7/21/2019 Rim - Nasljedno

1/12

7/21/2019 Rim - Nasljedno

2/12

1. UVOD1.1. POJAM I VRSTE NASLJEIVANJA

- nasljedno pravo skup pravnih pravila koja ureuju prijelaz ostaviteljevih pravnih odnosa na druge osobe u obje!"vno#smislu pravna pravila kojima se ureuju imovinskopravni odnosi poslije smrti u s$bje!"vno#smislu pravo nasljednika da stupi u imovinskopravne odnose drugoga

- nasljednik stupa u pravni poloaj ostavitelja, on je njegov univerzalni sljednik (succedit in ius, in locum defuncti)

- njegovo stjecanje naziva se $n"ver%alno# s$&es"jo#(successio per universitatem, in universum ius, in omne ius)- na nasljednika prelaze i ostaviteljevi dugovi, makar oni bili vei od ostavinske aktivne imovine- pritom se ostavinska imovina (aktiva i pasiva) smatra za jedinstvenu cjelinu; nasljeivanje se dijeli na

INTESTATNO '(A)ONS)O*- imovina prelazi na odreene osobe iz kruga iste ob"!elj"(ostaviteljevih krvnih potomaka i daljnjih roaka)- u starom civilnom pravu temelji se na agnatskoj vezi, a kasnije sve vi!e prodire princip kognacije

TESTAMENTARNO 'OPORU+NO*- javlja se na vi!em stupnju razvoja, usporedno s nastankom individualnog privatnog vlasni!tva

- u nasljednom pravu javlja se tenja da vlasnik raspolae svojim vlasni!tvom "ak i poslije smrti- stoga se uvodi opor$a(testamentarium) i pr"n&"p slobode opor$,no- raspola-anja pos! #or!e#- oporuku spominje ve #akonik $% plo"a, ali pod tim pojmom jo! se ne podrazumijeva sloboda oporu"nog raspolaganja- prava oporuka sa slobodom imenovanja nasljednika javlja se tek oko &' stoljea prije rista

- ako oporuka postoji, oporu"no nasljeivanje ima prednost nad nasljednim do zakonskog nasljeivanja (ab intestato) dolazi

tek ako nema oporuke, ili ako ne doe do oporu"nog nasljeivanja (si intestato moritur)- ako je oporukom nasljednik imenovan samo na d"o os!av"ne, dobit e i ostatak, dok zakonski nasljednici ne dobivaju ni!ta- ostavitelja ne mogu naslijediti i zakonski i oporu"ni nasljednici nemo pro parte testatus, pro parte intestatus decedere potest

NUNO NASLJEDNO PRAVO- pravo na nuni dio; ovom ustanovom !tite se neki najbl"/" %aons" nasljedn"&"kako imovina ne bi pre!la u ruke nekog

udaljenijeg ili stranog nasljednika (nuni dio ne moe se umanjiti niti izigrati u korist treeg)

LE0ATI '(APISI*- singularna sukcesija, pojedine osobe ovako mogu stjecati pojedina"ne stvari ili imovinska prava iz imovine oporu"itelja na

teret nasljednika (zapisovnicilegatari pritom ne odgovaraju za ostavinske dugove)

1.. POVIJESNI PRE0LED RIMS)O0 NASLJEDNO0 PRAVA

NASLJEDNO PRAVO STARO0 2IVILNO0 PRAVA- regulirano #akonikom, gdje se ve govori o zakonskom i oporu"nom nasljeivanju

- zakonsko nasljeivanje (hereditas legitima) temelji se na a-na!soj ve%", a nasljednici su prvenstveno heredes, tj' "lanovikune zajednice (tek u pomanjkanju njih dolaze do nasljedstva ostali najblii agnati i gentili)

- ako postoje sui heredes, trea osoba (extraneus) ne moe se imenovati nasljednikom

NASLJEDNI RED PO PRETORS)OM EDI)TU- od republike se po"inju razlikovati 3ered"!as(civilno nasljedno pravo) i bonor$# possess"o(pretorsko nasljeivanje)- zbog ja"anja individualizma i slabljenja obiteljske veze, vi!e nije pogodno da nasljedstvo prelazi samo na osobe koje su s

ostaviteljem povezane agnatskom vezom (isklju"ujui najblie kognate koji su iza!li iz agnacije, npr' emancipirani sin)

- zato pretor re*ormira civilnopravni nasljedni red po"inje !tititi osobe koje po civilnom pravu ne bi imale pravonasljeivanja jer nisu bile agnatski, nego samo krvni srodnici (o-na!")

- kako pretor ne moe mijenjati norme civilnog prava (praetor heredes facere non potest), on tim svojim novim nasljednicimadaje posjed ostavinske imovine, bonorum possessio, te ih !titi kao prave nasljednike

- ona se moe davati adiuvandi/supplendi/corrigendi iuris civilis gratia u prvom slu"aju bonorum possessor je ujedno icivilni nasljednik, a u druga dva slu"aja pretorskim redom nasljeivanja se nadopunjujemijenja civilni nasljedni red

- pre!ors" nasljedn" red(bonor$# possess"o) moe se odnositi na zakonsko, oporu"no ili nuno nasljedno pravoa) s"ne !ab$l"s(ab intestato) kad ne postoji oporuka, bonorum possessio se daje osobama koje su pozvane na

intestatno nasljeivanje po pretorskom redu

b) se&$nd$# !ab$las bonorum possessio se daje onom tko je imenovan nasljednikom u oporuci koja udovoljavazahtjevima pretorskog edikta, mada ne bi bila valjana po civilnom pravu

c) &on!ra !ab$las daje se osobama kojima pretor daje zahtjev na nuni dio nasljedstva temeljem njihove bliskekrvne veze iako im civilno pravo moda ne priznaje takav zahtjev (jer nisu vi!e bili u agnatskoj vezi)

