*rglãqmhl]ymhãüh]d …

HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.7.2017.

COM(2017) 383 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Zaštita financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara

Godišnje izvješće za 2016.

{SWD(2017) 266 final}

{SWD(2017) 267 final}

{SWD(2017) 268 final}

{SWD(2017) 269 final}

{SWD(2017) 270 final}

2

SADRŽAJ

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Zaštita financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara

Godišnje izvješće za 2016.

SAŽETAK ................................................................................................................................. 4

1. UVOD ................................................................................................................................ 7

2. HORIZONTALNE POLITIKE, MJERE I REZULTATI U BORBI PROTIV

PRIJEVARA ............................................................................................................................. 7

2.1. Političke inicijative institucija EU-a ........................................................................... 7

2.1.1. Prijedlog Direktive o borbi protiv prijevara usmjerenih protiv financijskih interesa

Unije kaznenopravnim sredstvima ............................................................................. 7

2.1.2. Prijedlog o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) .............................. 8

2.1.3. Evaluacija Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 ........................................................ 8

2.1.4. Borba protiv korupcije u EU-u ................................................................................... 8

2.1.5. Prijedlog Komisije o reviziji Financijske uredbe i određenih sektorskih financijskih

pravila (skupna uredba) .............................................................................................. 8

2.1.6. Međunarodna suradnja ............................................................................................... 9

2.1.7. Strategija Komisije za borbu protiv prijevara (CAFS) ............................................... 9

2.1.8. Provedba programa Hercule ..................................................................................... 10

2.2. Mjere koje poduzimaju države članice .................................................................... 11

2.2.1. Sažetak ..................................................................................................................... 11

2.2.1.1. Nacionalne strategije za borbu protiv prijevara (NAFS) ..................................... 11

2.2.1.2. Koordinacijske službe za borbu protiv prijevara (AFCOS) ................................. 11

2.2.1.3. Javna nabava ........................................................................................................ 11

2.2.1.4. Ostale mjere .......................................................................................................... 12

2.2.2. Provedba preporuka iz 2015. .................................................................................... 12

2.3. Sažetak statistika o otkrivenim nepravilnostima i prijevarama ............................ 13

2.3.1. Otkrivene nepravilnosti koje se smatraju prijevarom .............................................. 13

2.3.2. Otkrivene i prijavljene nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom ..................... 15

3. POLITIKE, MJERE I REZULTATI U BORBI PROTIV PRIJEVARA – PRIHODI

16

3.1. Mjere institucija EU-a za borbu protiv prijevara povezanih s prihodima ........... 16

3.1.1. Uzajamna pomoć upravnih tijela (MAA) — Uredba br. 515/97 ............................. 16

3.1.1.1. Razvoj zakonodavstva .......................................................................................... 16

3.1.1.2. Provedba članka 43.b. Uredbe br. 515/97 ............................................................ 17

3.1.1.3. Informacijski sustav za borbu protiv prijevara (AFIS) ........................................ 17

3.1.1.4. Zajedničke carinske operacije (JCO-i) ................................................................. 18

3.1.2. Odredbe o uzajamnoj pomoći i borbi protiv prijevara u međunarodnim

sporazumima ........................................................................................................................ 19

3.1.3. Borba protiv nezakonite trgovine duhanskim proizvodima ..................................... 20

3.1.4. Borba protiv prijevara u vezi s PDV-om .................................................................. 20

3

3.2. Mjere država članica za borbu protiv prijevara u pogledu prihoda ..................... 20

3.3. Statistički podaci o otkrivenim nepravilnostima i prijevarama u pogledu prihoda

21

3.3.1. Otkrivene nepravilnosti koje se smatraju prijevarom .............................................. 21

3.3.2. Otkrivene i prijavljene nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom ..................... 21

3.3.3. Rezultati Ureda za borbu protiv prijevara ................................................................ 22

4. SEKTORSKE POLITIKE, MJERE I REZULTATI U BORBI PROTIV

PRIJEVARA – RASHODI ............................................................................................ 22

4.1. Poljoprivreda – sektorske politike, mjere i rezultati u borbi protiv prijevara .... 22

4.1.1. Poljoprivreda – mjere država članica za borbu protiv prijevara .............................. 22

4.1.2. Poljoprivreda – statistički podaci o otkrivenim nepravilnostima i prijevarama ....... 22

4.1.2.1. Otkrivene nepravilnosti koje se smatraju prijevarom .......................................... 22

4.1.2.2. Otkrivene i prijavljene nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom ................. 23

4.1.2.3. Rezultati Ureda za borbu protiv prijevara ............................................................ 23

4.2. Kohezijska politika i ribarstvo – sektorske politike, mjere i rezultati u borbi

protiv prijevara ...................................................................................................................... 23

4.2.1. Kohezijska politika i ribarstvo – mjere država članica za borbu protiv prijevara .... 23

4.2.2. Kohezijska politika i ribarstvo – statistički podaci o otkrivenim nepravilnostima i

prijevarama ........................................................................................................................... 24




4.3. Neizravno upravljanje (u pretpristupnoj fazi) – sektorske politike, mjere i

rezultati u borbi protiv prijevara ............................................................................. 25

4.3.1. Neizravno upravljanje (u pretpristupnoj fazi) – statistički podaci o otkrivenim

nepravilnostima i prijevarama .................................................................................. 25

4.3.2. Rezultati Ureda za borbu protiv prijevara ................................................................ 25

4.4. Izravno upravljanje – sektorske politike, mjere i rezultati u borbi protiv

prijevara .................................................................................................................................. 25

4.4.1. Izravno upravljanje – statistički podaci o otkrivenim nepravilnostima i prijevarama

25




5. POVRAT I DRUGE PREVENTIVNE I KOREKTIVNE MJERE ........................... 26

6. SURADNJA S DRŽAVAMA ČLANICAMA .............................................................. 26

7. SUSTAV RANOG OTKRIVANJA I ISKLJUČENJA (EDES) ................................. 27

4

8. DALJNJE DJELOVANJE U POGLEDU REZOLUCIJE EUROPSKOG

PARLAMENTA O ZAŠTITI FINANCIJSKIH INTERESA EU-A – BORBA PROTIV

PRIJEVARA – GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2015. ............................................................. 28

9. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ...................................................................................... 30

9.1. Prihodi ......................................................................................................................... 30

9.2. Rashodi ........................................................................................................................ 31

9.3. Godine koje slijede ..................................................................................................... 33

PRILOG 1. – NEPRAVILNOSTI PRIJAVLJENE KAO PRIJEVARA 2016. ................ 34

PRILOG 2. – NEPRAVILNOSTI KOJE NISU PRIJAVLJENE KAO PRIJEVARA

2016. ......................................................................................................................................... 35

5

SAŽETAK

Komisija u suradnji s državama članicama podnosi godišnje izvješće o zaštiti financijskih

interesa Europske unije za 2016. („Izvješće PIF”) u skladu s člankom 325. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije (UFEU).

U izvješću se opisuju mjere koje su Komisija i države članice poduzele u borbi protiv

prijevara i predstavljaju njihovi rezultati. Ugovorom se zahtijeva bliska i redovita suradnja

država članica i Komisije te se dopušta poduzimanje određenih mjera kako bi se osigurala

jednaka i učinkovita zaštita financijskih interesa EU-a. Komisija i države članice štite

financijske interese EU-a od neopravdanih ili nepravilnih izdataka i od izbjegavanja plaćanja

carinskih ili drugih davanja, i to uglavnom:

(a) preventivnim mjerama;

(b) istražnim mjerama;

(c) korektivnim mehanizmima;

(d) represivnim mjerama.

Ako se analizom tih informacija utvrde problemi ili rizici, navode se preporuke za uklanjanje

tih nedostataka.

Mjere za borbu protiv prijevara na razini EU-a

Kako bi se poboljšao pravni i administrativni okvir za zaštitu financijskih interesa EU-a,

2016. poduzet je cijeli niz mjera:

Vijeće, Europski parlament i Komisija postigli su politički dogovor o prijedlogu

Direktive o borbi protiv prijevara usmjerenih protiv financijskih interesa Unije

kaznenopravnim sredstvima,

u izostanku jednoglasne odluke o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO)

velik broj država članica odlučio je početkom 2017. nastaviti intenzivnije surađivati u

tom pogledu,

Komisija je pokrenula evaluaciju primjene Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 o

istragama koje provodi OLAF,

mreža za borbu protiv korupcije Europskih partnera protiv korupcije

(EPAC)/Europske mreže kontaktnih točaka protiv korupcije (EACN) donijela je

Deklaraciju iz Rige o jačanju borbe protiv korupcije,

šesnaest odjela Komisije ažuriralo je svoju strategiju za borbu protiv prijevara,

OLAF je uspješno pregovarao o odredbama o borbi protiv prijevara u međunarodnim

sporazumima EU-a,

programom financiranja Hercule III. pomaže se jačanju operativnih i administrativnih

kapaciteta carinskih i drugih tijela država članica.

Kad je riječ o rashodnoj strani proračuna EU-a, 2016. je postignut znatan napredak u

daljnjoj zaštiti financijskih interesa EU-a:

sustav ranog otkrivanja i isključenja (EDES) za zaštitu financijskih interesa EU-a

počeo se primjenjivati 1. siječnja 2016.,

Komisija je predložila revidiranje Financijske uredbe i određenih sektorskih

financijskih pravila („skupnom” uredbom) kako bi bile jednostavnije i fleksibilnije,

Savjetodavni odbor za koordinaciju sprečavanja prijevara (COCOLAF) izradio je

dokumente s važnim smjernicama.

6

Kad je riječ o prihodnoj strani proračuna EU-a, mjerama poduzetima 2016. dodatno su

zaštićeni financijski interesi EU-a:

revidiranom Uredbom br. 515/97 o uzajamnoj pomoći upravnih tijela u carinskim

pitanjima predviđene su dvije centralizirane baze podataka koje sadržavaju

informacije o kretanjima kontejnera i robi koja ulazi u EU, napušta EU ili je u provozu

kroz EU,

obavijesti o uzajamnoj pomoći izdane nakon zajedničkih carinskih operacija koje je

proveo OLAF i dalje su važan izvor informacija za otkrivanje nepravilnosti u

transakcijama koje se odnose na određene vrste robe,

borba protiv nezakonite trgovine duhanskim proizvodima i dalje je na visokom mjestu

prioriteta EU-a i država članica,

Komisija je donijela akcijski plan o PDV-u: Put k jedinstvenom europskom području

PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka, u kojem se utvrđuju mjere za smanjenje

razlike između planiranog i prikupljenog PDV-a i jačanje borbe protiv prijevara.

Mjere država članica za borbu protiv prijevara

Države članice izvijestile su da su donijele 80 važnih mjera za zaštitu financijskih interesa

EU-a i borbu protiv prijevara. Pozvane su da izvijeste o najviše tri mjere za borbu protiv

prijevara. Te se mjere odnose na cijeli ciklus borbe protiv prijevara, uglavnom pri

podijeljenom upravljanju sredstvima, i obuhvaćaju sljedeća područja:

javnu nabavu,

organizirani kriminal i korupciju,

sukobe interesa,

AFCOS,

definiciju prijevare,

strategiju za borbu protiv prijevara,

borbu protiv krijumčarenja,

zviždače.

Do kraja 2016. devet država članica donijelo je nacionalnu strategiju za borbu protiv

prijevara. Još su dvije države članice donijele svoju strategiju početkom 2017.

Brojne poduzete mjere odnosile su se i na javnu nabavu jer su države članice do travnja 2016.

morale prenijeti direktive iz 2014. u svoje nacionalno pravo.

Države članice izvijestile su o donošenju mjera protiv korupcije i organiziranog kriminala te

drugih horizontalnih mjera usmjerenih na porezne oaze, uvođenje e-alata za kaznene

postupke, provedbu osposobljavanja za borbu protiv prijevara i podizanje svijesti o

prijevarama.

Osim toga, većina država članica izvijestila je o broju i prirodi mjera provedenih na temelju

preporuka iz 2015. Komisija potiče sve države članice da na sličan način uzmu u obzir i

preporuke iz ovogodišnjeg izvješća.

7

Otkrivanje i prijavljivanje nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i koje se ne

smatraju prijevarom te koje utječu na proračun EU-a

Komisiji je 2016. prijavljeno 19 080 nepravilnosti (koje se smatraju prijevarom i koje se

ne smatraju prijevarom), koje uključuju ukupni iznos od približno 2,97 milijardi EUR.

Iznos od oko 2,43 milijarde EUR odnosi se na sektor rashoda proračuna EU-a.

U odnosu na 2015. broj otkrivenih nepravilnosti smanjio se za 15 %, a njihova financijska

vrijednost smanjila se za 8 %.

U 2016. 1 410 nepravilnosti prijavljeno je kao prijevara, a uključuju iznos od

391 milijun EUR, što obuhvaća rashode i prihode.

