ronjenje na dah za početnike

7/30/2019 RONJENJE NA DAH za poetnike

1/68

KLUB ZA RONJENJE NA DAH 2DIVE

R o n j e n j e n a d a hz a p o e t ni k e


2/68

www.2dive.hr

RONJENJE NA DAH ZA POETNIKE

Skripta je izraena iskljuivo za lake praenje teoretskog dijela obuke ronioca klub 2dive

Autor : Boidar MatkoviKlub za ronjenje na dah 2dive

[email protected]

[email protected]
http://www.2dive.hr/mailto:[email protected]:[email protected]://www.2dive.hr/


3/68

www.2dive.hr

s a d r a j

- UVOD

- KOJE DISCIPLINE POSTOJE U RONJENJU NA DAH?

- OSNOVNA OPREMA

- FIZIKA & KEMIJA RONJENJU NA DAH

- MEDICINA I RONJENJE

- TEHNIKE DISANJA

- ZATO RADITI VJEBE?

- SIGURNOST U RONJENJU NA DAH

- EKOLOGIJA PODMORJA

- RONILAKA OPREMA U ZADRU

- PRISTUPNICA KLUBA


4/68

1

uvod

lub za ronjenje na dah 2dive osnovan je 2008. godine s ciljempopuralizacije ovog sporta u Zadarskoj upaniji. Glavni motivpokretanja jednog ovakvog kluba bila je elja da se ronjenje na

dah uini to pristupanim bilo po cijenama bilo po nainu uenjaronilakih tehnika.

U Hrvatskoj trenutno djeluju dvije ronilake federacije za ronjenje nadah (CMAS i AIDA) koje i u svjetskim okvirima predstavljajunajcjenjeniju asocijaciju po broju i uspjenosti natjecatelja.Natjecatelji kluba 2dive natjeu se u obje federacije, ali se obukaronioca ne odvija se po pravilima niti jedne od njih, ve traje znatnodulje.Federacije su stupnjevanje ronioca na dah osmislile kroz tri do etiri

stupnja, poevi od apnea 1 ili freediver* do apnea 3 ili freediver***tenaravno instruktorskih teajeva.Model je manje vie preuzet od dobro uhodanog oblika ronjenja -ronjenja s ronilakom opremom .Problem se namee u zakonskim odredbama vezanim za ronjenje.Naime, roniti s ronilakom opremom moe samo onaj ronioc koji imapoloen barem jedan scuba teaj te moe roniti samo u sklopuronilakog centra ili kluba gdje odgovornost za njega preuzimaju

voditelji ronjenja ili instruktori, dok se roniti na dah moe bez pratnjeili poloenog teaja.Razlog tome nije jednostavnost ronjenja na dahve nemogunostodreivanja pojma tko je ronioc na dah . Tko je ronioc na dah-nedefiniran je pojam jer svatko tko zaroni prilikom kupanja mogao bise smatrati roniocem na dah te bi morao imati adekvatan poloenteaj.

P o g l a v l j e

1K


5/68

2

Upravo u nedostatku zakonske regulative lee neke od opasnosti uronjenju na dah.

1.

Dio problema- federacije nude zanimljive teajeve ali u pravilu niti jedan nije

dui od etiri dana te se do treeg stupnja moe doi kroz tjedandana, a za sedam dana jako je teko stvoriti samostalnogronioca (samostalnog ronioca mora stvoriti sportski klub uz

pomo federacija).2. Dio problema

- Za bavljenje podvodnim ribolovom nije zakonski odreenonikakvo poznavanje tehnika ronjenja na dah ve iskljuivonapunjenih 16 godina i 500 kn za kupnju ribolovne dozvole

Iz ovih problema proizlazi i crna statistika koja podvodni ribolovstavlja u sam vrh po broju smrtnosti svake godine (4 do 8 roniocasamo u Hrvatskoj).U elji da umanjimo ove probleme odluili smo se za vlastiti sustavobuke koji ne stupnjuje ronioce ve ih stvara malo po malo.

Svatko tko eli proi obuku u klubu mora prihvatiti i obvezu datrenira dva puta tjedno pod vodstvom jednog od voditelja kluba u

trajanju od godinu dana. Ovakvim nainom obuke osigurali smo dasvatko tko proe obuku u klubu poznaje sve potrebne tehnike, te dasvoju kondicijsku spremu podigne na zadovoljavajuu razinu.


6/68

3

Discipline u ronjenju na

dah

Natjecateljske discipline u ronjenju na dah sastoje se od bazenskihdisciplina i morskih disciplina

Bazenske discipline su :

- Dinamika s perajom

Ronioc se kree horizontalno pokuavajui preroniti to veuudaljenost uz pomo monoperaje. Dinamika s perajom se izvodi u 50metarskim bazenima.

- Dinamika bez peraja

Ronioc se kree horizontalno pokuavajui preroniti to veuudaljenost bez pomoi monoperaje. Dinamika bez peraja se izvodi u25 metarskim bazenima.

P o g l a v l j e

2


7/68

4

- Statika

Ronioc zadrava dah to je due mogue uronjenih dinih putova.Statika se izvodi u plitkim bazenima. To je jedina disciplina u kojoj semjeri trajanje zarona i uz constant weight i dinamiku s perajama jednaje od tri discipline koje se uzimaju u obzir u meunarodnim ekipnimnatjecanjima.

Morske discipline su:

- Jump blue

Jump blue je disciplina u kojoj ronilac na dubini od 10m obilazibridove horizontalnog kvadrata duljine 15m, a mjeri se ukupan

prijeeni put ronioca.


8/68

5

- Free imersion FIM

Ronilac zaranja i izranja povlaei se po konopu bez koritenja peraja.

Izvodi se s glavom dolje ili gore prilikom zarona ovisno o sposobnostiizjednaavanja pritiska ronioca. Koristi se i kombinacija.

- Constant weight

Ronilac zaranja i izranja koristei peraje/monoperaju i/ili uz pomoruku, bez povlaenja po konopu ili promjene optereenja. Dozvoljenoje jedno hvatanje za konop u cilju zaustavljanja zarona i poetkaizrona. Constant Weight (uron s konstantnim optereenjem) jeuobiajena natjecateljska disciplina u ronjenju na dah jer se koriste

specifine peraje ili monoperaja. Constant Weight je uz statiku idinamiku s perajama jedna od tri discipline koje se uzimaju u obzir na

meunarodnim ekipnim natjecanjima.