NASLJEIVANJE 2ARS)O0 PRAVA

- po"inje se davati prednost na"elima pre!orso- naslje4"vanja, iako na po"etku oba nasljedna reda stoje usporedno- u postklasi"no doba, zajedno s uni*ikacijom civilnog i honorarnog prava stapaju se i oba sistema nasljeivanja

NASLJEIVANJE (A JUSTINIJANA

$

7/21/2019 Rim - Nasljedno

3/12

- u +ustinijanovim novelama oba su nasljedna reda spojena ujedan red, a u njemu prevladavaju na"ela i u"inci koje suklasi"ni pravnici bili izgradili za pretorsku bonorum possessio

. INTESTATNO NASLJEIVANJE.1. PO 2IVILNOM PRAVU (A)ONI)A 1 PLO+A

- sistem nasljeivanja starog civilnog prava sadran je u odredbi #akonika $% plo"as" "n!es!a!o #or"!$r5 &$" s$$s 3eres ne&es&"!5 ad-na!$s pro6"#$s 7a#"l"a# 3abe!o8 s" ad-na!$s nes es&"!5 -en!"les 7a#"l"a# 3abe!o (umre li bez testamenta netkotko nema svojih nasljednika, njegovu imovinu*amiliju dobiva najblii agnat; nema li agnata, imovinu neka dobiju gentili)

- ta odredba odreuje pravila rimskog nasljeivanjao

ne moe se istodobno nasljeivati po oporuci i po zakonu (oporuka jo! ne zna"i slobodu izbora nasljednika)o do zakonskog nasljeivanja dolazi samo ako nema oporuke (si intestato moritur)

SUI 9EREDES- a-na!s" ,lanov"obitelji (kune zajednice) koji su u "asu ostaviteljeve smrti bili pod njegovom neposrednom vla!u, a koji

njegovom smru postaju osobe sui iuris; ovdje spadaju djeca iz zakonitog rimskog braka, arogirana i adoptirana djeca

unuci iz prije preminulih ili emancipiranih sinova ako su u "asu ostaviteljeve smrti bili pod njegovom vla!u

ena u manus-braku (ima poloaj jednak djeci, sororis loco)

- ako u nasljedstvu uz ostaviteljevu djecu prvog stupnja sudjeluju i unuci, vrijedi pr"n&"p repre%en!a&"je ostavina se dijeli "n s!"rpes(po lozama), a ne po glavama (per capita) takvi unuci bi zajedno dobili dio koji bi bio pripao njihovom ocu ako su npr' postojala % ostaviteljeva sina i dvoje

djece od treeg ve preminulog sina, svaki ivi sin bi dobio $&, a % unuka zajedno $& (svaki po $)

- sui heredes su jo! za o"eva ivota smatrani vlasnicima obiteljske imovine, pa oni nasljedstvo stje"u ve "asom dela&"je(ostaviteljeve smrti) ne trebaju ga i posebno prihvatiti, a po civilnom pravu ne mogu ga odbiti

- zato su takvi nasljednici 3eredes ne&essar""(sui et necessarii)

PRO:IMUS A0NATUS- daljnj" najbl"/" a-na!"izvan kruga sui heredes pozivaju se na nasljedstvo ako ne postoje sui heredes- ovdje spadaju agnati koji nisu spadali pod o"insku vlast ni zajednicu ostavitelja (njegova braa i sestre, stri"evi, )- nasljeuju samo agnati najblieg stepena, pa oni samim postojanjem isklju"uju sve udaljenije agnate

- ako blii agnati ne prihvate nasljedstvo, nee se pozivati udaljeniji (po civilnom pravu ne postojisuccessio graduum)- u tom slu"aju ostavina kao o;asna(bonorum vacans) pripada dravi- agnati iz ovog nasljednog reda moraju prihvatiti nasljedstvo oni su 3eredes vol$n!ar""- vi!e jednako bliskih agnata dijeli ostavinu po -lava#a 'per capita), a u ovom redu ne postoji princip reprezentacije

0ENTILES- pr"padn"&" "s!o- roda, dobivaju nasljedstvo samo ako nema nikog iz prethodna % nasljedna reda ovaj red poziva se na

nasljedstvo tek ako uope nema ivih pripadnika (nije postojalasuccessio ordinum)- ako bi takvih bilo, pa nasljedstvo nisu htjeli i mogli stei, nasljedstvo bi ostalo vaan!no

.. PO PRETORS)OM PRAVU

- slabi zna"aj patriae potestatis umjesto agnatske veze sve se vi!e isti"e krvno srodstvo, o-na&"ja- u skladu s promjenama, pretor uvodi novi intestatni nasljedni red bonor$# possess"o s"ne !ab$l"s(ab intestato)

UNDE LI

7/21/2019 Rim - Nasljedno

4/12

- s$&&ess"o ord"n$# ako osobe iz prethodnog razreda ne zatrae nasljedstvo, pozivaju se pripadnici slijedeeg razreda- s$&&ess"o -rad$$# ako blii kognati (&' razred) ne zatrae nasljedstvo, ono se daje kognatima daljeg stepena- kod nasljeivanja os!av"ne oslobo4en"a, prije bra"nog druga dolaze patron, njegovi srodnici i patronov patron

