2 O�UJAK/118/2000.

Movis

IMPRESSUMHERAUSGEBER: Kath. Kroaten Missionen in der SchweizIZDAJU: Hrvatske kat. misije u �vicarskoj

ADRESSE: Schlossgasse 32, 8036 ZÜRICHADRESA: Postfach 9057

UREDNIK: fra Karlo Lovriæ, glavni i odgovorni

UREDNIÈKO fra Karlo Lovriæ, fra Berislav Kutle,VIJEÆE: fra Rade Vuk�iæ, fra Stanko Bano�iæ i

fra Ante Pranjiæ

KOMPJUTORSKAOBRADA: Jozo Bubaloviæ

PRETPLATA: 20.- CHFSchweizerische Volksbank8001 Zürichzugunsten von 0563-697433-71 0563SVB Zürich - WiedikonKroaten-Mission MOVISPostfach 9057 - 8036 Zürich

Konto 80-359-2

DRUCK: Offsetdruck KÄLIN, ZürichTISAK: Erscheint vierteljährig

4 puta godi�nje

AUFLAGE:NAKLADA: 15.500

MOVIS

Godina Boga Oca

Iz sadr�aja

RijeèUredni�tva

fra Karlo Lovriæglavni i odgovorni urednik

Iz sadr�aja

3 Euharistija, izvor i vrhunac...

Dogaðanja u misijama 4-15,18

16 Uskrsna tema

Jubilej 2000 19

20 Mladi u zamahu

Pomoæ domovini 21

22 Socijalna slu�ba

Mje�oviti brak 23

24 HD�

Stranica za povratnike 25

26 Hrvatska na raskri�ju?

Razmi�ljanje trenutka 27

28-29 Kr�tenja i vjenèanja

Na�i pokojnici 30

31 Oglasi u MOVISU

U hrvatskim misijama u �vicarskoj bilo je poèetkom 2000. godine nekolikopersonalnih promjena. Sveænici odgovorni za du�obri�ni�tvo u kantonima Ticino i Wallis (Valais)dobili su druga zadu�enja i prepustili (po vlastitoj �elji) du�obri�ni�tvo hrvatskih vjernika svojimnasljednicima. Fra Petar Ljubièiæ je po�ao u Njemaèku (Blankenau kod Fulde) i radit æe u �upi zanjemaèke vjernike. Fra Ivan Bebek je trenutaèno u Parisu i priprema se ostatak svoga sveæenièkogaktivnog vijeka provesti u jednoj �vicarskoj �upi u kantonu Neuchatelu. Hvala obadvojici subraæena duhovnom doprinosu koji su dali tijekom vi�e godina u radu s hrvatskim vjernicima. U Ticino jestigao fra Miæo Pinjuh (sjedi�te je jo� uvijek u Losone!), a fra Gojko Zovko u Wallis (Valais), ali æestanovati kao i njegov prethodnik u Clarensu kod Montreuxa. Pristigloj braæi �elim dobrodo�licu uhrvatsku pastvu u �vicarskoj i neka im ova jubilarna godina 2000. bude motiv vi�e da sve svojefizièke i umne sposobnosti, posebice, sveæenièke ovlasti i darove stave u slu�bu hrvatskim i inimvjernicima na ovim prostorima. U vremenu kad se uopæe èovjek te�ko snalazi, bez obzira na njegovavelika tehnièka dostignuæa, tra�i osmi�ljenje svoga �ivota na podruèju vjere i duha. Tra�i sveæenikakoji æe ga hraniti kruhom �ivota i koji æe mu propovijedati rijeè Bo�ju. Tra�i sveæenika koji æenadvisiti struènjake ovoga vremena i svijeta ne ljudskom nego mudro�æu Bo�jom. Tra�i sveæenikakoji mu pokazuje i govori �to i sam �ivi i vrednuje u vlastitom �ivotu. �Rijeèi potièu, primjeriprivlaèe� � rekli bi stari Rimljani.

Ova jubilarna godina je i godina Euharistije. �to znaèi za vjernika katolika euharistija ili�to bi trebalo da znaèi, saznat æete iz pera dr. fra Ivana Dugand�iæa, profesora na bogoslovnomfakultetu u Zagrebu, koji æe tijekom ove godine pisati o tome.

Proèitat æete i ovoga puta ne�to o jubilarnom oprostu koji Crkva nudi svojim vjernicima,ali koji istinski �ele �ivjeti svoju vjeru. Ni�ta se ne mo�e kupiti novcem, pa èak ni oprost odvremenitih kazna i iako se upravo to i �to�ta drugo Crkvi u pro�losti predbacivalo. Istinski vjernikje to davno shvatio i on jo� uvijek vi�e vjeruje svojoj gre�noj Crkvi nego bezgrje�nom Èovjeku.Na stranici mladih naæi æete kako hrvatska studentica vidi �ivot druge generacije hrvatskog podrijetlana ovim prostorima.

Iako o tome ne pi�emo u ovom broju Movisa, ipak nas zabrinjava èinjenica, da dolazemladi ljudi iz domovine (mladiæi i djevojke- nije rijetkost da to èine i veæ o�enjeni, pa se prividnorazvjenèavaju!) i sklapaju �brak na vrijeme� da bi do�li do stalnog boravka u �vicarskoj, i na tajnaèin rije�ili svoju �ivotnu egzistenciju. Osim �to moraju plaæati velike svote novca za tu prljavu inemoralnu rabotu kroz nekoliko godina, obostrano plaæaju ceh gubitka svoga ljudskog i kr�æanskogadostojanstva. Nije gubitnik samo onaj koji uzima novac nego i onaj koji daje. Poslije takvih prividnihbrakova nikada�normalnih� brakova, i zdrave obitelji. Za ovakve unaprijed smi�ljene nemoralneradnje te�ko je zamisliti nekakav jubilarni oprost od vremenitih kazni.

Na politièkoj pozornici u Hrvatskoj zbile su se velike promjene � za neke oèekivane, a zadruge iznenadne. Nakon 10 godina vladavine HDZ do�le su druge politièke stranke (3.1.2000) navlast. I neoèekivanom smræu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuðmana u prosincu 1999.(mandat mu je bio jo� godinu dana) do�ao je novi èovjek za hrvatskog predsjednika, g. Stipe Mesiæ,devedesetih godina naju�i suradnik dr. Tuðmana.

Naæi æete i u ovom broju izvje�æa pojedinih misionara na misijskim stranicama , te o na�impokojnicima, kr�tenjima i vjenèanjima...

U ovom broju je i uplatnica Korizmenog dara 2000. Nju upotrijebite osobito ako misliteda je dobro neèega se odreæi (piæe, jelo, pu�enje...) da bi se drugima u nevolji pomoglo. Na straniciHumanitarna pomoæ mo�ete proèitati kome se sve poma�e.

U nadi da korizmeno vrijeme provoditene samo u radu nego i u molitvi i postu �to vodik obraæenju, tj. jo� bli�e k Bogu �elimo Vam, mihrvatski misionari u �vicarskoj,

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!

Jeste li pretplatili MOVIS za 2000?

Va� fra Karlo

rNaslovna stranica: Hrvatska Pieta- u pozadini Hrv. kri�ni put, Josip BotterirOVAJ BROJ MOVISA POTPISAN JE ZA TISAK 20.O3. 2000.G.

O�UJAK/118/2000. 3

MovisEUHARISTIJAIZVOR I VRHUNAC KR�ÆANSKOG �IVOTA

IHSIdeal i stvarno stanjePrema II. vatikanskom saboru euharistija je izvor i vrhunaccijelog kr�æanskoga �ivota� (L.G. 11) Isti koncilski dokumentna drugome mjestu o euharistiji govori kao o tajni �po kojojneprekidno Crkva �ivi i raste� (LG 26) Ipak, èini se da su tereèenice vi�e teolo�ko promi�ljanje onoga �to bi euharistijatrebala biti u �ivotu Crkve, nego �to bi bila opis stvarnog stanjau Crkvi.Dodu�e u glavama mnogih vjernika jo� uvijek je prisutna dostajaka svijest da pripadati Crkvi znaèi nedjeljom po moguænostiiæi na misu. Prosjeèni vjernici katolici to ubrajaju meðu ozbiljnekr�æanske du�nosti. Ako su bez razloga propustili, oni imajuosjeæaj gri�nje savjesti i to æe u sljedeæoj ispovijedi reæi. Ipak jo�su uvijek u manjini oni vjernici koji su nadrasli taj puki osjeæajdu�nosti i koji na misu idu rado i s osjeæajem iskrene potrebe,koji u misi gledaju slavlje u kojem �ivo sudjeluju i odgovorima,i recitiranjem, i pjesmom, znajuæi da blagovanjem od jednogakruha postaju jedno tijelo u Kristu (1 Kor 10,17). Naprotiv, jo�uvijek prevladavaju oni koji na misu idu zato da bi ispunilicrkvenu zapovijed, pa je za njih posve normalno da se tamomo�e sudjelovati i prilièno pasivno.Zato je èitava liturgijska obnova usmjerena na to da euharistijuvrati u sredi�te kr�æanskoga �ivota, i to u svoj njezinoj punini.Istina, ne mo�e se nijekati da je euharistiji kroz povijest Crkveuvijek pripadalo sredi�nje mjesto, ali ne uvijek na pravi naèin iu svoj punini tog sakramenta. U razlièitim vremenima pojediniaspekti su do te mjere uzimani zasebno i prenagla�avani da jetrpjela cjelina.

Vi�e lica jedne stvarnostiZa euharistiju se mo�e s pravom reæi da je ona duboka stvarnosts vi�e razlièitih lica. U prvoj Crkvi ona je slavljena kao spomenIsusove posljednje veèere, na kojoj je on svoju smrt protumaèiokao �rtvu za ljude, a darove kruha i vina ponudio kao svoje tijeloi krv. Slavljenje i blagovanje bili su nerazdvojivi dijelovi i unjima je dolazila do izra�aja cijela tajna. Poèetkom 7. st. javljajuse klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu i euharistijskeprocesije kao novi oblici èa�æenja euharistijske stvarnosti, aslavljenje i blagovanje sve vi�e stupaju u drugi plan.Pretjerana moralna strogost i teolo�ki legalizam sve vi�e suisticali èovjekovu gre�nost i udaljavali ga od svetih tajni, kojimase dodu�e mogao klanjati, ali ih nije bio dostojan blagovati.Blagovanje je bilo zanemareno do te mjere, da je IV. lateranskisabor smatrao potrebnim zapovjediti da se svaki vjernik morabarem jednom godi�nje prièestiti. Od tog minimuma postao jestandard prosjeènog vjernika i tako je to potrajalo sve do u na�evrijeme. Sve do Koncila i tu jedinu prièest u godini bilo jemoguæe primiti i izvan mise, iako je dotièni vjernik i�ao svakenedjelje na misu.Euharistijska pobo�nost s klanjanjem pred izlo�enim Presvetimbila je za mnoge va�nija od liturgijskog slavlja s blagovanjem.Euharistija kao duboka stvanost �ivota Crkve bila je takorazdijeljena i time osiroma�ena. Duboka otajstvena stvarnostpotisnuta je ustranu na raèun materijalnih prilika, onaj koji nudi

euharistijske darove (Isus) posve jeizgubio u ponuðenom, a od misterijavjere je napravljena �sveta stvar�. Tose oèitovalo i u samoj terminologiji.Nije se govorilo o euharistijskomslavlju ili o slavljenju mise, nego jemisa do�ivljavana kao èudan i, zboglatinskog jezika, veæini vjernika te�koshvatljiv obred. Tako je bilouobièajeno govoriti, da je sveæenik�rekao� ili da je �èitao� misu, umjestoda je slavio euharistiju.Prièest se primala iz ciborija koji je tjednima, pa mo�da imjesecima s istim posveæenim hostijama stajao u tabernakulu(svetohrani�tu), pa obiènom vjerniku nije bilo ba� psve jasnokakva je veza izmeðu mise i prièesti. Tu je onda posebanproblem predstavljala pretvorba kruha i vina u tijelo i krvIsusovu. Zato je bilo moguæe da èisto filozofski pojamtranssupstancijacija (pretvorba) u onolikoj mjeri zaokupipa�nju teologije, kako je to bilo sve do Koncila. Postojala jeèitava teologija pretvorbe usredotoèena samo na taj trenutak umisi, a posve je zanemarena teologija euharistije, koja bipromatrala cijelu tajnu, pitajuæi se istodobno za znaèenje gozbei �rtve nastojeæi odrediti njihov pravi meðusobni odnos i takodoæi do dubokog znaèenja sakramenta.

�to je �elio Sabor?Koncilska liturgijska obnova �eli ponajprije vratiti euharistijiobilje�je duboke otajstvene stvarnosti koja je ukorijenjena udogaðaju spasenja u Kristu i koja se ne iscrpljuje do kraja usamom slavlju, veæ se treba nastaviti u �ivotu vjernika koji unjoj sudjeluju. Uvoðenjem razumljivog jezika u liturgiju,pribli�avanjem oltara narodu i isticanjem gozbenog karakteraeuharistije od nje se �eli uèiniti slavlje koje okuplja, ostvarujei hrani zajednicu vjernika, da bi ona mogla u svijetu ispunitisvoje poslanje. Koncilski papa Pvao VI. u uvodu u Rimskimisal ka�e da je cilj liturgijske obnove u tome da �bolje doðe doizra�aja bogatstvo crkvene predaje; ono bogatstvo koje jeintenzivnim studijem u posljednje vrijeme otkriveno�.�to je to telogija u posljednje vrijeme otkrila? Ponajprje trebaistaknuti spoznaju biblièara da euharistija nije bila ni sluèajanni izdovjen èin u Isusovu �ivotu, veæ da ona predstavlja vrhunaci najdublje tumaèenje tog �ivota u svjetlu Staroga zavjeta najednoj, i samog Isusova navje�taja kraljevstva Bo�jeg, na drugojstrani. Nadalje, biblijska je znanost takoðer otkrila velikoznaèenje i ulogu simbola u semitskom naèinu mi�ljenja iizra�avanja, te s tim povezano i dublje znaèenje gozbe, odnosnozajedni�tva stola kao pozadinu za bolje razumijevanjeeuharistije. Sve je to doprinijelo dubljem teolo�kompromi�ljanju mjesta i uloge euharistije u �ivotu Crkve iplodonosnijoj obnovi liturgije.

rNastavlja se!

Pi�e: dr. fra Ivan Dugand�iæprofesor na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu

4 O�UJAK/118/2000.

Movis

Hrvatska katolièka misijaSchlossgasse 32, 8036 Zürich,Postfach 9057telefon 01/461 14 46

01/461 18 42faks 01/461 19 39

misionari: fra Karlo Lovriæfra Petar Topiæfra Stojko Mamiæ

suradnice: Katica SvedroviæMirjana Jurièiæs. Zora Ja�o tel. 01 461 85 07Slavica Mi�iæ

lRaspored misalZÜRICH: crkva sv. Josipa, Röntgenstr. 80, svakenedjelje u 8.00 i 12.00 sati.lZÜRICH: Hottingerstr. 36, svakog petka krunicas misom u 19.30 sati.lZÜRICH: Misijska kapelica, Schlossgasse 32,pon. - subota u 07.00 satilWINTERTHUR: crkva sv. Ulricha Seuzacherstr.1, svake nedjelje u 10.30 sati.lWETTINGEN: crkva sv. Ante, Zentralstrasse,svake nedjelje u 12.15 sati.lHORGEN: katholische Pfarrkirche, svakenedjelje u 14.45 sati.lAFFOLTERN a.A.: kath. Pfarrkirche, svake 1. i 3.nedjelje u mj. u 17.00 sati.lBÜLACH: kath. Pfarrkirche, kod Spitala, svake 1.i 3. nedjelje u mj. u 17.00 sati.lUSTER: kath. Pfarrkirche, Neuwiesenstr. 17,svake 2. i 4. nedjelje u mj. u 14.30 sati.lWALD: kath. Pfarrkirche, svake 4. nedjelje u mj.u 17.00 sati.lGLARUS: kath. Pfarrkirche, svake 2. subote umjesecu u 19.30 sati.lADLISWIL: svake 3. subote u mj. u 19.15lSTAFA: 1. subote u mj. u kat. �. crkvi u 19.15

Misija Zürichü

Misijske obavijesti RASPORED ISPOVIJEDI

01. 04. 2000. - Stäfa u 19.00 sati02. 04. 2000. - Bülach u 16.00 sati08. 04. 2000. - Glarus u 19.00 sati08. 04. 2000. - Winterthur u 18.00 sati09. 04. 2000. - Uster u 14.00 sati12. 04. 2000. - Zürich (sv. Josip) u 18.0013. 04. 2000. - Wettingen (sv. Ante) u 1814. 04. 2000. - Horgen u 17.30 sati15. 04. 2000. - Adliswil u 18.30 sati16. 04. 2000. - Affoltern a. A. u 17.0019. 04. 2000. - Wald u 18.00 sati

CVJETNICA (16.04. blag. granèica)Zürich -sv. Josip, èit. Muke 08.00Zürich -sv. Josip, pjev. Muke 12.00Winterthur -èitanje Muke 10.30Wettingen -èitanje Muke 12.15Horgen -pjevanje Muke 14.45Bülach -èitanje Muke 17.00Affoltern a. A.-èit. Muke 18.00

SVETO TRODNEVLJEV. èetvrtak: Zürich (sv. Josip) 19.30V. petak: (obredi V.petka) Zürich 17.00V. subota: (obredi, misno slavlje i blag.jela) Zürich (sv. Josip) 23.00

PRVA SVETA PRIÈEST14. SVIBNJA 2000.

Prva prièest bit æe 14. svibnja 2000./Majèin dan) u 12 sati u crkvi sv.Josipa u Zürichu. Prvoprièesnici æe seokupiti u prostoru izmeðu crkve idvorane veæ u 11.30 sati i odatle æe uodreðeno vrijeme u ophodu poæi ucrkvu kroz glavna vrata. Djeca æeponijeti i svoje krsne svijeæe.Prva ispovijed je 10. svibnja 2000.(srijeda) u 18 sati u istoj crkvi.Prigoda i za roditelje da se ispovjede.Nakon mise je generalna proba zanedjelju. Roditelji, pribavite krsni listili potvrdu o kr�tenju Va�ega djeteta idonesite u Misiju. Ako je dijete kr�te-no u Misiji, dovoljno je to reæi. Radobismo vidjeli i onu djecu koja nemogu dolaziti redovito na prvoprièes-nièku pripravu srijedom u Misiju, jerim je daleko ili im roditelji rade.Dodu�e, ta djeca ne mogu biti uklju-èena potpuno u program �to se tièerecitacija i pjevanja, ali mogu sudjelo-vati kao hrvatski prvoprièes-nici.Roditelje te djece molimo da seposlu�e knjigom POZVANI NAGOZBU i sami poduèavaju svojudjecu. Vrlo je va�no da roditelji sdjecom sudjeluju redovito na nedjelj-nom misnom slavlju. Teorija je dobratek onda kad je provedena u praksu.Predviðen je susret s roditeljima prijePrve prièesti 8. svibnja 2000. u 19.30sati u Misiji, Schlossgasse 32 u Zürichu.

Misija u brojkama

rkr�tenih 73 rkrizmanih 48rprvoprièesnika 65 rvjenèanih 17(neki pripremani u Misiji, a drugdjevjenèani) r50 bolesnika pohoðeno ubolnici ili doma roko 475 slavljenihmisa s pukom rpreko 1300 blagoslovaobitelji i drugih raznih posjeta.

USKRS: 23. 04. 2000.

Zürich (sv. Josip): u 08.00 satiZürich (sv. Josip): u 12.00 satiWinterthur: u 10.30 satiWettingen: u 12.15 satiUster: u 14.30 satiHorgen: u 14.45 satiWald : u 17.00 sati

Nikolinjska slavljaMisija i HD� organizira�e zajednièkiNikolinjska slavlja. Svaka �kola jepripremila i prigodni program, osim uZürichu (Spirgarten), gdje su nastupiligosti iz domovine. Pedesetak mladih izZadra sa svojim vjerouèiteljem fra AntomKekezom i èasnom sestrom preuzeli sudopodnevno liturgijsko slavlje i veæi dioposlijepodnevnog programa, a hrvatskiglumci iz Zagreba (Slavica Jukiæ i LadislavTulaè) izveli su ��umu Striborovu� IvaneBrliæ Ma�uraniæ koju su s velikompozorno�æu pratila djeca i odrasli. Zanastup hrvatskih glumaca zaslu�no jeHrvatsko velepslanstvo u Bernu. Ostalo jevremena i za D. Kr�æanskog da zabavi imlaðe i starije.Skoro 1000 djece pred�kolske i �kolskedobi dobilo je prigodni dar u Horgenu(28.11.), Waldu (28.11.), Wettingenu(28.11.),Winterthuru (4.12.1999.),Obfeldenu (4.12.), Zürichu(5.12.),Bülachu (5.12.), Adliswilu (11.12.),Glarusu (11.12.), Usteru (12.12.)

Gdje ste èekali Novu godinu?Godine 1998. smo zapoèeli, a 1999. nastavilis neobiènim èekanjem (doèekom) Novegodine u Zürichu. Jo� prije Bo�iæa èulo se:�Gdje æete èekati Novu godinu?� Odgovor jebio: � Ima nas nekolicina, na�li smo dvoranu,djeca æe biti sama za sebe; ne idem nikamo,ostajem doma, gledat æu televiziju; ne idemnikamo, spavat æu...� Oni koji kroz godinudolaze petkom u Francusku misiju u Zürichumoliti krunicu i slaviti sv. misu, opredjeli�e sei na doèek Nove godine molitvom. Od 22 satado pola sata prije ponoæi izmjenjivala semolitva u rijeèi i pjesmi pred izlo�enimPresvetim oltarskim sakramentom uFrancuskoj misiji. Zatim je uslijedilo misnoslavlje s kojim smo u�li u 2000. godinu.Nakon misnog slavlja poèelo je meðusobnoèestitanje u crkvi i pred crkvom uz èa�icupjenu�avog piæa, dok su u isto vrijeme dopiralisnopovi svjetala sa Züri�kog jezera iprelijevali se u stotinama boja. A onda, punidu�evnog raspolo�enja, zatra�ismo zaslu�eninoæni poèinak. S odu�vljenjem je doèekan iprijedlog da se svakog 4. petka u parnommjesecu od 19.30-22.00 naðemo u molitvi.

Mladi u Winterthuru zapoèelivje�bati hrvatski folklorZa sada je zanimanje veliko. Nadamo se,na du�e vrijeme. Uèitelj im je g. dr. PavoMedved. On je godinama vrlo uspje�novje�bao mlade u Schaffhausenu. Po�elimomu/im jednak uspjeh. Probe su u Hrvat-skom domu utorkom u 19.30 sati.Roditelji, dok su vam djeca zauzeta folklo-rom, niste optereæeni nikakvom morom.Samo mladi koji ne znaju �to bi uèinili saslobodnim vremenom, mogli bi se odluèitina èine protiv svoga dostojanstva.

O�UJAK/118/2000. 5

MovisMisija ZürichHRVATSKI KATOLIÈKI CENTARÈini se da je sada sve jasno. Anketa nije donijelaoèekivani rezultat, ali ni razoèaranje. 25% je odgovorilona anketni listiæ. Oèekivalo se (ni)je mnogo vi�e. Ipak,anketa je pokazala da je Hrvatima na podruèju Züricha iBadena Hrvatski kulturni i pastoralni centar vrlopotreban. Oni koji nisu poslali anketni listiæ, vjerojatnoisto tako misle. Èak se iz dvadesetak poslanih anketnihlistova (koji su zaokru�ili NE) da zakljuèiti da bi bioCentar potreban, ali vremena za jednu takvu gradnju nisunaklonjena. Sla�emo se s njima samo djelomièno. Ipro�la vremena su bila jo� te�a i jo� manje naklonjena.Bilo nas je manje, a k tome svatko je ne�to gradio udomovini s namjerom da æe doæi dan povratka i ondadobar dio svoga �ivota provesti u vlastitoj kuæici. Kuæa jedodu�e sagraðena, ali se ostatak �ivota provodi ovdje.Oni koji su trebali biti vlasnici, odnosno ba�tinici � djecai unuci! - ne �ele se vratiti, kod nekih roditelja, èak ninavratiti u sagraðenu kuæu.Zar su nam politièke prilike u domovini prije dvadesetakgodina bile naklonjene? Bili smo �pijunirani na svakomkoraku i etiketirani ovim ili onim imenom. Bi li se onislo�ili s jednim Hrvatskim centrom u Zürichu? Jedva suprihvatili Kulturnu zajednicu s HRVATSKIMpredznakom. Zar oni ne bi prona�li nekakav Haag?!Nama je potreban Hrvatski kulturni i pastoralni centar. Uposljednjih deset godina kr�teno je na podruèju misijeZürich 1000 djece. Vjerojatno je roðeno jo� vi�e i negdjedrugdje kr�teno. Zar se ne bi isplatio i za samo 1000mladih Hrvata, za desetak godina veæ �vicarskihgraðana! graditi jedan takav centar u kojem bi moglinjegovati jezik svojih roditelja, kulturne i vjerske obièajei jo� biti bolji graðani ove zemlje? Ostali ovdje ili sevratili jednoga dana u domovinu, Centar bi mogao bitikoheziona i integrirajuæa snaga meðu Hrvatima, a i�vicarcima. Sve �to je dobro, lako je integrirati u dobro.Iako jo� nije done�ena odluka o (ne)gradnji, ljudi nas �eleupozoriti i velikim i malim prilozima da se odluèimo:

Dinko Ikiæ, Wallisellen: 1000.-, T. Peroviæ (SH):1000.- ,Budimir-Bekan (Zürich):20.-, V. Arbanas (Baden):100.-, JosipKudrinovski (Winterthur):20.-, Marija Tomas (Dietikon):20.-, T.Èoliæ (Bülach):50.-, D+V Èukulin (Neuenhof):100.-, Z.Ra�tovani (Baden):25.-, Kata Gutiæ (Zürich):150.-, VladimirZrna (Uster):100.-,Pavo Anðeliæ (Zürich):30.-, Zvonko Lovriæ(Langnau a..A.):50.-, Mara Pupiæ-Bakraè (SH):300.-, F. �upan(Zürich):20.-, S. Skender (Zürich):20.-, Ana Bare�iæ (Zü-rich):300.-Ana Galiæ (Uetikon a. S.):50.-, Ilija Miliæ(Unterengstringen):50.-, Stanko Leko (Baden):50.-, BrankaBaumgartner (Schwerzenbach):50.-, Jure Staniæ (Zürich):100.-,ob. Jemriæ (Feldmeilen):40.-, M+V Makanec(Untersiggenthal):50.-, Mate Vrdoljak (Zürich):20.-, JanjaVukovac (Freienstein):20.-, Mlaðan Ton�iæ (Adliswil):50.-, LukaToliæ (Zürich):30.-, M. Bukovac Dietikon):50.-, A. Bo�koviæ-Ivankoviæ (Pfäffikon ZH):30.-, Davor Kupre�ak (Schlieren):50.-D. Ivankoviæ (Nussbaumen b.Baden):200.-, Branko Èobanoviæ(Bachenbülach):100.-, Ilija Jerkoviæ (Birmenstorf):20.-, AntoBodul (Schlieren):50.-, Ivan Rukavina (Zürich):100.-, Mara Biliæ(Neuenhof):100.-, Mi�e Babiæ (Horgen):40.-, Katarina Meier(Regensdorf):50.-, Viktor Rakoviæ (Spreitenbach):50.-, ZvonkoStjepanoviæ (Zürich):50.-, A. Curto (Niederglatt):40.-, ZlatkoSolomun (Domat/Ems):1000.-, HKM Zürich: 20.000.-

UBS - HRVATSKI KATOLIÈKI CENTARKonto Nr. 270-N6613310.18003 Zürich-WiedikonKath. Kroatenmission

Kako smo proslavili Bo�iæ?Iako su mnogi hrvatski vjernici po�li u domovinu i u krugu svojihnajbli�ih proslavili Bo�iæ, nisu crkve u na�oj misiji zjapile prazninom.Naprotiv, bile su jo� punije nego u Do�a�æu. Na Badnju veèer bilo jesveèano u Zürichu. U prepunoj crkvi sv. Josipa, prije poèetka bo�iænemise, djeca su pod ravnanjem s. Zore izvela vrlo uspjeli dvadesetminutnibo�iæni igrokaz - Isusovo roðenje. U jaslicama je le�alo �ivo dijete(Matej), koje su djeca i odrasli s odu�evljem promatrali. Skoro sve isto,samo s drugim izvoðaèima - djecom, ponovljeno je u Wettingenu uprepunoj crkvi sv. Antuna prije sv. mise. Umjesto lutke u kolijevci je biomali (Filip) koji je obavio svoju ulogu upravo onako kako to i dolikujeglavnom veèeri. U Winterthuru je bila dobro posjeæena ponoæna misa.Sva su mjesta bila ispunjena. I na dan Bo�iæa crkva sv. Josipa u Zürichuu 12 sati bila je dupkom ispunjena - u Wettingenu, Winterthuru iHorgenu mnogo manje. U drugim mjestima je bio manji posjet.

