300.500,00 kn 300.500,00 kn 300.500,00 kn

2.1.3.4.APP: Kamate i naknade po studentskim kreditima, Županja

poticanje visokoškolskog obrazovanja (studentski krediti)


2.1.3.5. APP: Stipendije, VSŽ Učenici Broj učenika Broj 74 80 80 80 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 130.000,00 kn

2.1.3.6. APP: Stipendije studentima, ŠtitarPoticanje visokoškolskog

obrazovanjaIznos utrošenih sredstava kn 0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

2.1.3.7. APP: Stipendije i školarine, Nuštar Broj korisnka Broj učenika i studenata - korisnici

stipendija i školarinabroj 0 25 25 25 172.000,00 kn 180.000,00 kn 180.000,00 kn 180.000,00 kn

2.1.3.8. APP: Stipendije i školarine, Otok 0 1 5 10 0,00 kn 120.000,00 kn 120.000,00 kn 120.000,00 kn

2.1.3.9.APP: Isplata stipendija studentima, Babina Greda

Isplaćene stipendije studentima Isplaćene stipendije studentima Broj 10 10 10 10 90.000,00 kn 90.000,00 kn 90.000,00 kn 90.000,00 kn

2.1.3.10. APP: Stipendiranje studenata, Lovas Isplaćene stipendije Broj isplaćenih stipendija Broj 7 7 10 10 13.500,00 kn 16.500,00 kn 30.000,00 kn 30.000,00 kn

2.1.3.11. APP: Stipendije, Vukovar Pomoć studentima Financiranje programa stipendiranja broj korisnika 0 255 500 500 0,00 kn 776.000,00 kn 1.500.000,00 kn 1.500.000,00 kn

2.1.3.12.APP: Nagrade studentima za izvrstan uspjeh, Vukovar

Nagrada studentimaPoticanje studenata na izvrstan uspjeh

tijekom studiranjabroj korisnika 0 22 80 80 0,00 kn 11.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

Mjera: Poticanje razvoja visokog obrazovanja

2.212.200,00 kn 3.154.500,00 kn 3.931.000,00 kn 3.061.000,00 kn2.1.3.Poticanje razvoja visokog

obrazovanjaAktivnosti, mjere i projekti usmjereni

poticanju razvoja visokog obrazovanjaBroj 7 13 15 18

2.1.3.13. APP: Stipendije, Bošnjacipoticanje visokoškolskog

obrazovanjabroj stipendija broj 11 11 11 11 113.600,00 kn 125.000,00 kn 125.000,00 kn 125.000,00 kn

2.1.4.1. APP: Oprema za vrtić, Ilok Nabavljena oprema za vrtić Broj opreme Broj 1 1 1 1 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn2.1.4.2. APP: Izgradnja dječijeg vrtića u općini

Nijemci, Nijemci Izgrađenost dječijeg vrtića u % Postotak izgrađenosti vrtića % izgrađenosti 0% 40% 80% 100% 0,00 kn 1.400.000,00 kn 2.600.000,00 kn 2.000.000,00 kn

2.1.4.3.APP: Školski objekti i dječija igrališta - uređenje igrališta, Cerna Korisnici i programi Broj korisnika Broj 300 400 500 600 90.000,00 kn 280.000,00 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn

2.1.4.4. APP: Proširenje postojeće dječje igraonice - priprema za izgradnju vrtića, Andrijaševci

Dogradnja - proširenje dječje igraonice od 200 m²

Mjeri m² dogradnje igraonice, odnosno vrtića

m ² 0 0Dograđeno 200 m²

vrtića0 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn

2.1.4.5.APP: Društveno obrazovni centar "Dunav", Vukovar

Izgrađena obrazovna infrastrukturaObnovljena zgrada Hotela Dunav stavljena u funkciju društveno-

obrazovnog centra „Dunav"Broj jedinica 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 35.000.000,00 kn

2.1.4.6.APP: Rekonstrukcija zgrade "Radnički dom" u Borovu i prenamjena u prostor Veleučilišta u Vukovaru, Vukovar

Obnovljena infrastruktura Obnovljena zgrada Radničkog doma i

stavljena u funkciju VeleučilištaBroj jedinica 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 40.000.000,00 kn

2.1.4.7. APP: Dogradnja dvorane dječjeg vrtića, Stari Jankovci Dvorana vrtića Dogradnja dvorane vrtića kom 0 1 0 0 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.4.8.APP: Izgradnja dječjeg vrtića, Vrbanja broj djece - polaznika

Pokazatelj mjeri ukupan broj djece koji će pohađati dječji vrtić

broj djece 0 0 15 20 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 3.000.000,00 kn

2.1.4.9.APP: Sufinanciranje nabave školske opreme, Županja

unapređenje uvjeta obrazovanja broj aktivnosti opremanja škola broj 1 1 1 1 35.988,00 kn 90.000,00 kn 90.000,00 kn 90.000,00 kn

2.1.4.10.APP: Otplata kredita za uređenje vrtića, Županja

poticanje predškolskog odgoja i obrazovanja

broj djece u predškolskom odgoju i obrazovanju

broj 208 215 215 215 1.588.434,00 kn 1.588.434,00 kn 1.588.434,00 kn 1.588.434,00 kn

2.1.4.11.

APP: Proširenje zgrade osnovne škole za potrebe srednje škole, izgradnjom i opremanjem sportske dvorane, Drenovci

unaprijeđeni i prošireni objekti potrebnih za poboljšanje

obrazovnog sustavabroj aktivnosti broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 20.000.000,00 kn 0,00 kn

2.1.4.12.APP: Izrada projektne dokumentacije Dječji vrtić Privlaka, Privlaka

Postotak izrade potrebne dokumentacije

Postotak izrade potrebne dokumentacije % 0 1 1 1 0,00 kn 47.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.4.13.APP: Izgradnja dječjeg vrtića V. Nazor, Vinkovci



2.1.4.14.APP: Rekonstrukcija i dogradnja OŠ N. Tesla u Mirkovcima, Vinkovci

Površina dograđenog dijela škole i izgrađene šprtske dvorane

Površina dograđenog dijela škole i izgrađene športske dvorane

m2 0 0 0 1948,9 1.300.000,00 1.287.623,00 kn 1.287.623,00 kn 1.300.000,00 kn

2.1.4.15.APP: Rekonstrukcija (sanacija, dogradnja i adaptacija) OŠ I.G. Kovačića, Vinkovci

površina dograđenog dijela škole površina dograđenog dijela škole m² 0 0 0 325 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn

2.1.4.16.APP: Dogradnja i rekonstrukcija OŠ B.Kašića, Vinkovci

površina dogradnje i rekonstrulcijepovršina dograđenog i obnovljenog

dijela školem² 0 0 0 2386,72 0,00 kn 0,00 kn 0,00 5.000.000,00 kn

2.1.4.17.APP: Izgradnja školske dvorane OŠ I. Mažuranića te dogradnja učionica, Vinkovci

Površina izgrađene športske dvorane te nadograđenih učionica

Površina izgrađene športske dvorane te nadograđenih učionica

m² 0 0 417,5 417,5 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.543.171,53 kn

2.1.4.18. APP: "AGRO ZOO LAB", RA VSŽ

Opremanje Obrtničko-industrijske škole Županja novom

poljoprivrednom mehanizacijom, laboratorijem za analizu tla i vode te IKT opremom i Zdravstvene i

veterinarske škole dr. Andrije Štampara Vinkovci laboratorijskom

opremom za analizu krvi

Opremanje Obrtničko-industrijske škole Županja novom poljoprivrednom

mehanizacijom, laboratorijem za analizu tla i vode te IKT opremom i Zdravstvene i veterinarske škole dr. Andrije Štampara

Vinkovci laboratorijskom opremom za analizu krvi

Broj 0 2 2 2 363.171,40 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.4.19.APP: Građenje dječjeg vrtića u općini Trpinja, RA VSŽ

Izgrađena površina objekta Broj metara kvadratnih izgrađenog

objektam ² 0 485 0 0 0,00 kn 2.740.626,32 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.4.20.

APP: Rekonstrukcija zgrade javne namjene (uredski prostor) u zgradu društvene namjene – dječji vrtić u opićini Markušica, RA VSŽ

Rekonstruirana površina javnog objekta

Broj kvadratnih metara koji je rekonstruiran i opremljen

m ² 0 274,6 0 0 0,00 kn 1.698.657,84 kn 0,00 kn 0,00 kn

101.791.605,53 kn2.1.4.Mjera: Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata potrebnih za poboljšanje obrazovnog sustava

3.397.593,40 kn 10.152.341,16 kn 26.836.057,00 knBroj 3 11 15 20Poboljšanje obrazovnog sustavaAktivnosti, mjere i projekti usmjereni

poboljšanju obrazovnog sustava

2.2.1.1. APP: Javne potrebe u zdr. minimalni standard (dec) - Opremanje zdravstvene ustanove,VSŽ

Iskorištenost sredstava Postotak iskorištenosti sredstava % 97,37% 100% 100% 100% 14.185.874,96 kn 11.048.948,21 kn 11.048.948,21 kn 11.048.948,21 kn

2.2.1.2.APP: Javne potrebe u zdr. minimalni standard (dec) - Informacija zdravstvene ustanove, VSŽ

Iskorištenost sredstava Postotak iskorištenosti sredstava % 99,97% 100% 100% 100% 769.644,04 kn 785.270,79 kn 785.270,79 kn 785.270,79 kn

2.2.1.3. APP: Ulaganja u prostor i opremu, VSŽ Zdravstvene ustanoveBroj zdravstvenih ustanova koje ulažu u

izgradnju i opremanje ustanova iz vlastitih sredstava

Broj 5 7 7 7 9.413.090,00 kn 3.799.270,00 kn 4.050.319,00 kn 3.971.230,00 kn

2.2.1.4.APP: CBR Vukovar - rehabilitacija u zajednici, VSŽ

Realizacija projekta Postotak realizacije projekta % 0% 40% 80% 100% 5.000.000,00 kn 3.920.267,00 kn 4.268.708,00 kn 0,00 kn

2.2.1.5.APP: Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama, VSŽ

Smanjenje broja prijema na akutne bol.odjele

postotak smanjenja broja prijema na akutne bol.odjele

% 0% 0% 5% 10% 0,00 kn 45.007.906,00 kn 9.164.263,00 kn 6.482.183,00 kn

2.2.1.6.APP: Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, VSŽ

Smanjenja broja uputnica u bolnicePostotak smanjenja broja uputnica u

bolnice% 0% 0% 7% 15% 0,00 kn 9.532.348,42 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.2.1.7. APP: Sanacija doma zdravlja, DrenovciUnaprijeđeni objekt za pružanje

zdravstvenih uslugabroj aktivnosti broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn

2.2.1.8.APP: Uređenje prostora za zdravstvene ordinacije, Otok

0 50 100 150 0,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn

2.2.1.9.APP: Opremanje zdravstvene i stomatološke ambulante Lovas, Lovvas

Opremljena zdravstena ustanova Broj opremljenih zdravstvenih ustanova Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn

2.2.1.10.APP: Take care! Developing and improving health and social services for velnerable groups, Udruga Bubamara

razvoj socijalnih i zdravstvenih usluga

razviti zdravstvene i socijalne pristupačne i kvalitetne usluge

40 medicinskih radnika profesionalno educiranih, 1 prekogranična mreža, 800

ljudi primilo jedan od oblika zdravstvene ili socijalne

usluge

0

40 medicinskih radnika

profesionalno educiranih


profesionalno educiranih, 1

prekogranična mreža



prekogranična mreža, 800 ljudi primilo jedan od

oblika zdravstvene ili socijalne usluge

0,00 kn 756.000,00 kn 6.048.000,00 kn 298.661,58 kn

2.2.1.11. APP: PALL-NET, Udruga Bubamararazvoj socijalnih i zdravstvenih

uslugarazviti zdravstvene i socijalne

pristupačne i kvalitetne usluge

60 medicinskih radnika profesionalno educiranih, 1 prekogranična mreža, 800

ljudi primilo jedan od oblika zdravstvene ili socijalne

usluge

0


profesionalno educiranih,



prekogranična mreža



prekogranična mreža, 800 ljudi primilo jedan od

oblika zdravstvene ili socijalne usluge

0,00 kn 756.000,00 kn 4.914.000,00 kn 203.902,65 kn

2.2.2.1.APP: Specijalističko usavršavanje doktora medicine u Zavodu za hitnu medicinu VSŽ, RA VSŽ

Stručnjaci koji su sudjelovali u osposobljavanju

Povećanje broja specijaliste hitne medicine

Broj 0 1 1 1 0,00 kn 284.000,00 kn 215.000,00 kn 251.000,00 kn

2.2.2.2.APP: Specijalističko usavršavanje doktora medicine u Domu zdravlja Vinkovci, RA VSŽ



Broj 0 2 2 2 0,00 kn 560.608,50 kn 547.608,50 kn 547.608,50 kn

2.2.2.3.APP: Specijalističko usavršavanje doktora medicine u Domu zdravlja Vukovar, RA VSŽ



Broj 0 2 2 2 0,00 kn 617.636,88 kn 610.036,00 kn 610.036,00 kn

2.2.2.4.APP: Specijalističko usavršavanje doktora medicine u Domu zdravlja Županja, RA VSŽ



Broj 0 4 4 4 0,00 kn 799.496,00 kn 790.896,00 kn 790.896,00 kn

2.2.3.1. APP:2.2.3.2. APP:

4

4 4 4

0 2

0% 0% 7% 15%

1711 15

Mjera: Promicanje zdravog načina

17.140,00 kn 25.000,00 kn 187.500,00 kn 25.000,00 kn P i j d či ži t i

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni

2.2.3. Mjera: Razvoj sustava palijativne skrbi 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 knRazvoj sustava palijativne skrbi Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju sustava palijativne skrbi

Broj 0

2.2.2.Mjera: Zadržavanje postojećeg i privlaćenje novog medicinskog kadra 0,00 kn 2.261.741,38 kn 2.163.540,50 kn 2.199.540,50 kn

Zadržavanje postojećeg i privlaćenje novog medicinskog kadra

Mjere, aktivnosti i projekti zadržavanja postojećeg i privlaćenje novog

medicinskog kadraBroj 0

2.2.1.Mjera: Izgradnja, dogradnja i opremanje zdravstvenih ustanova 29.368.609,00 kn 75.806.010,42 kn 41.489.509,00 kn 23.000.196,23 kn

Izgradnja, dogradnja i opremanje zdravstvenih ustanova

Aktivnosti, mjere i projekti izgradnje, dogradnje i opremanja zdravstvenih

ustanovaBroj 5

2.2. Prioritet: Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga

29.385.749,00 kn 78.092.751,80 kn 43.840.549,50 kn 25.224.736,73 knPoboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti VSŽ

Smanjenja broja uputnica u bolnice Postotak

2.2.4.1.APP: Dodatne usluge u zdravstvu i preventiva, Županja

Aktivnosti promicanja zdravog načina života i suzbijanja ovisnosti

Broj aktivnosti Broj 1 1 1 1 17.140,00 kn 25.000,00 kn 25.000,00 kn 25.000,00 kn

2.2.4.2.APP: Izrada projektne dokumentacije za kulturno - turistički park s pripadajućom šetnicom, Babina Greda

Izrada projektne dokumentacije za kulturno - turistički park sa

pripadajućom šetnicom

Izrada projektne dokumentacije za kulturno - turistički park sa

pripadajućom šetnicomBroj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 162.500,00 kn 0,00 kn

2.2.4.3. APP:

2.3.1.1. APP: Izgradnja doma za dnevnu skrb starijih i nemoćnih osoba u Lovasu, Lovas

Izgrađen Dom za starije Površina izgrađenog Doma za starije m2 0 0 250 250 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

2.3.1.2. APP: Program javnih potreba u socijalnoj skrbi, Tordinci Korisnici Broj korisnika socijalne pomoće Broj 26 26 30 35 244.000,00 kn 250.000,00 kn 275.000,00 kn 324.000,00 kn

2.3.1.3.APP: Poludnevni boravak za stare i nemoćne osobe s područja Općine Vrbanja

broj starih i nemoćnih osoba uključenih u program poludnevnog

boravka

Pokazatelj mjeri ukupan broj starih i nemoćnih osoba koje su uključene u

program poludnevnog boravka za stare i nemoćne osobe

broj osoba 0 50 60 80 0,00 kn 200.000,00 kn 500.000,00 kn 200.000,00 kn

2.3.1.4.APP: Izgradnja doma umirovljenika, Gunja

izgradnja doma umirovljenika izgradnja doma umirovljenika % 0% 0% 2% 98% 0,00 kn 0,00 kn 663.000,00 kn 30.000.000,00 kn

2.3.1.5.APP: Zajedničkom suradnjom u prevenciji institucionalizacije, Udruga Bubamara

razvoj i širenje mreže socijalnih usluga

razvoj i širenje mreže socijalnih usluga250 osoba s invaliditetom

potebno uključiti u programske aktivnosti,

0 250 250 250 0,00 kn 399.911,75 kn 399.911,75 kn 399.911,75 kn

2.3.1.6.

APP: Unaprjeđivanje infrastrukture centara za socijalnu skrb kao podrška procesu deinstitucionalizacije – faza 1, RA VSŽ

Broj izgrađenih / rekonstruiranih i opremljenih

infrastrukturnih jedinica (Broj)

Povećanje broja izgrađenih/rekonstruiranih i opremljenih

infrastrukturnih jedinica Broj 0 4 0 0 0,00 kn 1.167.850,35 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3.1.7.

APP: Preuređenje dijela prizemlja-stacionar 1 u prostor za smještaj osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih demencija, RA VSŽ

Broj korisnika smještenih u odjelu za osobe oboljele od Alzheimerove

bolesti i drugih demencija

smještaj broja korisnika u odjel za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih

demencija Broj 0 0 0 18 0,00 kn 50.000,00 kn 850.000,00 kn 2.100.000,00 kn

2.3.2.1.APP: Pomoći građanima, kućanstvima, udrugama, ustanovama, VSŽ

Korisnici programa soc. skrbi Broj korisnika programa socijalne skrbi Broj 3547 3600 3600 3600 875.000,00 kn 890.000,00 kn 1.351.000,00 kn 1.351.000,00 kn

2.3.2.2.APP: Ustanove i udruge socijalne skrbi, Županja

Aktivnosti unapređenja socijalnih usluga za ranjive skupine


2.3.2.3.APP: Pomoć za podmirenje troškova stanovanja, Županja



2.3.2.4. APP: Pomoć u prehrani, Županjaaktivnost unapređenja socijalnih

usluga za ranjive skupinebroj korisnika broj 25 25 25 25 183.696,00 kn 180.000,00 kn 180.000,00 kn 180.000,00 kn

2.3.2.5.APP: Jednokratne novčane pomoći, Županja



2.3.2.6.APP: Pomoć za pogrebne troškove, Županja


broj korisnika broj 1 1 1 1 0,00 kn 4.500,00 kn 4.500,00 kn 4.500,00 kn

2.3.2.7. APP: Pomoć za nabavu ogrijeva, Županjaaktivnost unapređenja socijalnih

usluga za ranjive skupinebroj korisnika broj 185 185 185 185 171.770,00 kn 168.000,00 kn 168.000,00 kn 168.000,00 kn

2.3.2.8.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Negoslavci

Zapošljavanje 15 žena Ukupan broj novozaposlenih žena broj žena 0 15 15 15 0,00 kn 500.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

5 6 8

5 6 10

38 56 71 90

Unapređenje socijalnih usluga za ranjive skupine društva

Aktivnosti, mjere i projekti smjereni unapređenju socijalnih usluga za ranjive

Broj 20 25 30 352.3.2. Mjera: Unapređenje socijalnih usluga za ranjive skupine društva

3.626.642,73 kn 9.502.682,14 kn 17.381.609,74 kn 16.331.751,69 kn

2.3.1.Mjera: Unapređenje uvjeta i kvalitete rada u sustavu socijalne skrbi

344.000,00 kn 2.167.762,10 kn 2.787.911,75 kn 33.123.911,75 knUnapređenje uvjeta i kvalitete rada

u sustavu socijalne skrbi

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni unapređenju uvjeta i kvalitete rada u

sustavu socijalne skrbiBroj 3

2.3. Prioritet: Razvoj društvene kohezije 12.633.686,48 kn 18.677.055,31 kn 32.476.022,30 kn 55.966.473,44 knRazvoj društvene kohezije Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju društvene kohezije

Broj

2.2.4.j j g

života i suzbijanje svih oblika ovisnosti, , , ,

Promicanje zdravog načina života i suzbijanje svih oblika ovisnosti

, j p j j promicanju zdravog načina života i

suzbijanje svih oblika ovisnostiBroj 1

2.3.2.9.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Gunja

Broj korisnika programa Zaželi Broj korisnika programa Zaželi broj 0 0 120 120 0,00 kn 0,00 kn 1.172.500,00 kn 1.172.500,00 kn

2.3.2.10.APP: Projekt "Zaželi", program "Pokloni mi osmijeh", zapošljavanje žena, Vukovar

Zapošljavanje žena

Povećana zapošljivost žena na području grada Vukovara i povećana kvaliteta

života osoba treće životne dobi i osoba u nepovoljnom položaju

broj jedinica 0 0zaposleno 50 žena, povećana kvaliteta života za 150 osoba

zaposleno 50 žena, povećana kvaliteta života za 150 osoba

0,00 kn 0,00 kn 3.753.123,04 kn 3.753.123,04 kn

2.3.2.11.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Štitar

Broj zaposlenih žena Broj zaposlenih žena kroz Program zaželi Broj 0 0 10 10 0,00 kn 0,00 kn 467.844,01 kn 920.928,02 kn

2.3.2.12. APP: Pomoć u kući, DrenovciProvođenje socijalnih usluga za

ranjive skupine društvaBroj programa Broj 1 1 1 1 99.471,51 kn 202.000,00 kn 202.000,00 kn 202.000,00 kn

2.3.2.13.APP: Udruge za promicanje socijalnih prava, Drenovci

promicija socijalnih usluga broj udruga koje provode aktivnosti broj 6 6 6 6 46.000,00 kn 46.000,00 kn 46.000,00 kn 46.000,00 kn

2.3.2.14.APP: Pomoć obiteljima i kućanstvima, Drenovci



2.3.2.15. APP: Pomoć za ogrijev, Drenovciaktivnost unapređenja socijalnih

usluga za ranjive skupinebroj aktivnosti broj 1 1 1 1 163.760,00 kn 211.000,00 kn 211.000,00 kn 211.000,00 kn

2.3.2.16.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Drenovci

aktivnosti poticanja zapošljavanja žena

broj zaposlenih žena broj 0 30 30 30 0,00 kn 1.437.016,15 kn 1.437.016,15 kn 1.437.016,15 kn

2.3.2.17.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Nuštar

Zapošljavanje žena broj žena u programu broj 0 0 22 22 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3.2.18.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Vođinci

novozaposlene i educirane žene broj novozaposlenih i educiranih žena broj 0 0 10 0 0,00 kn 0,00 kn 769.969,92 kn 769.969,92 kn

2.3.2.19.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Privlaka

Broj nezaposlenih uključenih u program

Broj nezaposlenih uključenih u program Broj 0 15 15 15 0,00 kn 250.000,00 kn 1.135.967,23 kn 1.135.967,23 kn

2.3.2.20. APP: Pomoć u kući, PrivlakaBroj nezaposlenih uključenih u

programBroj nezaposlenih uključenih u program Broj 15 10 11 12 432.000,00 kn 354.200,00 kn 380.000,00 kn 400.000,00 kn

2.3.2.21. APP: Obnova objekta Kuglane, Vinkovci Površina obnovljenog objekta Površina obnovljenog objekta m2 0 0 800 0 0,00 kn 1.500.000,00 kn 800.000,00 kn 0,00 kn

2.3.2.22. APP: Vrijeme užine, Vinkovcibroj djece u riziku od siromaštva

(791)broj djece u riziku od siromaštva broj djece 0 791 0 0 0,00 kn 356.762,49 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3.2.23. APP: Vrijeme užine II, Vinkovcibroj djece u riziku od siromaštva

(409)broj djece u riziku od siromaštva broj djece 0 0 409 0 0,00 kn 140.945,49 kn 272.942,06 kn 0,00 kn

2.3.2.24.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Babina Greda

Broj žena zaposlenih putem programa Zaželi

Broj žena zaposlenih putem programa Zaželi

Broj 0 0 17 17 0,00 kn 0,00 kn 1.336.347,33 kn 1.336.347,33 kn

2.3.2.25. APP: Pučka kuhinja, Vukovar Prehrana u pučkoj kuhinjiFinanciranje rada pučke kuhinje prema

programu socijalne pomoćibroj korisnika 0 90 90 90 0,00 kn 350.000,00 kn 350.000,00 kn 350.000,00 kn

2.3.2.26. APP: Socijalna samoposluga, Vukovar Pomoć socijalno ugroženimaSufinanciranje rada socijalne

samoposlugebroj korisnika 0 1500 1500 1500 0,00 kn 80.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

2.3.2.27.APP: Sufinanciranje gradskog prijevoza za osobe s posebnim potrebama i slijepe, Vukovar

pomoć osobama s posebnim potreba i slijepima

Naknade u sustavu socijalne skrbi broj korisnika 0 33 35 35 0,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn

2.3.2.28.APP: Prehrana djece s teškoćama u razvoju i djece iz socijalno ugroženih obitelji u OŠ, Vukovar

Prehrana potrebite djece u OŠ Socijalna pomoć potrebitoj djeci broj korisnika 0 22 100 100 0,00 kn 10.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

2.3.2.29.APP: Pomoć starijim osobama u kući, Bošnjaci

socijalni program broj aktivnosti Broj 25 25 25 25 20.265,16 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn

2.3.2.30. APP: Pomoć za novoređenčad, Bošnjaci poboljšanje demografske slike broj aktivnosti Broj 28 30 30 30 56.000,00 kn 85.000,00 kn 85.000,00 kn 85.000,00 kn

2.3.2.31.APP: Dom za starije i nemoćne, Bogdanovci

Postotak realizacije izgradnje doma Postotak realizacije izgradnje doma % 0% 0% 30% 70% 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 300.000,00 kn

2.3.2.32.APP: Sigurnim korakom do vlastitog posla, RA VSŽ

Nezaposleni prirpadnici ranjivih skupina, kao što je definirano

županijskom strategijom za razvoj ljudskih potencijala

Povećanje broja nezaposlenih prirpadnika ranjivih skupina kojima su razvijene poduzetničke kompetencije

Broj 0 70 70 70 0,00 kn 650.000,00 kn 1.000.000,00 kn 350.000,00 kn

2.3.2.33. APP: "UŽINA ZA SVE (ll)", RA VSŽPlanirani ukupni broj učenika koji će

primati obrok financiran iz ovog projekta

Broj učenika koji će primati obrok financiran iz ovog projekta

Broj 1549 1549 0 0 605.905,33 kn 908.858,01 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3.3.1.APP: Centralna kuhinja za prehranu djece u vrtićima, Vukovar

Obnovljena infrastruktura Djeca DV Vukovar I i Vukovar II % 0% 0% 100% 100% 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3.3.2.APP: Zaboravljene Boje, Okusi i Ritam Dunava - ZBOR Dunava, Vukovar

Socijalna uključenostPovećanje kvalitete života osoba starije

životne dobi, posebice osoba s invaliditetom

broj 0 0 50 50 0,00 kn 0,00 kn 983.206,52 kn 0,00 kn

2.3.3.3.APP: Sufinanciranje gradskog prijevoza za starije osobe, Vukovar

pomoć starijim osobama Naknade u sustavu socijalne skrbi broj korisnika 0 2879 3000 3000 0,00 kn 1.450.000,00 kn 1.450.000,00 kn 1.450.000,00 kn

2.3.3.4.APP: Projekt "ZNANJE JE COOL", Centar za socijalnu skrb Vukovar

ZNANJE JE COOL podrška obrazovanju djece viših razreda OŠ,

koja dolaze iz višečlanih obitelji, nižeg socioekonomskog statusa, čiji roditelji nisu u mogućnosti osigurati

im primjerenu pomoć u učenju

unaprijediti vještine učenja kod djece, ojačati motivaciju za učenjem, popravljanje školskog uspjeha,

prevencija napuštanja školovanja, poboljšanje kvalitete života djece,

studenata i njihovih obitelji, prevencija socijalne isključenosti

broj uključene djece u edukativne grupe "Kako

učiti", broj održanih edukativnih grupa; broj uključene djece u grupe za

učenju iz predmeta:matematike, fizike i

engleskog jezika; broj održanih grupa za učenje; broj uključenih studenata

srodnih fakulteta koji pružaju pomoć u učenju; broj

sklopljenih studentskih ugovora;broj kupljenih

školskih torbi istaknutim polaznicima grupa

prema statističkim podacima CZSS

Vukovar velik je broj vukovarskih

obiteljikorisnika novčanih pomoći; djeca iz ekonomski prikraćenih obitelji

nemaju jednak pristup

obrazovanju,imaju više poteškoća sa

završavanjem obrazovanja, u riziku

su od socijalne isključenosti; nepoznato

postojanje sličnih usluga na našem

području

uključiti 90 djece; uključiti 3 studenta (matematika, fizika,

engleski jezik); sklopiti tri

studentska ugovora; održati 30-ak edukativnih

radionica "Kako učiti"; održati

80-ak grupa za učenje iz predmeta: matematike,fizike, engleskog jezika; kupiti 15 školskih torbi istaknutum

polaznicima






polaznicima






polaznicima

0,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn

2.3.4.1. APP: Vatrogasna i civilna zaštita, IlokFinanciranje programa vatrogasne i

civilne zaštiteBroj programa Broj 3 3 3 3 1.908.123,00 kn 1.939.300,00 kn 1.939.300,00 kn 1.939.300,00 kn

2.3.4.2. APP: Vatrogasni dom, Lovas Opremljeni vatrogasni dom Broj Broj 1 1 1 1 10.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn

2.3.4.3.APP: Projektna dokumentacija za vatrogasni dom u Tovarniku, Tovarnik


2.3.4.4.APP: Protupožarna i civilna zaštita Općine Tordinci

Sufinancirana / financirana vatrogasna društava

Broj sufinanciranih / financiranih vatrogasnih društava

Broj 3 3 3 3 103.000,00 kn 103.000,00 kn 123.000,00 kn 123.000,00 kn

2.3.4.5. APP: Projekt "Recall", VSŽ Civilna zaštita Broj specifičnih e-alata Broj 0 2 0 0 323.627,00 kn 134.844,58 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3.4.6. APP: Projekt "DR. SHARE", VSŽ Civilna zaštita Broj specifičnih IT-alata Broj 0 1 0 0 1.306.119,95 kn 831.167,24 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3.4.7. APP: Projekt "EMBER", VSŽ Civilna zaštita Zapovjedno-stožerne vježbe Broj 0 3 0 0 3.321.024,88 kn 369.789,25 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3.4.8.APP: Unapređenje sustava obrane od požara i CZ-Infrastruktura, VSŽ

Sufinanciranje obnove i izradnje infrastrukture za područje VSŽ

Postotak sufinanciranja obnove i izradnje infrastrukture za područje VSŽ

Postotak 50% 50% 50% 50% 900.000,00 kn 900.000,00 kn 600.000,00 kn 800.000,00 kn

2.3.4.9. APP: Zaštita od požara, Županja Jačanje sustava zaštite od požara broj aktivnosti broj 1 1 1 1 341.514,00 kn 330.500,00 kn 350.500,00 kn 350.500,00 kn

2.3.4.10. APP: Zaštita i spašavanje, Županja Jačanje sustava zaštite i spašavanja broj aktivnosti broj 1 1 1 1 62.778,00 kn 50.000,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn

2.3.4.11.APP: Civilna zaštita i spašavanje, Drenovci

Jačanje sustava zaštite i spašavanja Broj programa Broj 2 2 2 2 70.362,00 kn 102.000,00 kn 102.000,00 kn 102.000,00 kn

2.3.4.12. APP: Vatrogasna zajednica, Drenovci Jačanje sustava zaštite od poplave Broj programa Broj 1 1 1 1 150.000,00 kn 150.000,00 kn 150.000,00 kn 150.000,00 kn

2.3.4.13.

APP: Izgradnja javne zgrade vatrogasnog doma (P+1) i pomoćne zgrade za potrebe vatrogasnog doma (P) sa opremanjem, Drenovci

Jačanje sustava zaštite od poplave Broj projekata Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 5.012.484,29 kn 0,00 kn

10 15 20

Unapređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni u napređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine

Broj 10 16 20 252.3.4.Mjera: Unapređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine 8.663.043,75 kn 5.246.611,07 kn 9.863.294,29 kn 5.050.810,00 kn

2.3.3.Mjera: Osmišljavanje i provedba programa za djecu, mlade i osobe treće ži t d bi

0,00 kn 1.760.000,00 kn 2.443.206,52 kn 1.460.000,00 knProgrami za djecu, mlade i osobe

treće životne dobiProgrami za djecu, mlade i osobe treće

životne dobiBroj 5

2.3.4.14.APP: Kapitalne pomoći državni proračun - Vatrogasni dom, Drenovci

Aktivnosti podrživog razvoja lokalne zajednice u ruralnom području

broj aktivnosti Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 1.300.000,00 kn 1.300.000,00 kn

2.3.4.15.APP: Zaštita ljudi (deratizacija, dezinsekcija, odvoz pasa lutalica), Drenovci

Aktivnosti zaštite zdravlja ljudi broj aktivnosti Broj 2 2 2 2 101.494,92 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn

2.3.4.16.APP: Sufinanciranje DVD-a, Babina Greda

Sufinanciran DVD Sufinanciran DVD Broj 1 1 1 1 65.000,00 kn 66.010,00 kn 66.010,00 kn 66.010,00 kn

2.4.1.1.APP: Naknada za novorođene, Ilok Isplaćene naknade za novorođene Broj naknada Broj 50 50 50 50 120.000,00 kn 120.000,00 kn 120.000,00 kn 120.000,00 kn

2.4.1.2. APP: Sufinanciranje kupnje prve nekretnine, Tovarnik

Sufinancirane prve kupnje nekretnina

Broj sufinanciranih osoba Broj 0 6 4 4 0,00 kn 120.000,00 kn 80.000,00 kn 80.000,00 kn

2.4.1.3. APP: Pomoći za novorođenu djecu, Tovarnik

Isplaćene pomoći za novorođenu djecu

Broj isplata za novorođenu djecu Broj 18 20 20 20 110.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

2.4.1.4. APP: Porodiljne naknade, Županja aktivnost pronatalitetne politike broj naknada Broj 79 80 80 80 78.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn2.4.1.5. APP: Unapređenje stanovanja, Županja

aktivnosti unapređenja stanovanja broj aktivnosti Broj 1 1 1 1 64.096,00 kn 86.500,00 kn 86.500,00 kn 86.500,00 kn

2.4.1.6. APP: Pomoći za novorođenu djecu, Drenovci pronatalitetne aktivnosti broj aktivnosti Broj 1 1 1 1 49.500,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

2.4.1.7.APP: Paketići za djecu, Drenovci pronatalitetne aktivnosti broj aktivnosti Broj 1 1 1 1 37.950,00 kn 38.000,00 kn 38.000,00 kn 38.000,00 kn

2.4.1.8.APP: Centar izvrsnosti za primjenjena socio-demografska istraživanja, Institut Ivo Pilar

Centar izvrsnosti za primjenjena socio-demografska istraživanja

1. Usvojena razvojna politika; 2. Socio-demografska istraživanja; 3. Javno informiranje i edukacija

broj

formiranje/uspostava 1 Centra; izrada 1

znanstveno-istraživačke socio-demografske baze podataka; izrada 1

on-line znanstveno-istraživačke baze

podataka; izrada 1 ekspertnog repozitorija

izrada 1 znanstvenog okvira

za primjenjena socio-demografska

istraživanja; izrada 1 socio-demografskog istraživanja; izrada 1

prijedloga (policy paper) razvojnih

socio-demografskih politika; 1 (knjiga)

znanstvena publikacija; 1

(priručnik) informativna publikacija; 1

(priručnik) edukativna

publikacija; 1 policy paper publikacija

izrada 1 znanstvenog okvira

za primjenjena socio-demografska

istraživanja; izrada 1 socio-demografskog istraživanja; izrada 1

prijedloga (policy paper) razvojnih

socio-demografskih politika; 1 (knjiga)

znanstvena publikacija; 1

(priručnik) informativna publikacija; 1

(priručnik) edukativna

publikacija; 1 policy paper publikacija

izrada I uspostava 1 umreženog

partnerstva; 2 ugovora o suradnji s

EU istraživačkim institucijama; 1

znanstveno-istraživačka

konferencija; 1 promotivni

međunarodni susret - JI Europa I EU

148.000,00 kn 149.500,00 kn 149.000,00 kn 147.000,00 kn

2.4.1.9. APP: Naknada za novorođene, PrivlakaBroj novorođene djece Broj novorođene djece Broj 20 30 30 30 42.000,00 kn 60.000,00 kn 60.000,00 kn 60.000,00 kn

2.4.1.10.APP: Naknade za novorođenu djecu, Lovas

Isplaćene pomoći za novorođenu djecu

Broj isplata za novorođenu djecu Broj 61 53 50 50 129.500,00 kn 105.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

2.4.2.1.APP: Rekonstrukcija Centra za javne inicijative, Tompojevci

Izrađena projektna dokumentacija i spremna za apliciranje

Projekta dokumentacija za Centar javne inicijative

BrojGotova projektna

dokumentacija250 m2 I. dio opreme II. dio opreme 1.870.560,00 kn 1.870.560,00 kn 100.000,00 kn 50.000,00 kn

2.4.2.2. APP: Društveni dom, Tompojevci Izrada projektne dokumentacijeProjektna dokumentacija za društveni

dom MikluševciBroj 0

Izrada projektne dokumentacije

I. faza izgradnje Il. faza izgradnje 95.300,00 kn 95.300,00 kn 1.000.000,00 kn 600.000,00 kn

2.4.2.3.APP: Stručno osposobljavanje - Volonteri, Županja

Aktivnosti jačanja kapaciteta lokalne samouprave

Broj korisnika Broj 9 0 20 20 23.700,00 kn 23.700,00 kn 23.700,00 kn 23.700,00 kn

2.4.2.4. APP:2.4.2.5. APP:

1,00% 1,00% 1,00%

15 20 25

Prirodni prirast VSŽSmanjenje negativnog prirodnog prirasta

(razlika živorođenih i umrlih osoba)Broj -871 -850 -800 -780

Unaprijeđen sustav strateškog Lokalne, regionalne, sektorske strategije

B j6 10 12 14

2 4 3Mjera: Uspostava sustava strateškog 769.062,00 kn 830.000,00 kn 580.000,00 kn 375.000,00 kn

2.4.2.Mjera: Jačanje ljudskih resursa u regionalnoj i lokalnoj samoupravi

1.989.560,00 kn 1.989.560,00 kn 1.123.700,00 kn 673.700,00 knJačanje ljudskih resursa u regionalnoj i lokalnoj samoupravi

Aktivnosti jačanja ljudskih resursa u regionalnoj i lokalnoj samoupravi

Broj10

2.4.1.