- Variable weight

Ronilac zaranja uz pomo utega, a izranja vlastitom snagom, koristeise pri tome rukama i\ili nogama bilo povlaenjem po konopu ili bez


9/68

6

povlaenja. Variable Weight (uron s promjenjivim optereenjem) jejedna od dvije discipline koja koristi sled kao pomo pri uronu.

Variable Weight nije natjecateljska disciplina.

- NO LIMIT

Ronilac zaranja uz pomo utega ("sleda"), a izranja metodom po svomodabiru. Najee je to balon ili ronilaki prsluk. No Limit (uron bezogranienja) je disciplina u kojoj se postiu najvee dubine. Nijenatjecateljska disciplina.


10/68

7

Oprema za ronjenje na

dah

MASKA I DISALICA

Maska je neophodni dioronilake opreme bez obzirada li se roni na dah ili sanekim od autonomnihaparata. Izolirajui oi oddirektnog kontakta sa vodomzadrava se normalna otrina

vida uz istovremeno prividnopoveanje predmeta za 1/3 i pribliavanje za ? u odnosu na normalnogledanje u zraku. Dobra maska treba imati vrsto staklo dobreprozirnosti, gumenu elastinu obrazinu koja dobro brtvi i to manjiunutarnji volumen.Ovo posljednje je naruito bitno kod ronjenja nadah jer poveani unutarnji volumen znai i poveana potronja zrakaza kompenzaciju maske.Nema univerzalnih maski koje bi odgovarale za svako lice i sve prilike.Brtvljenje maske najlake se isprobava stavljanjem maske na lice bezstavljanja remena na glavu, nakon postavljanja maske na lice trebalagano na nos povui zrak iz maske te bi maska bez dranja trebalastajati na licu.

Remen maske tijekom ronjenja ne smije biti stegnut ve maska trebalabavo stajati na licu ronioca,poveanjem dubine raste i pritisak te semaska sama pritie uz lice.Svaku novu masku prije prvog koritenja treba oistiti odmasnoa zaostalih iz proizvodnog procesa, koje uzrokujumagljenje stakla maske.ienje stakla moe se raditi na slijedee naine:

P o g l a v l j e

3


11/68

8

-laganim spaljivanjem stakla s unutranje strane maske pazei pritomda se ne spali gumeni dio maske.-mazanjem stakla s unutarnje strane pastom za zube ili coca colom

Maske za autonomno ronjenje su veeg unutarnjeg volumena tesvijetlih boja i prozirnih elastinih obrazina te nisu najbolje rjeenje zaronjenje na dah.

DISALICA

Disalica ne smije biti dua od 40 cm ni ua od 20 mm. Dugedisalice poveavaju mrtvi prostor i pruaju nepotreban otpor

kad se pliva. Osim toga duge disalice pri izranjavanju ironjenju neugodno vibriraju. Disalica treba biti tojednostavnija bez ikakvih ventila te blago zakrivljena da prati

oblik glave.

RONILAKO ODIJELO

Odijela za ronjenje na dah za razliku od odijela zaautonomno ronjenje karakterizira jednostavnost, bezpatentnih zatvaraa, jarkih boja. Odijela za ronjenje nadah u pravilu su dvodijelna sastavljena od donjeg dijelasa ili bez naramenica te gornjeg dijela sa integriranimkapuljaom.Materijal od kojim se danas proizvodi najvei brojronilakih odijela je neoprene, no postoje i razliitekategorije, a na europskom tritu poznatije se

Yamamoto i Heiwa.Neopren je slian spuvastoj gumi,a proizvodi se derivacijom iz petroleja uz dodavanjeplinskih mjehuria zraka.Obzirom na veliinu dodanih

mjehuria zraka proizvode se mikrocelularni I makrocelularni nepreni.Mikrocelularni je otporni na djelovanje hidrostatskog tlaka, ali je slabijetermike izolacije I zbog toga se koristi u proizvodnji ronilakih odijelanamijenjenih autonomnom ronjenju. Makrocelularni neoprene je


12/68

9

osjetljiviji na vanjski tlak ali je puno ugodnijitj. Rastezljiviji i prua puno bolju termikuizolaciju te je primjenjiviji za ronjenje na dah.

Debljine ronilakih odijela kreu se od 1mm pado 10 mm. S ronilakim odijelom debljine 5mm moe se roniti vei dio godine ali uzimskim mjesecima bilo bi poeljno koristitineto deblja odijela 6,5 do 9 mm. Odijeladebljine manje od 5 mm pogodna su za ljetnoronjenje te za ronjenje u bazenu.Ronilaka odijela koja s vanjske strane nemajutkaninu ve glatki neoprene nazivaju seAlisoodijela I pogodna su za zimsko ronjenje zbog

jako brzog suenja te za dubinska ronjenja jerpruaju manji otpor I manju plovnost. Ovakva odijela spajaju se ( zarazliku od spacato odijela, koja su na spojevima lijepljena I ivana),samo lijepljenjem to ih ini ugodnim ali I osjetljivim na habanje.

Veliine ronilakih odijela su standardizirane tezahvaljujui rastezljivosti materijala veinaronioca za sebe pronae konfekcijski broj kojiim odgovara.

Za sve one koji ele imati odijelo koje im savreno pristaje a neuklapaju se u konfekcijske brojeve postoje odijela ivana po mjerironioca. Njihova cijena je malo skuplja od konfekcijskih.

Kao sastavni dio ronilake opreme uz ronilaka odijela idu i ronilakerukavice i ronilake arape u debljinama od 1mm do 5mm.

Oblaenje i skidanje ronilakog odijela(video u prilogu )

Pravilno oblaenje i skidanje ronilakog odijela demonstrirat evoditelj teoretskog dijela svim kandidatima.


13/68

10

Dodatak 1 (Hrvatski proizvoai opreme)

Tekst napisao Igor Nui

DIVE IN

Tredecim d.o.o. - proizvodnja i servis ronilake opreme

Svaki ronilac ponajvie panje pridodaje odabiru odgovarajue opreme

za svoj sport. Zasigurno jedan od najzahtjevnijih segmenata te opreme

je neoprenski asortiman. Njegova specifinost lei u tome to mora

biti maksimalno prilagoen svakom pojedinom roniocu, sportau,

podvodnom ribolovcu ili bilo kome drugome tko ga koristi.

Do odgovarajueg odijela nije lako doi, te emo vam probati pomoiu odabiru, na nain da emo vam pomoi raspoznati kvalitetne

neoprene te vas uvesti u nain izrade neoprenske opreme.