Misa u Stäfi 1. subote u mjesecu u 19.15 satiSusretljivo�æu mjesnog �upnika vel. Vogta od 5. veljaèe 2000. godineslavit æe se sv. misa na hrvatskom jeziku i u Stäfi. Hrvatski vjernici sistoène strane Züri�kog jezera imaju moguænost jednom mjeseèno bitizajedno na euharistijskom slavlju u �upnoj crkvi, ali i nakon misnog slavljauz èa�icu dru�enja u �upnoj dvorani. U veljaèi i u o�ujku odaziv je bio veæiod oèekivanoga. Rijeè je o hrvatskim vjernicima koji su rasprostranjeni uvi�e naselja od Zollikona do Uerikona i Hombrechtikona.Osim misnogaslavlja jednom mjeseèno �elimo biti vjernicima toga podruèja na usluzi ina drugi naèin: kr�tenja, vjenèanja, razgovori, posjeti, eventualna HD�(vjeronauk). Buduæi da æe misa biti samo jednom mjeseèno, savjetujemoim da preostale tri nedjelje pohaðaju misna slavlja u Zürichu ili u Usteru,Waldu ili Joni, a mogu i s druge strane jezera, u Pfäffikon (SZ) ili Horgen.Kada je rijeè o kr�tenjima, vjenèanjima i vjeronauku u HD� i pripravi zakrizmu i Prvu prièest, nadle�an je Zürich (misija).

Zajednica �ena - ZürichZ� iz Züricha odr�ala Godi�nju skup�tinu 4.o�ujka 2000. u Misiji. Odo�ujka 1999. do dana Godi�nje skup�tine �ene su organizirale nekolikosusreta s korisnim predavanjima, a i na karitativnom planu bile su vrloaktivne. Sav prihod od 11,415.85 franaka (prodaja kolaèa u crkvi sv.Josipa nakon misnog slavlja, u Dietikonu na Danu zajedni�tva, uEinsiedelnu na hodoèa�æu, te od prodaje �ita i sl.) poslan je siroma�nimobiteljima. Iskrena hvala.

Proslave (planirane)Wald: 25. lipnja 2000. u 16.00 satiThalwil/Gattikon i Horgen: Dan HD�, 01. srpnja 2000.Zürich:14. svibnja je Prva prièest i ta sveèanost zamjenjuje sveproslave Majèinog dana.EINSIEDELN: RUMENI LIST - 9. rujna 2000. godine.Dietikon: Dan zajedni�tva - 17. rujna 2000. godine.

Mali Matej u �jaslicama�, doèarao nam je Malog Isusa

!

6 O�UJAK/118/2000.

Movis

Hrvatska katolièka misijaKleinriehenstrasse 53, 4058 Basel

telefon/fax 061/692 76 40

misionar: fra Berislav Kutlesuradnica: �tefica Karabaiæ

lRaspored misalBASEL: crkva sv. Mihaela, Allmendstr. 34, svakenedjelje (ljeti u 17.00, a zimi u 16.00 sati.lLIESTAL: crkva Bruder Klaus, Mülemattstr. 3,svake nedjelje u 13.00 sati.lCORNOL: crkva sv. Vincenta, svke 2. i 4. suboteu mjesecu u 17.30 sati.

Misija Basel Mlada misa u BernuIako je rijetko, Bogu nije nemoguæe. Bognaðe svoje glasnike i u �vicarskoj koja jeduboko za�la hedonistièkim putem �iv-ljenja. Roditelji Augustin Krèmar i Eli-sabeth Lüthi u Kirchbergu, odgojili suèetvero djece. Manuela se udala, aostalih troje odabralo je cijelim �ivotompropovijedati Evanðelje u redovnièkompozivu. Kæi Monika - è. s. Mirjam sadaradi u Africi u Kamerunu - èlanica je�Marijine zajednice - Oaze mira�. SinVladimir - brat Gabrijel u istoj zajednici- trenutno u Italiji. A Thomas, redovnièkoime p. Josip (p.Josef) - zareðen je zasveæenika u Brazilu u Quixadi, poslijestudija u Luzernu i Rimu. Sve troje su uistoj �Marijinoj zajednici - Oazi mira�, ipo vi�e mjeseci su proveli u Zajednici uMeðugorju. To je veliki plod GospeMeðugorske.12. prosinca 1999. godine u 9,30 paterJosip je slavio prvu svetu misu u roditelj-skoj �upi sv. Petra i Pavla u Utzenstorfu,a poslije podne u 17,00 sati u pratnjisuperiora, roditelja, brata i sestara una�oj misijskoj zajednici u Bernu. Upunoj crkvi uz misijski zbor pjevao je i�upni zbor iz Utzenstorfa i to misu nalatinskom jeziku. Za oltarom je upeèat-ljivo p. Josip izgovarao i pjevao misnemolitve na hrvatskom jeziku, dok su muasistirali fra Ante i p. Giovanni, superiornjihove zajednice. Na kraju do�ivljenogbogoslu�ja, fra Ante je u obliku intervjuaporazgovarao pred oltarom s è. s.Mirjam, bratom Gabrijelom i p. Josipom.Posvjedoèili su nam poziv koji im je Boguputio, a oni s vjerom prihvatili i �ive.Slavlje tog dana se zavr�ilo u prosto-rijama na�eg centra. Manji broj vjernika(radi ogranièenog prostora) podijelio jezalogaj i podigao èa�u nazdravljanja saslavljenièkom obitelji Krèmar. Jer veæujutro brat Gabrijel ide u Italiju, p. Josipza Brazil, a è. s. Mirjam u Kamerun.Bogu hvala! Hvala roditeljimaAugustinu i Elisabethi i hvala njihovojkr�æanski odgojenoj djeci.

Iz Misijske kronike

Dan stranaca - Tag der VölkerlDan stranaca - Tag der Völker, slavili

smo u nedjelju, 14. studenoga 1999. ucrkvi St. Joseph u Baselu zajedno sTalijanima, �panjolcima i domaæinima�vicarcima. Sudjelovanje pojedinenacionalne skupine poku�ali smopravedno podijeliti. Mi Hrvati smo pjevalidvije pjesme, èitali jedno èitanje, dvijemolitve vjernika i jedan dio u kanonu sv.mise. Svi prisutni sveæenici odr�ali sukratke propovijedi na svom jeziku. Sve selijepo odvijalo po zacrtanom programu,meðutim, dobija se dojam da ovakvivi�enacionalni vjerski skupovi, premda seodr�avaju samo jednom u godini, neprivlaèe veæi broj vjernika u crkve.

Sveti NikolalTradicionalni djeèji blagdan sv.

Nikole proslavili smo u subotu, 4.prosinca 1999. u �upnoj dvoraniAllmendhaus u 10.30 sati. Uèenici HD�,koji veæ vi�e godina koriste ovu �upnudvoranu i za dopunsku nastavu i zavjeronauk, pozdravili su sv. Nikoluprigodnim pjesmama i recitacijama, azatim je sv. Nikola pozdravio djecu ipodijelio im darove. Djecu su, kao i uvijekdosada za ovakve prigode, dobropripremile i uvje�bale: gospoða MirjanaTutiæ, uèiteljica u HD� i gospoða �teficaKarabaiæ, misijska suradnica. U dvorani jetoga dana bilo 290 djece.

Predbo�iæna ispovijedlPredbo�iæna ispovijed, pored

uskrsne, svakako je va�an dogaðaj ujednoj �upi ili misiji, a i vjerni pokazateljkvalitete vjernièkog duhovnog �ivota. Nassveæenike-misionare, koji smo najprijeposlani za svojim pukom kao èuvari vjerei odgojitelji u vjeri, posebice raduje kadvidimo u svojim misijama povratak vjeri iCrkvi onih koji su se bili ohladili ilizanemarili da sada �ivlje sudjeluju ucrkvenom i vjerskom �ivotu, a posebice uèe�æem primanju sakramenata sv.ispovijedi i prièesti. Bez tih sakramenatane mo�e se zamisliti pravi vjerski �ivot. Usvakom sluèaju to su i i vidljivi znacivjerskog obraæenja. S rado�æu pratimo,bilje�imo i izvje�æujemo o stalnomlaganom porastu onih koji se ispovijedajupred Bo�iè i Uskrs.

Misijske obavijesti

USKRSNA ISPOVIJED

Cornol: subota, 8.04.2000 u 16.00 satiBasel: petak, 14.04.2000 u 18.00 satiLiestal: svake nedjelje u korizmi polasata prije sv. mise

OBREDI VELIKOG TJEDNAVeliki petak - Basel, 21.04 2000. u 17.00Vel. subota - Basel, 22.04. 2000. u 21.00

USKRS23. travnja 2000. Svete mise kao i svakenedjelje u godini

Prva prièestBasel - nedjelja, 07. 05. 2000.

u 13.00 sati

Misijska statistika u 1999. godini

Kr�tenja: 36 (15 djeèaka i 21djevojèica)

Prvoprièesnika: 27 (12 djeèaka i 15djevojèica)

Krizmanika: 36 (15 djeèaka i 21djevojèica)

Vjenèanja: 15Smrtni sluèaj: 2 djece

U 28 godina Misije do kraja 1999. godine bilo je:

Kr�tenja: 908 (451 mu�kih i 457 �enskih) Vjenèanja: 191 Krizmanih: 199

Za vrijeme mlade mise u HKM u Bernu

lPred Bo�iæ se ispovjedilo:

Basel 657Cornol 51Liestal 100Ukupno u svim mjestima 808 ispovijedi.Sretan Uskrs!

O�UJAK/118/2000. 7

Movis

Hrvatska katolièka misijaQuartiergasse 12 , 3013 Berntelefon 031/331 56 52faks 031/332 12 48natel 076/541 70 19internet http://members.tripod.de/HKMBernHrvatski katolièki centarSeidenweg 3, 3012 Bern

misionari: fra Ante Pranjiæfra �imun Æoriæ

suradnica: Ru�a Rado�

lRaspored misalBERN: Heiligkreuzkirche, Kastelweg 7, uzTifenauspital, svake nedjelje u 17.00 sati.lBIEL: Pfarrkirche Christ König, Geyisriedweg 31,svke 2. i 4. nedjelje u mj. u 12.00 sati.lLANGENTHAL: �upna crkva sv. Marije, svake 1.,3.i 5. nedjelje u mj. u 12.00 sati.lTRIMBACH: crkva sv. Mauricija, svake 2. i 4.nedjelje u mjesecu u 12.00 sati.lSOLOTHURN: crkva sv. Marije, Allmendstr. 60,svake nedjelje u 14.30 sati.lTHUN: crkva sv. Marije, Kapellenweg 9, svakenedjelje u 14.30 sati.lMEIRINGEN: �upna crkva Guthirt, Hauptstr.,svakog 1. utorka u mjesecu u 19.30 sati.lINTERLAKEN: �upna crkva Heilig-geist,Schlossstr. 6, svakog 2. èetvrtka u mj. u 19.30 sati

Misija Bern

Misijske obavijesti PREDUSKRSNA ISPOVIJED

Meiringen 04.04. u 19.00Thun 11.04. u 18.00Bern 12.04. u 18.00Interlaken 13.04. u 19.00Langenthal 15.04. u 13.30Biel 15.04. u 17.00Wengen 19.04. u 2.30

Bakoviæi kao Betlehem�est èlanica � Zajednice �ena iz Thuna�(A.Bo�njak, A.Leutar, K.Dadiæ, M. Bakovæ,N. Matiæ, K. Maðura) su poho-dile zavodkod Fojnice u kojem se nalazi 308 �tiæenikaraznih nacionalnosti i vjera. Odvezle su impomoæ u materijalu (od higijenskih potrep-�tina, posteljine, krevetnih podmetaèa ipokrivaèa, invalidskih kolica i podupiraèado svijeæa i slatki�a) i dale u novcu preko20 tisuæa DM. Upravitelj I. Markija i ostaloosoblje zavoda bili su zateèeni tolikomdobrotom, po�rtvovno�æu i domi�ljato�æuna�ih vjernica. Predsjednica A. Bo�njak æezabilje�iti: �Ispraæeni sa zahvalno�æu svih,�tiæenici su nam mahali s uzvikom:�Doðite nam opet!�.Njima ili nekom drugom, odluka je nanama. Va�no je da na�a srca budu otvorenaza druge i da na�e ruke budu ra�irene zabli�njega u potrebi. Na� povratak bija�e punupeèatljivih dojmova i do�ivljaja. Prepri-èavale smo puno toga, dok je J. �imiæupravljao velikim kombijem�. Zar to nijeput mudrih koji �ive Evanðelje: ��touèiniste jednom od najmanjih, meni (Kristu)uèiniste� (usp. Mt 25,40)?

U kraljevskom gradu - JajcuTu u samostanu sv. Luke poèivaju kostiposljednjeg bosanskog kralja StjepanaToma�eviæa, kojega su Turci ubili naprijevaru 1463.godine i zauzeli grad. Ali æese veæ dvije godine kasnije grad osloboditiuz pomoæ ugarskog kralja Matije Korvina ikroz 62 godine biti sredi�te banovine. Dvasu va�na èimbenika za Bosnu : bosanskifratri i bosanski kraljevi (od Kulina Bana doStjepana Toma�eviæa i Majke kraljiceKatarine). Sami su bili Hrvati i dokazuju daje do dolaska Turaka u Bosni �ivio i vladaosamo jedan narod - hrvatski narod.Jajce se spominje od 1396. godine kadgradom vlada i tvrðavu podi�e HrvojeVukèiæ Hrvatiniæ. Poèetkom 15. st. postajeprijestolnica bosanskih kraljeva.Najveæiuspon posti�e za Stjepana Toma�a, kojipodi�e kapelu i kraljevski dvor 1475.Konaèno 1527. godine Turci zauzimajuJajce i ukljuèuju ga u Bosanski sand�ak ipostaje sredi�te kadiluka.Po popisu iz 1991.godine opæina Jajce jeimala 45.007. Od toga je bilo 35,1 % Hrvata(15.811 osoba), 38.6 % Muslimana i 19,2 %Srba. U rujnu 1995. hrvatske snage suoslobodile Jajce. Preko 12.000 Hrvata se

Pogled u proteklu 1999. godinu

Bija�e plodna ta godina dana. Samo ukantonu Bernu slavljeno preko 220 sv. misas propovijeðu, ispovjeðeno preko 1520osoba. U cijeloj Misiji su kr�tene 73 osobe,krizmano 54, vjenèano 12 parova, prvuprièest primilo 49, a blagoslov obiteljizatra�ilo preko 700. Slavili smo Majèin dan uThunu, Solothurnu i Langenthalu; Nikolinjeu Bernu, Thunu, Langenthalu i Bielu,Solothurnu i Trimbachu, a poklade u Bernu.U Meiringenu se smanjuje broj obitelji. UInterlakenu je vrlo �ivo i Zajednica se malopoveæala.Uz nenametljivo zalaganje obiteljiP. i N. Babiæ prikupili su za siroma�ne 1.500.-CHF na svojim sastancima uz kavu. U Bieluide na bolje, a braèni par Haðikan jeneumoran u suraðivanju. Od kave suprikupili za siroma�ne 800.- CHF. U Thunu iBernu su pastoralna vijeæa vrlo aktivna: odmisnih èitanja i pjevanja do organiziranjaraznih sveèanosti. Hvala svima!

Vrijedno zabilje�itilZajednica �ena iz Berna je imala 13.studenoga 1999. vrlo uspje�nu zabavnu veèerza siroma�ne u domovini.l Iste veèeri (13.11.) je bila puna dvorana i uThunu poslije sv. mise na zabavi u organizacijiZ� iz Thuna.lTurnir �Duvanjskih rosa�, i Plava noæSlavonije, koji je pozdravnim govoromotvorio fra Ante 20. studenoga 1999. bijahu nazadovoljstvo svih sporta�a i publike.lNa sveèanostima Nikolinja gostovali su uBernu, 5.12.99. i Langenthalu, 4.12.99. izkazali�ta �Duga� iz Zagreba gosp. SlavicaJukiæ i Ladislav Tulaè i izveli komad za djecu��uma Striborova� I. B. Ma�uraniæ. Hvala im!lZajednica �ena iz Thuna je na godi�njojskup�tini 15. sijeènja 2000. izabrala novovodstvo: N. Matiæ, M. Kukuruzoviæ, K. Dadiæ,M. Bakoviæ. Èestitamo i neka ih vodi DuhSveti u njihovom radu.

Majèin dan6. 05. 2000. u Thunu u 16.00 sati

Prva prièest21. 05. 2000. u Bernu u 11.00 sati

vratilo na svoja spaljena ognji�ta. Preko stoobitelji je s vi�e od 4 djece. Novèano su uvrlo velikoj oskudici. U srijedu 26. sijeènjao.g. dostavljena im je pomoæ od 35.000.-DM. Ovih dana je upuæeno jo� dodatnih2.500.- DM. Majka A. Lju�anin uzahvalnom pismu pi�e: �Va�a dobrota nas jevrlo obradovala i ulila nadu u na�a srca dadobri ljudi jo� uvijek postoje i da pod ovimnebom ima sreæe za sve ljude�.r

Jo� jedna fotografija prije polaska

Fra Ante u Jajcu daruje onima kojima je trenutno najpotrebnije.

8 O�UJAK/118/2000.

Movis

Hrvatska katolièka misijaParadiesstrasse 38, 9000 St. Gallen

telefon 071/277 83 31faks 071/277 83 36

misionar: fra Vladimir Ere�suradnica: s. Ivanka Darojkoviæ

lRaspored misalST. GALLEN: kath. Pfarrkirche St. Fiden,Greithstrasse, svake nedjelje u 17.30 sati.lJONA: kath. Pfarrkirche (St. Franziscus) uKempratenu, svake nedjelje u 12.00 sati.lWIL: Kapuzinerkirche (St. Antonius), svake 2. i 4.subote u mjesecu u 18.30 sati.lBALGACH: kath. Pfarrkirche, svake 1. i 3.subote u mjesecu u 18.30 sati.lHEIDEN: kath. Pfarrkirche, svake 4. subote umjesecu u 16.30 sati.lNIEDERUZWIL: kath. Pfarrkirche, svakog 1.petka u mjesecu u 19.00 sati.lAPPENZELL: Kapuzinerkirche, Hauptgasse 49,po dogovoru

Misija St.Gallen

Misijske obavijesti USKRSNA ISPOVIJED

25. 03. 2000. - Heiden u 16 .00 sati(u 16.30 sv.misa)

08. 03. 2000. - Wil u 18.30 sati11. 04. 2000. - St. Gallen, 18 sati13. 04. 2000. - Jona u 18 sati15. 04. 2000. - Balgach u 17.30 sati

(u 18.30 sv.misa)18. 04. 2000. - Appenzell u 18 sati

(u 19 sv.misa)

PUT KRI�AKroz cijelu korizmu, na poèetku svih svetihmisa, skraæeni put kri�a.

VELIKI TJEDAN I USKRSVeliki petak: St. Gallen, obredi u 19 sati.Velika subota: St. Gallen, 17.30 Kri�ni put,priprema za uskrsno jutro i blagoslov jela.Uskrs: U Joni i St. Gallenu sv. mise uuobièajeno vrijeme (U Joni nakon sv. miseblagoslov jela).

Prva sveta ispovijed11. 05. 2000. - Jona u 17.00 sati.12. 05. 2000. - St. Gallen u 17.00 sati.

Prva sveta prièest 14. 05. 2000. - Jona u 12.00 sati. 14. 05. 2000. - St. Gallen u 16.30 sati.

Hodoèa�æa i izleti25.- 28. 05. 2000. -hodoèa�æe misijskihsuradnika u Padovu (Veneciju)01.- 04. 06. 2000. -hodoèa�æe mladih u Rim10. 06. -molitveni izlet �ena u Wigratzbad17.- 18. 06. 2000. -hodoèa�æe u Einsiedeln22.- 26. 06. 2000. -hodoèa�æe u Podmilaèje(Jajce) i Meðugorije15.- 17. 09. 2000. -izlet ministranata u Pariz02.- 14. 10. -hodoèa�æe u Svetu zemlju i Egipat

Statistièki podaci u 1999. godiniTijekom godine slavljeno je 188 sv. misa spropovijedima, (16 misa za misijskesuradnike, narod, dobroèinitelje i prijatelje,162 mise na nakanu vjernika). Kr�teno je34 djece, a Prvoj sv. ispovijedi i prièestipristupilo je 42 djece. Krizmanika je bilo51. Za vjenèanje je pripremljeno 20 parova,a 13 ih se vjenèalo u Misiji. Posjetili smo18 bolesnika i vodili 2 sprovoda. Tijekomgodine posjeæeno je ili blagoslovljeno 580obitelji, odnosno domova i ispovjeðenopreko 2500 osoba. Vjeronauk je odr�avanna 6 mjesta. Fa�nik je bio na 3, Majèin danna 3, Nikolinije na 4, a Dan naroda na 5mjesta. Uz zajednièka hodoèa�æa uEinsiedeln organiziran je godi�nji molitve-ni izlet Zajednice �ena u Wigratzbad,Njemaèka, jednodnevni izlet ministranatau Europapark kod Freiburga, takoðer uNjemaèkoj. Uveden je vjeronauk za mladena 2 mjesta. Ovo je samo djeliæ svegaonoga �to Misija pru�a tijekom godinesvojim vjernicima.

Nikolinje 1999. godineBalgach: Sveèanu sv. misu pratili supjevanjem na�i najmlaði. U dvorani je slijedionastavak slavlja uz prigodni program HD� ina�e Misije, posebno uz s. Ivanku koja je prviput priredila djeèji glazbeni blok. Sv. Nikola juposebno razveselio najmlaðe. Nakon togavokalno-instrumentalni sastav je uprilièioveselicu za 300 gostiju.Jona (Hombrechtikon): Na podruèju misijeZürich uprilièili smo ovogodi�nje Nikolinje. Iako je bio petak, odaziv iznad oèekivanja.Podijeljeno je preko 200 darova. Izveden je�arolik i bogat program. Nastupio je djeèjizbor i orkestar pod ravnanjem s. Ivanke (preko100 djece u zboru); djeèja folklorna grupa(podijeljena u dvije podgrupe - oko 50 djece);folklorna grupa odraslih (mladi i seniori).Nastupila je Hrvatska dopunska �kola izRapperswila. Mate Buliæ je sa svojom grupomodr�ao cjeloveèernju veselicu.St. Gallen: Sutradan u St. Gallenu radi smrtipredsjenika Dr. Franje Tuðmana veselice nijebilo. Meðutim u nedjelju na sv. misi koju jesnimala HTV proslavili smo Nikolinje.Nastupio je na� Tambura�ki sastav «�eva»,djeèji zbor, vokalno instrumentalni sastav. Toje bila iznimka jer je iskori�tena rijetka prigodaugo�æivanja HTV-a. Recitacije i pjesme o sv.Nikoli, te podjela prigodnih darova i sveèanoslavlje sv. mise bili su posebno dostojanstvenii pobo�ni.r

Pokladne priredbeUprilièene su i pokladne priredbe u Balgachu, St.Gallenu (Gossau) i Joni (Hombrechtikon ZH).lU Balgachu je bilo redovito misno slavljekoje je predvodio fra Petar Karajica, iz �upeKotor Varo�. U �up. dvorani je prireðen iprigodni program.lU Gossau su pripremili HD� i sestra Ivanka.Nastupila su i djeca s folklornim toèkama.Poznati hrvatski pjevaè Zdravko �kenderzabavljao je cijelu veèer. Organizirana je ibogata tombola.lJona (Hombrechtikon). Na podruèju kantonaZürich u Hombrechtikonu ponovilo se uprepunoj dvorani sve ono �to se dogodilo danranije u Gossau. Nastupila je ��eva�,tambura�ki sastav.

Kratke vijestilFra Lovro Gavran, bosanski franjevac naslu�bi u Albaniji, slavio s nama sv. misu.lFraPetar Karaica �upnik �upe Kotor Varo�,odr�ao je propovijed, susreo se s vjernicima.Za popravak �upske crkve i kuæe sakupljeno jeoko 15,000 DM.lDon Mihovil Zrno, �upnik �upe Prisoje kodTomislavgrada. Slavio je zajedno s fra Vladomsv. misu. Nakon mise zadr�ao se s vjernicimasvoje �upe u srdaènom razgovoru.lOsnovan je VIS u St. Gallenu. Nastupio je namisi mladih. Prvi dojam je dobar.lU Wilu 35. godi�njicu braka proslaviliDragutin i Jolanda �ANTAK. Uvijek su radiliu Misiji i s Misijom. Èestitamo!lOd Nove godine svake 2. i 4. nedjelje sv.misa u Wilu. Odaziv vjernika je dosta velik(170). Poslije Uskrsa æemo slaviti jednom uWilu a drugi put u Niederuzwilu -naizmjenièno!

Hrvatska televizija snimala MisijuNa proslavi Nikolinja i na sv. misama ugostili smoekipu HTV iz Zagreba. Boravili su u na�oj zajednici4 dana i snimili dosta programa a posebno emisiju«Bo�iæ u tuðini» koja je posveæena na�oj zajednici,te emitirana nekoliko puta na svim televizijskimprogramima Hrvatske televizije.

Na slici gore: mladi, a dolje �veliki folklora�i�

O�UJAK/118/2000. 9

Movis

Hrvatska katolièka misijaMatthofring 2/4, 6005 Luzerntelefon 041/360 04 47;041/360 15 04faks 041/360 01 73

misionar: fra Stanko Bano�iæsuradnica: s. Berhmana Galiæ

lRaspored misalLUZERN: crkva sv. Karla, St. Karlstrasse, svakenedjelje i zapovjedne svetkovine u 12.00 sati.lENGELBERG: Pfarreiheim, u blizini kolodvora,svakog 1. èetvrtka u mj. u 20.00 sati.lSARNEN: Dorfkapelle, u sredini mjesta, svake 2.i 4. nedjelje u mj. u 9.00 sati.lSCHENKON: kapelica u Begegnungszentrumu,svakog 1. i 3. petka u mj. u 19.00 satilWIGGEN: Maria Empfängnis, svake 1. nedjelje umjesecu u 17.00 sat.