Informacije o povratima sredstava, financijskim korekcijama i drugim preventivnim i

korektivnim mjerama objavljene su u godišnjem izvješću o upravljanju i izvršenju, koje od

2016. uključuje prethodnu godišnju Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i

Revizorskom sudu o zaštiti proračuna EU-a.

8

1. UVOD

U skladu s člankom 325. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU)

Komisija u suradnji s državama članicama Europskom parlamentu i Vijeću svake godine

podnosi izvješće o mjerama poduzetima u borbi protiv prijevara i svih drugih nezakonitih

aktivnosti usmjerenih protiv financijskih interesa EU-a.

EU i države članice zajedno su odgovorni za zaštitu financijskih interesa EU-a i borbu protiv

prijevara. Tijela država članica upravljaju s otprilike 74 % rashoda EU-a i prikupljaju

tradicionalna vlastita sredstva (TVS). Komisija nadzire oba područja, određuje standarde i

provjerava sukladnost. Bliska suradnja Komisije i država članica neophodna je za djelotvornu

zaštitu financijskih interesa EU-a. Jedan je od glavnih ciljeva ovog izvješća ocijeniti tu

suradnju 2016. i predložiti načine za njezino poboljšanje.

Ovo izvješće donosi sažetak mjera provedenih u okviru borbe protiv prijevara na razini EU-a i

država članica 2016. Uključuje i analizu glavnih postignuća nacionalnih i europskih tijela u

otkrivanju i prijavljivanju slučajeva prijevara i nepravilnosti u vezi s rashodima i prihodima

EU-a. Sustav prijavljivanja znatno je pridonio zaštiti financijskih interesa EU-a i borbi protiv

prijevara.

Izvješće je popraćeno s pet radnih dokumenata službi Komisije1.

2. HORIZONTALNE POLITIKE, MJERE I REZULTATI U BORBI PROTIV PRIJEVARA

2.1. Političke inicijative institucija EU-a

2.1.1. Prijedlog Direktive o borbi protiv prijevara usmjerenih protiv financijskih interesa

Unije kaznenopravnim sredstvima

Nakon četverogodišnjih su pregovora Vijeće, Europski parlament i Komisija 2016. postigli

politički dogovor u trijalogu održanom 30. studenoga 2016. Očekuje se da će takozvana

Direktiva PIF biti donesena 2017. Države članice imat će dvije godine da je prenesu u

nacionalno pravo.

Direktivom će se ojačati postojeći pravni okvir jer će se uskladiti definicije kaznenih djela

koja su usmjerena protiv financijskih interesa EU-a (prijevara, korupcija, pranje novca i

zlouporaba) te sankcije i rokovi zastare za takve slučajeve. Obuhvaća slučajeve

prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om koje su uzrokovale ukupnu štetu od najmanje

10 milijuna EUR.

Direktivom će se zamijeniti Konvencija iz 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih

zajednica i protokoli uz nju (Konvencija PIF)2 za države članice obvezane Direktivom

3.

1 i. Provedba članka 325. u državama članicama 2016.;

ii. Statističko vrednovanje nepravilnosti prijavljenih 2016. u odnosu na vlastita sredstva, prirodne resurse,

kohezijsku politiku i pretpristupnu pomoć;

iii. Mjere poduzete na temelju preporuka iz izvješća Komisije o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba

protiv prijevara, 2015.;

iv. Sustav ranog otkrivanja i isključenja (EDES) – odbor iz članka 108. Financijske uredbe;

v. Godišnji pregled s informacijama o rezultatima programa Hercule III. 2016. 2 Akt Vijeća od 26. srpnja 1995. o sastavljanju Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica,

SL C 316, 27.11.1995., str. 48. 3 Svih 28 država članica osim Danske i Ujedinjene Kraljevine.

9

2.1.2. Prijedlog o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO)

Pregovori o Komisijinu prijedlogu uredbe o osnivanju EPPO-a nastavljeni su 2016. za

nizozemskog i slovačkog predsjedništva. Na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove

8. prosinca 2016. razmotren je cijeli tekst nacrta uredbe o kojem se raspravljalo tijekom

nekoliko uzastopnih predsjedništava. Većina država članica smatrala je tekst dobrom

podlogom za daljnji rad te je u načelu podržala osnivanje EPPO-a.

Zbog nedostatka jednoglasnosti u Vijeću pregovori o osnivanju EPPO-a poboljšanom

suradnjom nastavili su se 2017.

2.1.3. Evaluacija Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013

Komisija je 2016. nastavila evaluaciju primjene Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 o

istragama koje provodi OLAF. Evaluacija, koja se zahtijeva člankom 19. Uredbe, mora se

dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću do 2. listopada 2017.

2.1.4. Borba protiv korupcije u EU-u

Borba protiv korupcije i 2016. je bila prioritet u procesu gospodarskog upravljanja u okviru

europskog semestra. Nekoliko država članica primilo je preporuke da provedu mjere za

povećanje transparentnosti ili pojačanje borbe protiv korupcije u javnoj upravi, pravosuđu i

javnoj nabavi.

Komisija je nastavila održavati radionice za stručnjake iz država članica u okviru Programa

EU-a za razmjenu iskustava u borbi protiv korupcije4. Tako su 2016. održane tri radionice o

temama kao što su korupcija u javnoj nabavi na lokalnoj razini, politički imunitet i korupcija

u privatnom sektoru.

OLAF je svojim stručnim znanjem pridonio radu nekoliko europskih i međunarodnih foruma

za borbu protiv korupcije, posebno u mreži EPAC/EACN5. Ta mreža, kojom je do studenoga

2016. predsjedao glavni direktor OLAF-a, donijela je u studenome 2016. „Deklaraciju iz

Rige”,6 kojom se europske donositelje odluka poziva na jačanje borbe protiv korupcije.

2.1.5. Prijedlog Komisije o reviziji Financijske uredbe i određenih sektorskih

financijskih pravila (skupna uredba)

Komisija je u rujnu 2016. u jednom aktu predložila ambicioznu reviziju općih financijskih

pravila popraćenu odgovarajućim izmjenama sektorskih financijskih pravila utvrđenima u 15

zakonodavnih akata o višegodišnjim programima7. U osmišljavanju jednostavnijih i

fleksibilnijih financijskih pravila EU-a Komisija se pobrinula da ne oslabi dobro financijsko

upravljanje, koje je i dalje ključan cilj. Prijedlogom se postrožuju i pravila za suzbijanje

izbjegavanja plaćanja poreza kojih se moraju pridržavati provedbeni partneri EU-a i

pojašnjava se da se obveza izbjegavanja sukoba interesa u potpunosti primjenjuje na sve

4 https://ec.europa.eu/home-affairs/what-we-do/policies/organized-crime-and-human-

trafficking/corruption/experience-sharing-programme_en 5 Europski partneri protiv korupcije (EPAC)/Europska mreža kontaktnih točaka protiv korupcije (EACN). 6 http://www.epac-eacn.org/images/EPAC_EACN_Riga_Declaration_2016_FINAL.pdf 7 COM(2016) 605, Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se

primjenjuju na opći proračun Unije i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2012/2002, uredaba (EU) br. 1296/2013,

(EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013,

(EU) br. 1307/2013, (EU) br. 1308/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU)

br. 283/2014, (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke br. 541/2014/EU Europskog

parlamenta i Vijeća.

10

načine primjene sredstava EU-a (uključujući na razini države članice). Njime se, isto tako,

konsolidiraju sustavi uspostavljeni radi zaštite proračuna EU-a od prijevare i financijskih

nepravilnosti8. U njemu se pojednostavnjuju financijska pravila EU-a kako bi se pomoglo u

smanjenju izdataka i vremena potrebnog za primjenu sredstava EU-a radi smanjenja broja

pogrešaka. Osim toga, trebao bi se povećati učinak politika i njihovih rezultata na terenu.

2.1.6. Međunarodna suradnja

Radi uspješnije borbe protiv prijevara na štetu proračuna EU-a i izvan granica EU-a OLAF

pregovara i o odredbama o borbi protiv prijevara u međunarodnim sporazumima EU-a, kao

što su sporazumi o pridruživanju i o partnerstvu. Odredbe o borbi protiv prijevara uključene

su 2016. u Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između EU-a i Armenije. Završili

su i pregovori o odredbama o borbi protiv prijevara u Sporazumu o političkom dijalogu i

suradnji između EU-a i Kube, a sporazum je parafiran 11. ožujka 2016.

Radi jačanja istražne suradnje izvan granica EU-a OLAF je 2016. sklopio šest sporazuma o

administrativnoj suradnji s partnerskim tijelima iz trećih zemalja i međunarodnim

organizacijama9.

2.1.7. Strategija Komisije za borbu protiv prijevara (CAFS)

Komisija razmatra ažuriranje CAFS-a donesenog 24. lipnja 2011.10

Cilj je CAFS-a poboljšati

sprečavanje, otkrivanje i istraživanje prijevara te osigurati da odgovarajuće sankcije, povrat i

odvraćanje zauzimaju važno mjesto u programu Komisije.

Strategija je sada potpuno provedena, što znači da su sve mjere dovršene ili su u tijeku. U

središtu su sektorske strategije i akcijski planovi za suzbijanje prijevara u konkretnim

područjima politike. U ažuriranoj strategiji taj bi se pristup zadržao, a dodatno bi se naglasilo

uključivanje mjera za borbu protiv prijevara u Komisijine sustave unutarnje kontrole,

posebice izvješćivanja o provedbi mjera za borbu protiv prijevara. U ažurirani CAFS planira

se uključiti posebno poglavlje o tradicionalnim vlastitim sredstvima (TVS) na temelju

rezultata revizije Komisijine službe za unutarnju reviziju (IAS) o „Provedbi i koordinaciji

aktivnosti za borbu protiv prijevara u području tradicionalnih vlastitih sredstava (TVS)”

provedene 2016.

Svih 48 službi Komisije uvelo je sektorske strategije za borbu protiv prijevara u području

politike za koje su odgovorne. Sve te strategije moraju se redovito ažurirati kako bi se uzele u

obzir promjene u području borbe protiv prijevara.

Komisijina mreža za sprečavanje i otkrivanje prijevara (FPDNet) podržala je ažuriranu

metodologiju za takve strategije. Ona se sastojala od daljnje integracije mjera za borbu protiv

prijevara u ciklus strateškog programiranja i planiranja (SPP) i praćenja, od utvrđivanja rizika

od prijevara do kontrole i praćenja prijevara. Na taj način strategije za borbu protiv prijevara

postaju sastavni dio Komisijina upravljanja rizicima, a suzbijanju prijevara i dalje se

posvećuje sva potrebna pozornost.

8 Na način da se proširuju ovlasti Komisije za djelovanje u pogledu sustava ranog otkrivanja i isključenja u

izravnoj i neizravnoj provedbi (vidjeti i odjeljak 7.). 9 Npr. s ukrajinskim Nacionalnim uredom za borbu protiv korupcije i carinskim tijelima Bjelarusa i Tajvana. 10 COM(2011) 376 final.

11

16 službi Komisije koje su 2016. ažurirale svoju strategiju izvijestilo je da su se pritom

oslanjale na ažuriranu metodologiju i smjernice za razvoj strategija za borbu protiv prijevara

glavnih uprava koje je osigurao OLAF.

Primjer EASME-a

Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća (EASME) 2016. je upotrijebila ažuriranu

metodologiju kako bi ažurirala svoju strategiju za borbu protiv prijevara. Agencijina procjena

rizika od prijevare sad je integrirana u postupak godišnje procjene rizika. Glavni su rizici od

prijevare s kojima se EASME suočava plagiranje i dvostruko financiranje te namjerno

uvećane ili pogrešne tvrdnje o troškovima. Ti rizici i mjere za njihovo ublažavanje pomno se

prate u godišnjem postupku upravljanja rizicima.

EASME je u pogledu tih rizika poduzeo mjere ublažavanja i pojačane kontrole, istodobno

uzimajući u obzir načelo troškova i koristi. To znači da se primjenjuju kontrole na temelju

rizika i da se projekti visokog rizika pomnije prate.

U pogledu određenih rizika (npr. plagiranje) EASME je sudjelovao u ispitivanju alata za

programe u okviru Obzora 2020. koji se primjenjuju u svim službama Komisije koje se bave

istraživanjem.

Provedba strategija za borbu protiv prijevara redovito se prati putem Komisijina ciklusa

uspješnosti. S obzirom na to da svako područje politike ima posebna obilježja prijevara, ne

postoji jedan pristup borbi protiv prijevara koji bi se primjenjivao na sve slučajeve. Većina

službi Komisije organizira aktivnosti podizanja svijesti o prijevarama, kao što su

osposobljavanja i seminari11

.