Na samom poetku opisa proizvodnog procesa potrebno je naglasiti

kako je izrada neoprenskih proizvoda radno intenzivna djelatnost,

svojevrsna manufaktura koja zahtjeva puno strpljenja, panje, vremena

i ponajvie vjetine koja se stjee vremenom.

Kako bi se dolo do odgovarajueg neoprenskog odijela, najbolje je

naruiti neoprensko odijelo izraeno po vlastitim mjerama tijela. Tu

proces poinje, mjerenje specifinih mjesta na tijelu kljuno je za

dobivanje 'pogoenog' odijela. Broj mjera ovisan je o proizvoau tenije kljuan u procesu, najvaniji dio na koji posebno treba obratiti

panju je pravilno mjerenje. Kako bi se mjerenje pravilno provelo

potrebno je potpuno slijediti upute na zadanom obrascu, te nikako

svojevoljno dodavati ili oduzimati centimetre kako bi odijelo bilo ue,


14/68

11

odnosno ire na pojedinim mjestima. Kada su mjere jednom kvalitetno

uzete, moete raunati i na kvalitetna odijela kada god imate potrebu

za njima.

Nakon mjerenja poinje proces izrade. Njega moemo podijeliti u tri

kljune faze; krojenje, lijepljenje i ivanje. Svaki dio mora biti

maksimalno dobro uraen inae konani proizvod nee biti

zadovoljavajui.

Krojenje se bazira na prije uzetim mjerama i njegova tonost ovisi o

njima. Sam posao krojenja ronilakog odijela moe se smatrati

najzahtjevnijim jer trai posebnu vjetinu koja se stjee vremenom.

Osim precizne izrade veliine ronilakog odijela, trai i struno

rukovanje aparatima za rezanje neoprena te preciznost u samo par

milimetara. Neopren se moe rezati na vie naina, obino runim

elektrinim alatima, posebno prilagoenima za tu namjenu.

Zavretak pripreme kroja odijela podrazumijeva pripremu pojedinih

komada za lijepljenje dodavanjem razliitih pojaanja, plastinih

zatvaraa, otiskivanje logotipa proizvoaa i drugo.

Nakon krojenja ide lijepljenje, ono se moe smatrati fizikim dijelom

posla, no o njemu ovisi estetski izgled gotovog proizvoda, te se ne

smije podcjenjivati. Isto tako o lijepljenju ovisi trajnost odijela, pa u

nijednom njegovom segmentu ne smije biti pogreke.

Odabir ljepila ovisi o vrsti materijala s kojim se radi, te radnim

uvjetima. Proces lijepljenja oduzima najvie vremena.


15/68

12

Kada je odijelo skrojeno i zalijepljeno vrijeme je za ivanje. Samo

ivanje odvija se na vie razliitih strojeva, podvrgnutih specijalnim

prilagodbama budui da nije mogue nai originalne strojeve za ivanjeneoprena. ivanje samo po sebi trai poznavanje posebnih tehnika, te

se moe smatrati umijeem, dok se ivanje neoprena moe smatrati

umjetnou. Koliko god jednostavno izgledalo, specifinost materijala

stvara teke uvjete rada s njim, te da bi se kvalitetno sailo ronilako

odijelo potrebne su stotine sati treniranja na stroju.

Zavrni dio izrade ronilakog odijela spada na detalje kao to su

privrivanje plastinih kopi sa runim presama, te pakiranje i

dostavu odijela buduem zadovoljnom korisniku.

Osim procesa izrade, jako vana stvar u pronalasku kvalitetnog odijelaje i odabir vrste neoprena koji je odgovarajui za nau primjenu.

Mekani neopreni se koriste u ronjenju na dah, te podvodnom

ribolovu. Garantiraju udobnost, vrhunsku toplinsku izolaciju i

savreno prianjanje uz tijelo. Njihova mana je to su zbog svoje

mekoe osjetljivi na habanje, sunce, te u dodiru s kamenom lako

pucaju. Isto tako mekani neopreni tee podnose pritisak dubine i prije

se 'preaju' odnosno stanjuju.

Srednje tvrdi neopreni su odgovarajui za scuba ronjenje, prvenstveno

zato to i dalje pruaju dovoljnu udobnost a imaju veu toleranciju na

dubinu.


16/68

13

Tvrdi neopreni mogu se koristiti za neoprenske dodatke kao to su

prsluci, a primjena za odijela im je ograniena na odijela za vodene

sportove, te suha odijela.Kvalitetu samog neoprena najlake moemo raspoznati u njegovom

presjeku. Dobar neopren ne smije imati puno zranih mjehuria, te

mora dobro podnositi jako rastezanje, odnosno imati 'ilavost'. Dobar

neopren moemo raspoznati i pritiskanjem materijala izmeu prstiju,

pri emu on mora pruati otpor, te se ne smije moi stisnuti vie od

cca 20%.

Dobar neopren ne garantira samo dugotrajnost kupljenog odijela, ve i

zadovoljavajue performanse tijekom koritenja, to je zasigurno puno

vanija karakteristika ovog komada opreme.


17/68

14


18/68

15

PERAJE

Peraje su dio opreme koji se stalno usavrava i jo uvijek ne postojeneke koje se mogu nazvati idealnima.

Peraje s otvorenom petom namijenjene su autonomnom ronjenju te uronjenju na dah nemaju nikakvu primjenu .U ronjenju na dah koriste se duge peraje zatvorenepete. Peraja se sastoji od stopa i lista. Stope suuniverzalne te mogu prihvatiti listoveveine

proizvoaa.Stope peraje treba biti mekano te udobno i nakon

viesatnog ronjenja.Prilikom kupnje stopala najbolje je obui ronilakuarapu debljine 5mm te istu isprobati i na arapi od3mm, kako bi se osigurala mogunostkoritenja istestope prilikom zimskog I ljetnog ronjenja.Listovi peraja spajaju se sa stopama ili putem vijakaili lijepljenja.Listovi od plastike namijenjeni su poetnicima Imanje zahtjevnim roniocima te su idealan izbor za

sva ronjenja ispod 20 m. Listovi od stakloplastikepredstavljaju sredinu izmeu plastinih i karbonskihlistova ali su cijenom jako blizu karbonskim pa ihtreba zanemariti kao opravdanu investiciju.Karbonski listovi su izuzetno skupi ali pruaju punobolju potisnu silu te manje umaraju ronioca u

odnosu na plastine listove.