Misija Luzern

Misijske obavijesti

...

USKRSNA ISPOVIJED

Luzern, (St. Karl) - 11.04. 2000. u 18.00sati i svake nedjelje pola sata prije mise.Engelberg, 6.04. 2000. u 19.15 satiSarnen, 9.04. 2000. u 08.15 satiSchenkon, 7.04. 2000. u 18.15 satiWiggen, 2.04. 2000. u 16.15 sati

PUT KRI�AKroz korizmu -Put kri�a svake subote una�em novom centru Matthofring 2, u19.00 sati.

OBREDI VELIKOG TJEDNAVeliki petak21.04. 2000. - Obredi u crkvi St. Karl u18.00 sati. U 17.00 prigoda za ispovijed.Velika subota22.04. 2000. - Uskrsno bdjenje u crkvi St.Karl u 23.30. Poslije mise blagoslov jela.

Nova filijala u WigenuU nedjelju 2. sijeènja 2000. sveèanimmisnim slavljem otvorili smo novu filijaluu Wiggenu kod Escholzmatta. Misnoslavlje je predvodio fra Stanko uz nastupmisijskog zbora iz Luzerna. U mjesnojcrkvi Bezgre�nog zaèeæa BDM slavitæemo sv. misu svake prve nedjelje umjesecu u 17.00 sati

Novi CentarNakon dugogodi�njeg i ustrajnog

tra�enja prikladnih prostorija za potrebeMisije, konaèno smo dobili prostorije okakvim nismo mogli ni sanjati. Blagoslov isveèano otvaranje misijskog centra, uzmno�tvo vjernika i na�ih gostiju, bilo je usubotu 26.veljaèe 2000. Bio je to dan�otvorenih vrata� za sve. Blagoslov jeobavio nacionalni delegat za hrvat.du�obri�ni�tvo u �vicarskoj i voditelj HKMZürich fra Karlo Lovriæ. Na prigodnomslavlju je bio nazoèan i fra Ante Pranjiæ �voditelj HKM Bern, te misijske suradnice izZüricha: s. Zora Ja�o, Mirjana Jurièiæ iSlavica Mi�iæ. Jo� su bili nazoèni: �upnik�upe sv. Karla, Andreas Bitzi, predstavniciAusländerseelsorge i njihov pred. tiskakantona Luzern, Obwalden i Nidwalden,predstavnica SKAF-a, Frau Priska Kunz,stanovnici èetvrti Matthof i dr. Svojopravdani nedolazak na ovo prigodnoslavlje isprièali su ostali misionari i misijskisuradnici/ce. Prije samog blagoslovanazoène je pozdravio voditelj misije fraStanko Bano�iæ i dao rijeè mjesnom�upniku Rafaelu Morantu. Obraæajuæi senazoènima fra Karlo je naglasio va�nostmisijskih prostorija za uspje�an rad i �ivotmisijske zajednice. Fra Stanko je zahvaliosvima, a posebno predstavnicima Aus-länderseelsorge iz Luzerna, za pomoæ kojusu pru�ili pri tra�enju i dobivanju prostorija.U kratkim crtama iznio je povijest HKM Lu-zern. Na prigodnoj sveèanosti bio jenazoèan i uputio nekoliko rijeèi regionalnidekan Dr. Max Hofer. Biranim i toplimrijeèima nazoènima se obratio i predsjednikDelegiertenversammlung Retus Caduff.Nazoène je pozdravio i predsjednik MVgosp. Iviæ �iliæ, a program je vodilaÐurðica �iliæ. Misijski zbor i folklornodru�tvo «KOLOVRAT» iz Luzerna priu�tilisu trenutke radosti. Poslije slu�benogprograma uslijedio je APERO. Vrijednedomaæice i èlanovi misijskog vijeæa, kao imnogi drugi, dobrom organizacijom iposlu�ivanjem su sve ugodno iznenadili.Velika i iskrena hvala svima!

Centar HKM Luzern nalazi se ulijepoj i mirnoj èetvrti grada LuzernaMatthofu. U sklopu tog centra imamo:kapelicu Bruder Klaus, vi�enamjenskudvoranu s potrebnim popratnim prosto-rijama (kuhinja, ostava i sanitarni èvor),ured i knji�nicu. Nadam se da æemo oveprostorije na najboljinaèin koristiti i da æe ovajcentar u pravom smislurijeèi biti pasto-ralnicentar. Posebno mi jedraga kapelica u kojojæemo moæi èe�æe slavitisv. misu, krstiti djecu,obavljati svibanjske ilistopadske pobo�nosti iorganizirati druge moli-tvene susrete.U velikoj dvorani, uzpredhodnu rezervaciju,obitelj mo�e slavitikr�tenje djeteta, Prvuprièest, krizmu i sl.r

Srebrni jubilejiPoèetkom godine proslavili su sv. misomu krugu svoje obitelji 25. obljetnicucrkvenog vjenèanja:lllllIvka i Drago Suvalj - 15.01. 2000. ucrkvi sv. Karla illlllIvka i Franjo Bosniæ - 05.02. 2000. ukapelici Bruder Klaus.Neka im bude sretno i neka ih Bog iubuduæe prati svojim blagoslovom nanjihovom �ivotnom putu! Lijepo je ipo�eljno da ovakvih slavlja bude �to vi�e.

Pokladna zabavaPokladnu zabavu smo slavili u dvoranina�eg novog centra. Na� gosti su i ovogputa bili èlanovi �VIKEND-a� iz Züricha.

Majèin danMajèin dan æemo slaviti u subotu 13.svibnja u dvorani na�e misije Matthofring2/4 s poèetkom u 17.00 sati. �elimo da tobude u pravom smislu obiteljsko slavlje uzprogram koji æe pripremiti djeca i mladina�e Misije.

Hodoèa�æe u LourdesU suradnji s HKM Zug hodoèastimo zaduhovske blagdane Majci Bo�joj u Lurd.Polazak iz Luzerna je 11.06. 2000. u 16.00sati, a povratak u petak 16.06. 2000. oko20.00 sati. Cijena: 625.- franaka zaodrasle. Za djecu do 5 godina 190.- i zadjecu i mlade do 14 godina 545.- franaka.Dodatak za jednokrevetnu sobu je 90.-franaka. Molim sve zainteresirane da se�to prije prijave - najkasnije do 1. travnja.Ako ne bude dovoljan broj prijavljenih,primat æemo prijave i iz drugih misija.

SVIBANJSKA POBO�NOSTU kapelici Bruder Klaus (u na�em novomcentru) svake srijede i subote u 19.00 sati.

Prva prièest7. 05. 2000. u crkvi sv. Karla

u 12.00 sati

Nikolinje 1999. godineU subotu 4. prosinca 1999. u �upnojdvorani �upe Kraljice krunice u Ebikonusveèano je proslavljeno Nikolinje �99.Dvorana je bila prepuna i mnogi su sevratili jer vi�e nije bilo slobodnih mjesta.U suradnji Misije i HD� djeca i mladi supripremili bogat program. Posebno je biozapa�en nastup djeèjeg zbora, koji jeotpjevao nekoliko prekrasnih nikolinjskihi bo�iænih pjesama. Sv. Nikola je svojimdarovima obradovao one najmlaðe, a biloih je oko 280. Gost veèeri bila je grupa�VIKEND� iz Züricha. MV je i ovaj putbesprijekorno organiziralo slavlje. Hvalasvima koju su doprinijeli da ovo slavljeprotekne u najboljem redu!

Radost zajedni�tva u Misiji -petero kr�tene djece!

10 O�UJAK/118/2000.

Movis

Hrvatska katolièka misijaRue de la Borde 25, 1018 Lausannetelefon 021/647 07 57

misionar: fra Ivan Matija�eviæsuradnica: Vlatka Pavlinoviæ

lRaspored misalLAUSANNE: �upna crkva St. Esprit, 21, ch.duBoisy, (nedaleko Olimpijskog stadiona), bus br. 2,svake nedjelje u 18.00 sati (zimi u 17.00 sati). lFRIBOURG: kapelica �upne crkve S. Pierre,svake 1. i 3. nedjelje u mj. u 10.15 sati.lNEUCHATEL: kapelica Hopital la Providence,svake 1. i 3. subote u mj. u 18.00 sati.lYVERDON: kat. �upna crkva, S. Pierre, svake 2.i 4. nedjelje u mj. u 12.15 sati.lGENEVE: �upna crkva S. Nicolas de Flue,Montbrillant 57, svake 2. i 4. subote u mj. u 18.00 sati

Misija Lausanne

Misijske obavijesti

Malo statistike u 1999. godiniBilo je 13 kr�tenja: 7 djevojèica i 6djeèaka. Èetvero je kr�teno u domovini (3djevojèice i djeèak), 3 vjenèanja u Misiji i2 u domovini. Sakrament, sv. Krizmeprimilo je 8 mladih i 3 odraslih.Prvu svetu prièest primilo sedmero, 5djece i 2 odrasla, blagoslovljeno 150obitelji. Za misijski Caritas pristigao je ubo�iæno i pobo�iæno vrijeme 51 prilogna�ih vjernika. Neka ostane i zapisano pomjestima: Lausanne 24 = 1,265.-, �eneva11 = 490.-, Neuchâtel 7 = 335.-, Yverdon5 = 240.- i Fribourg 4 = 170.- CHF.Svega 2,500.-. Svim darovateljima od srcahvala u na�e osobno i u ime potrebitihkojima æemo pomoæ uruèiti.

Prva prièestLausanne, 11. 06. 2000.

u 11.30 sati

VELIKI TJEDAN V. èetvrtak: (u kap. èasnih sestara u 19.30) V. petak: (Lausanne) u 17.00 sati

Iz Misijskog karitasapodijeljenoNa�e zadnje izvje�æe o Caritasu bilo je ubo�iænom broju 1999 god. Od tada pa doveljaèe 2000. izdano za potrebite: fraAnðelku Kamenèiæu 200.-, fra VlatkuSoldi takoðer �upnik u Albaniji 200.-CHF.Na teèaju u Zagrebu i na odmoru misionarfra Ivan za potrebne izdaje 700.-,studentima u Fribourgu za Bo�iæ 150,zatvorenicima u Orbu i �enevi 200.-,jednom prolazniku za �panjolsku 200.-, zaCaritas BiH 200, za tro�kove pogreba ujednoj obitelji 500.-,za pomoæ jednombolesniku za operaciju 150.-, za drugogbolesnika na dijalizi 360.-, za obnovukapelice u jednoj �upi 100.-, za izgradnjucrkve na Haitima 200.-, za grupugimnazijalaca iz Splita s è.s. Darijom1000.-, jo� jednoj �upi darovano 100.-, zadvojicu bolesnika 500.-, za studenticu izdomovine 200.-, za potrebe brojne obitelji200.-, za popravak kapelice èasnih sestarana �irokom Brijegu 200.-, za potrebejednog invalida u domovini 150.-, �upiNotre Dame u Lausanni g. Pedru 100.-.Ukupno je izdano za sve to vrijeme5�610.- CHF. Svi najsrdaènije zahvaljujudobroèiniteljima. I mi u Misiji!Bog vam svima platio.

Hvala sestri ElizabetiNa dan proslave Nikolinja u Neuchâtelu,4. 12. oprostila se od na�e Zajednice èasnasestra Elizabeta koja je 34 godine provelau Hopital Providence gdje i mi skorotoliko godina slavimo sv. misu nahrvatskom jeziku. Naime, sestra je bilasakristanka. Rekla je da æe preseliti u Lu-zern za Bo�iæ pro�le godine i da æe je na tojslu�bi zamijeniti sestra Renée. Misionar jeu znak zahvalnosti sestri Elizabeti ispredna�e zajednice darovao knji�icu okardinalu bl. A. Stepincu i pozvao je naveèeru u dvoranu. Buduæi da nije moglaprihvatiti poziv jer je imala obveze ona jenajsrdaènije zahvalila i rekla da æe mislitina Hrvate i moliti za Hrvatsku. Neka jojBog podari snagu i zdravlje.

Vratio se u domovinu u TisnoNa� dugogodi�nji misijski suradnik g.Branko Bariæ rodom iz Tisnoga, draguljahrv. mora, nakon 13 godina i 9 mjeseciboravka i rada u �vicarskoj vratio se udomovinu k svojoj obitelji. U Lausannu jedo�ao u mjesecu o�ujku 1986. To nije biloprvo njegovo radno mjesto u tuðini. Nadan opro�taja 19. 12. poslije mise reèe daje s l5. godina brodio na Talijanskombrodu da bi zaradio za svoju obitelj.Uruèen mu je èek u vrijednosti od 300. �CHF koji je mogao podiæi u MediaMarktu. Oèito dirnut i pismenomzahvalnicom Misije zahvalio je za svedobro �to je pro�ivio s nama.Bio mu ugodan i sretan boravak doma usvojoj obitelji i dao Bog da bude sve vi�eonih koji æe ga u povratku slijediti.

Nikolinje i Iseljenièki danKao i dosada�njih godina Misiju jepohodio sv. Nikola. Proslavili smo ujednoi Iseljenièki dan. Zapoèelo je u Neuchâtelui Fribourgu, 4. 12. 1999. g. U Neuchâteluje bilo dvadestero djece, a u Fribourgu 30-ak. U Fribourgu je program vodio fraSlavko, na� novi ðakon, a uèiteljicaKristina pomagala, a u Neuchâtelu fraIvan. U nedjelju, 5. 12. u Lausanni sv.Nikola je obdario 60-ak djece. U �enevismo slavili na dan �alosti zbog smrti prvogpredsjednika Hrvatske dr. Franje Tuðmanaskromno, 11. 12. Bilo je 20-ak djece. Ikonaèno u Yverdonu, 12. 12., preko 40djece. Svugdje je bilo lijepo posjeæenoiako znamo da bi moglo biti i bolje.

Na Riviera COUP-u u Veveyu-pobjednik HrvatPoèetkom listopada u Veveyu je odr�anapremijera juniora raznih kategorija u karateu(od 30-62 kg). Natjecanje je odr�ano podpokroviteljstvom saveznih sudaca. Okupili suse èlanovi klubova karatea iz Lausanne,�eneve, Bulla, Fribourga, Basela iSchafhausena. Dvostruk je bio cilj ovogaturnira. Prvo privuæi publiku za novuolimpijsku disciplinu, a drugo naviknuti mladena pravu borbu po�tujuæi fair play i strogapravila koreanskog naèina karatea. Taj naèinborbe prvi put æe biti na Olimpijskim igrama uSydneyu 2000. godine. Na zadovoljstvoorganizatora Riviera Coup je potpuno uspio.U kategoriji 40 kg na� ministrant Danijel�imiæ roð. 1988. sin Josipa i Ru�ice r.Marojeviæ osvojio je prvo mjesto. Od srcaèestitamo Danijelu na tom velikom uspjehu i�elimo daljnje pobjede.

Za crkvu u �upi SvilajMisijski suradnici u Yverdonu potaknulisu akciju prikupljanja pomoæi za gradnjunove crkve u �upi Svilaj u Bos. Posavini.Bilo je to toèno na drugu nedjelju, 14.studenoga kad smo se u slavlju sv. misesjetili i prvog, hrv. sveca sv. Nikole Taveliæaèiji blagdan pada upravo na taj datum.Na�alost, u crkvi nas nije bilo kao obièno.Suradnici su lijepo kao i uvijek pripremilijelo i piæe. Iako malobrojni darovali su iprikupili posebno svojim prilozima1�440.- CHF i 50.- DM.Njihov �upnik g. fra Petar Andrijaniæ, bratna�ega èitaèa Ante zahvalio je rijeèima:�Zahvaljujemo Vama fra Ivane, kao i svimdarovateljima na iskrenoj pomoæi priizgradnji �upne crkve. Uz zahvalu �elimosvima sretnu, uspje�nu i blagoslovljenuNovu 2000.god.�

O�UJAK/118/2000. 11

Movis

Hrvatska katolièka misijaGartaweg 15, 7203 Trimmis GRPostfach 35telefon/fax 081/353 16 86natel 079/418 20 67

misionar: fra Ante Mediæ

Misija Graubünden/Gonzen/FL

lRaspored misalCHUR: Heiligkreuzkirche, Masanserstrasse,nedjeljom i zap. blagdanom u 17.00 (zimi u 16.00)lBUCHS: kath. Pfarrkirche, svake nedjelje i zap.blagdana 12.15 sati.lSARGANS: u kripti �upne crkve, svake nedjeljei zap. blagdana u 10.00 sati.lILANZ: kath. Pfrarrkirche, svakog 4.petka umjesecu u 20.00 sati.lDAVOS: kath. Pfarrkirche, svake 2. i 4. subote umjesecu u 19.30 sati .lAROSA: kath. Pfarrkirche, (Bo�iæ, Uskrs, ljeto)svakog 3. utorka u 20.00 sati.lPONTRESINA: kath. Pfarrkirche, (Bo�iæ, Uskrs,ljeto) svake 3. srijede u mjesecu u 15.00 sati.lST. MORITZ: u kapelici u Dorfu, (Bo�iæ, Uskrs,ljeto) svake 3. srijede u mjesecu u 22.00 sata.

Misijske obavijesti

USKRSNE ISPOVIJEDI

U korizmi je sv. ispovijed pola sata prijesv. mise, a u odreðenim mjestima premarasporedu. Molim Vas nemojte odgaðatiza Veliki tjedan.

24.03.2000. - Ilanz u 19.15 sati04.04.2000. - Arosa u 19.30 sati05.04.2000. - Pontresina u 14.30 sati05.04.2000. - St. Moritz u 21.30 sati08.04.2000. - Davos u 18.30 sati09.04.2000. - Chur u 16.00 sati15.04.2000. - Buchs u 15.30 satiSargans - svake nedjelje pola sata prije sv.mise.

VELIKI TJEDAN I USKRSCvjetnica - 16. 04. 2000.Chur/Erlöserkirche, èitanje Muke Kristovei blagoslov granèica u 17.00 sati.Veliki petak - 21.04.2000.Chur/Heiligkreuzkirche, obredi u 17.00 sati.Velika subota - 22.04.2000.Chur/Erlöserkriche, Uskrsno bdijenje(paljenje vatre, uskrsni obredi i blagoslovjela u 21.00 sat)

USKRSSvete mise kao i nedjeljom.

Sv. mise u ErlöserkircheZbog zauzetosti crkve Heiligkreuzkirche,sv. misa u Erlöserkriche: 26.03.2000. g. u17.00 sati (ljetno vrijeme); 22.04.200 g.Uskrsno bdijenje u 21.00 sat i na Duhove11.06.2000. god. u 17.00 sati.

Prva prièest i Majèin danPrvu prièest i Majèin dan proslavit æemo uChuru, 7. svibnja redovitom sv. misom u17.00 sati u Heiligkreuzkirche. Nastavlja seu �upnoj dvorani s djeèjim programom zana�e majke. Sve majke æe dobiti cvijeæe.Misijsko vijeæe s roditeljima prvoprièes-nika, pripremit æe apero.U Buchsu/SG - Majèin dan, 14. svibnjaposlije svete mise u �upnoj dvorani.

NikolinjeU Zizersu - 4. prosinca 1999. g. u Gemein-desaal za cijelu Misiju. Misijsko vijeæe jeorganiziralo zabavu za djecu i odrasle.Dvorana je ove godine bila premala, ali mina ovom podruèju ne mo�emo naæi veæu. Sv.Nikola je podijelio djeci preko 250 darova,zapakiranih u prave lanene vreæice. A zaodrasle bila je uprilièena bogata tombola nakojoj je, uz ostale bogate darove, bio glavnizgoditak prijemnik s karticom HRTV, darHDZ-a iz �vicarske sa sjedi�tem u Buchsu/SG, na èemu im iskreno zahvaljujem. Djecasu pripremila i izvela, s uèiteljicom HD�Irenom Hrkaè, prigodni program. Sv. Nikolaih je pohvalio kao prave glumce, te im daonekoliko prigodnih savjeta kako æe èuvati ijo� bolje nauèiti svoj materinski jezikpohaðajuæi HD� i dopunski vjeronauk nahrvatskom. Odrasle je do 01.00 sat noæi,zabavljao VIS �KONTRA�. Hvalaèlanovima Misijskog vijeæa i svima koji sudoprinijeli da je ova zabava lijepo uspjela.U Buchs/SG - 6. prosinca s domaæinima�vicarcima. Proslava je poèela sv. misom u19.00 sati koju je predvodio fra Ante Mediæi mjesni �upnik Erich Guntli. Na misi je bilovi�e djece i odraslih nego lani pa je bilo sv.Nikoli skoro knap darova �to su mu ihdomaæini priredili da ponese djeci, aMisijsko vijeæe za odrasle pripremilo jekuhano vino, èaj i osvje�avajuæe piæe. Djecasu i na misi aktivno sudjelovala pa supokretima pratili i pjevali molitvu Oèena�a.

Sv. misa u IlanzuUkidanjem sezonskih viza prije nekolikogodina za Hrvate, broj vjernika se naglosmanjio u kantonu Graubünden. Ovo jeturistièki kanton i zapo�ljavao je najveæibroj sezonskih radnika. Uz to, u ovomkantonu su radni uvjeti slabiji nego uostalima, pa mnogi radnici nakon steèenihuvjeta preseljavaju u druge kantone diljem�vicarske.Mnogi su odselili iz Disentisa, Flimsa, Villei Rabiusa gdje su ostale jo� tri obitelji. Stogasmo odluèili za to podruèje (Disentis,Rabius, Trun, Ruein, Villu, Schluein, Flimsi Trin) uvesti sv. misu jednom mjeseèno uIlanzu, kao sredi�tu, umjesto Rabiusa, u

Bo�iæni darNovèani prilog koji smo skupljali predBo�iæ, kao kruh sv. Ante, u Davosu,Sargansu, Buchsu (SG) i Churu, (u ostalimmjestima nismo skupljali) bio je skroman,2,386.75 franaka. Od toga smo veæ dali 500.- franaka obitelji Matiæ u Pregraðu, obiteljiPalac 500.- i Miljenko i Gordana Raviæ, tebolesniku Mati Musi 500.- franaka. Iako jeprestao rat, nevolje i potrebe na�eg èovjekanisu prestale. Darovateljima iskrenozahvaljujem.

Misijska statistika 1999. godinekr�teno 25; vjenèano 3 para; pripremljeno 2para za vjenèanje u drugim mjestima; prvo-prièesnika 14; blagoslov obitelji/stanova201 od 1.210 slu�beno prijavljenihdomaæinstava. Dakle, preko tisuæu ih nijezatra�ilo obiteljski posjet i blagoslov.

Sv. KrizmaVrijeme prijave za ovu godinu (Bo�iæ 1999.)je pro�lo i nitko se nije prijavio, stogakrizme za ovu godinu neæe biti. Pozivamsve krizmanike koji se �ele krizmati godine2001. da se prijave odmah.

�upnoj crkvi svakog 4. petka u mjesecu u20.00 sati. Poèeli smo 25. veljaèe i odazivvjernika bio je prosjeèno zadovoljavajuæi.Stoga i sada obavje�tavamo da æe biti sv.misa u Ilanzu.r

Poslije sv. mise u Ilanzu

12 O�UJAK/118/2000.

Movis

Hrvatska katolièka misijaZürcherstrasse 179, 8500 Frauenfeldtelefon 052/722 46 79faks 052/722 46 79

misionar: fra Ante Perkoviæsuradnica: Suzana Braliæ

lRaspored misalFRAUENFELD: crkva Klösterli, svake nedjelje u12.00 sati.lSCHAFFHAUSEN: crkva sv. Petra, St.Peterstrasse, svake nedjelje u 17.30 sati.lKREUZLINGEN: Bernrainkirchlein, Bernrainstr.69, osim prve, svake nedjelje u mj. u 10.00 sati.lARBON: Galluskapelle, pokraj �upne crkve,svake 1. i 3. subote u mjesecu u 19.00 sati.lMÜNSTERLINGEN: Klosterkirche, svake 1.nedjelje u 10.00 sati.

Misija Frauenfeld

Misijske obavijesti

USKRSNA ISPOVIJED

Arbon 8. 04. 2000. u 18.00Kreuzlingen 10. 04. 2000. u 18.00Schaffhausen 12. 04. 2000. u 18.00Frauenfeld 14. 04. 2000. u 18.00

Majèin danKreuzlingen i Frauenfeld zajedno.U Kreuzlingenu 13. 5. 2000. godineSchaffhausen 14. 5. 2000. godineArbon 27. 5. 2000. godine

Prva prièestSchaffhausen, 14. 5. 2000.

Lijepi odjecilI pro�loga adventa 18. i 19. prosinca na�crkveni pjevaèki zbor iz Schaffhausena bio jepromotor hrvatske kulture pred �vicarskomjavno�æu u Schaffhausenu. Nastupajuæizajedno s jo� tri �vicarska pjevaèka zbora, na�ipjevaèi su èetveroglasnim pjevanjem ponudilihrvatsko, bo�iæno kulturno i vjersko blago�vicarskoj publici. I odu�evili je oba dana. Uzto je voditeljica zbora Suzana Braliæ naorguljama izvela nekoliko kompozicijaeuropskih majstora uz burni pljesak publike.Nastup na�ih pjevaèa pozitivnim kritikama supopratile �vicarske novine i televizija.Èestitamo!lPosljednjih mjeseci pojavila senesvakida�nja knjiga s èudnim naslovom izanimljivim sadr�ajem. Vrlo je neobièno,toliko rijetko, da se to skoro ne dogaða, da senetko zaustavi, svoju ozbiljnu pa�nju i vrijemeposveti, neobièno obiènom malenom,svagdanjem, najobiènijem èovjeku, pokrajkojega svi prolaze i ne primjeæuju ga, jer se onnièim ne istièe,ne nameæe, nièim pa�nju nasebe ne svraæa. A takvi smo, ruku na srce,skoro pa svi. U jednom te istom redu poredani.Za dlaèicu svi jednako jednaki . Svi jednidrugima obièni, najobièniji. Pa valjda zbogtoga i nezanimljivi.I gle, na trenutak jednome zasinu. Samo jedankorak u stranu iskoraèi. Toliko samo, dajednim pogledom, koliko je oko doseæi moglo,neke bar zahvati. I ponovo istim korakom uistom redu jednako koraèa. Samo sad sreæomozaren, èujem ga pjevu�i: »isplati se«!Eto taj osjeæaj mojim biæem proðe dok samlistao tu novu knjigu gosp. Marijana Karabina,pod naslovom NEOBIÈNA KNIGA OOBIÈNIM LJUDIMA.�elio bih da i jo� koga obraduje.