Mjera: Poticanje nataliteta i osiguranje uvjeta za jačanje pozitivne migracijske bilance

779.046,00 kn 979.000,00 kn 933.500,00 kn 931.500,00 kn

2.4. Prioritet: Upravljanje razvojem 16.379.748,59 kn 15.986.665,82 kn 13.942.379,19 kn 13.622.700,00 knIndeks razvojenosti Povećanje indeksa razvojenosti Broj 0,00%

2.4.3.1. APP: Prostorni plan, NijemciPodručje obuhvaćeno prostornim

planomProstorni plan donesen za cijelo

područje Općine Nijemci

Prostorni plan donesen za cijelo područje Općine

Nijemci100% 100% 100% 100% 0,00 kn 90.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn

2.4.3.2. APP: Razvojna strategija, Ivankovo Projekti Razvoj gospodarstva Broj 5 10 15 20 200.000,00 kn 100.000,00 kn 30.000,00 kn 35.000,00 kn

2.4.3.3.APP: Izrada arhitektonskog - urbanističkog programa centra Tompojevci

Projekt Izrada projektne dokumentacije Broj 0 Izrađen 0 0 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.4.3.4.APP: Izrada Strategije razvoja Općine Tordinci, Tordinci Usvojene strategije Broj usvojenih strategija Broj 0 1 0 0 110.000,00 kn 110.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.4.3.5.APP: Izrada Županijske razvojne strategije, VSŽ

Izvješće o ex-ante evaluacijiBroj podnešenih izvješća ugovorenog ex-

ante evaluatoraBroj 1 2 0 0 50.000,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.4.3.6."Strategija razvoja Općine Vrbanja za razdoblje 2017.-2023. godine"

Uspostavljanje dugoročnih ciljeva i mjera kojima se utječe na ukupan

razvoj Općine Vrbanja

Opisno navesti sve prioritete i mjere kojima se utječe na ukupni razvoj Općine

Vrbanja, te koje instrumente koristiti prilikom provedbe mjera.

broj projekata u kojima se prijavitelj-Općina Vrbanja poziva na ciljeve i mjere iz

Razvojne strategije OV

0 1 2 3 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 50.000,00 kn

2.4.3.7.APP: Prostorno planska dokumentacija, Županja

provedba aktivnosti na izradi prostorno planske dokumentacije


2.4.3.8.APP: Izmjena prostornog plana, Negoslavci

Broj izmijenjinih prostornih planova Broj izmijenjenih prostornih planova broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn

2.4.3.9.APP: Izrada promjena prostornog i detaljnog plana, Drenovci

provedba aktivnosti na izradi prostorno planske dokumentacije


2.4.3.10.APP: Strategija razvoja turizma Babina Greda

Izrađena Strategija razvoja turizma u Općini Babina Greda

Izrađena Strategija razvoja turizma u Općini Babina Greda

Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn

2.4.4.1.APP: Projekti - izrada dokumentacije i prijava, Ilok

Izrađeni i prijavljeni projekti Broj projekata Broj 4 4 4 4 100.000,00 kn 192.000,00 kn 160.000,00 kn 100.000,00 kn

2.4.4.2.APP: Izrada projektnih dokumentacija, Tordinci Izrađena dokumentacija Broj izrađene dokumentacije Broj 4 4 4 4 200.000,00 kn 280.000,00 kn 300.000,00 kn 300.000,00 kn

2.4.4.3.APP: Sufinanciranje projekata kandidiranih EU fondovima VSŽ, VSŽ Projekti Broj sufinanciranih projekata Broj 5 8 5 5 720.000,00 kn 600.000,00 kn 600.000,00 kn 600.000,00 kn

2.4.4.4.APP: Financiranje projektne dokumentacije za EU fondove, VSŽ

Projektna dokumentacija Broj izrađene projektne dokumentacije Broj 5 4 4 4 4.728.000,00 kn 4.600.000,00 kn 4.800.000,00 kn 5.000.000,00 kn

2.4.4.5. APP: Europski tjedan VSŽ, VSŽ Promotivne aktivnosti Broj promotivnih aktivnosti Broj 7 8 9 8 15.000,00 kn 13.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn

2.4.4.6. APP: Agencija za razvoj "Hrast", VSŽBroj zaposlenih osoba po

sistematizacijiBroj zaposlenih osoba s ugovorom na

neodređenoBroj 17 19 21 21 3.800.000,00 kn 2.100.000,00 kn 2.200.000,00 kn 2.500.000,00 kn

2.4.4.7.APP: Jačanje kapaciteta za korištenje EU fondova, VSŽ

Broj djelatnika koji će pohađati radionice/edukacije

Broj djelatnika koji će pohađati radionice/edukacije

Broj 3 3 3 3 60.000,00 kn 50.000,00 kn 60.000,00 kn 60.000,00 kn

2.4.4.8.APP: Poticanje za kandidiranje na EU fondove, VSŽ

Kandidati Broj kandidata Broj 0 3 5 5 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

2.4.4.9.APP: Izrada projektne dokumentacije za razvojne projekte, Vukovar

Razvoj gospodarstva Izrada projektne dokumentacijeBroj izrađene projektne

dokumentacije0 2 3 4 300.000,00 kn 1.000.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn

2.4.4.10.APP: ESI fondovima do održivog razvoja Vukovarsko-srijemske županije, RA VSŽ

Broj potencijalnih korisnika savjetodavne potpore

Povećanje broja potencijalnih korisnika savjetodavne potpore

Broj 10 30 40 0 513.846,59 kn 605.377,64 kn 112.679,19 kn 0,00 kn

2.4.5.1.APP: Prekogranična suradnja Htvatska - Srbija: Central Danube Tour, Ilok

Financiranje projekta prekogranične suradnje

Broj projekata Broj 0 1 1 1 0,00 kn 86.228,18 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.4.5.2.APP: Poticanje međunarodnih aktivnosti županije, VSŽ

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Broj 1 2 3 3 35.000,00 kn 30.000,00 kn 30.000,00 kn 40.000,00 kn

2.4.5.3.APP: Jačanje prekogranične, transnacionalne i međunarodne suradnje, VSŽ

Sporazumi o suradnji Broj potpisanih sporazuma o suradnji Broj 1 2 2 2 40.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn

2.4.6.1.APP: Javne potrebe u kulturi, rekreaciji i religiji, Lovas

Potpora udrugama na području Općine Lovas

Broj potpora udrugama na području Općine Lovas

Broj 10 10 10 10 394.000,00 kn 369.000,00 kn 369.000,00 kn 369.000,00 kn

p j g planiranja

, g , g j i dokumenti strateškog planiranja

Broj

83 83 89

Međužupanijska, prekogranična, transnacionalna, međuregionalna i

međunarodna suradnja

Projekti i aktivnosti međužupanijske, prekogranične, transnacionalne, međuregionalne i međunarodne

suradnje

Broj 2 5 7 10

2.4.6.Mjera: Jačanje OCD-a i njihove uloge u društvu 2.280.234,00 kn 2.541.500,00 kn 2.437.500,00 kn 2.437.500,00 kn

Jačanje OCD-a i njihove uloge u društvu

Aktinosti, mjere i projekti usmjerini jačanju OCD-a

Broj 65

2.4.5.

Mjera: Jačanje međužupanijske, prekogranične, transnacionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje

75.000,00 kn 156.228,18 kn 70.000,00 kn 80.000,00 kn

2.4.4.Mjera: Jačanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije 10.486.846,59 kn 9.490.377,64 kn 8.797.679,19 kn 9.125.000,00 kn

Ojačan kapaciteti za korištenje fondova Europske unije

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni jačanju kapaciteta za korištenje fondova

Broj

2.4.3.j p g

planiranja, , , ,

2.4.6.2. APP: Donacije udrugama, Cerna Programi Broj održanih aktivnosti, događanja Broj 8 10 12 15 1.000.000,00 kn 1.216.000,00 kn 1.222.000,00 kn 1.222.000,00 kn

2.4.6.3.APP: Unapređenje rada lovačkih udruga, VSŽ

Lovačke udruge Pokazatelj mjeri broj lovačkih udruga Broj 15 25 20 20 500.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn

2.4.6.4. Udruge, ŽupanjaJačanje OCD-a kroz sufinanciranje

programa udrugaBroj udruga Broj 32 34 35 36 386.234,00 kn 391.500,00 kn 281.500,00 kn 281.500,00 kn

2.4.6.5. APP: Udruge građana, Drenovci aktivnosti civilnog društva Broj udruga koje provode aktivnosti Broj 0 1 1 1 0,00 kn 65.000,00 kn 65.000,00 kn 65.000,00 kn

2.4.7.1. APP:2.4.7.2. APP:

2.5.1.1. APP: Unapređenje rada LAG-ova, VSŽ Broj LAG-ova Pokazatelj mjeri broj LAG-ova broj 3 3 3 3 40.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn2.5.1.2. APP: LAG akcijska grupa, Drenovci akivnosti podrške LAG-u Broj aktivnosti broj 1 1 1 1 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn

2.5.1.3.APP: Tekuće donacije za poticanje razvoja LAG-a, Otok

0 0 3 8 0,00 kn 45.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn

2.5.1.4.APP: Djelovanje Lokalne akcijske grupe "Srijem", Lovas

Potpora Lag-u Srijem Broj potpora Lag-u Srijem Broj 1 1 1 1 5.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn

2.5.1.5. APP: Razvojne agencije, Bošnjaci Poticanje privlačenja investicija broj aktivnosti broj 1 2 2 2 46.310,00 kn 80.000,00 kn 80.000,00 kn 80.000,00 kn

2.5.1.6.APP: Lokalna akcijska grupa (LAG), Bošnjaci

Poticanje privlačenja investicija broj aktivnosti broj 1 1 1 1 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn

2.5.2.1.APP: Rekonstrukcija zgrade Mjesnog odbora Mohovo, Ilok

Rekonstrukcija zgrada Mjesnog odbora

Broj zgrada Broj 0 1 1 1 0,00 kn 112.582,99 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.5.2.2.APP: Stambeno poslovna zgrada u Ilači, Tovarnik

Obnovljena stambeno poslovna zgrada u Ilači

Broj obnovljenih stambeno poslovnih zgrada u Ilači

Broj 0 1 1 1 0,00 kn 30.000,00 kn 150.000,00 kn 150.000,00 kn

2.5.2.3.APP: Izgradnja poslovno društvene zgrade u Tovarniku, Tovarnik

Izgrađena poslovno društvena zgrada u Tovarniku

Broj izgrađenih poslovno društvenih zgrada u Tovarniku

Broj 0 1 1 1 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.5.2.4.APP: Javni prostori i centri okupljanja u zajednici - uređenje, Cerna

Površina Dovršenje i privođenje prostora namjeni m² 150 300 300 300 500,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.5.2.5.APP: Uređenje centra naselja Rokovci i Andrijaševci, Andrijaševci

Uređenje centra Andrijaševaca - 300, m², Rokovaca - 450 m²

Mjeri m/m² izgrađenog centra naselja Rokovci i Andrijaševci

m² 0 0

Mjeri m² izgrađenog centra naselja

Andrijaševaca-200 m², Rokovaca-300

m²

Mjeri m² izgrađenog centra naselja

Andrijaševaca-100 m², Rokovaca-150

m²

0,00 kn 0,00 kn 1.000,000,00 kn 500.000,00 kn

2.5.2.6.APP: Nabavka komunalnih vozila, Andrijaševci

Vozila Mjeri količinu vozila Broj 0Kupljen 1 kom.

vozila0 0 0,00 kn 1.000,000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.5.2.7. APP: Promocija sela, VSŽ broj Seoska prijestolnica županije broj 1 1 1 1 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

2.5.2.8.APP: Održavanje i popravak pješačkih staza u naselju Negoslavci, Negoslavci

6 km Duljina obnovljenih staza km 0 0 6 6 0,00 kn 0,00 kn 2.200.000,00 kn 0,00 kn

2.5.2.9. APP: Dječja igrališta, Drenovciaktivnosti održivog razvoja lokalne

zajednice u ruralnom područjubroj aktivnosti broj 1 1 1 1 54.584,38 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

2.5.2.10. APP: Javni radovi, Bošnjaci zapošljavanje u javnom radu osobe broj 30 15 15 15 519.638,60 kn 260.000,00 kn 260.000,00 kn 260.000,00 kn

2.5.2.11. APP: Ugovori o djelu i volonteri, Bošnjaciaktivnosti jačanja kapaciteta

lokalne samoupravebroj aktivnosti broj 5 4 4 4 87.063,17 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn

2.5.3.1. APP: Etno-selo Jarmina - nadogradnja Obnova i nadogradnja objekta Postotak obnove i nadogradnje % 0 10% 10% 10% 0,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn2.5.3.2. APP: Očuvanje tradicijskih obrta,

djelatnosti i rukotvorina, VSŽ Broj Pokazatelj mjeri broj registriranih obrta broj 10 12 15 15 20.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju pognutih područja i područja s

razvojnim posebnostimaBroj 0 3 5 7

Rast broja OPG-a Postotni rast broja OPG-a godišnje Postotak

20

Razvoj lokalnih akcijskih grupa Razvijene lokalne akcijske grupe Broj 3 3 3 3

Poticanje očuvanje tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju očuvanja tradicijskih obrta,

djelatnosti i rukotvorstvaBroj 5 7 9 10

3.029.170,84 kn

2.4.7.Mjera: Poticanje razvoja potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.5. Prioritet: Razvoj ruralnoga područja 1.813.096,15 kn 2.662.168,10 kn 5.793.701,69 kn

2.5.1.

661.786,15 kn 792.582,99 kn 2.830.000,00 kn2.5.2.

Razvoj lokalne zajednice u ruralnome prostoru

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni održivom razvoju lokalne zajednice u

ruralnome prostoruBroj

1.130.000,00 kn

131.310,00 kn 220.000,00 kn 215.000,00 kn 215.000,00 knMjera: Podrška radu lokalnih akcijskih grupa

Mjera: Održivi razvoj lokalne zajednice u ruralnome prostoru 8 12 15

2.5.3.Mjera: Potpora očuvanju tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva

20.000,00 kn 65.000,00 kn 822.543,44 kn 65.000,00 kn

2.5.3.3. APP: Etno art & dizajn, Vukovar Socijalna uključenost

Razvijanje kreativnih vještina i znanja koja objedinjuju stare zanate,

suvremenu umjetnost i dizajn te omogućavanje prezentacije kulturnog

djelovanja mladih

broj 0 0 70 70 0,00 kn 0,00 kn 757.543,44 kn 0,00 kn

2.5.4.1.APP: Sufinanciranje razvoja poljoprivredne proizvodnje, Tovarnik

Poljoprivrednici koji se sufinancirajuBroj sufinanciranih poljoprivrednih

proizvođačaBroj 120 150 130 130 370.000,00 kn 490.000,00 kn 300.000,00 kn 300.000,00 kn

2.5.4.2.APP: Promocija proizvoda i trženja kroz održavanje manifestacija i sajmova, VSŽ

Manifestacije i sajmoviPokazatelj mjeri broj manifestacija i

sajmovaBroj 5 7 7 7 80.000,00 kn 80.000,00 kn 80.000,00 kn 80.000,00 kn

2.5.4.3. APP: Projekt "LENA", VSŽ Pilot farma Broj uključnih pilot farmi u projekt Broj 0 1 1 0 0,00 kn 464.585,11 kn 496.158,25 kn 189.170,84 kn

2.5.4.4.APP: Promocija i uvođenje profitabilnijih načina proivodnje, VSŽ

Korisnici Broj educiranih korisnika Broj 20 20 20 20 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

2.5.4.5.APP: Poticajne mjere za unapređenje poljoprivrede, Vukovar

Unapređenje poljoprivredePovećanje konkurentnosti lokalnih

poljoprivrednikaBroj mjera 0 17 15 15 500.000,00 kn 500.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

3.1.1.1.APP: Izgradnja mrtvačnice u Mohovu, Ilok

Izgrađena mrtvačnica Broj izgrađenih mrtvačnica Broj 5/5 5/5 5/5 5/5 150.000,00 kn 100.000,00 kn 138.000,00 kn 100.000,00 kn

3.1.1.2.APP: Sanacija klizišta (I.G. Kovačića, V. Nazora, A. Benešića), Ilok

Sanirana klizišta Broj saniranih klizišta Broj 0 3 3 3 0,00 kn 295.000,00 kn 40.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.3.APP: Izgradnja mrtvačnice u V. Banovcima, Nijemci

Izgrađenost mrtvačnice Cjelovita izgrađenost mrtvačnice Komad 0 1 1 1 0,00 kn 670.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.4. APP: Nerazvrstane ceste, NijemciIzgrađenost cesta / ukupna dužina

cestaDužina izgrađenosti cesta Metar dužni 18723/23147 21233/23147 21782/23147 21782/23147 100.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

3.1.1.5. APP: Vatrogasni dom, Nijemci % izgrađenosti vatrogasnog doma % izgrađenosti vatrogasnog doma% izgrađenosti vatrogasnog

doma0% 5% 75% 100% 0,00 kn 200.000,00 kn 3.400.000,00 kn 1.600.000,00 kn

3.1.1.6.Modernizacija javne rasvjete u Općini Borovo, Općina Borovo

Zamijenjene svjetiljke na stupovima javne rasvjete

Broj stupova javne rasvjete na kojima će se zamijeniti svjetiljke

Komad 151 151 0 0 0,00 kn 519.362,81 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.7.APP: Izrada projektne dokumentacije za mrtvačnicu, Tovarnik


3.1.1.8.APP: Izgradnja mrtvačnice na pravoslavnom groblju, Tovarnik

Izgrađena pravoslavna mrtvačnicaKvadratura izgrađene pravoslavne

mrtvačnicem2 0 71,25 71,25 71,25 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.9.APP: Nabava opreme ( strojevi i oprema za komunalni pogon), Lovas

Opremljeni komunalni pogon Broj opremljenih komunalnih pogona Broj 1 1 1 1 0,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn

3.1.1.10.APP: Nabavka komunalne opreme, Tovarnik

Nabavljena komunalna oprema Broj nabavljene opreme Broj 10 14 15 15 50.000,00 kn 425.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn

3.1.1.11. APP: Pješačke staze - uređenje, Cerna Dužina Dužina obnovljenih pješačkih staza km 3,05 4,95 6 6 1.000.000,00 kn 4.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn

3.1.1.12.APP: Ulice u naseljima, lokalne i nerazvrstane ceste - izgradnja i uređenje, Cerna

DužinaDužina obnovljenih i novo izgrađenih ulica, lokalnih i nerazvrstanih cesta

km 0,5 3 3 3 130.000,00 kn 4.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn

3.1.1.13. APP: Parkirališta - izgradnja, Cerna Broj Broj parkirnih mjesta Broj 30 47 50 80 0,00 kn 630.000,00 kn 650.000,00 kn 650.000,00 kn

3.1.1.14.APP: Postavljanje LED rasvjeta, Andrijaševci

Zamjena 450 svjetiljki Mjeri broj svjetiljki koje će se zamijeniti s

LED rasvjetom Broj 0 0

Zamjena 250 svjetiljki

Zamjena 200 svjetiljki

0,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn 400.000,00 kn

3.1.1.15.APP: Idejni projekt uređenja "Trga Rokovci", Andrijaševci

Izrađena dokumentacija za veličina 10.000,00 m² trga

Mjeri dokumentaciju za projekt Broj 0Izrađena

dokumentacija0 0 0,00 kn 70.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.16.APP: Postavljanje rasvjete na biciklističkoj stazi, Andrijaševci

142 svjetiljkeMjeri broj svjetiljki koje će se staviti na

biciklističku stazuBroj 0

Postavljeno 142 svjetiljke

0 0 0,00 kn 1.500,000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

180Poticanje proizvodnje, promocije i

trženja domaćih proizvoda

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju proizvodnje, promocije i

trženja domaćih proizvodaBroj 130 160 170

10%Povećanje broja projekata u

izgradnji i osiguranju moderne infrastrukture

Postotno povećanje broja projekata u izgradnji i osiguranju moderne

infrastrukture% 10% 10% 10%

100

Unapređenje gospodarske infrastrukture

Aktivnosti i projektata usmjereni unapređenju gospodarske infrastrukture

Broj 56 90 125 165

Unapređenje komunalne infrastrukture

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni unapređenju komunalne infrastrukture

Broj 40 60 80

868.677.307,14 kn 836.483.628,38 kn

14.965.778,13 kn

5.773.017,46 kn

88.332.819,26 kn

58.808.030,87 kn

169.097.619,05 kn

48.324.996,33 kn

137.638.737,54 kn

33.373.000,00 kn

138.007.017,15 kn 235.947.728,60 kn

1.619.170,84 kn2.5.4.Mjera: Poticanje proizvodnje, promocije i trženja domaćih proizvoda 1.000.000,00 kn 1.584.585,11 kn 1.926.158,25 kn

3.

3.1.

3.1.1.

Prioritet: Unapređenje gospodarske infrastrukture

Mjera: Unapređenje komunalne infrastrukture

Cilj: Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

3.1.1.17.APP: Izgradnja autobusnih stajališta, Andrijaševci

Izgrađeno 5 komada stajalištaMjeri broj novih autobusnih stajališta

koja će se izgraditiBroj 0

Izgrađeno 5 komada autobusnih

stajališta0 0 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.18.APP: Modernizacija lokalnih cesta, Andrijaševci

Projekt modernizacije cesta Mjeri 1.030,00 m moderniziranih cesta m 0Izgrađeno 1.030,00 m moderniziranih

cesta0 0 0,00 kn 1.100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.19.APP: Izgradnja "Visećih mostova", Andrijaševci

2 mosta Mjeri količinu mostova Broj 0 0 0 Izgrađena 2 mosta 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn

3.1.1.20. APP: Izgradnja tržnice, Andrijaševci Izgradnja jedne tržniceMjeri površinu tržnice u iznosu od

1.000,00 m²m² 0

Izrađeno - 25 % projekta

(dokumentacije)

Izrađeno - 85 % projekta

(dokumentacije)0 0,00 kn 50.000,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.21.APP: Rekonstrukcija mjesnog mosta, Andrijaševci

3 m širine po cijeloj dužini mostaMjeri veličinu proširenja (rekonstrukcije)

mostam 0 0 0

3 m širine po cijeloj dužini mosta - projekt završen

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500,000,00 kn

3.1.1.22.APP: Završni radovi na mrtvačnicama, Tompojevci

Opremanje Opremanje mrtvačnica Broj 0 4 0 0 125.940,00 kn 32.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.23.APP: Održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, Tordinci

ZahvatiBroj zahvata održavanja komunalne

infrastruktureBroj 4 5 6 7 150.000,00 kn 170.000,00 kn 210.000,00 kn 230.000,00 kn

3.1.1.24.APP: Izgradnja i dodatna ulaganja na zgradama, Tordinci

ZahvatiBroj zahvata izgradnje i dodatnih

ulaganja na zgradamaBroj 3 1 0 0 633.000,00 kn 290.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.25.APP: Izgradnja Gradske tržnice u naselju Olajnica, Vukovar

Izgrađena infrastruktura Gradska tržnica izgrađena i opremljena

svim poslovnim, logističkim, trgovačkim, društvenim i ugostiteljskim sadržajima

% 0% 100% 100% 100% 0,00 kn 21.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.26.APP: (Vukovar+Ruma) 3R Oporavak, recikliranje i ponovna upotreba građevinskog otpada, Vukovar

Stvaranje funkcionalnog sustavaStvaranje konstrukcije sustava za prikupljanje građevinskog otpada,

recikliranje i njegovu ponovnu upotrebu% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 3.100.000,00 kn 3.100.000,00 kn

3.1.1.27. APP: Izgradnja Mezarja, Gunja Izgradnja grobljaIzrada projekta i komunalne

infrastrukture% 10% 50% 70% 100% 50.000,00 kn 400.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn

3.1.1.28.APP: Izgradnja javne rasvjete u ulici Obla, Županja

ulaganje u unapređenje komunalne infrastrukture

izgrađenosti LED javne rasvjete postotak 20 22 0 0 0,00 kn 106.191,25 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.29.APP: Javna rasvjeta Aleja matice Hrvatske i dr. Franje Račkog, Županja


izgrađenosti LED javne rasvjete postotak 20 23 0 0 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.30.APP: Zamjena postojeće javne rasvjete LED-om, Županja


izgrađenosti LED javne rasvjete postotak 20 0 0 100 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn

3.1.1.31.APP: Održavanje javnih površina, Županja

ulaganje u uređenost javnih površina

broj aktivnosti broj 1 1 1 1 943.563,00 kn 1.616.000,00 kn 1.616.000,00 kn 1.616.000,00 kn

3.1.1.32. APP: Odvodnja atmosferskih vodaulaganje u odvodnju atmosferskih

vodabroj aktivnosti broj 1 1 1 1 105.458,00 kn 515.000,00 kn 515.000,00 kn 515.000,00 kn

3.1.1.33. APP: Održavanje groblja, Županja aktivnosti održavanja groblja broj aktivnosti broj 1 1 1 1 5.000,00 kn 5.000,00 kn 5.000,00 kn 5.000,00 kn

3.1.1.34.APP: Rekonstrukcija ulice Mladena Pozajića, Županja

provedene pripremne aktivnosti za rekonstrukciju

Broj ulica za koje je izrađena projekta dokumentacija

broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 55.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.35.APP: Rekonstrukcija Vinkovačke ceste, Županja



broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.36.APP: Rekonstrukcija ulice Braće Radića, Županja



broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

3.1.1.37.APP: Rekonstrukcija ulice Franje Račkog, Županja



broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 35.000,00 kn

3.1.1.38.APP: Rekonstrukcija crpne stanice, Županja

unapređenje sustava vodoopskrbe broj rekonstruiranih crpnih stanica broj 0 0 2 0 0,00 kn 0,00 kn 2.373.441,80 kn 0,00 kn

3.1.1.39. APP: Izgradnja mrtvačnice, Županja izgrađena mrtvačnica broj mrtvačnica broj 0 1 0 0 0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.40.APP: Otkup građevinskog zemljišta, Županja

provedba aktivnosti na unapređenju komunalne

infrastrukturebroj aktivnosti broj 0 1 1 1 443.638,00 kn 66.000,00 kn 36.000,00 kn 36.000,00 kn

3.1.1.41.APP: Izgradnja javne rasvjete u naselju Markušica, Markušica

Duljina izgrađene javne rasvjete Dužina položenog voda javne rasvjete km 0 0 15 10 0,00 kn 60.000,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.42.APP: Rekonstrukcija nerazvrstane ceste - ulica I. L. Ribara, Markušica

Duljina rekonstruirane ceste Duljina rekonstruirane ceste km 0 0 0,4 0 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.43.APP: Rekonstrukcija nerazvrstane ceste - ulica Nova, Markušica

Duljina rekonstruirane ceste Duljina rekonstruirane ceste km 0 0 0,4 0 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.44.APP: Izgradnja parkirališta u višestambenom naselju Olajnica, Vukovar

Izgradnja parkirališta Parkiralište kom 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.000.000,00 kn

3.1.1.45.APP: Izgradnja parkirališta u Dunavskoj ulici, Vukovar

Izgradnja parkirališta Parkiralište kom 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.150.000,00 kn

3.1.1.46.APP: Izgradnja biciklističke staze uz državnu cestu D2 - Ulica Bana Josipa Jelačića, Vukovar

Izgradnja biciklističke staze Duljina biciklističke staze m 0 0 0 2700 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.125.000,00 kn

3.1.1.47.APP: Uređenje trga Dražena Petrovića, Vukovar

Izgradnja trga Trg kom 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 6.100.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.48.APP: Uređenje parka Trpinjska cesta, Vukovar

Uređenje parka Park kom 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.650.000,00 kn

3.1.1.49.APP: Izgradnja prometnice, parkirališta za osobne automobile, nogostupa i kolnih prilaza, Štitar

Izgradnja prometnice, parkirališta, nogostupa i kolnika

Postotak realizacije % 0% 0% 100% 0% 0,00 kn 0,00 kn 3.518.392,84 kn 0,00 kn

3.1.1.50.APP: Izrada projekta izgradnje cestovne infrastrukture, Štitar

Izrađena projektna dokumentacija Izrađena projektna dokumentacija % 0% 0% 100% 0% 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.51.APP: Izgradnja parkirališta i staza - groblje, Štitar

Broj uređenih mjesnih groblja Broj uređenih mjesnih groblja broj 0 0 1 0 20.000,00 kn 60.000,00 kn 60.000,00 kn 60.000,00 kn

3.1.1.52. APP: Javna rasvjeta, Drenovciaktivnosti oržavanja i unapređenja

komunalne infrastruktureBroj provedenih aktivnosti Broj 3 3 3 3 450.000,00 kn 1.082.762,50 kn 630.000,00 kn 630.000,00 kn

3.1.1.53.APP: Uređenje i održavanje javnih površina, Drenovci

aktivnosti unapređenja komunalne infrastruktire

Broj aktivnosti broj 1 1 1 1 276.413,62 kn 290.000,00 kn 290.000,00 kn 290.000,00 kn

3.1.1.54. APP: Izgradnja mrtvačnice, Drenovci izgrađena mrtvačnica broj mrtvačnica broj 0 1 0 0 260.237,38 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.55.APP: Sanacija kanalske mreže (izvan naselja), Otok

% 0% 0% 50% 50% 0,00 kn 305.000,00 kn 305.000,00 kn 305.000,00 kn

3.1.1.56. APP: Sanacija poljskih puteva, Otok 0 0 3 8 0,00 kn 760.000,00 kn 760.000,00 kn 760.000,00 kn

3.1.1.57.APP: Izgradnja biciklističke staze Otok-Komletinci, Otok

0 0 3 8 0,00 kn 1.300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.58.APP: Javna rasvjeta, izgradnja i povećanje zakupljene snage, Otok

0 0 10 0 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.59.APP: Komunalna oprema - sufinanciranje nabavke kamiona, Otok

% 0% 0% 10% 10% 0,00 kn 200.000,00 kn 300.000,00 kn 300.000,00 kn

3.1.1.60. APP: Izgradnja nogostupa, Otok 0 0 0 0 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.61.APP: Izgradnja tribina na stadionu Komletinci, Otok

0 0 5 10 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.62. APP: Dječja igrališta, Otok 0 0 4 6 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.1.1.63.APP: Izgradnja prometnice, pješačke i biciklističke staze u Ulici Josipa Kozarca, Privlaka

duljina prometnice duljina prometnice m 0 0 1500 1500 0,00 kn 0,00 kn 5.061.643,84 kn 0,00 kn

3.1.1.64.APP: Izrada GUP-a grada Vinkovaca, Vinkovci

Planski dokument Planski dokument broj 1 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 187.500,00 kn 0,00 kn

3.1.1.65.APP: Izmjena Prostornog plana grada Vinkovca, Vinkovci

Planski dokument Planski dokument broj 1 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 175.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.66.APP: Unapređenje sustava toplinarstva, Vinkovci



3.1.1.67.APP: Izgradnja pješačkih i biciklističkih staza u mjestu Vrbanja i Soljani, Vrbanja

broj ulica u kojima će se izgraditi pješačke staze

Pokazatelj mjeri broj ulica u naselju Vrbanja i Soljani u kojima će se izgraditi

pješačke stazebroj ulica 0 1 3 4 100.000,00 kn 200.000,00 kn 1.000.000,00 kn 500.000,00 kn

3.1.1.68.APP: Izgradnja platoa ispred DVD-a, Babina Greda

Izgrađen plato ispred DVD-a Izgrađen plato ispred DVD-a Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.69.APP: Rekonstrukcija poljskog puta, Babina Greda

Rekonstruiran poljski put Rekonstruiran poljski put Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 3.750.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.70.APP: Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije, Babina Greda

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije

Broj 0 1 0 0 0,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.71.APP: Izgradnja kanalizacije, Babina Greda

Izgradnja kanalizacije Izgradnja kanalizacije Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn

3.1.1.72.APP: Nabava komunalne opreme za razvrstavanje otpada po domaćinstvima i za popunjavanje zelenih otoka, Lovas

Nabavljena komunalna oprema Broj nabavljene komunalne opreme Broj 10 10 10 10 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn

3.1.1.73.APP: Infrastruktura (ceste) - Vukovarska gospodarska zona, Vukovar

Razvoj gospodarstvaIzgradnja cestovne infrastrukture u funkciji bolje prometne povezanosti

Vukovarske gospodarske zone% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 2.500.000,00 kn 2.600.000,00 kn 2.600.000,00 kn

3.1.1.74. APP: Uređenje centra, Bošnjaci uređenje komunalne infrastrukture broj aktivnosti broj 0 2 2 2 0,00 kn 57.000,00 kn 57.000,00 kn 57.000,00 kn

3.1.1.75. APP: Uređenje okoliša Groblja, Bošnjaci aktivnost održavanja groblja broj aktivnosti broj 2 2 2 2 19.737,50 kn 25.000,00 kn 25.000,00 kn 25.000,00 kn

3.1.1.76APP: Nadstrešnice na grobljima, Bošnjaci

aktivnost održavanja groblja broj aktivnosti broj 0 1 2 2 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.1.1.77. APP: Uređenje staza, Bošnjaci uređenje komunalne infrastrukture dužina staza m 600 1200 1200 1200 280.941,64 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn

3.1.1.78.APP: Izrada dokumentacije za državne i međunarodne projekte, Bošnjaci

priprema dokumentacije za ulaganja


3.1.1.79.APP: Urbanistički plan uređenja Vjerovi, Bošnjaci

ulaganje u urbano uređenje okoliša broj aktivnosti broj 0 1 1 1 0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

3.1.1.80. APP: Nogostupi, Bošnjacipoboljšanje komunalne

infrastrukturedužina izgrađenih nogostupa m 0 1200 1200 1200 0,00 kn 650.000,00 kn 650.000,00 kn 650.000,00 kn

3.1.1.81.APP: Nabavka urbane opreme (klupi i dr.), Bošnjaci

uređenje komunalne infrastrukture broj nabavljene opreme broj 0 15 15 15 0,00 kn 87.000,00 kn 87.000,00 kn 87.000,00 kn

3.1.1.82.APP: Projektna dokumentacija za javnu rasvjetu, Bošnjaci

priprema dokumentacije za javnu rasvjetu


3.1.1.83. APP: Održavanje javne rasvjete, Bošnjaci održavanje sustava javne rasvjete 84.252,98 kn 87.000,00 kn 87.000,00 kn 87.000,00 kn

3.1.1.84. APP: Sportsko-poslovni objekt, Bošnjaci održavanje sportske infrastrukture broj objekata broj 5 5 5 5 14.476,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn

3.1.1.85.APP: Prigodna dekorativna rasvjeta, Bošnjaci

održavanje komunalne infrastrukture

nabava rasvjetnih tjela broj 0 50 50 50 0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

3.1.1.86.APP: Kanalizacija u Svinjarevcima, Bogdanovci

% provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti% postotak provedenih

aktivnosti0% 33% 67% 100% 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.1.1.87. APP: DVD Bogdanovci, Bogdanovci Fasada Vatrogasnog doma Fasada Vatrogasnog doma Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn

3.1.1.88. APP: Nerazvrstane ceste, Bogdanovci % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn

3.1.1.89.APP: Parking Bogdanovci; groblje, Bogdanovci

Površina izgrađenih parkirališta Površina izgrađenih parkirališta m2 658,71 658,71 658,71 658,71 304.373,71 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.90. APP: Autobusna ugibališta, Bogdanovci Broj izgrađenih ugibališta Broj izgrađenih ugibališta Broj 0 0 2 1 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.1.1.91.APP: Izgradnja nerazvrstane ceste u općini Ivankovo, RA VSŽ

nerazvrstana cestaIzgradnja jedne nerazvrstane ceste u

naselju Retkovcim 0 970 0 0 0,00 kn 2.933.244,98 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.92.APP: Izgradnja nerazvrstane ceste u općini Trpinja, RA VSŽ

Broj kilometara izgrađene prometnice

Povećanje broja km izgrađenje prometnice

km 0 14 0 0 0,00 kn 524.007,85 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.93.APP: Izgradnja nerazvrstane ceste u općini Privlaka, RA VSŽ

nerazvrstana cestaizgradnja jedne nerazvrstane ceste u

naselju Privlakam 0 1261,46 0 0 0,00 kn 4.423.625,99 kn 638.017,85 kn 0,00 kn

3.1.1.94.APP: Izgradnja nogostupa od stacionaže 0+000,00 do 1+505.73 u ulici Mala Cerna u Cerni, RA VSŽ

šetalište izgrađeno šetalište m 0 1505,73 0 0 0,00 kn 1.038.835,49 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.95. APP: Pješačke staze, TZ VSŽ Pješačke staze

3.1.2.1.APP: Poslovna zona Nijemci, Nijemci Izgrađenost poslovne zone Postotak izgrađenosti zone % izgrađenosti 91% 93% 95% 97% 0,00 kn 120.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

3.1.2.2.APP: Inkubator, Nijemci Realizacija projekta Postotak realizacije % realizacije 0% 10% 30% 100% 0,00 kn 500.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

3.1.2.3.APP: Auto park Lipovac, Nijemci

% izgrađenosti poslovne zone Lipovac

% izgrađenosti poslovne zone Lipovac% izgrađenosti poslovne zone

Lipovac0 0 0,5 1 0,00 kn 0,00 kn 2.739.220,00 kn 2.739.220,00 kn

Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju poduzetničke infrastrukture i

infrastrukture PPIBroj 1 10 15 253.1.2.