.=. RE>ORME 2ARS)O0 DOAMILIAE*- o#"&"jalna opor$amoe se praviti samo dva dana u godini zato praksa ve od #akonika pronalazi zaobilazni na"in

postizanja njenih u"inaka pomou #an&"pa&"je, geste per aes et libramo !es!a!orpred libripensom i svjedocima prenosi vlasni!tvo ostavine (mancipatio *amiliae) na osobu od povjerenjao ta osoba (7a#"l"ae e#p!or) se *iducijarno obvezuje da e po mancipantovoj smrti ostavinu prenijeti na osobe koje mu

je mancipant ozna"io dakle, *amiliae emptor je stjecalac imovine meu ivima koji po *iducijarnom odnosu vjere i

po!tenja ima dunost ispuniti volju oporu"itelja i prenijeti tu imovinu nazna"enim osobama

TESTAMENTUM PER AES ET LI

7/21/2019 Rim - Nasljedno

5/12

mancipacija postaje imaginarna (dicis gratia), a nunkupacija sadri imenovanje nasljednika s izravnim u"inkom

- da bi se o"uvala tajnost imenovanja nasljednika, javlja se i p"s#en" obl" #an&"pa&"je sada oporu"itelj zapisuje svoju odredbu posljednje volje (tabulae testamenti)

na mancipaciju se nadovezuje usmena nunkupacija u kojoj bi oporu"itelj samo izjavio da isprava koju dri u ruci

sadrava njegovu posljednju volju, a 1 svjedoka stavilo bi pe"ate uz imena oporu"itelja i svjedoka

oporuka je sada !ajna (svjedoci ne moraju znati sadraj) i opo%"va (pisana oporuka moe se uni!titi)

- usmeni i pismeni testamentum per aes et libram bili su redoviti oblici oporuke sve do %' stoljea

OPORU)A PO PRETORS)OM PRAVU- ve od republike, pismena oporuka po"inje istiskivati usmenu sam akt mancipacije pritom je *ormalnost- zato pretor 19' prije rista odreuje da e dati bonorum posesiju onome tko se iskae p"s#eno# opor$o# po!p"sano# od

B svjedoa, neovisno o izvr!enoj mancipaciji i usmenoj nunkupaciji (to je bonorum possessio secundum tabulas)- sada je pretorska pismena oporuka ravnopravna s oporukom per aes et libram, pa oporu"ivanje postaje jednostrani posao

OPORU)A U DO

7/21/2019 Rim - Nasljedno

6/12

INDI0NITAS 'NEDOSTOJNOST*- trei oblik nesposobnosti za oporu"no stjecanje indignus ima i pasivnu testamenti*akciju i capacitas, ali ne moe zadrati

prihvaenu imovinu, ve mu se ona od$%"#a po 7"s$(npr' koji je ubio ostavitelja ili ga ograni"avao kod oporu"ivanja)

=.=. SADRAJ OPORU)E I IMENOVANJE NASLJEDNI)A

- imenovanje nasljednika (heredis institutio) je n$/n", ali i dostatni sadraj svake rimske oporuke- ono je caput et fundamentum totius testamentijer valjanost i u"inak svih daljnjih razredbi ovisi o valjanosti imenovanja

- mora se nalaziti na po,e!$ opor$ei biti sve"ano odreeno "#pera!"vo#(Lucius itius mihi heres esto')- sve odredbe koje bi se nalazile ispred imenovanja nasljednika smatraju se nevaljanima

- ova stroga na"ela po"inju popu!tati putem pravni"kog tuma"enja i pretorskog edikta- oporu"itelj moe imenovati i v";e nasljedn"a

ako im ne odredi dijelove, smatra se da su postavljeni na jednake dijelove

kvota koju neki sunasljednik ne stekne razmjerno prirasta ostalim sunasljednicima

ako oporu"itelj odreujui alikvotne dijelove prekora"i "itavu ostavinu, dijelovi se razmjerno smanjuju

ako svim sunasljednicima odredi dijelove a ostavina ne bude iscrpljena, preostali dijelovi prirastaju postavljenim

nasljednicima u razmjeru njihovih dijelova (a ne pripadaju intestatnim nasljednicima)

=.C. SUPSTITU2IJE

VUL0ARNA SUPSTITU2IJA- "#enovanjenasljedn"a%a#jen"aako prvoimenovani nasljednik ne postane nasljednikom- to je zapravo imenovanje nasljednika pod suspenzivnim uvjetom ako prvoimenovani ne postane nasljednikom

PUPILARNA SUPSTITU2IJA- kad pater *amilias koji je u oporuci za nasljednika imenovao svog nedoraslo- s"na(descendenta in potestate) odredi

istodobno tom nedoraslom sinu nasljedn"aako sin umre prije doraslosti- svrha ove supstitucije je da imovine ne pripadne sinovim zakonskim nasljednicima- prvo se odnosi samo na slu"aj da sin preivi oca ali umre prije doraslosti no postavlja se pitanje ima li pupilarni supstitut

naslijediti oca i ako sin uope ne postane o"ev nasljednik (npr' jer je umro prije oca)

- drugim rije"imaje l" p$p"larn" s$ps!"!$! $jedno " o,ev v$l-arn" s$ps!"!$!> glasovitoj nasljednoj parnici /ulinog doba,causa ?uriana, centumvirsko sudi!te odreuje da se pupilarni supstitut ima smatrati i vulgarnim supstitutom oca'