Silvestrovo u FrauenfelduVeliki graðevinski pothvati kojima seintezivno osuvremenjuje centar gradaFrauenfelda u kojem na�a Misija ima svojesjedi�te, traju veæ tri godine. Na podruèju�eljeznièkog kolodvora, izmeðu ostalogaizgraðen je i podzemni kru�ni tok. Ka�u:prvi te vrste u Europi. Povodomprivoðenja kraju tih radova, gradskauprava priredila je veliku fe�tu, koja jetrajala puna dva zadnja dana tek minulegodine. U to vrijeme grad domaæin jeugostio puno vi�e gostiju nego �to imavlastitih stanovnika. Domaæin je uproslavi ponudio aktivno sudjelovanje ipripadnicima drugih nacija. U ime Hrvataponudu su rado prihvatile i tom prigodomuspje�no promovirale hrvatsku kulturu, aposebno na�e kulinarstvo, èetiri hrvatskeobitelji iz Frauenfelda: Ja�o, Paviæ,Kovaèeviæ i Lovriæ. Na hrvatskom �tandus kojih 150 sjedeæih mjesta te�ko je bilozateæi slobodno mjesto, a posebno nasamo Silvestrovo. Hrvatski specijaliteti suveæ izdaleka svojim mirisima privlaèili�vicarske goste, a svojim ukusom, uzhrvatsku kapljicu, jednostavno ih za stol»prikivali«, prièaju oèevici. �tand je bioukusno dekoriran hrvatskim obilje�jima.Za izvornu na�u glazbu pobrinuo se mladi,nadobudni hrvatski harmonika� iz ravne

NikolinjeI 1999. godine smo Nikolinje slavili naèetiri mjesta u na�oj Misiji. U subotu 4.prosinca, isti dan i u isto vrijeme na dvamjesta: u Frasnachtu za okolicu Arbona iu Schaffhausenu. U Frasnachtu jeiznajmljena dvorana bila premalena i zaslavlje sv. mise, a za nastavak nikolinjskogdijela programa pogotovo. Od srcazahvaljujemo na suradnji hrvatskomklubu ZAGREB iz Arbona. Lekcija ovogiskustva i poruka organizatorima zabuduænost glasi: na vrijeme se mora naæiprikladna dvorana.l U Schaffhausenu je nikolinjsku misu,umjesto s razlogom odsutnog domaæina,predvodio �upnik iz Thayngena, p. IvanMilanoviæ. Fra Ivanu nek je topla hvala,�to je uvijek spreman pomoæi kad�za�kripi�! Liturgijsko-pjevaèkim obliko-vanjem nikolinjske mise vjerouèenici susa svojom vjerouèiteljicom-orgulja�icomi ovog puta sve prisutne misare ponovnougodno iznenadili i istinski obradovali.

Daljnji tok slavlja je tekao po veæ vidjenomscenariju uigranog tima tamo�njegmisijskog vijeæa. Uvijek dobro. Pa i ondakad izostane nazoènost i misionara, pa iprvog èovjeka tog tima. Za glazbeniugoðaj brinuo se domaæi sastav svojim veæoèekivanim uspjehom. Razigranim plesa-èima na veliko zadovoljstvo. Svim sudio-nicima na njihovu vrijednom prinosu toplai velika hvala.l U Kreuzlingenu smo slavili u subotu 11.prosinca. Misa u crkvi sv. Ulricha, anastavak slavlja u tamo�njoj �upnojdvorani. Iskustvo se veæ iz pro�lih godinaponavlja: �da nas je vi�e bilo bi nam i punoljep�e�!l U Frauenfeldu je nikolinjsko slavljeovog puta pratio i peh vi�estruke promjenetermina. Konaèno je odr�ano u subotu 18.prosinca. Osvje�avajuæa novost bio jenastup nadobudnih mladih glazbenika.Èak i predstavnika najmlaðih, �to svakakoohrabruje i veseli.l I u toj zajednici iskustva su identiènaonima iz Kreuzlingena. Mala zajednica,premalo ljudi. Èuo se konstruktivanprijedlog u misijskom vijeæu obijuzajednica, da se ubuduæe takva slavljaorganiziraju za obje zajednice na istommjestu i u isti dan. Jedne godine u jednom,druge u drugom mjestu. Èini se, da jeprijedlog i realan i prihvatljiv. Ubuduæeæemo ga nastojati i ostvarivati.

Slavonije. Neumorna posluga s pre-krasnim hrvatskim narodnim no�njama,bez sna i odmora, jednostavno je zadnjihsati s nogu padala. Meðutim, potpunozadovoljni, jer su svoj cilj ostvarili.Hrvatski obraz osvitlali. Ime i stvarnostsvoga naroda mnogom gostu pribli�ili isimpatiènim uèinili. Hvala im ne samo uime na�e Misije, nego i u ime svih Hrvata�vicarske.r

Ljepota no�nji - okom kamere

O�UJAK/118/2000. 13

Movis

Hrvatska katolièka misijaLaurenzenvorstadt 71, 5000 AarauPostfach 3132telefon 062/822 04 74telefon/faks 062/822 57 75

misionar: fra Ilija �aravanjasuradnica: Pera Lukiæorgulja�ica(Buchs): Klaudija Golubar

lRaspored misalAARAU/BUCHS: crkva sv. Ivana, Bühlstr. 8,svake nedjelje u 9.30 sati.lMENZIKEN: crkva sv. Ane, Mühlebühlstr. 5,svake nedjelje u 12.15 sati.lWOHLEN: crkva sv. Leonharda, Chilegaesli 2,svake 4. nedjelje u mj. u 17.00 sati.lZURZACH: crkva sv. Verene, Hauptstr. 42,svake 2. nedjelje u mj. u 17.00 sati.lBRUGG: crkva sv. Nikole, Bahnhofstr. 4., svaki 1.petak u mjesecu u 19.15 sati. Pobo�nost prvih petaka.lFRICK: crkva sv. Petra i Pavla, Rampart 1, svake3. subote u mjesecu u 19.00 sati.lZOFINGEN: crkva Krista Kralja, Mühletalstr. 15,svake 1. 3. i 5. nedjelje u mjesecu u 16.00 sati.lRHEINFELDEN: crkva sv. Josipa, Hermann-kellstr. 10, svake 4. subote u mj. u 17.45 sati.

Misija Aarau

Misijske obavijesti USKRSNE ISPOVIJEDI

Brugg, petak 7.04.2000 g. u 13.30 satiZofingen, nedjelja 2.04.2000 u 15.00 satiZurzach, nedjelja 9.04.2000 u 16.00 satiWohlen, 10.04.2000 u 18.30 satiRheinfelden, 06.04.2000 u 18.00 satiFrick , subota 15.04.2000 u 18.30 satiBuchs, srijeda 05.04.2000 u 18.00 satiMenziken, utorak 18.04.2000 u 18.00 sati

OBREDI VELIKOG PETKABuchs, 21. 04. 2000. godine u 17.30 sati.Napominjemo! èista srijeda i velikipetak su post i nemrs.

OBREDI VELIKE SUBOTEOberentfelden, Velika subota, 22.04.2000u 22.30 sati obredi uskrsne noæi, sveta misa iblagoslov jela

USKRS, 23. 04. 2000. G.Buchs, 9.30 satiMenziken, 12.15 satiWohlen,17.00 sati

Misijsko izvje�æe za 1999. god.

Bo�iæne ispovijedi bile su dobroposjeæene. Na svim mjestima ispovijedaloje 8 sveæenika-fratara sa strane. Ispovje-dilo se oko 1300 odraslih osoba.

rNikolinja su proslavljena u Menzikenu iBuchsu, a podijeljeno je 500 darovaukljuèujuæi i HD� u (Zurzach, Klein-döttingen, Menziken, Wohlen).

rVjeronauk je u ovoj 1999. godiniodr�avan u HD�, misijskim prostorijamate po �upnim dvoranama. Vi�e od tristadjece je pohaðalo vjeronauk. U taj broj suukljuèeni krizmanici i prvoprièesnici.Ukupno 23 grupe.

rOrgulja�ica Klaudija Golubar redovito jesvirala i predvodila pjevanje kao i pro�lihgodina u Buchsu (svake nedjelje), uZofingenu i Menzikenu (dva putamjeseèeno i na velike svetkovine). U2000. godini svirat æe samo u Buchsu jerima druge obaveze. Hvala Klaudiji za ovihposljednjih pet godina redovitog sviranjau Zofingenu i Menzikenu! Molimo sveone koji misle da bi se mogli ukljuèiti uliturgijsko sveèano slavlje pjevanjem ilisviranjem neka se jave.

rSvakog petka je bila krunica, meditacija,a u korizmi kri�ni put. Iskrena hvala svimakoji su redovito dolazili i molili. Odpoèetka ove godine na PRVE PETKE umjesecu neæe biti molitveni susreti umisijskim prostorijama veæ u Bruggu spoèetkom u 19.00 sati kako bi i drugima izkantona omoguæili proslavu prvih petaka.

Misijski izdaci 1999. godineZa bolesne, nemoæne, siroma�ne, pomoæmisijskim zajednicama u Albaniji,Kosovu, Africi te za sjemeni�ta i izbje-glice iznose vi�e od 26 tisuæa franaka. U tusvrhu je upotrijebljen i novac s Nikolinja:Buchs 618.- i Menziken 1,133.40 franaka,te Majèina dana: Buchs 301.- i Menziken711.- franaka. U pomoæ je priskoèila iLandeskirche Aarau sa 6000 franaka. Ost-ali novac je od redovite milostinje, blago-slova kuæa te darova u Kruh sv. Ante iprilikom vjenèanja i kr�tenja. Ovdjedonosimo samo okrugle brojke izdatakarazvrstane prema sadr�aju (na�alost nismomogli odgovoriti niti na jednu molbu kojase odnosi na izgradnju crkava, domova,crkvenog materijala itd.)Na�i izdaci su: za sjemeni�ta Zagreb, Du-brovnik 3500, za lijekove i razne te�keoperacije ukljuèujuæi lijekove za Albaniju

3000, ukupno 7800 franaka. PomoæOrdinarijatu Kotor( Crna Gora) 1000franaka. Za izbjeglice u srednjoj Bosnipreko �upnih ureda 1850. Èasne sestre iz�arengrada 2000 DM, te iz Zagreba iMostara 4500 DM. Crkvenim socijalno-karitativnim ustanovama u �vicarskoj2180 franaka. Za hrvatske izbjeglice u�vicarskoj 1800 franaka, pomoæ crkvi uAfrici, Kongo 2800 franaka. Pomagalismo i obitelji s vrlo te�kim materijalnimstanjem u na�oj Misiji. Hvala svimdarovateljima.

Kantonalni �upni list- PfarrblattNakon �to smo na podruèju Zofingenaimali u �upnom listu stranicu na hrvat-skom jeziku, od poèetka 1999. godine, svecrkvene ustanove i misionari za stranceodluèili su na materinskom jeziku imatijednu stranicu. Mi Hrvati smo dobili jednustranicu dvomjeseèno. Pro�le godinetakvih stranica je bilo �est. Sad se tra�imi�ljenje sviju, a posebno vjernika-laika.Ta stranica poku�ava dati na znanjeda su i Misije i njihovi èlanovi mjesna -zajednièka crkva. Ako se i dalje nastavi sazapoèetom praksom za oèekivati je da seaktivno u oblikovanju ukljuèe i drugi, a nesamo misijsko osoblje.Svoje �elje, prijedloge, pohvale kao ikritike priopæite u Misiju. Uredni�tvoPfarrblatta misli da svaka katolièka obiteljovaj list redovito dobiva, ukoliko nije takopotrebno je prijaviti se u �upi stanovanja.

Proslava Majèinog danaVeæ nam je poznato da imamo mnogopote�koæa oko organiziranja Majèina danau Buchsu, vrijeme prvih prièesti, odlazaku domovinu za prvi svibanj, nemoguænostimati «fe�tu» glazbu, problemi okoparkiranja auta itd...pa smo odluèili imati misijskiMajèin dan 6. 05. 2000. godineu �upnoj dvoraniu Menzikenu s poèetkom u 18.30 sati.

Statistika Misije od osnutka 1.01.1995.

Godina 95 96 97 98 99 Ukupno

Kr�tenja 36 43 47 48 44 218Prve prièesti 16 19 25 21 27 108Krizmanici 16 19 48 26 44 152Vjenèanja 16 13 17 7 7 60Posjet-boles. 48 74 81 98 53 356Posjet-zatvor. 8 7 7 7 5 34Broj umrlih 3 2 6 3 4 18

Prva sveta prièestPrva sveta prièest je 21. svibnja 2000.u Buchsu s poèetkom u 13.00 sati.Veæina prvoprièesnika se pripremau misijskim prostorijama ili navjeronauku u HD�. Ima i onih kojise pripremaju sa �vicarcima a �eljelibi jo� jedanput proslaviti i s nama.Nek se na vrijeme jave u Misiju.

14 O�UJAK/118/2000.

MovisMisija Sionsveæenik fra Gojko Zovko

stan: rue du Lac 132, 1815 Clarens

telefon/faks 021/964 11 46

lRaspored misalVISP: stara �upna crkva/Dreikönigskirche, svake2. i 4. nedjelje u mj. u 11.00 sati.lZERMATT: katolièka �upna crkva, svake 2.srijede u mjesecu u 15.00 sati (u sezoni).lSAAS FEE: katolièka �upna crkva, svakog 2.èetvrtka u mjesecu u 15.00 sati (u sezoni).lLEUKERBAD: katolièka �upna crkva, svakog 2.petka u mjesecu u 20.00 sati (u sezoni)lSION: kapelica samostana Soeurs Hospitalieres,Ch. de Pellier 4, svake 2. subote u mjsecu u 17.30.lCOLLOMBEY: kat. �up. crkva, Rue des Dents-du-Midi, svake 3. subote u mjesecu u 19.00 sati.lAIGLE: katelica S. Joseph, Ch. du Sillon 3, svake4. subote u mjesecu u 19.30 sati.lGRÄCHEN: katolièka �upna crkva, po dogovoruu 15.00 sati.lLES DIABLERETS: katolièka crkva, podogovoru u 20.00 sati.lVILLARS S/OLLON: katolièka �upna crkva, podogovoru u 20.00 sati.

Misijske obavijesti

USKRSNE ISPOVIJEDI

08.04. - Sion u 17.00 sati08.04. - Collombey u 19.00 sati09.04. -Visp u 10.00 sati09.04. - Zermatt u 13.00 sati09.04. - Saas Fee u 16.00 sati10.04. - Grächen u 15.00 sati10.04. - Les Diablerets u 20.00 sati11.04. - Villars S/Ollon u 20.00 sati12.04. - Zermatt u 15.00 sati13.04. - Saas Fee u 15.00 sati13.04. - Leukerbad u 20.00 sati14.04. - Aigle u 19.30 sati

VELIKA SUBOTAVisp 22.04. u 21.00 sat (ispovijed,obredi V. subote i Uskrsno bdjenje)

USKRSVisp u 10.00 satiZermatt u 13.00 satiSaas Fee u 16.00 sati

USKRSNI PONEDJELJAKVisp u 10.00 satiSion u 17.00 satiCollombey u 19.00 sati

Napomena: u svim mjestimaispovijed sat prije mise!

Misa stranaca u ZermattuU �upnoj crkvi u Zermattu proslavljena je13. veljaèe 2000. godine nedjelja stranaca.S domaæinima su slavili Talijani, Portugalcii Hrvati. Mjesni �upnik je predvodio misnoslavlje, a Hrvati su sudjelovali kratkimèitanjem, kratkom propovijedi (fra Gojko)i zapjevali �Èuj nas Majko�. Poslije misebile su organizirane i agape u �upnojdvorani.

Umro fra Gojkov otacDok je fra Gojko slavio sv. misu s vjernicimana Bo�iæ, umro je njegov otac u rodnoj �upiÈerin u zapadnoj Hercegovini gdje jepro�ivio punih 90 godina. Veliko mno�tvovjernika mje�tana, te veliki broj fratara ièasnih sestara isprati�e na posljednjezemaljsko poèivali�te èovjeka koji je kao imnogi Hrvati u ovom stoljeæu pro�aohrvatsku kalvariju. Kao hrvatski domo-branski satnik biva ranjen pred kraj rata,do�ivljava Bleiburg i kri�ni put, vraæa se urodno selo i marljivim radom, uzgajanjemduhana i vinove loze podi�e svoju obitelj sèetvero djece. Poèivao u miru!

Ponoæka u WallisuU staroj �upnoj crkvi u Vispu na Badnjak,toèno u ponoæi, Hrvati su su imali svojuprvu ponoæku u Wallisu. Crkva je bilaispunjena do posljednjeg mjesta. Odu�e-vljeno pjevanje bo�iænih pjesama,dostojanstveno pona�anje poslije mise ilijepo vrijeme uèinili su susret nezabo-ravnim. Na dan Bo�iæa mise u Vispu,Zermattu, Saas Feeu takoðer dobroposjeæene.

Uskoro vi�e slavljenih misaNa�a misija je jedina od hrvatskih misija u�vicarskoj u kojoj se nisu slavile sv. miseprve i treæe nedjelje, odnosno subote. Razlozisu bili tehnièke naravi. Te�ko je bilo pronaæiodgovarajuæu crkvu s popratnom dvoranom iuvijek se èekalo na izvr�enje nekakvihobeæanja. Uskoro æe i to biti rije�eno zapodruèje Montreuxa - poèetkom svibnja(najkasnije!). A trebat æe rasteretiti i mise 2. i4. nedjelje u drugim mjestima. Ljudi �elemisionara i poslije mise kojemu mogu iznijetisvoje socijalne i duhovne probleme. Ljudi�ele sveæenika koji zna i slu�ati.

Stigao novi misionarPred Bo�iæ (19.12.1999.) je bila smjenasveæenika - misionara u HKM Sion. Fra Ivanse oprostio od vjernika, a fra Gojko Zovkostavio na raspolaganje vjernicima. Da to nijeuèinio na svoju ruku, dokazi su dekretidvojice biskupa iz Siona i Lausanne, kojimamu odobravaju pastoralno djelovanje unjihovim biskupijama. Iako je on poznattamo�njim vjernicima (dugogodi�nja ispo-moæ za Bo�iæ i Uskrs!) dobro ga jepredstaviti i drugim èitateljima Movisa.Roðen je 22. rujna 1955. u selu Hamziæi/�upa Èerin u obitelji Ilije i Matije r. �evokao treæe od èetvero djece, gdje zavr�avapuèku �kolu. Gimnaziju pohaða i zavr�avana Franjevaèkoj gimnaziji u Visokom.Poslije gimnazije u�ao je u franjevaèkuzajednicu i oblaèi franjevaèko odijelo.Poslije godine ku�nje (novicijata) zapoèeofilozofsko-teolo�ki studij u Vi�oj bogo-slovnoj (franjevaèkoj) �koli u Sarajevu. Uljeto 1979. nastavio je studij u Freiburgu/Bresgau gdje na tamo�njem Universitetudiplomira kod prof. dr. Karla Lehmanna,sada�njeg predsjednika BK Njemaèke.Zareðen je za sveæenika 15. svibnja 1983.Istog ljeta (1983.) zamjenjuje slu�bu me�trabogoslova i kapelana na Humcu stu-dijempedagogije i povijesti na Münchenskomsveuèili�tu gdje 1990. magistrira iznavedenih predmeta. Jednogodi�nji studijna Rice University u Houstonu (USA)zamjenjuje kapelanstvom u �upi St. MariaThalkirchen, gdje je djelovao i za vrijemestudija do 1995. kad biva premj�ten uaustrijsku �upu Frohnleiten (Graz) gdje jedjelovao kao kapelana i vjerouèitelj uosnovnoj i srednjoj �koli. Dobro do�ao!

Blagoslov stanovaPoslije bo�iænih blagdana misionar jeblagoslivljao stanove i obitelji svih onihkoji su to �eljeli. Osobni kontakti tijekomblagoslova obitelji, ali posebno prigodompriprema za kr�tenje i vjenèanje, trebali bibiti jedan od va�nijih oblika pastorala uinozemstvu.

Nikolinjska proslavaSveèano je proslavljeno Nikolinje u�upnom centru u Glisu/Brig s obojicommisionara. Predvodio je misno slavlje ipropovijedao fra Gojko. Uèenici HD� izWallisa pripremili su sa svojim uèiteljima(braèni par Ergoviæ) prigodni program, aMV obdarilo 250 djece uime sv. Nikole.Davor Kr�anski (Glarus) ugodno jezabavljao glazbom i pjesmom. Ovaj brojdjece u Glisu obvezuje. Iako to nisu svadjeca �kolskog uzrasta, ima ih mnogo kojipohaðaju i HD�. Ako ne pohaðaju,oèekujem od roditelja da ih ukljuèe uHD�, a ja æu se potruditi da barem dvaputa mjeseèno imaju i vjeronauk u �koli,kao �to to rade sveæenici i u drugimhrvatskim misijama.

Sretan Uskrs!

fra Gojko Zovko

O�UJAK/118/2000. 15

MovisMisija ZugHrvatska katolièka misijaAegeristrasse 11, 6340 Baartelefon/fax 041/760 48 03

misionar: fra Rade Vuk�iæ

lRaspored misalZUG: crkva Gut Hirt, Baarerstr. 62, svake nedjeljeu 11.00 sati.lALTDORF: kapelica sv. Josipa, Missionshaus,St. Josefs-Weg 15, svake nedjelje u 18.00 sati.lPFÄFFIKON: Pfarrkirche, Mühlematte 3, svake2. i 4. nedjelje u mjesecu u 14.30 sati.lEINSIEDELN: Studentenkapelle, pokrajbalzilike, svake 1. i 3. subote u mj. u 19.30 sati.lSCHWYZ: Kapuzinerkirche, Herrengasse 33,svake subote u 17.00 sati.

mespust

Misijske obavijesti

Nova uèiteljicaPoèetkom prosinca 1999. godine do�la jenova uèiteljica za HD� u Zugu, Schwyzu,Altdorfu i Sarnenu gða Marija Manjkas.Do�la je iz Zagreba i sa sobom ponijelabogato uèiteljsko iskustvo od 33 godine radau Domovini i pet godina u Njemaèkoj. GðiMariji Manjkas �elimo dobrodo�licu i punouspjeha u radu s na�om djecom i mladima.

Misa za pok. predsjednika RHU ponedjeljak, 13. prosinca 1999. godine ucrkvi Dobrog pastira u Zugu odr�ana je misazadu�nica za preminulog predsjednika RHdr. Franju Tuðmana. Misu zadu�nicu uzkratki nagovor o liku dr. Tuðmana predvodioje misionar fra Rade Vuk�iæ zajedno s p.Joannesom �umanoviæ koji se na kraju sv.mise takoðer obratio vjernicima u kratkomnagovoru. Crkva je bila puna a to je bio znakpriznanja i zahvalnosti prvom predsjednikusamostalne i neovisne dr�ave Hrvatske.

POBO�NOST KRI�NOG PUTA

Zug - svakog petka u 20.15 sati (GutHirt)Schwyz - svake subote u 16.30 satiAltdorf - svake nedjelje u 17.30 satiPfäffikon - 2. i 4. Nedjelje u 14.00 sati

RASPORED USKRSNIH ISPOVIJEDIZug - 04.04. u 18.00 satiPfäffikon-09.04. u 13.30 do 15.30 satiAltdorf - 09.04. u 17.00 do 19.00 satiSchwyz - 08.04. u 16.00 do 18.00 satiEinsiedeln - 15.04. u 19.00 sati

RASPORED SLU�BI U V. TJEDNUZug (Gut Hirt)Veliki petak - u 17.00 sati (Muka i obrediVelikog petka)Velika subota - u 23.00 sati (obredi,Uskrsna misa i blagoslov jela)Lachen (Riedkapelle)Velika subota - u 19.00 sati (Uskrsnamisa i blagoslov jela)

Prva prièest Zug (Gut Hirt), 7.05. u 11.00 sati Pfäffikon SZ, 28.05. u 14.30 sati

Proslava Majèinog danaSchwyz /Brunnen- 06.05. u 17.00 (Aula)Erstfeld- 19.05. u 18.00 (�upna dvorana)Freienbach SZ - 13.05. u 18.00 sati(Schulturnhalle)Zug - 11.00 sati (Sv. Ivo)Blagoslov poljai misaBaar - 01.06. (Uza�a�æe) u 11.00 sati uBruderklauskapelle

Korizmeni novèiæI ove korizme na�a Misija æe se ukljuèiti uakciju �Korizmeni novèiæ� za siroma�ne ipotrebne.

�upnik iz Cvitoviæa u SZ i ZGNa blagdan Krista Kralja, 20. i 21. 1999.Godine posjetio je svoje �upljane uSchwyzu i Zugu vlè. Josip �tefanèiæ,�upnik u Cvitoviæima kod Slunja. U subotuje slavio sv. misu u Schwyzu, a poslije sv.mise uprilièen je susret s vjernicima. Unedjelju je vlè. �tefanèiæ predvodio misu uZugu. Na oba mjesta vjernici su imalipriliku dati svoj doprinos za obnovuporu�ene crkve u Cvitoviæima. Sakupljenoje 12,000.- franaka. Svima velika hvala.

Biskup Janjiæ u ZuguNa blagdan Bezgre�nog zaèeæa BDM, 8.prosinca 1999. godine, misno slavlje u Zugupredvodio je mons. Ilija Janjiæ, biskupkotorski. Toga dana Misija je slavila iNikolinje. Prije i za vrijeme mise velik brojvjernika obavio je i svoju kr�æansku du�nost,bo�iænu ispovijed. Milostinja na misi bila jenamijenjena za popravak katedrale u Kotorui iznosila je 3,000.- franaka.

Susret hrvatskih i �vicarskihkatolika u SchattdorfuU subotu, 20. studenoga 1999. uprilièen je uSchattdorfu (UR) susret hrvatskih i�vicarskih vjernika. Susret je zapoèeo sv.misom u �upnoj crkvi koju je predvodio�upnik/dekan Bruno Werder. Ðakon StankoMartinoviæ predvodio je hrvatske vjernike.Misa je bila dvojezièna, a poslije misenastavljeno je slavlje u iskrenom zajedni�tvuu prijateljskom ozraèju. Èlanovi MV Altdorfi vrijedni dragovoljci pripremili su ukusnehrvatske specijalitete a folklorna grupaKolovrat iz Luzerna obogatila susretpjesmom i plesom. Bio je to vrlo uspje�an ikoristan susret. Sljedeæi takav susret bit æe19. o�ujka na proslavi sv. Josipa u Erstfeldu.

Proslava NikolinjalI ove godine sv. Nikola je posjetio djecu iodrasle u Zugu, Schwyzu, Esterfeldu,Einsiedelnu i Pfäffikonu SZ. Obdario je 500djece, a ona su mu u svim mjestima zahvaliladobro pripremljenim programom. U Zuguje nastupilo i kazali�te DUGA iz Zagreba spredstavom ��uma Striborova� Ivane BrliæMa�uraniæ.Na�e nikolinjske proslave nisu ostalenezapa�ene ni kod na�ih domaæina-�vicaraca.

Hodoèa�æe u Lourd11.06. - 16.06. 2000. godineHrvatska katolièka misija Zug zajedno s HKMLuzern organizira hodoèa�æe u Marijinosveti�te Lourd u Francuskoj. Cijena za odrasleje 625.- franaka (puni pansion), za djecu do 5godina 190.- franaka i za mlade do 14 godina545.- franaka. Rok prijave je do 01.04.2000.

Bo�iæne polnoækePolnoæke su slavljenen u Lachenu, Brunnenu iBaaru. Posjet je bio dobar a bo�iænoraspolo�enje nije izostalo. Na misi u Brunnenuglazbeni dio vodio je Anton �akaè izEinsiedelna, a u Baaru Ivo Maduna (naorguljama), Vlado Boban (dirigent) i crkvenizborovi iz Affolterna a. A. i Zuga. Svimavelika hvala.