2.1.8. Provedba programa Hercule

Programom Hercule III.12

(2014.–2020.) promiču se aktivnosti za borbu protiv prijevara,

korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje su usmjerene protiv financijskih interesa

EU-a. U trećoj godini njegove provedbe, 2016.13

, osiguran je proračun od 14,5 milijuna EUR

za:

financiranje mjera za jačanje operativnog i tehničkog kapaciteta carinskih i policijskih

snaga u državama članicama te informatičke potpore, čemu je namijenjeno najmanje

70 % proračuna programa,

aktivnosti osposobljavanja i konferencije, uključujući osposobljavanje u području

digitalne forenzike za osoblje u agencijama za izvršavanje zakonodavstva u državama

članicama i partnerskim zemljama, čemu je namijenjeno oko 30 % proračuna.

Komisija (OLAF) počela je zaprimati prva izvješća o konkretnim rezultatima aktivnosti

provedenih od početka programa 2014. Izvještavalo se o vrlo uspješnim operacijama

suzbijanja krijumčarenja cigareta i duhana: oprema i osposobljavanje financirani u okviru

programa doveli su do zapljena14

.

11 Vidjeti COM (2017) 351 final, dio 2/2, str. 79. 12 Uredba (EU) br. 250/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. 13 Odluka Komisije C(2016) 868 od 17. veljače 2016. 14 Za više pojedinosti vidjeti bilješku 1.v. SWD-a.

12

2.2. Mjere koje poduzimaju države članice

2.2.1. Sažetak

Od država članica tražilo se da izvijeste o najviše tri glavne mjere za borbu protiv prijevara.

Ovaj sažetak donosi dobar pregled kretanja i prioriteta mjera za borbu protiv prijevara koje su

provele države članice, ali nije sveobuhvatan; poduzeto je još mnogo drugih mjera koje su

detaljno opisane u popratnom dokumentu15

.

Države članice 2016. izvijestile su o 80 mjera za zaštitu financijskih interesa EU-a i borbu

protiv prijevara za programsko razdoblje 2014.–2020.

Države članice svojim su mjerama obuhvatile cijeli ciklus borbe protiv prijevara, ponajprije u

području podijeljenog upravljanja, a zatim i u području javne nabave, sukoba interesa,

korupcije, AFCOS-a16

, definicije prijevare, strategije za borbu protiv prijevara, organiziranog

i financijskog kriminala te zviždača. Kad je riječ o ciklusu borbe protiv prijevara, većina se

mjera odnosila na sprečavanje, a zatim i na otkrivanje, istraživanje i pokretanje postupaka te

na povrat i sankcije. Uglavnom su to bile sektorske (73 %), a manjim dijelom općenite mjere

(27 %). Od sektorskih mjera 20 ih se odnosilo se na prihode u području poreznih prijevara

(60 %) i carine (40 %), a 41 mjera odnosila se na rashode, i to u svim područjima proračuna.

2.2.1.1. Nacionalne strategije za borbu protiv prijevara (NAFS)

Do kraja 2016. devet država članica donijelo je nacionalnu strategiju za borbu protiv prijevara

i poslalo je Komisiji17

. To povećanje u odnosu na 2015. pokazuje da se države članice zalažu

za donošenje strateškog pristupa borbi protiv prijevara i nepravilnosti štetnih za proračun EU-

a i nacionalne proračune. Komisija pozdravlja taj razvoj događaja i poziva sve ostale države

članice da pripreme takve strategije.

2.2.1.2. Koordinacijske službe za borbu protiv prijevara (AFCOS)

Nekoliko država članica donijelo je mjere za poboljšanje takvih koordinacijskih službi,

uključujući Dansku (priručnik za borbu protiv prijevara u okviru AFCOS-a), Francusku

(nacionalna strategija za borbu protiv prijevara), Hrvatsku (metodologija upravljanja za

promicanje sprečavanja prijevara), Latviju (operativna strategija i akcijski plan za razdoblje

2017.–2019.), Maltu (aktivnosti za sprečavanje prijevara s drugim AFCOS-ima), Nizozemsku

(uspostava tima AFCOS-a) i Finsku (pokretanje nacionalne mreže AFCOS-a).

2.2.1.3. Javna nabava

Proveden je niz mjera u pogledu javne nabave jer se od država članica zahtijevalo da prenesu

direktive 2014/23/EU18

, 2014/24/EU19

i 2014/25/EU20

u svoje nacionalno pravo do travnja

2016. Deset država članica21

izvijestilo je da je poduzelo mjere za usklađivanje svojeg

15 Za više pojedinosti vidjeti bilješku 1.i. SWD-a. 16 Vidjeti odjeljak 2.2.1.2. 17 Tih su devet država članica Bugarska, Češka, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Malta i

Slovačka. Osim toga, Latvija i Rumunjska donijele su NAFS i poslale ga Europskoj komisiji u prvom

tromjesečju 2017. Belgija, Nizozemska i Poljska izvijestile su da je u tijeku postupak izrade nacrta NAFS-a,

a Austrija i Litva najavile su donošenje posebnih strateških dokumenata. 18 SL L 94, 28.3.2014., str. 1. 19 SL L 94, 28.3.2014., str. 65. 20 SL L 94, 28.3.2014., str. 243. 21 Bugarska, Češka, Grčka, Španjolska, Francuska, Cipar, Latvija, Mađarska, Rumunjska i Estonija.

13

nacionalnog prava o javnoj nabavi s pravom EU-a. Jedanaest država članica još nije u

potpunosti prenijelo navedene tri direktive o javnoj nabavi.

2.2.1.4. Ostale mjere

Belgija, Francuska, Litva, Rumunjska, Slovenija i Češka izvijestile su kako su 2016. poduzele

mjere protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Sljedeće države članice izvijestile su da su provele razne druge mjere: Belgija (mjere

usmjerene na porezne oaze), Španjolska (poboljšano otkrivanje prijevara), Francuska (zaštita

zviždača), Hrvatska (osposobljavanje za borbu protiv prijevara), Italija (inspekcijske

kampanje), Litva (e-alat za kaznene postupke), Mađarska (osposobljavanje za borbu protiv

prijevara i bolja suradnja), Nizozemska (podizanje svijesti o prijevarama) i Austrija (središnji

registar računa).

2.2.2. Provedba preporuka iz 2015.

U izvješću iz 2015.22

o zaštiti financijskih interesa EU-a Komisija je državama članicama

preporučila sljedeće:

(a) da postignu pravu ravnotežu između olakšavanja trgovine i zaštite financijskih interesa

EU-a; da razmjenjuju iskustva u otkrivanju prijevara ili nepravilnosti tijekom

carinjenja; da međusobno blisko surađuju pri kontrolama nakon carinjenja/revizija i da

informacije dobivene putem sustava CRMS23

, AFIS24

ili OWNRES25

uključe u

upravljanje rizicima;

(b) da prilagode svoje strategije carinskih provjera, uzimajući u obzir ishode dobrovoljnih

prijava;

(c) da dodatno poboljšaju kvalitetu informacija dobivenih izvješćivanjem o

nepravilnostima putem sustava za upravljanje nepravilnostima (IMS);

(d) da planiraju i usmjeravaju svoje revizije i kontrole na temelju analize rizika i aktivnih

informatičkih alata te da upotrebljavaju alate kao što su ARACHNE26

, IMS i alat za

procjenu rizika od prijevare.

Neke države članice27

izvijestile su da su postigle ravnotežu između olakšavanja trgovine i

zaštite financijskih interesa EU-a, a druge28

provode mjere za osiguranje te ravnoteže.

Osamnaest država članica29

proslijedilo je informacije dobivene od drugih država članica ili

službi Komisije svojim nacionalnim nadležnim tijelima za procjenu i analizu rizika.

Nekoliko država članica30

izvijestilo je da su uzele u obzir preporuku Komisije da prilagode

svoje godišnje planiranje potrebnog osoblja i resursa za provjeru informacija primljenih u

22 COM(2016) 472 final, 14.7.2016., stranice 29.–31. 23 Carinski sustav za upravljanje rizikom (Customs Risk Management System). 24 Informacijski sustav za borbu protiv prijevara (Anti-Fraud Information System). 25 Baza podataka za izvješćivanje o nepravilnostima u tradicionalnim vlastitim sredstvima. 26 ARACHNE je informatički alat za mjerenje rizika za potrebe EFRR-a, Kohezijskog fonda i ESF-a koji je

Europska komisija razvila kako bi bio na raspolaganju nacionalnim tijelima. 27 Belgija, Bugarska, Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Finska i

Švedska. 28 Danska i Slovenija. 29 Češka, Danska, Estonija, Irska, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Litva, Mađarska,

Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska i Švedska.

14

obliku dobrovoljnih prijava. Više država članica31

izvijestilo je da su takve informacije

uključile u analizu rizika i upravljanje njime kako bi se rizik sveo na najmanju mjeru te da ih

upotrebljavaju za preglede nakon carinjenja.

Šest država članica32

kojima je upućena konkretna preporuka da ojačaju svoje sustave za

otkrivanje prijevara i/ili izvješćivanje o njima izvijestilo je o ostvarenom napretku. Francuska

i Litva objasnile su koje su mjere poduzele da poboljšaju prijavljivanje nepravilnosti.

Španjolska je istaknula povećanje broja prijavljenih nepravilnosti zahvaljujući učinkovitosti

sustava otkrivanja.

Kad je riječ o upotrebi alata za analizu rizika i informatičkih alata (ARACHNE, IMS i alat za

procjenu rizika od prijevare) neke države članice33

izvijestile su da ih upotrebljavaju u

kombinaciji s vlastitim alatima, a druge34

da većinom upotrebljavaju vlastite alternativne

alate. IMS je u širokoj upotrebi u svim državama članicama35

koje su dostavile informacije o

toj preporuci36

.

2.3. Sažetak statistika o otkrivenim nepravilnostima i prijevarama37

Komisiji je 2016. prijavljeno 19 080 nepravilnosti (koje se smatraju prijevarom i koje se ne

smatraju prijevarom), što je 15 % manje nego 2015. Uključivale su ukupan iznos od približno

2,97 milijardi EUR, što je 8 % manje nego prethodne godine.

Otkrivanje nepravilnosti podrazumijeva da su provedene korektivne mjere radi povrata

povezanih nepravilnih financijskih iznosa i da je u slučaju sumnje na prijevaru pokrenut

kazneni postupak.

2.3.1. Otkrivene nepravilnosti koje se smatraju prijevarom

Broj nepravilnosti prijavljenih kao prijevara (što uključuje slučajeve sumnje na prijevaru ili

utvrđene prijevare) i povezani iznosi ne mogu se promatrati u korelaciji s razinom prijevara

koje su na štetu proračuna EU-a. Nepravilnosti koje su prijavljene kao prijevara češće upućuju

na broj slučajeva mogućih prijevara koje su otkrile države članice ili tijela EU-a.

Kao prijevara je 2016. prijavljeno 1 410 nepravilnosti (tj. 6 % svih otkrivenih i prijavljenih

nepravilnosti38

), koje uključuju iznos od 391 milijun EUR (što je 13 % ukupnih financijskih

30 Belgija, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Mađarska,

Nizozemska, Poljska, Slovačka i Švedska. 31 Belgija, Njemačka, Estonija, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Švedska

i Ujedinjena Kraljevina. 32 Španjolska, Francuska, Litva, Austrija, Finska i Ujedinjena Kraljevina. 33 Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija,

Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija,

Slovačka i Ujedinjena Kraljevina. 34 Irska, Malta, Finska i Švedska. 35 Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska,

Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska,

Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina. 36 Za više pojedinosti vidjeti bilješku 1.iii. SWD-a. 37 Za detaljnu analizu prijavljenih nepravilnosti vidjeti bilješku 1.ii. SWD-a. 38 Taj se pokazatelj naziva razinom učestalosti prijevara (fraud frequency level – FFL). Vidjeti odjeljak 2.3.2.

radnog dokumenta službi Komisije Methodology regarding the statistical evaluation of reported

irregularities for 2015 (Metodologija statističkog vrednovanja prijavljenih nepravilnosti za 2015.),

SWD(2016) 237 final.

15

iznosa na koje su utjecale nepravilnosti39

), a obuhvaćaju i rashode i prihode. Postoje razlike

među sektorima, kako je prikazano u tablici 1.

Tablica 1: Nepravilnosti prijavljene kao prijevara 2016.

U odnosu na 2015. broj prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom 2016. se blago

smanjio (za 3 %), a njihov se financijski učinak smanjio za 39 %. U proteklih se pet godina

(2012.–2016.) broj nepravilnosti prijavljenih kao prijevara od 2013. nije mnogo promijenio:

2016. bio je za 14 % veći nego 2012., što je 4 % manje od petogodišnjeg prosjeka. Međutim,

financijski učinak uvelike se mijenja jer pojedinačni slučajevi mogu uključivati vrlo velike

iznose.

Na grafikonu 1 prikazana su opća kretanja tijekom posljednjih pet godina.

Postoje neke male razlike u odstupanjima između prihoda i rashoda na godišnjoj razini.