)VA(IPUPILARNA SUPSTITU2IJA

- uvodi ju +ustinijanakopater familiassvom d$;evno bolesno# des&enden!$imenuje nasljednika- takav descendent nee ni nakon doraslosti moi praviti oporuke dok god ne ozdravi

=.F. NIGTAVOST I OPO(IV PORU)E

- oporuka je od po,e!an";!ava(testamentum nullum) ako oporu"itelj nema aktivnu testamenti*akciju

nije odrana propisana *orma

ako su povrijeene bitne norme s obzirom na sadraj oporuke

- oporuka moe i nanadno pos!a!" n";!ava u slu"aju naknadnog gubitka aktivne testamenti*akcije

u slu"aju da se naknadno rodi ili posinjenjemmanus-brakom nastane sui heres koji nije uzet u obzir u oporuci

- po civilnom pravu valjana oporuka moe biti naknadno oborena(pobijana) raznim civilnim i pretorskim sredstvima,primjerice u povodu @uerellae ino**iciosi testamenti, ili zbog dolusa, metusa, bludnje,

- valjana oporuka nema prakti"nog u"inka ako nitko od imenovanih nasljednika ne prihvati nasljedstvo- ako oporuka nema u"inka, dolazi do intestatnog nasljeivanja; rimska je oporuka opo%"va

zato gubi valjanost ako je oporu"itelj opozove (to moe u"initi sve do smrti)

po civilnom pravu, oporuka se moe opozvati samo ako oporu"itelj na"ini novu oporuku u jednakoj civilnoj *ormi

uskoro se dopu!taju i drugi oblici opozivanja (npr' ako oporu"itelj namjerno uni!ti pismenu oporuku)

=.H. )ODI2ILI

- od"&"lje uz oporuku drugi oblik razredaba posljednje volje potje"e iz obi"aja gdje se uz oporuku sastavlja posebna ispravas odredbama koje ne ulaze u oporuku (ovdje se obi"no nareuju *ideikomisi)

- kodicil je zapravo obi"no pismo upravljeno nasljedniku s molbom da izvr!i neke na#jene $ or"s! !re?"3- isprva ispunjenje kodicila ovisi o nasljednikovu po!tenju, no ugustpo"inje pravno !tititi takva pisma

- kasnije se kodicili priznaju neov"snoo postojanju oporuke, ako je kodicil upravljen na intestatnog nasljednika- tako klasi"no pravo razlikuje &od"&"l" !es!a#en!ar""i &od"&"l"" ab "n!es!a!o(modi*iciraju zakonsko nasljeivanje)

:

7/21/2019 Rim - Nasljedno

7/12

- bitna razlika izmeu kodicila i oporuke je da kodicil ne moe sadravati imenovanje nasljednika- za kodicile je potrebna a!"vna !es!a#en!"7a&"ja, ali ne i *orma (druga razlika prema oporuci)- kasnije je 7or#apotrebna +ustinijan trai F svjedoa, a ni!tavi kodicil !onvalidiranaknadnim stjecanjem aktivne

testamenti*akcije koja nije postojala u trenutku nasljeivanja- oporuci se moe dodavati i od"&"larna la$%$la njome se o"ituje da oporuka vrijedi kao kodicil ako se zbog ne"ega ne

moe odrati kao oporuka (npr' jer nema *orme); zbog prakti"ne vanosti je toliko ra!irena da se ubrzo po"inje

podrazumijevati u oporuci

C. NUNO NASLJEIVANJEC.1. POJAM NUNO0 NASLJEDNO0 PRAVA

- ako postoji valjana oporuka, zakon ipak poziva na nasljedstvo osobe ojen"s$ n"ao "l" dovoljno $%e!e $ ob%"r- zakon im priznaje pravo na nasljedstvo zbog njihova bliskog rodbinskog odnosa s oporu"iteljem- oporu"itelj je duan nekim najbliim roacima osigurati odre4en" d"o nasljeds!va(legitima portio)- u protivnom slu"aju, oporu"ne odredbe gube u"inak koliko je potrebno za ostvarenje tog nunog dijela

C.. >ORMALNO NUNO NASLJEDNO PRAVO

- civilno pravo najprije je izgradilo samo $s!anov$ 7or#alno- n$/no- prava ograni"enje oporu"ne slobode sastoji se samou tome da su s$" 3eredes " pos!$#"morali biti imenovani nasljednicima ili bi morali biti "%nasl"je4en"(e63ereda!"o)

- oporu"itelj ih ne moe samo mimoii i pre!utjeti (praeterire) 7"l"$s 7a#"l"aemora biti iznaslijeen poimeni"no, dok je zasve os!ale(keri, unuke, ena in manu) dovoljno skupno iznasljeenje jednom re"enicom inter ceteros

- ako se oporu"itelj nije pridravao ovih propisa, oporuka bi bila ni!tava potpuno ili djelomi"no

- ovo civilno nuno nasljeivanje temelji se na na"elu a-na&"je- pretorskim pravom civilno *ormalno nuno nasljedno pravo pro!ireno je na sve liberi u smislu prvo- ra%reda pre!ors"3"n!es!a!n"3 nasljedn"a obuhvaa i descendente koji vi!e nisu sui heredes

- sada svi mu!ki liberi moraju biti iznaslijeeni no#"na!"#, a za enske osobe je dovoljna e63ereda!"o "n!er &e!eros- pretor ne progla!ava oporuku ni!tavnom, nego mimoienim liberi daje bonorum possessio contra tabulas

C.=. MATERIJALNO NUNO NASLJEDNO PRAVO

- *ormalno nuno nasljedno pravo jo! ne prua nunim nasljednicima s"-$rnos!da e stvarno svoj dio i dobiti- zato krajem republike u praksi centumvirskog sudi!ta nastaje #a!er"jalno n$/no nasljedno pravo- ono postavlja princip da je oporu"itelj duan najblie roake imenovati u oporuci nasljednicima na odreeni dio ukoliko nije

imao opravdani razlog za iznasljeenje roaci koji su neopravdano mimoieni ili iznaslijeeni mogu traiti poni!tenjeoporuke, a u tu svrhu imaju i posebnu tubu ($erella "no77"&"os" !es!a#en!")