Srebrni jubilejU subotu, 20. studenoga 1999. god.proslavili su srebrni braèni jubilej Ivo iJela �olaja iz Baara misnim slavljem ukripti crkve Gut Hirt u Zugu, a nastavili ukrugu obitelji i uzvanika u dvorani uInwilu. Èestitamo

16 O�UJAK/118/2000.

MovisUSKRSNA TEMA

Patnja, Kri� i Uskrsnuæe

Po muci i kri�u doslave uskrsnuæa

Patnja, muka, bol, trpljenje vjeèna jetema koja zaokuplja èovjeka. Èovjek seoduvijek trudio da istra�i uzrok patnje dabi joj prona�ao lijek ili je barem osmislio.U svakom sluèaju nisu ista razmi�ljanja opatnji onih koji osobno trpe i onih«zdravih» koji o patnji samo teoretskiraspravljaju i razmi�ljaju. Tu razliku urazmi�ljanju o patnji «patnika» i «diskuta-nata» izrekao je genijalni polemièar Vol-taire (+ 1778.) reèenicom koja je postalaglasovita: «Pitanje u s vezi s patnjomintelektualni je èin za one koji diskutiraju,ali su ka�njenici oni o kojima njezini lancizveckaju.»

Filozofsko pitanje o patnjiMislioci raznih vremena poku�ali su

naæi neki izlaz, neku utjehu iz te tajne istvarnosti. Tako grèki filozof Epikur(+270. pr. Kr.), koji je zastupao u�ivanje u�ivotu, tje�i se bezopasno�æu bogova kojisu «djeca prirode», a ni sama nas smrt nebi trebala brinuti, jer «dok nas ima, nemasmrti, a kad nje bude, neæe biti nas.»

Filozof Lukrecije (+55. pr. Kr.) se tra-gièno tje�io: «Nièega se nema bojati onajkoji se nièemu nema nadati. Èovjek èitavumire, pa ako i nije sretan dok �ivi, baremmo�e biti miran...» Kad mu je �ivot postaonepodnosiv, Lukrecije ga je dokrajèiobode�om.

Poznati i najveæi grèki filozofi raspra-vljajuæi o patnji i prije dolaska kr�æanstva,doprijeli su do uzvi�enih stavova u svezi spatnjom. Jedan od najveæih Sokrat (+399.pr. Kr.), a jo� prije njega Pitagora (+496.pr. Kr.) predla�u ovu maksimu (pravilo)ljudskog �ivota, koji naravno ukljuèuje itrpljenje: «Spoznaj samoga sebe.»

Nenadma�ivi Aristotel (+322. pr. Kr.)nagla�ava da je èovjekovo odreðenjepostojati i postati sve vi�e èovjekom.

Naèelo stoièkih filozofa je bilo: �ivjetiu skladu s prirodom i prilagoditi senjezinim zakonima. Ono �to prirodni tijekdonosi ne valja smatrati zlim, nego primatinepomuæenim mirom. Ako meðutim �ivotpostane odveæ nemilosrdan nitko ne mora�ivjeti.

Na temelju gore iznesenih mi�ljenja icitata mo�e se zakljuèiti da nijedan filozofili mislilac pred tajnom patnje ne poku�avausmjeriti svoje misli u pravcu rje�avanja

«za�to» i «odakle» patnja, nego je prihvaæajukao nejasnu stvarnost i poku�avaju joj datimjesto u èovjekovom �ivotu.

Biblija i Job o patnjiI Biblija (Stari zavjet) raspravlja o pat-

nji i poku�ava joj naæi razlog, uzrok isvrhu. Svako zlo i svaka patnja imajuizvor u Istoènom grijehu, u èovjekovomprekr�aju Bo�je zapovijedi: «Jer siposlu�ao glas svoje �ene te jeo sa stabla skojega sam ti zabranio jesti rekav�i: Snjega da nisi jeo! - evo: Zemlja neka jezbog tebe prokleta: s trudom æe� se od njehraniti svega vijeka svoga! Raðat æe titrnjem i korovom, a hranit æe� se poljskimraslinjem. U znoju lica svoga kruh svoj æe�jesti dokle se u zemlju ne vrati�: ta izzemlje uzet si bio - prah si, u prah æe� se ivratit.» (Postanak 3,17-20).

Biblija donosi kao uzor patnje patnikaJoba kome ne spominje ni oca, ni majke, nioèeva oca... Samo: «Bija�e nekoæ u zemljiUsu èovjek po imenu Job» (1,1). I to je sve.Ne spominje se ni ime naroda od kojegapotjeèe, ni mjesto roðenja. Meðutim, nemadvojbe da je Job bio osoba, vrlo bogat,okru�en �ivotom i pun �ivota. Najednom izte oaze rasko�i �ivota biva baèen u pustinjubeznaða, gubi silno bogatstvo, brojnudjecu, prijatelje i zdravlje...

Job se u poèetku ne snalazi u naglompreokretu, a smatrajuæi sebe pravednikompostavlja pitanje Bogu: «Zbog èegakrivnju moju istra�uje�, i grijehe mojehoæe� razotkriti, kad znade� dobro da samnedu�an, da ruci tvojoj izmaknut nemogu» (Job 10, 6-8).

Job u svojoj patnji podnosi velikuku�nju, ne trpi rado, odbija mi�ljenjesvojih prijatelja i �ena koji ga pozivaju naotpor i pobunu protiv Boga, ali ostajeuvijek èvrsto uz Boga i do�ivljava gaprolazeæi kroz tijesak patnje, ali zato bivanagraðen povratkom jo� veæeg bogatstva isreæe nego prije patnje.

Isus Krist, patnja, kri� i UskrsnuæeIsus Krist je svojim primjerom �ivota i

predanja u volju Bo�ju dao najboljiodgovor na pitanje patnje i muke za kojuje kri� postao simbolom za vjeènost. �ivotIsusa iz Nazareta zato postaje primjer�ivota za mnoge kroz pune dvije tisuæegodina. Isus je svjestan da je Sin Bo�ji.Èuo je Bo�ji glas: «Ti si Sin moj,Ljubljeni!» (Mk 1.11). Program njegova�ivota bio je vr�iti volju Bo�ju i navije�tatiVeselu Vijest o dolasku kraljevstvaBo�jeg: «Ispunilo se vrijeme, pribli�ilo sekraljevstvo Bo�je...» (Mk 1,15).Buduæi da je Isusovo djelovanje bilomimo ili protiv ustaljenih normi dru�tve-nog i religioznog �ivota, nailazi naprotivnike meðu farizejima, pismo-znancima i �idovskim sveæenicima pa sedrama njegova �ivota pribli�ava smrt nakri�u. Isus je «Emanuel» (Mt 1,23), tj.«Bog s nama», koji meðutim ne dajenikakvo teoretsko obja�njenje patnje, veæljude poziva da prihvate tu patnju: «Tko�eli biti moj uèenik, neka se odreknesamoga sebe, neka uzme svoj kri� i nekaide za mnom» (Mt 16,24). Isus nije do�aona svijet da bi uni�tio patnju, nego da bi jetrpio s nama. Nije do�ao da bi uni�tio kri�,nego da bi se ispru�io na njemu. Od svihprivilegija koje su specifiène Èovje-èanstvu, za samoga sebe je izabrao upravoovaj. Prihvativ�i kri� i smrt na njemupouèio nas je da je ovo jedini izlazni put imoguænost preobrazbe zemaljskog �ivotau vjeèni i nebeski �ivot. «Nije li trebalo daKrist sve to pretrpi, te uðe u svoju slavu.»(Lk 24,26). To je cjeloviti i jedini odgovorBo�ji na patnju i kri� biblijskom Jobu isvim Jobovima prije i poslije biblijskogJoba. Patnje, muke, nevolje i kri�evi nisusvrha ni cilj èovjeku u �ivotu, veæ putkojim se dolazi do vjeène slave iUskrsnuæa. A to je drugim rijeèima jedinipravi cilj i smisao èovjekovog �ivota. r

Pi�e: fra Berislav Kutle

O�UJAK/118/2000. 17

MovisJUBILEJ 2000

�TO JE JUBILEJ?Jubilej je izvanredni poziv za boljeupoznavanje otajstva Utjelovljenja: Spomenise da te Bog voli, jer je Isus iz ljubavi prematebi prije dvije tisuæe godina postaoèovjekom. Spomeni se, stoga, da treba� ljubitisve ljude kao �to nas je Krist ljubio: �Sve.dakle, �to �elite da ljudi vama èine, èinite i vinjima. To je, doista, Zakon i Proroci�.Svaki je èovjek - prigodom Jubileja, proslaveobljetnice Kristova roðenja - pozvanrazmatrati o Bogu koji je Ljubav. Ljubav tevodi k njemu i k radosti u tebi samome.Jesi li ti kao kr�æanin, tj. Kristov sljedbenik,znao pronaæi trenutak ti�ine i sabranosti kakobi se pitao èemu ovaj Jubilej? �Evo sad jevrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa� (2Kor 6,2).

Jubilej ili Sveta godina je:- godina duhovnoga preporoda- godina osobnoga susreta s Kristom- godina velikodu�ne ljubavi Bo�je i premaBogu; godina velikodu�ne ljubavi braæe isestara i ljubavi prema njima.

ZA�TO JUBILEJ 2000.GODINE?Znakovito je da se godine gotovo posvudapoèinju raèunati od Kristova dolaska nasvijet. Na pragu novoga tisuæljeæa kr�æanitrebaju ponizno stati pred Gospodina i pitatise o odgovornosti koju i oni imaju u odnosuna zla na�ega doba.Kakvo stajali�te na globalnoj svjetskojrazini valja zauzeti prema ljudskomudru�tvu? Kakvo je svjedoèanstvo koje usvijetu danas daju kr�æani? Jubilej treba udana�njim kr�æanima potvrditi vjeru u Bogakoji se objavio u Kristu, podr�ati nadu kojase prote�e prema i�èekivanju vjeènoga�ivota, ra�ariti ljubav koja je djelatnozauzeta u slu�enju braæi i sestrama.Lako je tugovati i jadikovati nad zlima kojapogaðaju svijet, ali �to ti, osobno, èini� kakobi prevladalo dobro? Jubilej je prigoda kojuti nudi Gospodin kako bi obnovio svoj �ivoti kako bi dao svoje svjedoèanstvo vjere.

KAKO KR�ÆANINSLAVI JUBILEJU jubilejskoj godini kr�æani æe obnovljenimdivljenjem stati pred ljubav nebeskoga Ocakoji je ljubio svoga Sina, �da nijedan koji unjega vjeruje ne propadne, nego da ima�ivot vjeèni� (Iv 3,16).Potrebno je:1. OZBILJNO I DUBOKO ISPITIVANJEVLASTITOGA KR�ÆANSKOG �IVOTA�to �elim i �to èinim od svojega �ivota?Za�to �ivim? Za�to se zovem kr�æaninom?

Je li moja vjera �iva? Tko su drugi ljudi zamene?Mislim na evanðeoske rijeèi: �Ta �to koristièovjeku ako sav svijet zadobije. a sebesamoga izgubi ili sebi naudi?� (Lk 9,25).2. ISKRENO POKAJANJEPred Gospodinom nitko ne mo�e glumiti, asvaki se èovjek ima za �to kajati. Radost jesvakoga jubileja osobito radost zbogopro�tenja grijeha, radost obraæenja. �Tako,ka�em vam, biva radost pred anðelimaBo�jim zbog jednog obraæena gre�nika� (Lk15.10).3. ÈVRSTA ODLUKA�Ustat æu, poæi svomu ocu...� (Lk 15,18)kao odgovor na Kristove pozive:�Obratite se i vjerujte evanðelju� (Mk 1,15):�Doðite k meni, svi vi umorni i optereæeni,i ja æu vas odmoriti� (Mt 11,28).

JUBILEJSKI OPROST�Oprost je otpu�tenje pred Bogom vremenitekazne za grijehe kojih je krivica veæ izbrisana;to otpu�tenje vjernik, pravo raspolo�en i uzodreðene uvjete, dobiva posredovanjemCrkve koja, kao poslu�iteljica otkupljenja,svojom vla�æu dijeli i primjenjuje blagozasluga Krista i svetaca� (KatekizamKatolièke Crkve, br. 1471).Jubilej je godina �milosti�, usmjerenaprema nutarnjoj obnovi. Uvjeti zadobivanje oprosta naznaèeni su u buliIncarnationis mysterium:1. Sakramentalna ispovijed koja vodi kistinskomu obraæenju srca.2. Sveta euharistijska prièest, a godinadvijetisuæita bit æe posebno pro�etaeuharistijom.3. Hodoèa�æe, kako bi se prisjetilo da jeèitav kr�æanski �ivot zapravo velikohodoèa�æe prema kuæi Oèevoj.4. Molitve: Vjerovanje; Oèe na�; ZdravoMarijo; Slava Ocu na nakanu Svetoga Oca.5. Pohaðanje onih crkava koje posebnoistaknu i preporuèe crkvene vlasti.6. Karitativno djelovanje i zauzetost zabolesnike, zatvorenike, stare i osamljene,hendikepirane, napu�tenu djecu, mlade upote�koæama i za svu braæu i sestre koji senalaze u potrebi, buduæi da je Kristprisutan u njima (Mt 25,34-46).

Blagoslovljen budi, Oèe!U svojoj si neizmjernoj ljubavi darovaosvoga Sina koji se po Duhu Svetom utjeloviou preèistu krilu Djevice Marije i rodio uBetlehemu prije dvije tisuæe godina.Postao je na�im suputnikom i dao je novoznaèenje povijesti koja je zajednièki hod umuci i trpljenju, u vjernosti i ljubavi premanovomu nebu i novoj zemlji u kojima æe� Ti,pobijediv�i smrt, biti sve u svima.

Hvala ti i slava, Presveto Trojstvo,jedini i preuzvi�eni Bo�e!Neka po tvojoj milosti, Oèe, jubilejskagodina bude vrijeme istinskoga obraæenja iradosna povratka k Tebi; neka bude vrijemepomirenja meðu ljudima i pronaðene slogemeðu narodima; vrijeme u kojemu nek sekoplja prekuju u srpove, a zveket oru�ja nekzamijene pjesme mira.Podari nam, Oèe, da jubilejsku godinu�ivimo poslu�ni glasu Duha Svetoga, vjerniu nasljedovanju Krista, revni u slu�anjuRijeèi i u pohaðanju vrela milosti.

Hvala ti i slava, Presveto Trojstvo,jedini i preuzvi�eni Bo�e!Podupri, Oèe, snagom Duha Svetogazauzetost Crkve za novu evangelizaciju ikorake nam vodi stazama svijeta, danavije�tamo Krista �ivotom, usmjeravajuæisvoje zemaljsko hodoèa�æe prema Gradusvjetlosti.Neka Kristovi uèenici zraèe svojom ljubavljuprema siroma�nima i potlaèenima; neka budusolidarni prema potrebnima i velikodu�ni udjelima milosrða; neka znaju oprostiti braæi isestrama kako bi i sami od tebe primiliopro�tenje.

Hvala ti i slava, Presveto Trojstvo,jedini i preuzvi�eni Bo�e!Udijeli, Oèe, da uèenici tvoga Sina,proèi�æena sjeæanja, priznav�i vlastitekrivnje, budu jedno, da svijet uzvjeruje.Neka se pro�iri dijalog meðu sljedbenicimavelikih religija te da svi ljudi otkriju radost utomu �to su tvoja djeca.Neka se s molitvenim glasom Marije, Majkenaroda, stope molitveni glasi apostola ikr�æanskih muèenika, pravednika svihnaroda i svih vremena, kako bi Sveta godinaza pojedince i za Crkvu bila razlogomobnovljene nade i radosti u Duhu.

Hvala ti i slava, Presveto Trojstvo,jedini i preuzvi�eni Bo�e!Tebi, Oèe svemoguæi, izvore svijeta ièovjeka, po Kristu �ivomu, Gospodaruvremena i povijesti, u Duhu koji posveæujesvemir hvala, èast i slava danas i u vjekovebez kraja. Amen!

MOLITVA SVETOGA OCAIVANA PAVLA II. ZA SLAVLJE

VELIKOGA JUBILEJA2000. GODINE

Jesi li ti kao kr�æanin, tj. Kristovsljedbenik, znao pronaæi trenutak

ti�ine i sabranosti kako bi se pitaoèemu ovaj Jubilej?

18 O�UJAK/118/2000.

Movis

Hrvatska katolièka misijaVia Locarno 36, 6616 Losonetelefon/fax 091/ 792 22 18natel 079/ 239 86 78misionar: fra Miæo Pinjuh

lRaspored misalASCONA: crkva u Collegio Papio, svake nedjeljeu 9.30 sati.lBIASCA: Chiesa parrocchiale, svake nedjelje u11.30 sati.lGIUBIASCO: Chiesa san Giobe, svake nedjeljeu 18.00 sati.lLOCARNO: Chiesa Nuova, via Cittadela 17,svakoga ponedjeljka i èetvrtka u 20.00 sati.lLUGANO: Cristo Risorto, via Brentani 1 (kodgroblja), svake subote u 19.00 sati.

Misija Ticino

fra Miæo Pinjuh, na� novi misionarMisijske obavijesti

VJERONAUK U HD�

Ascona (subota) u 13.00 - 17.30(dvije skupine 1. - 8. razreda).Bellinzona (ponedjeljak) u 17.30 - 20.30(dvije skupine 1. - 4. razreda).(utorak) u 18.00 - 21.00 (dvije skupine4. - 8. razreda)Biasca (srijeda) u 13.00 - 15.00(dvije skupine 1. - 8. razreda).Lugano-Masagno (èetvrtak) u 16.00 -19.30(6. 7. i 8. razred); (subota) u 14.00 - 18.30(dvije skupine 4. - 8. razreda)

Novi misionar u TicinuI najmlaða hrvatska katolièka misija u�vicarskoj dobila je novoga misionara uosobi o. fra Miæe Pinjuha, hercegovaèkogfranjevca. On je u veljaèi ove godinepreuzeo duhovnu skrb za Hrvate katolikeu Ticinu od svoga prethodnika o. fra PetraLjubièiæa.Fra Miæo je roðen 4. rujna 1948. godine uÈerinu u Hercegovini. Temeljno�kolovanje zavr�io je u rodnome mjestu.Nakon ispita zrelosti u Franjevaèkojklasiènoj gimnaziji u Visokom, teolo�ko-filozofski studij zapoèinje naFranjevaèkom filozofsko-teolo�komvisokom uèili�tu u Sarajevu. Voljompoglavara studij teologije je nastavio navisokim uèili�tima u Schwazu (Austrija),odnosno Wurzburgu i Fuldi (Njemaèka),gdje je i diplomirao 1974. godine. Zasveæenika je zareðen 5. kolovoza 1973. uFrohnleitenu u Austriji. Od tada pa sve dodolaska u Ticino pastoralno je djelovao urazlièitim sredi�tima diljem Hercegovine.Iako je fra Miæo sve ove godine nakonstudija djelovao u Domovini, nije munepoznata prognanièka i iseljenièkasudbina. Svojedobno je, jo� za vrijemestudija, sustavno istra�ivao i prouèavaoupravo tu problematiku. Plod tihistra�ivanja sa�eo je u zavr�nomdiplomskom radu. I kasniji, makar ipovremeni, pohodi pojedinim europskimmisijskim sredi�tima, trajno su ga dr�aliblizu na�oj iseljenièkoj problematici. To jetemeljni razlog, uz fra Miæino veliko idokazano organizacijsko i pastoralnoiskustvo, da je na�a duhovna pastva u�vicarskoj dobila jo� jednoga vrijednogsuradnika.Fra Miæi �elimo iskrenu dobrodo�licu iBo�ji blagoslov u radu na NjiviGospodnjoj koja, uz nerijetko cvijeæe,obiluje i podmuklim korovom i o�trimtrnjem.

Hvala i oprostite!Ima trenutaka u na�em ljudskom �ivotu

kad bi trebalo javno kazati: oprostite nasvemu, hvala za sve i zbogom!

Ti trenuci su upravo sada: Upuæujemvam svima ponizne i iskrene, tople isrdaène rijeèi: hvala vam za sve i oprostitena svemu! Molim za opro�tenje sve onekoje sam mo�da povrijedio ili im ne�to na�ao uèinio bilo svjesno ili nesvjesno.Hvala vam za istinsku ljubav i pozornostkoju ste mi iskazivali. Svjestan sam da tonisam zaslu�io.

Pet godina proveo sam u �vicarskoj,od toga godinu i osam mjeseci u Ticinu.Odlazim u Njemaèku u franjevaèkuzajednicu u Blankenau. Zajedno strojicom subraæe pastoralno æu djelovatina njemaèkoj �upi.

Navije�tao sam vam uskrsloga Krista i�arko �elio da vam on bude �ivotna sreæai vjeèni spas. Moram vam priznati danisam stigao sve ispuniti ono �to sam bioplanirao.

Lijepo mi je bilo meðu vama. Stekaosam velika iskustva i prijateljstva. Sve vasnosim u svom srcu i neæu vas nikadazaboraviti u svojim molitvama. Meni æebiti najveæa zahvala va�e molitve i uzoranvjernièki �ivot.

Dragi prijatelji, nemojte nikadazaboraviti da je najveæe blago ako jeèovjek u milosti Bo�joj i zadovoljan sonim �to ima!

Toliko puta sam vam rekao da nemamira i sreæe u novome stanu (kuæi) ako seu njih ne unese i bogatstvo duha, kr�æanskimoral, zakon evanðelja. Jedino toobogaæuje du�u i poma�e u rje�avanju�ivotnih problema ili pote�koæa.

Èuvajte vjeru otaca kao zjenicu svogaoka. Ona se najbolje èuva molitvom, sv.misom, èitanjem Sv. pisma i duhovnihknjiga...

Bdijte nad buduæno�æu svoje djece.Odgajajte ih u vjeri. Svjedoci ste da se uovoj bogatoj zemlji mo�e s mukom dobrozaraditi i sve imati, ali vrlo brzo i sveizgubiti. Ovdje su velike opasnosti zadu�u. Previ�e je �otrova� koji truje mladedu�e. Lako se ideali ru�e, vjera gubi i du�etruju...

�arko bih �elio da budete uvijek ljudiEvanðelja, ponizna djeca Crkve, ljubiteljiistine, ljudi �rtve i apostoli bratske ljubavi,budni èuvari svetosti braka i poniznivr�itelji volje Bo�je.

Do ponovnoga viðenja u ovoj suznojdolini, ali sigurno u raju.

Sve vas pozdravlja i rado vas se sjeæava� dosada�nji misionarfra Petar Ljubièiæ

O�UJAK/118/2000. 19

Movis

Jurastrasse 12, 3013 Berntelefon 031/ 333 46 57fax 031/ 333 46 72

misionar fra �imun �ito Æoriæ

lRaspored misalTRIMBACH: Crkva sv. Mauricija, svake2.,4. i 5. nedjelje u mjesecu u 12.00 satilDULLIKEN: Crkva sv. Franje, Bahnhofs-trasse 44, svake 1. i 3. nedjelje umjesecu u 12.00 satilSOLOTHURN: Crkva sv. MarijeAllmendstr. 60, svake 2.,3. i 5. nedjelje umjesecu u 14.30 satilZUCHWIL: Crkva sv. Martina, Haupts-trasse 45, svake 1. i 3. nedjelje umjesecu u 14.30 sati

Misijske obavijesti

USKRSNE ISPOVIJEDI

Trimbach: 17.04.2000 s poèetkom u18.00 satiSolothurn: 18.04.2000 s poèetkom u18.00 sati

PROSLAVA MAJÈINA DANASolothurn: 13.05 2000. s poèetkom u19.00 satiTrimbach: 14.05 2000. s poèetkom sv.mise u 12.00 sati

Uz osnivanje Misije SolothurnDugo se o tome govorilo, a onda je na

sastanku odgovornih crkvenih ljudikantona BE i SO u Solothurnu(12.11.1999.) dano je zeleno svjetlo zaosnivanje Hrvatske katolièke misije Solo-thurn i potvrðeno na sastanku u Oltenu(12.01.2000.), kojemu je predsjedao H.Kaufmann, predsjednik Sinode kantonaSO, tog najvi�eg crkvenog tijela ukantonu. Po prijedlogu dr. U. Köppela,direktora SKAF-a, misija formalnopoèinje s 1.05.2000, ali je jasno da trebavremena dok sa svim potrebnim proradi ibude opremljena.

Dosad najvi�e blagoslova obiteljiOve godine najvi�e se dosad na�ih

obitelji u kantonu Solothurn prijavilo zablagoslov. Uz one koji su redovitopozivali sveæenika, bio je znaèajan brojtakoðer i novih kojima sveæenik nije nikadprije ili rijetko ulazio u stan, ni nablagoslov ni uopæe, a ove godine su tozatra�ili. Ohrabrujuæe je �to je meðu njimazapa�en veæi broj mladih obitelji i onihkoji nisu ba� najredovitiji u crkvi, te �to seove godine anga�iralo i vi�e mladihmisijskih pomoænika (prakaratura) koji susveæeniku pomogli organizirati molitveniposjet obiteljima. I prija�njima i novimavelika hvala! Sve to gore reèeno, mo�da iradi toga, �to se ova jubilarna 2000. godinaipak oèituje i kao posebna godinablagoslova i milosti za sve koji su za dobrootvoreni! �Blagoslov stanova ili kuæa� ili�blagoslov obitelji� prastara je kr�æanskatradicija, prema kojoj je u praksi sveæenikbarem jednom godi�nje, i to poèetkomgodine, ulazio u svaku obitelj i s njom sezajedno pomolio za njezine potrebe,posebice kroz tu godinu.

Misa svake nedjelje na podruèjuSolothurna kao i Oltena

S odgovornima u �vicarskoj crkvi tra�ise i moguænost sv. mise za podruèjeBalsthala. Meðutim, treba reæi da nijesamo do odgovornih �vicaraca. Taj krajotprilike na pola puta izmeðu Solothurna iOltena ima lijepi broj Hrvata, ali iz onoga�to se od veæine njih èuje: jedni su senavikli iæi u Trimbach i/ili Solothurn,drugi istièu da im je upravo va�no da setamo sretnu s drugima i da se ne �zatvore�samo u Balsthal, treæi ne idu redovito, vrlorijetko ili nikako u crkvu, itd., pa æe se jo�vidjeti �to je tu najpametnije napraviti. Svidobri i realni prijedlozi rado æe se, premamoguænostima, uva�iti!

Misija Solothurn (u osnivanju)

Sv. krizmaZbog premalog broja prijavljenih neæe

biti ove godine!

Potreba jo� boljeorganiziranosti misijskihsuradnika

Uz sve pohvale na�im misijskimsuradnicima i suradnicama, sad kad smodo�li do 4. crkve i dvorane, a vjerojatnoæemo dobiti i petu za Balsthal,potrebannam je jo� veæi broj i bolja organiziranostmisijskih suradnika. Stoga je va�no udogledno vrijeme pojaèati sve skupinemisijskih suradnika, od prakaratura,ministranata, èitaèa, pjevaèkih zborova,orgulja�a, zajednice �ena, pomoænika udvoranama nakon mise, pomoænika zaorganizaciju misijskih zabava i sl. Jer bezvas sviju misionar ne mo�e sam osiguratisve potrebno za dobro funkcioniranje na�emisijske zajednice. Stoga rado èekamo dase vjernici i prije nego �to ih misionarzamoli sami jave za ono u èemu mogupomoæi!

Prva prièest 2000. godine14. svibnja u crkvi sv. Mauricija

u Trimbachu

Misijski centar u predgraðuSolothurna

U potrazi za vlastitim potrebnimprostorijama, Hrvatskoj kat. misiji SOponuðen je misijski centar u predgraðuSolothurna, udaljen 300-400 metara od�Autobahna�. Kako je na dobroj poziciji iu njemu dovoljno prostorija za na�epotrebe, rado smo ga, kao najbolju odponuðenih moguænosti, prihvatili. Realnoje oèekivati da bismo u nj poèeli useljavatikrajem ove i poèetkom sljedeæe godine.