Mjera: Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI

7.479.840,86 kn 20.944.788,39 kn 96.514.622,72 kn 99.991.737,54 kn

3.1.2.4.APP: Izgradnja poduzetničke zone, Andrijaševci

5 ha uređenja infrastrukture poduzetničke zone

Mjeri veličinu površine na kojoj će se izgraditi infrastruktura

ha 0 0 0

5 ha površine prostora za izgradnju

infrastrukture

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn

3.1.2.5.APP: Transportno logistički centar Vukovarsko-srijemske županije, VSŽ

Površina izgrađene infrastuktureIzgrađena fizička infrastruktura u

logističkom centru izravno stvorena kao rezultat projekta

m2 0 0 0 305.340 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 3.000.000,00 kn

3.1.2.6.APP: Poduzetnička zona "Vuka", VSŽ Površina izgrađene infrastukture

Izgrađena fizička infrastruktura u logističkom centru izravno stvorena kao

rezultat projakta m2 0 0 0 332.185 0,00 kn 0,00 kn 623.028,00 kn 280.000,00 kn

3.1.2.7.

APP: Drvno-tehnološki centar, VSŽPovršina (m2) uređene i izgrađene

fizičke infrastrukture izravno stvorene kao rezultat projekata

Površina (m2) uređene i izgrađene fizičke infrastrukture izravno stvorene kao

rezultat projekata m2 0 0 450 450 0,00 kn 0,00 kn 10.000.000,00 kn 10.000.000,00 kn

3.1.2.8.APP: Izgradnja poljoprivredno - prehrambenog centra "Agro - Vukovar"

Izgrađena infrastruktura Izgradnja i opremanje poljoprivreno -

prehrambenog centra "Agro - Vukovar"% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 25.000.000,00 kn 25.000.000,00 kn

3.1.2.9.APP: Izgradnja spojne ceste od ulice Gospodarska zona do ulice Priljevo (D2) u Vukovaru

Izgrađena cestovna infrastruktura Izgradnja cestovne infrastrukture u funkciji bolje prometne povezanosti

Vukovarske gospodarske zone% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 2.250.000,00 kn 0,00 kn

3.1.2.10. APP: Poslovna zona "Velebit", Gunja Komunalna infrastrukturaIzgradnja cesta, vodovod, el. energija,

plin, rasvjeta, staze.m 0 0 0 420 0,00 kn 330.000,00 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn

3.1.2.11.APP: Poljoprivredni poduzetnički inkubator, Drenovci

Aktivnosti unapređenja poduzetništva

Broj stanara inkubatora Broj 0 4 5 6 5.831.715,86 kn 800.000,00 kn 800.000,00 kn 800.000,00 kn

3.1.2.12.APP: Planovi i projektna dokumentacija, Otok

0 0 0 0 0,00 kn 600.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn

3.1.2.13. APP: Poduzetnički inkubator, Otok % 0% 30% 70% 100% 0,00 kn 1.500.000,00 kn 4.000.000,00 kn 9.000.000,00 kn

3.1.2.14.APP: Gospodarska zona - izgradnja kabelskog dalekovoda, Privlaka

duljina dalekovoda duljina dalekovoda m 0 800 800 800 200.000,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.2.15.APP: Izgradnja Poduzetničkog inkubatora Vinkovci, Vinkovci

Postotak izgrađenostiPostotak izgrađenosti i opremljenosti

Poduzetničkog inkubatora% 0% 0% 80% 100% 0,00 kn 482.588,39 kn 18.056.205,52 kn 2.525.519,01 kn

3.1.2.16.APP: Proširenje industrijske zone Zalužje, Vinkovci



3.1.2.17.APP: Izgradnja Transportno logističkog certnra, Vinkovci



3.1.2.18. APP: Centar za inovacije, VinkovciPripremljena tehnička


3.1.2.19.APP: Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva - Izgradnja plastenika, Vinkovci



3.1.2.20.APP: Izgradnja poduzetničkog inkubatora, Lovas

Izgrađena poduzetnička infrastruktura

Broj izgrađenih poduzetničkih infrastruktura

Broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.000.000,00 kn

3.1.2.21.APP: Izgradnja i opremanje CNC centra - Tehnološki centar Vukovar

Izgrađena infrastruktura

Izgrađen i opremljen Tehnološki centar Vukovar sa CNC tehnologijom koji objedinjuje usluge projektiranja i

izvršenja proizvodnje

% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.416.998,53 kn

3.1.2.22. APP: Projekt "Obrtnička ulica", Vukovar Razvoj gospodarstvaObnova, izgradnja i rekonstrukcija

poduzetničke infrastrukture% 0% 15% 40% 100% 1.000.000,00 kn 3.000.000,00 kn 2.600.000,00 kn 2.500.000,00 kn

3.1.2.23.APP: Edukacijski CNC centar Vukovar, Vukovar

Razvoj gospodarstva Opremljen edukacijski CNC centar % 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 750.000,00 kn

3.1.2.24.APP: Potpore poduzetnicima za zapošljavanje, Vukovar

Potpora poduzetnicimaPovećanje konkurentnosti lokalnog

poduzetništva% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn 5.000.000,00 kn

3.1.2.25.APP: Projektna dokumentacija za Gospodarsku zonu, Bošnjaci

priprema dokumentacije za razvoj gospodarstva


3.1.2.26.

APP: Proširenje infrastrukture kroz drugu fazu izgradnje u poduzetničkoj zoni Ambarine kao pokretaču lokalnog razvoja, RA VSŽ

Opremljena i/ili izgrađena fizička infrastruktura

Opremljena i/ili Izgrađena infrastruktura nastala izravno stvorena kao rezultat

projekta u m2.m2 0 0 27836 0 149.375,00 kn 3.730.000,00 kn 6.534.266,14 kn 0,00 kn

3.1.2.27.


Porast broja poduzeća koja posluju u zoni

Povećanje broja poduzeća koja aktivno posluju u zoni u godini m+2 u odnosu na

godinu n.Broj 0 0 11 0 149.375,00 kn 3.730.000,00 kn 6.534.266,14 kn 0,00 kn

3.1.2.28.


Intenzitet aktivacije zone Intenzitet aktivacije raspoložive površine

namijenjene poduzetnicima za obavljanje poduzetničkih aktivnosti

unutar poduzetničke zone u godini m+2.

Broj 0 0 11 0 149.375,00 kn 3.730.000,00 kn 6.534.266,14 kn 0,00 kn

3.1.2.29.

APP: Potpora bržem razvoju poduzetništva kroz uvođenje novih usluga i pružanje stručne savjetodavne pomoći na području Vukovarsko-srijemske županije, RA VSŽ

Broj novih usluga koje će PPI pružati MSP-ovima u razdoblju trajanja

provedbe projekta Povečanje broja usluga koje RA VSŽ

pruža MSP-ovima.Broj 0 0 6 0 0,00 kn 300.200,00 kn 165.760,98 kn 0,00 kn

3.1.2.30


Broj korisnika novih usluga Broj planiranih korisnika novih usluga koje će PPI pružati klijentima (MSP-

ovima) u razdoblju provedbe projekta.Broj 0 0 270 0 0,00 kn 300.200,00 kn 165.760,98 kn 0,00 kn

3.1.2.31.


Proizvodno ulaganje: Broj poduzeća koja primaju potporu

Broj malih i srednjih poduzeća koja primaju potporu u bilo kojem obliku iz

EFRR-a (bilo da potpora predstavlja državnu potporu ili ne).

Broj 0 0 270 0 0,00 kn 300.200,00 kn 165.760,98 kn 0,00 kn

3.1.2.32.


Proizvodno ulaganje: Broj novih poduzeća koja primaju potporu

Broj poduzeća koja posluju manje od 36 mjeseci i primaju nefinancijsku pomoć ili potporu (savjetovanje, vođenje, itd.) iz

ERFF-a.

Broj 0 0 45 0 0,00 kn 50.200,00 kn 15.760,98 kn 0,00 kn

3.1.2.33.


Proizvodnjo ulaganje: Broj poduzeća koja primaju nefinancijsku potporu

Broj poduzeća koja primaju potporu koja ne uključuje direktan financijski transfer (savjetovanje, poduzetnički inkubatori,

itd.).

Broj 0 0 255 0 0,00 kn 250.200,00 kn 44.760,98 kn 0,00 kn

3.1.2.34.


Podržane organizacije za poslovnu podršku

Pokazatelj mjeri broj poduzetničkih potpornih institucija koje će primati

potporu za pružanje usluga MSP-ovima, u oblicima nepovratne izravne

financijske potpore uvjetovane jedino dovršetkom projekta (bespovratne

potpore).

Broj 0 0 1 0 0,00 kn 190.200,00 kn 65.760,98 kn 0,00 kn

3.1.2.35.


Broj dana održanih edukacija za poduzetnike

Pokazatelj mjeri broj održanih edukacija. Broj 0 0 9 0 0,00 kn 300.200,00 kn 165.760,98 kn 0,00 kn

3.1.2.36.


Broj korisnika usluga mentoriranjaPokazatelj mjeri broj korisnika

mentoriranja.Broj 0 0 20 0 0,00 kn 70.200,00 kn 5.760,98 kn 0,00 kn

3.1.2.37.


Broj korisnika usluga informiranja Pokazatelj mjeri broj korisnika

informiranja.Broj 0 0 216 0 0,00 kn 200.200,00 kn 25.760,98 kn 0,00 kn

3.1.2.38.


Broj sati informiranjaPokazatelj mjeri broj sati informiranja

poduzetnika.Broj 0 0 1080 0 0,00 kn 200.200,00 kn 25.760,98 kn 0,00 kn

3.1.2.39.


Newsletter za poduzetnikePokazatelj mjeri broj besplatnih

newslettera namijenjenihpoduzetnicima.

Broj 0 0 3 0 0,00 kn 30.200,00 kn 16.760,98 kn 0,00 kn

3.1.3.1.APP: Agrostart, Nijemci Realizacija projekta Postotak realizacije % realizacije 0 70 80 90 0,00 kn 3.942.000,00 kn 1.100.000,00 kn 1.100.000,00 kn

3.1.3.2. APP: Projekt "GAIA", Nijemci Realizacija projekta Postotak realizacije % realizacije 0 10 30 100 0,00 kn 800.000,00 kn 550.000,00 kn 550.000,00 kn

3.1.3.3.APP: Uređenje poljskih puteva i otresnica, Tovarnik

Uređeni poljski putevi Broj uređenih poljskih puteva Broj 5 6 7 4 230.000,00 kn 220.000,00 kn 300.000,00 kn 200.000,00 kn

3.1.3.4.APP: Obnova / adaptacija zgrade poljoprivredne zadruge, Andrijaševci

Obnova skladišno - proizvodne zgrade

Mjeri 554,11 m² adaptiranog prostora zgrade zadruge

m² 0Obnova skladišno -proizvodne zgrade

od 554,11 m²0 0 0,00 kn 683.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.3.5.APP: Unapređenje poljoprivredne infrastrukture, VSŽ Poljoprivredna gospodarstva Broja poljopirvrednih gospodarstava Broj 0 2 3 3 30.000,00 kn 30.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

3.1.3.6.APP: Održavanje poljskih puteva, Županja

Ulaganje u razvoj poljoprivredne infrastrukture

Broj aktivnosti Broj 1 1 1 1 0,00 kn 550.000,00 kn 550.000,00 kn 550.000,00 kn

3.1.3.7.APP: Centar GMO-free Soja - Drenovci, VSŽ

Izgrađen i opremljen Centar Izgrađen i opremljen Centar Broj 0 0 1 1 0,00 kn 770.000,00 kn 12.000.000,00 kn 0,00 kn

3.1.3.8.APP: Održavanje, izgradnja i projektiranje poljskih puteva, Drenovci

aktivnosti unapređenja poljoprivredne infrastrukture

broj aktivnosti broj 2 2 2 2 1.285.112,28 kn 1.135.000,00 kn 1.135.000,00 kn 1.135.000,00 kn

3.1.3.9. APP: Održavanje cesta, Drenovciaktivnosti državanja prometne

javne infrastrulturebroj aktivnosti Broj 5 5 5 5 167.807,53 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn

3.1.3.10. APP: Sanacija poljskih puteva, Lovas Uređeni poljski putevi Broj uređenih poljskih puteva Broj 0 0 2 3 0,00 kn 0,00 kn 93.000,00 kn 139.000,00 kn

3.1.3.11. APP: Poljski putevi, Bogdanovci % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti 0% 28.60% 28.60% 42.80% 0,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn 300.000,00 kn

3.1.3.12.APP: OPG Rušnov Marija - modernizacija procesa poslovanja, RA VSŽ

Modernizacija procesa poslovanja i povećanje proizvodnog kapaciteta

Broj izgrađenih i opremljenih infrastrukturnih jedinica

Broj 0 0 8 0 0,00 kn 0,00 kn 7.500.000,00 kn 0,00 kn

3.1.4.1.APP: Širokopojasna infrastruktrura u Vinkovcima, Vinkovci


Pripremljena tehnička dokumentacija Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn

3.1.4.2. APP: Unapređenje infrastrukture u Poslovnoj zoni Jošine, Vinkovci


Pripremljena tehnička dokumentacija Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn

3.2.1.1.APP: Izgradnja, asfaltiranje cesta (Školska, Grobljanska, I. G. Kovačića) Ilok

Izgrađene cesteIzgrađen nogostup/Ukupna dužina u

metrimam 32551/33391 32551/33391 33391/33391 33391/33391 0,00 kn 300.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn

3.2.1.2.APP: Rekonstrukcija nerazvrstane ceste u Srijemskoj ulici u Bapskoj, Ilok

Rekonstruirana nerazvrstana cesta Broj nerazvrstanih cesta Broj 1 1 1 1 500.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn

3.2.1.3. APP: Održavanje poljskih puteva, Ilok Održavani poljski putevi Broj poljskih puteva Broj 42 42 42 42 225.000,00 kn 300.000,00 kn 300.000,00 kn 200.000,00 kn

3.2.1.4.APP: Izgradnja cesta, nogostupa, potpornih zidova (nerazvrstane ceste), Lovas

Izgradnja cesta, nogostupa, potpornih zidova (nerazvrstane ceste)

Kilometri izgrađenih nogostupa km 0 2 2 2 250.000,00 kn 1.050.000,00 kn 1.050.000,00 kn 1.050.000,00 kn

3.2.1.5. APP: Put u prošlost, Općina Borovo Izgradnja nerazvrstane prometnice Duljina izgrađene ceste km 0 0,637 1,3 0 0,00 kn 1.176.470,59 kn 2.360.000,00 kn 0,00 kn

3.2.1.6. APP: Izgradnja nogostupa, Tovarnik Izgrađeni nogostupi Broj izgrađenih nogostupa km 4 3 2 5 227.000,00 kn 200.000,00 kn 150.000,00 kn 300.000,00 kn

30Razvoj poljoprivredne infrastruktureAktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju poljoprivredne infrastrukture

Broj 15 20 25 23.728.000,00 kn 4.274.000,00 kn

520.684.157,75 kn

3.1.4. Mjera: Razvoj IKT infrastrukture 0,00 kn 0,00 kn 530.000,00 kn 0,00 kn

503.774.161,45 knBroj 50

3.1.3.Mjera: Razvoj poljoprivredne infrastrukture

3.2.Prioritet: Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

23.277.652,68 kn 80.267.393,45 kn

1.712.919,81 kn 8.580.000,00 kn

Modernizacija prometne infrastrukture

Broj aktivnosti i projekata usmjerenih modernizaciji prometne infrastrukture

3.2.1. 23.277.652,68 kn 79.267.393,45 kn 237.934.161,45 kn 218.864.157,75 knMjera: Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta

Broj 50 55 66 100Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta

Aktivnosti, mjere i projekti održavanja, izgradnje i modernizacije mreže javnih

58 76 118

Izgradnja brze i sigurne informacijske i komunikacijske

infrastrukture

Aktivnosti, mjere i projekti izgradnje informacijske i komunikacijske

infrastruktureBroj 0 50 10

3.2.1.7.APP: Izgradnja pristupne ceste za mrtvačnicu, Tovarnik

Izgrađena pristupna cesta za mrtvačnicu

Dužina izgrađene pristupne ceste za mrtvačnicu

km 0 194 194 194 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.8.APP: Izgradnja parkirališta u Ilači i Tovarniku, Tovarnik

Izgrađena parkirališta Broj izgrađenih parkirališta Broj 0 1 1 2 12.000,00 kn 400.000,00 kn 100.000,00 kn 200.000,00 kn

3.2.1.9. APP: Izgradnja cesta, Tovarnik Izgrađena cesta Broj izgrađenih cesta Broj 4 6 7 7 1.825.000,00 kn 700.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn

3.2.1.10.APP: Izrada dokumentacije za nerazvrstane ceste, Tovarnik

Izrađena dokumentacija Broj izrađenih dokumentacija Broj 0 1 1 1 86.000,00 kn 250.000,00 kn 200.000,00 kn 258.150,00 kn

3.2.1.11. APP: Lokalne prometnice, Stari Jankovci Količina uređene prometnice Rekonstrukcija prometnica km 0 2,8 2 2 0,00 kn 7.500.000,00 kn 1.500.000,00 kn 1.500.000,00 kn

3.2.1.12. APP: Nerazvrstane ceste, Ivankovo DužinaDužina obnovljenih i novo izgrađenih

cestam 3 000 3 400 3 500 3 600 5.587.000,00 kn 3.587.000,00 kn 1.000.000,00 kn 500.000,00 kn

3.2.1.13. APP: Uređenje središta naselja, Ivankovo Površina Uređenost Općinskog središta m2 10 000 10500 10600 10700 5.000.000,00 kn 455.000,00 kn 2.545.000,00 kn 1.000.000,00 kn

3.2.1.14. APP: Revitalizacija ritova, Tompojevci Uređenje šetnica i staza Uređenje šetnica i staza Broj staza 2 1 1 1 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.2.1.15. APP: Nerazvrstane ceste, Tompojevci Faze izgradnje Rekonstrukcija ceste u fazama Faze 0 I. faza II. faza III. faza 454.760,00 kn 290.600,00 kn 305.130,00 kn 305.130,00 kn

3.2.1.16.APP: Izgradnja i sanacija lokalnih i nerazvrstanih cesta, Tordinci

Izgrađenost cesta Kilometri izgrađenih/saniranih cesta km 2 1,5 1,5 1,5 380.000,00 kn 270.000,00 kn 280.000,00 kn 280.000,00 kn

3.2.1.17.APP: Vukovarski prometni prsten, Vukovar

Izgrađena i obnovljena infrastruktura

Izgradnja Vukovarske obilaznice sa svom potrebnom i dodatnom infrastrukturom

% 0 0 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 60.000.000,00 kn 60.000.000,00 kn

3.2.1.18. APP: Ceste - Jarmina Izgrađenost cesta Dužina izgrađenih cesta km 5,5 3 8 8 546.403,00 kn 300.000,00 kn 800.000,00 kn 800.000,00 kn

3.2.1.19.APP: Rekonstrukcija pješačke staze u Vinkovačkoj ulici, Jarmina

Izgrađenost staze Dužina izgrađene staze km 0 1,7 0,1 0,1 65.259,55 kn 561.076,80 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.2.1.20.Nerazvrstana cesta do reciklažnog dvorišta, Vrbanja

Duljina izgrađene ceste

Pokazatelj mjeri duljinu izgrađene nerazvrstane ceste do reciklažnog dvorišta te sve potrebne popratne

radove vezane za uređenje pristupa cesti i okoliša

kilometar ceste 0 0 2,45 0 100.000,00 kn 100.000,00 kn 509.829,05 kn 1.016.381,75 kn

3.2.1.21.APP: Održavanje nerazvrstanih cesta, Županja

aktivnosti održavanja nerazvrstanih cesta

broj aktivnosti broj 1 1 1 1 2.121.451,00 kn 1.750.000,00 kn 1.750.000,00 kn 1.750.000,00 kn

3.2.1.22.

APP: Rekonstrukcija ulice Ante Starčevića od križanja s ulicom I.Gundulića do križanja s Vinkovačkom ulicom, Županja

unaprijeđena javna prometna infrastruktura

broj rekonstruiranih ulica broj 0 1 0 0 0,00 kn 4.298.570,06 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.23.APP: Odvojak ulice dr. Franje Račkog, Županja


broj rekonstruiranih ulica broj 0 0 1 0 0,00 kn 819.430,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.24. APP: Naselje Obla, Županjaunaprijeđena javna prometna

infrastrukturabroj rekonstruiranih naselja broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn



broj rekonstruiranih ulica broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.500.000,00 kn



broj rekonstruiranih ulica broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.500.000,00 kn

3.2.1.27.APP: Otplata kredita za izgradnju prometnica, Županja


broj aktivnosti na rekonstrukciji ulica broj 1 1 1 1 659.797,00 kn 8.214.496,00 kn 8.214.496,00 kn 8.214.496,00 kn

3.2.1.28.APP: Rekonstrukcija i dogradnja ceste i cestovne oborinske odvodnje gospodarsko područje, Županja


broj rekonstruiranih ulica broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 2.100.000,00 kn 0,00 kn

3.2.1.29. APP: Sanacija lokalnih cesta, Negoslavci 3 km Povećanje duljine izgrađenih,

obnovljenih cesta km 2 2 3 5 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn

3.2.1.30.APP: Nerazvrstane ceste - asfaltiranje, Gunja

Dužina asfaltiranih ulica Izrada projektne dokumentacije i gradnja m 0Izrada projektne dokumentacije

Izgradnja nerazvrstanih cesta

7000 0,00 kn 83.750,00 kn 2.160.000,00 kn 4.500.000,00 kn

3.2.1.31.APP: Sanacija nerazvrstane ceste - Lužac, Vukovar

Sanacija prometnice u duljini od 6.000 metara

Duljina prometnice m 0 0 0 6000 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 22.700.000,00 kn

3.2.1.32.APP: Sanacija nerazvrstane ceste - ulica Savezne Republike Njemačke - l. dio, Vukovar

Sanacija prometnice u duljini od 950 metara

Duljina prometnice m 0 0 950 950 0,00 kn 0,00 kn 5.500.000,00 kn 0,00 kn

3.2.1.33.APP: Izgradnja kružnog križanja državne ceste D2 i ulice Dunavski prilaz, Vukovar

Izgradnja kružnog križanja Državne ceste D2 i ulice Dunavski prilaz u

VukovaruKružno križanje kom 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 18.200.000,00 kn 0,00 kn

3.2.1.34.APP: Sanacija državne ceste D2 - D57 - Ulica Antuna Augustinčića, Vukovar


Duljina prometnice m 0 0 300 300 0,00 kn 0,00 kn 1.100.000,00 kn 0,00 kn

3.2.1.35.APP: Sanacija državne ceste D2 - Ulica Županijska, Vukovar



3.2.1.36.APP: Sanacija državne ceste D2 - Ulica Antuna Bauera Paje, Vukovar



3.2.1.37. APP: Izgradnja nogostupa, Štitar Izgradnja nogostupa dužina izgrađenih nogostupa m 0 500 1600 1600 0,00 kn 250.000,00 kn 800.000,00 kn 800.000,00 kn

3.2.1.38. APP: Ceste i parkirališta, Drenovciunaprijeđena javna prometna

infrastrukturabroj rekonstruiranih/ izgrađenih ulica/

parkiralištabroj 1 1 1 1 311.000,71 kn 505.000,00 kn 505.000,00 kn 505.000,00 kn

3.2.1.39.

APP: Izgradnja prometnice u Posavskim podgajcima od Savske ulice prema rijeci Savi, oznake 155V43-C32DT-GP, Drenovci


broj rekonstruiranih/ izgrađenih ulica/ parkirališta

broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 2.772.363,29 kn 0,00 kn

3.2.1.40.APP: Sanacija staza i objekata poplavljenog područja, Drenovci


broj aktivnosti na sanaciji staza broj 1 0 0 0 2.315.527,67 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.41. APP: Pješačke staze i ograde, Drenovciunaprijeđena javna prometna

infrastrukturabroj aktivnosti na uređenju/izgradnji

staza i ogradabroj 1 0 0 0 23.770,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.42.APP: Srijemska granična transverzala Ilok-Šarengrad-Bapska-Tovarnik-Nijemci-Lipovac-Strošinci, ŽUC, HC

Duljina izgrađene ceste Duljina izgrađene ceste u km km 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn

3.2.1.43.

APP: Izmještanje trase državne ceste D55Istočna obilaznica Vinkovaca, L=9,40 km, ŽUC, HC

Duljina izgrađene ceste Duljina izgrađene ceste u km km 7,5 1.486.000,00 kn 37.333.000,00 kn 50.000.000,00 kn 21.000.000,00 kn

3.2.1.44.

APP: Izmještanje trase držvane ceste D46Južna obilaznica grada Vinkovaca, ŽUC, HC

Duljina izgrađene ceste Duljina izgrađene ceste u km km

3.2.1.45.

APP: Podravska brza cestasektor: Virovitica – Osijek – Ilok i priključni pravac Osijek/Vukovar – Vinkovci – Županjadionica: Nuštar – Vukovar, L= 9,8 km, ŽUC, HC

Duljina izgrađene ceste Duljina izgrađene ceste u km km 644.633,00 kn 1.140.000,00 kn 2.100.000,00 kn 19.150.000,00 kn

3.2.1.46.APP: Obilaznica Vukovara, L=19,60 km, ŽUC, HC

Duljina izgrađene ceste Duljina izgrađene ceste u km km 0,00 kn 0,00 kn 15.019.900,00 kn 33.800.000,00 kn

3.2.1.47.

APP: Izgradnja i rekonstrukcija državne ceste D537Dionica Slakovci-Otok, ŽUC, HC

Duljina izgrađene ceste Duljina izgrađene ceste u km km 0 0 8,7 0 0,00 kn 1.000.000,00 kn 17.785.000,00 kn 0,00 kn

3.2.1.48.APP: Cesta Strošinci-Soljani-Račinovci-Đurići-Gunja, Drenovci

3.2.1.49.APP: Rekonstrukcija i održavanje prometnica u Vinogradskoj ulici, Vođinci

850 m dužina izgrađene ceste m 0 0 850 0 0,00 kn 0,00 kn 3.582.860,39 kn 0,00 kn

3.2.1.50.APP: Izgradnja prometne infrastrukture, Otok

m 0 50m 400m 400m 0,00 kn 100.000,00 kn 900.000,00 kn 900.000,00 kn

3.2.1.51.APP: Izgradnja i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta u Vinkovcima, Vinkovci

Dužina cesta Dužina cesta km 0 1 3 3 0,00 kn 2.000.000,00 kn 5.000.000,00 kn 5.000.000,00 kn

3.2.1.52.APP: Izgradnja biciklističkih staza u Vinkovcima, Vinkovci

Dužina novih biciklističkih staza Dužina novih biciklističkih staza km 0 0 13 5 0,00 kn 80.000,00 kn 7.150.000,00 kn 2.750.000,00 kn

3.2.1.53.APP: Uređenje centra naselja Lovas i Opatovac, Lovas

Uređena naselja Broj uređenih naselja Broj 0 0 0 2 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.500.000,00 kn

3.2.1.54.APP: Asfaltiranje nerazvrstanih cesta, Lovas

Asfaltirane nerazvrstane ceste Broj asfaltiranih nerazvrstanih cesta Broj 0 2 2 5 0,00 kn 950.000,00 kn 950.000,00 kn 4.100.000,00 kn

3.2.1.55.APP: Održavanje i popravak pješačkih staza na području Općine Lovas, Lovas

Izgrađeni nogostupi Broj izgrađenih nogostupa Km 5 6 4 5 316.607,00 kn 330.000,00 kn 300.000,00 kn 315.000,00 kn

3.2.1.56.APP: Sanacija pješačkih staza u prigradskom naselju Sotin, Vukovar

Sanacija pješačke stazeSanacija pješačkih staza u prigradskom

naselju Lipovačam 0 0 3268,4 3268,4 0,00 kn 0,00 kn 2.769.937,19 kn 0,00 kn

3.2.1.57.APP: Sanacija pješačkih staza u prigradskom naselju Lipovača, Vukovar

Sanacija pješačke stazeSanacija pješačkih staza u prigradskom

naselju Sotinm 0 0 1444 1444 0,00 kn 0,00 kn 4.540.895,53 kn 0,00 kn

3.2.1.58.APP: Sanacija nerazvrstanih cesta, Bošnjaci

uređenje komunalne infrastrukture broj aktivnosti broj 1 4 4 4 49.456,25 kn 800.000,00 kn 800.000,00 kn 800.000,00 kn

3.2.1.59.APP: Izrada projektne dokumentacije nerazvrstanih cesta, polj.putevi, Bošnjaci

priprema dokumantacije za ulaganja u nerazvrstane ceste


3.2.1.60.APP: Projektna dokumentacija lokalnih cesta, Bošnjaci

priprema dokumentacije za uređenje komunalne infrastukture


3.2.1.61.APP: Izgradnja ceste ulica J. Babogredca, Bošnjaci

rekonstrukcija nerazvrstanih esta broj aktivnosti broj 0 0 1 0 0,00 kn 933.000,00 kn 933.000,00 kn 0,00 kn

3.2.1.62. APP: Održavanje lokalnih cesta, Bošnjaci zimska služba broj mjeseci djelovanja broj 4 4 4 4 90.987,50 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.2.1.63.APP: Prometna studija Općine Bošnjaci, Bošnjaci

uređenje prometne infrastrukture broj aktivnosti broj 0 1 0 0 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.64.APP: Nerazvrstana cesta Morganj, Bošnjaci

uređenje nerazvrstane ceste duljina m 0 0 500 500 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.2.1.65.APP: Proširenje općinskog trga Bošnjaci, Bošnjaci

uređenje komunalne infrastrukture broj aktivnosti broj 0 1 2 0 0,00 kn 400.000,00 kn 37.000,00 kn 1.000.000,00 kn

3.2.1.66.APP: Projektna dokumentacija: Cesta Petrovci - Bogdanovci, Bogdanovci

Broj izrađene dokumentacije Broj izrađene dokumentacije Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 193.750,00 kn 0,00 kn

3.2.2.1.APP: Obnova i unapređenje magistralnog željezničkog pravca Vinkovci - Vukovar (M601), Vukovar

Izgrađena i obnovljena infrastruktura

Izgradnja i obnova željezničke infrastrukture

% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 115.000.000,00 kn 115.000.000,00 kn

3.2.2.2.APP: Izgradnja novog aerodroma Orlovača, Vukovar

Izgrađena infrastruktura Izgradnja uzletno-sletne piste s

pratećom infrastrukturom% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn 5.000.000,00 kn

3.2.2.3.APP: Nadvožnjak Borinci, Vinkovci Izgradnja nadvožnjaka Izgradnja nadvožnjaka broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 19.480.000,00 kn 29.220.000,00 kn

3.2.3.1.APP: Uređenje obale u Bosutskoj ulici / Rokovci, Andrijaševci

1 km izgrađene šetnice/staze, rekreacijski ribolov

Mjeri dužinu šetnice/staze km 0 0Izgrađeno 700 m

staze/šetniceIzgrađeno 300 m

staze/šetnice0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 600.000,00 kn

3.2.3.2.APP: Izgradnja privezišta i splava na Bosutu, Andrijaševci

1 privezište i splav na rijeci BosutMjeri količinu privezišta i slavova na

rijeci BosutBroj 0

1 privezište i splav na rijeci Bosut - 75%

projekta završeno

1 privezište i splav na rijeci Bosut - 25%

projekta završeno0 0,00 kn 30.000,00 kn 10.000,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 139.480.000,00 kn 149.220.000,00 kn

3.2.3.Mjera: Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa

0,00 kn 30.000,00 kn 126.360.000,00 kn 152.600.000,00 kn

3.2.2.Mjera: Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa

Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih

putova i luka te razvoj vodnog

Aktivnosti, mjere i projekti održavanja, izgradnje i modernizacije unutarnjih

plovnih putova i luka te razvoj vodnog Broj 0 1 5 10

8Broj 0 2 5Razvoj željezničke i zračne

infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni razvoju željezničke i zračne

infrastrukture i željezničkog i zračnog

3.2.3.3.

APP: Dogradnja i rekonstrukcija infrastrukture Luke Vukovar - Nova luka Istok uz rekonstrukciju ulaza u lučko područje premještanjem administrativnih sadržaja u zgradu željezničkog kolodvora Novi Vukovar, Vukovar

Obnovljena infrastruktura Obnavljanje i proširenje postojeće

infrastrukture Luke Vukovar% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 125.000.000,00 kn 125.000.000,00 kn

3.2.3.4.APP: Izgradnja Zimske luke Opatovac, Lovas

Izgrađena zimska luka Broj izgrađenih zimskih luka Broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000.000,00 kn

3.2.3.5.APP: Priprema projektne dokumentacije pristaništa na Vučedolu, Lučka uprava Vukovar

Pripremljena projektna dokumentacija

Priprema i ishođenje sve potrebne dokumentacije za provođenje projekta

izgradnje pristaništa na vučedolu.% 0% 0% 100% 0% 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn

3.2.3.6.APP: Izgradnja pristaništa na Vučedolu, Lučka uprava Vukovar

Izgradnja i opremanje pristaništa za prihvat plovila u svrhu podizanja razine turističke ponude grada

Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije

Broj pristajanja plovila i broj putnika na pristaništu u svrhu turističkog obilaska

Arheološkog parka Vučedol.broj 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn

3.2.3.7.APP: Priprema projektne dokumentacije putničkog pristaništa u Iloku, Lučka uprava Vukovar


Priprema i ishođenje sve potrebne dokumentacije za provođenje projekta izgradnje putničkog pristaništa u Iloku.