39 Taj se pokazatelj naziva razinom iznosa prijevara (fraud amount level – FAL). Vidjeti bilješku 38.

16

Grafikon 1: Nepravilnosti prijavljene kao prijevara i povezani iznosi, 2012.–2016.

Raščlamba svih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom prijavljenih 2016. prema državi

članici i dijelu proračuna nalazi se u Prilogu 1.

2.3.2. Otkrivene i prijavljene nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom

Komisiji je 2016. prijavljeno 17 670 nepravilnosti koje nisu prijavljene kao prijevara (oko

15 % manje nego 2015.). Iznosi su se smanjili za sve dijelove osim za izravne rashode.

Financijski učinak gotovo je nepromijenjen i iznosio je približno 2,58 milijardi EUR, kako je

prikazano u tablici 2.

U Prilogu 2. nalazi se raščlamba svih nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom prijavljenih

2016. prema državi članici i dijelu proračuna.

0

100

200

300

400

500

600

700

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

1 600

1 800

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Izn

osi

(u

mili

jun

ima

EUR

)

Bro

j ne

pra

viln

ost

i

Godina

Povezani iznosi Broj nepravilnosti prijavljenih kao prijevara

17

Tablica 2: Nepravilnosti koje nisu prijavljene kao prijevara 2016.

3. POLITIKE, MJERE I REZULTATI U BORBI PROTIV PRIJEVARA – PRIHODI

3.1. Mjere institucija EU-a za borbu protiv prijevara povezanih s prihodima

3.1.1. Uzajamna pomoć upravnih tijela (MAA) — Uredba br. 515/97

3.1.1.1. Razvoj zakonodavstva

Uredbom (EU) 2015/152540

o izmjeni Uredbe (EZ) 515/9741

o uzajamnoj pomoći upravnih

tijela u carinskim pitanjima predviđena je uspostava dviju centraliziranih baza podataka koje

sadržavaju informacije o kretanjima kontejnera i robi koja ulazi u EU, napušta EU ili je u

provozu kroz EU. Te su baze podataka počele s radom 1. rujna 2016. Osim toga, 2016.

doneseni su sljedeći akti radi poticanja uzajamne pomoći u carinskim pitanjima: Delegirana

uredba (EU) 2016/75742

, Provedbena uredba (EU) 2016/34543

i Provedbena uredba (EU)

2016/34644

.

40 SL L 243, 18.9.2015., str. 1. 41 SL L 82, 22.3.1997., str. 1. 42 SL L 126, 14.5.2016., str. 1. 43 SL L 65, 11.3.2016., str. 38. 44 SL L 65, 11.3.2016., str. 40.

18

3.1.1.2. Provedba članka 43.b. Uredbe br. 515/97

Uredbom (EU) 2015/1525 uveden je novi članak 43.b kojim se od Komisije zahtijeva da

procijeni potrebu da se registar45

poruka o statusu kontejnera (CSM)46

i registar uvoza, izvoza

i provoza (IET) prošire na podatke o izvozu koji nisu ograničeni na trošarinsku robu. Od

Komisije se zahtijeva i da procijeni izvedivost proširenja registra prijevoza na podatke o

uvozu, izvozu i provozu robe kopnom i zrakom.

Budući da su ti registri počeli s radom tek 1. rujna 2016., u ovoj bi fazi bilo prerano proširiti

ih na druge kategorije podataka. No Komisija trenutačno provodi procjene i pritom se

posebno usmjerava na dodanu vrijednost dodatnih podataka o izvozu. U tom kontekstu u

tijeku su interna savjetovanja i savjetovanje s tijelima država članica47

. Kad je riječ o

izvedivosti proširenja registra prijevoza na druga prijevozna sredstva, Uredbom (EZ)

br. 515/97 već je osigurana pravna osnova za primanje podataka. Pozornost je trenutačno

usmjerena na utvrđivanje izvora dodatnih podataka, možda upotrebom podataka prikupljenih

u okviru projekta kontrole uvoza (ICS) II. Komisija će svoje nalaze predstaviti u sljedećem

izvješću PIF.

3.1.1.3. Informacijski sustav za borbu protiv prijevara (AFIS)

AFIS je krovna platforma za skup aplikacija za borbu protiv prijevara kojom upravlja OLAF

služeći se zajedničkom tehničkom infrastrukturom. To je važan informatički alat za brojna

tijela i druge korisnike uključene u zaštitu financijskih interesa EU-a. Omogućuje i važne

ekonomije razmjera i sinergije u razvoju, održavanju i radu tako širokog i raznovrsnog skupa

informatičkih usluga i alata, usmjerene na:

pravodobnu i sigurnu razmjenu informacija o prijevarama između nadležnih

nacionalnih tijela i tijela EU-a te

pohranu i analizu relevantnih podataka.

AFIS obuhvaća dva glavna područja:

uzajamnu pomoć u carinskim pitanjima i

upravljanje nepravilnostima.

Do kraja 2016. AFIS je imao 8 700 registriranih krajnjih korisnika u ime više od 1 800

nadležnih službi u državama članicama, partnerskim zemljama koje nisu članice EU-a,

međunarodnim organizacijama, službama Komisije i drugim tijelima EU-a. Korisnici AFIS-a

2016. su razmijenili 16 900 e-poruka. Ukupno 13 800 slučajeva objavljeno je u AFIS-ovim

bazama podataka i modulima uzajamne pomoći.

U sustav za upravljanje nepravilnostima (IMS), koji funkcionira u okviru platforme AFIS,

uneseno je 43 600 novih obavijesti o nepravilnostima primljenih od država članica i zemalja

kandidatkinja.

45 Registar CSM sadržava informacije o fizičkom kretanju svakog kontejnera koji se pomorskim plovilom

uvozi u EU i izvezenih kontejnera koji sadržavaju trošarinsku robu. Prijevoznici te informacije šalju izravno

OLAF-u u obliku CSM-a. 46 Vidjeti odjeljak 3.1.1.3. 47 O rezultatima će se razgovarati na sastanku stručne skupine za uzajamnu pomoć u carinskim pitanjima koji

će se održati 29. i 30. lipnja 2017.

19

Pokrenuta su dva nova informatička sustava predviđena izmijenjenom Uredbom Vijeća (EZ)

br. 515/97:

registar poruka o statusu kontejnera (CSM) i

registar uvoza, izvoza i provoza (IET).

U AFIS je 2016. uneseno 182 milijuna CSM-a. Registar IET sadržava podatke iz deklaracije o

uvozu i provozu robe te o izvozu trošarinske robe.

Obrađeno je oko 2 milijuna izvoznih deklaracija i povezanih poruka. U informacijski sustav

za borbu protiv prijevara u provozu (ATIS) uneseni su podaci o 6,7 milijuna novih pošiljki u

provozu. I oni su dostupni u registru IET.

AFIS je upotrijebljen za siguran pristup i razmjenu informacija u jedanaest zajedničkih

carinskih operacija (vidjeti sljedeći odjeljak).

3.1.1.4. Zajedničke carinske operacije (JCO-i)

JCO-i su kratke, koordinirane i ciljane operacije koje carinska tijela provode radi borbe protiv

nezakonite prekogranične trgovine robom.

OLAF je u suradnji s državama članicama koordinirao 12 JCO-a i drugih operativnih

aktivnosti. Jedan je JCO organizirala Svjetska carinska organizacija uz obavještajnu potporu

OLAF-a. Četiri su JCO-a organizirana u suradnji s četiri države članice uz financiranje

OLAF-a.

Kako bi olakšao koordinaciju JCO-a s velikim brojem sudionika, OLAF je:

pružao obavještajnu, tehničku i/ili financijsku potporu,

osigurao siguran pristup i razmjenu informacija putem platforme AFIS,

uključenim tijelima stavio na raspolaganje svoju stalnu operativnu koordinacijsku

sobu.

Među 12 JCO-a i drugih aktivnosti ističu se sljedeće:

JCO Magnum bio je usmjeren na suzbijanje krijumčarenja duhanskih proizvoda koji su se

cestom prevozili na područje EU-a preko istočne granice. Koordinirali su ga estonska carinska

uprava i OLAF, a sudjelovalo je pet država članica. Tijekom te operacije zaplijenjeno je oko

11 milijuna cigareta.

JCO Warehouse III bio je usmjeren na suzbijanje krijumčarenja i uklanjanja trošarinske

robe (duhanskih proizvoda, mineralnih ulja/goriva i određenih alkohola) iz sustava odgode

plaćanja carine i poreza. Koordinirali su ga finska carinska uprava i OLAF, sudjelovale su sve

države članice, a Europol je pružao potporu. Rezultati te operacije još uvijek su predmet

evaluacije.

JCO Orion bio je usmjeren na robu koja potječe iz trećih zemalja i koja je carinskim

postupkom 4248

puštena u slobodni promet. Koordinirali su ga grčka carinska uprava i OLAF,

a sudjelovala su carinska tijela 23 države članice u bliskoj suradnji s poreznim tijelima.

48 Prema carinskom postupku 42 roba koja potječe iz trećih zemalja koje nisu članice EU-a pušta se u slobodni

promet u državi članici EU-a uz oslobođenje od PDV-a na uvoz pod uvjetom da će se roba prevesti u drugu

državu članicu u okviru transakcije unutar Zajednice.

20

Europol je podržao operaciju. U okviru tog JCO-a carine su otkrile nekoliko slučajeva

umanjenja vrijednosti i pogrešnog razvrstavanja robe pri uvozu te niz nepostojećih trgovaca

koji su „nestali” kako bi izbjegli plaćanje carinskih davanja i PDV-a.

JCO Wafers bio je usmjeren na krivotvorene poluvodiče uvezene u EU iz Azije poštom ili

hitnom kurirskom službom. Rezultati te operacije još uvijek su predmet evaluacije.

Koordinirali su je nizozemska carinska uprava i OLAF, sudjelovalo je 12 država članica u

bliskoj suradnji s industrijom, a Europol je pružao potporu.

Operacije Kerguelen, Kiribati, Killick, Kheops i Pascal – te regionalne operacije

pomorskog nadzora koordinirala je francuska carinska uprava, a bile su usmjerene na

otkrivanje nezakonite trgovine osjetljivom robom morskim putem, u Atlantiku i

Sredozemnom moru. U tim je operacijama zaplijenjeno više od 8 tona smole kanabisa i

400 kg kokaina te je uhićeno 17 osoba.

Zajednička akcija Hansa, koju je pokrenula carinska uprava Ujedinjene Kraljevine u

suradnji s Europolom i uz potporu OLAF-a, bila je usmjerena na unutarnji promet nezakonite

trošarinske robe, uglavnom cigareta. Završna je evaluacija još u tijeku.

Operacija Octopus, koju je organizirala francuska carinska uprava u suradnji s OLAF-om,

bila je usmjerena na suzbijanje prijevara u vezi s prihodima koje su se odnosile na carinski

postupak 42 te je pridonijela otkrivanju više nepoštenih poduzeća i velikih iznosa neplaćenih

carinskih davanja i PDV-a. Zahvaljujući pojačanim kontrolama zaplijenjeno je više od 6 000

krivotvorenih predmeta.

Operacija Gryphon II, koju je organizirala Svjetska carinska organizacija uz sudjelovanje

OLAF-a, bila je usmjerena na suzbijanje nezakonite trgovine duhanom. U operaciji je

zaplijenjeno 729 milijuna cigareta, 287 000 cigara i 250 tona drugih duhanskih proizvoda, kao

i sastavnih dijelova strojeva za proizvodnju cigareta, veće količine gotovine te više od

12 milijuna duhanskih markica.

3.1.2. Odredbe o uzajamnoj pomoći i borbi protiv prijevara u međunarodnim

sporazumima

U kontekstu članka 19. Uredbe (EZ) br. 515/97 popis sporazuma o uzajamnoj upravnoj

pomoći49

koji su na snazi i koji služe kao pravna osnova za razmjenu informacija s trećim

zemljama o prijevarama i nepravilnostima proširen je 2016. kako bi se uključili sljedeći

partneri: Kazahstan, Côte d’Ivoire, Gana i Kosovo*. Osim toga, dovršeni su pregovori s

Armenijom o ažuriranju prethodnog sporazuma. Pregovori sa zemljama Mercosura

(Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) dobro su napredovali.

EU je ostvario napredak i u pregovorima koji su u tijeku o uključivanju odredbe o borbi protiv

prijevara u sporazume o slobodnoj trgovini s Japanom, SAD-om, Meksikom, Mercosurom i

Tunisom.

49 Trenutačno je na snazi više od 70 sporazuma, među ostalim i s važnim trgovinskim partnerima EU-a kao što

su SAD, Kina i Japan.

* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i

mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

21

3.1.3. Borba protiv nezakonite trgovine duhanskim proizvodima

Komisija preispituje privremeni ishod svoje Komunikacije iz 2013. naslovljene Jačanje borbe

protiv krijumčarenja cigareta i drugih oblika nezakonite trgovine duhanskim proizvodima –

sveobuhvatna strategija EU-a50

, koju je pratio sveobuhvatan akcijski plan. Izvješće o

napretku s pregledom glavnih inicijativa koje su otad poduzete, analizom nezakonitog tržišta

duhanskim proizvodima i prijedlozima za daljnje razmatranje i djelovanje objavljeno je u

svibnju 2017.51

3.1.4. Borba protiv prijevara u vezi s PDV-om

Komisija je 7. travnja 2016. donijela akcijski plan Put k jedinstvenom europskom području

PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka52

. U njemu je utvrđeno 20 mjera za smanjenje razlike

između planiranog i prikupljenog PDV-a i borbu protiv prijevara53

te se predlaže rješavanje

problema trenutačne izloženosti privremenog sustava PDV-a takozvanim prijevarama unutar

Zajednice s nepostojećim trgovcem uspostavom konačnog sustava PDV-a na temelju načela

odredišta i provedbom hitnijih mjera za smanjenje razlike između planiranog i prikupljenog

PDV-a.

U izvješću o razlici između planiranog i prikupljenog PDV-a54

objavljenom 2016. utvrđena je

razlika između planiranog i prikupljenog PDV-a od 159,5 milijardi EUR. U okviru programa

Fiscalis uspostavljena je stručna skupina kako bi države članice mogle razmjenjivati dobru

praksu u mjerenju razlike između planiranog i prikupljenog PDV-a prouzročene prijevarom.

Komisija je 21. prosinca 2016. donijela prijedlog Direktive Vijeća kojim se omogućuje

privremena primjena općeg mehanizma obrnutog oporezivanja55

(GRCM) ako to zatraži

određeni broj država članica.

Države članice i Komisija nastavile su svoju raspravu o novim načinima poticanja aktivnosti

mreže Eurofisc radi učinkovitijeg otkrivanja mehanizama prijevare.

Zaključeni su pregovori o sporazumu EU-a o administrativnoj suradnji i pomoći u pogledu

povrata PDV-a s Norveškom te će se sporazum potpisati 2017.

3.2. Mjere država članica za borbu protiv prijevara u pogledu prihoda

Većina država članica izvijestila je o mjerama za borbu protiv carinskih prijevara. Danska i

Francuska izvijestile su o nacionalnoj analizi rizika, Italija i Portugal izvijestili su o

nacionalnoj procjeni carinskih rizika, a Austrija i Slovenija izvijestile su o nacionalnoj

strategiji carinskog nadzora. Bugarska, Grčka i Finska izvijestile su o mjerama za borbu

protiv organiziranog i financijskog kriminala te protiv krijumčarenja. Bugarska, Češka, Irska,

Litva, Latvija i Poljska izvijestile su o mjerama za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i

prijevara povezanih s PDV-om.

50 COM(2013) 324 final. 51 COM(2017) 235 final. 52 COM(2016) 148 final. 53 https://ec.europa.eu/taxation_customs/business/vat/action-plan-vat_en 54 TAXUD/2015/CC/131, https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/2016-09_vat-gap-

report_final.pdf. 55 Prijedlog Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ, COM(2016) 811 final.

https://ec.europa.eu/taxation_customs/business/vat/action-plan-vat_en

https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/2016-09_vat-gap-report_final.pdf

https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/2016-09_vat-gap-report_final.pdf

22

3.3. Statistički podaci o otkrivenim nepravilnostima i prijevarama u pogledu

prihoda

3.3.1. Otkrivene nepravilnosti koje se smatraju prijevarom56

Broj nepravilnosti koje su 2016. prijavljene kao prijevara iznosi 513 (FFL57

je 11 %). To je za

32 % manje od petogodišnjeg prosjeka (749 nepravilnosti za razdoblje 2012.–2016.).

Procijenjeni i utvrđeni iznos TVS-a na koji su utjecale prijevare (83 milijuna EUR, FAL58

je

15 %) 2016. manji je za 30 % od petogodišnjeg prosjeka (119 milijuna EUR).

Provjere službi za borbu protiv prijevara i carinski nadzor proveden tijekom carinjenja robe

bili su jednako uspješne metode za otkrivanje slučajeva koji se smatraju prijevarom. Kad je

riječ o iznosima, najuspješnije su bile provjere službi za borbu protiv prijevara.

Slučajevi umanjenja vrijednosti otkriveni u Ujedinjenoj Kraljevini koji utječu na prihode na

osnovi TVS-a

Provjerama TVS-a koje su službe Komisije provele u Ujedinjenoj Kraljevini u studenome

2016. utvrđeni su znatni nedostaci u upravljanju uvozom tekstila i obuće kojem je umanjena

vrijednost te u njegovoj kontroli.

OLAF je u ožujku 2017. zaključio i istragu umanjenja vrijednosti tekstila i obuće uvezenih u

Ujedinjenu Kraljevinu iz Narodne Republike Kine. Utvrđeno je da nisu poduzete

odgovarajuće mjere za sprečavanje uvoza tekstila i obuće sustavno umanjene vrijednosti iz

Kine u EU kroz Ujedinjenu Kraljevinu. Zbog toga su od 2013. do 2016. nastali znatni gubici

za proračun EU-a.

Na temelju tih rezultata glavni direktor za proračun u Godišnjem izvješću o aktivnostima za

2016. izrazio je rezervu u pogledu nepreciznosti iznosa TVS-a koje je Ujedinjena Kraljevina

prenijela u proračun EU-a od 2013.

Komisija zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom prati nalaze svoje revizije i izvješća OLAF-a.

Ako UK ne provede odgovarajuće korektivne mjere, Komisija će provesti sve odgovarajuće

mjere za zaštitu financijskih interesa Unije, uključujući, prema potrebi, pravne mjere

predviđene Ugovorima.

3.3.2. Otkrivene i prijavljene nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom

Broj nepravilnosti koje nisu prijavljene kao prijevara iznosio je 4 134, što je za 9 % manje od

petogodišnjeg prosjeka (4 532 za razdoblje 2012.–2016.). Procijenjeni i utvrđeni iznos TVS-a

na koji su utjecale prijevare iznosio je 454 milijuna EUR, što je za 28 % više od

petogodišnjeg prosjeka (355 milijuna EUR).

Iako se ukupan broj slučajeva koji se smatraju i koji se ne smatraju prijevarom smanjio s

5 514 slučajeva 2015. na 4 647 slučajeva 2016. (što je smanjenje od 16 %), ukupni povezani

iznosi TVS-a povećali su se s 445 milijuna EUR na 537 milijuna EUR (za 21 %).

Nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom uglavnom su otkrivene kontrolama nakon

carinjenja.

56 Informacije o povratu iznosa TVS-a na koje su utjecale prijevare i nepravilnosti nalaze se u bilješci 1.ii.

SWD-a. 57 Vidjeti bilješku 38. 58 Vidjeti bilješku 39.

23

Solarne su ploče 2016. bile najpodložnije prijevarama i nepravilnostima u novčanom smislu.

U mnogo slučajeva nepravilnosti koje uključuju solarne ploče otkrivene su nakon obavijesti

OLAF-a o uzajamnoj pomoći. To naglašava važnost istraga koje OLAF provodi radi

otkrivanja nepravilnosti.

3.3.3. Rezultati Ureda za borbu protiv prijevara59

OLAF je pokrenuo 40 istraga zbog sumnje na izbjegavanje plaćanja carine na uvoz. Zaključio

je 30 istraga i izdao 71 financijsku preporuku nacionalnim carinskim tijelima EU-a radi

povrata neplaćenih carina u iznosu od 103,7 milijuna EUR. Nacionalnim pravosudnim

tijelima EU-a poslano je osam preporuka za pokretanje sudskih postupaka.

4. SEKTORSKE POLITIKE, MJERE I REZULTATI U BORBI PROTIV PRIJEVARA – RASHODI

4.1. Poljoprivreda – sektorske politike, mjere i rezultati u borbi protiv prijevara

4.1.1. Poljoprivreda – mjere država članica za borbu protiv prijevara

Sedam država članica izvijestilo je o poduzimanju mjera za borbu protiv prijevara posebno

usmjerenih na poljoprivredne fondove: Njemačka je organizirala osposobljavanje za borbu

protiv prijevara, Grčka je donijela mjere za sprečavanje prijevara, Luksemburg se usmjerio na

otkrivanje prijevara u poljoprivredi, Poljska je provela analizu rizika od prijevara u

poljoprivredi, Slovenija je uvela računalni računovodstveni sustav, Slovačka je uvela nove

interne postupke i kontrolne popise, a Ujedinjena Kraljevina provela je sektorske strategije za

borbu protiv prijevara.

4.1.2. Poljoprivreda – statistički podaci o otkrivenim nepravilnostima i prijevarama

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) financira se iz dva fonda koji različito

funkcioniraju: Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP – oko 80 % proračuna ZPP-

a) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR – preostalih 20 %). EFJP se

provodi na godišnjoj osnovi, dok se iz EPFRR-a financiraju višegodišnji programi. EFJP je

podijeljen na dva glavna područja: izravna plaćanja poljoprivrednicima i mjere potpore

tržištu.

Te su razlike vidljive u kretanju nepravilnosti koje su države članice otkrile i prijavile

Komisiji u posljednjih pet godina jer EFJP pokazuje pravilnu krivulju, a EPFRR odražava

višegodišnji ciklus. Obrazac nepravilnosti koje su otkrile države članice potvrđuje veći

inherentni rizik ulaganja u okviru EPFRR-a. No otkrivene nepravilnosti u pogledu mjera

potpore tržištu upućuju i na to da bi se u tom području moglo učiniti više.

4.1.2.1. Otkrivene nepravilnosti koje se smatraju prijevarom

Od nepravilnosti koje su države članice prijavile kao prijevaru u posljednjih pet godina 60 %

ih se odnosi na EPFRR, a 40 % na EFJP. FFL60

iznosi 12,5 %, a FAL61

24 %.

Kad je riječ o EPFRR-u, način rada koji se najčešće otkriva upotreba je lažne ili krivotvorene

popratne dokumentacije. No u posljednje dvije godine sve se češće javljaju povrede povezane

s „etikom i integritetom” (kategorija koja uključuje slučajeve „korupcije” i „sukoba

interesa”). Takvih je povreda 2016. otkriveno mnogo i možda su povezane s

59 https://ec.europa.eu/anti-fraud/sites/antifraud/files/olaf_report_2016_en.pdf 60 Vidjeti bilješku 38. 61 Vidjeti bilješku 39.

https://ec.europa.eu/anti-fraud/sites/antifraud/files/olaf_report_2016_en.pdf

24

decentraliziranom strukturom upravljanja brojnih programa EPFRR-a. S druge strane,

činjenica da se toliko slučajeva otkriva i prijavljuje upućuje i na to da države članice sve više

obraćaju pozornost na ta pitanja.

Nepravilnosti koje se smatraju prijevarom u okviru EPFRR-a u posljednjih pet godina odnose

se na oko 0,5 % plaćanja.

U usporedbi s EPFRR-om nepravilnosti koje se smatraju prijevarom u vezi s EFJP-om u

posljednjih pet godina čine manji postotak proračunskih obveza. Njihov učinak na izravna

plaćanja iznosi 0,03 %.

Međutim, situacija je drukčija za tržišne mjere (koje čine samo 7 % obveza preuzetih za

EFJP): učinak na plaćanja iznosi 1,1 %. Glavne su obuhvaćene mjere „Voće i povrće”,

„Proizvodi sektora vinogradarstva” i „Svinjsko meso, jaja i perad, pčelarstvo i drugi proizvodi

životinjskog podrijetla”. U prijavljenim iznosima uglavnom se odražavaju znatne financijske

korekcije koje je Komisija odredila za države članice nakon svojih revizija. Nacionalna tijela

moraju vratiti neopravdano isplaćene iznose od korisnika. Iz toga se vidi da zahvaljujući

Komisijinim revizijama sustav pravilno funkcionira, ali da bi države članice mogle učiniti

više kako bi osigurale pravilnost i zakonitost rashoda u tom području.

Kao i prethodnih godina kategorije načina djelovanja koje se najčešće otkrivaju u vezi s

EFJP-om su „lažne ili krivotvorene izjave, popratna dokumentacija, zahtjevi za pomoć” i

„deklaracija izmišljenih proizvoda, vrste i/ili zemlje”.

4.1.2.2. Otkrivene i prijavljene nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom

Trendovi u nepravilnostima koje se ne smatraju prijevarom opisane su u odjeljku 4.1.2.

U pogledu rashoda u okviru EFJP-a ponovno postoji znatna razlika između izravnih plaćanja i

tržišnih mjera. Učinak izravnih plaćanja na plaćanja u posljednjih pet godina iznosi 0,07 %, a

tržišnih mjera 1,5 %. U pogledu EPFRR-a učinak nepravilnosti koje se ne smatraju

prijevarom na plaćanja u razdoblju 2012.–2016. iznosi 2,1 %.