Ponovno folklor za djecuNakon malog zastoja, ponovno

poèinjemo s vje�banjem folklora za djecu.Iz onoga �to su prije uvje�bali s JosipomBorozinijem i iz ovoga �to æe se sadavje�bati sa svojim stalnim uèiteljemIvanom Maro�ijem (obojici im velikahvala na besplatnom trudu), gledat æemonjihov prvi nastup za Majèin dan u svibnju.Stoga roditelji i djeco, jo� nije kasnoprijaviti se. Isplati se, jer za nekolikomjeseènih vje�bi - puno æe se postiæi.

Pokladna slavlja - dio katolièkeba�tine

I Hrvati u kantonu Solothurn dobroèuvaju prastaru tradiciju ma�kara. Ovajsmo se put maskirani sjajno zabavljali uSolothurnu uz dobru domaæu glazbu iiznenaðenje veèeri s prvoklasnom �vicar-skom solothurnskom �Guggen-Musik� -grupom, u njihovim tradicionalnimno�njama i s gromoglasnim �Guggen�-instrumentima. Èini se da se u takoopu�tenoj atmosferi jo� najlak�e zbli�iti sa�vicarcima i oni s nama. Kako kr�æanstvonije tu�na religija, pokladno svetkovanjeima svoju tradiciju u katolièkimgradovima po svijetu i po kantonima u�vicarskoj, a tek se u novije vrijemeuklanja granica izmeðu katolika iprotestanata u brojnim stavovima, pa takoi prema pokladnim sveèanostima(vidi �Karnevalski ludu dani�,Svjetlo rijeèi, 2, 2000).

Ponovno za djecu HrvatskeS podruèja na�e misije od Bo�iæa se

upisalo sedam novih obitelji kao kumovi uHumanitarnoj zakladi za djecu Hrvatske(kum osigurava dijete s 300 kuna mjeseèno),a za pozdrav, prilo�ili smo Zakladi ponovnujednokratnu pomoæ, ovaj put 520.- franaka.Osim 4-5 tisuæa djece koju Zaklada redovitosponzorira, ona dodjeljuje i stipendijestudentima (trenutaèno ih je 124) iz obiteljislabijeg materijalnog stanja.

20 O�UJAK/118/2000.

Movis

J

Mladi u zamahu

Ja sam pripadnica druge generacije u�vicarskoj, a povod za ovaj èlanka bio je mojdolazak u Zürich nakon du�eg vremena. Mojisu se roditelji, naime, vratili u Hrvatsku, a jaradi studija oti�la u Austriju. Hrvatska unija mladih (HUM) koja okupljamlade Hrvate roðene u �vicarskoj, posebice uZürichu i Badenu, slavila je 30. listopada1999. 6. obljetnicu. Bilo mi je drago vidjetistare prijatelje iz na�e mlade udruge, ali samneugodno iznenaðena kad sam èula daèlanstvo opada.

Je li se ugasio plamen koji je buknuo ujeku Domovinskog rata, jesu li izgubilizanimanje za Hrvatsku? - upitala sam se.Ne, ne vjerujem. Veæina na�ih mladih voliHrvatsku, govori hrvatski, odlazi u Hrvatskuna odmor, a neki se �ele i vratiti.Lijepo je to �to se druga generacija mladihHrvata u �vicarskoj dru�i meðusobno i �tonose u sebi svijest o domovini, o pripadanjuhrvatskoj kulturi. Druga generacija, meðutim,pripada i �vicarskoj kulturi.

Za mnoge na�e roditelje bila je velika �rtvanapustiti domovinu i otiæi u inozemstvo�trbuhom za kruhom�. Pogovoto dok nisunauèili jezik, ali i poslije nije bilo lako bitistranac. Radili su pod lo�ijim uvjetima negodomaæi ljudi, nekada izolirani i diskrimi-nirani. Bilo je potrebno i vremena i muke, doksu se navikli, dok su na�li stalno radno mjesto,stekli priznanje kolega i pretpostavljenih naradnom mjestu, i dok su na�li prijatelje meðu�na�ima� i meðu �njihovima�.Mnogima je uspjelo i danas se osjeæaju dobrou tuðem svijetu i ne smatraju ga tuðim.

Sasvim je drukèija situacija drugegeneracije. Mnogi smo roðeni ovdje, polazilivrtiæ, �kolu pohaðali, bolje njemaèki negohrvatski nauèili, ovdje stekli prve prijatelje iprvi put se zaljubili. Htjeli-ne htjeli, teokolnosti su ostavile traga na nama i mi smo

PREDANA PETICIJA S VI�E OD 6000 POTPISADavor Jakopoviæ, Damir Peiæ i pisac ovih redaka Damir Petkov

predali su 10. sijeènja 2000. u Bernu peticiju u ime Hrvatske unije mladih(HUM) s vi�e od 6000 potpisa kojom zahtijevaju da se hrvatske ljudenaziva Hrvatima, kao �to to i jesu. Primili su ih dr. Peter Huber, ravnateljBundesamta für Ausländerfragen i dr. Christof Müller, �ef informacija.

U ugodnom polusatnom razgovoru naglasili su da je �vicarskapriznala Republiku Hrvatsku jo� 1992. te da je stoga krajnje neprimjerenonazivati hrvatske dr�avljane ex-jugoslavenima. Dr. Huber je izrazio punorazumijevanje za ovako stajali�te. Rekao je da æe �vicarska uprava doistanastojati rabiti korektne dr�avne nazive, ali da to u pojedinim sluèajevimaipak nije moguæe.

Inicijatori peticije zahvaljuju svim pojedincima i udrugama koje supoduprle ovu peticiju, posebice hrvatskim katolièkim misijama u �vicarskoj.

U ime Hrvatske unije mladih (HUM) Baden-Zürich, Damir Petkov.

VLADIMIR PRELOG(1906 - 1998)najveæi hrvatski znanstvenik20. stoljeæa

Nobelovac Vladimir Prelog ubrajase meðu najveæe kemièare u povije-sti. Najveæi dio �ivota proveo je kaoistra�ivaè i profesor na ETH uZürichu. Roðen u Sarajevu, studi-rao je u Pragu, vi�e je godina djelo-vao u Zagrebu. Umro je u Zürichu.

V. Prelog je oduvijek iskazivaosvoju pripadnost hrvatskom naro-du. Njegov �ivotni put pokazuje daje moguæe biti svjetski èovjek,lojalan graðanin zemlje kojaomoguæuje �ivot i stvarala�tvo(�vicarska), a istovremeno ostatisrcem vezan uz mali narod iz kojegje velikan potekao.

Po�tovatelji V. Preloga - Hrvati,�vicarci i znanstvenici iz drugihzemalja - odluèili su podiæi u Zürichuspomen - ploèu ovom velikanu, a iustanoviti znanstvenu nagradu zapodmladak, koja æe nositi njegovo ime.

Pozivamo pripadnike hrvatskezajednice u �vicarskoj da svojimnovèanim prilozima (makar i samosimboliènim) olak�aju ostvarenjeovih ciljeva uplatom na NEUEAARGAUISCHE BANK, 5201Brugg, broj raèuna 169686 � 71.

Predsjednik Udruge V. PrelogProf. Dr. Nikola Ivan Joviæ10. o�ujka 2000.

danas dio �vicarskog mentaliteta, kao �to je ondio nas. Za�to to nijekati?

Zar se ne ka�e, da èovjek vrijedi onolikokoliko jezika govori. Prema tome mi vrijedimoduplo! (malo �ale). Mi mo�emo biti ponosni�to smo i �vicarci i Hrvati. Na�e je bogatstvo utome �to pripadamo obadvijema kulturama!Mi mo�emo razumjeti �vicarce u njihovimpostupcima, a istovremeno voljeti na�e ljude ina� mentalitet, mislim da to ne treba posebnonaglasiti. Osim toga, dovoljno smo odrasli dane slijedimo slijepo ovu ili onu stranu, nego dasvjesno promatramo i preuzimamo ono �tonam se sviða kod jednih i kod drugih i takoizgradimo same sebe i postanemo samostalneosobe.

�ivim u Grazu (A) i studiram jezièni studijza prevoditelje (njemaèki i hrvatski) saspecijalizacijom za simultano prevoðenje. Togstudija nema u �vicarskoj, zato sam ostavilaZürich u kojem sam odrasla. Kod ovogastudija je neophodno odlièno poznavati obajezika. Ali jo� va�nije od toga je poznavanjeobiju kultura. Razumjeti jezik èovjeka kojipripada drugom narodu jo� ne znaèi stupiti snjim u kontakt i razumjeti njega samoga.Upravo na tome se temelji ne samo suradnja uposlovnom i politièkom svijetu (kao uEuropskoj uniji i procesu globalizacije) nego iosnovno kr�æansko naèelo ljubavi premabli�njemu kojigod jezik govorio i kojem godnarodu pripadao.

Upravo mi, drugageneracija, smo sretnicikojima je Bog podariotu sposobnosts roðenjem.

Zato je iskoristimo!

Nives Grenko,Graz (A)6.studenoga 1999.

Damir, Damir i Davor s peticijom - s vi�e od 6000potpisa u rukama, na putu za Bundesamt...

BOGATSTVO �DRUGE GENERACIJE�

O�UJAK/118/2000. 21

MovisPomoæ domoviniZH INVALIDEN UND RENTNER

SERVICE CENTER

ORGANIZACIJA PRAVNOG ZASTUPANJAPOMOÆ U OSTVARIVANJU VA�IH POTRA�IVANJA

OSOBNE I OBITELJSKE CH-MIROVINE,ZA�TITNI DODACI, OD�TETE I DR.

PO OSNOVU*

STAROSTI ILI GUBITKA ÈLANA OBITELJI(MU�, �ENA, DIJETE, RODITELJ),

INVALIDNOSTI PO NESREÆI NA POSLU,IZVAN POSLA ILI DUGOTRAJNOJ

BOLESTI*

PROVJERA, PRIMATE LI I JESTE LIPRIMALI SVE NA �TO IMATE PRAVO

*POTRAGA ZA ZABORAVLJENIM ILIIZGUBLJENIM CH-MIROVINSKIM

PODACIMA DR�AVNIH I PRIVATNIHFONDOVA

Termin po telefonskoj najavi utajni�tvo od ponedjeljka do petka

08.30-12.00 i 13.30-17.30

telefon 01/ 217 16 06

Josip Prpiæ, MIR SC GmbHBahnhofstrasse 71/3 kat

Postfach 6129, 8001 Zürich

INVALIDEN UND RENTNERSERVICE CENTER

BE

SG

HKM BERN

U protekloj smo godini skupili u Misiji61.830.- franaka. Fra Ante je podijeliosiroma�nima u domovini 68.503.- franaka.Velike iznose smo veæ objavili u prija-�njim brojevima Movisa. U pro�logodi�njiprimitak ulazi sve ono �to je stiglo prekobanke, skupljanje od milostinje, odzavjeta, i od piæa. Zajednica iz Interlakenaje skupila 1.500.-, Zajednica iz Biela 800.-franaka.

HKM ST.GALLEN

Caritas u Sarajevu 1,000.- ; za crkvu uMostaru 1,200.- ; �upa Posu�ki gradac1,000.-; Podmilaèje 1,500.-; �upa KotorVaro� 500.-; �upa Prisoje 500.-; �upaGradniæi 1000.-; (N.N.) Slavonski Brod1000.-; Djevojci za operaciju u Zagrebu200.-.

HKM ZÜRICH

Rkt. �.uredu �. Brijeg: 5.500.-, biskupijaKotor: 3.500.-, crkva sv. LeopoldaMandiæa- Herceg Novi: 500.-, N.N-student(Split):200.-è.s. Zagreb: 500.-, rkt. �.uredMostar (sv. Petar i Pavao):1000.-, za opremusoba za bolesne fratre (Humac):8.000.-, ob.Praher (Slavonski Brod): 500.-, ob. �imiæ(Grude):1000.- N. Musa (dijete) zaoperaciju (�. Brijeg) :2000.-, N. Staniæ(dijete) za operaciju (�. Brijeg):2000.-, N.N. (Vidovice):100.-, mladi iz Zadra: 1500.-, Udruga 4+ (Slavonski Brod): 1860.-, M.Balajiæ (Dubrovnik): 200.-, D. Padovan(Rijeka):100.-, Jelena Turkalj (Karlovac):200.-, bogoslovni Kaptol Zagreb zainformatizaciju: 500.-, M. Suèeviæ (Za-greb):50.-, s. karmeliæanke (�arengrad/Za-greb/: 500.-, Ðuro Benkoviæ (Ora�je):150.-, Ðuro Benkoviæ (Ora�je) dala Z�: 500.,Kraljeva Sutjeska :1000.-, �. Martinoviæ (�.Brijeg):300.-, H.Z. - studentica (Lausanne)500.-, karitas BK BiH: 2000.-, karitas BKHrvatske:1500.-, karitas franjev. provincije(Mostar):1500.-, B. �ivèec (Martin na Muri:200.-, A. K. (Zagreb):80.- preko �vicar.karitasa za Venezuelu:500.-, N.N.(izbjeglice): 50.-, rkt. �. ured �eravac:3000.-, A.L. (Winterthur):400.-, B.K.(Olovo): 200.-, Lj. Braciæ za operaciju(Mostar):1000.-, Helena Posavec(Meðimurje):1500.-, Radmila Maslek(Ogulin):800.-

ZGHKM ZUG

Karitativna djelatnost HKM Zug odMovisa 4/99 u brojkama: H.N.K. Mladostiz Schwyza 600.- (iz blagajne MVSchwyz), obitelji Miro �imiæ (osmerodjece) 500.-, biskupu Iliji Janjiæu zapopravak kotorske katedrale 3,000.-(milostinja na misi od 08.12. u Zugu), zaVukovar 1,445.- (prikupljeno na misi zapok. predsjednika RH 13.12. 99.), vlè.Josipu �tefanèiæu �upniku u Cvitoviæimaza popravak poru�ene crkve 12,000.-(skupljeno u Zugu i Schwyzu), za crkvu uGradniæima 500.-, djeci izbjegle obitelji150.- i studentima (2) 500.-.

Izraðujemovisokokvalitetnugraðevinskustolariju(prozore i vrata)

Koristimo najsuvremeniju �vicarskutehnologiju i materijale.

Izvedba: ldrvo i drvo-metalNudimo: liznimnu kvalitetu

ldostavu na kuænu adresu u RH i BiHlvrlo povoljne cijene

Obavijesti i narud�be na:tel/fax 071/ 891 53 43natel 078/ 644 49 65Vlasnik: Nikica Lu�o

TMS TREUHANDBÜROMartin �ubariæ,dipl.oek.Austrasse 49, 8045 Zürichtel. 01/451 05 20 fax. 01/45105 20natel079/ 427 69 29

l financijsko/pravni savjetilporez (Steuererklärung)l teèajevi: PC- Grundlage

Wrd, Excel, Acces, Buchhaltungldajem extra sate za one koji

imajuproblema s knjigovodstvom,informatikom, BWLlregistriranje firmi, voðenje knjiga

Obavezno zakazivanje termina

Martin �ubariæ, dipl. oek. TMS TREUHANDBÜRO

GLOBTOUR MEÐUGORJEOBAVLJA REDOVITI LINIJSKIPROJEVOZ PUTNIKA IZ BASELA,BERNA, ZURICHA I LUZERNA ZA:

-NOVI TRAVNIK/VITEZ DIREKTNO-�IROKI BRIJEG, MOSTAR, MEÐUGORJE, LJUBU�KI, ÈAPLJINU preko RIJEKE, OTOÈCA, GOSPIÆA, KNINA I SINJA.

Polasci iz �vicarske:- svaki utorak i petak

Polasci iz Bosne i Hercegovine:- nedjeljom i èetvrtkom

Sve informacije i rezervacije:Damir Maru�iæ: +41/ 741 67 61

079/ 315 92 02Autobusni kolodvor Zürich:

01/431 19 06Mobitel u autobusu:

076/ 326 10 27+385 (0)98/ 392 553

GLOBTOUR - VA� POUZDAN SUPUTNIK

Sretan Uskrs!MOVIS

po

22 O�UJAK/118/2000.

MovisSocijalna slu�baHrvatskih katolièkih misija u �vicarskojHrvatska socijalna slu�ba pri SKAF-u9471 BUCHS, Bahnhofgebäude, Postfachtelefon 081/756 51 47faks 081/756 61 08soc. radnica: Blagica Aliloviæ

6963 PREGASSONA, Via Merlecco 8tel: 091/936 30 20

soc. radnica: Vera Podpeèan

5400 BADEN, Theaterplatz 1tel: 056/221 74 88

soc. radnica: Rajka Baumgartner-Kraljiæ

Was soll man nach der obligatorischen Schuleam besten wählen? Lehre oder Mittelschule(Gymnasium)?lIn der Schweiz besuchen mehr als 60% aller Ju-gendlichen nach der obligatorischen Schule eineLehre. Dies ist der eigentliche Hauptweg. Bei derLehre muss man sich bereits für eine bestimmteberufliche Richtung entscheiden. Darum ist eswichtig, sich genau zu überlegen, welche Berufemit den eigenen Fähigkeiten und Interessen über-einstimmen. Neben der Lehre kann man heute be-gleitend die Berufsmatura (1 zusätzlicher Tag inder Berufsschule) ablegen. Diese ermöglicht denprüfungsfreien Zugang in die Fachhochschulen.Zwischen 15 und 30% (Welschland) der Schülerin-nen und Schüler besuchen eine Mittelschule. Mitdieser Schulbezeichnung ist das gleiche gemeintwie mit dem Gymnasium. Ein Lehrer- oderKindergärtnerinnenseminar, in das man direkt ein-treten kann, gibt es ab Sommer 2000 nicht mehr.Alle müssen zuerst ein Gymnasium (4 Jahre mit

Maturaabschluss) oder eine Diplommittelschule (3Jahre mit Diplomabschluss, ohne Matura) besuchen.Die Wahl des Weges hängt in der Schweiz stark vonden eigenen Interessen ab. Man wählt also bereitsmit 16 Jahren, ob man noch mehr in die Schule oderschon direkt in die Praxis einsteigen will. Damitwerden wichtige Weichen gestellt!Die Reform des Bildungswesens, die voraussicht-lich 2003 in Kraft tritt, sieht vor, dass man die Rich-tungen auch in einem späteren Zeitpunkt nochwechseln kann. Dies geschieht vor allem dadurch,dass die Lehre durch die Berufsmatura aufgewertetwird und ein späterer Zugang zur Universität mit be-stimmten Vorbedingungen ebenfalls möglich ist.

Wann sollte man mit der Suche der Lehrstellebeginnen?lEtwa ein Jahr vor dem tatsächlichen Lehrbeginn.Die Suche dauert in der Regel etwa ein halbes Jahr.Wichtig ist, dass die Vorbereitung darauf schonwesentlich früher beginnt und Eltern und Schülersich gründlich überlegen, welche Berufe am be-sten zu den Fähigkeiten und Interessen passen!

Welche Berufe sind besonders gefragt?lDie kaufmännischen Berufe, die Berufe der In-formatik und Elektronik sowie die Pflegeberufe inSpitälern und Erziehungsberufe in Kindergärten,Schulen und Krippen etc.

Welche Voraussetzungen werden an die Bewer-ber/innen für diese Berufe gestellt?lIn den meisten Fällen sollte man eine Sekundar-oder Bezirksschule absolviert haben, evt. auch eineMittelschule. Ebenso wichtig ist aber auch die per-sönliche Eignung für diese Berufe. Beispiele: Ge-nauigkeit und logisches Denken für die Informa-tik, Freundlichkeit, Hilfsbereitschaft für den Um-gang mit Kunden, Durchsetzungsfähigkeit bei Er-ziehungsberufen, Teamfähigkeit bei fast allen Be-rufen.Für jeden Beruf gibt es ganz bestimmte Voraus-setzungen, die man mehr oder weniger mitbringensollte. Diese sind in den Dokumentationen im BIZ(Berufsinformationszentrum) genau beschrieben.

Kann man diese auch nach der Realschule machen?lGewisse Berufe ja. Einige Beispiele: die zweijäh-rige Bürolehre bei den kaufmännischen Berufen,der Beruf der Kleinkindererzieherin und Kranken-schwester mit dem Diplomniveau I (beide aller-dings erst nach einem 10. Schuljahr) oder der Berufdes Telematikers. Für diese anspruchsvollen Berufesind aber auch in der Realschule gute oder sehr guteSchulleistungen nötig.

Haben die Lehrlinge und Lehrtöchter die Mög-lichkeit, den Beruf während der Lehrzeit zuwechseln? Wenn ja, mit welchen Folgen?lGrundsätzlich kann man eine Lehre jederzeit ab-brechen. Da die Lehrprogramme der einzelnenLehren jedoch sehr unterschiedlich sind, muss lei-der in vielen Fällen bei einem Lehrwechsel wiederganz von vorne angefangen werden. Bei Lehren,die ähnlich sind, werden Ausbildungszeiten ange-rechnet (z.B. bei einem Wechsel vom KV in denDetailhandel oder einer Umwandlung einer KV-Lehre in eine kürzere Bürolehre). Wieviel ange-rechnet wird, entscheidet des Amt für Berufsbil-dung des Kantons, in dem man die Lehre macht.

Wie hoch ist der Lehrlingslohn?lZwischen 500 Franken im ersten Lehrjahr und1200 Franken maximal im vierten Lehrjahr. Abwei-chungen kommen vor, z.B. Damencoiffeuse mit330.- im ersten bis 600.- im dritten Lehrjahr oderDachdecker mit 700.- im ersten bis 1300.- im drit-ten Lehrjahr. Die geltenden Lehrlingslöhne sind ineinem Verzeichnis aufgeführt und können im BIZnachgesehen werden. Es handelt sich allerdings nurum Richtlinien, nicht um Verpflichtungen für dieLehrmeister. Diese können etwas weniger odermehr geben, wenn sie wollen.

Welche sind die Startlöhne nach der Lehre?lIn der Regel zwischen 2000 (Verkauf, Coiffeuse)und 3400 (Polymechaniker, kaufm. Angestellte)Franken, wieder je nach Richtung und Beruf.Welche Chancen bestehen für eine Weiterbil-dung innerhalb oder ausserhalb des Betriebes?Welches sind die Aufstiegsmöglichkeiten nacheiner abgeschlossenen Lehre?lJe grösser in der Regel ein Betrieb ist, desto um-fangreicher ist das Angebot an innerbetrieblichenWeiterbildungsmöglichkeiten. Davon erfährt manan den Anschlagbrettern oder über die Personal-verantwortlichen. Viele Betriebe unterstützen fi-nanziell auch eine Weiterbildung, die in Schulenoder Institutionen stattfindet. Diese muss mit derTätigkeit, die man ausübt, in einem Zusammen-hang stehen (z.B. Computerkurse, wenn man vielmit dem PC arbeitet). Es gibt heute sehr vieleWeiterbildungsmöglichkeiten, die häufig amAbend oder am Samstag stattfinden oder sonst be-rufsbegleitend organisiert sind. Informationendazu erhält man im BIZ oder über www.w-a-b.ch.Mit der Weiterbildung hängen fast immer guteAufstiegsmöglichkeiten zusammen. Es gilt: wernach der Grundausbildung nichts tut, bleibt stehen.Es wird erwartet, dass man sich selbst um die Wei-terbildung kümmert und eigene Pläne macht!

Umschulungsmöglichkeiten?lBerufliche Veränderungen finden am häufigstenüber Weiterbildung statt. Berufe verändern sich,neue Anforderungen entstehen. In diesem Fall istes wichtig, diese schnell zu erkennen und sich dienötigen Kenntnisse oder Fertigkeiten zu erwerben,indem man Kurse oder Lehrgänge besucht.Nur wenn man durch Krankheit oder Unfall seinenBeruf nicht mehr ausüben kann, bezahlt die IV (In-validenversicherung) nach eingehender Abklä-rung in Einzelfällen eine volle oder teilweise be-rufliche Neuausbildung (Umschulung).

Chancen der Frauen im Berufsbildungssystem?lVom Gesetz her sind die Chancen grundsätzlichdie gleichen! Mädchen wählen aber aus einer klei-neren Palette von Berufen aus, die auch häufigschlechter bezahlt sind. In vielen Bereichen, z.B.bei den Lehrer/innen oder in anderen sozialen Be-rufen, ist die Gleichberechtigung aber verwirk-licht, auch in Bezug auf die Löhne.Leider sind die technischen Berufe von den Frau-en noch wenig erobert. Viele Frauen haben Angst,dass sie Beruf und Familie nicht vereinbaren kön-nen und wählen aus diesen Gründen z.B. die kauf-männischen Berufe, weil man dort auch teilzeitlicharbeiten kann.

Empfehlungen für die kroatischen Eltern: Brot-beruf oder Berufung?lWenn man optimale schulische Voraussetzungenmitbringt, sollte man meiner Meinung nach derBerufung folgen und eine möglichst gründlicheAusbildung machen.Viele Menschen schliessen aber auch Kompromis-se, was grundsätzlich besser ist als gar keine Aus-bildung zu machen! Vielleicht gibt es denWunschberuf am Wohnort nicht, oder die Wegesind zu lang, oder die schulischen Leistungen ge-nügen nicht ganz. Wichtig ist auf alle Fälle, dassder gewählte Beruf einigermassen mit den eigenenFähigkeiten und Interessen übereinstimmt; sonstist die Gefahr gross, dass man nach kurzer Zeiteine Ausbildung abbricht und damit gar nichts hat.Vielen Dank Frau Reich!

r Da je gospoða Reich vrsna poznavateljicasvog zanata vidi se i iz odgovora. Gospoði Reichzahvaljujemo, a Vi koji imate pitanja, javite se �toprije najbli�em savjetniku za izbor zanimanja izatra�ite odgovor. B. Aliloviæ

��to nakon obveznog �kolovanja?� pitanje jekoje muèi mnoge mlade kao i njihove roditelje. Unutar

projekta Saveznog povjerenstva za strance (EKA) odr�anasu mnoga predavanja i na hrvatskom jeziku o �vicarskom

sustavu i moguænostima izbora zanimanja. Ali, nikaddovoljno informacija, pa smo i mi postavili nekoliko

konkretnih pitanja gospoði E. Reich, voditeljici Slu�be zaizbor zanimanja u gradu St. Gallenu, za koja smatramoda mogu poslu�iti u odabiru odgovarajuæeg zanimanja.Intervju nije preveden s ciljem da ga mladi s roditeljima

zajednièki proèitaju te porazgovarajuo daljnjem �kolovanju.