Listovi dolaze u vie tvrdoa a tvrdou treba prilagoditi snazi listova,butina I kvadricepsa ronioca.

Najbolji nain za odabir peraja je isprobavanje to veeg brojarazliitih peraja te tako pronai proizvoaa i tip peraja koji vamnajvie odgovara te vas najmanje umara a pritom prua odgovarajuipotisak.


19/68

16

Detaljnu usporedbu razliitih listova te prikaz pravilnog kuta lomljenjakarbonskih peraja demonstrirat e voditelj teoretskog dijela svimkandidatima.

Dodatak 2 (Hrvatski proizvoai opreme)

Tekst napisao Bruno Ancicwww.blacktech.hrNanokarbon d.o.o.

Carbon vs plastika

Trenutno se na tritu mogunabaviti kompozitne peraje(carbon i staklo) i termoplastineperaje. Razlika u ronjenju sajednim a i drugima je ogromna.

Termoplastine peraje su dobarizbor za poetnika i nekoga tkojako puno roni u pliaku i grebelistove o dno i stijene te nije

pretjerano paljiv prema opremi.Takva peraja slabo gura ali jako jakodugo traje. Za ozbiljnije urone preko 10 metara nije pogodna, cak je iopasna jer naprosto nema potiska i cesto iznenadi ronioca.Carbonske peraje prvi je izbacio C4 i od tada se deava mala revolucijau samoj tehnologiji proizvodnje i performansama karbonskih peraja.Karbonske peraje dolaze u nekoliko tvrdoa i kao takve mogu seprilagoditi tono roniocu i njegovom tipu ronjenja. Drugo Karbonskikompozit kao materijal je izuzetno krut i pri deformaciji peraje velikipostotak energije unesene u deformaciju prenosi se u potisak i zbogtoga su karbonske peraje izuzetno efikasne. Upravo zbog velike

efikasnosti karbonske peraje su sigurnije jer uron se zavrava sarezervom energije. Manje snage je potrebno za isti potisak i zbog togacijeli ronilaki izlet moe trajati po 5-6 sati bez umora.
http://www.blacktech.hr/http://www.blacktech.hr/http://www.blacktech.hr/


20/68

17

Smola

Epoksidne smole su sve bolje i elastinije, a izbor karbonskih pletiva iz

dana u dan je sve vei. Karbonska vlakna da bi imala stvarnu aplikacijuu tehnici prvo se moraju impregnirati (povezati) sa smolom. Postojerazne vrste smola no kod karbonskih kompozita koristi se epoksidnasmola zbog svoje izuzetne elastinost i otpornosti na pucanje.Epoksida smola poinje pucati na 5-6% elastine deformacije dokrecimo poliesterka puca na 1.5-2 % . Drugim rijeima Epoksidnasmola kod savijanja dozvoljava dovoljno veliku deformaciju peraje dakarbonsko vlakno na sebe preuzmevee naprezanje dok to ne bi biosluaj kod poliesterske smole jer bi kod manje deformacije dolo dodelaminacije i vlakna ne bi preuzela optereenje. Da bi se izbjeglo

delaminiranje u smoli ne smije biti zraka. Zrak u laminatu stvara tokukoncentracije naprezanja tj dolazi do zareznog djelovanje i to je obinorezultira delaminacijom i pucanjem listova. Trenutno samo Infuzijsketehnologije kao sto su RTm , LRTM i vakum infuzija moguimpregnirati laminat smolom bez zraka. Kod preprega uvijek jeprisutna mala koliina zraka, a o runom laminiranju da i ne govorimo.

Karbon

Kada govorimo o karbonskim vlaknima treba napomenuti da postojinekoliko vrsta karbonskih vlakana. Raspon karbonskih vlakna se kreeod vlakana izuzetno velike vrstoe do vlakana sa velikim modulomelastinosti tj velikom krutosti. U teoriji tip vlakna bi trebao imati velikiutjecaj na ponaanje peraje no u praksi to bas i nije tako. Kroz iskustvose pokazalo da efekti ovisni o tipu karbonskih vlakana nisu jakoizraeni. Puno vise utjecaja imaju sami oblik vrha , debljina peraje inain na koji je slagan lamina. Zbog svoje krutosti karbon kada vibriraispusta zvukove visoke frekvencije sto nije pogodno za ribolovce. Ribaje danas preplaena i na svaki neobian zvuk bjei pa je za uspjenogribolovca vano imati tihu peraju. Razni proizvoai reklamiraju darade 100% karbonske listove. Testiranja i praksa su pokazali da listovi100% karbon i 70% karbon jednako dobro rade samo sto su 100%karbonske peraje puno glasnije. Kombinacija karbonskih vlakana u

vanjskim slojevnim i stakla u sredini daje puno tisu peraju od 100%karbonske bez gubitka na performansama.


21/68

18

Duzina peraje

Standardan duzina listova je 78 cm. Neki proizvoai ih rade due, a

neki krae. U naelu peraje preko 80 cm nisu pokazale nikakvapoboljanja u hidrodinamici i potisku. Uvrijeeno je miljenje da dueperaje bolje guraju sto bas i nije istina. Dua peraja ima iveupovrinupa je s time i otpor trenja vea. Optereenje na zglobove jevee jer jehvatite sile pomaknuto prema vrhu peraje pa je i momenta na zglobnoge vei. Drugim rijeima u praksi predugake peraje imaju kontraefekte. Optimum je pokazao na duzinama oko 78 cm. Pri toj duzinikod savijanja karbon se lijepo savija i pri tome stvara dobar potisak aperaja je dovoljno dugaka tj. kratka da efekti trenja i stvaranja vrtlogaimaju optimalne vrijednosti. Kratke peraje se cesto koriste kada se lovi

uz kraj i potreban je manevar. Takva peraja nema toliko dobar potisakali savrena je za brzo pozicioniranju u skuenim prostorima.

Vrh Peraje

Najee koriteni vrhovi peraja su varijante lastinog repa i oblikvrhovi. Sa stajalita hidrodinamike optimalan izbor bio bi vrhelipsastog oblika jer kao takva prolaskom kroz vodu stvara jedan veliki

vrtlog malog gubitka energije. Obli i elipsasti vrhovi preporuuju se aduboke urone na 20 plus metara kada se radu duge eke. S obzirom nanezatieni rub peraje obli vrh se ne preporuuju za lov uz kraj. Lastinrep i njegove varijante najvie se koriste. Ovakav oblik vrha posebno jepogodan za lov uz kraj jer u doslovnom smislu moesluiti kao vilicakada treba fiksirati peraju na stijenu i potpuno se umiriti prilikom eke.Hidrodinamika ovakvoga vrha nije idealan jer se stvaraju 3 vrtlogajedan veliki u sredini i 2 mala sa strane i skupa cine poprilian postotaku gubitku energije kod plivanja perajom.