4.1.2.3. Rezultati Ureda za borbu protiv prijevara

Financijske preporuke OLAF-a u posljednjih pet godina dosljedno iznose oko

60 milijuna EUR godišnje.

4.2. Kohezijska politika i ribarstvo – sektorske politike, mjere i rezultati u borbi

protiv prijevara

4.2.1. Kohezijska politika i ribarstvo – mjere država članica za borbu protiv prijevara

Većina država članica izvijestila je o donošenju mjera u tom području:

Belgija protiv sukoba interesa, Bugarska za upravljanje nepravilnostima i ARACHNE,

Danska za upravljanje slučajevima sumnje na prijevaru, Njemačka za sustav upravljanja i

kontrole Europskog socijalnog fonda te samostalne procjene rizika od prijevare u okviru

EFRR-a, Irska za borbu protiv prijevara posebno usmjerenih na EFRR, Finska za sustav

informiranja korisnika, Hrvatska za upravljanje nepravilnostima, Italija za sprečavanje

prijevara u ribarstvu, Cipar za alate za samostalnu procjenu rizika od prijevare, Luksemburg

za ARACHNE i alate za samostalnu procjenu rizika od prijevare, Malta za izvještavanje o

nepravilnostima, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina za ARACHNE, Austrija za postupak

provjere, Poljska za informatičke alate u javnoj nabavi, Slovenija za računalni

25

računovodstveni sustav, Finska za osposobljavanje u području borbe protiv prijevara i

Švedska za analizu gospodarskog kriminala i rizika.

4.2.2. Kohezijska politika i ribarstvo – statistički podaci o otkrivenim nepravilnostima i

prijevarama

U odnosu na druge dijelove proračuna analiza kohezijske politike složenija je jer se primljene

informacije (prijavljene nepravilnosti) odnose na različita programska razdoblja za koja

vrijede različiti skupovi pravila.

Osim toga, programski su ciklusi višegodišnji, što znatno utječe na temeljna kretanja

podataka. S obzirom na sličnost u upravljanju sredstvima ribarstvo i kohezijska politika

analiziraju se zajedno.

2016. otkriveno je i prijavljeno 8 497 nepravilnosti (što je 22 % manje nego 2015.62

, ali 25 %

više od prosjeka posljednjih pet godina). One se odnose na četiri različita programska

razdoblja, pri čemu se najveći udio odnosi na razdoblje 2007.–2013. (97 %), a samo ih se 115

odnosi na program za razdoblje 2014.–2020. Financijski iznosi pod utjecajem nepravilnosti

2016. iznosili su 2,06 milijardi EUR, što znači da su ostali prilično stabilni (za 5 % manje

nego 2015. i 8 % više od prosjeka posljednjih pet godina).

U odnosu na prethodne godine nisu utvrđene velike razlike u kretanjima s obzirom na vrste

utvrđenih nepravilnosti te učinkovitost otkrivanja i izvješćivanja.


Otkriveno je i prijavljeno 407 nepravilnosti koje se smatraju prijevarom, što je 4 % više nego

2015. te više od 17 % iznad prosjeka posljednjih pet godina.

Najveći dio prijavljenih nepravilnosti odnosio se na razdoblje 2007.–2013., zbog čega je

ovogodišnja analiza bila usmjerena na cijeli programski ciklus63

. U cijelom tom razdoblju

nacionalna tijela otkrila su i prijavila 1 750 nepravilnosti koje se smatraju prijevarom, u

vrijednosti od 1,48 milijardi EUR i uz stopu otkrivanja prijevare od 0,42 %.

Stopa otkrivanja veća je za programe koji pridonose cilju „konvergencije”. S druge strane,

stopa otkrivanja u pogledu programa Europske teritorijalne suradnje (ETC) neuobičajeno je

niska (0,1 %).

Prioritetna su područja s najvećim pokazateljima prijevare „Turizam”, „Istraživanje i

tehnološki razvoj”, „Prijevoz”, „Ulaganje u socijalnu infrastrukturu” i „Tehnička pomoć za

ribarstvo”.


Otkriveno je i prijavljeno 8 090 nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom, što je gotovo

23 % manje nego 2015., a 26 % više od prosjeka posljednjih pet godina.

Tijekom programskog razdoblja 2007.–2013. otkriveno je i prijavljeno 35 360 nepravilnosti

koje se ne smatraju prijevarom, u vrijednosti od 7,3 milijarde EUR i uz stopu otkrivanja

62 Godina 2015. u tom je pogledu bila neuobičajena: vidjeti odjeljke 5.1. i 5.3.2. Godišnjeg izvješća

Europskom parlamentu i Vijeću o zaštiti financijskih interesa EU-a i borbi protiv prijevara za 2015.,

(COM(2016) 472 final), http://ec.europa.eu/anti-fraud/sites/antifraud/files/pifreport_2015_en.pdf. 63 Zaključenje programskog razdoblja počelo je krajem ožujka 2017.

http://ec.europa.eu/anti-fraud/sites/antifraud/files/pifreport_2015_en.pdf

26

nepravilnosti od 2,1 %. Prioritetna područja s najvećim pokazateljima ista su kao za

nepravilnosti koje se smatraju prijevarom.


Najveći dio financijskih preporuka OLAF-a odnosi se na kohezijsku politiku. OLAF je

preporučio povrat iznosa od 353 milijuna EUR.

4.3. Neizravno upravljanje (u pretpristupnoj fazi) – sektorske politike, mjere i

rezultati u borbi protiv prijevara

4.3.1. Neizravno upravljanje (u pretpristupnoj fazi) – statistički podaci o otkrivenim

nepravilnostima i prijevarama

Analiza nepravilnosti povezanih s neizravnim upravljanjem usmjerena je na instrumente

pretpristupne pomoći.

Prijavljene nepravilnosti i dalje se odnose na dva glavna razdoblja: programe pretpristupne

pomoći (PAA) za razdoblje 2000.–2006. usmjerene na krugove proširenja 2004. i 2007. i

instrumente pretpristupne pomoći (IPA) za razdoblje 2007.–2013. upotrijebljene u okviru

Europske politike susjedstva koji su uglavnom usmjereni na zemlje Balkana i Tursku.

Općenito, broj prijavljenih nepravilnosti nije se mijenjao od 2015., a iz kretanja proteklih pet

godina (2012.–2016.) vidi se stalno smanjenje zbog postupnog ukidanja inicijativa povezanih

s posljednjim krugovima proširenja EU-a. U pogledu PAA-a 2016. je prijavljeno samo osam

nepravilnosti, koje su se odnosile na iznos od 2 milijuna EUR (2015. bilo ih je 15); u pogledu

IPA-e prijavljeno ih je 111, a odnosile su se na iznos od 8,3 milijuna EUR (2015. bilo ih je

109).

U pogledu PAA-a otkrivene su i prijavljene samo tri nepravilnosti koje se smatraju

prijevarama, u vrijednosti od 1,8 milijuna EUR. U pogledu IPA-e broj otkrivenih

nepravilnosti koje se smatraju prijevarama povećao se na 25 (2015. bilo ih je 21), a odnosile

su se na iznos od 1,2 milijuna EUR.

Najizloženije područje i dalje je potpora ruralnom razvoju.

4.3.2. Rezultati Ureda za borbu protiv prijevara

Kao rezultat njegovih istraga u tim područjima OLAF je preporučio da Komisija izvrši povrat

iznosa od 7,1 milijun EUR.

4.4. Izravno upravljanje – sektorske politike, mjere i rezultati u borbi protiv

prijevara

4.4.1. Izravno upravljanje – statistički podaci o otkrivenim nepravilnostima i

prijevarama

Statistički podaci o izravnom upravljanju temelje se na nalozima za povrat koje izdaju službe

Komisije zabilježenima u Komisijinu računovodstvenom sustavu koji se temelji na nastanku

poslovnih događaja (ABAC).

27


U ABAC-u je 2016. zabilježeno 49 stavki povrata koje se smatraju prijevarom64

, a odnosile su

se na iznos od 6,25 milijuna EUR. U odnosu na stvarno isplaćena ukupna sredstva stopa

otkrivanja prijevare kao i proteklih pet godina iznosi 0,03 %.


U pogledu nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom 2016. zabilježena je 1 861 stavka

povrata u ukupnom iznosu od 78 milijuna EUR. Proteklih pet godina stopa otkrivanja

nepravilnosti ostala je stabilna i iznosila je oko 0,5 %.


Nakon istraga u tim područjima OLAF je preporučio povrat iznosa od 22,3 milijuna EUR.

5. POVRAT I DRUGE PREVENTIVNE I KOREKTIVNE MJERE

Detaljne informacije o povratima sredstava, financijskim korekcijama te drugim preventivnim

i korektivnim mjerama (prekidima i privremenim obustavama plaćanja) objavljene su u

godišnjem izvješću o upravljanju i izvršenju koje od 2016. uključuje prethodnu godišnju

Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu o zaštiti

proračuna EU-a65

.

6. SURADNJA S DRŽAVAMA ČLANICAMA

Sastanak Savjetodavnog odbora za koordinaciju sprečavanja prijevara (COCOLAF) na kojem

su se 2016. okupili stručnjaci iz država članica bio je prilika za raspravu o glavnim

događajima u borbi protiv prijevara i pripremi izvješća o Zaštiti financijskih interesa

Europske unije – borba protiv prijevara 2015., koje se zahtijeva člankom 325. UFEU-a.

Podskupine COCOLAF-a sastale su se 2016. radi:

pripreme dokumenta sa smjernicama o izvješćivanju o nepravilnostima i

pokretanja novog IMS-a,

izrade dokumenata o sprečavanju prijevara,

dijeljenja medijskih strategija,

pokretanja komunikacijskih aktivnosti u pogledu sprečavanja i odvraćanja od

prijevara.

Podskupine su izradile dva dokumenta sa smjernicama:

podskupina za izvješćivanje i analizu: Priručnik o obvezi prijavljivanja

nepravilnosti66

, u kojem se nalaze smjernice o zajedničkim aspektima u

prijavljivanju nepravilnosti povezanih s rashodima iz proračuna EU-a koje

provode države članice u okviru podijeljenog upravljanja za programsko razdoblje

2014.–2020.,

64 Ti slučajevi u sustavu imaju oznaku „prijavljeno OLAF-u”. 65 Godišnje izvješće o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju dio je integriranog paketa

financijskih izvještaja o proračunu EU-a, COM(2017) 351 final. 66 Taj je dokument potrebno dovršiti i službeno donijeti.

28

podskupina za sprečavanje nepravilnosti: Opće smjernice o nacionalnim

strategijama za borbu protiv prijevara za države članice koje pripremaju vlastitu

nacionalnu strategiju. Taj je dokument revidirana i proširena verzija smjernica iz

2014.; riječ je o opsežnijem dokumentu koji obuhvaća sve rashode u okviru

podijeljenog upravljanja i uključuje konkretne primjere najbolje prakse država

članica.

Oba dokumenta izrađena su u suradnji sa stručnjacima iz država članica uz OLAF-ovu

koordinaciju.

Treći sastanak skupine AFCOS održan je 27. listopada 2016. i bio je prilika da koordinacijske

službe razgovaraju o ključnim čimbenicima uspješne istražne suradnje s OLAF-om. OLAF je

predstavio nekoliko pomaka ostvarenih u različitim područjima politike, npr. evaluaciju

Uredbe 883/2013 i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO).

Osim toga, podskupina za OLAF-ovu mrežu komunikatora za borbu protiv prijevara sastala se

2016., među ostalim radi razgovora o ulozi istraživačkog novinarstva u borbi protiv prijevara

na razini EU-a, razmjene iskustava u pogledu projekta organizacije Transparency

International za borbu protiv korupcije te sudjelovanja u praktičnim aktivnostima za razvoj

uspješne komunikacijske strategije.

Radna skupina Vijeća za borbu protiv prijevara (GAF) razmijenila je stajališta s Komisijom o

pitanjima povezanima s borbom protiv prijevara. Četiri sastanka GAF-a održana su 2016.: tri

u okviru nizozemskog predsjedništva i jedan u okviru slovačkog predsjedništva.

7. SUSTAV RANOG OTKRIVANJA I ISKLJUČENJA (EDES)

Sustav ranog otkrivanja i isključenja (EDES) usmjeren na jačanje zaštite financijskih interesa

EU-a uveden je revizijom Financijske uredbe67

iz 2015. i stupio je na snagu 1. siječnja 2016.68

EDES-om se osigurava sljedeće:

rano otkrivanje gospodarskih subjekata koji predstavljaju rizike za financijske

interese Unije,

isključivanje nepouzdanih gospodarskih subjekata iz dobivanja sredstava EU-a i/ili

određivanje financijske kazne,

u najtežim slučajevima, objavljivanje informacija o isključenju i/ili financijskoj

sankciji na web-mjestu Komisije kako bi se pojačao odvraćajući učinak.