Razgovor s gospoðomE. Reich, voditeljicomSlu�be za izbor zanimanjau gradu St. Gallenu

O�UJAK/118/2000. 23

Movis

Beratungs- und Therapiestelle in kroatischer SpracheUniversitätstrasse 89, 8006 Zürich ltelefon 01/364 04 74 lfaks 01/364 05 45lpsiholog i obiteljski terapeut: Marijan Markotiæ luredovno vrijeme: ponedjeljkom i utorkom od 8.00do 12.00 i od13.00 do 17.30 sati i srijedom od 13.00 do 17.30 sati. lPostscheckkonto Nr.: 34-364021-2

Mje�oviti brak

i Savjetovali�te

MVelika mobilnost, masovni turizam i guste

komunikacijske mre�e pretvorile su dana�njisvijet u malo selo, u kojemu se susreæu, zajedno�ive, �ene i udaju osobe najrazlièitijih nacija,kultura, vjeroispovijesti. Prema podacimaSaveznoga ureda za statistiku (Bundesamt fürStatistik) u �vicarskoj je svaki èetvrti brakbinacionalan, tj. svako èetvrto dijete biti æeroðeno u vi�ekulturnoj obitelji.U na�emu izlaganju poku�ati æemo prikazatipojam i znaèenje mje�ovita braka, te�koæe skojima je suoèen, te stvaranje nu�nih preduvjetaza njegov opstanak.Mje�oviti brak je onaj brak u kojemu supru�nicinisu iste rase, nacije, vjere ili kulture. Jedno odbitnih obilje�ja mje�ovitoga braka je razlièitost.Razlièit je onaj koji se u odnosu na drugogaodlikuje drugaèijim svojstvima, koji nije jednak,koji je drugaèiji. Obièan odn. tzv. �normalanbrak� se temelji ponajprije na sliènostima,zajedni�tvu koje uvelike zbli�uju, povezuju dvijeosobe, kako na socijalnome, kulturnome,vjerskome, tako i na meðuljudskome planu.Takav je brak smje�ten u postojeæu �ivotnusredinu, utkan je u njegovo fino, gusto tkivo, kojega prihvaæa i jamèi mu stabilnost i razvitak.Nadalje, on po�tuje mjesne obièaje, stoljetnetradicije, oblike pona�anja, zadane norme iokvire. Cjelokupno okru�enje, istovjetnimentalitet, kulturna ba�tina, nacionalni i vjerskiosjeæaji znatno pridonose obostranome uvjerenjuda je izabrana osoba �na�e gore list�, tj. da serazumiju i prije nego progovore.

Slika mje�ovitoga brakaU mje�ovitome braku u prvome planu stojirazlièitost glede etnièke, vjerske, kulturne isocijalne pripadnosti. Pokraj brojnih vanjskih,objektivnih razloga koji bitno utjeèu na odluku osklapanju mje�tovita braka (npr. boravak ustranoj zemlji), presudnu ulogu igraju èimbenicisubjektivne naravi. Upravo spomenuta razlièitostsadr�i u sebi èar, privlaènost izvanrednoga,drugaèijega, posebnoga, �nemoguæega�.Drugaèiji jezik, vjera ili kultura do�ivljavaju seprije svega kao dodatno bogatstvo, otvaranjehorizonata, nadopuna vlastitoj kulturi ipodneblju. U idealnome sluèaju, meðu brojnimaspektima koji ureðuju braèni i obiteljski �ivot,ne uspostavlja se odnos rivaliteta veæmeðusobnoga uva�avanja, nadopunjavanja,vrednovanja, mentalne otvorenosti i �elje zaupoznavanjem novoga, originalnoga,tajnovitoga. Sa sigurno�æu se mo�e reæi da nepostoje bolje odnosno lo�ije kulture, niti kultureprvoga, drugoga ili treæega razreda, negonaprosto razlièite kulture, te da svaka od njih imau sebi neèega lijepoga, dobroga, vrijednoga ioriginalnoga. (Mo�da je ispravnije govoriti okulturi i nekulturi...)

Te�koæe u mje�ovitom brakuVeæ sam po sebi prosjeèan brak predstavlja velik�ivotni izazov, ponekada pravo umijeæe! Iz togaslijedi da je mje�oviti brak kudikamo zahtijevniji,slo�eniji, neizvjesniji. U tome smislu valja

nedvosmisleno kazati jedno: neke su stvari/osobe/kulture naprosto nespojive � kao drvo imetal! Mi�ljenja se razilaze kada se povederasprava o tome koji su metali plemeniti a kojine...?! Pa ipak, neke su odluke toliko radikalne,�nemoguæe�, da su unaprijed osuðene naneuspjeh. Promatrane izvana, tzv. �zdravompameæu�, ostavljaju dojam kako su protivprirode, naravi, protiv svake logike stvari, pa iprotiv samih osoba (pogotovo njihove djece).Naime, kada je ne�to posebno previ�e posebno,onda najvjerojatnije nije vi�e ni�ta posebno...

Banalan primjer: ONA � napredna mlada �enaiz �vedske, kr�æanka, vi�e naobrazbe, otvorenihpogleda, stalno radno mjesto uz moguænostnapredovanja; ON � radnik/kelner iz Irana,muslimanske vjeroispovijesti, tolerantna osoba.Pitanja: Je li za mladu Europljanjku zamislivo/prihvatljivo �ivjeti u jednome okru�enju ukojemu �ena ne smije voziti auto, pokazivati nagaramena i koljena, dru�iti se/razgovarati s drugimmu�karcima, gdje nema pravo nasljedstva nitipravo skrbi za djecu? Mo�e li pristati na to dadjeca budu obrezana prema islamskom obièaju?Drugim rijeèima, �elimo naglasiti golu èinjenicuda ljubav sama za sebe � ma kolika i kakva bila �nije dostatna za uspje�an i stabilan mje�ovitibrak. Svako ljudsko biæe, a napose braènazajednica (kasnije obitelj) nije izolirani otok, veæ�ivi u toèno odreðenom dru�tvenom kontekstu sasvim svojim zakonitostima i normama pona�anja.Njihov utjecaj i te�ina nisu nipo�to zanemarivi;dakle, mogu znatno utjecati na neodr�ivostmje�ovitoga braka.Kao i toliko puta u �ivotu, velike stvari padnu namalim, praktiènim ispitima svakodnevnogasu�ivota. No, poðimo redom. Postavit æemo nizsasvim konkretnih pitanja o kojima bi zaintere-sirane osobe morale razmi�ljati puno prije nego listvar postane ozbiljna odn. gotov èin:

*Za�to sam odabrao te�i, �nemoguæi� oblikbraka?*Kolika je vjerojatnost glede (ne)uspjehamje�ovitoga braka?*�to njime dobivam, a �to gubim?*Posjedujem li neke izvanredne kvalitete kojedaju realne izglede za stabilan brak?*�to misle drugi (roditelji, rodbina, prijatelji,poznanici) o mojemu braku?*Mislim li na brojna ogranièenja praktiènenaravi u svezi sa zajednièkim interesima,aktivnostima (socijalna izoliranost)?*Koji æe jezik biti obiteljski jezik?*U duhu koje kulture, tradicije, mjesnih obièajaæe se odgajati djeca?

*Koje æete ime odn. prezime dati djeci?*Gdje, u èijoj zemlji, namjeravate �ivjeti? (tkoigra na �domaæem terenu�?)*Èija je rodbina tu? Koga se, kada i kolikoposjeæuje?*U kojoj zemlji æete provoditi godi�nji odmor?*Èija æe kuhinja/jelovnik, ukus, moda itd. bitimjerodavna?*Jesu li Va�e svakodnevne navike spojive?*Strahujem li od gubitka osobnoga kulturnogaidentiteta (na raèun drugoga)?*�o mogu, pa èak i moram zadr�ati, a �toprihvatiti, promijeniti?*S kojom æe se kulturom, jezikom, nacijomidentificirati djeca?*Èije æe dr�avljanstvo imati?*�to ako poku�aj mje�ovitoga braka ne uspije?

Preduvjeti za uspje�anmje�oviti brakKada je rijeè o mje�ovitome braku treba naglasitida svi kriteriji, koji su nu�ni za skladan izadovoljan obièni brak, takoðer vrijede i zamje�oviti brak. Bitna razlika se sastoji u tome �tomje�oviti brak zahtijeva dodatne kvalitete,sposobnosti bez kojih postaje naprosto neodr�iv� kako na ljudskome, tako i na formalnomeplanu. Pri tome mislimo na sljedeæe ljudskeodlike: natprosjeèan stupanj uzajamnoga uva�a-vanja, po�tovanja, prihvaæanja, tolerancije,otvorenosti, ravnopravnosti. Kljuèna pitanja,koja se uvijek iznova postavljaju, glase: �to stojiu prvome planu: izabrana osoba ili ne�to drugo?Osobne potrebe ili zajedni�tvo? Uspje�no prevla-davanje svakodnevnih nesuglasica moguæe jeukoliko meðu supru�nicima postoji uzajamnopovjerenje, razumijevanje, dobronamjernost,prihvaæanje i vrednovanje druge kulture, mentali-teta, obièaja i osjeæaja druge osobe. Sloboda�ivljenja i izra�avanja vlastite kulture, komuni-kacije s djecom na materinskom jeziku, kao iodr�avanje vlastitoga kulturnoga identiteta,temelje se na naèelima ravnopravnosti ireciprociteta (uzajamnosti). Nadalje, uspje�ansu�ivot u mje�ovitome braku zahtijevasposobnost samokritièkoga stava prema vlastitojkulturi. To konkretno znaèi: moæi promatratisvoju kulturu izvana, s gledi�ta i oèima drugeosobe, shvatiti njezine ogranièenosti, teneposredan utjecaj na odgovarajuæi mentalitet,naèin razmi�ljanja, poglede na �ivot, pona�anjeitd.Naravno, treba kazati i to da mje�oviti brak ima ipozitivne strane. U njemu se � htjeli ne htjeli ��ivi mnogo intenzivnije, mora se gledati dublje,iæi u sr� problema, uèi se vrednovati vlastito i�tuðe�. Dakako, ni�ta se ne mo�e dobiti, a da sene�to ne izgubi. Tko dobije na �irini, vjerojatnoizgubi na dubini. Jedni vole jasne i èiste boje,drugi mno�tvo boja � poput duge i mozaika. Uneku ruku, svaki je brak mje�ovit... Duhovitoreèeno: slika bez okvira je nepotpuna, okvir bezslike pak prazan. Bitno je da se svatko u svojojslici prepozna.A takvih je � prema statistikama � ipak 60%!

je�oviti brak zahtijeva posebneosobne, meðuljudske i mentalne odlike, sposob-nosti bez kojih postaje neodr�iv. Konkretno:natprosjeèan stupanj uzajamnoga uva�avanja,po�tivanja, prihvaæanja, tolerancije, otvorenosti,ravnopravnosti. Kljuèno pitanje, koje se supru�-nicima uvijek iznova postavlja, glasi: koliko jednodrugome zbilja znaèimo? �to stoji u prvomeplanu: izabrana osoba ili ne�to drugo?

rMarijan Markotiæ

24 O�UJAK/118/2000.

Movis

Hrvatska dopunska �kolaLöwenstrasse 22, 8021 Zürichtelefon/fax 01/212 65 44Radno vrijeme: ponedjeljkom i petkom od9.00 do 13.00 / 14.00 do 17.00srijedom i èetvrtkom od 9.00 do 12.30 sati

Hrvatska dopunska �kola

Ukratko o raduHrvatske dopunske �kole

u Nastava u HD� u �vicarskoj odr�avase u svim �kolama redovito. Poèetkomprosinca stigla je i posljednja uèiteljica izHrvatske koju smo oèekivali i nastava seodr�ava prema predviðenom rasporedu.

u Ove godine, na�alost, zatvorena jenakon gotovo èetiri godine otvaranjanovih �kola, hrvatska �kola uSCHERZINGENU jer u tom malommjestu na Bodenskom jezeru nema vi�ehrvatske djece. Preostalih èetvero uèenikapohaðat æe hrvatsku nastavu do kraja�kolovanja u Kreuzlingenu.

u Od 06.03.2000. odr�ava se nastava uTEUFENTHALU gdje smo dobili uèioni-cu od �vicarskih �kolskih vlasti. UèiteljicaErna Prpiæ napravit æe raspored grupa, anastava æe se odr�avati ponedjeljkom od17.00 do 20.00 sati.

u Uskoro bi trebala zapoèeti nastava uNEUHAUSENU i MONTREUXU gdje jo�èekamo konaènu potvrdu �vicarskih�kolskih vlasti za uèionice.

u Uèitelji HD� u �vicarskoj odr�ali su25.01.2000. svoj struèni sastanak uZürichu i dogovorili se o radu �kole dokraja ove �kolske godine.

�uma StriborovaPoznati hrvatski kazali�ni glumciS. Jukiæ i L. Tulaè gostovat æe ponovnou �vicarskoj sa svojom kazali�nompredstavom za djecu��uma Striborova�. Hrvatskadopunska �kola obilje�ava tijekom ove�kolske godine deset godina svoga rada iu suradnji s Veleposlanstvom RH izBerna od 19. - 24. 3. 2000. za uèenikeHD� organizira kazali�ne predstaveprema sljedeæem rasporedu:

19.03.2000. - LUGANO21.03.2000. - SCHAFFHAUSEN22.03.2000. - ARBON23.03.2000. - LUZERN24.03.2000. - BASEL

PPPPPet godina djelovanjaet godina djelovanjaet godina djelovanjaet godina djelovanjaet godina djelovanjaHD� ArbonHD� ArbonHD� ArbonHD� ArbonHD� ArbonUgodno se osvrnuti na pet godinadjelovanja HD� u Arbonu. Poèetak je, kaoi svaki poèetak, bio dinamièan i punneizvjesnosti. S puno entuzijazma iiskrenim �eljama da i njihova djecapohaðaju nastavu na hrvatskom jeziku,organizirali su se roditelji i osnovali HD�u Arbonu. S ponosom mo�emo reæi da jekvalitet nastave, atmosfera u razredu iizvan njega u �koli Arbon danas dalekobolja nego ranije. Proces izgradnje i

10. obljetnica HD� u �vicarskoj

HD� u �vicarskoj osnovana je 22. lipnja1990., a nastava je poèela 5. rujna 1990. u�enevi. Ove godine toèno je deset godinaod otvaranja prve �kole. Ovu va�nu obljet-nicu HD� �eli obilje�iti nizom aktivnostitijekom cijele godine. Veæ najavljenekazali�ne predstave dio su proslave, apripremaju se i natjecanja uèenika u zna-nju, spretnosti i �portu. U sijeènju su svimjesni �kolski odbori dobili prijedlogprovedbe natjecanja i zamoljeni su daupoznaju roditelje i zajedno s njimaodluèe �ele li sudjelovati. Svoje predstav-nike prijavile su 23 �kole i sastanak G�Oi predstavnika �kola odr�at æe se31.03.2000. u Zürichu. Na tom sastankudonijet æe se konaèna odluka o organi-ziranju i provoðenju natjecanja. Predvi-ðeno je da se financiranje natjecanja vr�iputem sponzora, a natjecanja se odr�avajuod polovice lipnja do jesenskih praznikaiza kojih bi se odr�alo zavr�no natjecanje.

stvaranja �kole nije uvijek bio ugodan nilak, kako za uèenike, tako ni za roditelje iodgovorne u G�O. No, svi su ustrajaliuvjereni da rade za dobrobit hrvatskedjece. Roditelji, koji su se od poèetkaaktivno ukljuèili u rad �kole, dobili sudobru podr�ku G�O i koordinatorice HD�u �vicarskoj. Koordinirati odnose izmeðutada�nje uèiteljice, uèenika i roditelja nijeuvijek bilo jednostavno i lako, aliobjektivni pristup problemima iprofesionalna rje�enja istih donijela suplodove, pa osim petogodi�njice �koleArbon ove godine slavimo i deseto-godi�njicu HD� u �vicarskoj.Da bi �kola uspje�no djelovala, bilo jepotrebno ulo�iti puno energije, vremena imaterijalne pomoæi. Za svu potporu odsrca zahvaljujem svima. Lijepo se sjeæatisuradnje s roditeljima prigodomobilje�avanja na�e obljetnice u lipnju1999. kada smo ugostili HKUD��eljeznièar� iz Osijeka. Osjeèani su na�uobljetnicu dostojanstveno uvelièalipjesmama i plesovima iz domovine. Tajdan bio je za sve nas Hrvate lijep dar iM�O Arbon zahvaljuje svima koji su nabilo koji naèin pomogli ovu lijepuproslavu. Osobito �elimo zahvaliti H�D�Zagreb� koji je goste iz Osijekarazveselio i materijalnom potporom, apoma�e i rad �kole u Arbonu aktivno seukljuèujuæi u na�e proslave. Osim toga,�Zagreb� je stavio �koli po potrebi naraspolaganje svoje prostorije za gledanjevideo filmova.Nadam se da æe roditelji, uèenici i hrvatskeudruge iz Arbona zajedno proslaviti ipredstojeæu desetu obljetnicu HD� u�vicarskoj i veseleæi se dalnjoj suradnjisvima �elim veseo i blagoslovljen Uskrs.M�O Arbon, Nada Strasser

Domaæini i gosti iz Osijeka u Arbonu u lipnju 1999.

O�UJAK/118/2000. 25

MovisStranica za povratnike

MILA LEBODo�la je u �vicarsku prije 33 godine, toènije1.06.1967. u Meiringen i sve te godineradila marljivo u klinièkoj kuhinji. Tko jemogao i sanjati da æe ta djevojka, roðena uRastovaèi - Posu�je, odrasti u Podgoraèukod Na�ica, da bi se sad nastanila u Cernikukod Nove Gradi�ke. Mjeseèna sv. misa nahrvatskom u Meiringenu je mogla biti bezslu�benog misionara, ali bez na�e Mile nijebila. Pozvala je sve na opro�taj poslije sv.mise 2.11.99. u crkvenoj dvorani uz peèenjei domaæe vino. Hvala na�oj Mili. Neka je idalje prati Bo�ji blagoslov da u miru mo�e�ivjeti svoj �ivot do Bo�je volje. Svi Vi kojiste Milu poznavali rado vas oèekuje naadresi: Po�e�ka 190, 35505 Cernik, HR.Tel. 035/369 198.

STJEPAN I ANA GRILNakon 28 godina rada i boravka u Joni u�vicarskoj vratili su se zastalno uHrvatsku. Ovi skromni i dobri vjernicidoðu povremneno obiæi svoju djecu(imaju ih troje) i unuèad u Joni, alimirovinske dane �ele u�ivati u svojojHrvatskoj.

Vinko i Klara Lugariæ proslavi�e 22.sijeènja 2000. godine 50 godina skladnogabraka u rodnom Odranskom Obre�u ukrugu svojih najbli�ih. Prije 10 godinaVinko je umirovljen, nakon �to je 30godina radio u �vicarskoj. Vratili su se uZagreb prije 7 godina gdje u miru u�ivajuplod svog te�kog rada u tuðini.Vinko je do�ao u �vicarsku 1957. Klara jedo�la s dvije kæeri (Ljiljanka i Marija)1959., a Julijana im se rodila 1971.Bili su vjerni i dobri suradnici najprije fraLucijanu Kordiæu, kasnije fra LjubiKrasiæu i drugim misionarima u okupljanjuna�ih vjernika, organiziranju hodoèa�æa idrugih vjerskih skupova. Oni su i danaspovezani sa �vicarskom i redoviti suprimatelji i èitatelji Movisa. Uz iskreneèestitke �elimo im jo� mnogo godinaskladnoga i sretnoga braènoga zajedni�tva!

ANA I ILIJA KNE�EVIÆVEÆ U OD�AKUIlija Kne�eviæ od 1981. u �vicarskoj(Zurzach)- �ena Ana s djecom prikljuèilamu se u vrijeme izbijanja rata u Bosni-vratio se sa svojom Anom u Vrbovac-Potoèane (Od�ak). �Dosta je bilo tuðine�.U to nekoliko rijeèi sa�eo je sve svojebrige i nevolje koje tuðina nosi sa sobom.Djeca, koja su veæ obiteljski ljudi, ostaju,ali æe ih majèin i oèev primjer podsjeæatina grudu gdje su i sami prvi korake pravilii rijeèi sricali. Bili su uzorni vjernici(nedjeljom ili u Zurzachu ili Wettingenu)i trudi�e se i svoju djecu u tom duhuodgajati. Vidjeli sinove sinova svojih, bilisretni i blagoslovljeni u svom zavièaju!

VESELJKO I JELENA BUNTIÆvrati�e se u domovinu, u Slavonski Brod.Veseljko (1938.) je do�ao 1970. i cijelovrijeme radio u Horgenu (Gartenbau).Supruga mu se prikljuèila mnogo kasnije.Djeca su bila u domovini. Samo je sinMarko kratko vrijeme radio i boravio uHorgenu. Hvala im za kr�æanskozajedni�tvo koje su svjedoèili tijekomnedjeljnih misa u Horgenu. Sretno im iblagoslovljeno bilo u domovini!

MISIJA AARAUU 1999. godini iz misije sevratilo 18 obitelji u Domovinu.Spomenut æemo obitej Stjepanai Ivanke Golubar iz Aaraua kojisu bili aktivni misijski suradnici.�eleæi im sretan �ivot udomovini izra�avamo i velikohvala na suradnji u Misiji svihovih pet godina, a i prije.

ANTE I LUCIJA �GELAAnte i Lucija �gela su se zastalno vratili uHrvatsku, u Opatiju. Nakon 31 godineboravka na podruèju St. Gallena po�eljelisu dalje �ivjeti u Opatiji. Neka im je svimasa sreæom i blagoslovom.

MATO ÈALU�IÆ - POSLIJE 30GODINA U POTOÈANEVratio se u Potoèane poslije 30 godina izaslu�eno steèene mirovine. I njegovaobitelj ostaje u �vicarskoj. Do�ao je 1970.u Klosters blizu Davosa, a posljednjih 15godina radio je u raznim mjestima�vicarske. Bilo mu sretno i blagoslovljenou od�aèkoj oazi!

DAMIRKA I BRANKO ÆURIÆBranko Æuriæ, roðen u Livnu 1958. in�enjerelektrotehnike do�ao je 1990. zajedno sasvojom suprugom Damirkom u �vicarsku -kanton Ticino.Radeæi neumorno devet punih godina usiroma�nom kantonu Ticino ostvario im se�eljeni san povratka.Branko je uz svoj redoviti posao prve dvijegodine radio i kao uèitelj u HD�. Damirka jebila kuharica u osnovnoj �koli u Locarnu.Branko je sretan �to je tako brzo na�ao posaobez ièije pomoæi u Srednjoj tehnièkoj �koli uZagrebu. Materijalno su se osigurali, pa æese Damirka potpuno posvetiti odgoju svojihsinova: Petra i Celestina.Neka vam je sretan povratak u lijepu na�u ineka vas Bo�ji blagoslov stalno prati i toplohrvatsko sunce grije.

VINKO I KLARA LUGARIÆ

Stranica za povratnike

26 O�UJAK/118/2000.

MovisHRVATSKA NA RASKRI�JU?

Novi predsjednik RepublikeHrvatske, Stjepan Mesiæ

UMRO TVORAC NOVE HRVATSKEUmro je dr. Franjo Tuðman u petak 10. prosinca 1999. godine u 23.15

sati u Klinièkoj bolnici �Dubrava� u Zagrebu, èetrdeset dana nakon �to je 1.studenoga bio hospitaliziran.

Akademik Vlatko Pavletiæ, predsjednik Hrvatskog sabora, u svojstvuobna�atelja du�nosti dr�avnog poglavara, obznanio je smrt ovim rijeèima:�Ustavom i sudbinom odreðeno mi je da u ovom najte�em èasu objavim graða-nima Republike Hrvatske i svim Hrvaticama i Hrvatima izvan domovine da jeprestalo kucati veliko srce dr. Franje Tuðmana, dr�avnika i dr�avotvorca, i prvogpredsjednika moderne, nezavisne, suverene, demokratske Republike Hrvatske.Neporecive su zasluge ovog povjesnièara u oblikovanju na�e novije povijesti,u konaènom ostvarenju sna bezbrojnih nara�taja, sna ovjekovjeèenog tek u po-sljednjem desetljeæu drugog tisuæljeæa obnoviteljskom uspostavom, posto-janjem i meðunarodnim priznanjem hrvatske dr�ave.

Ne samo njegovi suborci, suradnici, sljedbenici ipo�tivatelji, ne samo tugom ophrvan narod hrvatski,nego i svi njegovi najnepravedniji osporavatelji,svjesni su u ovom èasu velièine gubitka usporedivogjedino s velièinom njegove liènosti, predodreðene zapobjede, pa i za konaènu pobjedu nad smræuneponi�tivim trajanjem u hrvatskoj povjesnici.

Ispisano neizbrisivim slovima u spomen knjizivelikana koji su obilje�ili svoje vrijeme, ime dr.Franje Tuðmana ostat æe simbol odluènosti, hrabrosti,upornosti i vrhunskog politièkog umijeæa, ujednonadahnuæe za sve one koji æe od njega prije svegaumjeti i htjeti i znati uèiti kako se na nemilosrdnojvjetrometini ostaje uspravan u zastupanju i obraniinteresa ne samo slobodne i samostalne, nego takoðerneslomljivo uspravne Hrvatske.

Ne zatomljujmo tugu, ne zaustavljajmo suzezbog smrti velikog èovjeka, ali ostanimo i miuspravni i dostojanstveno spremni da nastavimoslo�no izgraðivati demokratsku Hrvatsku, lijepuna�u Demokraciju, Tuðmanu na spomen, a po mjerii u interesu svakog njenog graðanina, u skladu snjenom pro�losnom i buduænosnom predano�æuidealima slobode i socijalne pravde�.

Pokopan je na groblju Mirogoju 13. prosinca. Uzmno�tvo hrvatskih graðana i svih hrvatskih biskupa

sporvodne obrede vodio je zagrebaèki nadbiskup i predsjednik BK Hrvatskemgr. Josip Bozaniæ. I u hrvat-skim misijama u �vicarskoj molilo se za pokojnogPredsjednika u nedjeljnim misnim slavljima 12. prosinca, a u nekim misijamau ponedjeljak. Bila mu laka hrvatska gruda! Poèivao u miru Bo�jem!

Povodom smrti hrvatskog predsjednika Tuðmana 10. prosinca 1999.poslan je Hrvatskom veleposlanstvu u Bernu i Generalnom konzulatu u Zürichutekst sljedeæeg sadr�aja:

�Uime hrvatskih katolièkih misija u �vicarskoj izra�avamo iskrenu suæutVama i cijelom hrvatskom narodu u domovini i inozemstvu povodom smrtipredsjednika Hrvatske Dra�ve i svih Hrvata dr. Franje Tuðmana.Umro je èovjek èije æe ime biti upisano zlatnim slovima u 13. stoljetnu hrvatskupovijest. Umro je èovjek koji je utjelovio tisuæljetnu �elju hrvatskog puka zaslobodom u modernu Hrvatsku Dr�avu.I prijatelji i neprijatelji skidaju �e�ir pred èovjekom koji se imao hrabrosti staviti naèelo golorukog hrvatskog naroda i poput biblijskog Davida ubiti svaku nadu do zubinaoru�anom Filistejcu Golijatu.

Èetrdeset Predsjednikovih dana u bolnici krije u sebi biblijsku znakovitost.Vjernièke zajednice koje su molile tijekom njegove te�ke bolesti, ugradi�e i njegovubolest u temelje Hrvatske Dra�ave.

Zahvaljujemo Bogu da nam je dao takvog èovjeka i voðu kroz jedno desetljeæe,ali i molimo Boga da i nadalje uzme parnicu na�u, t.j. Hrvatsku Dra�avu u svoje ruke.