% 0% 0% 30% 70%

3.2.3.8.APP: Izgradnja putničkog pristaništa u Iloku, Lučka uprava Vukovar

Izgradanja i opremanje putničkog pristaništa za prihvat putničkih plovila u svrhu podizanja razine turističke ponude grada Iloka i Vukovarsko-srijemske županije


kulturnih znamenitosti i turističke ponude grada Iloka ,Vukovarsko-

srijemske županije i regije Slavonija.

Izgrađeno pristanište

3.2.3.9.APP: Priprema projektne dokumentacije putničkog pristaništa u Vukovaru, Lučka uprava Vukovar


Priprema i ishođenje sve potrebne dokumentacije za provođenje projekta

izgradnje putničkog pristaništa u Vukovaru.

% 0% 0% 30% 70%

3.2.3.10.APP: Izgradnja putničkog pristaništa u Vukovaru, Lučka uprava Vukovar

Izgradnja i opremanje putničkog pristaništa za prihvat putničkih plovila u svrhu podizanja razine

turističke ponude grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije


kulturnih znamenitosti i turističke ponude grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i regije Slavonija.

Izgrađeno pristanište

3.2.3.11.APP: Opremanje lučice u Vukovaru, Lučka uprava Vukovar

Opremanje lučice u Vukovaru te nabavka pontona za privez plovila

Povećanje broja vezova i podizanje razine kvalitete usluge.

broj 0 0 0 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.000.000,00 kn

3.2.3.12.

APP: Priprema projektne dokumentacije za izgradnju i sanaciju dijela obaloutvrde u lučkom području luke Vukovar, Lučka uprava Vukovar


Za provđenje projekta izgradnje i uređenja obaloutvrde potrebno je pripremniti i ishoditi svu projektnu

dokumentaciju

%

3.2.3.13.APP: Izgradnja obaloutvrde na lučkom području luke Vukovar, Lučka uprava Vukovar

Izgradnja i uređenje neuređenog dijela obaloutvrde u svrhu zaštite

od štetnog djelovanja voda te povećanja kapaciteta i podizanja razine usluge na lučkom području

luke Vukovar

Povećanje broja vezova i ukupne duljine uređene obaloutvrde lučkog područja

luke Vukovar.

Izgrađena i uređena obaloutvrda.

3.2.3.14.

APP: Priprema projektne dokumentacije za izgradnju sabirnog centra za biomasu na lučkom području luke Vukovar, Lučka uprava Vukovar

Priprema Pre-Feasibility studije za izgradnju sabirnog centra

Za provđenje projekta izgradnje i uređenja sabirnog centra za biomasu potrebno je pripremniti i ishoditi svu

projektnu dokumentaciju

kom 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn

3.2.3.15.APP: Izgradnja sabirnog centra za biomasu na lučkom području luke Vukovar, Lučka uprava Vukovar

Izgradnja sabirnog centra za biomasu

Povećanje operativnog dijela lučkog područja luke Vukovar s ciljem

privlačenja novih tereta i povećanja konkurentnosti luke Vukovar.

Izgrađen i uređen sabirni centar za biomasu

0,00 kn0,00 kn1 53.2.4. Mjera: Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa

0,00 kn 970.000,00 knRazvoj multimodalne infrastrukture i prometa

Aktivnosti, mjere i pojekti usmjereni razvoju multimodalne infrastrukture i

Broj 0 10

3.2.4.1.APP: Transdanube Pearls - Transdunavski biseri, mreža za održivu mobilnost uzduž rijeke Dunav, Vukovar

Dunavski biserUspostavljena nova turistička destinacija

koja promovira održivi turizam - Dunavski biser sa sjedištem u Vukovaru

% 0% 100% 0% 0% 0,00 kn 970.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.1. APP: Dogradnja vodovoda, Ilok Izgrađen vodovod Izgradnja u postotku % 10% 10% 100% 100% 40.000,00 kn 20.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn

3.3.1.2.APP: Dovršenje izgradnje kanalizacije, Ilok

Dovršena izgradnja kanalizacije Izgradnja u postotku % 45% 45% 55% 0% 3.900.000,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.3.APP: Sustav javne odvodnje D.N. Selo - Nijemci, Nijemci

Izgradnja prve faze u % % izgradnja prve faze % izgrađenosti 25% 100% 100% 100% 0,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.4. APP: Vodovodna mreža, Nijemci Realizacija projekta Realizacije projekta u % % realizacije projekta 100% 100% 100% 100% 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.5.APP: Rekonstrukcija dijela glavnih vodoopskrbnih cjevovoda u naseljima Lovas i Opatovac, Lovas

Izgradnja objekata i uređenja vodoopskrbe (sanacija i obnova

vodovodne mreže - Opatovac, dio u Lovasu)

Kilometri rekonstruiranih dijelova glavnih vodoopskrbnih cjevovoda u

naseljima Lovas i Opatovackm 5 5,594 5,594 5,594 100.000,00 kn 491.651,63 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn

3.3.1.6. APP: Izgradnja kanalizacije l. faza, Lovas Izgrađen sustav odvodnje Dužina izgrađenog sustava odvodnje km 15 14 14 14 110.000,00 kn 300.000,00 kn 300.000,00 kn 300.000,00 kn

3.3.1.7.APP: Izgradnja kanalizacije, Stari Jankovci

Količina kanalizacijske mreže Izgrađena kanalizacijska mreža km 3 4 4 4 4.000.000,00 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn

3.3.1.8.APP: Građevinski objekti - nastavak izgradnje kanalizacije i priključci, Cerna

Korisnici Broj priključaka Broj 0 15 200 500 100.000,00 kn 150.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn

3.3.1.9. APP: Izgradnja kanalizacije, Andrijaševci Duljina 22,00 km kanal. mreže Mjeri duljinu trase kanalizacije km 0Izgrađeno 4 kilometara kanalizacije

Izgrađeno 6 km kanalizacije

Izgrađeno 12 km kanalizacije

0,00 kn 600.000,00 kn 800.000,00 kn 1.500.000,00 kn

3.3.1.10.APP: Izgradnja staze i odvodnih kanala, Andrijaševci

5 km staza i 10 km odvodnih jaraka Mjeri dužinu staze i odvodnih kanala km 0 0izgrađeno 3,5 km

staza i 8 km odvodnih jaraka

1,5 km staza i 2 km odvodnih jaraka

0,00 kn 0,00 kn 1.500,000,00 kn 500.000,00 kn

3.3.1.11. APP: Vodovodna mreža, Tompojevci Broj priključkaBroj priključaka i izgradnja vodovodne

mrežeBroj 2 1 0 0 50.000,00 kn 18.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.12.APP: Suton - održivo turističko korištenje prirodnih resursa Vuke i Save, Vukovar

Razvoj kapaciteta za turističku uporabu i izrada Studija

Revitalizacija zaštićenih područja uz razvoj kapaciteta za turističku uporabu i izrađena Studija izvodljivosti za održivi

broj posjetitelja 0 0 200 200 0,00 kn 0,00 kn 10.500.000,00 kn 0,00 kn

3.3.1.13.APP: Izgradnja cjevovoda Jarmina - Karadžićevo, Jarmina

Izgrađenost cjevovoda Jarmina Karadžićevo

Postotak izgrađenosti cjevoda % 0 100% 100% 100% 69.025,80 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.14. APP: Kanalizacija - Jarmina Izgrađenost kanalizacije Dužina izgrađene kanalizacijske mreže km 0 1 4 4 0,00 kn 25.000,00 kn 115.000,00 kn 115.000,00 kn

3.3.1.15.APP: Poboljšanje vodno - komunalne infrastrukture na području aglomeracije Ivankovo, Ivankovo

PriključciDužinu i broj priključenih stambenih

poslovnih objekataBroj 0 300 500 600 55.353.870,00 kn 2.407.332,20 kn 20.938.678,00 kn 31.007.859,80 kn

3.3.1.16.APP: Izgradnja Regionalnog vodovoda, VSŽ

Postotak pokazatelj mjeri udio sufinanciranja postotak 10% 10% 10% 10% 740.000,00 kn 740.000,00 kn 740.000,00 kn 740.000,00 kn

3.3.1.17.APP: Uvođenje sustava regionalnog vodovoda i kanalizacije u Općini Vrbanja

Broj priključaka na regionalni vodovod i kanalizaciju

Pokazatelj mjeri ukupan broj kućanstava na području Općine Vrbanja koja su se

priključila na regionalni vodovod i kanalizaciju

broj priključaka 0 0 200 500 100.000,00 kn 200.000,00 kn 4.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

3.3.1.18.APP: Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Županja, Županja

Unaprijeđena vodnokomunalna infrastruktura

postotak stanovnika priključenih na sustav odvodnje i UPOV

postotak 0 0 90% 0 20.810.490,14 kn 27.640.341,37 kn 4.071.910,61 kn 0,00 kn

3.3.1.19.APP: Rekonstrukcija sustava odvodnje u naselju Šećerana, izrada projektne dokumentacije, Županja

Provedene pripremne aktivnosti za rekonstrukciju

Broj naselja za koje je izrađena projekta dokumentacija

broj 0 0 1,00 0,00 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn

3.3.1.20.APP: Rekonstrukcija sustava odvodnje u naselju Šećerana, Županja

Unaprijeđena vodnokomunalna infrastruktura

Dužina rekonstruirane mreže za odvodnju

km 0 0 0% 6 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn

3.3.

86.332.703,92 kn 50.271.937,60 kn 74.448.389,90 kn 74.158.161,09 kn

88.032.703,92 kn 51.721.937,60 kn 112.129.620,90 kn 111.839.392,09 knPrioritet: Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

3.3.1.

Mjera: Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda

Broj 4 15 25 40

Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

Broj aktivnosti usmjerenih na cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

Broj 6 20 30 50

Projekti izgradnje, rekonstrukcije, obnove i održavanja vodoopskrbe,

odvodnje i pročišćavanja voda

Broj projekata izgradnje, rekonstrukcije, obnove i održavanja vodoopskrbe,

odvodnje i pročišćavanja voda

3.3.1.21.

APP: Rekonstrukcija dijela glavnih vodoopskrbnih cjevovoda vodoopsrkbnog sustava Grada Županja, Županja

Unapređenje sustava vodoopskrbe Broj zamjenjenih azbesnih cijevi kom 0 8 7 7 0,00 kn 7.885.789,15 kn 6.900.065,00 kn 6.900.065,00 kn

3.3.1.22.APP: Dogradnja vodoopskrbne mreže Grada Županja u Ulici baruna Trenka, Županja

Unapređenje sustava vodoopskrbe Dužina dograđene vodoopskrbne mreže m 0 0 2044 0 0,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn 0,00 kn

3.3.1.23.APP: Projekt odvodnje oborinskih voda, Negoslavci

10,5 km Povećanje duljine izgrađene

kanalizacione mrežekm 0 0 5 10 ,5 500.000,00 kn 500.000,00 kn 4.500.000,00 kn 4.500.000,00 kn

3.3.1.24.APP: Izgradnja vodoopskrbnog sustava naselja Karadžićevo, Markušica

Unapređenje sustava vodoopskrbe Dužina vodoopskrbnog sustava km 0 0 3,9 0 0,00 kn 0,00 kn 2.600.000,00 kn 0,00 kn

3.3.1.25.APP: Izrada projektne dokumentacije za sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, Markušica

Sustav odvodnje i pročišćanja otpadnih voda

Dužina mreže za odvodnju otpadnih voda

km 0 0 25 0 0,00 kn 0,00 kn 1.200.000,00 kn 0,00 kn

3.3.1.26. APP: Uređenje kanalske mreže, Drenovciaktivnosti održavanja sustava

odvodnjebroj aktivnosti broj 0 1 1 1 0,00 kn 55.000,00 kn 55.000,00 kn 55.000,00 kn

3.3.1.27. APP: Proširenje vodovodne mreže, Otok 0 0 50 50 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.3.1.28.Rekonstrukcija vodovodne mreže naselja, Privlaka

Duljina rekonstruirane vodovodne mreže

Duljina rekonstruirane vodovodne mreže km 8 8 0 0 0,00 kn 5.022.715,89 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.29.Dogradnja vodovodne mreže naselja, Privlaka

Duljina dogradnje vodovodne mreže

Duljina dogradnje vodovodne mreže m 630,07 255,69 2309,55 2309,55 373.702,95 kn 136.107,36 kn 1.350.236,29 kn 1.350.236,29 kn

3.3.1.30. APP: Aglomeracija Vinkovci, VinkovciDogradnja i rekonstrukcija mreže

odvodnje Dogradnja i rekonstrukcija mreže

odvodnje m 0 0,00 kn 0,00 kn 2.167.500,00 kn 20.000.000,00 kn

3.3.1.31.APP: Dovršetak izgradnje sustava odvodnje na području Općine Lovas s uređajem za pročišćavanje, Lovas

Izgrađen sustav odvodnje Broj izgrađenih sustava odvodnje Broj 0 0 1 1 0,00 kn 330.000,00 kn 11.670.000,00 kn 0,00 kn

3.3.1.32.APP: Izgradnja kanalizacije i dokumentacija, Bošnjaci

unapređenje sustava odvodnje 85.615,03 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

3.3.1.33.APP: Vodoopskrba i kanalizacija, Bogdanovci

% provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti 33% 67% 100% 100% 0,00 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn

3.3.2.1.APP: Uređenje obale Save (Žuželj - Jasinovačica), Bošnjaci

Uređenje obalne infrastrukture dužina uređene obale m 0 500 500 500 0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

3.3.2.2. APP:

3.3.3.1. APP: Izrada projektne dokumentacije i izgradnja sustava navodnjavanja na području Vukovarsko -srijemske županije(Sopot, Blata-Cerna, Lipovac, Ervenica, Tovarnik, Grabovo)

brojBroj dobivenih dokumenata za izgradnju

SN i izgrađeni sustavi navodnjavanjaBroj

2 građevinske dozvole

2 građevinske dozvole

2 lokacijske i 2 građevinske dozvole

i izgradnja 2 SN

2 građevinske dozvole i izgradnja

dodatna 2 SN1.700.000,00 kn 1.400.000,00 kn 37.631.231,00 kn 37.631.231,00 kn

3.3.3.2.APP: Navodnjavanje poljoprivrednih površina, Lovas Navodnjavane površine Ukupno navodnjavanih površina ha 0 0 0 500 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn

3.3.3.3.APP: Akumulacija Bogdanovci, Bogdanovci % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti % provedenih aktivnosti 0% 33% 66% 100% 0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 150.000,00 kn

3.4.1.1. APP: Nabava solarnih panela, Ilok Nabavljeni solarni paneli Broj solarnih panela Broj 0 5 5 5 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

37.631.231,00 kn

3.3.2.Mjera: Poboljšanje sustava zaštite od poplava

0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

37.631.231,00 kn0 23.3.3.Mjera: Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje

1.700.000,00 kn 1.400.000,00 knSustavi navodnjavanja Broj izgrađenih sustavi navodnjavanja Broj 0

3.4.

1.130.000,00 kn 1.900.000,00 kn 33.856.595,50 kn 33.100.000,00 kn

4.608.106,75 kn 5.904.578,29 kn 49.222.930,74 kn 44.250.000,00 knPrioritet: Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti

3.4.1.Mjera: Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora

Projekti proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora

Broj provedenih projekata u proizvodnji i korištenju energije iz obnovljivih izvora

Broj 0 5 10

0 68

20

Aktivnosti korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti

Broj aktivnosti korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske

učinkovitosti Broj 0 10 20 30

5

Obnova Savskog nasipa u VSŽPotpuna i temeljita obnova nasipa u

Vukovarsko-srijemskoj županiji od Račinovaca do Babine Grede

km 0 0

3.4.1.2.APP: Energetska učinkovitost u zgradarstvu, Lovas

Energetski obnovljene zgrade Broj energetski obnovljenih zgrada Broj 0 1 1 1 1.130.000,00 kn 1.500.000,00 kn 1.500.000,00 kn 1.500.000,00 kn

3.4.1.3.APP: Solarni paneli za proizvodnju električne energije, Tompojevci

Postavljanje solarnih panela Postavljanje solarnih panela Broj 0 5 5 5 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.4.1.4.APP: Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala, VSŽ

Izrađena dokumentacijaPovečanje broja zrađenih dokumenti u

sklopu istražnih radovabroj 0 0 1 5 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 1.500.000,00 kn

3.4.1.5.APP: Istraživanje geotermalne energije na području grada Vukovara

Izgrađena infrastruktura

Istraživanje geotermalne energije na području grada Vukovara, s detaljnijim

istraživanjem na širem području postojećih toplana (Olajnica bb i

Domovinskog rata 3). Nakon istraživanja i određivanja potencijalnih lokacija

planira se bušenje istražno-eksploatacijske bušotine za crpljenje

geotermalne vode.

% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 30.000.000,00 kn 30.000.000,00 kn

3.4.1.6.APP: Energetska obnova zgrade dječjeg vrtića Lovas, Lovas

Energetski obnovljena zgrada Broj energetski obnovljenih zgrada Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 756.595,50 kn 0,00 kn

3.4.1.7.APP: Izgradnja solarnih panela na općinskim objektima u Lovasu i Opatovcu, Lovas

Energetski učinkoviti općinski objekti

Broj energetski učinkovitih općinskih objekata

Broj 0 0 1 1 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.4.2.1. APP: Postavljanje LED rasvjete, Ilok Postavljena LED rasvjeta Broj postavljenih rasvjetnih tijela Broj 0 1000 1000 1000 1.000.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn

3.4.2.2.APP: Učinkovitost javne rasvjete, Ivankovo

Količina Ušteda energije kn 233.712,72 kn 240.000,00 kn 245.000,00 kn 250.000,00 kn 1.500.000,00 kn 800.000,00 kn 500.000,00 kn 100.000,00 kn

3.4.2.3. APP: Općinska zgrada, Tompojevci Uređenje pročelja općinske zgrade Uređenje pročelja općinske zgrade Broj 0 1 0 0 107.500,00 kn 107.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.4.2.4.APP: Energetska učinkovitost obnova fasada, Drenovci

aktivnosti unapređenja energetske učinkovitosti

Broj provedenih aktivnosti Broj 0 1 1 1 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.4.2.5.APP: Energetska obnova DV "Mladost Vođinci", Vođinci

Energetska učinkovitost DV"Mladost"

Smanjenje godišnje potrošnje primarne energije u javnim zgradama

kWh/god 0 28155,62 11313,58 0 0,00 kn 364.627,19 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.4.2.6.APP: Energetska obnova stambene zgrade, Otok

Energetska obnova stambene zgrade

Postotak energetske obnova stambene zgrade

% 0% 0% 50% 0% 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.4.2.7.APP: Energetska obnova dječijeg vrtića Stribor, Vinkovci

Smanjenje godišnje potrošnje energije


[kWh/a] 250095,40 0,00 0,00 121111,40 0,00 kn 0,00 kn 3.233.785,06 kn 0,00 kn

3.4.2.8.APP: Energetska obnova dječijeg vrtića Pčelica, Vinkovci



[kWh/a] 82240,06 0,00 0,00 37061,33 0,00 kn 0,00 kn 840.933,64 kn 0,00 kn

3.4.2.9.APP: Energetska obnova dječijeg vrtića Budućnost, Vinkovci



[kWh/a] 73494,77 0,00 0,00 34291,42 0,00 kn 0,00 kn 861.114,46 kn 0,00 kn

3.4.2.10.APP: Energetska obnova VDP Lenije, Vinkovci



3.4.2.11.APP: Energetska obnova hale Tenis kluba Vinkovci, Vinkovci



3.4.2.12.APP: Energetska obnova objekta Judo klub Vinkovci, Vinkovci



3.4.2.13.APP: Energetska obnova OŠ A. G. Matoš, Vinkovci

Površina obnovljene škole Površina obnovljene škole m2 0 0 2000 2000 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 3.000.000,00 kn

3.4.2.Mjera: Poticanje energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru

2.607.500,00 kn 1.872.127,19 kn 10.565.833,16 kn 7.550.000,00 knPoticanje energetske učinkovitosti u

javnom i privatnom sektoru

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni poticanju energetske učinkovitosti u

javnom i privatnom sektoruBroj 0 10 25 40

3.4.2.14. APP: Energetska javna rasvjeta, Vinkovci Ušteda u potrošnji energije Ušteda u potrošnji energije kWh/m² 0% 0% 0% 50% 0,00 kn 200.000,00 kn 4.500.000,00 kn 4.300.000,00 kn

3.4.2.15.APP: Rekonstrukcija niskonaponske mreže, Babina Greda

Rekonstruirana niskonaponska mreža

Rekonstruirana niskonaponska mreža Broj 0 1 1 1 0,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

3.4.3.1.APP: Energetska obnova vrtića Crvenkapica, Ilok

Obnovljen vrtić Broj vrtića Broj 1 1 1 1 0,00 kn 879.852,43 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.4.3.2.APP: Greenpan - Koncepti zelene gradnje u Panonskoj arhitekturi, Vukovar

Izgradnja solarnih tijela i nZEB centra

Postavljeno i stavljeno u upotrebu solarno postrojenje od 480

fotonaponskih ćelija, izgrađen i opremljen prvi nZEB centar

% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 3.500.000,00 kn 3.500.000,00 kn

3.4.3.3. APP: Solarna elektrana, Jarmina Proširenje elektrane Količina fotonaponskih modula kom 80 10 10 10 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.4.3.4.APP: Izgradnja općinske zgrade, Babina Greda

Izgrađena općinska zgrada Izgrađena općinska zgrada Broj 0 0 1 0 870.606,75 kn 1.152.598,67 kn 1.200.502,08 kn 0,00 kn

3.5.1.1.APP: Razvoj centra kompetencije, Tompojevci

Izrađena projektna dokumentacija Izrađena projektna dokumentacija Broj 0 0Izrađena projektna

dokumentacijaIzgradnja I. faze 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 200.000,00 kn

3.5.1.2.

APP: Revitalizacija polj. zemljišta, analiza i popravak polj. zemljišta, upravljanje poljop. Potencijalima - mapiranje, VSŽ

Analizirane i revitalizirane površinePokazatelj mjeri postotak analiziranih i

revitaliziranih površinapostotak 10% 10% 10% 10% 100.000,00 kn 450.000,00 kn 450.000,00 kn 450.000,00 kn

3.5.1.3.APP: Unapređenje rada Centra za nizinske šume

Centar za nizinske šumeBroj sufinanciranih Centara za nizinske

šumebroj 1 1 1 1 30.000,00 kn 30.000,00 kn 30.000,00 kn 30.000,00 kn

3.5.1.4. APP: Analiza tla, Županjaodrživo gospodarenje prirodnim

resursimabroj aktivnosti broj 1 1 1 1 0,00 kn 3.000,00 kn 3.000,00 kn 3.000,00 kn

3.5.1.5. APP: Sufinanciranje analize tla, Drenovci održivo gospodarenje prirodnim

resursimabroj aktivnosti broj 1 1 1 1 176.945,28 kn 85.000,00 kn 60.000,00 kn 60.000,00 kn

3.5.1.6.APP: Uređenje zelenih površina i zelenih otoka, Bošnjaci

uređenje komunalne infrastrukture broj aktivnosti broj 1 2 2 2 8.252,57 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

3.5.1.7. APP: Ispitivanje vode, Bošnjaciodrživo gospodarenje prirodnim

resursimabroj aktivnosti broj 1 2 2 2 900,00 kn 3.000,00 kn 3.000,00 kn 3.000,00 kn

3.5.1.8.APP: Uređenje poljoprivrednih puteva i izdaci u poljoprivredi, Bošnjaci

pomoć u poljoprivredi broj aktivnosti broj 4 4 4 4 304.156,42 kn 300.000,00 kn 300.000,00 kn 300.000,00 kn

3.5.1.9. APP: Krčenje kanalske mreže, Bošnjaci održavanje vodne infrastrukture dužina okrčene mreže m 2000 1500 1500 1500 61.271,83 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn

3.5.2.1. APP:3.5.2.2. APP:

3.5.3.1.APP: Sanacija odlagališta Božino brdo, Ilok

Sanirano odlagalište Sanacija u postotku % 0% 0% 0% 0% 300.000,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.5.3.2.APP: Komunalna infrastruktura - zaštita okoliša, Lovas

Sanirane nelegalne deponije Broj saniranih nelegalnih deponoja Broj 1 2 2 2 270.000,00 kn 170.000,00 kn 170.000,00 kn 170.000,00 kn

3.5.3.3.APP: Izgradnja reciklažnog dvorišta u Općini Borovo, Općina Borovo

Izgrađenost reciklažnog dvorištaIzgrađenost objekata i pristupne ceste

reciklažnom dvorištum2 3772,98 1156,98 2616 0 0,00 kn 620.000,00 kn 2.380.000,00 kn 0,00 kn

3.5.3.4.APP: Izrada projektne dokumentacije za reciklažno dvorište, Tovarnik

Izrađena projektna dokumentacija za reciklažno dvorište

Broj izrađenih projektnih dokumentacija za reciklažno dvorište

Broj 0 1 1 1 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

3.5.3.5.APP: Nabava električnih bicikala, Stari Jankovci

Količina nabavljenih bicikala Bicikl kom 0 5 5 5 0,00 kn 5.000,00 kn 5.000,00 kn 5.000,00 kn

3.5.3.6. APP: Reciklažno dvorište, Stari Jankovci Reciklazno dvorište Reciklazno dvorište izgradnja kom 0 1 0 0 0,00 kn 2.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.600.000,00 kn4.800.502,08 kn0 03.4.3.Mjera: Poticanje energetske neovisnosti u javnom i privatnom sektoru

870.606,75 kn 2.132.451,10 knŽupanijska energetska strategijaIzrađena Županijska energetska

strategijaBroj 0

3.5.

681.526,10 kn 1.021.000,00 kn 1.096.000,00 kn 1.196.000,00 kn

7.122.775,67 kn 9.721.000,00 kn 34.452.975,00 kn 22.071.341,00 knPrioritet: Očuvanje okoliša i zaštita prirode

6.480.000,00 kn

3.5.2.Mjera: Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

6.550.000,00 kn 21.356.975,00 kn

Sustav praćenja stanja u okolišu

3.5.1. Mjera: Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima

3.5.3.Mjera: Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom

6.086.249,57 kn

1

Regionalni centar za gospodarenje otpadom

Uspostava Regionalnog centra za gospodarenje otpadom

Broj 0 0 0 1

Broj 1 1 1

Razvijen sustav praćenja stanja u okolišuBroj 0 0 0

1

Zaštićena prirodna područja Broj zaštićenih prirodnih područja Broj 9 9 8 9

Centar za nizinske šume Broj sufinanciranih Centara za nizinske šume

1

3.5.3.7.APP: Izgradnja reciklažnog dvorišta, Ivankovo

Težina Količina odloženog otpada kg 0 30 000 33 000 36 000 2.000.000,00 kn 135.000,00 kn 1.000.000,00 kn 465.000,00 kn

3.5.3.8. APP: Komunalna oprema, Tompojevci Bio komposišta Broj nabavljenih bio komposišta Broj 0 560 0 0 0,00 kn 168.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.5.3.9.APP: Izgradnja dodatnih reciklažnih dvorišta, Vukovar

Izgrađena infrastrukturaIzgradnja i opremanje reciklažnih

dvorišta na području grada Vukovara% 0% 0% 50% 100% 0,00 kn 0,00 kn 1.350.000,00 kn 1.350.000,00 kn

3.5.3.10..APP: Reciklažno dvorište-opremanje i stavljanje u funkciju, Vrbanja

Količina prerađenog otpada iz kućanstva

Reciklažno dvorište je izgrađeno i opremljeno osnovnom infrastrukturom.

Pokazatelj mjeri količinu prerađenog otpada iz kućanstva koji bi se selektivno

prikupljao i prerađivao u reciklažnom dvorištu.

kilogram selektivnog otpada 0 0 500 1000 500.000,00 kn 2.000.000,00 kn 800.000,00 kn 1.500.000,00 kn

3.5.3.11. APP: Građenje sortirnice, Županja Unapređenje sustava odgovornog

gospodarena otpadom Izgrađena sortirnica broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn

3.5.3.12.APP: Izgradnja sortirnice, dokumentacija, Županja

Izrađena projektna dokumentacija za sortirnicu

Broj dokumentacije broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn

3.5.3.13.APP: Građenje reciklažnog dvorišta, Županja

Unaprijeđen sustav odgovornog gospodarenja otpadom

Broj uspostavljenih reciklažnih dvorišta broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 4.041.975,00 kn 0,00 kn

3.5.3.14. APP: Sanacija deponije, Županja Sanirana deponija Broj saniranih deponija broj 0 0 1 0,00 kn 200.000,00 kn 2.600.000,00 kn 200.000,00 kn

3.5.3.15.APP: Nabava specijalne opreme i vozila, Županja

Unaprijeđen sustav odgovornog gospodarenja otpadom

Broj nabavljene specijalne opreme/ vozila

broj 1 1 1 1 646.241,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

3.5.3.16.APP: Izgradnja reciklažnog dvorišta, Markušica

Izgradnja reciklažnog dvorišta Količina odloženog otpada t 0 0 50 80 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn

3.5.3.17. APP: Sanacija deponija otpada, Drenovciaktivnosti uspostave učinkovitog sustava gospodarenja otpadom


3.5.3.18.APP: Sufinanciranje troška deponije, Drenovci

aktivnosti uspostave učinkovitog sustava gospodarenja otpadom

Broj provedenih aktivnosti Broj 0 1 0 0 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.5.3.19.APP: Sufinanciranje razvrstavanja otpada, Drenovci



3.5.3.20.APP: Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta, Drenovci


Broj provedenih aktivnosti Broj 0 0 1 0 0,00 kn 0,00 kn 1.800.000,00 kn 0,00 kn

3.5.3.21.APP: Sanacija poplavljenih područja, Drenovci

Aktivnosti sanacije Broj provedenih aktivnosti Broj 1 0 0 0 2.343.508,57 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.5.3.22.APP: Odvoz životinjskog otpada, Drenovci

održivo gospodarenje prirodnim resursima


3.5.3.23.APP: Sanacija preostalih nelegalnih deponija otpada, Lovas

Sanirane nelegalne deponije Broj saniranih nelegalnih deponoja Broj 1 1 2 2 20.000,00 kn 170.000,00 kn 1.155.000,00 kn 1.155.000,00 kn

3.5.3.24. APP: Reciklažno dvorište, Bošnjaciunapređenje sustava održivog

gospodarenja otpadombroj aktivnosti broj 1 1 1 1 6.500,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn

3.5.3.25.APP: Pokretno reciklažno dvorište, Bošnjaci

unapređenje sustava održivog gospodarenja otpadom


3.5.3.26.APP: Plan gospodarenja otpadom, Bošnjaci

0,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn

3.5.4.1. APP: Poučna staza "Radiševo", Vrbanjabroj turističkih destinacija i ponude

na području Općine Vrbanja

Pokazatelj mjeri ukupan broj novih turističkih sadržaja na području Općine

Vrbanjaturistički sadržaji 1 2 3 3 100.000,00 kn 200.000,00 kn 1.000.000,00 kn 500.000,00 kn

3.5.4.2.APP: Vrata spačvanskog bazena - Izgradnja i opremanje Bioekološko edukacijskog centra Virovi, Otok

Izgradnja Bioekološko edukacijskog centra

Izgrađeni m2 m2 0 0 0 1295 0,00 kn 700.000,00 kn 11.000.000,00 kn 13.895.341,00 kn

3.5.5.1.APP: Sufinanciranje nabave komunalnog vozila, Ilok

Nabavljeno komunalno vozilo Broj nabavljenih vozila Broj 0 1 1 1 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.5.5.2. APP: Zeleni otoci, Ilok Postavljeni zeleni otoci Broj zelenih otoka Broj 6 15 15 15 250.000,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn3.5.5.3. APP: Eko udruga, Drenovci promocija zaštite okoliša broj udruga koje provode aktivnosti Broj 1 0 0 0 5.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

*numerički kod cilja/prioriteta/mjere/APP-a u ŽRS-u**n - prva godina provedbe strategije

Napomene:

0,00 kn

100.000,00 kn 900.000,00 kn 12.000.000,00 kn 14.395.341,00 kn

Mjera: Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima

3.5.5.Mjera: Podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša

255.000,00 kn 1.250.000,00 kn 0,00 kn

3.5.4.

Broj aktivnosti

Aktivnosti, mjere i projekti usmjereni podizanju svijesti javnosti o zaštiti

okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša

Broj 7 16 16 16

Površina uređenog područja prirode Površina uređenog područja prirode m2 0 0 0 1295

Tablica T-2: Izvori sredstava

R.br.* Državniproračun

Županijskiproračun

Lokalniproračun

Pomoći Europske

unijeJavna poduzeća Ostali izvori*** Sveukupno Državni

proračunŽupanijskiproračun

Lokalniproračun

Pomoći Europske

unijeJavna poduzeća Ostali izvori*** Sveukupno

1. Cilj: Održivo gospodarstvo79.480.118,94 kn 11.658.218,60 kn 117.056.120,54 kn 313.172.377,07 kn 615.000,00 kn 5.735.144,30 kn 527.716.979,45 kn 4.558.546,00 kn 4.278.862,69 kn 26.590.338,00 kn 28.716.678,88 kn 0,00 kn 481.625,03 kn 64.626.050,60 kn

11.895.000,00 kn 1.515.000,00 kn 8.385.239,49 kn 22.625.000,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 44.670.239,49 kn 610.000,00 kn 605.000,00 kn 9.347.487,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.562.487,50 kn

30.000,00 kn 15.000,00 kn 711.659,24 kn 1.600.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 2.456.659,24 kn 10.000,00 kn 5.000,00 kn 204.987,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 219.987,50 kn

1.1.1.1.APP: Izgradnja reklamnih panoa, Andrijaševci

0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn

1.1.1.2.APP: Gospodarski sajam Cvelferije, Drenovci 30.000,00 kn 0,00 kn 21.696,74 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 51.696,74 kn 10.000,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn

1.1.1.3. APP: Gospodarska zona Skorotinci, Otok 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

1.1.1.4. APP: Drvni klaster SLAVONSKI HRAST 0,00 kn 15.000,00 kn 85.000,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 5.000,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 35.000,00 kn

1.1.1.5.APP: Izrada projektne dokumentacije za poljoprivredni poduzetnički inkubator, Babina Greda

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.1.1.6.APP: Članstvo u LAG-u "Bosutski niz", Babina Greda


1.500.000,00 kn 1.500.000,00 kn 409.580,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.409.580,25 kn 600.000,00 kn 600.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.300.000,00 kn

1.1.2.1.APP: Geodetsko-katastarske usluge, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 409.580,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 409.580,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

1.1.2.2.APP: Subvencija kamatne stope na poduzetničke kredite, VSŽ

1.500.000,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn 600.000,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.200.000,00 kn

10.365.000,00 kn 0,00 kn 7.264.000,00 kn 21.025.000,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 38.804.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.042.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.042.500,00 kn

1.1.3.1. APP: Poticanje razvoja gospodarstva, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 742.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 742.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 247.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 247.500,00 kn

1.1.3.2.APP: Industrijsko poslovna zona Sajmište, Vukovar

1.000.000,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 18.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.1.3.3.

APP: Poslovna zona-Općina Vrbanja-osnovna infrastruktura (struja, voda, plin itd.), stvaranje uvjeta za privlačenje investitora-plan zone

0,00 0,00 200.000,00 1.650.000,00 0,00 150.000,00 2.000.000,00 kn 0,00 0,00 50.000,00 0,00 0,00 0,00 50.000,00

1.1.3.4.APP: Projekt bio masa (kogeneracijsko postrojenje), Drenovci

340.000,00 kn 0,00 kn 502.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 842.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.450.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.450.000,00 kn

1.1.3.5.APP: Izrada EU projekata (razvojna agencija), Drenovci


1.1.3.6.APP: Izgradnja Stambeno-servisne zone "DOM", Nuštar

400.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.1.3.7.APP: Izgradnja industrijske zone "Vašarište", Nuštar

500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.1.3.8.APP: Izgradanja stambeno poslovne zgrade na Trgu dr. FranjeTuđmana, Nuštar

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.1.3.9.APP: Poticanje razvoja gospodarstva - obrtništvo, Otok


1.1.3.10.APP: Poticajne mjere za razvoj poduzetništva, Vukovar

8.000.000,00 kn 0,00 kn 4.100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.100.000,00 kn

1.1.3.11.APP: Strategija razvoja gospodarstva, Vukovar

125.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 375.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

562.500,00 kn 3.700.000,00 kn 2.100.274,01 kn 37.325.000,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 45.687.774,01 kn 100.000,00 kn 1.840.000,00 kn 1.255.000,00 kn 17.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.595.000,00 kn

300.000,00 kn 3.700.000,00 kn 1.987.774,01 kn 34.900.000,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 42.887.774,01 kn 100.000,00 kn 1.840.000,00 kn 1.255.000,00 kn 17.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.595.000,00 kn

1.2.1.1.APP: Program prekogranične suradnje - navodnjavanje, Tompojevci

300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

1.2.1.2. APP: CENTAR KOMPENTENCIJA d.o.o., VSŽ 0,00 kn 1.600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.600.000,00 kn 0,00 kn 240.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 240.000,00 kn

1.2.1.3. APP: Agrotehnološki centar, VSŽ 0,00 kn 1.600.000,00 kn 1.000.000,00 kn 27.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000.000,00 kn 0,00 kn 1.600.000,00 kn 1.000.000,00 kn 17.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000.000,00 kn

1.2.1.4.APP: Projekti za kapitalna ulaganja, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 927.774,01 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 927.774,01 kn 0,00 kn 0,00 kn 235.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 235.000,00 kn

1.2.1.5.APP: Izrada idejnih rješenja razvoja, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn

1.2.1.6. APP: Centar kompetencija za slavonski hrast, Drvni klaster

0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 7.500.000,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 10.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 01.2.2.1. APP: 1.2.2.2. APP:

1.2.2.Mjera 1.2.2. Razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim djelatnostima

Planirana sredstva za provedbu skupine mjera u prvoj godini provedbe (godina n*)Planirana sredstva za provedbu skupine mjera (n - n+2)**

Naziv cilja /prioriteta/mjere/APP

Mjera: Poticanje povezivanja gospodarskih subjekata

1.1.2.Mjera: Olakšavanje pristupa izvorima financiranja

1.1.1.