NUNI NASLJEDNI2I- n$/n" nasljedn"&" descendenti i ascendenti, braa i sestre, polubraa i polusestre po ocu, consanguines (ovi samo ako je zanasljednika postavljena nedostojna osoba, persona turpis)

- pomou @uerellae ino**iciosi testamenti, oporuku moe pobijati n$/n" nasljedn"koji je ujedno najblii intestatni nasljednikukoliko je "slj$,en be% ra%lo-a tueni nasljednik moe se braniti navoenjem i dokazivanjem razloga isklju"enja

- u kona"nom razvoju, pravo na ovu tubu ima samo onaj n$/n" nasljedn"kojemu nije ostavljena bar A onoga !to binaslijedio ab intestato to je %aons" n$/n" d"o(debita portio, legitima portio)

- ta "etvrtina mora biti osloboena svih tereta, ali moe biti u bilo kojem obliku (npr' legatom, darovanjem mortis causa)

- navedena tuba ide protiv oporu"nih nasljednika, a dovodi do poni!tenja poruke iure civili tuitelj sad moe traiti ne samo"etvrtinu, nego sve!to bi mu pripadalo kao intestatnom nasljedniku

- u carsko doba uvedene su i $erella "no77"&"osae dona!"on"s " do!"s njima nuni nasljednik moe pobijati darovanja idavanja miraza koja je ostavitelj izvr!io za ivota kako bi smanjio nuni dio

JUSTINIJANOVE RE>ORME- odreuje da se @uerella ino**iciosi testamenti koristi samo ako je nuni nasljednik potpuno isklju"en od nasljedstva- ako mu je ostavljeno manje od nune "etvrtine, ima a&!"o ad s$pplenda# le-"!"#a#na nadopunu do nunog dijela

Novela 1 "% F=H. -od"ne- povisuje nuni dio sada iznosi K "n!es!a!no- d"jelaako je taj intestatni dio manji od A "itave ostavine, odnosno 1=ako bi

intestatni dio nunog nasljednika bio vei od A ukupne ostavine

Novela 11F "% FC. -od"ne- spojena su na"ela *ormalnog i materijalnog nunog nasljednog prava nuni nasljednici moraju biti u oporuci imenovani

nasljednicima, i mora im biti ostavljen odreeni dio nasljedstva (u bilo kojem obliku)- re7or#e o "%naslje4enj$(e

7/21/2019 Rim - Nasljedno

8/12

o ako je spolno opio s ostaviteljevom enom ili konkubinom

razlog iznasljeivanja mora biti naveden u oporuci

ako iznaslijeeni poreneopravdanost razloga, oporu"ni nasljednik ga #ora doa%a!"

- jo! uvijek postoji $erella "no77"&"os" !es!a#en!"o daje se dunom nasljedniku koji je bezrazlono iznaslijeenmimoienostavljen bez dune kvote intestatnog dijela

o u slu"aju uspjeha, oporu"na imenovanja nasljednika se reduciraju da bi nuni nasljednik dobio svoj "itavi intestatni

nasljedni dio, a ne samo debitam portionem

F. STJE2ANJE NASLJEDSTVA

F.1. PRIPAD I PRI9VAT NASLJEDSTVA- da bi do!lo do naslje4"vanja, potrebne su ove ope pre!pos!ave

a) smrt de-cuiusa

b) sposobnost de-cuiusa imati nasljednikac) postojanje nasljednika i njegova sposobnost da bude nasljednikom

- pored ovih pretpostavki, za stjecanje nasljedstva trae se jo! dela!"o " a&$"s"!"o- dela!"o(pr"pad nasljeds!va) pozivanje odreenog subjekta na nasljedstvo

osnova delacije moe biti intestatni red, oporuka ili nuno nasljeivanje

delacija dolazi do u"inka "asom ostaviteljeve smrti, pa pozvani nasljednik mora doivjeti taj "as

- no pozvani nasljednik ne stje"e nasljedstvo i ne postaje nasljednikom ve "asom delacije, nego mora de*erirano nasljedstvona"elno i pr"3va!"!"(a&$"s"!"o) pritom razlikujemo

3eredes ne&essar"" sui heredes stje"u nasljedstvo "asom delecije, ne mogu odbiti prihvat nasljedstva 3eredes vol$n!ar""(e6!rane") stje"u nasljedstvo tek ako o"ituju volju o prihvatu

- klasi"no pravo poznaje & na"ina prihvata nasljedstva$) &re!"o sve"ani usmeni *ormalisti"ni prihvat, obvezna samo ako ju oporu"itelj naloi, ima rok (uglavnom na $99 dana)%) pro 3erede -es!"o ne*ormalni prihvat, u"injen mu"ke time !to nasljednik poduzima "ine iz kojih se posredno i nuno

mora izvesti njegova volja da prihvati nasljedstvo; prihvat konkludentnim "inima (npr' kori!tenje ostavine)&) ad"!"o n$da vol$n!a!e izri"iti ali ne*ormalni prihvat