22/68

19

Laminat plan

Slojevi karbona mogu se slagati u peraju stepenasto i u obliku trokuta

tj X-a. Kod stepenastog slaganja potreban je veliki broj tankihslojeva tako da promjena debljine peraje bude sto finija i bez naglihskokova. Upotrebom debljih slojeva dobivaju se nagli skokovi udebljini peraje i kod svakog skoka nalazi se potencijalno mjestozareznog djelovanja tj lokacija gdje list peraje moe puknuti. Da bi sesmanjila izloenost zareznom djelovanju kod slaganja slojeva karbonau peraju koriste se trokuti tako da je promjena debljine po duziniperaje kontinuirana i u peraji nikada ne postoji nagli skok debljinetono na jednom mjestu. Sa stanovita pucanja i delaminacije takvoslaganje slojeva karbona u peraju minimizira mogunost pucanja

uslijed zareznog djelovanja.

Debljina peraje

Samo po sebi je jasno da deblja peraje bolje gura. No treba paziti nenekoliko stvari. Debljina vrha peraje igra kljucnu ulogu u tome nakakva ce se nain kretati list peraje kroz vodu. Tanji vrhovi su podatnii lijepo prate pokret noge i pri tome ne stvaraju velike vrtloge. Losastrana toga je da tanki vrhovi nemaju impulzivnost i potisak naveim

dubinama kada efekt kompresije neoprenskog odjela ima gubitakuzgona pa perja mora gurativeu masu nego na povrini. Daklekompromis je potreban, Debljine vrhova od 0,5 do 1mm sustandardne debljine peraje. Tanke peraje se preporuaju za plivanje ironjenja uz kraj gdje maksimalna dubina zarona ne prelazi 15 m.Debljine listova na vrhu oko 0,7-0,8 su odlian izbor za peraju koja


23/68

20

pokriva sve stilova ronjenja. U svakom sluaju dobro je prije kupovinelistova konzultirati se sa proizvoaem peraja s time da je potrebnonapomenuti kako se roni (duboka eka, uz kraj ili plivanje), kilaa sa

opremom, uestalost ronjenja i fiziku kondicija.lape

Na tritu postoji nekoliko tipova slapa. Bitno je napomenuti da nepostoji najbolja slapa. Svaka noga je posebna i preporuka je da se slapebiraju na nain da se probaju sa arapicama i ako ne uljaju, nisuprevelike i noga u njima fiksno stoji onda je to to. Naravno ima ljudikoji vole da malo ulja. Neki vole meku slapu neki tvrdu.Vano je daslapa ugodna na duzi period vremena uz napomenu da se obavezno

koristi arapica jer stopala su pored ruku i glava najveepovrine tijelana kojima se gubi toplina.


24/68

21

POJAS S OLOVIMA

U ronjenju na dah koriste se iskljuivo gumeni pojasevi dok suplatneni rezervirani za scuba ronjenja.Brzo otpusne kope mogu biti od inoxa ili plastike i u pravilu nadive i

vie gumenih pojasa.

RONILAKI SAT

Ronilaki sat polako postaje obavezani dio opreme u ronjenju na dahte podvodnom ribolovu.

Moderni ronilaki satovi roniocu u svakom trenu , bez potrebe pritiskabilo koje tipke , prikazuju sve potrebne parametre kao to u trenutnadubina ili dubina zadnjeg zarona, vrijeme urona ili ukupno vrijemetrajanja zadnjeg urona te vrijeme provedeno na povrini uz sve tepodatke satovi u pravilu jo pokazuju i temperaturu mora te imajumemoriju od par stotina zarona s mogunosti prebacivanja svihpodataka i na kompjuter radi evidencije ronjenja.

Koritenje ronilakog sata demonstrirat e voditelj teoretskog dijelasvim kandidatima.


25/68

22

Fizika i kemija u ronjenju

na dah

Toplina

Razmjena topline izmeu tijela i vode u skoro svim sluajevima zaposljedicu ima rashlaivanje ronioca jer toplina uvijek prelazi s toplijegtijela na hladnije.Razmjena topline obavlja se :

- Kondukcijom tj. direktnim kontaktom ronioca sa vodom koja jeodlini provodnik topline

- Konvekcijom t.j. razmjenom topline putem strujanja zagrijanetekuine. Ronioc svojom tjelesnom temperaturom zagrijava vodu kojaga okruuje te se tako zagrijana voda lagano podie a hladnija koliina

vode dolazi na njeno mjesto. Do pothlaivanja ronioca dolazi i ako seronioc ne kree(statika).

-Uriniranjem (izluivanje 2L urina znai gubitak 1C topline tijela)

Svjetlost

Ljudsko oko funkcionira tako to odbijenu svjetlost pretvara u

elektrine impulse i alje ih u mozak. Prolaskom kroz vodu svjetlost se

mijenja uslijed:

P o g l a v l j e

4


26/68

23

- Zamuenosti vode (planktoni, mulj i sl.) sprjeavaju prodor svjetlosti

u dubinu

- Rasipanja(gubitak sjena pod morem)

-Apsorpcije (glavni faktor raspoznavanja pod vodom nije boja ve

kontrast predmeta )

-Refrakcije (svijanje svjetlosti pri prelazu iz zraka u vodu i obrnuto)

Zvuk

Za razliku od svjetlosti, zvuk putuje bre kroz gue sredine

(voda,metal i sl.), tako da voda prenosi zvuk etiri puta bre. Zbog

toga ronilac uje odlino ispod vode ali teko odreuje odakle zvukdolazi. Pravac se odreuje na osnovu kanjenja dolaska zvuka u jedno i

drugo uho, to pod vodom nije lako zbog velike brzine zvuka. Na

prijenos zvuka pod vodom indirektno utjee i temperatura vode, jer se

sa promjenom temperature mijenja i gustoa, pa je potrebna razliita

koliina energije za prijenos zvuka,to se nekad svodi na samo par

metara.