Prioritet: Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja

1.1.

1.1.3. Mjera: Poticanje investicijske klime i privlačenje investicija

1.2.Prioritet: Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji

1.2.1.Mjera: Jačanje suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 01.2.3.1. APP:1.2.3.2. APP:

262.500,00 kn 0,00 kn 112.500,00 kn 2.425.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.2.4.1.APP: Razvoj centra kompetencije, Tovarnik


1.2.4.2. APP: Smart City, Županja 262.500,00 kn 0,00 kn 112.500,00 kn 2.125.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

59.702,22 kn 1.110.000,00 kn 1.714.812,50 kn 6.338.312,51 kn 500.000,00 kn 31.625,03 kn 9.754.452,26 kn 59.702,22 kn 310.000,00 kn 390.000,00 kn 338.312,51 kn 0,00 kn 31.625,03 kn 1.129.639,76 kn

59.702,22 kn 560.000,00 kn 904.812,50 kn 338.312,51 kn 0,00 kn 31.625,03 kn 1.894.452,26 kn 59.702,22 kn 160.000,00 kn 300.000,00 kn 338.312,51 kn 0,00 kn 31.625,03 kn 889.639,76 kn

1.3.1.1.APP: Povećanje proizvodnje češnjaka i zelenog graha i šparoge, VSŽ

0,00 kn 560.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 560.000,00 kn 0,00 kn 160.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 160.000,00 kn

1.3.1.2.APP: Potpore u svezi djelatnosti poljoprivrede, Županja


1.3.1.3.APP: Sufinanciranje projekata razvoja poljoprivrede, Drenovci


1.3.1.4.APP: Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava - OPG Grljušić Zdravko, RA VSŽ

17.008,43 kn 0,00 kn 0,00 kn 96.381,07 kn 0,00 kn 0,00 kn 113.389,50 kn 17.008,43 kn 0,00 kn 0,00 kn 96.381,07 kn 0,00 kn 0,00 kn 113.389,50 kn

1.3.1.5.APP: Ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva - OPG Kosić, RA VSŽ

42.693,79 kn 0,00 kn 0,00 kn 241.931,44 kn 0,00 kn 31.625,03 kn 316.250,26 kn 42.693,79 kn 0,00 kn 0,00 kn 241.931,44 kn 0,00 kn 31.625,03 kn 316.250,26 kn

0,00 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 70.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn

1.3.2.1.APP: Povećanje broja udruženja poljoprivrednih proizvođača na području VSŽ, VSŽ


1.3.2.2.APP: Poticanje gospodarskih aktivnosti u poljoprivredi, Otok


1.3.2.3.APP: Sufinanciranje razvoja poljoprivrede, Bošnjaci


0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 01.3.3.1. APP: 1.3.3.2. APP:

0,00 kn 300.000,00 kn 560.000,00 kn 6.000.000,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 7.360.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn

1.3.4.1.APP: Centar za prodaju lokalnih agro proizvoda - Zlatna dolina Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 6.000.000,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.3.4.2.APP: Razvoj suvremenih i učinkovitih distirbucijskih kanala, VSŽ


1.3.4.3. APP: Stočarska izložba, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn

0,00 kn 150.000,00 kn 350.000,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.500.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn


1.4.1.1.APP: Izgradnja hladnjače u Poslovnoj zoni Lovas, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.4.1.2. APP: 0,00 kn

1.4.2.1. APP: 1.4.2.2. APP:

1.4.3.1.APP: Stvaranje robnih marki i poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima, VSŽ


1.4.3.2.APP: Brendiranje Grada Vukovara, Vukovar


6.352.455,78 kn 2.591.718,60 kn 15.792.860,26 kn 55.480.064,55 kn 20.000,00 kn 716.923,07 kn 80.954.022,26 kn 97.000,00 kn 802.362,69 kn 4.248.413,00 kn 305.721,89 kn 0,00 kn 450.000,00 kn 5.903.497,58 kn

1.5.1.1. APP: Financiranje muzeja grada Iloka, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 5.646.734,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.646.734,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.715.913,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.715.913,00 kn

1.5.1.2.APP: Financiranje manifestacija u kulturi, Ilok

0,00 kn 0,00 kn 1.350.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.350.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 450.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 450.000,00 kn

1.5.1.3.APP: Financiranje Turističke zajednice grada Iloka, Ilok


1.5.1.4. APP: Ambruševi ambari, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 85.000,00 kn 680.000,00 kn 0,00 kn 85.000,00 kn 850.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn

29.556.615,53 kn3.739.402,43 kn 1.473.862,69 kn 15.447.850,50 kn 8.445.499,91 kn 0,00 kn 450.000,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

66.737.929,95 kn 5.183.218,60 kn 104.464.169,54 kn 222.487.961,30 kn 115.000,00 kn 3.453.519,27 kn 402.441.798,65 kn

0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 150.000,00 kn 350.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.Prioritet: Razvoj i unapređenje kulture i turizma

1.5.1.Mjera: Promocija i razvoj kulturnih i turističkih proizvoda i sadržaja

1.4.1.Mjera: Poticanje razvoja distribucijskih kanala i jačanje tržišne pozicije

1.4.2. Mjera: Unapređenje prerade

1.4.3.Mjera: Stvaranje prepoznatljivih proizvoda

1.3.3. Mjera: Poticanje ekološke proizvodnje

1.3.4.Mjera: Unapređenje promocije, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda

1.4.Prioritet: Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora

1.3.Prioritet: Povećanje konkurentnosti poljoprivrede

1.3.1Mjera: Poticanje ulaganja u visokodohodovne poljoprivredne kulture

1.3.2.Mjera: Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

1.2.3.Mjera: Primjena naprednih (KET) tehnologija i IKT tehnologije

1.2.4.

Mjera: Poticanje razvoja tehnološke infrastrukture, novih tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih proizvoda i rješenja

1.5.1.5. APP: Uređenje lovačkog doma, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 360.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 360.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn

1.5.1.6.APP: Sufinanciranje projekta Bibliobus, Tovarnik


1.5.1.7.APP: Manifestacija - Bundevijada, Tovarnik


1.5.1.8.APP: Održavanje i opremanje Društvenog doma Vile Tovarnik, Tovarnik


1.5.1.9.

APP: DANUBE Tourist Activation - Razvoj i aktivacija zaštićenih eko – sustava kroz turističke sadržaje i atrakcije na Dunavu, Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 780.000,00 kn 8.600.000,00 kn 20.000,00 kn 100.000,00 kn 9.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.10. APP: Projekt Adica, Vukovar 2.000.000,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 18.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.11.APP: Sufinanciranje projekata u turizmu - Turističke manifestacije, VSŽ


1.5.1.12. APP: Tradicijske manifestacije, VSŽ 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn1.5.1.13. APP: Manifestacije u kulturi, VSŽ 0,00 kn 350.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 350.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn1.5.1.14. APP: Festival glumca, VSŽ 0,00 kn 369.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 369.000,00 kn 0,00 kn 122.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 122.000,00 kn1.5.1.15. APP: Lutkarsko proljeće, VSŽ 0,00 kn 210.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 210.000,00 kn 0,00 kn 70.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 70.000,00 kn

1.5.1.16.APP: Kulturni program nacionalih manjina, VSŽ


1.5.1.17.Manifestacije iz oblasti tehničke kulture, VSŽ


1.5.1.18. Bibliobus - utemeljitelji, VSŽ 0,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 130.000,00 kn1.5.1.19. APP: VicTour, VSŽ 0,00 kn 336.084,81 kn 0,00 kn 1.904.480,61 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.240.565,42 kn 0,00 kn 30.005,31 kn 0,00 kn 170.030,07 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.035,38 kn1.5.1.20. APP: DANUrB, VSŽ 0,00 kn 54.233,79 kn 0,00 kn 307.324,81 kn 0,00 kn 0,00 kn 361.558,60 kn 0,00 kn 13.357,38 kn 0,00 kn 75.691,82 kn 0,00 kn 0,00 kn 89.049,20 kn

1.5.1.21.APP: Potpora organiziranju manifestacija tradicijske kulture i afirmiranje ruralnih vrijednosti, VSŽ


1.5.1.22.APP: Rekonstrukcija i opremanje Muzejsko-galerijskog centra, Vrbanja

0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 90.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 140.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn

1.5.1.23.APP: Obilježavanje blagdana i godišnjica, Županja


1.5.1.24.APP: Razvojna strategija turističke destinacije Cesta zlatne niti, Županja

4.349,38 kn 0,00 kn 1.864,02 kn 44.146,40 kn 0,00 kn 19.140,20 kn 69.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.25.APP: Analiza troškova i koristi uspostave destinacije Cesta zlatne niti, Županja

1.276,80 kn 0,00 kn 547,20 kn 12.704,00 kn 0,00 kn 5.472,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.26.APP: Istraživanje tržišta i marketing plana destinacije Cesta zlatne niti, Županja


1.5.1.27.APP: Kulturne manifestacije grada, Županja


1.5.1.28. APP: Izdavačka djelatnost, Drenovci 51.000,00 kn 34.700,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 85.700,00 kn 15.000,00 kn 10.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn1.5.1.29. APP: Pjesnički susreti, Drenovci 47.600,00 kn 13.700,00 kn 15.776,04 kn 0,00 kn 0,00 kn 55.326,87 kn 132.402,91 kn 12.000,00 kn 3.000,00 kn 4.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 49.000,00 kn

1.5.1.30.APP: Program kad se male ruke slože, Drenovci

6.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.31. APP: Programi u knjižnici, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 18.463,14 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 18.463,14 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.000,00 kn1.5.1.32. APP: Knjige na mreži, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 3.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000,00 kn

1.5.1.33. APP: Sufinanciranje sviranja, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 59.478,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 59.478,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn

1.5.1.34. APP: Raspjevana Cvelferija, Drenovci 67.200,00 kn 0,00 kn 354.145,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 421.345,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 55.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 75.000,00 kn

1.5.1.35.APP: Poticanje rada udruga u kulturi, Drenovci


1.5.1.36.APP: Prijavljen projekt - Pjevački zbor Cvelferije, Drenovci


1.5.1.37.APP: Revitalizacija i valorizacija nekadašnje željezničke pruge Vukovar-Tovarnik, Vukovar

3.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 17.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.38.APP: Turistifikacija Rodne kuće Lavoslava Ružičke, Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 225.000,00 kn 1.275.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.39. APP: Vukovar - Luka umjetnosti, Vukovar 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 1.900.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 480.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 500.000,00 kn

1.5.1.40.APP: Gastro akademija (Obnova šokačkog stana)

0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1.41.

Popularizacija znanstvenoistraživačke djelatnosti putem predavanja,

predstavljanja knjiga, obilježavanja obljetnica, izložbi, radionica i sl., HAZU

0,00 kn 10.000,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000,00 kn

1.5.1.42.APP: Izdavački projekti - Posebna izdanja i Radovi (monografije, zbornici radova i dr.),

HAZU0,00 kn 40.000,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 190.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

1.5.1.43.APP: KNJIŠKI KRNJAŠ 1-6, književna, kulturna i znanstvena manifestacija, razvoj književnog i kulturnog turizma, HAZU


1.5.1.44. APP: Manifestacije u kulturi, Babina Greda 0,00 kn 0,00 kn 73.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 73.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 73.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 73.500,00 kn

1.5.1.45.APP: Projektna dokumentacija za biciklističku stazu do Županje, Bošnjaci


1.5.1.46.APP: Centar za promidžbu poljoprivrede i ruralni razvoj "Slavonska kuća", Bošnjaci


1.5.1.47.APP: Graz - mjesto za odmor i rekreaciju, Bogdanovci

0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

1.5.1.48. APP: "Okusi Srijema i Slavonije", TZ VSŽ 0,00 kn

1.5.1.49. APP: Putem mira, TZ VSŽ 0,00 kn

1.5.1.50. APP: Cikloturizam, TZ VSŽ 0,00 kn

1.5.1.51.APP: Strateški plan razvoja kulturnog turizma VSŽ, TZ VSŽ

0,00 kn

1.5.1.52. APP: Promotivne aktivnosti, TZ VSŽ 0,00 kn

711.541,69 kn 2.101.500,00 kn 16.219.709,00 kn 2.152.054,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 21.184.805,20 kn 121.306,84 kn 657.500,00 kn 4.978.560,00 kn 337.405,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.094.772,30 kn

1.5.2.1.APP: Sufinanciranje nabave knjiga za knjižnicu, Ilok


1.5.2.2.APP: Program javnih potreba u kulturi, Tordinci


1.5.2.3.APP: Financiranje rada ZAKUD-a i KUD-ova, VSŽ


1.5.2.4.APP: Sufinanciranje institucija i aktivnosti u kulturi, VSŽ


1.5.2.5. APP: Nakladnička djelatnost, VSŽ 0,00 kn 180.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

1.5.2.6. APP: Ostale donacije u kulturi, VSŽ 0,00 kn 340.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 340.000,00 kn 0,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 130.000,00 kn

1.5.2.7.APP: Financiranje rada i programa Županijske zajednice tehničke kulture, VSŽ


1.5.2.8.APP: "Gradimo mladima budućnost na ruralnome prostoru kroz kulturno-umjetničke aktivnosti", Vrbanja

0,00 kn 0,00 kn 175.000,00 kn 378.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 553.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 160.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 160.000,00 kn

1.5.2.9.APP: Općeniti programi razvoja turizma kroz djelovanje TZ Županja, Županja


1.5.2.10. APP: Udruge u kulturi, Županja 0,00 kn 0,00 kn 783.499,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 783.499,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 190.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 190.000,00 kn1.5.2.11. APP: Djelatnost knjižnice, Županja 0,00 kn 0,00 kn 5.303.665,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.303.665,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.373.800,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.373.800,00 kn

1.5.2.12. APP: Djelatnost muzeja, Županja 0,00 kn 0,00 kn 5.296.978,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.296.978,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.930.360,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.930.360,00 kn

1.5.2.13. APP: Rad knjižnice, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 2.353.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.353.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 784.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 784.500,00 kn

1.5.2.14. APP: Knjižnička građa, Drenovci 360.000,00 kn 40.000,00 kn 24.893,76 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 424.893,76 kn 90.000,00 kn 10.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

1.5.2.15. APP: Rad muzeja, Drenovci 38.473,24 kn 4.000,00 kn 702.673,24 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 745.146,48 kn 0,00 kn 0,00 kn 221.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 221.400,00 kn

1.5.2.16.APP: Projekt poticanja i razvoja ruralnog turizma, Privlaka


1.5.2.17.

APP: Redovita djelatnost Centra - znanstvenoistraživačka djelatnost iz područja šumarstva, kroatistike, književne i jezične baštine Slavonije i Srijema, te drugih znanstvenih područja


1.5.2.18. APP: Financiranje TZ VSŽ, TZ VSŽ 0,00 kn

1.5.2.19.APP: Kultura zajedništva - Društveno kulturni centar Nuštar, RA VSŽ

313.068,44 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.774.054,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.087.122,96 kn 31.306,84 kn 0,00 kn 0,00 kn 177.405,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 208.712,30 kn

49.704.932,48 kn 250.000,00 kn 56.958.604,43 kn 98.083.197,06 kn 95.000,00 kn 2.086.596,20 kn 207.178.330,17 kn 2.866.095,58 kn 10.000,00 kn 3.903.877,50 kn 7.802.372,57 kn 0,00 kn 0,00 kn 14.582.345,65 kn

1.5.3.1. APP: Obnova Stare jezgre i parka, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

1.5.3.2.APP: Izgradnja spomenika za branitelje, Ilok


1.5.3.3. APP: Uređenje crkve u Bapskoj, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

1.5.3.4.APP: Kapitalna pomoć za popravak Evangeličke crkve, Ilok


1.5.3.5. APP: HORIS, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 412.500,00 kn 2.337.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.750.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 82.500,00 kn 467.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 550.000,00 kn

1.5.3.6. APP: PA.CON, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 412.500,00 kn 2.337.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.750.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 82.500,00 kn 467.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 550.000,00 kn

1.5.3.7.APP: Nogostupi i biciklističke staze, Nijemci

0,00 kn 0,00 kn 478.500,00 kn 2.711.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.190.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 109.500,00 kn 620.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 730.000,00 kn

1.5.3.8. APP: Razvoj ruralnog turizma, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 1.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn

1.5.3.10.APP: Uređenje hrvatskog doma u Ilači, Tovarnik

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

1.5.3.11.APP: Ulaganje u zgradu "stare ambulante" i njena prenamjena u kulturno-kreativni centar, Tovarnik


1.5.3.12. APP: Izrada projektne dokumentacije za biciklističku stazu Ilača-Tovarnik, Tovarnik


1.5.3.13.APP: Izrada projektne dokumentacije za uređenje pješačke zone u ulici vlč. I. Burika u Tovarniku, Tovarnik


1.5.3.Mjera: Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi

1.5.2.Mjera: Jačanje kapaciteta ključnih subjekata u kulturi i turizmu

1.5.3.14.APP: Kapitalne donacije za izgradnju i obnovu spomen kuće A.G.Matoša, Tovarnik


1.5.3.15.APP: Uređenje parka spomenika u Ilači i Tovarniku, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn

1.5.3.16.APP: Izgradnja Doma kulture, Stari Jankovci 0,00 kn 0,00 kn 630.000,00 kn 2.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.030.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 630.000,00 kn 2.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.030.000,00 kn

1.5.3.17.APP: Građevinski objekti - dogradnja i uređenje Doma kulture Cerna, Cerna

0,00 kn 0,00 kn 3.500.000,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

1.5.3.18. APP: Izgradnja Doma kulture, Andrijaševci 0,00 kn 0,00 kn 480.000,00 kn 2.720.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.19.APP: Projekt obnove kulturnog lokaliteta "Rokovačke zidine", Andrijaševci


1.5.3.20.APP: Narodna knjižnica i čitaonica, Ivankovo 5.500.000,00 kn 0,00 kn 5.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 11.000.000,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

1.5.3.21.APP: Sanacija i obnova Hrvatskog doma, Ivankovo

200.000,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

1.5.3.22.APP: Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana u turističku ponudu grada Vukovara

0,00 kn 0,00 kn 85.000,00 kn 13.520.000,00 kn 95.000,00 kn 2.000.000,00 kn 15.700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.23.APP: Uređenje kina Mladost, projektna dokumentacija, Županja


1.5.3.24. APP: Uređenje kina Mladost, Županja 2.800.000,00 kn 0,00 kn 650.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.450.000,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.300.000,00 kn

1.5.3.25.APP: Centar za posjetitelje, projektna dokumentacija, Županja


1.5.3.26.APP: Centar za posjetitelje, izgradnja, Županja


1.5.3.27.APP: Gradski otvoreni bazeni, projektiranje, Županja

170.000,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.28.APP: Gradski otvoreni bazeni, izgradnja, Županja


1.5.3.29. APP: Hortikultura, Županja 0,00 kn 0,00 kn 2.909.535,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.909.535,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 760.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 760.000,00 kn

1.5.3.30.APP: Održavanje Čardaka i Agencije, Županja


1.5.3.31.APP: Izrada projekta sanacije crkve Uspenja presvete Bogorodice, Negoslavci


1.5.3.32.APP: Izgradnja javne zgrade - knjižnice i drugih javnih sadržaja, Štitar

0,00 kn 150.000,00 kn 337.562,20 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.987.562,20 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

1.5.3.33. APP: Proširenje zgrade knjižnice, Drenovci 1.489.008,27 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 230.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.769.008,27 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.34.APP: Adaptacija i opremanje dječjeg odjela knjižnice, Drenovci

170.000,00 kn 10.000,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn 270.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.35.APP: Opremanje i informatizacija knjižnice, Drenovci


1.5.3.36. APP: Knjige u knjižnici, Drenovci 0,00 kn 40.000,00 kn 403.984,37 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 443.984,37 kn 0,00 kn 10.000,00 kn 102.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 112.000,00 kn

1.5.3.37.APP: Izrada projektne dokumentacije za zgradu muzeja, Drenovci

574.100,00 kn 0,00 kn 629.025,00 kn 227.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.430.125,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.38.APP: Izgradnja i opremanje muzeja, Drenovci

13.500.000,00 kn 0,00 kn 3.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 17.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.39.APP: Reastauracija predmeta muzeja, Drenovci


1.5.3.40.APP: Sanacija objekta kulturne baštine - Crkva Sv. Mihaela, Drenovci

3.486.517,00 kn 0,00 kn 953.395,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.439.912,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.41.APP: Sanacija objekta kulturne baštine - Crkva Rođenja Sv. Ivana Krstitelja, Drenovci


1.5.3.42.APP: Projektna dokumentacija Crkva Sv. Mihaela, Drenovci

13.120,00 kn 0,00 kn 3.280,00 kn 65.600,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 82.000,00 kn 13.120,00 kn 0,00 kn 3.280,00 kn 65.600,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 82.000,00 kn

1.5.3.43.APP: Projektna dokumentacija Crkva rođena Rođenja Sv. Ivana Krstitelja, Drenovci


1.5.3.44. APP: Muzej Cvelferije, Drenovci 45.400,00 kn 0,00 kn 11.350,00 kn 227.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 283.750,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn1.5.3.45. APP: Turistička signalizacija, Drenovci 7.560,00 kn 0,00 kn 1.890,00 kn 37.800,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 47.250,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.46.APP: Projektna dokumentacija za izgradnju parkirališta, Drenovci

2.700,00 kn 0,00 kn 675,00 kn 19.125,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 22.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.47.APP: Razvojna strategija turističke destinacije Cesta zlatne niti, Drenovci


1.5.3.48.APP: Analiza troškova i koristi uspostave destinacije Cesta zlatne niti, Drenovci

1.276,80 kn 0,00 kn 547,20 kn 12.704,00 kn 0,00 kn 5.472,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.49.APP: Vođenje projekta, studija isplativosti, i prijavne aplikacije, Drenovci

42.024,96 kn 0,00 kn 10.506,24 kn 91.468,80 kn 0,00 kn 0,00 kn 144.000,00 kn 16.809,98 kn 0,00 kn 4.202,50 kn 36.587,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 57.600,00 kn

1.5.3.50.APP: Istraživanje tržišta i marketing plan destinacije Cesta zlatne niti, Drenovci


1.5.3.51.APP: Izrada projektne dokumentacije - Dvorac, Nuštar

1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

1.5.3.52.APP: Biciklistička staza Cerić-Vinkovci, Nuštar


1.5.3.53.APP: Biciklistička staza Nuštar-Vinkovci, Nuštar

0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 450.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.54.APP: Uređenje perivoja Dvorca Eltz, Vukovar


1.5.3.55. APP: Eltzov "crveni magacin", Vukovar 600.000,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn 6.800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 8.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.56.APP: Revitalizacija Lovačkog doma, Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 850.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.57.APP: Kapitalne donacije vjerskim zajednicama, Otok


1.5.3.58.APP: Izgradnja Narodne knjižnice i čitaonice, Privlaka

965.882,41 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.473.333,68 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.439.216,09 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.59.APP: Izgradnja Doma kulture s pripadajućim sadržajem, Privlaka


1.5.3.60.APP: Izgradnja Knjižnice i čitaonice Vinkovci, Vinkovci


1.5.3.61.APP: Izgradnja Muzeja s interpretacijskim centrom, Vinkovci


1.5.3.62.APP: Spoj urbnog i ruralnog - tržnica Vinkovci, Vinkovci


1.5.3.63.APP: Uređenje zaštićene kulturno – povijesne cjeline grada, Vinkovci


1.5.3.64.APP: Prezentacija arheoloških nalaza, Vinkovci


1.5.3.65. APP: Kamenica, Vinkovci 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn1.5.3.66. APP: Banja, Vinkovci 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn1.5.3.67. APP: Turistički prsten Sopot, Vinkovci 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.68.APP: Uređenje arheoloških nalazišta na području Općine Lovas, Lovas


1.5.3.69.APP: Izgradnja tematskog parka i spomen područja minskog polja u Lovasu, Lovas


1.5.3.70.APP: Izgradnja lovačkog doma u Lovasu sa smještajnim kapacitetima, Lovas


1.5.3.71.APP: Izgradnja biciklističkih staza na području Općine Lovas, Lovas


1.5.3.72.APP: Rekonstrukcija doma kulture u Opatovcu, Lovas


1.5.3.73.APP: Rekonstrukcija starog Vodotornja u Centar za posjetitelje, Vukovar


1.5.3.74. APP: Uređenje doma kulture, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn

1.5.3.75.APP: Projektna dokumentacija za Kapelice na grobljima, Bošnjaci


1.5.3.76. APP: Knjižnica i čitaonica, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn

1.5.3.77. APP: Dom kulture Svinjarevci, Bogdanovci 0,00 kn 0,00 kn 520.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 520.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.3.78.

APP: Građevina društveno-kulturnog sadržaja – Kulturni centar Narodne knjižnice i čitaonice u općini Privlaka, RA VSŽ

965.882,41 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.473.333,68 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.439.216,09 kn 547.585,60 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.102.985,05 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.650.570,65 kn

59.000,00 kn 120.000,00 kn 5.515.000,00 kn 41.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 47.194.000,00 kn 15.000,00 kn 4.000,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 34.000,00 kn

1.5.4.1.APP: Kapitalna pomoć za Maticu slovačku, Ilok


1.5.4.2.APP: "Srce Vukovara" - obnova kulturne baštine ( Radnički dom Vukovar-Grand Hotel), Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn 19.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 22.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 5.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.000.000,00 kn

1.5.4.3.APP: Rekonstrukcija crkve sv. Ilije na Meraji, Vinkovci

0,00 kn 0,00 kn 2.500.000,00 kn 22.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.4.4.APP: ŠOKAČKA RIČ 1-15, projekt proučavanja i čuvanja hrvatske jezične baštine ruralnih prostora Slavonije, HAZU

59.000,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 179.000,00 kn 15.000,00 kn 4.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 19.000,00 kn

9.910.000,00 kn 120.000,00 kn 9.977.995,85 kn 25.272.645,17 kn 0,00 kn 650.000,00 kn 45.930.641,02 kn 640.000,00 kn 0,00 kn 2.302.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.942.000,00 kn

1.5.5.1. APP: Športska zajednica grada Iloka, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 1.296.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.296.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 432.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 432.000,00 kn

1.5.5.2. APP: Kupnja zemljišta za izgradnju sportsko - rekreacijskih terena, Tovarnik


1.5.5.3.APP: Športska dvorana- parcelacija, Andrijaševci


1.5.5.4. APP: Izgradnja atletske staze, Andrijaševci 0,00 kn 90.000,00 kn 10.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 90.000,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

1.5.5.5.APP: Izgradnja biciklističke staze prema Cerni, Andrijaševci


1.5.5.6.APP: Izgradnja košarkaških / teniskih terena u naselju "Blace", Andrijaševci

240.000,00 kn 30.000,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.5.7. APP: Biciklističke staze, Ivankovo 3.000.000,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

1.5.5.8.APP: Sanacija i obnova Lovačkog doma, Ivankovo


1.5.5.9. APP: Dovršenje Lovačkog doma, Ivankovo 200.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

1.5.5.10.APP: Sportsko rekreacijski centar, Tompojevci


1.5.5.11.APP: Program javnih potreba u športu, Tordinci


1.5.5.12.APP: Active Danube - cycling paradise / Aktivni Dunav - biciklistički raj, Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 6.150.000,00 kn 0,00 kn 650.000,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.5.13.APP: Obnova nogometnog stadiona, Vukovar


1.5.5.14.APP: Poticanje športske aktivnosti i rekreacije, Županja


1.5.5.15.APP: Izgradnja sportske dvorane, Negoslavci

6.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.4.Mjera: Valorizacija, zaštita i održivo gospodarenje kulturnom baštinom

1.5.5.Mjera: Unapređenje športske infrastrukture i razvoj športskih programa

1.5.5.16. APP: Sport i rekreacija - Udruge, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 980.734,85 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 980.734,85 kn 0,00 kn 0,00 kn 260.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 260.000,00 kn

1.5.5.17.APP: Izrada projektne dokumentacije - ŠRC Dvorac, Nuštar


1.5.5.18. APP: ŠRC ribara-lovački dom, Nuštar 200.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.5.19.APP: Izrada projektne dokumentacije višenamjenske školske športske dvorane, Privlaka


1.5.5.20.APP: Rekonstrukcija i dogradnja športsko-rekreacijskog centra i nogometnog kluba Slavonija Soljani, Vrbanja


1.5.5.21.APP: Športsko rekreacijski centar, Babina Greda


1.5.5.22.APP: Projektiranje i uređenje športsko-rekreacijskog centra Bečka, Lovas


1.5.5.23.APP: Asfaltno igralište OŠ Petrovci, Bogdanovci


1.5.5.24.APP: Asfaltno igralište u Svinjarevcima, Bogdanovci


224.986,77 kn 0,00 kn 41.625,00 kn 17.396.103,27 kn 0,00 kn 0,00 kn 17.662.715,04 kn 49.441,35 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.532.866,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.582.307,81 kn


1.6.1.1.APP: Obrazovanjem odraslih do stručnih kadrova u turizmu, RA VSŽ


1.6.1.2. APP:

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 01.6.2.1. APP: 1.6.2.2. APP:

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.758.096,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.758.096,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.252.698,81 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.252.698,81 kn

1.6.3.1.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Županja 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.758.096,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.758.096,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.252.698,81 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.252.698,81 kn

1.6.3.2. APP:


1.6.4.1.APP: Izrada projektne dokumentacije za dječji vrtić, Babina Greda


1.6.4.2.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.819.450,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.819.450,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.6.4.3. APP: EU ENTER, Vukovar 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.088.646,04 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.088.646,04 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.6.4.4.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Bogdanovci


132.787.690,55 kn 76.677.035,99 kn 110.001.011,20 kn 339.103.516,38 kn 0,00 kn 25.821.024,35 kn 684.390.278,47 kn 25.710.082,18 kn 25.522.681,58 kn 27.444.614,43 kn 74.721.927,15 kn 0,00 kn 8.744.437,00 kn 162.289.102,35 kn

78.949.415,58 kn 37.910.613,50 kn 67.015.472,73 kn 169.682.333,74 kn 0,00 kn 5.751.230,35 kn 359.309.065,90 kn 9.472.173,20 kn 12.372.329,50 kn 14.148.450,00 kn 7.328.556,63 kn 0,00 kn 1.024.900,00 kn 44.346.409,33 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn2.1.1.1.2.1.1.2. APP:

58.985.814,33 kn 34.210.613,50 kn 41.321.965,22 kn 64.378.942,21 kn 0,00 kn 5.121.330,35 kn 204.018.665,61 kn 7.518.657,57 kn 11.372.329,50 kn 9.615.016,00 kn 2.025.165,10 kn 0,00 kn 508.400,00 kn 31.039.568,17 kn

2.1.2.1. APP: Veseli centar, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 105.000,00 kn 595.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.2.2.APP: Obrazovanje - predškolski odgoj, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 861.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 861.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 287.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 287.000,00 kn

2.1.2.3. APP: Prijevoz srednjoškolaca, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

2.1.2.4. APP: Sufinanciranje rada škola, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

2.1.2.5. APP: Dječji vrtić, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 540.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 540.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn

2.1.2.6.APP: Ulaganje na zgradi dječjeg vrtića, Tovarnik


2.1.2.7.APP: Građevinski objekti - izgradnja knjižnice, Cerna

0,00 kn 0,00 kn 550.000,00 kn 8.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 8.550.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn

2.1.2.8.APP: Predškolska ustanova dječji vrtić, Ivankovo

2.500.000,00 kn 0,00 kn 2.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.500.000,00 kn

2.1.2.9.APP: Osnovna škola Ane Katarine Zrinski, Ivankovo

51.357.225,00 kn 0,00 kn 3.996.645,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 55.353.870,00 kn 5.972.682,57 kn 0,00 kn 431.295,67 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.403.978,24 kn

2.1.2.10.APP: Razvoj socijalne, zdravstvene i obrazovne infrastrukture, Tompojevci


2.1.2.11. APP: Izgradnja dječjeg vrtića, Tompojevci 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.Prioritet: Razvoj sustava odgoja i obrazovanja

2.1.1.