- prihvat nasljedstva je bezuvjetan, nevezan uz rok i uvjet, a vrijedi i pravilosemel heres, semper heres- na zahtjev interesiranih treih, pretor daje nasljedniku rok za razmi!ljanje spa!"$# del"berand"

o ako nasljednik u tom roku ne bi odgovorio, smatra se da ga odbija

o po +ustinijanu, smatra se da ga u tom slu"aju prihvaa

- odbijanje nasljedstva (rep$d"a!"o) moe se u"initi u bilo kojem obliku ne moe se opozvati, samo mlai od %: godinamogu dobiti povratu u prija!nje stanje, a nasljedstvo odbiti moe samo onaj tko je ovla!ten na prihvat

F.. LEE@A OSTAVINA

- ako ne nasljeuju sui heredes i robovi, izmeu delacije i akvizicije moe protei odreeno vrijeme- kroz to vrijeme ostavina lei (iacet) i zove se le/e?a os!av"na(hereditas iacens) u tom razdoblju ona se smatra imovinom

bez gospodara, no zbog za!tite budueg nasljednika nalazi se u posebnom poloaju- ona se moe poveavati i smanjivati prirodnim i pravnim putem (plodovima, zakupninom, stjecanjima ostavinskih robova)- postavlja se pitanje !o je s$bje! !av"3 prava " obve%a le/e?e os!av"ne

o rimski pravnici uglavnom gledaju na budueg nasljednika ili na ostavitelja

o uzimaju da budui nasljednik sukcedira unatrag od "asa smrti

o +ulijani kasniji pravnici smatraju da ostavina u neku ruku predstavlja ostavitelja

o u postklasi"no doba javlja se misao o ostavini kao posebnoj pravnoj osob"(protivno pojmu univerzalne sukcesije)

F.=. USU2APIO PRO 9EREDE

- ustanova uzukapije moe se primijeniti i na nasljedstvo- svaka osoba (mada nije pozvana na nasljedstvo) moe uzeti u posjed predmete koji pripadaju leeoj ostavini- posjedovanjem kroz 1 -od"n$posjednik stje"e ,"!av$ os!av"n$ "polo/aj nasljedn"a, a pritom se ne trae ni iustus titulus ni

bona *ides (ako ostavina sadrava zemlji!ta, svejedno je dovoljna $ godina, jer ostavina spada u ceterae res)- 8ajovu ustanovu tuma"i tenjom da netko !to prije postane nasljednik da bi se mogla vr!iti obiteljska sacra i da bi se mogli

naplatiti ostavinski vjerovnici- u klasi"no doba red$&"ra se pr"#jenauzu!apijepro herede

uzukapijent posjedovanjem ostavinskih predmeta vi!e ne dobiva poloaj nasljednika

sada uzukapijom stje"e samo one pred#e!e oje je posjedovao(jo! se ne trae iusta causa ni bona *ides)

- od Badrijana, pravni nasljednik moe nasljedno# !$/bo#traiti ostavinske stvari na kojima je trei dovr!io uzukapiju- od Carka urelija, nepo!teno zaposjedanje tue stvari smatra se %lo,"no#(crimen expilatae hereditatis)- tako se usucapio pro herede izjedna"ava s redovnom dosjelosti

1

7/21/2019 Rim - Nasljedno

9/12

F.C. TRANSMISIJA I A)RES2EN2IJA

TRANSMISSIO DELATIONIS- pravo pozvanog da prihvati nasljedstvo (delacijom) je osobno " neo!$4"vo- ne moe se ustupiti treemu, a ni na nasljednika pozvanoga (transmissio delationis)

- po civilnom pravu, !rans#"ss"o dela!"on"snije dopu!ten ni ako pozvani umre prije nego !to izvr!i prihvat nasljedstva ako civilni zakonski nasljednik do s#r!" ne "%vr;" pr"3va!, nasljedstvo postaje vaan!no po pretorskom pravu,

ovdje se bonorum possessio daje udaljenijim nasljednicima

ako oporu"ni nasljednik do s#r!" ne pr"3va!" nasljeds!vo, a nema supstituta nje-ov d"o pr"ras!aostalimoporu"nim nasljednicima (ako je on jedini oporu"ni nasljednik, pozivaju se intestatni nasljednici)

- od opeg pravila zabrane transmisije po"inju se javljati "%n"#e ako nasljednik umre a da bez svoje krivnje nije prihvatio nasljedstvo, pretor dopu!ta prihvat njegovim nasljednicima

putem restitucije in integrum !rans#"ss"o T3eodos"ana oporu"ni nasljednik koji umre prije izjave o prihvatu prenosi pravo stjecanja i prihvata na

svoje descendente (odredba 2eodozija00iz 6:9' godine) !rans#"ss"o I$s!"n"ana +ustinijandopu!ta transmisiju svake delacije nasljedstva (intestatne i oporu"ne) koje jo! nije

prihvaeno, ali samo ako je prvo pozvani umro u roku od $ godine do delacije, odnosno unutar ispro!enogspatiumaliberandi; nasljednici mogu izvr!iti prihvat unutar preostalog roka

IUS A22RES2ENDI- dio otpalog nasljednika pr"ras!a d"jelov"#a os!al"3 s$nasljedn"aako je on otpao jer

do smrti nije prihvatio nasljedstvo, a pritom nije do!lo do transmisije (npr' jer nije imao nasljednika)

je odbio prihvatiti nasljedstvo (repudiatio)