27/68

24

Pritisak

etiri vrste pritiska koje se razmatraju u ronjenju su:atmosfersk

i(iznosi 1 bar-1 atmosfera-1kg/cm3 ili 760 mmHg-14,7 psi), relativni

ili manometarski(onaj pritisak koji se izmjeri instrumentom-

manometrom), apsolutni pritisak(zbroj atmosferskog i

manometarskog) i parcijalni pritisak(pritiska koji se odnosi na

smjese plinova). Na ronioca ije je tijelo sastavljeno uglavnom od

tekuina, pritisak djeluje ravnomjerno (teorijski, pritisak na ronioca na

10m dubine je od 30-36 tona na cijelu njegovu povrinu). Meutim, u

tijelu se nalaze i upljine ispunjene zrakom (plua, sinusi,nos i sl.) na

koje pritisak djeluje drugaije, to je bitno kod izjednaavanja

pritiska. Pod vodom, pritisak se javlja iz 2 izvora: same vodene mase i

atmosferskog pritiska. Atmosferski pritisak je 1 bar i taj nivo ostaje

nepromijenjen sa dubinom uslijed nestlaivosti vode i taj 1 bar se

uvijek dodaje na manometarski pritisak da bi se dobio toan apsolutnipritisak koji djeluje na odreenoj dubini. Sa poveanjem dubine,

ravnomjerno se poveava i pritisak okoline , i to na svakih 10m za

1bar, poto pritisak od 10m morske vode iznosi isto koliko pritisak

atmosfere na povrinu. Kad se ovo primjeni, dobije se rezultat da na

dubini od 1m vlada pritisak od 1,1 bar, na 10 metara dubine pritisak od

2 bara itd.


28/68

25

Plinovi

Kisikje plin bez mirisa i okusa i neophodan je za ivotne procese. Uzraku se nalazi priblino 21% kisika to odgovara parcijalnom tlaku od

0.21 bar.

Ugljini-dioksid - plin bez boje,mirisa i ukusa, osim u velikimkoncentracijama kad dobiva malo kiselkast ukus. U prirodi se nalazikao rezultat disanja ivotinja i to u postotku od oko 0,03%. Druginain nastajanja C02 je truljenje organskih materija. U pluima se

nalazi oko 5,3% i predstavlja neophodan plin za reguliranje procesarazmjene plinova u organizmu (disanje). Velikaveina signala koje nanae tijelo alje tijekom ronjenja na dah vezani su upravo uz postotakugljinog dioksida.

Plovnost

Na sva tijela zaronjena u tekuinu djeluju dvije suprotne sile:vlastitateinai uzgon. Odnos ove dvije teine utjee na plovnost tijela, tako touzgon djeluje u pravcu povrine a teina tijela prema dnu.

Arhimed je prvi objasnio ovu pojavu zakonom : SVAKO tijeloURONJENO U TEKUINU GUBI PRIVIDNO OD SVOJETEINE ONOLIKO KOLIKA JE TEINA TEKUINE KOJU JEISTISNULO. Jednostavnije, ako je teina istisnute tekuine vea odteine samog tijela, tijelo pliva (ima pozitivnu plovnost), a ako je manja,tijelo tone (ima negativnu plovnost).

Tijelo ija je teina jednaka teini istisnute tekuine ima neutralnuplovnost. Uzgonska sila zavisi i od gustoi tekuine i poveava se sagustoom.

Tako ronilac ima veu plovnost u morskoj nego u slatkoj vodi zbogvee gustoemorske vode uslijed vee koncentracije soli.ovjek ima priblino neutralnu plovnost koja se poveava uslijedronilake opreme.


29/68

26

Neutralna plovnost se dobiva dodavanjem olovnih utega. Koliinaolova ovisi o tipu i debljini ronilakog odijela ali uvijek u toj mjeri dasmo pozitivno plovni na dubini manjoj od 10 metara .

povrina

10 M

Maksimalnirad perajama

Poveanjemdubinesmanjuje se

rad peraja

Roniocpoveavadubinu bezradaperajama

Roniocsmanjujedubinu bezradaperajamasmanjenjemd

ubinesmanjuje serad peraja

Roniocsmanjujedubinu uzmaksimalnirad perajama


30/68

27

Medicina u ronjenju na

dah

Dini sustav sastoji se od :-drijela

-dunika-bronha-alveola

Plua se sastoje od lijevog i desnog plunog krila te elastinog tkivaobavijenog plunom ovojnicom.

Smjetena su u upljini grudnog koa, a graena su u obliku stoca.Diemo kroz nos ili usta a zrak prolazi kroz drijelokoje se grana u donjem dijelu na dunik I jednjak.Dunik je sastavljen od polukrunih hrskavinihprstenova koji se razdvajaju u desne I lijeve bronhikoji ulaze u desno I lijevo pluno krilo. Dalje segranaju u sve sitnije cjevice takozvane bronchiole.Pri samom dnu plua nalaze se alveoli ili plunimjehurici koji nalikuju grozdovima groa. Tu sedogaa najvanija funkcija tj. Izravna izmjena

plinova izmeu krvotoka I udahnutog zraka.Desno pluno krilo je podijeljeno u tri renja a lijevo u dva.

Prosjeni kapacitet plua u odraslog ovjeka je oko 5 litara, a uprofesionalnih sportaa ili apneaa je vei I do 80%.Volumen plua se smanjuje zbog vanjskog tlaka te uzrokuje saimanjeplua. Do 70tih doktori su mislili kako ovjek ronei na dah ne moeprei dubinu od 50 m jer e doi do saimanja plua. Mjerenjemkrvnog tlaka tijekom urona doli su do odgovora zato moemo ronitidublje a da ne doe do saimanja plua.

P o g l a v l j e

5


31/68

28

Kod dubokih zarona dogaa se da pluno tkivo upija krv iz velikomkrvotoka te tako sprjeavasaimanje plunog tkiva jer je tekuina nestlaava. Taj proces je vezan iskljuivo za apneu tj. Ronjenje na dah I

naziva se BLOOD SHIFT.

SLUH I IZJEDNAAVANJE TLAKA

esto nam se dogaa da pod vodom nismo sposobni odrediti smjerzvuka tj. njegov izvor. Voda bre prenosi zvuk te u vodi vladaju nekizakoni s kojima se moramo bolje upoznati.

Pod vodom je brzina zvuka pet puta bra I iznosi oko 1500 m/s.Orijentacija prema zvuku je nemogua.