Mjera: Poticanje razvoja odgojnih i obrazovnih programa povezanih s potrebama gospodarstva

2.1.2.Mjera: Unapređenje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

1.6.3.Mjera: Razvoj partnerstva i lokalnih inicijativa za razvoj tržišta rada i zapošljavanje

1.6.4.Mjera: Poticanje zapošljavanja i uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada


1.6. Prioritet: Razvoj tržišta rada

1.6.1. Mjera: Poticanje obrazovanja odraslih

1.6.2.Mjera: Unaprjeđenje sustava profesionalnog usmjeravanja

2.1.2.12.APP: Sufinanciranje knjiga - osnovnoškolsko obrazovanje, Tordinci


2.1.2.13.APP: Sufinanciranje prehrane - osnovnoškolsko obrazovanje, Tordinci


2.1.2.14.APP: Sufinanciranje javnog prijevoza srednjoškolskih, Tordinci


2.1.2.15.APP: Izgradnja Ekonomske škole Vukovar, Vukovar


2.1.2.16. APP: Izgradnja dječjeg vrtića, Jarmina 0,00 kn 0,00 kn 1.054.000,00 kn 4.216.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.270.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 254.000,00 kn 1.016.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.270.000,00 kn

2.1.2.17.APP: Natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola, VSŽ


2.1.2.18. APP: Prijevoz učenika, VSŽ 0,00 kn 3.268.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.268.000,00 kn 0,00 kn 1.068.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.068.000,00 kn

2.1.2.19.APP: Tekuće i investicijsko održavanje objekata OŠ, VSŽ

0,00 kn 4.007.289,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.007.289,00 kn 0,00 kn 1.335.763,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.335.763,00 kn

2.1.2.20. APP: Adaptacija i sanacija ustanova OŠ 0,00 kn 13.494.486,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 13.494.486,00 kn 0,00 kn 4.498.162,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.498.162,00 kn

2.1.2.21.APP: Tekuće i investicijsko održavanje objekata SŠ, VSŽ


2.1.2.22. APP: Adaptacija i sanacija ustanova SŠ 0,00 kn 7.522.326,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.522.326,00 kn 0,00 kn 2.507.442,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.507.442,00 kn

2.1.2.23.APP: Godišnji prijem učenika i nastavnika, Županja


2.1.2.24.APP: Obrazovanje - predškolski odgoj, Županja

0,00 kn 0,00 kn 18.568.150,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 18.568.150,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.646.700,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.646.700,00 kn

2.1.2.25.APP: Pomoć za podmirenje troškova smještaja, Županja


2.1.2.26.APP: Subvencioniranje prijevoza učenika, Županja


2.1.2.27. APP: Sufinanciranje prehrane učenika, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn

2.1.2.28. APP: Sufinanciranje knjiga za učenike, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

2.1.2.29.APP: Sufinanciranje prijevoza za učenike, Ilok


2.1.2.30. APP: Prijevoz srednjoškolaca, Štitar 558.675,00 kn 38.512,50 kn 38.512,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 109.200,00 kn 744.900,00 kn 42.975,00 kn 2.962,50 kn 2.962,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 8.400,00 kn 57.300,00 kn

2.1.2.31.APP: Sufinanciranje knjiga za učenike, Drenovci

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.012.130,35 kn 2.012.130,35 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn

2.1.2.32. APP: Lutkarsko proljeće, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 24.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 24.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.000,00 kn

2.1.2.33. APP: Mala škola, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 1.383.226,79 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.383.226,79 kn 0,00 kn 0,00 kn 358.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 358.000,00 kn

2.1.2.34. APP: Igraonica, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 23.936,56 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 23.936,56 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.000,00 kn

2.1.2.35. APP: Po odlukama za školstvo, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 104.487,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 104.487,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn

2.1.2.36. APP: Prijevoz učenika, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 576.489,48 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 576.489,48 kn 0,00 kn 0,00 kn 153.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 153.000,00 kn

2.1.2.37.APP: Sufinanciranje rada dječjeg vrtića, Drenovci


2.1.2.38.APP: Obnova i dogradnja predškolske ustanove u Nuštru, Nuštar


2.1.2.39.APP: Izgradnja predškolske ustanove u Ceriću, Nuštar

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.2.40. APP: Sufinanciranje prijevoza, Otok 0,00 kn 0,00 kn 360.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 360.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn

2.1.2.41. Boravak djece u dječjim vrtićima, Privlaka 0,00 kn 0,00 kn 505.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 505.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 160.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 160.000,00 kn

2.1.2.42. Studentske stipendije, Privlaka 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

2.1.2.43. Prijevoz srednjoškolskih učenika, Privlaka 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn

2.1.2.44.APP: Osiguranje pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju u Vinkovcima II, Vinkovci


2.1.2.45.APP: Osiguranje pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju u Vinkovcima, VSŽ

0,00 kn 0,00 kn 16.894,39 kn 194.285,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 211.179,89 kn 0,00 kn 0,00 kn 46.266,05 kn 532.059,60 kn 0,00 kn 0,00 kn 578.325,65 kn

2.1.2.46.APP: Sufinanciranje izgradnje školske sportske dvorane, Babina Greda

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.2.47. APP: Asistent u nastavi, Vukovar 0,00 kn 0,00 kn 525.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 525.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn

2.1.2.48.APP: Pomoć osnovnoškolcima - udžbenici, Vukovar


2.1.2.49.APP: Pomoć osnovnoškolcima - bilježnice, Vukovar


2.1.2.50.APP: Pomoć osnovnoškolcima - startasice, Vukovar


2.1.2.51. APP: Mala škola, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 291.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 291.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 97.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 97.000,00 kn

2.1.2.52.APP: Prijevoz učenika srednjih škola, Bošnjaci


2.1.2.53.APP: Sufinanciranje boravka djece u dječjem vrtiću Županja, Bošnjaci


2.1.2.54.APP: Projekt "Sva lica knjiga - SLIKA", RA VSŽ


0,00 kn 3.300.000,00 kn 7.913.100,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 629.900,00 kn 11.843.000,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 1.638.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 516.500,00 kn 3.154.500,00 kn

2.1.3.1. APP: Isplata stipendija, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

2.1.3.2.APP: Stipendije i školarine studentima, Tovarnik


2.1.3.3.APP: Stipendije grada za visokoškolsko obrazovanje, Županja


2.1.3.Mjera: Poticanje razvoja visokog obrazovanja

2.1.3.4.APP: Kamate i naknade po studentskim kreditima, Županja


2.1.3.5. APP: Stipendije, VSŽ 0,00 kn 3.300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.300.000,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn

2.1.3.6. APP: Stipendije studentima, Štitar 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 113.400,00 kn 163.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

2.1.3.7. APP: Stipendije i školarine, Nuštar 0,00 kn 0,00 kn 540.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 540.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn

2.1.3.8. APP: Stipendije i školarine, Otok 0,00 kn 0,00 kn 360.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 360.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn

2.1.3.9.APP: Isplata stipendija studentima, Babina Greda


2.1.3.10. APP: Stipendiranje studenata, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 76.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 76.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 16.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 16.500,00 kn

2.1.3.11. APP: Stipendije, Vukovar 0,00 kn 0,00 kn 3.259.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 516.500,00 kn 3.776.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 259.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 516.500,00 kn 776.000,00 kn

2.1.3.12.APP: Nagrade studentima za izvrstan uspjeh, Vukovar


2.1.3.13. APP: Stipendije, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 375.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 375.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 125.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 125.000,00 kn

19.963.601,25 kn 400.000,00 kn 17.780.407,51 kn 105.303.391,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 143.447.400,29 kn 1.953.515,63 kn 0,00 kn 2.895.434,00 kn 5.303.391,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.152.341,16 kn2.1.4.1. APP: Oprema za vrtić, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn

2.1.4.2.APP: Izgradnja dječijeg vrtića u općini Nijemci, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.400.000,00 kn

2.1.4.3.APP: Školski objekti i dječija igrališta - uređenje igrališta, Cerna 0,00 kn 0,00 kn 450.000,00 kn 330.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 780.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 280.000,00 kn

2.1.4.4.APP: Proširenje postojeće dječje igraonice - priprema za izgradnju vrtića, Andrijaševci 500.000,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.4.5.APP: Društveno obrazovni centar "Dunav", Vukovar


2.1.4.6.APP: Rekonstrukcija zgrade "Radnički dom" u Borovu i prenamjena u prostor Veleučilišta u Vukovaru, Vukovar


2.1.4.7.APP: Dogradnja dvorane dječjeg vrtića, Stari Jankovci 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn

2.1.4.8. APP: Izgradnja dječjeg vrtića, Vrbanja 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 2.900.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.4.9.APP: Sufinanciranje nabave školske opreme, Županja


2.1.4.10.APP: Otplata kredita za uređenje vrtića, Županja


2.1.4.11.APP: Proširenje zgrade osnovne škole za potrebe srednje škole, izgradnjom i opremanjem sportske dvorane, Drenovci

2.700.000,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 17.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.4.12.APP: Izrada projektne dokumentacije Dječji vrtić Privlaka, Privlaka


2.1.4.13.APP: Izgradnja dječjeg vrtića V. Nazor, Vinkovci


2.1.4.14.APP: Rekonstrukcija i dogradnja OŠ N. Tesla u Mirkovcima, Vinkovci

3.600.000,00 kn 0,00 kn 2.055.049,20 kn 1.300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.955.049,20 kn 1.287.623,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.287.623,00 kn

2.1.4.15.APP: Rekonstrukcija (sanacija, dogradnja i adaptacija) OŠ I.G. Kovačića, Vinkovci


2.1.4.16.APP: Dogradnja i rekonstrukcija OŠ B.Kašića, Vinkovci


2.1.4.17.APP: Izgradnja školske dvorane OŠ I. Mažuranića te dogradnja učionica, Vinkovci

34.537,22 kn 0,00 kn 2.508.634,31 kn 10.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.543.171,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.4.18. APP: "AGRO ZOO LAB", RA VSŽ 363.171,40 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 363.171,40 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.4.19.APP: Građenje dječjeg vrtića u općini Trpinja, RA VSŽ


2.1.4.20.

APP: Rekonstrukcija zgrade javne namjene (uredski prostor) u zgradu društvene namjene – dječji vrtić u opićini Markušica, RA VSŽ


35.731.898,24 kn 4.275.819,24 kn 759.640,00 kn 86.398.027,67 kn 0,00 kn 20.009.794,00 kn 147.175.179,15 kn 11.863.813,64 kn 1.784.878,83 kn 225.000,00 kn 56.454.162,33 kn 0,00 kn 7.719.537,00 kn 78.092.751,80 kn

34.738.174,71 kn 4.275.819,24 kn 635.000,00 kn 80.636.927,70 kn 0,00 kn 20.009.794,00 kn 140.295.715,65 kn 11.524.552,43 kn 1.784.878,83 kn 200.000,00 kn 54.531.682,16 kn 0,00 kn 7.719.537,00 kn 75.806.010,42 kn

2.2.1.1.APP: Javne potrebe u zdr. minimalni standard (dec) - Opremanje zdravstvene ustanove, VSŽ

32.152.439,29 kn 994.405,34 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 33.146.844,63 kn 10.717.479,76 kn 331.468,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 11.048.948,21 kn

2.2.1.2.APP: Javne potrebe u zdr. minimalni standard (dec) - Informacija zdravstvene ustanove, VSŽ

2.285.138,00 kn 70.674,37 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.355.812,37 kn 761.712,67 kn 23.558,12 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 785.270,79 kn

2.2.1.3.APP: Ulaganja u prostor i opremu, VSŽ

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 11.820.819,00 kn 11.820.819,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.799.270,00 kn 3.799.270,00 kn

2.2.1.4.APP: CBR Vukovar - rehabilitacija u zajednici, VSŽ 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 8.188.975,00 kn 8.188.975,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.920.267,00 kn 3.920.267,00 kn

2.2.1.5.APP: Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama, VSŽ 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.654.352,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.654.352,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 45.007.906,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 45.007.906,00 kn

2.2.1.Mjera: Izgradnja, dogradnja i opremanje zdravstvenih ustanova

2.1.4.Mjera: Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata potrebnih za poboljšanje obrazovnog sustava

2.2.Prioritet: Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga

2.2.1.6.APP: Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, VSŽ 0,00 kn 1.429.852,26 kn 0,00 kn 8.102.496,16 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.532.348,42 kn 0,00 kn 1.429.852,26 kn 0,00 kn 8.102.496,16 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.532.348,42 kn

2.2.1.7. APP: Sanacija doma zdravlja, Drenovci 135.000,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn 850.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.2.1.8.APP: Uređenje prostora za zdravstvene ordinacije, Otok 0,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

2.2.1.9.APP: Opremanje zdravstvene i stomatološke ambulante Lovas, Lovaas 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.2.1.10.APP: Take care! Developing and improving health and social services for velnerable groups, Udruga Bubamara

100.419,48 kn 964.979,79 kn 0,00 kn 6.037.262,31 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.102.661,58 kn45.360,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 710.640,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 756.000,00 kn

2.2.1.11. APP: PALL-NET, Udruga Bubamara 65.177,94 kn 815.907,48 kn 0,00 kn 4.992.817,23 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.873.902,65 kn 45.360,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 710.640,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 756.000,00 kn


2.2.2.1.APP: Specijalističko usavršavanje doktora medicine u Zavodu za hitnu medicinu VSŽ, RA VSŽ


2.2.2.2.APP: Specijalističko usavršavanje doktora medicine u Domu zdravlja Vinkovci, RA VSŽ


2.2.2.3.APP: Specijalističko usavršavanje doktora medicine u Domu zdravlja Vukovar, RA VSŽ


2.2.2.4.APP: Specijalističko usavršavanje doktora medicine u Domu zdravlja Županja, RA VSŽ


0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 02.2.3.1. APP:2.2.3.2. APP:


2.2.4.1.APP: Dodatne usluge u zdravstvu i preventiva, Županja 0,00 kn 0,00 kn 92.140,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 92.140,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn

2.2.4.2.APP: Izrada projektne dokumentacije za kulturno - turistički park s pripadajućom šetnicom, Babina Greda


2.3.1.1.APP: Izgradnja doma za dnevnu skrb starijih i nemoćnih osoba u Lovasu, Lovas


2.3.1.2.APP: Program javnih potreba u socijalnoj skrbi, Tordinci 0,00 kn 0,00 kn 849.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 849.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn

2.3.1.3.APP: Poludnevni boravak za stare i nemoćne osobe s područja Općine Vrbanja


2.3.1.4. APP: Izgradnja doma umirovljenika, Gunja 0,00 kn 0,00 kn 1.533.150,00 kn 29.129.850,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.663.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3.1.5.APP: Zajedničkom suradnjom u prevenciji institucionalizacije, Udruga Bubamara

1.019.735,25 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 1.199.735,25 kn 385.079,84 kn 0,00 kn 40.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 399.911,75 kn

2.3.1.6.

APP: Unaprjeđivanje infrastrukture centara za socijalnu skrb kao podrška procesu deinstitucionalizacije – faza 1, RA VSŽ

175.177,55 kn 0,00 kn 0,00 kn 992.672,80 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.167.850,35 kn 175.177,55 kn 0,00 kn 0,00 kn 992.672,80 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.167.850,35 kn

2.3.1.7.

APP: Preuređenje dijela prizemlja-stacionar 1 u prostor za smještaj osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih demencija, RA VSŽ

0,00 kn 450.000,00 kn 0,00 kn 2.550.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

4.582.686,01 kn 4.390.760,00 kn 8.809.940,73 kn 26.915.803,78 kn 0,00 kn 0,00 kn 44.699.190,52 kn 885.828,70 kn 1.101.000,00 kn 2.101.900,00 kn 5.363.953,44 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.452.682,14 kn

2.3.2.1.APP: Pomoći građanima, kućanstvima, udrugama, ustanovama, VSŽ

0,00 kn 3.594.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.594.000,00 kn 0,00 kn 890.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 890.000,00 kn

2.3.2.2.APP: Ustanove i udruge socijalne skrbi, Županja


2.3.2.3.APP: Pomoć za podmirenje troškova stanovanja, Županja


2.3.2.4. APP: Pomoć u prehrani, Županja 0,00 kn 0,00 kn 723.696,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 723.696,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn

2.3.2.5.APP: Jednokratne novčane pomoći, Županja


2.167.762,10 kn560.257,39 kn 50.000,00 kn 405.000,00 kn 1.177.672,80 kn 0,00 kn 20.000,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 19.364.437,80 kn

1.194.912,80 kn 450.000,00 kn 2.847.150,00 kn 33.527.522,80 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 38.079.585,60 kn

60.000,00 kn 113.302.724,97 kn 885.828,70 kn 2.764.785,49 kn 6.452.710,00 kn 9.161.113,61 kn8.387.598,81 kn 8.045.116,12 kn 25.575.669,65 kn 71.234.340,39 kn 0,00 kn

2.3.2.Mjera: Unapređenje socijalnih usluga za ranjive skupine društva

2.2.4.Mjera: Promicanje zdravog načina života i suzbijanje svih oblika ovisnosti

2.3. Prioritet: Razvoj društvene kohezije

2.3.1.Mjera: Unapređenje uvjeta i kvalitete rada u sustavu socijalne skrbi

2.2.2.Mjera: Zadržavanje postojećeg i privlaćenje novog medicinskog kadra

2.2.3. Mjera: Razvoj sustava palijativne skrbi

2.3.2.6.APP: Pomoć za pogrebne troškove, Županja


2.3.2.7. APP: Pomoć za nabavu ogrijeva, Županja 0,00 kn 0,00 kn 675.770,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 675.770,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 168.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 168.000,00 kn

2.3.2.8.APP: Program "Zaželi", zapošljavanje žena, Negoslavci

2.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.500.000,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

2.3.2.9.APP: Program "Zaželi", zapošljavanje žena, Gunja


2.3.2.10.APP: Projekt "Zaželi", program "Pokloni mi osmijeh", zapošljavanje žena, Vukovar


2.3.2.11.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Štitar

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.799.236,05 kn 0.00 0.00 1.799.236,05 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3.2.12. APP: Pomoć u kući, Drenovci 555.471,51 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 705.471,51 kn 152.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 152.000,00 kn

2.3.2.13.APP: Udruge za promicanje socijalnih prava, Drenovci


2.3.2.14.APP: Pomoć obiteljima i kućanstvima, Drenovci


2.3.2.15. APP: Pomoć za ogrijev, Drenovci 0,00 kn 796.760,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 796.760,00 kn 0,00 kn 211.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 211.000,00 kn

2.3.2.16.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Drenovci

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.311.048,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.311.048,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.437.016,15 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.437.016,15 kn

2.3.2.17.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Nuštar

0,00 kn

2.3.2.18.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Vođinci


2.3.2.19.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Privlaka

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.521.934,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.521.934,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn

2.3.2.20. APP: Pomoć u kući, Privlaka 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.134.200,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.134.200,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 354.200,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 354.200,00 kn

2.3.2.21. APP: Obnova objekta Kuglane, Vinkovci 1.000.000,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn

2.3.2.22. APP: Vrijeme užine, Vinkovci 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 356.762,49 kn 0,00 kn 0,00 kn 356.762,49 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 356.762,49 kn 0,00 kn 0,00 kn 356.762,49 kn

2.3.2.23. APP: Vrijeme užine II, Vinkovci 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 413.887,55 kn 0,00 kn 0,00 kn 413.887,55 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 140.945,49 kn 0,00 kn 0,00 kn 140.945,49 kn

2.3.2.24.APP: Projekt "Zaželi", zapošljavanje žena, Babina Greda


2.3.2.25. APP: Pučka kuhinja, Vukovar 0,00 kn 0,00 kn 1.050.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.050.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 350.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 350.000,00 kn

2.3.2.26. APP: Socijalna samoposluga, Vukovar 0,00 kn 0,00 kn 280.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 280.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn

2.3.2.27.APP: Sufinanciranje gradskog prijevoza za osobe s posebnim potrebama i slijepe, Vukovar


2.3.2.28.APP: Prehrana djece s teškoćama u razvoju i djece iz socijalno ugroženih obitelji u OŠ, Vukovar


2.3.2.29.APP: Pomoć starijim osobama u kući, Bošnjaci


2.3.2.30. APP: Pomoć za novoređenčad, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 255.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 255.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 85.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 85.000,00 kn

2.3.2.31.APP: Dom za starije i nemoćne, Bogdanovci


2.3.2.32.APP: Sigurnim korakom do vlastitog posla, RA VSŽ


2.3.2.33. APP: "UŽINA ZA SVE (ll)", RA VSŽ 227.214,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.287.548,84 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.514.763,34 kn 136.328,70 kn 0,00 kn 0,00 kn 772.529,31 kn 0,00 kn 0,00 kn 908.858,01 kn

10.000,00 kn 10.000,00 kn 4.400.000,00 kn 1.243.206,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.663.206,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.460.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.460.000,00 kn

2.3.3.1.APP: Centralna kuhinja za prehranu djece u vrtićima, Vukovar


2.3.3.2.APP: Zaboravljene Boje, Okusi i Ritam Dunava - ZBOR Dunava, Vukovar


2.3.3.3.APP: Sufinanciranje gradskog prijevoza za starije osobe, Vukovar


2.3.3.4.APP: Projekt "ZNANJE JE COOL", Centar za socijalnu skrb Vukovar

10.000,00 kn 10.000,00 kn 5.000,00 kn 5.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn

2.600.000,00 kn 3.194.356,12 kn 9.518.578,92 kn 9.547.807,29 kn 0,00 kn 0,00 kn 24.860.742,33 kn 0,00 kn 1.663.785,49 kn 2.890.810,00 kn 3.797.160,17 kn 0,00 kn 0,00 kn 8.451.755,66 kn

2.3.4.1. APP: Vatrogasna i civilna zaštita, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 5.817.900,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.817.900,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.939.300,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.939.300,00 kn

2.3.4.2. APP: Vatrogasni dom, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn

2.3.4.3.APP: Projektna dokumentacija za vatrogasni dom u Tovarniku, Tovarnik


2.3.4.4.APP: Protupožarna i civilna zaštita Općine Tordinci


2.3.4.5. APP: Projekt "Recall", VSŽ 0,00 kn 33.711,15 kn 0,00 kn 101.133,44 kn 0,00 kn 0,00 kn 134.844,59 kn 0,00 kn 33.711,15 kn 0,00 kn 101.133,44 kn 0,00 kn 0,00 kn 134.844,59 kn

2.3.4.6. APP: Projekt "DR.SHARE", VSŽ 0,00 kn 207.791,81 kn 0,00 kn 623.375,43 kn 0,00 kn 0,00 kn 831.167,24 kn 0,00 kn 207.791,81 kn 0,00 kn 623.375,43 kn 0,00 kn 0,00 kn 831.167,24 kn

2.3.4.7. APP: Projekt "EMBER", VSŽ 0,00 kn 652.853,16 kn 0,00 kn 3.690.814,13 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.343.667,29 kn 0,00 kn 522.282,53 kn 0,00 kn 2.952.651,30 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.474.933,83 kn

2.3.3.Mjera: Osmišljavanje i provedba programa za djecu, mlade i osobe treće životne dobi

2.3.4.Mjera: Unapređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine

2.3.4.8.APP: Unapređenje sustava obrane od požara i CZ-Infrastruktura, VSŽ

0,00 kn 2.300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.300.000,00 kn 0,00 kn 900.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn

2.3.4.9. APP: Zaštita od požara, Županja 0,00 kn 0,00 kn 1.373.014,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.373.014,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 330.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 330.500,00 kn

2.3.4.10. APP: Zaštita i spašavanje, Županja 0,00 kn 0,00 kn 252.778,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 252.778,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

2.3.4.11. APP: Civilna zaštita i spašavanje, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 376.362,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 376.362,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 102.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 102.000,00 kn

2.3.4.12. APP: Vatrogasna zajednica, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn

2.3.4.13.

APP: Izgradnja javne zgrade vatrogasnog doma (P+1) i pomoćne zgrade za potrebe vatrogasnog doma (P) sa opremanjem, Drenovci


2.3.4.14.APP: Kapitalne pomoći državni proračun - Vatrogasni dom, Drenovci


2.3.4.15.APP: Zaštita ljudi (deratizacija, dezinsekcija, odvoz pasa lutalica), Drenovci


2.3.4.16. APP: Sufinanciranje DVD-a, Babina Greda 0,00 kn 0,00 kn 198.030,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 198.030,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 66.010,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 66.010,00 kn

4.068.777,92 kn 25.313.000,00 kn 12.657.674,18 kn 3.666.261,08 kn 0,00 kn 0,00 kn 45.705.713,18 kn 2.188.266,65 kn 8.111.000,00 kn 5.283.454,43 kn 1.353.197,24 kn 0,00 kn 0,00 kn 16.935.918,32 kn

0,00 kn 150.000,00 kn 2.304.450,00 kn 443.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.897.950,00 kn 0,00 kn 48.000,00 kn 743.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 891.000,00 kn

2.4.1.1. APP: Naknada za novorođene, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 360.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 360.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn

2.4.1.2.APP: Sufinanciranje kupnje prve nekretnine, Tovarnik


2.4.1.3.APP: Pomoći za novorođenu djecu, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

2.4.1.4.APP: Porodiljne naknade, Županja


2.4.1.5.APP: Unapređenje stanovanja, Županja


2.4.1.6.APP: Pomoći za novorođenu djecu, Drenovci


2.4.1.7. APP: Paketići za djecu, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 151.950,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 151.950,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 38.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 38.000,00 kn

2.4.1.8.APP: Centar izvrsnosti za primjenjena socio-demografska istraživanja, Institut Ivo Pilar

0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 443.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 593.500,00 kn 0,00 kn 48.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 148.000,00 kn

2.4.1.9. APP: Naknada za novorođene, Privlaka 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 180.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn

2.4.1.10.APP: Naknade za novorođenu djecu, Lovas


3.547.460,00 kn 0,00 kn 263.200,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.810.660,00 kn 1.947.460,00 kn 0,00 kn 42.100,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.989.560,00 kn

2.4.2.1.APP: Rekonstrukcija Centra za javne inicijative, Tompojevci

1.852.160,00 kn 0,00 kn 168.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.020.560,00 kn 1.852.160,00 kn 0,00 kn 18.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.870.560,00 kn

2.4.2.2. APP: Društveni dom, Tompojevci 1.695.300,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.695.300,00 kn 95.300,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 95.300,00 kn

2.4.2.3.APP: Stručno osposobljavanje - Volonteri, Županja


2.4.3.1. APP: Prostorni plan, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 170.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 170.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 90.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 90.000,00 kn

2.4.3.2. APP: Razvojna strategija, Ivankovo 100.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

2.4.3.3.APP: Izrada arhitektonskog - urbanističkog programa centra Tompojevci


2.4.3.4.APP: Izrada Strategije razvoja Općine Tordinci, Tordinci 0,00 kn 0,00 kn 110.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 110.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 110.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 110.000,00 kn

2.4.3.5.APP: Izrada Županijske razvojne strategije, VSŽ 0,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn

2.4.3.6.APP: "Strategija razvoja Općine Vrbanja za razdoblje 2017.-2023. godine"


2.4.3.7.APP: Prostorno planska dokumentacija, Županja


2.4.3.8.APP: Izmjena prostornog plana, Negoslavci


2.4.3.9.APP: Izrada promjena prostornog i detaljnog plana, Drenovci


2.4.3.10.APP: Strategija razvoja turizma Babina Greda


2.4.4.1.APP: Projekti - izrada dokumentacije i prijava, Ilok


2.4.4.2.APP: Izrada projektnih dokumentacija, Tordinci 0,00 kn 0,00 kn 880.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 880.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 280.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 280.000,00 kn

2.4.4.3.APP: Sufinanciranje projekata kandidiranih EU fondovima, VSŽ 0,00 kn 1.800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.800.000,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn

890.000,00 kn150.000,00 kn 80.000,00 kn 410.000,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 9.490.377,64 kn

300.000,00 kn 80.000,00 kn 1.369.062,00 kn 480.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.229.062,00 kn

0,00 kn 28.170.452,75 kn 90.806,65 kn 7.413.000,00 kn 1.472.000,00 kn 514.570,99 kn221.317,92 kn 23.363.000,00 kn 2.332.000,00 kn 2.254.134,83 kn 0,00 kn

2.4.3.Mjera: Uspostava sustava strateškog planiranja

2.4.4.Mjera: Jačanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije

2.4. Prioritet: Upravljanje razvojem

2.4.1.Mjera: Poticanje nataliteta i osiguranje uvjeta za jačanje pozitivne migracijske bilance

2.4.2.Mjera: Jačanje ljudskih resursa u regionalnoj i lokalnoj samoupravi

2.4.4.4.APP: Financiranje projektne dokumentacije za EU fondove, VSŽ


2.4.4.5. APP: Europski tjedan, VSŽ 0,00 kn 43.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 43.000,00 kn 0,00 kn 13.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 13.000,00 kn

2.4.4.6. APP: Agencija za razvoj "Hrast" 0,00 kn 6.800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.800.000,00 kn 0,00 kn 2.100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.100.000,00 kn

2.4.4.7.APP: Jačanje kapaciteta za korištenje EU fondova, VSŽ


2.4.4.8.APP: Poticanje za kandidiranje na EU fondove, VSŽ


2.4.4.9.APP: Izrada projektne dokumentacije za razvojne projekte, Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn

2.4.4.10.APP: ESI fondovima do održivog razvoja Vukovarsko-srijemske županije, RA VSŽ


2.4.5.1.APP: Prekogranična suradnja Htvatska - Srbija: Central Danube Tour, Ilok

0,00 kn 0,00 kn 86.228,18 kn 488.626,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 574.854,43 kn 0,00 kn 0,00 kn 574.854,43 kn 488.626,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.063.480,68 kn

2.4.5.2.APP: Poticanje međunarodnih aktivnosti županije, VSŽ 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn

2.4.5.3.APP: Jačanje prekogranične, transnacionalne i međunarodne suradnje, VSŽ


0,00 kn 1.500.000,00 kn 6.302.734,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.802.734,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 2.041.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.541.500,00 kn

2.4.6.1.APP: Javne potrebe u kulturi, rekreaciji i religiji, Lovas


2.4.6.2. APP: Donacije udrugama, Cerna 0,00 kn 0,00 kn 3.660.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.660.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.216.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.216.000,00 kn

2.4.6.3.APP: Unapređenje rada lovačkih udruga, VSŽ


2.4.6.4. Udruge, Županja 0,00 kn 0,00 kn 1.340.734,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.340.734,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 391.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 391.500,00 kn

2.4.6.5. APP: Udruge građana, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 195.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 195.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 65.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 65.000,00 kn

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 02.4.7.1. APP:2.4.7.2. APP:

5.650.000,00 kn 1.132.487,13 kn 3.992.554,64 kn 8.122.553,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 18.897.595,27 kn 1.300.000,00 kn 489.687,76 kn 1.335.000,00 kn 424.897,34 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.549.585,10 kn

0,00 kn 120.000,00 kn 505.000,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 670.000,00 kn 0,00 kn 40.000,00 kn 180.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 220.000,00 kn2.5.1.1. APP: Unapređenje rada LAG-ova, VSŽ 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 0,00 kn 40.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 40.000,00 kn2.5.1.2. APP: LAG akcijska grupa, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn

2.5.1.3.APP: Tekuće donacije za poticanje razvoja LAG-a, Otok


2.5.1.4.APP: Djelovanje Lokalne akcijske grupe "Srijem", Lovas

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn

2.5.1.5. APP: Razvojne agencije, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 240.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 240.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn

2.5.1.6.APP: Lokalna akcijska grupa (LAG), Bošnjaci


3.150.000,00 kn 300.000,00 kn 2.352.554,64 kn 6.342.582,99 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.145.137,63 kn 800.000,00 kn 200.000,00 kn 650.000,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.680.000,00 kn

2.5.2.1.APP: Rekonstrukcija zgrade Mjesnog odbora Mohovo, Ilok


2.5.2.2.APP: Stambeno poslovna zgrada u Ilači, Tovarnik


2.5.2.3.APP: Izgradnja poslovno društvene zgrade u Tovarniku, Tovarnik


2.5.2.4.APP: Javni prostori i centri okupljanja u zajednici - uređenje, Cerna 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn

2.5.2.5.APP: Uređenje centra naselja Rokovci i Andrijaševci, Andrijaševci


2.5.2.6.APP: Nabavka komunalnih vozila, Andrijaševci

800.000,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 800.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn

2.5.2.7. APP: Promocija sela, VSŽ 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

2.5.2.8.APP: Održavanje i popravak pješačkih staza u naselju Negoslavci, Negoslavci


2.5.2.9. APP: Dječja igrališta, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 204.584,38 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 204.584,38 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

2.5.2.10. APP: Javni radovi, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 780.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 780.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 260.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 260.000,00 kn

574.854,43 kn 488.626,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.133.480,68 kn0,00 kn 220.000,00 kn 86.228,18 kn 488.626,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 794.854,43 kn 0,00 kn 70.000,00 kn

2.5.1.Mjera: Podrška radu lokalnih akcijskih grupa

2.5.2.Mjera: Održivi razvoj lokalne zajednice u ruralnome prostoru

2.4.6.Mjera: Jačanje OCD-a i njihove uloge u društvu

2.4.7.

Mjera: Poticanje razvoja potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima

2.5. Prioritet: Razvoj ruralnoga područja

2.4.5.Mjera: Jačanje međužupanijske, prekogranične, transnacionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje

2.5.2.11. APP: Ugovori o djelu i volonteri, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 210.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 210.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 70.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 70.000,00 kn

0,00 kn 150.000,00 kn 45.000,00 kn 757.543,44 kn 0,00 kn 0,00 kn 952.543,44 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 65.000,00 kn2.5.3.1. APP: Etno-selo Jarmina - nadogradnja 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn

2.5.3.2.APP: Očuvanje tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorina, VSŽ 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

2.5.3.3. APP: Etno art & dizajn, Vukovar 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 757.543,44 kn 0,00 kn 0,00 kn 757.543,44 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.500.000,00 kn 562.487,13 kn 1.090.000,00 kn 977.427,07 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.129.914,20 kn 500.000,00 kn 199.687,76 kn 490.000,00 kn 394.897,34 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.584.585,10 kn

2.5.4.1.APP: Sufinanciranje razvoja poljoprivredne proizvodnje, Tovarnik


2.5.4.2.APP: Promocija proizvoda i trženja kroz održavanje manifestacija i sajmova, VSŽ 0,00 kn 240.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 240.000,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn

2.5.4.3. APP: Projekt "LENA", VSŽ 0,00 kn 172.487,13 kn 0,00 kn 977.427,07 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.149.914,20 kn 0,00 kn 69.687,76 kn 0,00 kn 394.897,34 kn 0,00 kn 0,00 kn 464.585,10 kn

2.5.4.4.APP: Promocija i uvođenje profitabilnijih načina proivodnje, VSŽ 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

2.5.4.5.APP: Poticajne mjere za unapređenje poljoprivrede, Vukovar 2.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.500.000,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

438.170.064,34 kn 17.621.403,00 kn 217.079.149,93 kn 1.261.707.739,70 kn 12.964.914,70 kn 4.779.000,00 kn 1.934.394.771,67 kn 71.478.604,80 kn 4.988.028,00 kn 64.913.488,09 kn 138.357.225,77 kn 8.058.991,62 kn 66.000,00 kn 287.862.338,29 kn

32.624.409,83 kn 10.333.028,00 kn 106.057.688,38 kn 277.625.774,34 kn 775.406,71 kn 4.260.000,00 kn 431.676.307,26 kn 11.713.063,92 kn 3.378.028,00 kn 30.516.683,20 kn 52.737.348,91 kn 700.000,00 kn 66.000,00 kn 99.111.124,04 kn

14.516.409,83 kn 2.400.000,00 kn 52.974.570,86 kn 118.018.323,46 kn 775.406,71 kn 510.000,00 kn 189.194.710,86 kn 7.830.063,92 kn 675.000,00 kn 20.689.604,48 kn 30.190.362,22 kn 700.000,00 kn 66.000,00 kn 60.151.030,62 kn

3.1.1.1. APP: Izgradnja mrtvačnice u Mohovu, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 338.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 338.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.1.1.2.APP: Sanacija klizišta (I.G. Kovačića, V. Nazora, A. Benešića), Ilok 0,00 kn 0,00 kn 335.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 335.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 295.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 295.000,00 kn

3.1.1.3.APP: Izgradnja mrtvačnice u V. Banovcima, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 670.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 670.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 670.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 670.000,00 kn

3.1.1.4. APP: Nerazvrstane ceste, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

3.1.1.5. APP: Vatrogasni dom, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 780.000,00 kn 4.420.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 170.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

3.1.1.6.Modernizacija javne rasvjete u Općini Borovo, Općina Borovo


3.1.1.7.APP: Izrada projektne dokumentacije za mrtvačnicu, Tovarnik


3.1.1.8.APP: Izgradnja mrtvačnice na pravoslavnom groblju, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

3.1.1.9.APP: Nabava opreme ( strojevi i oprema za komunalni pogon), Lovas 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn

3.1.1.10.APP: Nabavka komunalne opreme, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 425.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 455.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 425.000,00 kn

3.1.1.11. APP: Pješačke staze - uređenje, Cerna 0,00 kn 0,00 kn 6.000.000,00 kn 4.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.000.000,00 kn

3.1.1.12.APP: Ulice u naseljima, lokalne i nerazvrstane ceste - izgradnja i uređenje, Cerna


3.1.1.13. APP: Parkirališta - izgradnja, Cerna 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 430.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.930.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 630.000,00 kn

3.1.1.14.APP: Postavljanje LED rasvjeta, Andrijaševci


3.1.1.15.APP: Idejni projekt uređenja "Trga Rokovci", Andrijaševci


3.1.1.16.APP: Postavljanje rasvjete na biciklističkoj stazi, Andrijaševci

100.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 1.300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 1.300.000,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn

3.1.1.17.APP: Izgradnja autobusnih stajališta, Andrijaševci


3.1.1.18.APP: Modernizacija lokalnih cesta, Andrijaševci

950.000,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.100.000,00 kn 950.000,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.100.000,00 kn

3.1.1.19.APP: Izgradnja "Visećih mostova", Andrijaševci

70.000,00 kn 0,00 kn 70.000,00 kn 490.000,00 kn 70.000,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.20. APP: Izgradnja tržnice, Andrijaševci 100.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn 25.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

3.1.1.21.APP: Rekonstrukcija mjesnog mosta, Andrijaševci

0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.22.APP: Završni radovi na mrtvačnicama, Tompojevci


3.1.1.23.APP: Održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, Tordinci


3.1.1.24.APP: Izgradnja i dodatna ulaganja na zgradama, Tordinci


3.1.1.25.APP: Izgradnja Gradske tržnice u naselju Olajnica, Vukovar


3.1.1.26.APP: (Vukovar+Ruma) 3R Oporavak, recikliranje i ponovna upotreba građevinskog otpada, Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn 5.750.000,00 kn 440.000,00 kn 0,00 kn 6.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.27. APP: Izgradnja Mezarja, Gunja 0,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn

3.1.1.28.APP: Izgradnja javne rasvjete u ulici Obla, Županja


3.1.1.29.APP: Javna rasvjeta Aleja matice Hrvatske i dr. Franje Račkog, Županja


3.1.1.Mjera: Unapređenje komunalne infrastrukture

2.5.4.Mjera: Poticanje proizvodnje, promocije i trženja domaćih proizvoda

3.Cilj: Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

3.1.Prioritet: Unapređenje gospodarske infrastrukture

2.5.3.Mjera: Potpora očuvanju tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva

3.1.1.30.APP: Zamjena postojeće javne rasvjete LED-om, Županja


3.1.1.31. APP: Održavanje javnih površina, Županja 0,00 kn 0,00 kn 5.791.563,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.791.563,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.616.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.616.000,00 kn

3.1.1.32. APP: Odvodnja atmosferskih voda 0,00 kn 0,00 kn 1.650.458,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.650.458,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 515.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 515.000,00 kn3.1.1.33. APP: Održavanje groblja, Županja 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000,00 kn





3.1.1.36.APP: Rekonstrukcija ulice Braće Radića, Županja


3.1.1.37.APP: Rekonstrukcija ulice Franje Račkog, Županja


3.1.1.38.APP: Rekonstrukcija crpne stanice, Županja

213.609,76 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.017.425,53 kn 142.406,71 kn 0,00 kn 2.373.442,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.39. APP: Izgradnja mrtvačnice, Županja 800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn

3.1.1.40.APP: Otkup građevinskog zemljišta, Županja

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 581.638,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 581.638,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 66.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 66.000,00 kn 132.000,00 kn

3.1.1.41.APP: Izgradnja javne rasvjete u naselju Markušica, Markušica

240.000,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 960.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn

3.1.1.42.APP: Rekonstrukcija nerazvrstane ceste u ulici I. L. Ribara, Markušica


3.1.1.43.APP: Rekonstrukcija nerazvrstane ceste - ulica Nova, Markušica


3.1.1.44.APP: Izgradnja parkirališta u višestambenom naselju Olajnica, Vukovar


3.1.1.45.APP: Izgradnja parkirališta u Dunavskoj ulici, Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 230.000,00 kn 920.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.46.APP: Izgradnja biciklističke staze uz državnu cestu D2 - Ulica Bana Josipa Jelačića, Vukovar


3.1.1.47.APP: Uređenje trga Dražena Petrovića, Vukovar


3.1.1.48.APP: Uređenje parka Trpinjska cesta, Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 1.650.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.650.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.49.APP: Izgradnja prometnice, parkirališta za osobne automobile, nogostupa i kolnih prilaza, Štitar


3.1.1.50.APP: Izrada projekta izgradnje cestovne infrastrukture, Štitar


3.1.1.51.APP: Izgradnja parkirališta i staza - groblje, Štitar


3.1.1.52. APP: Javna rasvjeta, Drenovci 1.045.000,00 kn 0,00 kn 1.747.762,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.792.762,50 kn 645.000,00 kn 0,00 kn 437.762,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.082.762,50 kn

3.1.1.53.APP: Uređenje i održavanje javnih površina, Drenovci


3.1.1.54. APP: Izgradnja mrtvačnice, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 760.237,38 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 760.237,38 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

3.1.1.55.APP: Sanacija kanalske mreže (izvan naselja), Otok


3.1.1.56. APP: Sanacija poljskih puteva, Otok 0,00 kn 0,00 kn 2.280.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.280.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 760.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 760.000,00 kn

3.1.1.57.APP: Izgradnja biciklističke staze Otok-Komletinci, Otok

0,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.300.000,00 kn

3.1.1.58.APP: Javna rasvjeta, izgradnja i povećanje zakupljene snage, Otok


3.1.1.59.APP: Komunalna oprema - sufinanciranje nabavke kamiona, Otok


3.1.1.60. APP: Izgradnja nogostupa, Otok 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

3.1.1.61.APP: Izgradnja tribina na stadionu Komletinci, Otok


3.1.1.62. APP: Dječja igrališta, Otok 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.1.1.63.APP: Izgradnja prometnice, pješačke i biciklističke staze u Ulici Josipa Kozarca, Privlaka

489.193,41 kn 0,00 kn 1.800.354,42 kn 2.772.096,01 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.061.643,84 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.64.APP: Izrada GUP-a grada Vinkovaca, Vinkovci


3.1.1.65.APP: Izmjena Prostornog plana grada Vinkovca, Vinkovci


3.1.1.66.APP: Unapređenje sustava toplinarstva, Vinkovci


3.1.1.67.APP: Izgradnja pješačkih i biciklističkih staza u mjestu Vrbanja i Soljani, Vrbanja

100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 1.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

3.1.1.68.APP: Izgradnja platoa ispred DVD-a, Babina Greda

0,00 kn 0,00 kn 90.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 510.000,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.69.APP: Rekonstrukcija poljskog puta, Babina Greda


3.1.1.70.APP: Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije, Babina Greda

0,00 kn 0,00 kn 7.000,00 kn 0,00 kn 123.000,00 kn 0,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.000,00 kn

3.1.1.71. APP: Izgradnja kanalizacije, Babina Greda 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 41.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 42.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.72.APP: Nabava komunalne opreme za razvrstavanje otpada po domaćinstvima i za popunjavanje zelenih otoka, Lovas


3.1.1.73.APP: Infrastruktura (ceste) - Vukovarska gospodarska zona, Vukovar

1.925.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.775.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.700.000,00 kn 2.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.500.000,00 kn

3.1.1.74. APP: Uređenje centra, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 171.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 171.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 57.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 57.000,00 kn

3.1.1.75. APP: Uređenje okoliša Groblja, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 75.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 75.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn

3.1.1.76 APP: Nadstrešnice na grobljima, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.1.1.77. APP: Uređenje staza, Bošnjaci 0,00 kn 150.000,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 750.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn

3.1.1.78.APP: Izrada dokumentacije za državne i međunarodne projekte, Bošnjaci


3.1.1.79.APP: Urbanistički plan uređenja Vjerovi, Bošnjaci


3.1.1.80. APP: Nogostupi, Bošnjaci 780.000,00 kn 0,00 kn 1.170.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.950.000,00 kn 260.000,00 kn 0,00 kn 390.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 650.000,00 kn

3.1.1.81.APP: Nabavka urbane opreme (klupi i dr.), Bošnjaci


3.1.1.82.APP: Projektna dokumentacija za javnu rasvjetu, Bošnjaci


3.1.1.83. APP: Održavanje javne rasvjete, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 261.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 261.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 87.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 87.000,00 kn

3.1.1.84. APP: Sportsko-poslovni objekt, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn

3.1.1.85.APP: Prigodna dekorativna rasvjeta, Bošnjaci


3.1.1.86.APP: Kanalizacija u Svinjarevcima, Bogdanovci


3.1.1.87. APP: DVD Bogdanovci, Bogdanovci 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.88. APP: Nerazvrstane ceste, Bogdanovci 0,00 kn 0,00 kn 1.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn

3.1.1.89.APP: Parking Bogdanovci; groblje, Bogdanovci


3.1.1.90. APP: Autobusna ugibališta, Bogdanovci 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.1.91.APP: Izgradnja nerazvrstane ceste u općini Ivankovo, RA VSŽ


3.1.1.92.APP: Izgradnja nerazvrstane ceste u općini Trpinja, RA VSŽ


3.1.1.93.APP: Izgradnja nerazvrstane ceste u općini Privlaka, RA VSŽ

489.193,41 kn 0,00 kn 1.800.354,42 kn 2.772.096,01 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.061.643,84 kn 450.650,67 kn 0,00 kn 1.419.288,17 kn 2.553.687,15 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.423.625,99 kn

3.1.1.94.APP: Izgradnja nogostupa od stacionaže 0+000,00 do 1+505.73 u ulici Mala Cerna u Cerni, RA VSŽ

155.825,32 kn 0,00 kn 0,00 kn 883.010,17 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.038.835,49 kn 155.825,32 kn 0,00 kn 0,00 kn 883.010,17 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.038.835,49 kn

3.1.1.95. APP: Pješačke staze, TZ VSŽ 0,00 kn 0,00 kn

16.962.500,00 kn 6.103.028,00 kn 38.952.997,71 kn 141.898.150,88 kn 0,00 kn 0,00 kn 203.916.676,59 kn 3.300.000,00 kn 2.673.028,00 kn 3.310.078,72 kn 21.866.986,69 kn 0,00 kn 0,00 kn 31.150.093,42 kn

3.1.2.1. APP: Poslovna zona Nijemci, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 220.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 220.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 220.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 220.000,00 kn

3.1.2.2. APP: Inkubator, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 375.000,00 kn 2.125.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 75.000,00 kn 425.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

3.1.2.3. APP: Auto park Lipovac, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 821.766,00 kn 4.656.674,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.478.440,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.2.4.APP: Izgradnja poduzetničke zone, Andrijaševci


3.1.2.5.APP: Transportno logistički centar Vukovarsko-srijemske županije, VSŽ

0,00 kn 1.000.000,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.000.000,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 750.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn

3.1.2.6. APP: Poduzetnička zona "Vuka", VSŽ 0,00 kn 903.028,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 903.028,00 kn 0,00 kn 623.028,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 623.028,00 kn

3.1.2.7. APP: Drvno-tehnološki centar, VSŽ 0,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn 17.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000.000,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 8.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000.000,00 kn

3.1.2.8.APP: Izgradnja poljoprivredno - prehrambenog centra "Agro - Vukovar"

4.500.000,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 45.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.2.9.APP: Izgradnja spojne ceste od ulice Gospodarska zona do ulice Priljevo (D2) u Vukovaru


3.1.2.10. APP: Poslovna zona "Velebit", Gunja 900.000,00 kn 0,00 kn 230.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.130.000,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 330.000,00 kn

3.1.2.11.APP: Poljoprivredni poduzetnički inkubator, Drenovci

0,00 kn 1.200.000,00 kn 1.348.970,77 kn 5.682.745,09 kn 0,00 kn 0,00 kn 8.231.715,86 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 400.000,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.100.000,00 kn

3.1.2.12.APP: Planovi i projektna dokumentacija, Otok


3.1.2.13. APP: Poduzetnički inkubator, Otok 0,00 kn 0,00 kn 13.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 13.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn

3.1.2.14.APP: Gospodarska zona - izgradnja kabelskog dalekovoda, Privlaka


3.1.2.15.APP: Izgradnja Poduzetničkog inkubatora Vinkovci, Vinkovci

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 482.588,39 kn 0,00 kn 0,00 kn 482.588,39 kn

3.1.2.16.APP: Proširenje industrijske zone Zalužje, Vinkovci


3.1.2.17.APP: Izgradnja Transportno logističkog certnra, Vinkovci


3.1.2.18. APP: Centar za inovacije, Vinkovci 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.2.19.APP: Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva - Izgradnja plastenika, Vinkovci


3.1.2.20.APP: Izgradnja poduzetničkog inkubatora, Lovas


3.1.2.21.APP: Izgradnja i opremanje CNC centra - Tehnološki centar Vukovar


3.1.2.22. APP: Projekt "Obrtnička ulica", Vukovar 8.100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 8.100.000,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn

3.1.2.Mjera: Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI

3.1.2.23.APP: Edukacijski CNC centar Vukovar, Vukovar


3.1.2.24.APP: Potpore poduzetnicima za zapošljavanje, Vukovar


3.1.2.25.APP: Projektna dokumentacija za Gospodarsku zonu, Bošnjaci


3.1.2.26.


0,00 kn 0,00 kn 1.950.087,47 kn 8.463.553,67 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.413.641,14 kn 0,00 kn 0,00 kn 585.026,24 kn 2.539.066,10 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.124.092,34 kn

3.1.2.27.



3.1.2.28.



3.1.2.29.



3.1.2.30



3.1.2.31.



3.1.2.32.



3.1.2.33.



3.1.2.34.



3.1.2.35.



3.1.2.36.



3.1.2.37.



3.1.2.38.



3.1.2.39.



1.145.500,00 kn 1.830.000,00 kn 13.850.119,81 kn 17.459.300,00 kn 0,00 kn 3.750.000,00 kn 38.034.919,81 kn 583.000,00 kn 30.000,00 kn 6.517.000,00 kn 680.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.810.000,00 kn

3.1.3.1. APP: Agrostart, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 3.685.200,00 kn 2.456.800,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.142.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.942.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.942.000,00 kn

3.1.3.2. APP: Projekt "GAIA", Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 285.000,00 kn 1.615.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.900.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 680.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn

3.1.3.3.APP: Uređenje poljskih puteva i otresnica, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 720.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 720.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 220.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 220.000,00 kn

3.1.3.4.APP: Obnova / adaptacija zgrade poljoprivredne zadruge, Andrijaševci


3.1.3.5.APP: Unapređenje poljoprivredne infrastrukture, VSŽ 0,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn

3.1.3.Mjera: Razvoj poljoprivredne infrastrukture

3.1.3.6. APP: Održavanje poljskih puteva, Županja 0,00 kn 0,00 kn 1.650.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.650.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 550.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 550.000,00 kn

3.1.3.7.APP: Centar GMO-free Soja - Drenovci, VSŽ

0,00 kn 1.700.000,00 kn 870.000,00 kn 10.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.770.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.3.8.APP: Održavanje, izgradnja i projektiranje poljskih puteva, Drenovci


3.1.3.9. APP: Održavanje cesta, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 917.807,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 917.807,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn

3.1.3.10. APP: Sanacija poljskih puteva, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 232.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 232.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.3.11. APP: Poljski putevi, Bogdanovci 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

3.1.3.12.APP: OPG Rušnov Marija - modernizacija procesa poslovanja, RA VSŽ

562.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.187.500,00 kn 0,00 kn 3.750.000,00 kn 7.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn


3.1.4.1.APP: Širokopojasna infrastruktrura u Vinkovcima, Vinkovci 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.1.4.2. APP: Unapređenje infrastrukture u Poslovnoj zoni Jošine, Vinkovci 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

295.200.842,96 kn 720.000,00 kn 81.363.048,71 kn 738.481.025,14 kn 1.637.500,00 kn 0,00 kn 1.117.402.416,81 kn 44.742.513,90 kn 240.000,00 kn 23.079.002,88 kn 12.864.178,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.925.695,24 kn

278.295.842,96 kn 720.000,00 kn 80.678.048,71 kn 183.048.525,14 kn 0,00 kn 0,00 kn 542.742.416,81 kn 44.742.513,90 kn 240.000,00 kn 22.989.002,88 kn 12.524.178,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.495.695,24 kn

3.2.1.1.APP: Izgradnja, asfaltiranje cesta (Školska, Grobljanska, I. G. Kovačića) Ilok


3.2.1.2.APP: Rekonstrukcija nerazvrstane ceste u Srijemskoj ulici u Bapskoj, Ilok


3.2.1.3. APP: Održavanje poljskih puteva, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn

3.2.1.4.APP: Izgradnja cesta, nogostupa, potpornih zidova (nerazvrstane ceste), Lovas

0,00 kn 0,00 kn 472.500,00 kn 2.677.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 158.000,00 kn 892.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.050.000,00 kn

3.2.1.5. APP: Put u prošlost, Općina Borovo 3.006.000,00 kn 0,00 kn 530.470,59 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.536.470,59 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 176.470,59 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.176.470,59 kn

3.2.1.6. APP: Izgradnja nogostupa, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 97.500,00 kn 552.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 650.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

3.2.1.7.APP: Izgradnja pristupne ceste za mrtvačnicu, Tovarnik


3.2.1.8.APP: Izgradnja parkirališta u Ilači i Tovarniku, Tovarnik


3.2.1.9. APP: Izgradnja cesta, Tovarnik 0,00 kn 0,00 kn 255.000,00 kn 1.445.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 42.981,60 kn 243.562,41 kn 0,00 kn 0,00 kn 286.544,01 kn

3.2.1.10.APP: Izrada dokumentacije za nerazvrstane ceste, Tovarnik


3.2.1.11. APP: Lokalne prometnice, Stari Jankovci 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 6.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 6.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.500.000,00 kn

3.2.1.12. APP: Nerazvrstane ceste, Ivankovo 4.000.000,00 kn 0,00 kn 1.587.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.587.000,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn 587.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.587.000,00 kn

3.2.1.13. APP: Uređenje središta naselja, Ivankovo 3.000.000,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 155.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 455.000,00 kn

3.2.1.14. APP: Revitalizacija ritova, Tompojevci 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn3.2.1.15. APP: Nerazvrstane ceste, Tompojevci 0,00 kn 0,00 kn 906.260,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 906.260,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 290.600,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 290.600,00 kn

3.2.1.16.APP: Izgradnja i sanacija lokalnih i nerazvrstanih cesta, Tordinci


3.2.1.17. APP: Vukovarski prometni prsten, Vukovar 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.18. APP: Ceste - Jarmina 0,00 kn 0,00 kn 1.900.000,00 kn 546.403,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.446.403,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 246.403,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 546.403,00 kn

3.2.1.19.APP: Rekonstrukcija pješačke staze u Vinkovačkoj ulici, Jarmina


3.2.1.20.Nerazvrstana cesta do reciklažnog dvorišta, Vrbanja

0,00 kn 0,00 kn 609.829,05 kn 1.016.381,75 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.626.210,80 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.2.1.21.APP: Održavanje nerazvrstanih cesta, Županja


3.2.1.22.APP: Rekonstrukcija ulice Ante Starčevića od križanja s ulicom I.Gundulića do križanja s Vinkovačkom ulicom, Županja


3.2.1.23.APP: Odvojak ulice dr. Franje Račkog, Županja


3.2.1.24. APP: Naselje Obla, Županja 735.000,00 kn 0,00 kn 315.000,00 kn 5.950.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn





3.2.1.27.APP: Otplata kredita za izgradnju prometnica, Županja


3.2.1.28.APP: Rekonstrukcija i dogradnja ceste i cestovne oborinske odvodnje gospodarsko područje, Županja


3.2.1.29. APP: Sanacija lokalnih cesta, Negoslavci 1.800.000,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.30.APP: Nerazvrstane ceste - asfaltiranje, Gunja


3.2.1.31.APP: Sanacija nerazvrstane ceste - Lužac, Vukovar


3.1.4. Mjera: Razvoj IKT infrastrukture

3.2.Prioritet: Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

3.2.1.Mjera: Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta

3.2.1.32.APP: Sanacija nerazvrstane ceste - ulica Savezne Republike Njemačke - l. dio, Vukovar


3.2.1.33.APP: Izgradnja kružnog križanja državne ceste D2 i ulice Dunavski prilaz, Vukovar


3.2.1.34.APP: Sanacija državne ceste D2 - D57 - Ulica Antuna Augustinčića, Vukovar


3.2.1.35.APP: Sanacija državne ceste D2 - Ulica Županijska, Vukovar


3.2.1.36.APP: Sanacija državne ceste D2 - Ulica Antuna Bauera Paje, Vukovar


3.2.1.37. APP: Izgradnja nogostupa, Štitar 1.850.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.850.000,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn3.2.1.38. APP: Ceste i parkirališta, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 1.826.000,71 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.826.000,71 kn 0,00 kn 0,00 kn 505.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 505.000,00 kn

3.2.1.39.APP: Izgradnja prometnice u Posavskim podgajcima od Savske ulice prema rijeci Savi, oznake 155V43-C32DT-GP, Drenovci


3.2.1.40.APP: Sanacija staza i objekata poplavljenog područja, Drenovci

0,00 kn 0,00 kn 2.315.527,67 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.315.527,67 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.41. APP: Pješačke staze i ograde, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 23.770,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 23.770,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.42.APP: Srijemska granična transverzala Ilok-Šarengrad-Bapska-Tovarnik-Nijemci-Lipovac-Strošinci, ŽUC, HC


3.2.1.43.

APP: Izmještanje trase državne ceste D55Istočna obilaznica Vinkovaca, L=9,40 km, ŽUC, HC

108.333.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 108.333.000,00 kn 37.333.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 37.333.000,00 kn

3.2.1.44.APP: Izmještanje trase držvane ceste D46Južna obilaznica grada Vinkovaca, ŽUC, HC 0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.45.

APP: Podravska brza cestasektor: Virovitica – Osijek – Ilok i priključni pravac Osijek/Vukovar – Vinkovci – Županjadionica: Nuštar – Vukovar, L= 9,8 km, ŽUC, HC


3.2.1.46.APP: Obilaznica Vukovara, L=19,60 km, ŽUC, HC


3.2.1.47.

APP: Izgradnja i rekonstrukcija državne ceste D537Dionica Slakovci-Otok, ŽUC, HC


3.2.1.48.APP: Cesta Strošinci-Soljani-Račinovci-Đurići-Gunja, Drenovci

0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.49.APP: Rekonstrukcija i održavanje prometnica u Vinogradskoj ulici, Vođinci


3.2.1.50.APP: Izgradnja prometne infrastrukture, Otok


3.2.1.51.APP: Izgradnja i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta u Vinkovcima

4.800.000,00 kn 0,00 kn 7.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn

3.2.1.52.APP: Izgradnja biciklističkih staza u Vinkovcima, Vinkovci


3.2.1.53.APP: Uređenje centra naselja Lovas i Opatovac, Lovas


3.2.1.54.APP: Asfaltiranje nerazvrstanih cesta, Lovas


3.2.1.55.APP: Održavanje i popravak pješačkih staza na području Općine Lovas, Lovas


3.2.1.56.APP: Sanacija pješačkih staza u prigradskom naselju Sotin, Vukovar


3.2.1.57.APP: Sanacija pješačkih staza u prigradskom naselju Lipovača, Vukovar


3.2.1.58.APP: Sanacija nerazvrstanih cesta, Bošnjaci

480.000,00 kn 720.000,00 kn 1.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.400.000,00 kn 160.000,00 kn 240.000,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn

3.2.1.59.APP: Izrada projektne dokumentacije nerazvrstanih cesta, polj.putevi, Bošnjaci


3.2.1.60.APP: Projektna dokumentacija lokalnih cesta, Bošnjaci


3.2.1.61.APP: Izgradnja ceste ulica J. Babogredca, Bošnjaci


3.2.1.62. APP: Održavanje lokalnih cesta, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.2.1.63.APP: Prometna studija Općine Bošnjaci, Bošnjaci


3.2.1.64. APP: Nerazvrstana cesta Morganj, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.2.1.65.APP: Proširenje općinskog trga Bošnjaci, Bošnjaci

0,00 kn 0,00 kn

3.2.1.66.APP: Projektna dokumentacija: Cesta Petrovci - Bogdanovci, Bogdanovci



3.2.2.Mjera: Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa

3.2.2.1.APP: Obnova i unapređenje magistralnog željezničkog pravca Vinkovci - Vukovar (M601), Vukovar


3.2.2.2.APP: Izgradnja novog aerodroma Orlovača, Vukovar


3.2.2.3. APP: Nadvožnjak Borinci, Vinkovci 7.305.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 41.395.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 48.700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

8.100.000,00 kn 0,00 kn 40.000,00 kn 275.212.500,00 kn 1.637.500,00 kn 0,00 kn 284.990.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn

3.2.3.1.APP: Uređenje obale u Bosutskoj ulici / Rokovci, Andrijaševci

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.600.000,00 kn 0,00 kn 1.600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.3.2.APP: Izgradnja privezišta i splava na Bosutu, Andrijaševci


3.2.3.3.

APP: Dogradnja i rekonstrukcija infrastrukture Luke Vukovar - Nova luka Istok uz rekonstrukciju ulaza u lučko područje premještanjem administrativnih sadržaja u zgradu željezničkog kolodvora Novi Vukovar, Vukovar


3.2.3.4.APP: Izgradnja Zimske luke Opatovac, Lovas


3.2.3.5.APP: Priprema projektne dokumentacije pristaništa na Vučedolu, Lučka uprava Vukovar


3.2.3.6.APP: Izgradnja pristaništa na Vučedolu, Lučka uprava Vukovar


3.2.3.7.APP: Priprema projektne dokumentacije putničkog pristaništa u Iloku, Lučka uprava Vukovar


3.2.3.8.APP: Izgradnja putničkog pristaništa u Iloku, Lučka uprava Vukovar


3.2.3.9.APP: Priprema projektne dokumentacije putničkog pristaništa u Vukovaru, Lučka uprava Vukovar


3.2.3.10.APP: Izgradnja putničkog pristaništa u Vukovaru, Lučka uprava Vukovar


3.2.3.11.APP: Opremanje lučice u Vukovaru, Lučka uprava Vukovar


3.2.3.12.

APP: Priprema projektne dokumentacije za izgradnju i sanaciju dijela obaloutvrde u lučkom području luke Vukovar, Lučka uprava Vukovar


3.2.3.13.APP: Izgradnja obaloutvrde na lučkom području luke Vukovar, Lučka uprava Vukovar


3.2.3.14.

APP: Priprema projektne dokumentacije za izgradnju sabirnog centra za biomasu na lučkom području luke Vukovar, Lučka uprava Vukovar

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 212.500,00 kn 37.500,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.2.3.15.APP: Izgradnja sabirnog centra za biomasu na lučkom području luke Vukovar, Lučka uprava Vukovar



3.2.4.1.APP: Transdanube Pearls - Transdunavski biseri, mreža za održivu mobilnost uzduž rijeke Dunav, Vukovar


80.565.865,48 kn 4.728.375,00 kn 20.202.281,53 kn 201.391.016,32 kn 8.208.499,42 kn 519.000,00 kn 315.615.037,75 kn 12.826.626,98 kn 790.000,00 kn 7.464.702,01 kn 69.844.198,40 kn 7.358.991,62 kn 0,00 kn 98.284.519,01 kn

80.565.865,48 kn 3.728.375,00 kn 19.802.281,53 kn 123.128.554,32 kn 8.208.499,42 kn 119.000,00 kn 235.552.575,75 kn 12.826.626,98 kn 790.000,00 kn 7.364.702,01 kn 32.212.967,40 kn 7.358.991,62 kn 0,00 kn 60.553.288,01 kn

3.3.1.1. APP: Dogradnja vodovoda, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn

3.3.1.2. APP: Dovršenje izgradnje kanalizacije, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn

3.3.1.3.APP: Sustav javne odvodnje D.N. Selo - Nijemci, Nijemci

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 340.000,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn

3.3.1.4. APP: Vodovodna mreža, Nijemci 0,00 kn 0,00 kn 15.000,00 kn 255.000,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 1.700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn

3.3.1.5.APP: Rekonstrukcija dijela glavnih vodoopskrbnih cjevovoda u naseljima Lovas i Opatovac, Lovas


3.3.1.6. APP: Izgradnja kanalizacije l. faza, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 135.000,00 kn 765.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 900.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 45.000,00 kn 255.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn

3.3.1.7. APP: Izgradnja kanalizacije, Stari Jankovci 0,00 kn 0,00 kn 1.200.000,00 kn 10.800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 3.600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.000.000,00 kn

3.3.1.8.APP: Građevinski objekti - nastavak izgradnje kanalizacije i priključci, Cerna


3.3.1.9. APP: Izgradnja kanalizacije, Andrijaševci 300.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn 2.200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.900.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn

3.3.1.10.APP: Izgradnja staze i odvodnih kanala, Andrijaševci


3.3.Prioritet: Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

3.3.1.Mjera: Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda

3.2.3.Mjera: Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa

3.2.4.Mjera: Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa

3.3.1.11. APP: Vodovodna mreža, Tompojevci 0,00 kn 0,00 kn 18.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 18.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 18.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 18.000,00 kn

3.3.1.12.APP: Suton - održivo turističko korištenje prirodnih resursa Vuke i Save, Vukovar


3.3.1.13.APP: Izgradnja cjevovoda Jarmina - Karadžićevo, Jarmina


3.3.1.14. APP: Kanalizacija - Jarmina 0,00 kn 0,00 kn 255.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 255.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn

3.3.1.15.APP: Poboljšanje vodno - komunalne infrastrukture na području aglomeracije Ivankovo, Ivankovo

51.357.225,00 kn 0,00 kn 3.996.645,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 55.353.870,00 kn 5.972.682,57 kn 0,00 kn 431.295,67 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.403.978,24 kn

3.3.1.16.APP: Izgradnja Regionalnog vodovoda, VSŽ


3.3.1.17.APP: Uvođenje sustava regionalnog vodovoda i kanalizacije u Općini Vrbanja

500.000,00 kn 200.000,00 kn 1.000.000,00 kn 3.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.200.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

3.3.1.18.APP: Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Županja, Županja

12.135.195,70 kn 0,00 kn 3.038.555,78 kn 37.348.990,64 kn 0,00 kn 0,00 kn 52.522.742,12 kn 6.384.918,86 kn 0,00 kn 1.600.375,76 kn 19.655.046,75 kn 0,00 kn 0,00 kn 27.640.341,37 kn

3.3.1.19.APP: Rekonstrukcija sustava odvodnje u naselju Šećerana, izrada projektne dokumentacije, Županja

127.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 22.500,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.20.APP: Rekonstrukcija sustava odvodnje u naselju Šećerana, Županja

450.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.250.000,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 5.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.21.APP: Rekonstrukcija dijela glavnih vodoopskrbnih cjevovoda vodoopsrkbnog sustava Grada Županja, Županja

1.242.011,70 kn 0,00 kn 0,00 kn 18.433.031,15 kn 2.010.876,15 kn 0,00 kn 21.685.919,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.702.920,65 kn 1.182.868,35 kn 0,00 kn 7.885.789,00 kn

3.3.1.22.APP: Dogradnja vodoopskrbne mreže Grada Županja u Ulici baruna Trenka, Županja

72.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 680.000,00 kn 48.000,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.23.APP: Projekt odvodnje oborinskih voda, Negoslavci

9.500.000,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000.000,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn

3.3.1.24.APP: Izgradnja vodoopskrbnog sustava naselja Karadžićevo, Markušica


3.3.1.25.APP: Izrada projektne dokumentacije za sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, Markušica


3.3.1.26. APP: Uređenje kanalske mreže, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 165.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 165.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 55.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 55.000,00 kn

3.3.1.27. APP: Proširenje vodovodne mreže, Otok 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.3.1.28.APP: Rekonstrukcija vodovodne mreže naselja, Privlaka

0,00 kn 0,00 kn 502.271,59 kn 0,00 kn 5.776.123,27 kn 0,00 kn 6.278.394,86 kn 0,00 kn 0,00 kn 502.271,59 kn 0,00 kn 5.776.123,27 kn 0,00 kn 6.278.394,86 kn

3.3.1.29.APP: Dogradnja vodovodne mreže naselja, Privlaka

900.157,53 kn 0,00 kn 900.157,53 kn 900.157,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.700.472,59 kn 0,00 kn 0,00 kn 136.107,36 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 136.107,36 kn

3.3.1.30. APP: Aglomeracija Vinkovci, Vinkovci 2.216.750,00 kn 1.108.375,00 kn 1.675.000,00 kn 18.842.375,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 23.842.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.1.31.APP: Dovršetak izgradnje sustava odvodnje na području Općine Lovas s uređajem za pročišćavanje, Lovas


3.3.1.32.APP: Izgradnja kanalizacije i dokumentacija, Bošnjaci


3.3.1.33.APP: Vodoopskrba i kanalizacija, Bogdanovci



3.3.2.1.APP: Uređenje obale Save (Žuželj - Jasinovačica), Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

3.3.2.2. APP:

0,00 kn 1.000.000,00 kn 250.000,00 kn 78.262.462,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 79.912.462,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 37.631.231,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 37.681.231,00 kn

3.3.3.1.

APP: Izrada projektne dokumentacije i izgradnja sustava navodnjavanja na području Vukovarsko -srijemske županije(Sopot, Blata-Cerna, Lipovac, Ervenica, Tovarnik, Grabovo)

0,00 kn 1.000.000,00 kn 0,00 kn 75.262.462,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 76.662.462,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 37.631.231,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 37.631.231,00 kn

3.3.3.2.APP: Navodnjavanje poljoprivrednih površina, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.3.3. APP: Akumulacija Bogdanovci, Bogdanovci 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

12.376.416,05 kn 72.280.640,62 kn 60.000,00 kn 480.000,00 kn 103.124.556,67 kn 1.767.500,00 kn 100.000,00 kn 6.346.187,96 kn 4.126.723,49 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.340.411,45 kn

3.4.1.1. APP: Nabava solarnih panela, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn

3.4.1.2.APP: Energetska učinkovitost u zgradarstvu, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 675.000,00 kn 3.825.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 225.000,00 kn 1.275.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn

3.4.1.3.APP: Solarni paneli za proizvodnju električne energije, Tompojevci 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.4.1.4.APP: Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala, VSŽ

2.400.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn 1.200.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn

3.4.1.5.APP: Istraživanje geotermalne energije na području grada Vukovara 9.000.000,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 50.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.3.3.Mjera: Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje

3.4.Prioritet: Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti

3.4.1.Mjera: Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora

3.3.2.Mjera: Poboljšanje sustava zaštite od poplava

3.400.000,00 kn

17.727.500,00 kn 200.000,00 kn

11.700.000,00 kn 200.000,00 kn 2.275.000,00 kn 56.181.595,50 kn 0,00 kn 625.000,00 kn 1.375.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn70.356.595,50 kn 1.300.000,00 kn 100.000,00 kn0,00 kn

3.4.1.6.APP: Energetska obnova zgrade dječjeg vrtića Lovas, Lovas 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 756.595,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 756.595,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.4.1.7.APP: Izgradnja solarnih panela na općinskim objektima u Lovasu i Opatovcu, Lovas


3.4.2.1. APP: Postavljanje LED rasvjete, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.4.2.2.APP: Učinkovitost javne rasvjete, Ivankovo

800.000,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 800.000,00 kn

3.4.2.3. APP: Općinska zgrada, Tompojevci 67.500,00 kn 0,00 kn 40.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 107.500,00 kn 67.500,00 kn 0,00 kn 40.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 107.500,00 kn

3.4.2.4.APP: Energetska učinkovitost obnova fasada, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 240.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 80.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.4.2.5.APP: Energetska obnova DV "Mladost Vođinci", Vođinci 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 125.880,74 kn 238.746,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 364.627,19 kn

3.4.2.6.APP: Energetska obnova stambene zgrade, Otok


3.4.2.7.APP: Energetska obnova dječijeg vrtića Stribor, Vinkovci


3.4.2.8.APP: Energetska obnova dječijeg vrtića Pčelica, Vinkovci


3.4.2.9.APP: Energetska obnova dječijeg vrtića Budućnost, Vinkovci


3.4.2.10.APP: Energetska obnova VDP Lenije, Vinkovci


3.4.2.11.APP: Energetska obnova hale Tenis kluba Vinkovci, Vinkovci


3.4.2.12.APP: Energetska obnova objekta Judo klub Vinkovci, Vinkovci


3.4.2.13.APP: Energetska obnova OŠ A. G. Matoš, Vinkovci


3.4.2.14. APP: Energetska javna rasvjeta, Vinkovci 3.800.000,00 kn 0,00 kn 950.000,00 kn 4.750.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

3.4.2.15.APP: Rekonstrukcija niskonaponske mreže, Babina Greda


3.4.3.1.APP: Energetska obnova vrtića Crvenkapica, Ilok


3.4.3.2.APP: Greenpan - Koncepti zelene gradnje u Panonskoj arhitekturi, Vukovar


3.4.3.3. APP: Solarna elektrana, Jarmina 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn

3.4.3.4.APP: Izgradnja općinske zgrade, Babina Greda

100.000,00 kn 0,00 kn 3.123.707,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.223.707,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.152.598,67 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.152.598,67 kn

3.5.1.1.APP: Razvoj centra kompetencije, Tompojevci


3.5.1.2.APP: Revitalizacija polj. zemljišta, analiza i popravak polj. zemljišta, upravljanje poljop. Potencijalima - mapiranje, VSŽ


3.5.1.3.APP: Unapređenje rada Centra za nizinske šume


3.5.1.4. APP: Analiza tla, Županja 0,00 kn 0,00 kn 9.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000,00 kn

3.5.1.5. APP: Sufinanciranje analize tla, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 381.945,28 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 381.945,28 kn 0,00 kn 0,00 kn 85.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 85.000,00 kn

3.5.1.6.APP: Uređenje zelenih površina i zelenih otoka, Bošnjaci


3.5.1.7. APP: Ispitivanje vode, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 9.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000,00 kn

3.5.1.8.APP: Uređenje poljoprivrednih puteva i izdaci u poljoprivredi, Bošnjaci


3.5.1.9. APP: Krčenje kanalske mreže, Bošnjaci 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

3.5.2.1. APP:3.5.2.2. APP:

3.5.1.Mjera: Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima

3.5.2.Mjera: Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu

3.4.2.Mjera: Poticanje energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru

3.4.3.Mjera: Poticanje energetske neovisnosti u javnom i privatnom sektoru

3.5.Prioritet: Očuvanje okoliša i zaštita prirode

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

300.000,00 kn 1.440.000,00 kn 1.749.945,28 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.489.945,28 kn 0,00 kn 480.000,00 kn 541.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn0,00 kn 1.021.000,00 kn

12.051.446,07 kn 1.640.000,00 kn 9.456.131,31 kn 2.343.508,57 kn44.209.923,90 kn 0,00 kn 69.701.009,85 kn 2.196.400,00 kn 580.000,00 kn 3.853.100,00 kn 2.911.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.541.000,00 kn

100.000,00 kn 0,00 kn 4.603.559,93 kn 7.301.068,08 kn 60.000,00 kn 480.000,00 kn 12.544.628,01 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.132.451,10 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.132.451,10 kn

5.927.500,00 kn 0,00 kn 5.497.856,12 kn 8.797.977,04 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.807.960,35 kn20.223.333,16 kn 0,00 kn467.500,00 kn 0,00 kn 3.588.736,86 kn 2.751.723,49 kn 0,00 kn

3.5.3.1. APP: Sanacija odlagališta Božino brdo, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 300.000,00 kn

3.5.3.2.APP: Komunalna infrastruktura - zaštita okoliša, Lovas


3.5.3.3.APP: Izgradnja reciklažnog dvorišta u Općini Borovo, Općina Borovo


3.5.3.4.APP: Izrada projektne dokumentacije za reciklažno dvorište, Tovarnik


3.5.3.5.APP: Nabava električnih bicikala, Stari Jankovci


3.5.3.6. APP: Reciklažno dvorište, Stari Jankovci 1.800.000,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.400.000,00 kn 1.800.000,00 kn 0,00 kn 600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.400.000,00 kn

3.5.3.7.APP: Izgradnja reciklažnog dvorišta, Ivankovo

1.500.000,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 35.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 135.000,00 kn

3.5.3.8. APP: Komunalna oprema, Tompojevci 134.400,00 kn 0,00 kn 33.600,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 168.000,00 kn 134.400,00 kn 0,00 kn 33.600,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 168.000,00 kn

3.5.3.9.APP: Izgradnja dodatnih reciklažnih dvorišta, Vukovar


3.5.3.10..APP: Reciklažno dvorište-opremanje i stavljanje u funkciju, Vrbanja

100.000,00 kn 100.000,00 kn 500.000,00 kn 3.600.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 4.300.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 300.000,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn

3.5.3.11. APP: Građenje sortirnice, Županja 210.000,00 kn 0,00 kn 90.000,00 kn 1.700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.5.3.12.APP: Izgradnja sortirnice, dokumnetacija, Županja


3.5.3.13.APP: Građenje reciklažnog dvorišta, Županja


3.5.3.14. APP: Sanacija deponije, Županja 94.500,00 kn 0,00 kn 355.500,00 kn 2.550.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.5.3.15.APP: Nabava specijalne opreme i vozila, Županja


3.5.3.16.APP: Izgradnja reciklažnog dvorišta, Markušica


3.5.3.17. APP: Sanacija deponija otpada, Drenovci 426.000,00 kn 0,00 kn 186.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 612.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 62.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 62.000,00 kn

3.5.3.18.APP: Sufinanciranje troška deponije, Drenovci


3.5.3.19.APP: Sufinanciranje razvrstavanja otpada, Drenovci


3.5.3.20.APP: Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta, Drenovci


3.5.3.21.APP: Sanacija poplavljenih područja, Drenovci

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.343.508,57 kn 0,00 kn 2.343.508,57 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3.5.3.22. APP: Odvoz životinjskog otpada, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn

3.5.3.23.APP: Sanacija preostalih nelegalnih deponija otpada, Lovas


3.5.3.24. APP: Reciklažno dvorište, Bošnjaci 96.000,00 kn 0,00 kn 24.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 120.000,00 kn 32.000,00 kn 0,00 kn 8.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 40.000,00 kn

3.5.3.25.APP: Pokretno reciklažno dvorište, Bošnjaci


3.5.3.26.APP: Plan gospodarenja otpadom, Bošnjaci


3.5.4.1. APP: Poučna staza "Radiševo", Vrbanja 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 1.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

3.5.4.2.APP: Vrata spačvanskog bazena - Izgradnja i opremanje Bioekološko edukacijskog centra Virovi, Otok

5.221.449,00 kn 0,00 kn 1.305.362,00 kn 19.068.529,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.595.340,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn

3.5.5.1.APP: Sufinanciranje nabave komunalnog vozila, Ilok


3.5.5.2. APP: Zeleni otoci, Ilok 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn

3.5.5.3. APP: Eko udruga, Drenovci 0,00 kn 0,00 kn 5.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

*n - prva godina provedbe strategije** Za trogodišnje razdoblje n-n+2***Javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora.