Pokojnom predsjedniku Franji Tuðmanu neka Vjeèni Bog bude nagrada nanebesima. Pokoj vjeèni daruj mu Gospodine... Poèivao u miru Bo�jem!

l18. veljaèe 2000. godine na Trgu sv. Markana zagrebaèkom Gornjem gradu prisegnuo jenovi predsjednik Hrvatske Republike StjepanMesiæ. Uz 72 meðunarodna izaslanstva (12predsjednika dr�ava) bili su i domaæi nositeljinajvi�ih odgovornosti u politièkim tijelima,dru�tvenim, kulturnim, gospodarskim ijavnim ustanovama. U ime Katolièke Crkvebio je nazoèan zagrebaèki nadbiskup ipredsjednik HBK Josip Bozaniæ. SvetaStolica (Vatikan) je uputila posebnogizaslanika pape Ivana Pavla II, nadbiskupaAndrea Cordera Lanzu di Monteremola,apostolskog nuncija u Republici Italiji. Nakonprisege predsjednik Mesiæ je rekao izmeðuostaloga:� U obna�anju svoje du�nosti �elimrazvijati suradnju sa svima onima u svijetukoji vide u Hrvatskoj svojeg partnera iprijatelja.(...) Kao predsjednik RepublikeHrvatske usko æu suraðivati s Hrvatskimdr�avnim saborom i Vladom i spredsjednikom Sabora i Vlade. (...) Svi�elimo da Hrvatska postane istinskodemokratsko dru�tvo. Uèvrstiti sve institucijepravne dr�ave, po�tovanje ljudskih imanjinskih prava, slobode medija i stvaranjestabilnog i trajnog okvira tr�i�noggospodarstva i socijalno odgovorne dr�ave,na�a je zadaæa i du�nost. (...) Kao predsjednikdr�ave djelovat æu u skladu s ustavnimovla�tenjima protiv socijalne nepravde,kriminala i korupcije te svakog oblikazloporabe vlasti. Pred zakonom svatko morabiti jednak bez obzira na dob i spol,nacionalnost, vjeru i politièko uvjerenje. (...)Politika nije samo ni poglavito puki zanat itehnologija. Politika bez morala i po�tovanjaetièkih vrijednosti gubi svaki ljudski smisao.Postaje teret na leðima nacije i graðana ihipoteka u odnosima sa svijetom. U Hrvatskojnovog, poslijeizbornog doba nema vi�eprostora niti smije biti okolnosti za grijehstruktura. (...) Pozivam vas da zajednièkitakvu Hrvatsku, koju smo stvorili udomovinskom ratu, snagom na�eg naroda (inaroda hrvatskoga koji �ivi izvan granicaRH!-op. ured.), ukljuèimo u Europu iz kojesmo bili nepotrebno odsutni...�r

O�UJAK/118/2000. 27

Movis

40. obljetnicasmrti bla�enoga

kardinalaStepinca

RAZMI�LJANJE TRENUTKA

Èesto se pita�, po�tovani èitatelju, kako izaæi iz zla kojete je zahvatilo, iz muke i mraka. Odgovor je jednostavan. Hoæe�li iz mraka, upali svjetlo.Zla djela koja èini�, grijesi koji se boji�, krivice koje te priti�æu,neuspjesi koje do�ivljava�, klevete i ogovaranja koje padaju natebe, tvoje nedoreèenosti i nesposobnost da se opre� zlu, sve suto prostori mraka. Ima ljudi koji su toliko zaglibili u zlo i depresijuda vi�e ne vjeruju da postoji izlaz. Oni èesto tra�e izlaz usamoubojstvu. No, to je samo nadodavanje mraku novogamraka, nije izlaz.Kad je mrak najgu�æi, dovoljno je upaliti svijeæu i on se raspr�i,Kad su muke i grijesi, neuspjesi i beznaðe najjaèi, potrebno jeupaliti samo malu svjetiljku. Koju? Isus je rekao za sebe da jesvjetlo svijeta. Potrebno je, dakle, u tom trenutku uzeti njegovurijeè, nekoliko je puta izgovoriti, postati svjestan da postoji Bogi veæ æe tmine i mrak odstupiti od tebe.Protiv zlih djela, gri�nje savjesti i straha pred odgovorno�æunajjaèe je oru�je da poène� èiniti dobro. Jedan ohrabrujuæipogled, simpatièan smije�ak, darovana èokolada, komadiæodjeæe mala pomoæ, topla rijeè, lijep pozdrav i strpljivo slu�anje,posuðena stvar i veæ osjeæa� da si u svjetlu. Dovoljno je jednodobro djelo, da se izvuèe� iz bezbroj zlih djela.Odluèi� li ne èiniti zlo, osjetit æe�, da si se izvukao iz te�ke krize,gri�nje savjesti, samosa�aljenja i mraka. Pokajanje je prvi korakprotiv svake ovisnosti i grijeha. To znaèi Bogu reæi: ��ao mi je,odrièem se potpuno tog zla koje sam do sada èinio i ovisnosti ukojoj sam le�ao.�Takva te odluka izvodi na svjetlo i otvara Bo�jem spasonosnomdjelovanju. Tvoje pokajanje i odluka vrata su koja si otvorioBogu i njegovom dolasku u tvoj �ivot. Tada si spa�en. Ta vratane mo�e otvoriti on, jer se ona otvaraju iznutra. Samo ih ti mo�e�otvoriti. Ti si, naime, slobodno biæe i Bog ne mo�e i ne smijeprovaliti u tvoj �ivot. Na tebi je da se trgne� i da napravi� taj prvikorak, a Bog æe napraviti stotinu drugih koraka prema tebi.Ma kaoliko da si bio zao, spa�en si èim poène� èiniti obraæenjskodobro djelo. No, postoji i druga strana medalje. Ako si cijeli �ivotèinio dobro, a onda se okrene� i poène� èiniti zlo, ti si mrtav. Akosi u svemu bio dobar, ali si jednom te�ko pogrije�io, mrtav si. Akoje tvoj èamac vezan sa stotinu konopaca, i ako 99 konopacaprere�e�, a jednim ostane� vezan uz obalu � ne mo�e� nikamokrenuti.Dobar se, dakle, ne mo�e biti biti djelomièno, nego samopotpuno. Bogu ne mo�e� predati samo dio sebe, nego èitavogsebe. Zato Isus ka�e:�Tko se ne odreèe svega, pa i vlastitog�ivota, ne mo�e biti moj uèenik�. S druge strane, ako se jednimdobrim djelom opredjeljuje� za dobro, to znaèi da re�e� svekonopce, tada mo�e� poæi ususret Bogu i slobodnom �ivotu.Bogu je najte�e s mlakim vjernicima i s mlakim ljudima. Bolje jebiti potpuno hladan ili potpuno vruæ. Ako si hladan onda æe� secijeli opredijeliti za Boga, ako si vruæ, veæ si opredijeljen za Boga.No, ako si mlak i vr�i� samo neke od od vjerskih du�nosti, ili ujednom slijedi� savjest, a u drugom ne, ti nisi spa�en, je je toprijevara.Neka te ovo razmatranje uvede u cjelovitog tebeda bude� potpun èovjek!

(Dr. Tomislav Ivanèiæ - TAKO JE MALO POTREBNO)

lNavr�ilo se 10. veljaèe 2000. g. 40 godina od smrtibl. A. Stepinca u rodnom Kra�iæu gdje je bio zatoèenposlije izdr�ane zatvorske kazne u Lepoglavi, agodinu i nekoliko mjeseci (3. listopada 1998.) kakoga je papa Ivan Pavao II. proglasio bla�enim na MarijiBistrici uz polumilijunsko mn�tvo hrvatskihhodoèasnika. Bila je to pobjeda povijesti, koju jeStepinac predvidio. Treæega listopada 1946. - a u tomtrenutku mo�da nitko nije mogao zamisliti da æe seistoga dana nakon 52 godine biti progla�en bla�enim- rekao je svojim tamnièarima za vrijeme montiranogprocesa koji je bio uprilièen protiv njega: �Ako menineæete dati pravo, povijest æe mi ga dati�.U trideset i prvom pjevanju �Raja� govori Dante oèovjeku �iz Hrvatske� koji, zadivljen Kristovim licemutisnutim u Veronikin rubac, ne mo�e vi�e drugamoupraviti pogled, nego se èvrsto zagleda u Gospodina,uranja u razmi�ljanje do te mjere da se suoblièujeKristu, da daruje vlastiti �ivot za Krista:�Ko onaj koji iz Hrvatske valjdadolazi i na�u Veroniku zreti,�to je se s davnog ne nasiti glada,veæ dok se vidi, veli u pameti:Gospodine moj Kriste, Bo�e pravi,takav li dakle bje�e lik Tvoj sveti?(Raj XXXI, 103-108)Giampaolo Mattei, pi�uæi zavr�ne rijeèi knjige Kardi-nal Alojzije Stepinac, tumaèi Danteove stihoveovako: �Svi u Hrvatskoj poznaju te Danteove stihove.Oni su kulturna i povjesna �podsjetnica� neizmjernevrijednosti. Ovdje se prirodno sama od sebe nameæemetafora. Za narod u Hrvatskoj onaj Danteov�bezimeni Hrvat� danas ima ime: Alojzije Stepinac.Ivan Pavao II na Mariji Bistrici za vrijeme miseprogla�enja bla�enim reèe: �Alojzije Stepinacsvojemu narodu pru�a svojevrsni kompas da bi seznao orijentirati. Evo glavnih toèaka: vjera u Boga,po�tivanje èovjeka, ljubav prema svima sve dopra�tanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na èelu Petrovnasljednik. Dobro je znao da se ne mo�e popu�tati kadje u pitanju istina, jer istina nije roba kojom se mo�etrgovati. Zbog toga mu je bilo dra�e prihvatiti patnjunegoli izdati svoju savjest i iznevjeriti obeæanje danoKristu i Crkvi�.r

40. obljetnicasmrti bla�enoga

kardinalaStepinca

Cjelovit èovjek

28 O�UJAK/118/2000.

Movis

Kr�tenja

Kr�tenja i vjenèanja

ZÜRICHDaria Zeko, kæi Blage i Jelene Matiæ,20. studenoga 1999. u WettingenuDario Nikoliæ, sin Ivana i Fanike r. Bajiæ,27. studenoga 1999. u ZürichuJoel Sirovina, sin Mladena i Sanje r. �ivkoviæ,28. studenoga 1999. u WinterthuruKatarina Ðonliæ,kæi Branka i Gordane r. Vuletiæ,28. studenoga 1999. u HorgenuIvica Lame�iæ, sin Nike i Mare Mutavèiæ,2. prosinca 1999. u Zürichu (Uni-Spital)Andrej Martinoviæ, sin Jerolima i Mande r.Martinoviæ, 4. prosinca 1999. u ZürichuIvona Papiæ, kæi Gorana i Jelene r. Mijaè,4. prosinca 1999. u ZürichuNikolina �uta, kæi Tonæia i Ivanke r. Starèeviæ,4. prosinca 1999. u ZürichuMarina Vidak, kæi Zorana i Slaðane r. Biliæ,4. prosinca 1999. u Affolternu a.A.Vievienne-Maria Mustapiæ, kæi �eljka iGordane r. Rado�, 26. prosinca 1999. u ZürichuIgor Juriæ, sin Marijana i Agneze r. Markiæ,26. prosinca 1999. u WalduMarija Ga�iæ, kæi Mirka i Jelene r. �aliæ, 1.sijeènja 2000. u WettingenuEria Anðeliæ, kæi Joze i Dra�ene r. Petrièeviæ,8. sijeènja 2000. u SpreitenbachuIvana Prga, kæi Stipe i Jelene r. Æuriæ,9. sijeènja 2000. u HorgenuJosip Prga, sin Nikole i �eljke r. Ostojiæ,9. sijeènja 2000. u HorgenuLukas Stjepanoviæ, sin Ive i Kate r. Ðordiæ,16. sijeènja 2000. u WettingenuDominik Markoviæ, sin Joze i Ivanke r. Ljubas,16. sijeènja 2000. u ZürichuTino Nujiæ, sin Dragana i Ljiljane r. �are,22. sijeènja 2000. ZürichuKristina Ravlija, kæi Ilije i Dragice r. Èoviæ,29. sijeènja 2000. u WalduIvan Ravlija, sin Ilije i Dragice r. Èoviæ,29. sijeènja 2000. u WalduEla Batiniæ, kæi Ante i Ivane r. Jurkoviæ,30. sijeènja 2000. u ZürichuKarla Juriæ, kæi Ilije i Marijane r. �kulj,5. veljaèe 2000. u WalduMarin Katu�iæ, sin Ivice i Anite r. Zec-Orliæ,19. veljaèe 2000. u ZürichuMateo Diljak, sin Marka i Katice r. Martiæ,27. veljaèe 2000. u WalduDario Lovriæ, sin Frane i Mare r. Bo�iæ,4. o�ujka 2000. u WalduLara Zec, kæi Dragana i Marijane r. Rajkovaèiæ,5. o�ujka 2000. u Zürichu

BASELAnte-Matej Vukres, sin Damira i Ines r.Novkiniæ, 18. prosinca 1999. u Liestalu

Ivan-Lenard Jörg, sin Diega-Waltera i Ane-Marije r. Vukres, 18.prosinca 1999 u LiestaluAnja Bari�iæ, kæi Ligvorija i Snje�ane r. Vidoviæ,8. sijeènja 2000. u BaseluTatjana Zovkiæ, kæi Fabijana i Sandre r.Chiocchi, 15. sijeènja 2000. u BaseluAna Èuturiæ, kæi �eljka i Slavice r. �ikalo,22. sijeènja 2000 u CornoluIvan-Luka Bagariæ, sin Dragana i Anite r.Princip, 2. veljaèe 2000. u BaseluGabrijel Grgiæ, sin Ive i Snje�ane r. Martiæ12. veljaèe 2000. u BaseluMladen Rajiæ, sin Slobodana i Adrijane r.Levarda19. veljaèe 2000. u BaseluAna Grube�a, kæi Josipa i Smilje r. Doljanac4. o�ujka 2000. u BaseluValentin Boniæ, sin Martina i Ljubice r. Bla�eviæ4. o�ujka 2000. u Baselu

BERNJanine-Alexia Guber, kæi Hanspeter-a i Suzaner. Kepenjek, 13.studenoga 1999. u NiedergösgenuLaura Zefaj, kæi Tome i �tefanije r. Sopiæ,14.studenoga 1999. u TrimbachuTena Lovriæ, kæi Maria i Branislave r.Jurèeviæ28.studenoga 1999. u TrimbachuMartina Franjkoviæ, kæi Zdenka i Katice r.Trutanoviæ 11.prosinca 1999. u BernuKristian Ja�areviæ, sin Roberta i Amre r.Mulabegoviæ 18.prosinca 1999. u SolothurnuDejan Ðoroviæ, sin Ljubomira i Sofije r.Bla�eviæ 8.sijeènja 2000. u BernuMartin Martinoviæ, sin Milenka i Pelker.Radovanoviæ 8.sijeènja 2000. u TrimbachuJosip Brdariæ, sin Ivice i Marine r. Princip9.sijeènja 2000. u TrimbachuAdam Grigiæ, sin �ime i Ivke r. Èujiæ13.sijeènja 2000. u InterlakenuLorena Sli�ko, kæi Josipa i Marije r.Obradoviæ30.sijeènja 2000. u ThunuKristina Kovaèeviæ, kæi Stjepana i Olgice r.Brkiæ 19.veljaèe 2000. u ThunuNikola Luèiæ, sin Franje i Jelene r. Kovaèeviæ19.veljaèe 2000. u BernuKarla Matiæ, kæi Marinka i Vlatke r. Bogdan20.veljaèe 2000. u ThunuAnita �o�iæ, kæi Pere i Marije r. Agatiæ,4.o�ujka 2000. u BernuJosip Bokanoviæ, sin Slavena i Sandre r.Perkoviæ 4.o�ujka 2000. u BernuGabrijela Ivankoviæ, kæi Pere i Kate r. Turiæ17. o�ujka 2000. u Bernu

ST. GALLENIlija Mandura: sin Dragana i Verice r. Mijatoviæ,3.Marcel Tomiæ: sin Markov i Marije r. Mariæ,20. 11. 1999Josip Dubravac: sin Ive i Ane r. Jakoboviæ,27. 11. 1999. u EschenbachuMarko Ivanèiæ: sin Stipana i Vesne r. Reniæ,9. 01. 2000. u JoniVeronika Ivanèiæ: kæi Stipana i Vesne r. Reniæ,9. 01. 2000. u JoniGabriel Ra�iæ: sin Marinka i Gordane r. Kelava,15.01. 2000 u NiederuzwiluAnðela Mi�kiæ: kæi Anita i Janje r. Zeba,22. 01. 2000. u BalgachuGabriela Mijaè: kæi Vadrana i Matije r. Agatiæ,22. 01. 2000. u WiluEdita Zdjelar: kæi Branka i Nade r. Nu�da,1. 02. 2000. u JoniNikolina Luèiæ: kæi Ivice i Mladenke r. Brkiæ,19. 02. 2000. u JoniMarin Pudiæ: sin Zvonke i Mirjane r. Joziæ,26.02.2000.U St. Gallenu

LUZERNNatali Kopaèeviæ, kæi Stjepana i Ljubice r.Èoviæ, 27.studenoga 1999. u LuzernuKlara �uman, kæi Slavena i Kate r. Kvasina,4. prosinca 1999. u LuzernuLorena Marjanoviæ, kæi Roberta i Marijane r.Pjaniæ, 4. prosinca 1999. u LuzernuAndrea Marjanoviæ, kæi Roberta i Marijane r.Pjaniæ, 4. prosinca 1999. u LuzernuDavorin-Marko Kaufmann, sin Rolfa i Ivanker. Braliæ, 4. prosinca 1999. u LuzernuIvka Èerkez, kæi Nike i Ru�ice r. Zrno,04. prosinca 1999. u LuzernuTadija Julariæ, sin Vladimira i Mare r.Markoviæ, 26. prosinca 1999. u LuzernuLuka Cikoja, sin Velimira i Sanje r.Cvjetkoviæ, 22. sijeènja 2000. u LuzernuAdrian Martinoviæ, sin Perice i Gordane r.Stevanoviæ, 22. sijeènja 2000. u LuzernuKristina Haramba�iæ, kæi Ivice i Anðe r. Jagiæ,29. sijeènja 2000. u LuzernuLeonardo Fi�iæ, sin Stipe i Ru�e r. Bavrka,12. veljaèe 2000. Dorfkapelle u SarnenuNela Adiloviæ, kæi pok. Alena i Ru�ice r. Lonèariæ,27. veljaèe 2000. u Sarnenu/DorfkapelleTin Juriæ, sin Bo�e i Marine r. Rudelj,4. o�ujka 2000. Bruder Klaus Kapelle u LuzernuDanijel Kolenda, sin Deana i Ivanke r. Kli�anin,4. o�ujka 2000. Bruder Klaus Kapelle u LuzernuJosip Kr�elj, sin Bo�ka i Dragice r. Duvnjak,4. o�ujka 2000. Bruder Klaus Kapelle u Luzernu

LAUSANNEKristina Andrijaniæ, kæi Ante i Marije r. Daid�iæ,23. sijeènja 2000. u �upi Svilaj

GRAUBÜNDEN/GONZEN/FLMarina Bo�njak, kæi Bo�e i Finke r. Vujeviæ,20. studenoga 1999. u ChuruIva Gaguliæ, kæi Marka i Ankice r. Karaliæ,18. prosinca 1999. u ChuruIvan Ilak, sin Pere i Matije r. Kovaèiæ,5. veljaèe 2000. u Churu

FRAUENFELDMatej Begæeviæ, sin Ilije i Ane r. Joziæ,11. prosinca 1999. u KreuzlingenuLuka Aniæ, sin Mije i Ljiljane r. Trgovac,31. prosinca 1999. u SchaffhausenuIvona Juriæ, kæi Marka i Vesne r. Ma�iæ,29. sijeænja 2000. u SchaffhausenuValentina Geæek, kæi Ivana i Snje�ane r. �o�,13. veljaæe 2000. u Frauenfeldu

AARAUFlorian �veda, sin Daniela i Suzane r. Ðurðeviæ,11. prosinca 1999 u Bruggu.Ana Jeleèeviæ, kæi Josipa i Ljubice r. Franjkoviæ,11. prosinca 1999 u Bruggu.Ivana Jedrinoviæ, kæi Dra�ena i Sanje r. Ðuriæ,8. sijeèna 2000 u Rheinfeldenu.Marija Luèiæ, kæi Bo�e i Svjetlane r. �unjiæ,15. sijeèna 2000 u Zofingenu.Ivan �inko, sin Luke i Kate r. Popiæ,30. sijeèna 2000 u Buchsu AG.Julia-Ivana Bogdan, kæi Damira-Mate i MaryRosina, 30. sijeèna u Buchsu AG.Valentino Kri�anac, sin Ante i Antonije r.Strmiæ, 19. veljaèe 2000 u Menzikenu.Ivan Brnjiæ, sin Ante i Ane r. Radman,4. o�ujka 2000 u Aarau.Jelena Grgiæ, kæi Gorana i Ivanke r. Erceg,11. o�ujka 2000 u Zurzachu.

SIONAnja Paèak, kæi Dragana i Dragice r. Koziæ,12. veljaèe 2000. u Leukerbadu

O�UJAK/118/2000. 29

Movis

VjenèanjaVjenèanja i kr�tenja

ZÜRICHDANIJEL MARTINOVIÆ-VINKA MILIÈEVIÆ,4. kolovoza 1999. u ZürichuILIJA PUDIÆ-IVKA KOSTRE�,6. studenoga 1999. u ZürichuDRAGO ZEKO-JELENA MATIÆ,20. studenoga 1999. u WettingenuDAVOR NEVISTIÆ-MARINA VUKADIN,18. prosinca 1999. u ZürichuDAVOR �APINA - NIKOLINA IVANKOVIÆ,8. sijeènja 2000. u RegensdorfuSA�A MOJSILOVIÆ-DANICA (DANKA) DOMISLIÆ22. sijeènja 2000. u ZürichuILIJA RAJKOVAÈIÆ-�IMICA KIKIÆ,19. veljaèe 2000. u Zürichu

BERNIVICA MARKOVIÆ - LJILJANA VOLIÆ,25. rujna 1999. u TrimbachuD�ES MIJATOVIÆ - DARINKA TELLENBACH6.studenog 1999. u SolothurnuDARIO-MARKO ZAMAN - NEDJELJKA ROGO�IÆ,4.prosinca 1999. u InterlakenuANTE TADIÆ - IVANKA DUMANÈIÆ,18.prosinca 1999. u SolothurnuSLAVKO KOVAÈ - SANJA KLARIÆ,31.prosinca 1999. u HuttwiluMARKO BARUKÈIÆ - MARIJA MILETIÆ,8.sijeènja 2000. u BernuPERO IVANKOVIÆ - KATA TURIÆ,4. o�ujka 2000. u BernuDRA�EN-ILIJA MUR - LJUBICA JOZIÆ,13. o�ujka 2000. u Interlakenu

ST. GALLENMARKO ZEBA - ZORKA ZEBA,20. 11. 1999. U St. GallenuMILIJAN-EMILIJAN SAMARD�IÆ � SNJE�ANA JURIÆ,18. 12. 1999 U St. GallenuÈestitamo!

Daniela Starèeviæ, kæi Marka i Nade r. Tutiæ,26.veljaèe 2000. u SionuJozo Èanèar, sin Jakova i Katice r. Dubravac,27. veljaèe 2000. u VispuMario Matiæ, sin Nikole i Ivane r. Andreiæ,27. veljaèe 2000. u Vispu

ZUGTanja Stojak, kæi Ante i Lucije r. Mutapèiæ,27. studenoga 1999. u SchwyzuJosip Mamuziæ, sin Marijana i Josipe r. Banoviæ,11. prosinca 1999. u EinsiedelnuKarolina Kri�to, kæi Daria i Mirjane r. Beranek,18. prosinca 1999. u AltdorfuDean Lovrinoviæ, sin Ante i Jelene r. �uman,19. veljaèe 2000. u PfäffikonuMonika Rusan, kæi Mije i Katarine r. Puliæ,20. veljaèe 2000. u ZuguLeo Horvat, sin Franje i Zorice r. Paviæ,20. veljaèe 2000. u ZuguMartina Perkoviæ, kæi Zorana i Josipe r. Andriæ,20. veljaèe 2000. u ZuguLaura Æubela, kæi Tomislava i Renate r. Dankiæ,26. veljaèe 2000. u ZuguIvana Josipoviæ, kæi Nike i Stane r. Cvitku�iæ,26. veljaèe 2000. u Schwyzu

TICINOIvan Bra�njiæ, sin Ivin i Anðe r. Jakiæ,3. listopada 1999. u AsconiRobert Marinèiæ, sin Matin i Marije r. Primero-Dwarte, 10. listopada 1999. u BiasciMartina Jeliæ, kæi Mirina i Marice r. Grgiæ,10. listopada 1999. u AsconiNikolina Bilu�iæ, kæi Nikina i Ðuke r. Mrkonjiæ,16. listopada 1999. u GiubiascuMartina Mariæ, kæi Dragana i Marije r.Mazaloviæ, 17. listopada 1999. u AsconiDiana Gavranoviæ, kæi Antina i Sade r. Husiæ,26. listopada 1999. u GiubiascuIvan Mariæ, sin Pavin i Mare r. Iliæ,14. studenoga 1999. u AsconiNikola Janjiæ, sin Antin i Sta�ije r. Barbariæ,27. studenoga 1999. u LuganuPetar Ra�iæ, sin Ilijin i Ivanke r. Jozak,28. studenoga 1999. u AsconiMarina �trkalj, kæi �eljkova i Nadie-Marie r.Biandici, 28. studenoga 999. u AsconiDario Æulap, sin Matin i Milene r. Gnuva,5. prosinca 1999. u AsconiMateo Terziæ, sin Jurin i Zorice r. Stipiæ,11. prosinca 1999. u LuganuNikol Marinèiæ, sin Perin i Ankice r. Ivankoviæ,8. sijeènja 2000. u LuganuIvana Mariæ, kæi Josipova i Kaje r. Dubravac,9. listopada 2000. u AsconiKlaudija Juriæ, kæi Ivina i Ru�ice r. Martinoviæ,15. sijeènja 2000. u GiubiascoRobert Majstoroviæ, sin Dragin i Ane r. �imiæ,22. sijeènja 2000. u LuganuMarko Rajkovaèiæ, sin Antin i Lucije r. Iljkiæ,23. sijeènja 2000. u AsconiVeronika Paèak, kæi Mladenova i Janje r. �i�iæ,23. sijeènja 2000. u AsconiLuka Kesten, sin Ivin i Zorice r. Cvitiæ,19. veljaèe 2000. u Giubiasco

LUZERNNIKO �O�IÆ - MONIKA MADUNIÆ,31. prosinca 1999. u Luzernu�ELJO JURÈEVIÆ - JADRANKA BARIÆ,4. o�ujka 2000. u Luzernu

LAUSANNEADAM-ALEN CRNIÆ -DANIELA, TOMINAC-DOLLEZIL,27. prosinca 1999. u Bulleu

AARAUMARKO ÈOLIÆ � KATA KOVAÈEVIÆ,19. veljaèe 2000 u Aarau.

ZUGANTO STOJAK - LUCIJA MUTAPÈIÆ,27. studenoga 1999. u SchwyzuDARIO KRISTO – MIRJANA BERANEK,18. prosinca 1999. u Altdorfu

Èestitamo!

Na� Chef de Service,gosp. Stjepan Mariæ, stoji Vam na usluzi.

Rezervirajte blagovremeno!

Dobro do�li! Herzlich Willkommen!Leo Demarmels & Mitarbeiter

Ako Vam je potrebna dvorana po Va�em ukusu imjeri, doðite u Hotel Spirgarten.

Dvorane u ugodnoj atmosferiod 10-700 osoba za:

Direktion: Leo Demarmels

Am Lindenplatzlllll8048 Zürich-Altstettentel. 01/438 15 15 l l l l l fax 01/438 15 38

lKrstitke lPrve prièestilKrizmelSvadbelUdrugelRoðendanelSeminare

lSjednice