Graa uha: -vanjsko uho (una koljka, zvukovod)

-srednje uho (bubna opna, slune koice, upljinasrednjeg uha i eustahijeva tuba)

-unutarnje uho (punica)

Zadaa vanjskog uha je prikupljati zvuk iz okoline I slati ga premaslunom kanalu, koji spaja unu koljku I srednje uho.Srednje uho sastoji se od bubne opne koja titra u ritmu zvunih valovakoji do nje dolaze, a vibracije se prenose na zvune koice. Koicedalje prenose vibracije u unutarnje uho.

U unutarnjem uhu vibracijese prenose na stjenkepunice koje zbog gibanjatekuine izazivaju impulsekoji se prenose daljeivanim sustavom.Izjednaavanje tlaka jeneophodno budui daprilikom zarona pod vodenupovrinu s poveanjem


32/68

29

dubine tlak raste. Preporuljivo je to ee kompenziranje tlaka prizaronu jer time sprjeavamobol u uima I ozljede poput puknuabubnjia.

Poeljno je izjednaiti pritisak prije poetka ronjenja pri samoj povrinijer tako olakavamo kompenzaciju u prvim metrima zarona.Neposredno prije nego to osjetimo pritisak na bubnu opnupoinjemo izjednaavanje I kompenziramo sve dok osjeamo pritisak,postupak prekidamo dok ponovo ne osjetimo pritisak.Nikada se ne smije ekati do osjeta boli u uhu, sigurnije jeizjednaavati dok pritisak nije prevelik.

Razliite metode kompenzacije tlaka u uima demonstrirat e voditeljteoretskog dijela svim kandidatima.


33/68

30

Tehnike disanja

Hiperventilacija

Najvaniji plinovi za apneu su kisik (O2) i ugljini dioksid (CO2).Kisik je vitalan za ivot i funkcioniranje stanica ljudskog organizma,naroito modanih stanica (neurona). Ljudski mozak koristi ak 25%ukupne koliine kisika u krvi (koja je prenosnik kisika do stanica) i beznjega, ak i na samo kratko vrijeme (3-6 minuta), neuroni prestajuivjeti. Uz to, neuroni se ne mogu obnavljati i gubitak nekih od njih ilisvih dovodi do oteenja odnosno odumiranja mozga. Ovo dovoljnopokazuje koliko je kisik bitan za funkcioniranje ljudskog organizma uapnei. Ugljini dioksid ima drugu vanost za apneu. Zahvaljujuinjemu odnosno njegovoj prisutnosti u krvi, nae tijelo dobiva

podraaje koji nas obavjetavaju da je vrijeme za prekid apnee i izlazakna povrinu. Ti podraaji se manifestiraju kao kontrakcije (grenja) upodruju dijafragme ieluca, te trzaji na vratnojili kucavici u podrujuglasnica i izuzetno su

vani za sigurnost ronioca.

Hiperventilacija je tehnikadisanja neposredno prije

urona. Ovu tehniku Idanas poduavajuronilake kole, samo sesvrha pouavanja znatno

promijenila. Hiperventilacija se danas pouava kao tehnika koja se nesmije raditi. Poznavanje hiperventilacije pomae nam da shvatimonjeno pogubno djelovanje na ronioce na dah.

P o g l a v l j e

6


34/68

31

to je hiperventilacija?

Hiperventilacija je ubrzano forsirano disanje u odreenomvremenskom intervalu.Ovom tehnikom ronioci su mislili da poveavaju koliinu kisika koji senalazi u pluima.Ovu misao potvrivao je I osjeaj ugode tijekomzarona, te je ronioc s lakoom poveavao dubinu. Problemi su se javiliprilikom izrona kada bi ronioc pao u nesvijest bez ikakvog upozorenja.

to je problem s hiperventiliranjem?

Intenzivnim hiperventiliranjem ronioc ne poveava koliinu kisika upluima ve smanjuje koliinu ugljinog dioksida. Time se varaorganizam o stvarno stanju u kojem se ronioc nalazi .

Vanost ugljinogdioksida za ronjenje.

Prilikom poetka urona poinje I potronja kisika a samim time kaoposljedica I proizvodnja ugljinogdioksida. Poveanjem razineugljinog dioksida primamo signale koje nam tijelo alje o naemtrenutnom stanju a to su :

1. signal

Osjeaj nemam vie zraka, koji se javlja ovisno o pripremi, stanju teistreniranosti ronioca, poetnici shvaaju kao signal za prekid urona.

Tijelo registrira poveanje razine ugljinog dioksida (uslijed dranjadaha) te alje podraaj mozgu da zaponemo disati. Izdisajem serjeavamo ugljinog dioksida te je ovaj signal normalna reakcijaorganizma na dranje daha te se treba tumaiti kao nemam viezraka ve kao ne diem.


35/68

32

2. signalKontrakcija dijafragmePrva kontrakcija dijafragme predstavlja polovicu vremena (ovisno opripremi, stanju te istreniranosti ronioca) koje moemo provesti uapnei te predstavlja optimalno vrijeme za poetak izrona.

3. Signal

Samba je stanje koje nastupaneposredno prije nesvijesti arezultira grenjem tenemogunosti pravilnog radanogu I ruku. Trajanje sambeovisi od ronioca da ronioca.Samba i nesvjesticapredstavljaju zadnju obranu

organizma od kritino niske koliine kisika. Mozak iskljuuje sveudaljenije udove kako bi minimalizirao potronju kisika te se tako

odrao na ivotu.


36/68

33

Hiperventilacija I signali

Uslijed hiperventilacije prvi ,a samim time i svi drugi signali koje namtijelo alje se javljaju puno kasnije zbog smanjene koliine ugljinogdioksida, te od prve kontrakcije do nesvjestice preostaje svega parmetara.

hiperventilacija prva kontrakcija nesvjestica

Razina kisika nakojoj gubimo svijest

poetak urona tijekom urona poetak izrona

Ronioc zavaran smanjenom koncentracijom ugljinog dioksidazapoinje izron s koncentracijom kisika koja mu me osigurava siguranizron. Uslijed pada dubine dolazi i do pada parcijalnog tlaka kisika te

samim time i do nesvjestice koja u pravilu dolazi bez puno upozorenja.Hiperventilacija kao tehnika pripreme urona zasluna je za veliki brojsmrtnih sluajeva u ronioca na dah a posebno kod podvodnih ribolova(kratki povrinski intervali ).