- tako npr' ako od % oporu"na nasljednika jedan umre prije prihvata, ne ostaviv!i svojih nasljednika, njegov dio prirastadrugom oporu"nom, a ne intestatnim nasljednicima (nemo pro parte testatus, pro parte intestatus decedere potest)

- ako otpadne koji intestatni nasljednik, njegov dio prirasta ostalim intestatnim nasljednicima ("$s a&&res&end")- ako postoji v";e s$nasljedn"a

o svaki od njih je potencijalno pozvan na cijelo nasljedstvo postojanjem dvaju ili vi!e neograni"enih prava na "itavo

nasljedstvo, njihova prava se suuju na idealne dijelove (ako su dvojica, svaki ima pravo na idealnu polovicu)

o zato ako jedan od njih otpadne dolazi do ares&en&"je potencijalno neograni"eno pravo se !iri

H. U+IN2I STJE2ANJA NASLJEDSTVAH.1. UNIVER(ALNA SU)2ESIJA

- stjecanjem nasljedstva dolazi do $n"ver%alne s$&es"je nasljednik produuje ostaviteljevu osobnost i stupa u njegov pravnipoloaj sa svim pravima i obvezama (iznimka su strogo osobne obveze i prava koja utrnjuju smru)

- ostavinska masa spaja se s nasljednikovom imovinom ujedn$ &jel"n$(&on7$s"o bonor$#) zato utrnjuju uzajamna prava iobveze izmeu ostavitelja i nasljednika (npr' tra"bine, stvarna prava na tu#oj stvari)

- zato nasljednik neograni"eno odgovara i za os!av"!eljeve d$-ove, !to moe biti !tetno

- ;!e!nos! %a os!av"!eljeve vjerovn"eo moraju trpjeti da se i nasljednikovi vjerovnici s njima namiruju iz mase

o zato im pretor daje bene7"&"$# separa!"on"s u roku od : godina mogu traiti razlu"enje ostavinske mase odnasljednikove imovine (separatio bonorum)

o iz tako razlu"ene ostavinske imovine namiruju se prvo ostaviteljevi vjerovnici, a tek onda nasljednikovi

- ;!e!nos! %a nasljedn"a pre%ad$/ene "#ov"neo on neograni"eno odgovara i svojom imovinom za dugove ostavitelja

o pretor u korist svih nasljednika daje bene7"&"$# "nven!ar""(dobrobit popisa) nasljednik moe ograni"iti svojuodgovornost za ostaviteljeve dugove samo do granica naslijeene ostavine, ako bi u roku na"inio popis (inventarium)

o takav popis ostavinskih stvari mora zapo"eti u roku od &9 dana po!to je saznao za delaciju, a dovr!iti za 9 dana

5

7/21/2019 Rim - Nasljedno

10/12

H.. ODNOSI MEU SUNASLJEDNI2IMA I DUNOST )OLA2IJE

- ako vi!e nasljednika naslijedi isto nasljedstvo, meu njima nastaje s$vlasn";!vo(communio pro indiviso)- svaki nasljednik slobodno raspolae "dealn"# d"jelo#, a moe i traiti razvrgnue suvlasni!tva (a&!"o 7a#"l"ae er&"s&$ndae)- sunasljednici dijele i trabine i obveze (nomina ipso iure divisa sunt)

DUNOST )OLA2IJE '2OLLATIO

7/21/2019 Rim - Nasljedno

11/12

6) le-a!$# per prae&ep!"one# po /abinovcima, nareuje se u korist jednog od sunasljednika koji uzima stvar prijediobe nasljedstva, a dioba se zatim vr!i na ostatku; Erokulovci ga daju i honoratu koji nije sunasljednik

- od klasi"nog doba, vanost imaju legatum per vindicationem (stvarnopravni u"inak) i per damnationem (obligatorni)

- po"inje popu!tati strogi *ormalizam, !to ureuje senatus consultum 4eronianumiz $' stoljeao legat koji ne odgovara pretpostavkama odreene *orme, ali sadrajno odgovara nekoj drugoj vrsti legata, ima se

smatrati kao da je sa"injen u toj drugoj *ormi

o tako se svi pogre!ni legati odravaju na snazi kao legatum per damnationem, koji ima naj!iru primjenu

- od +ustinijana postojijedan !"p le-a!akoji proizvodi realne ili obligatorne u"inke

STJE2ANJE I O0RANI+ENJA- za stjecanje legata odlu"na su % momenta

d"es &edens pada u "as ostaviteljeve smrti (delacije), kasnije u doba otvaranja oporuke; tim "asom legatar stje"epravo na stjecanje legata, koje prelazi i na njegove nasljednike

d"es ven"ens pada u "as prihvata nasljedstva, odnosno nastupa po"etnog roka; sada legatar moe vr!iti sva prava izste"enog legata (kod legata pod suspenzivnim uvjetom, i dies cedens nastupa tek ispunjenjem uvjeta)

- oporu"itelj moe legatima iscrpiti ve?"n$ "#ov"ne tako se popu!tanjem morala krajem republike dogaalo da pater *amiliaslegatima raspodijeli veinu imovine stranim osobama na !tetu svojih najbliih obiteljskih nasljednika