Mjera: Podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša

5.321.449,00 kn 100.000,00 kn 1.405.362,00 kn 20.468.529,00 kn

Napomene:

3.5.3.Mjera: Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom

3.5.4.

Mjera: Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima

3.5.5.

0,00 kn 0,00 kn 27.295.340,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 900.000,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 1.255.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.255.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.250.000,00 kn0,00 kn

6.429.997,07 kn 100.000,00 kn 5.045.824,03 kn 23.741.394,90 kn 2.343.508,57 kn 0,00 kn 37.660.724,57 kn 2.196.400,00 kn 100.000,00 kn 1.862.100,00 kn 2.211.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.370.000,00 kn

Tablica T-3: Financijski plan - skupine mjera ŽRS vezano za teritorijalni i urbani razvoj

Državniproračun


Lokalniproračun

Pomoći Europske

unijeJavna poduzeća Ostali izvori*** Sveukupno Državni


Lokalniproračun

Pomoći Europske

unije

Javna poduzeća Ostali izvori*** Sveukupno

1.1.1.; 1.1.2.; 1.1.3.

1.1.11.895.000,00 kn 1.515.000,00 kn 8.385.239,49 kn 22.625.000,00 kn 0,00 kn 250.000,00 kn 44.670.239,49 kn 610.000,00 kn 605.000,00 kn 9.347.487,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.562.487,50 kn

1.2.1.; 1.2.2.; 1.2.3.; 1.2.4.;

1.2.

562.500,00 kn 3.700.000,00 kn 2.100.274,01 kn 37.325.000,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 45.687.774,01 kn 100.000,00 kn 1.840.000,00 kn 1.255.000,00 kn 17.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.595.000,00 kn1.3.1.; 1.3.2.; 1.3.3.; 1.3.4.

1.3.

59.702,22 kn 1.110.000,00 kn 1.714.812,50 kn 6.338.312,51 kn 500.000,00 kn 31.625,03 kn 9.754.452,26 kn 59.702,22 kn 310.000,00 kn 390.000,00 kn 338.312,51 kn 0,00 kn 31.625,03 kn 1.129.639,76 kn1.4.1.; 1.4.2.; 1.4.3.

1.4.0,00 kn 150.000,00 kn 350.000,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.500.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

1.5.1. 6.352.455,78 kn 2.591.718,60 kn 15.792.860,26 kn 55.480.064,55 kn 20.000,00 kn 716.923,07 kn 80.954.022,26 kn 97.000,00 kn 802.362,69 kn 4.248.413,00 kn 305.721,89 kn 0,00 kn 450.000,00 kn 5.903.497,58 kn1.5.4. 59.000,00 kn 120.000,00 kn 5.515.000,00 kn 41.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 47.194.000,00 kn 15.000,00 kn 4.000,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 34.000,00 kn2.4.7. 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn2.5.1.; 2.5.2.; 2.5.3.; 2.5.4.

2.5.

5.650.000,00 kn 1.132.487,13 kn 3.992.554,64 kn 8.122.553,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 18.897.595,27 kn 1.300.000,00 kn 489.687,76 kn 1.335.000,00 kn 424.897,34 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.549.585,10 kn3.1.1.; 3.1.2.; 3.1.3.; 3.1.4.

3.1.

32.624.409,83 kn 10.333.028,00 kn 106.057.688,38 kn 277.625.774,34 kn 775.406,71 kn 4.260.000,00 kn 431.676.307,26 kn 11.713.063,92 kn 3.378.028,00 kn 30.516.683,20 kn 52.737.348,91 kn 700.000,00 kn 66.000,00 kn 99.111.124,04 kn

3.2.1.; 3.2.2.; 3.2.3.; 3.2.4.

3.2.

295.200.842,96 kn 720.000,00 kn 81.363.048,71 kn 738.481.025,14 kn 1.637.500,00 kn 0,00 kn 1.117.402.416,81 kn 44.742.513,90 kn 240.000,00 kn 23.079.002,88 kn 12.864.178,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.925.695,24 kn3.3.1.; 3.3.2.; 3.3.3.

3.3.80.565.865,48 kn 4.728.375,00 kn 20.202.281,53 kn 201.391.016,32 kn 8.208.499,42 kn 519.000,00 kn 315.615.037,75 kn 12.826.626,98 kn 790.000,00 kn 7.464.702,01 kn 69.844.198,40 kn 7.358.991,62 kn 0,00 kn 98.284.519,01 kn

1.5.2. 711.541,69 kn 2.101.500,00 kn 16.219.709,00 kn 2.152.054,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 21.184.805,20 kn 121.306,84 kn 657.500,00 kn 4.978.560,00 kn 337.405,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.094.772,30 kn1.5.5. 9.910.000,00 kn 120.000,00 kn 9.977.995,85 kn 25.272.645,17 kn 0,00 kn 650.000,00 kn 45.930.641,02 kn 640.000,00 kn 0,00 kn 2.302.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.942.000,00 kn2.1.2. 58.985.814,33 kn 34.210.613,50 kn 41.321.965,22 kn 64.378.942,21 kn 0,00 kn 5.121.330,35 kn 204.018.665,61 kn 7.518.657,57 kn 11.372.329,50 kn 9.615.016,00 kn 2.025.165,10 kn 0,00 kn 508.400,00 kn 31.039.568,17 kn2.1.3. 0,00 kn 3.300.000,00 kn 7.913.100,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 629.900,00 kn 11.843.000,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 1.638.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 516.500,00 kn 3.154.500,00 kn2.2.3. 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn2.2.4. 0,00 kn 0,00 kn 124.640,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 254.640,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn2.3.1. 1.194.912,80 kn 450.000,00 kn 2.847.150,00 kn 33.527.522,80 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 38.079.585,60 kn 560.257,39 kn 50.000,00 kn 405.000,00 kn 1.177.672,80 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 2.167.762,10 kn2.3.2. 4.582.686,01 kn 4.390.760,00 kn 8.809.940,73 kn 26.915.803,78 kn 0,00 kn 0,00 kn 44.699.190,52 kn 885.828,70 kn 1.101.000,00 kn 2.101.900,00 kn 5.363.953,44 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.452.682,14 kn2.3.3. 10.000,00 kn 10.000,00 kn 4.400.000,00 kn 1.243.206,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.663.206,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.460.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.460.000,00 kn

3.4.1.; 3.4.2.; 3.4.3.

3.4. 17.727.500,00 kn 200.000,00 kn 12.376.416,05 kn 72.280.640,62 kn 60.000,00 kn 480.000,00 kn 103.124.556,67 kn 1.767.500,00 kn 100.000,00 kn 6.346.187,96 kn 4.126.723,49 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.340.411,45 kn

3.5.1.; 3.5.2.; 3.5.3.; 3.5.4.; 3.5.5.

3.5. 12.051.446,07 kn 1.640.000,00 kn 9.456.131,31 kn 44.209.923,90 kn 2.343.508,57 kn 0,00 kn 69.701.009,85 kn 2.196.400,00 kn 580.000,00 kn 3.853.100,00 kn 2.911.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.541.000,00 kn

1.6.1. 224.986,77 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.274.925,06 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.499.911,83 kn 49.441,35 kn 0,00 kn 0,00 kn 280.167,65 kn 0,00 kn 0,00 kn 329.609,00 kn1.6.2. 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn1.6.3. 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.758.096,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.758.096,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.252.698,81 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.252.698,81 kn1.6.4. 0,00 kn 0,00 kn 41.625,00 kn 9.363.081,76 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.404.706,76 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn2.1.1. 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn2.2.2. 993.723,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.631.099,98 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.624.823,50 kn 339.261,21 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.922.480,17 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.261.741,38 kn2.4.1. 0,00 kn 150.000,00 kn 2.304.450,00 kn 443.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.897.950,00 kn 0,00 kn 48.000,00 kn 743.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 891.000,00 kn2.4.2. 3.547.460,00 kn 0,00 kn 263.200,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.810.660,00 kn 1.947.460,00 kn 0,00 kn 42.100,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.989.560,00 kn2.4.4. 221.317,92 kn 23.363.000,00 kn 2.332.000,00 kn 2.254.134,83 kn 0,00 kn 0,00 kn 28.170.452,75 kn 90.806,65 kn 7.413.000,00 kn 1.472.000,00 kn 514.570,99 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.490.377,64 kn

1.5.3. 49.704.932,48 kn 250.000,00 kn 56.958.604,43 kn 98.083.197,06 kn 95.000,00 kn 2.086.596,20 kn 207.178.330,17 kn 2.866.095,58 kn 10.000,00 kn 3.903.877,50 kn 7.802.372,57 kn 0,00 kn 0,00 kn 14.582.345,65 kn2.1.4. 19.963.601,25 kn 400.000,00 kn 17.780.407,51 kn 105.303.391,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 143.447.400,29 kn 1.953.515,63 kn 0,00 kn 2.895.434,00 kn 5.303.391,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.152.341,16 kn2.2.1. 34.738.174,71 kn 4.275.819,24 kn 635.000,00 kn 80.636.927,70 kn 0,00 kn 20.009.794,00 kn 140.295.715,65 kn 11.524.552,43 kn 1.784.878,83 kn 200.000,00 kn 54.531.682,16 kn 0,00 kn 7.719.537,00 kn 75.806.010,42 kn2.4.6. 0,00 kn 1.500.000,00 kn 6.302.734,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.802.734,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 2.041.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.541.500,00 kn

2.4.3. 300.000,00 kn 80.000,00 kn 1.369.062,00 kn 480.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.229.062,00 kn 150.000,00 kn 80.000,00 kn 410.000,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 890.000,00 kn2.4.5. 0,00 kn 220.000,00 kn 86.228,18 kn 488.626,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 794.854,43 kn 0,00 kn 70.000,00 kn 574.854,43 kn 488.626,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.133.480,68 kn2.3.4. 2.600.000,00 kn 3.194.356,12 kn 9.518.578,92 kn 9.547.807,29 kn 0,00 kn 0,00 kn 24.860.742,33 kn 0,00 kn 1.663.785,49 kn 2.890.810,00 kn 3.797.160,17 kn 0,00 kn 0,00 kn 8.451.755,66 kn

Ukupno 650.437.873,83 kn 105.956.657,59 kn 456.512.697,72 kn 1.986.264.273,77 kn 13.639.914,70 kn 36.815.168,65 kn 3.249.626.586,26 kn 104.074.990,37 kn 34.939.572,27 kn 125.699.628,48 kn 247.100.228,10 kn 8.058.991,62 kn 9.312.062,03 kn 529.285.664,79 kn

Napomene:

**Ukoliko kodovi mjera sadrže poveznicu s ciljevima i prioritetima, dovoljno je popuniti samo kolonu mjere.***Javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora.****Npr. ruralna područja ili područje parka prirode unutar područja grada Zagreba. Popunjava samo grad Zagreb. ***** n - prva godina provedbe strategije

Zaštita okoliša, prostor i priroda

Ljudski potencijali

Komunalna infrastruktura

Društvene djelatnosti

Institucije

Ostalo

Planirana sredstva za provedbu skupine mjera u prvoj godini provedbe (godina n*****)

*Ovo je prijedlog posebnih područja koja su definirana u tekstu Uputa za izradu i sadržaj izvještaja županija o provedbi ŽRS-a. ista je moguće nadopuniti ovisno o posebnostima županije/grada

Potpomognuta područja

Planirana sredstva za provedbu skupine mjera (n - n+2)Posebna područja*

Skupina mjera u

područjima razvoja

Mjere u ŽRS

(numerički kod u ŽRS)**

Prioritet u ŽRS

(numerički kod u ŽRS)**

Cilj u ŽRS

(numerički kod

u

Gospodarstvo

Državniproračun


Lokalniproračun

Pomoći Europske

unijeJavna poduzeća Ostali izvori** Sveukupno Državni


Lokalniproračun

Pomoći Europske

unijeJavna poduzeća Ostali izvori** Sveukupno

1.3.1.; 1.3.2.; 1.3.3.; 1.3.4.

1.3.

59.702,22 kn 1.110.000,00 kn 1.714.812,50 kn 6.338.312,51 kn 500.000,00 kn 31.625,03 kn 9.754.452,26 kn 59.702,22 kn 310.000,00 kn 390.000,00 kn 338.312,51 kn 0,00 kn 31.625,03 kn 1.129.639,76 kn1.4.1.; 1.4.2.; 1.4.3.

1.4.0,00 kn 150.000,00 kn 350.000,00 kn 7.000.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.500.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 150.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn

2.5.1.; 2.5.2.; 2.5.3.; 2.5.4.

2.5.

5.650.000,00 kn 1.132.487,13 kn 3.992.554,64 kn 8.122.553,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 18.897.595,27 kn 1.300.000,00 kn 489.687,76 kn 1.335.000,00 kn 424.897,34 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.549.585,10 kn

1.2. Mjere unapređenja, poticanja i razvoja rudarstva

1.3. Mjere unapređenja, poticanja i razvoja prerađivačke industrije1.4. Mjere unapređenja, poticanja i razvoja opskrbe električnom energijom i plinom1.5. Mjere unapređenja, poticanja i razvoja građevinarstva

1.6. Mjere unapređenja, poticanja i razvoja prijevoza

1.2.3. 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.2.4. 262.500,00 kn 0,00 kn 112.500,00 kn 2.425.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.800.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

1.5.1. 6.352.455,78 kn 2.591.718,60 kn 15.792.860,26 kn 55.480.064,55 kn 20.000,00 kn 716.923,07 kn 80.954.022,26 kn 97.000,00 kn 802.362,69 kn 4.248.413,00 kn 305.721,89 kn 0,00 kn 450.000,00 kn 5.903.497,58 kn

1.5.4. 59.000,00 kn 120.000,00 kn 5.515.000,00 kn 41.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 47.194.000,00 kn 15.000,00 kn 4.000,00 kn 15.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 34.000,00 kn

1.9. Mjere za razvoj poduzetništva (horizontalne mjere) 1.1.1.; 30.000,00 kn 15.000,00 kn 711.659,24 kn 1.600.000,00 kn 0,00 kn 100.000,00 kn 2.456.659,24 kn 10.000,00 kn 5.000,00 kn 204.987,50 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 219.987,50 kn

1.1.2. 1.500.000,00 kn 1.500.000,00 kn 409.580,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.409.580,25 kn 600.000,00 kn 600.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.300.000,00 kn

1.1.3. 10.365.000,00 kn 0,00 kn 7.264.000,00 kn 21.025.000,00 kn 0,00 kn 150.000,00 kn 38.804.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.042.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.042.500,00 kn

1.2.1. 300.000,00 kn 3.700.000,00 kn 1.987.774,01 kn 34.900.000,00 kn 0,00 kn 2.000.000,00 kn 42.887.774,01 kn 100.000,00 kn 1.840.000,00 kn 1.255.000,00 kn 17.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 20.595.000,00 kn



3.1.1. 14.516.409,83 kn 2.400.000,00 kn 52.974.570,86 kn 118.018.323,46 kn 775.406,71 kn 510.000,00 kn 189.194.710,86 kn 7.830.063,92 kn 675.000,00 kn 20.689.604,48 kn 30.190.362,22 kn 700.000,00 kn 66.000,00 kn 60.151.030,62 kn

3.1.2. 16.962.500,00 kn 6.103.028,00 kn 38.952.997,71 kn 141.898.150,88 kn 0,00 kn 0,00 kn 203.916.676,59 kn 3.300.000,00 kn 2.673.028,00 kn 3.310.078,72 kn 21.866.986,69 kn 0,00 kn 0,00 kn 31.150.093,42 kn

3.1.3. 1.145.500,00 kn 1.830.000,00 kn 13.850.119,81 kn 17.459.300,00 kn 0,00 kn 3.750.000,00 kn 38.034.919,81 kn 583.000,00 kn 30.000,00 kn 6.517.000,00 kn 680.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.810.000,00 kn

3.1.4. 0,00 kn 0,00 kn 280.000,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 530.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.1.Mjere unapređenja i razvoja prometne infrastrukture - ceste 3.2.1.; 278.295.842,96 kn 720.000,00 kn 80.678.048,71 kn 183.048.525,14 kn 0,00 kn 0,00 kn 542.742.416,81 kn 44.742.513,90 kn 240.000,00 kn 22.989.002,88 kn 12.524.178,46 kn 0,00 kn 0,00 kn 80.495.695,24 kn

2.2. Mjere unapređenja i razvoja prometne infrastrukture - željeznica 3.2.2. 8.805.000,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 279.395.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 288.700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

2.3. Mjere unapređenja i razvoja prometne infrastrukture - pomorski i riječni promet 3.2.3. 8.100.000,00 kn 0,00 kn 40.000,00 kn 275.212.500,00 kn 1.637.500,00 kn 0,00 kn 284.990.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000,00 kn

2.4. Mjere unapređenja i razvoja prometne infrastrukture - zračni promet

2.5. Mjere unapređenja i razvoja energetske infrastrukture

2.6..Mjere unapređenja i razvoja vodoopskrbe 3.3.1.; 3.3.2.; 3.3.3.

3.3.; 80.565.865,48 kn 4.728.375,00 kn 20.202.281,53 kn 201.391.016,32 kn 8.208.499,42 kn 519.000,00 kn 315.615.037,75 kn 12.826.626,98 kn 790.000,00 kn 7.464.702,01 kn 69.844.198,40 kn 7.358.991,62 kn 0,00 kn 98.284.519,01 kn

2.7. Mjere unapređenja i razvoja odvodnje

2.8. Mjere izgradnje i održavanja javnih površina i tržnica

2.9. Ostalo 3.2.4.; 0,00 kn 0,00 kn 145.000,00 kn 825.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 970.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 340.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn

2.3.1. 1.194.912,80 kn 450.000,00 kn 2.847.150,00 kn 33.527.522,80 kn 0,00 kn 60.000,00 kn 38.079.585,60 kn 560.257,39 kn 50.000,00 kn 405.000,00 kn 1.177.672,80 kn 0,00 kn 20.000,00 kn 2.167.762,10 kn

2.3.2. 4.582.686,01 kn 4.390.760,00 kn 8.809.940,73 kn 26.915.803,78 kn 0,00 kn 0,00 kn 44.699.190,52 kn 885.828,70 kn 1.101.000,00 kn 2.101.900,00 kn 5.363.953,44 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.452.682,14 kn

2.3.3. 10.000,00 kn 10.000,00 kn 4.400.000,00 kn 1.243.206,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.663.206,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.460.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.460.000,00 kn

2.1.2. 58.985.814,33 kn 34.210.613,50 kn 41.321.965,22 kn 64.378.942,21 kn 0,00 kn 5.121.330,35 kn 204.018.665,61 kn 7.518.657,57 kn 11.372.329,50 kn 9.615.016,00 kn 2.025.165,10 kn 0,00 kn 508.400,00 kn 31.039.568,17 kn

2.1.3. 0,00 kn 3.300.000,00 kn 7.913.100,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 629.900,00 kn 11.843.000,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn 1.638.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 516.500,00 kn 3.154.500,00 kn

3.3. Mjere unapređenja i razvoja u području kulture te zaštita kulturne baštine 1.5.2.; 711.541,69 kn 2.101.500,00 kn 16.219.709,00 kn 2.152.054,52 kn 0,00 kn 0,00 kn 21.184.805,20 kn 121.306,84 kn 657.500,00 kn 4.978.560,00 kn 337.405,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.094.772,30 kn


2.2.4. 0,00 kn 0,00 kn 124.640,00 kn 130.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 254.640,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 25.000,00 kn

3.5. Mjere unapređenja i razvoja u području sporta 1.5.5.; 9.910.000,00 kn 120.000,00 kn 9.977.995,85 kn 25.272.645,17 kn 0,00 kn 650.000,00 kn 45.930.641,02 kn 640.000,00 kn 0,00 kn 2.302.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.942.000,00 kn

3.6. Mjere izgradnje i obnove objekata javne namjene***

3.7. Ostalo

4.1. Mjere unapređenja i razvoja u području gospodarenja otpadom 3.5.3.; 6.429.997,07 kn 100.000,00 kn 5.045.824,03 kn 23.741.394,90 kn 2.343.508,57 kn 0,00 kn 37.660.724,57 kn 2.196.400,00 kn 100.000,00 kn 1.862.100,00 kn 2.211.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.370.000,00 kn


3.5.5. 0,00 kn 0,00 kn 1.255.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.255.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.250.000,00 kn

4.3. Mjere unapređenja i razvoja u području učinkovitog korištenja energije i obnovljivih izvora energije

3.4.1.; 3.4.2.; 3.4.3.

3.4. 17.727.500,00 kn 200.000,00 kn 12.376.416,05 kn 72.280.640,62 kn 60.000,00 kn 480.000,00 kn 103.124.556,67 kn 1.767.500,00 kn 100.000,00 kn 6.346.187,96 kn 4.126.723,49 kn 0,00 kn 0,00 kn 12.340.411,45 kn

Mjere planiranja prostornog razvoja

4.4. Mjere unapređenja i razvoja u području očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštite prirodnih vrijednosti

3.5.4.; 5.321.449,00 kn 100.000,00 kn 1.405.362,00 kn 20.468.529,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 27.295.340,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 900.000,00 kn

4.5. Mjere razminiranja

4.6. Ostalo 3.5.1.; 300.000,00 kn 1.440.000,00 kn 1.749.945,28 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.489.945,28 kn 0,00 kn 480.000,00 kn 541.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.021.000,00 kn

1.6.1. 224.986,77 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.274.925,06 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.499.911,83 kn 49.441,35 kn 0,00 kn 0,00 kn 280.167,65 kn 0,00 kn 0,00 kn 329.609,00 kn


1.6.3. 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.758.096,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.758.096,45 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.252.698,81 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.252.698,81 kn

1.6.4. 0,00 kn 0,00 kn 41.625,00 kn 9.363.081,76 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.404.706,76 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn


2.2.2. 993.723,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 5.631.099,98 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.624.823,50 kn 339.261,21 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.922.480,17 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.261.741,38 kn

Mjere socijalnog uključivanja

2.4.1. 0,00 kn 150.000,00 kn 2.304.450,00 kn 443.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.897.950,00 kn 0,00 kn 48.000,00 kn 743.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 891.000,00 kn

2.4.2. 3.547.460,00 kn 0,00 kn 263.200,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 3.810.660,00 kn 1.947.460,00 kn 0,00 kn 42.100,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.989.560,00 kn

2.4.4. 221.317,92 kn 23.363.000,00 kn 2.332.000,00 kn 2.254.134,83 kn 0,00 kn 0,00 kn 28.170.452,75 kn 90.806,65 kn 7.413.000,00 kn 1.472.000,00 kn 514.570,99 kn 0,00 kn 0,00 kn 9.490.377,64 kn

1.5.3. 49.704.932,48 kn 250.000,00 kn 56.958.604,43 kn 98.083.197,06 kn 95.000,00 kn 2.086.596,20 kn 207.178.330,17 kn 2.866.095,58 kn 10.000,00 kn 3.903.877,50 kn 7.802.372,57 kn 0,00 kn 0,00 kn 14.582.345,65 kn

2.1.4. 19.963.601,25 kn 400.000,00 kn 17.780.407,51 kn 105.303.391,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 143.447.400,29 kn 1.953.515,63 kn 0,00 kn 2.895.434,00 kn 5.303.391,53 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.152.341,16 kn

2.2.1. 34.738.174,71 kn 4.275.819,24 kn 635.000,00 kn 80.636.927,70 kn 0,00 kn 20.009.794,00 kn 140.295.715,65 kn 11.524.552,43 kn 1.784.878,83 kn 200.000,00 kn 54.531.682,16 kn 0,00 kn 7.719.537,00 kn 75.806.010,42 kn

5.2. Mjere unapređenja i razvoja civilnog društva 2.4.6. 0,00 kn 1.500.000,00 kn 6.302.734,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 7.802.734,00 kn 0,00 kn 500.000,00 kn 2.041.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.541.500,00 kn

5.3. Ostalo

6.1. Mjere zaštite ljudi i imovine 2.3.4.; 2.600.000,00 kn 3.194.356,12 kn 9.518.578,92 kn 9.547.807,29 kn 0,00 kn 0,00 kn 24.860.742,33 kn 0,00 kn 1.663.785,49 kn 2.890.810,00 kn 3.797.160,17 kn 0,00 kn 0,00 kn 8.451.755,66 kn

2.4.3. 300.000,00 kn 80.000,00 kn 1.369.062,00 kn 480.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 2.229.062,00 kn 150.000,00 kn 80.000,00 kn 410.000,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 890.000,00 kn

2.4.5. 0,00 kn 220.000,00 kn 86.228,18 kn 488.626,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 794.854,43 kn 0,00 kn 70.000,00 kn 574.854,43 kn 488.626,25 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.133.480,68 kn

650.437.873,83 kn 105.956.657,59 kn 456.512.697,72 kn 1.986.264.273,77 kn 13.639.914,70 kn 36.815.168,65 kn 3.249.626.586,26 kn 104.074.990,37 kn 34.939.572,27 kn 125.699.628,48 kn 247.100.228,10 kn 8.058.991,62 kn 9.312.062,03 kn 529.285.664,79 knNapomene:*Ukoliko kodovi mjera sadrže poveznicu s ciljevima i prioritetima, dovoljno je popuniti samo kolonu mjere**Javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora.***Npr. domovi kulture, domovi mladih i sl.

1.10. Ostalo

Tablica T-4: Područja razvoja SKUPINE MJERA ŽRS-a PO PODRUČJIMA RAZVOJA - OSNOVA ZA BUDUĆE IZVJEŠTAVANJE PREMA SREDIŠNJOJ RAZINI

Cilj u ŽRS

(numerički kod u ŽRS)*

Planirana sredstva za provedbu skupine mjera (godina n)

Područja razvoja

Planirana sredstva za provedbu skupine mjera (n - n+2)Prioritet u ŽRS

(numerički kod u ŽRS)*

Skupina mjeraMjere u ŽRS (numerički kod u ŽRS)

Ostalo

Gospodarstvo

Komunalna infrastruktura

Društvene djelatnosti

3.1. Mjere unapređenja i razvoja u području socijalne skrbi

3.2. Mjere unapređenja i razvoja u području odgoja i obrazovanja

3.4. Mjere unapređenja i razvoja u području zdravstva

1.1. unapređenja, poticanja i razvoja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

1.7. Mjere unapređenja, poticanja i razvoja ICT sektora

1.8. Mjere unapređenja, poticanja i razvoja turizma

Institucije

5.1. Mjere unapređenja i razvoja institucija regionalne i lokalne samouprave

Ostalo 6.2. Ostalo

UKUPNO

Zaštita okoliša, prostor i priroda

4.2. Mjere unapređenja i razvoja u području zaštite voda, mora, zraka i tla

Ljudski potencijali

Mjere unapređenja i razvoja tržišta rada i zapošljavanja

Mjere stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja

Tablica T-5: Strateški projekti

Državniproračun


Lokalniproračun

Pomoći Europske

unije

Javna poduzeća Ostali izvori Sveukupno

1. Agrotehnološki centar VSŽ 1.2.1. 2 VSŽ 30.000.000,00 kn Cerna 0,00 kn 1.600.000,00 kn 1.000.000,00 kn 27.400.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 30.000.000,00 kn

2.Gradski muzej s interpretacijskim centrom

za posjetitelje Vinkovci1.5.3. 1 Grad Vinkovci 53.000.000,00 kn Grad Vinkovci 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

3. Drvno-tehnološki centar 3.1.2. 1 VSŽ 20.000.000,00 kn Općina Gradište 0,00 kn 1.500.000,00 kn 0,00 kn 8.500.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000.000,00 kn

4. Auto park Lipovac 3.1.2. 2 Općina Nijemci 45.000.000,00 kn Lipovac 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

5.Transportno-logistički centar Vukovarsko-

srijemske županije - l. faza3.1.2. 2 VSŽ 449.991.650,00 kn Grad Vinkovci 0,00 kn 250.000,00 kn 0,00 kn 750.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.000.000,00 kn

6. Srijemska granična transverzala

Ilok-Šarengrad-Bapska-Tovarnik-Nijemci-Lipovac-Strošinci

3.2.1. 1 Hrvatske ceste 611.900.000,00 kn VSŽ 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

7.

Dogradnja i rekonstrukcija infrastrukture Luke Vukovar – Nova luka Istok uz

rekonstrukciju ulaza u lučko područje premještanjem administrativnih sadržaja

u zgradu željezničkog kolodvora Novi Vukovar

3.2.3. 3 Luka Vukovar 180.127.500,00 kn Grad Vukovar 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

8.

Izrada projektne dokumentacije i izgradnja sustava navodnjavanja na

području Vukovarsko -srijemske županije (Sopot, Blata-Cerna, Lipovac, Ervenica,

Tovarnik, Grabovo)

3.3.3.

SN Sopot i Blata-Cerna (1)

SN Lipovac i Ervenica (2)

SN Tovarnik i SN Grabovo (3)

VSŽ 156.662.463,00 kn

Gradovi Vinkovci, Otok, Vukovar, općine

Andrijaševci, Cerna, Nijemci, Privlka, Tovarnik, Ilača

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 37.631.231,00 kn 0,00 kn 400.000,00 kn 38.031.231,00 kn

9. Istraživanje i eksploatacija geotermalnog

potencijala 3.4.1. 2

Geotermalni izvori d.o.o. Babina Greda

75.000.000,00 kn Općina Babina Greda 1.200.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.500.000,00 kn

10.Vrata spačvanskog bazena – Izgradnja i opremanje Bioekološko edukacijskog

centra Virovi3.5.4. 1 Grad Otok 25.595.341,55 kn

Spačvanska šuma - Virovi

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 700.000,00 kn

Ukupno 1.647.276.954,55 kn 81.231.231,00 kn

Napomene: *Numerički kod mjere u ŽRS-u na koju se razvojni projekt odnosi

***Prva godina provedbe

Lokacija projekta

Izvori financiranja projekta u prvoj godini provedbe (godina n***)

** Projekt neposredne realizacije (1), projekt realizacije u srednjoročnom razdoblju (2) i projekt realizacije u dugoročnom razdoblju (3).

Red.br.projekta Naziv projekta Numerički kod u ŽRS-u* Status projekta** Nositelj projekta Ukupna vrijednost projekta u

kunama

Ciljevi i prioritetiProcjena potrebnih

sredstava u trogodišnjem razdoblju*

Procjena potrebnih sredstava do kraja provedbe

strategije

Sveukupno SveukupnoDržavni

proračunŽupanijski proračun

Lokalni proračun

Fondovi EUJavna

poduzećaOstalo

1. Cilj: Održivo gospodarstvo 527.716.979,45 kn 527.716.979,45 kn 15% 2% 22% 59% 0% 1%

1.1.Prioritet: Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja 44.670.239,49 kn 44.670.239,49 kn 27% 3% 19% 51% 0% 1%

1.2.Prioritet: Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i tehnologiji 45.687.774,01 kn 45.687.774,01 kn 1% 8% 5% 82% 0% 4%

1.3.Prioritet: Povećanje konkurentnosti poljoprivrede 9.754.452,26 kn 9.754.452,26 kn 1% 11% 18% 65% 5% 0%

1.4.Prioritet: Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora 7.500.000,00 kn 7.500.000,00 kn 0% 2% 5% 93% 0% 0%

1.5.Prioritet: Razvoj i unapređenje kulture i turizma 402.441.798,65 kn 402.441.798,65 kn 17% 1% 26% 55% 0% 1%

1.6. Prioritet: Razvoj tržišta rada 17.662.715,04 kn 17.662.715,04 kn 1% 0% 0% 98% 0% 0%

2.Cilj: Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života

684.390.278,47 kn 684.390.278,47 kn 19% 11% 16% 50% 0% 4%

2.1.Prioritet: Razvoj sustava odgoja i obrazovanja 359.309.065,90 kn 359.309.065,90 kn 22% 11% 19% 47% 0% 2%

2.2.Prioritet: Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga 147.175.179,15 kn 147.175.179,15 kn 24% 3% 1% 59% 0% 14%

2.3. Prioritet: Razvoj društvene kohezije 113.302.724,97 kn 113.302.724,97 kn 7% 7% 23% 63% 0% 0%

2.4. Prioritet: Upravljanje razvojem 45.705.713,18 kn 45.705.713,18 kn 9% 55% 28% 8% 0% 0%

2.5. Prioritet: Razvoj ruralnog područja 18.897.595,27 kn 18.897.595,27 kn 30% 6% 21% 43% 0% 0%

3.Cilj: Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

2.037.519.328,34 kn 2.037.519.328,34 kn 22% 1% 11% 62% 1% 0%

3.1.Prioritet: Unapređenje gospodarske infrastrukture 431.676.307,26 kn 431.676.307,26 kn 8% 2% 25% 64% 0% 1%

Izvor financiranja

3.2.Prioritet: Integracija i modernizacija prometne infrastrukture 1.117.402.416,81 kn 1.117.402.416,81 kn 26% 0% 7% 66% 0% 0%

3.3.Prioritet: Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama 315.615.037,75 kn 315.615.037,75 kn 26% 1% 6% 64% 3% 0%

3.4.Prioritet: Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti

103.124.556,67 kn 103.124.556,67 kn 17% 0% 12% 70% 0% 0%

3.5. Prioritet: Očuvanje okoliša i zaštita prirode 69.701.009,85 kn 69.701.009,85 kn 17% 2% 14% 63% 3% 0%

UKUPNO 3.249.626.586,26 kn 3.249.626.586,26 kn

republika hrvatska...Županijske razvojne strategije za razdoblje 2011. – 2013. godine, a kako bi...

Documents