Taj je novi sustav posljedica znatnog napretka u primjeni pravila o administrativnim

sankcijama s obzirom na temeljna prava, neovisnost i transparentnost.

Institucije, agencije i tijela EU-a sad mogu donijeti odluku o određivanju sankcija

nepouzdanim gospodarskim subjektima tek nakon što dobiju preporuku69

od novog

centraliziranog odbora70

. Odbor ocjenjuje predmete u kojima nema konačne presude ili

67 Uredba (EU, Euratom) br. 2015/1929 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. listopada 2015., SL L 286,

30.10.2015., str. 1. 68 Vidjeti i COM(2017) 351 final, dio 2/2, str. 79.–80. 69 U situacijama navedenima u članku 106. stavku 1. točkama od (c) do (f) Financijske uredbe (tj. teška

povreda dužnosti, prijevara, ozbiljno kršenje ugovornih obveza ili nepravilnosti). 70 Odbor iz članka 108. stavaka od 5. do 10. Financijske uredbe: Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012

Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći

29

konačne upravne odluke. On nema istražne ovlasti. U načelu odbor svoju procjenu temelji na

činjenicama i nalazima dobivenima iz revizija provedenih pod odgovornošću nadležne službe

Komisije ili iz istraga koje je proveo OLAF.

Odbor se sastoji od stalnog neovisnog predsjednika na visokoj razini koji je stupio na dužnost

24. studenoga 2016., dvaju stalnih članova koji predstavljaju Komisiju i jednog ad hoc člana

koji predstavlja dužnosnika za ovjeravanje službe71

koja zahtijeva preporuku. Odbor poštuje

pravo obrane predmetnog gospodarskog subjekta i primjenjuje načelo proporcionalnosti72

.

Različite službe za ovjeravanje, uključujući njih 14 iz Komisije, pet iz izvršnih agencija,

jednu iz ureda i jednu iz decentralizirane agencije, 2016. uputile su odboru putem njegova

stalnog tajništva 21 predmet u pogledu 33 gospodarska subjekta. Odbor je 2016. donio tri

preporuke73

.

Komisija mora izvješćivati i o odlukama koje su donijeli dužnosnici za ovjeravanje u

pogledu74

:

neisključenja gospodarskih subjekata ako je to nužno kako bi se osiguralo

neprekidno pružanje usluge u ograničenom razdoblju dok predmetni gospodarski

subjekti ne donesu korektivne mjere,

neobjavljivanja informacija o administrativnim sankcijama na internetskim

stranicama Komisije zbog potrebe za povjerljivošću istraga ili kako bi se poštovalo

načelo proporcionalnosti ako je riječ o fizičkoj osobi.

8. DALJNJE DJELOVANJE U POGLEDU REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA O

ZAŠTITI FINANCIJSKIH INTERESA EU-A – BORBA PROTIV PRIJEVARA – GODIŠNJE

IZVJEŠĆE ZA 2015.

Komisija je vrlo zadovoljna rezolucijom Europskog parlamenta, a posebno njegovom

podrškom nedavnim inicijativama Komisije u području borbe protiv prijevara, EPPO-u i

Direktivi PIF. Komisija ističe općenito konstruktivan i pozitivan ton rezolucije i može

prihvatiti velik broj u njoj navedenih preporuka.

(a) Otkrivanje nepravilnosti i izvješćivanje o njima

Komisija naglašava da je ocjenjivanje povećanja broja nepravilnosti koje prijavljuju države

članice negativnim ili njegova smanjenja pozitivnim odveć jednostavan pristup koji može

zavarati.

Nacionalne strategije za borbu protiv prijevara obvezne su samo u zemljama kandidatkinjama.

Komisija potiče države članice na izradu takvih strategija i podržava ih tako što im

omogućuje razmjenu najbolje prakse i iskustva75

.

proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002, SL L 298,

26.10.2012., str. 1., kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) br. 2015/1929 Europskog

parlamenta i Vijeća od 28. listopada 2015., SL L 286, 30.10.2015., str. 1. 71 Službe za ovjeravanje mogu biti službe institucija, agencija i tijela EU-a. 72 Više informacija o odboru nalazi se u bilješci 1.iv. SWD-a. 73 Do 30. lipnja 2017. odbor je izdao 17 preporuka, od čega su tri donesene 2016. U jednom slučaju činjenice

predstavljene odboru nisu utvrđene. U tri preporuke odbor je zaključio da ne bi trebalo odrediti sankcije jer

je subjekt proveo korektivne mjere. Za više pojedinosti vidjeti SWD o EDES-u i njegove priloge. 74 Podaci se nalaze u bilješci 1.iv. SWD-a.

30

Radi otkrivanja nepravilnosti Komisija je već stavila na raspolaganje konkretne informatičke

alate, kao što su ARACHNE, IMS i alat za procjenu rizika od prijevara.

(b) Prihodi – vlastita sredstva

Komisija naglašava da provodi akcijski plan o PDV-u – Put k jedinstvenom europskom

području PDV-a i 20 mjera za smanjenje razlike između planiranog i prikupljenog PDV-a

objavljene 6. travnja 2016.76

Komisija je predana borbi protiv trgovine nezakonitom i krivotvorenom robom te s državama

članicama stalno radi na razvoju zajedničkog okvira za upravljanje rizicima kako bi se u

cijelom EU-u osigurala jednaka razina carinskog nadzora na temelju rizika. Komisija redovito

provodi provjere na licu mjesta u državama članicama kako bi se osiguralo da su nacionalni

sustavi upravljanja i kontrole u skladu s carinskim zakonodavstvom EU-a.

(c) Rashodi

Komisija prima na znanje interes Europskog parlamenta za detaljnije informacije o

ostvarivanju povrata sredstava EU-a pod izravnim upravljanjem kojima se nesavjesno

upravljalo od osoba koje zakonito borave u trećim zemljama i na to će se konkretno pitanje

pokušati više usmjeriti u izvješću za sljedeću godinu, koliko to bude moguće na temelju

dostupnih informacija.

Za provedbu odgovarajuće sustavne analize pogrešaka u javnoj nabavi potrebni su dostatni

podaci. Uz izvješćivanje o nepravilnostima povezanima sa sredstvima EU-a Komisija je, radi

prikupljanja tih podataka, proučavala načine za uspostavu baze podataka nepravilnosti na

razini EU-a koja bi uključivala i nepravilnosti u javnoj nabavi koje nisu povezane sa

sredstvima EU-a. U tu se svrhu do lipnja 2017. namjerava dovršiti studija izvedivosti.

Komisija će pokušati podrobnije ispitati velik broj slučajeva koji se smatraju prijevarom u

područjima istraživanja i tehnološkog razvoja, inovacija i poduzetništva77

.

(d) Utvrđeni problemi i potrebne mjere

Bolje izvješćivanje: u pogledu zahtjeva za jednakim načelima izvješćivanja u svim

državama članicama Komisija dovršava radni dokument izrađen u suradnji sa

stručnjacima iz država članica o izvješćivanju o nepravilnostima, koji se posebno odnosi

na najveće probleme koji se javljaju.

Osim toga, Komisija smatra da je uspostava koordinacijske službe za borbu protiv

prijevara (AFCOS) u svim državama članicama već važan korak u pravom smjeru. Mreža

AFCOS mogla bi biti odgovarajući okvir za razvoj takve suradnje.

Bolja kontrola: Komisija je već provela konkretne mjere unutar postojećeg pravnog

okvira za jačanje svoje nadzorne uloge kako bi se unaprijedili sustavi upravljanja i

kontrole država članica i umanjile stope pogrešaka.

75 Vidjeti odjeljak 2.2.1.1. 76 Vidjeti odjeljak 3.1.4. 77 Detaljna opisna analiza nalazi se u bilješci 1.ii. SWD-a. Vidjeti odjeljke 4.2.2.3 i 4.2.2.4.

31

Program Hercule III trenutačno je predmet neovisne evaluacije na sredini provedbenog

razdoblja. Komisija će dostaviti rezultate Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca

2017.

Direktiva o PIF-u i Uredba o EPPO-u: Komisija je zadovoljna političkim dogovorom koji

su Vijeće i Europski parlament postigli u pogledu Direktive o PIF-u i iščekuje njezino

donošenje. Podržava osnivanje EPPO-a uz sudjelovanje što većeg broja država članica, ali

smatra da bi EPPO mogao biti djelotvoran čak i ako ne sudjeluju sve države članice te

podržava trenutačni rad na uspostavi pojačane suradnje.

Duhan: kao odgovor na zahtjev Europskog parlamenta, sporazumi o borbi protiv prijevara

sklopljeni s JTI-jem, BAT-om i ITL-om iz današnje perspektive isteći će 2022. odnosno

2030. Komisija je upravo predstavila izvješće o provedbi strategije iz 2013.78

U to je

izvješće uključeno stečeno znanje o pojavi „jeftinih bijelih” cigareta bez oznake

proizvođača. Na temelju odgovora dionika Komisija bi, kad dovrši evaluaciju, mogla

razmotriti donošenje daljnjih mjera 2018.

(e) Istrage i uloga OLAF-a

OLAF je postojano smanjivao ukupno trajanje svojih istraga: s prosječno 23,6 mjeseci 2012.

na 21 mjesec 2015.

Komisija trenutačno provodi evaluaciju Uredbe 883/2013 te će Europskom parlamentu i

Vijeću dostaviti evaluacijsko izvješće do listopada 2017.

Postupak imenovanja novog glavnog direktora OLAF-a već je počeo i Europski parlament i

Vijeće u potpunosti su u njega uključeni.

9. ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Donošenje pravnih i administrativnih mjera za borbu protiv prijevara i nepravilnosti te za

zaštitu financijskih interesa EU-a neprekidan je i trajan proces. Kako projekt europske

integracije napreduje i mijenja se međunarodno gospodarsko okruženje, javljaju se i novi

izazovi. Za suočavanje s tim izazovima potrebni su novi instrumenti i alati.

Pojavili su se novi načini i obrasci za počinjenje prijevara79

. Nepošteni subjekti iskorištavaju

sve prilike koje im nude jedinstveno tržište, globalizirano gospodarstvo i nove tehnologije.

Kako je vidljivo iz ovog i iz prethodnih izvješća države članice usmjerile su svoje napore

posebno na mjere sprečavanja i otkrivanja. Na razini EU-a europski zakonodavci, nakon

konkretnih inicijativa Europske komisije, pokušavaju riješiti problem prijetnje koju

predstavlja povećana prekogranična dimenzija aktivnosti koje se smatraju prijevarama80

.

Osnivanjem EPPO-a osigurat će se učinkovitije suzbijanje tih aktivnosti.

9.1. Prihodi

Mjerama poduzetima na razini EU-a 2016. dodatno se ojačala zaštita financijskih interesa EU-

a. Revidirana Uredba br. 515/97 moćan je alat u jačanju borbe protiv carinskih prijevara.

78 COM(2013) 324 final. 79 Vidjeti Izvješće OLAF-a za 2016., str. 12.–22.:

https://ec.europa.eu/anti-fraud/sites/antifraud/files/olaf_report_2016_en.pdf. 80 Izvješće OLAF-a za 2016.

https://ec.europa.eu/anti-fraud/sites/antifraud/files/olaf_report_2016_en.pdf

32

Zajedničke carinske operacije (JCO-i) koje provodi OLAF i dalje su važan izvor informacija

za otkrivanje nepravilnosti u transakcijama koje se odnose na određenu vrstu robe.

Kina je bila država podrijetla s najviše otkrivenih prijevara i nepravilnosti, i to s obzirom na

broj slučajeva i na utvrđene iznose.

Strategija carinskog nadzora uključuje kombinaciju različitih kontrola. U skladu s izvješćima,

kontrole nakon carinjenja najdjelotvornija su metoda otkrivanja i u pogledu broja otkrivenih

slučajeva i utvrđenih iznosa. Međutim, kontrole prije i tijekom carinjenja robe i provjere koje

provode službe za borbu protiv prijevara neophodne su za otkrivanje određenih vrsta

postojećih prijevara, novih obrazaca prijevara i, općenito, za otkrivanje svih vrsta prijevara.

Provjere TVS-a provedene 2016. s obzirom na strategije kontrole u određivanju carinske

vrijednosti pokazale su da se nedostaci u upravljanju uvozom tekstila i obuće kojem je

umanjena vrijednost te u njegovoj kontroli mogu vrlo negativno odraziti na proračun EU-a.

Potrebno je uspostaviti odgovarajuće profile rizičnosti, sustavno suzbijati uvoz umanjene

vrijednosti i ispravljati carinske vrijednosti u skladu s propisima EU-a.

Preporuka 1.