- oporu"ni nasljednik morao je sam snositi odgovornost za ostavinske dugove ako bi iz obzirnosti prihvatio takvu ostavinu- zato je odbio tu ostavinu, "ime u opasnost dolaze svi legati, a na nasljedstvo se pozivaju intestatni nasljednici- zato je zakonima donesen n"% o-ran",enjas obzirom na legate

le< Furia testamentaria(%' st' pr'r' ) nitko legatom ne smije primiti vi!e od $999 asa, osim kognata do ' stepena

le< =oconia($D' pr'r') nijedan legatar ne smije primiti vi!e nego !to bi dobio nasljednik, no ove mjere mogu se

zaobii tako da oporu"itelj brojnim manjim legatima iscrpi "itavu imovinu le< Falcidia(69' pr' r') nasljedniku u svakom slu"aju mora ostati bar A ostavine (odnosno dijela, ako je vi!e

sunasljednika) neoptereene zapisima (@uarta *alcidia); ako legati prema!e G ostavine, oni bi se razmjerno smanjivali

do potrebne zakonske mjere

B.. >IDEI)OMISI

- ne7or#alna #olbaprepor$a os!av"!eljalegatarunasljedniku (fiduciarius) da izvr!i neku "#ov"ns$ na#jen$ %a !re?e-(fideicommissarius) njeno ispunjenje zavisi o po!tenju, a pravno je za!tieno tek od ugusta

- sada se *ideikomisi koriste "e!e od legata jer nisu ograni"eni strogim *ormama moe biti naloen bilo kakvimne*ormalnim rije"ima i u oporuci i u kodicilu, a njime se moe opteretiti i svaki koji primi ne!to iz ostavine

- senatus consultum Eegasianumu $' stoljeu protee $ar!a# 7al&"d"a#i u korist nasljednika *ideikomisa- +ustinijani *ormalno ukida razlike izmeu legata i *ideikomisao stvoren je jedinstveni tip zapisa s pretenim karakteristikama *ideikomisa

o iz svakog zapisa nastaje protiv nasljednika obvezni zahtjev (actio in personam) ako je zapisom ostavljena stvar koja

je u "asu delacije bila u ostaviteljevom vlasni!tvu, za zapisovnika nastaje stvarnopravni zahtjev (actio in rem)

UNIVER(ALNI >IDEI)OMIS- ovdje os!av"!elj nala/e nasljedn"$(7"d$&"jar$) da cijelo nasljedstvo ili njegov dio izru"i treoj osobi (7"de"o#"sar$)- po civilnom pravu, *iducijar ostaje nasljednik, ali pojedine ostavinske predmete i prava, ako je to mogue, mora prenijeti na

*ideikomisara (dolazi do singularne sukcesije na *ideikomisara)

- za ostavinske dugove i dalje odgovara *iducijar kao civilni nasljednik

- to stanje bilo je nepovoljno za *iducijara, pa se donose mjere kojima se odgovornost nasljednika prenosi na *ideikomisara- sasenatus consultum $egasianum*iducijaru je priznato pravo da zadri "istu "etvrtinu ostavine ($ar!a pe-as"ana)

>IDEI)OMISARNA SUPSTITU2IJA 'SUPSTITUTIO >IDEI2OMMISSARIA*- osim vulgarne supstitucije, moe biti imenovan daljnji *ideikomisar prvom *ideikomisaru koji stekne *ideikomis on pripada

prvom *ideikomisaru koji ga nakon proteka vremenaispunjenja uvjeta predaje drugoimenovanom *idikomisaru- to se u pravilu dogaa nakon smrti prvog *ideikomisara

OIDEI)OMIS- osniva se pomou 7"de"o#"sarne s$ps!"!$&"je ostavitelj odreuje nasljedniku da za slu"aj smrti cijelu ostavinu ili njen dio

ostavi odreenom "lanu obitelji kao *ideikomisaru, a ovaj opet daljem "lanu obitelji, - ni prvi *iducijar ni kasniji ste"nici ne smiju otuiti takvu imovinu i time osujetiti pravo obiteljskih *ideikomisara- tako se ,$va "#ov"na $ ob"!elj"i sprje"ava se osiroma!enje porodica, posebno u krugovima imune vladajue klase

B.=. DAROVANJE (A SLU+AJ SMRTI

- ovdje u"inak (per*ektnost) darovanja nastupa samo ako obdareni preivi darovatelja- naj"e!i slu"aj je da darovatelj "ini darovanje s obzirom na neku moguu s#r!n$ opasnos!(npr' rat, prekomorski put)- za donaciju mortis causa postoje dva !e3n",a sreds!va

$) darovanje od#a3 "#a p$n" $,"na ako otpadne smrtna opasnost, darovatelj moe vlasni!tvo traiti natragobveznom tubom, kondikcijom (kod +ustinijana condictio causa dana causa non secuta)

$9

7/21/2019 Rim - Nasljedno

12/12

%) darovanje je $,"njeno pod s$spen%"vn"# $vje!o#ako obdareni preivi darovatelja postaje per*ektno tek "asomsmrti darovatelja (vlasni!tvo ne prelazi odmah na daroprimca, pa se povratak moe traiti reivindikacijom)

- kako je darovanje za slu"aj smrti postalo opozivom namjenom mortis causa, izjedna"ava se s legatima- tako su na donaciju protegnuti le< Falcidiai razlozi incapacitasa iz ugustovihkaduknih zakona

- od +ustinijana, dona&"jaje gotovo potpunojednaa le-a!"#a slobodno je opoziva, povratak se moe traiti kondikcijama,ali i reivindikacijom, a za donaciju se trai oblik kodicila s : svjedoka

$$