revolucionarna zbivanja u europi (1848. 1849.) · francuska habsburŠka monarhija italija njemaČka...
TRANSCRIPT
REVOLUCIONARNA ZBIVANJA U EUROPI (1848. – 1849.)
PROLJEĆE NARODA
Stanje u Europi prije revolucije
Bečki kongres
1814.
• glavnu riječ – Rusija, Engleska, Austrija
• cilj – uspostaviti stabilnost u Europi, osigurati mir i
spriječiti izbijanje revolucija
• prekrojena karta Europe – vraćanje na stanje prije 1790. i
Napoleonove vladavine
SVETA ALIJANSA
• vojni savez Rusije, Austrije i Pruske
• osnovana nakon Bečkog kongresa
• cilj: gušenje revolucionarnih i naprednih pokreta
• ideja o nacionalnoj državi
• građanstvo teži za nacionalnim jedinstvom,
samostalnošću i građanskim slobodama
•jačaju radnički pokreti u Engleskoj, Francuskoj
i Njemačkoj
•1815. – 1848. niz sukoba radnika s
poslodavcima
•srpanj 1830. – Francuska – revolucija – srušena
dinastija Bourbona – uspostavljena vlast
graĎanstva
LIBERALIZAM
SOCIJALIZAM
KONZERVATIVIZAM
ANARHIZAM
revolucionarne ideje šire se europskim zemljama
• uklanjanje feudalnog poretka
• uspostava graĎanskog društva
• ravnopravnost svih graĎana
• uspostavljanje nacionalnih država i demokratskog sustava
Slika “Sloboda
vodi narod”, autor
E. Delacroixa
vodećeg francuskog
slikara
romantizma,
nastala je 1830.
godine pod
utjecajem događaja
vezanih uz
srpanjsku
revoluciju u
Francuskoj.
Revolucije u
Europi 1848.
godine.
ZAHTJEVI – CILJEVI
LIČNOSTI
FRANCUSKA
HABSBURŠKA
MONARHIJA
ITALIJA
NJEMAČKA
LUJ FILIP
LUJ BONAPARTE
KLEMENS METTERNICH
FERDINAND I.
FRANJO JOSIP I.
GIUSEPPE GARIBALDI
GIUSEPPE MAZZINI
POSLJEDICE REVOLUCIJA
FRANCUSKA
HABSBURŠKA
MONARHIJA
ITALIJA
NJEMAČKA
• obnova carstva
• Napoleon III.
• manjim narodima obećana samostalnost –
nije izvršeno
• bogato graĎanstvo suraĎuje s feudalnim slojem
• ukinut feudalni poredak
• omogućen nesmetan i brži razvoj graĎanskog
društva i kapitalističkog gospodarstva
Barikade u Beču 1848. godine. Na slici se ističe hrvatska
trobojnica bez povijesnih grbova hrvatskih zemalja.
Savezni sabor u
Frankfurtu 9.
ožujka 1848. Ukinuo
je cenzuru i donio
odluku o
nacionalnom
simbolu – crnog orla
proglasio je
saveznim grbom, a
crno-crveno-žuta
boja postala je
zastava Saveza.
PONOVIMO
1. Kako nazivamo revolucionarna zbivanja u Europi 1848./49.?
2. Koji su bili općeniti ciljevi (zahtjevi) revolucija?
3. Koji društveni sloj predvodi revolucije?
4. U kojim državama su izbile revolucije?
5. Navedite ciljeve i postignuća revolucija u pojedinim državama.
6. Nagradno pitanje: Kako se zvao otac Luja Bonapartea, dakle Napoleonov brat?