Države članice pozivaju se da preispitaju svoju strategiju upravljanja i kontrole s obzirom na

određivanje carinske vrijednosti. Kako bi se zaštitili financijski interesi EU-a, od njih se

zahtijeva da preispitaju svoje nacionalne postupke i sustave kontrole te da u tu svrhu prije

svega

u svoj sustav upravljanja rizicima uključe profile rizičnosti na razini EU-a na temelju

„čistih prosječnih cijena” i sustavno preispituju robu potencijalno umanjene

vrijednosti otkrivenu profilima rizičnosti,

ne puštaju robu u promet osim ako deklaranti robe potencijalno umanjene vrijednosti

otklone opravdanu sumnju tijela u točnost prijavljene vrijednosti ili dostave jamstvo

koje potpuno pokriva carinski dug koji može nastati,

primjenjuju metodologiju određivanja carinske vrijednosti predviđenu carinskim

zakonodavstvom.

9.2. Rashodi

OLAF-ove su istrage pokazale da je javna nabava, koja je i dalje najveći kanal javne

potrošnje, privlačno tržište za nepoštene subjekte koji se za potrebe prijevare služe

korupcijom i računima u poreznim oazama. Mnoge su prijevare u području javne nabave

transnacionalne jer novi scenariji prijevara često uključuju javnog naručitelja iz jedne države

članice i podnositelje ponuda iz nekoliko drugih država članica koji eksternaliziraju svoj rad

poduzećima u drugim zemljama81

.

U posljednjih pet godina 20 % svih prijavljenih nepravilnosti bilo je povezano s povredom

pravila o javnoj nabavi, a obuhvaćale su 30 % svih prijavljenih nepravilnih financijskih

iznosa.

81 Izvješće OLAF-a za 2016.

33

Direktive o javnoj nabavi trebale su se prenijeti u nacionalna zakonodavstva do 18. travnja

2016. kako bi se uveo moderniziran i pojednostavnjen pravni okvir. Jedanaest država članica

još nije u potpunosti prenijelo navedene tri direktive o javnoj nabavi.

Preporuka 2.

Komisija poziva države članice da:

u potpunosti prenesu direktive 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU u svoje

zakonodavstvo te njihovu provedbu učine prioritetom svojih političkih programa,

provode nove direktive usmjeravajući se na transparentnost i integritet u javnoj nabavi,

sprečavanje i otkrivanje prijevare i korupcije te bolje praćenje sustava javne nabave,

iskoriste mogućnosti koje nude jednostavnija pravila i potpuno iskoriste potencijal

e-nabave, koja će do listopada 2018. postati obvezna.

U otkrivenim slučajevima koje su nacionalna tijela prijavila posljednjih pet godina u glavnim

sektorima rashoda nema znatnog odstupanja od poznatih obrazaca. Iz godine u godinu postoje

male razlike u godišnjim programima, kao što je onaj koji se financira iz EFJP-a. Višegodišnji

programi slijede drukčiji obrazac koji je povezan s programskim ciklusom: nakon manjeg

broja slučajeva u prvim godinama programa njihov broj prema kraju ciklusa raste.

Ovogodišnja analiza dodatno je produbljena i prilagođena radi boljeg usmjeravanja na

konkretna ugrožena područja. To je bilo moguće zahvaljujući kvaliteti podataka koja se

postupno poboljšava, ali bi mogla biti i bolja.

Preporuka 3.

Pri izvješćivanju o nepravilnostima (koje se smatraju prijevarom i koje se ne smatraju

prijevarom) od svih se nadležnih tijela zahtijeva da dostave informacije o lokaciji i, za

kohezijsku politiku i ribarstvo, prioritetnom području obuhvaćenih mjera/projekata.

Pri ažuriranju prethodno prijavljenih nepravilnosti od država članica traži se da dostave i

tu informaciju ako dotad nisu.

Izravna plaćanja koja se financiraju iz EFJP-a područje su politike relativno malog rizika s

obzirom na prijevare i nepravilnosti koje su države članice otkrile i prijavile. Otkrivanje

prijevara u mjerama potpore tržištu češće je nego u drugim područjima politike82

.

Broj nepravilnosti i prijevara koje su otkrila nadležna tijela u pogledu programa EPFRR-a

sličan je njihovu broju u drugim područjima podijeljenog upravljanja.

U pogledu kohezijske politike analiza programskog razdoblja 2007.–2013. upućuje na veću

stopu otkrivanja u programima povezanima s ciljem konvergencije. Za programe ETC-a stopa

otkrivanja neuobičajeno je niska.

Veći je rizik utvrđen za konkretne prioritete83

.

Preporuka 4.

Sve se države članice pozivaju da uzmu u obzir nalaze ovog izvješća u svojim procjenama

rizika od prijevara za programsko razdoblje 2014.–2020. i da obrate posebnu pozornost na

istaknute prioritete te na intervencije koje su slične prema području primjene i vrsti.

82 Vidjeti odjeljak 4.1.2. za konkretne mjere potpore tržištu. 83 Vidjeti odjeljak 4.2.2.

34

S obzirom na malu stopu otkrivanja za programe ETC-a i povećanu prijetnju od

transnacionalne prijevare od država članica traži se da povećaju oprez i suradnju.

Od svih se država članica traži da preispitaju svoje procjene rizika od prijevare s obzirom

na mjere potpore tržištu i uzmu u obzir informacije istaknute u ovom izvješću.

9.3. Godine koje slijede

Postoji sve veća svijest o prijetnjama koje predstavljaju nepošteni subjekti i poteškoćama koje

pojedinačna nacionalna tijela imaju pri suočavanju s prekograničnom dimenzijom

uspostavljenih mehanizama prijevare.

Zbog toga se javlja sve veća spremnost na razmjenu informacija i najbolje prakse te

relevantnih podataka, unutar odgovarajućih pravnih okvira. EU i njegove države članice sad

su bolje pripremljeni nego prije nekoliko godina i sve su spremniji angažirati se još više.

Vijeće i Europski parlament donijet će 2017. Direktivu o PIF-u, čime će se dodatno uskladiti

njihovi pristupi i usmjeriti na europsku dimenziju borbe protiv prijevara povezanih s PDV-

om.

Najmanje 20 država članica neće stati samo na tome, nego će uspostaviti EPPO na temelju

„pojačane suradnje” kako bi se konkretno riješili problemi prijevara i drugih zločina

usmjerenih protiv financijskih interesa EU-a. Nakon uspostave EPPO-a postojat će dva tijela

EU-a koja provode istrage u tom području. OLAF i EPPO morat će surađivati kao partneri u

okviru svojih nadležnosti u pogledu administrativnih odnosno kaznenih istraga kako bi se

povećala zaštita financijskih interesa EU-a. Komisija se zalaže za to da OLAF zadrži važnu

ulogu, a trenutačna evaluacija Uredbe 883/2013 pružit će novu priliku za razmatranje

mogućnosti za dodatno jačanje njegovih istražnih ovlasti.

35

PRILOG 1. – NEPRAVILNOSTI PRIJAVLJENE KAO PRIJEVARA 2016.

Brojem nepravilnosti prijavljenih kao prijevara mjere se rezultati rada država članica na suzbijanju prijevara i drugih nezakonitih aktivnosti koje

ugrožavaju financijske interese EU-a. Stoga te brojke ne bi trebalo tumačiti kao mjerilo za razmjer prijevara na područjima država članica.

Ukupne vrijednosti u tablici 1 razlikuju se jer Prilog 1. ne obuhvaća treće zemlje (u pretpristupnoj fazi) i izravne rashode.

Broj u EUR Broj u EUR Broj u EUR Broj u EUR Broj u EUR Broj u EUR

Belgique/België 0 0 36 9 261 635

Bulgaria 60 12107506 5 608 311 2 1 438 67 12 717 255 11 436 567

Ceská republika 14 852 246 37 30 467 351 51 31 319 598 2 140 600

Danmark 4 254 730 4 254 730 5 8 581 374

Deutschland 3 231 833 24 5 508 712 27 5 740 545 93 5 112 337

Eesti 5 1 735 030 9 3 958 131 14 5 693 160 1 0

Éire/Ireland 2 38 015 2 38 015 3 445 574

Ellada 17 3 401 448 17 3 401 448 30 5 594 313

España 10 580 768 7 5 213 134 17 5 793 902 42 2 972 087

France 22 3 375 812 22 3 375 812 83 28 785 027

Hrvatska 10 2 575 582 1 92 949 1 1 006 12 2 669 536 5 342 006

Italia 20 2 707 009 20 2 707 009 22 6 548 191

Kypros 0 0 7 332 446

Latvija 12 987 285 12 10 601 187 24 11 588 471 12 661 068

Lietuva 11 2 087 218 3 359 879 14 2 447 097 10 266 102

Luxembourg 0 0 0 0

Magyarország 24 1 154 158 21 1 844 119 45 2 998 277 2 88 762

Malta 0 0 1 167 040

Nederland 2 2 0 6 261 626

Österreich 2 27 444 2 27 444 14 5 716 261

Polska 97 13 020 953 56 33 262 948 153 46 283 901 92 3 101 717

Portugal 4 6 033 837 11 8 850 629 15 14 884 466 0 0

Romania 108 14 007 684 95 48 222 873 3 1 828 769 206 64 059 326 16 2 943 686

Slovenija 2 660 070 2 660 070 0 0

Slovensko 1 1 483 99 82 310 323 100 82 311 807 3 707 196

Suomi/Finland 0 0 6 119 457

Sverige 1 1 0 2 101 720

United Kingdom 3 80 766 6 1 542 723 9 1 623 489 9 297 577

UKUPNO 413 61 859 359 0 0 407 236 904 788 6 1 831 212 826 300 595 358 513 82 984 369

PRIHODIDržave članice

Poljoprivreda Unutarnje politikeKohezijska politika i

ribarstvoPretpristupna faza UKUPNI RASHODI

36

PRILOG 2. – NEPRAVILNOSTI KOJE NISU PRIJAVLJENE KAO PRIJEVARA 2016.

Ukupne vrijednosti u tablici 2 razlikuju se jer Prilog 2. ne obuhvaća treće zemlje (u pretpristupnoj fazi) i izravne rashode.

Broj u EUR Broj u EUR Broj u EUR Broj u EUR Broj u EUR Broj u EUR

Belgique/België 21 442 748 58 3 239 754 79 3 682 502 167 6 679 740

Bulgaria 40 3 713 584 147 33 901 405 33 218 544 220 37 833 532 2 52 150

Ceská republika 42 2 747 385 414 112 332 254 456 115 079 639 80 5 298 065

Danmark 23 3 532 670 14 629 377 37 4 162 048 73 3 720 877

Deutschland 69 3 045 188 1 178 812 260 24 973 617 330 28 197 616 1 489 67 203 731

Eesti 18 713 094 30 1 514 040 48 2 227 134 3 63 879

Éire/Ireland 58 1 380 576 66 8 187 661 124 9 568 237 28 4 561 472

Ellada 108 2 051 777 554 183 569 916 662 185 621 694 8 8 599 250

España 311 21 701 167 2 687 313 038 531 2 998 334 739 698 242 41 581 643

France 207 9 590 957 80 8 970 768 287 18 561 726 234 21 343 994

Hrvatska 23 500 251 7 2 220 316 8 164 783 38 2 885 350 12 589 781

Italia 703 62 263 456 158 50 150 868 861 112 414 324 89 17 235 008

Kypros 7 314 400 7 314 400 0 0

Latvija 15 620 012 179 40 519 313 194 41 139 324 15 2 523 277

Lietuva 92 4 578 948 3 463 921 31 3 901 424 126 8 944 293 16 1 055 777

Luxembourg 0 0 0 0

Magyarország 157 6 434 407 522 105 695 234 679 112 129 641 14 4 126 454

Malta 13 10 955 650 13 10 955 650 0 0

Nederland 44 1 324 326 55 3 760 864 99 5 085 190 517 147 056 822

Österreich 10 257 725 33 2 143 370 43 2 401 095 47 10 535 675

Polska 316 21 718 907 1 077 305 831 256 1 393 327 550 164 74 4 084 106

Portugal 450 18 726 879 171 11 417 924 621 30 144 803 15 6 461 250

Romania 595 41 369 126 557 109 492 694 2 146 543 1 154 151 008 362 41 3 243 332

Slovenija 11 429 072 24 4 348 776 35 4 777 848 1 25 222

Slovensko 35 2 252 313 428 445 621 389 463 447 873 702 13 292 640

Suomi/Finland 21 390 814 15 497 452 36 888 266 34 2 000 001

Sverige 4 93 164 5 212 081 9 305 245 96 6 360 043

United Kingdom 47 1 379 771 498 38 815 499 545 40 195 270 824 89 063 434

UKUPNO 3 420 211 258 317 4 642 732 8 090 1 826 255 834 43 529 869 11 557 2 038 686 753 4 134 453 757 623

PRIHODIDržave članice

Poljoprivreda Unutarnje politikeKohezijska politika i

ribarstvoPretpristupna faza UKUPNI RASHODI

*rglãqmhl]ymhãüh]d …

Documents