37/68

34

KONTROLIRANO VENTILIRANJE

Priprema urona ne utjee samo naduinu boravka pod vodom ve i nasigurnost ronioca na dah. Priprema za uron sastoji se od oputanja i

ventiliranja (ventilacije), dvije faze koje su komplementarne i koje upraksi uvijek treba primjenjivati istovremeno, iako se teoretski o njimamoe govoriti i kao o zasebnim cjelinama.

Oputanje

Odreeni ronioci na dah pridaju ogromnu panju fazi oputanja te u

elji da postignu eljeni stupanj oputenosti pristupaju teajevimajoge. Tehnike oputanja iz joge osiguravaju zavidan stupanjoputenosti ali trae postupan i dugotrajan rad.S obzirom da na natjecanju u ronjenju na dah ronioc ima tonoodreeno vrijeme koje smije provesti na konopu u pripremi zarona,sve vei broj ronioca spaja fazu oputanja i ventiliranja u jednu cjelinutj. ventiliranje se koristi i kao tehnika oputanja .

Ventiliranje

Ventiliranje je tehnika disanja kojom nastojimo optimizirati koliinukisika. Pravilnom tehnikom disanja mogue je iskoristiti i do litre i pol

volumena plua koja prilikom normalnog disanja ostaju neiskoritena.Ukoliko nismo dovoljno oputeni neemo moi efikasno iskoristitirezerve kisika koje smo prikupili ventiliranjem, a isto tako, ak i akosmo savreno oputeni, a nismo pravilno ventilirali neemo imatidovoljno kisika da bi ga efikasno mogli iskoristiti.

Pravilna ventilacija nam, dakle, omoguava bolju iskoristivost rezervikisika odnosno kao krajnju posljedicu duu apneu i to je najvanijeomoguava puno veu sigurnost ronjenja.Oputenost tijekom ventiliranja postie se praksom. Mnogi roniocioputenost postiu samo sluanjem svoga disanja-ventiliranja jer zvuk

ventiliranja povezuju sa osjeajem ugode koja proizlazi iz ronjenja. Zapostizanje odreenog stupnja oputenosti treba iskoristiti i refleks


38/68

35

uranjanja (diving reflex) kojim svi sisavci automatski usporavaju radsrca i smanjuju krvni tlak im tjelesni senzori signaliziraju da je tijelouronjeno u vodu.

Ventiliranje moemo podijeliti u pet faza.

1.faza ventiliranja

Udasi su lagani i duboki uzminimalan napor prvodijafragmom pa prsima dokizdah ide spontano

(slobodno). Omjer izmeu duine udaha i izdaha je odnosnoukoliko nam udah traje 8 sekundi izdah nam treba trajati 16 sekundi.Vrijeme udaha a samim time i izdaha ovisi o fizikoj spremi ronioca tese u sklopu obuke pronalazi optimalno vrijeme za svakog kandidata.Ukoliko prilikom izvoenja prve faze ventiliranja doe do podraaja zapoveanjem frekvencije udisaja ili izdisaja znai da smo odredilipreveliku duinu udisaja/izdisaja te samim time i nismo u optimalnomstanju za zapoeti zaron.Trajanje udisaja / izdisaja treba korigirati namanje.

Trajanje prve faze ventiliranja je otprilike dvije minute.

2.faza ventiliranja

Sastoji se od 3-4 brza prsna udaha sa forsiranim izdahom radi laganedekarbonizacije (izbacivanje ugljinog dioksida).esto mnogi ovu fazu

ventiliranja doivljavaju kao hiperventilaciju (u najgorem smislu)meutim ona faza traje tako kratko da ne predstavlja problem.Veiproblem nastaje ukoliko prvu fazu ventilacije jako produimo to senerijetko dogaa u podvodnom ribolovu ukoliko radimo ventiliranjedok mijenjamo pozicije dugim plivanjem (simptomi su vrtoglavica,trnci u prstima, vratu ili usnicama).


39/68

36

3.faza ventilacije

Sastoji se od jednog udaha maksimalne brzine prvo dijafragmom a

potom prsima.

4.faza ventilacije (natjecateljsko ronjenje na dah )

Sastoji se od pakiranja zraka. Ovu fazu izvode samo iskusni roniocikoji su postepeno poveavali broj pakiranja te samim time i organizampostepeno privikli na poveanu koliinu zraka.Prilikom obuke svim kandidatima biti e objanjenje tehnike pakiranjazraka ali iskljuivo kao vjeba za jaanje plua koja se u startu ne

primjenjuje prilikom urona.

5.faza ventiliranja

Disanje nakon izrona -najvea pogreka kojase moe napraviti je duboki prvi udahneposredno nakon izrona. Treba ga apsolutnoizbjei. Nakon prvog, laganog udaha, treba toprije dobro izmijeniti sav zrak u pluima. Toje, eventualno, jedini trenutak kad je

doputena kratkotrajna hiperventilacija - hiperventilacija oporavka.Ona ne bi smjela biti dua od 1 minute, a prije slijedeeg urona trebalobi ponovo stabilizirati poetne uvjete. Pauza izmeu dva urona trebalabi iznositi minimalno dvostruko vie vremena od vremena trajanjazadnjeg urona(vrijeme prije poetka pripreme za slijedei zaronpovrinski interval )

k.ventiliranje prva kontakcija poetak oporavak

Razina kisika na

kojoj gubimo svijest

poetak urona tijekom urona nakon izrona


40/68

37

Ventiliranje u pet faza (video u prilogu )

Pravilno ventiliranje u svih pet faza demonstrirat e voditeljteoretskog dijela svim kandidatima.


41/68

38

Trening i vjebe u ronjenju

na dah

Svaki ronioc koji eli sigurno roniti i konstantno napredovati moraposvetiti odreeno vrijeme na trening, naalost veliki broj polaznikateaja ronjenja na dah (uglavnom podvodni ribolovci) smatra da imtreniranje nakon teaja nije potrebno jer su savladali sve tehnike kojeim trebaju, meutim to i nije ba tako radi slijedeih razloga :

-teaj traje u pravilu od dva do etiri dana

-i jako lo instruktor u etiri dana moe rei puno vie nego tokandidati mogu zapamtiti

-za usavravanje tehnika potrebno je vie od etiri dana

-fizika kondicija se ne steeteajem ronjenja

-granice se ne pomiu u podvodnom ribolovu

-dubina i duina dranja dah nakon teaja postepeno se smanjuju

-teajem se upoznaju tehnike ronjenja na dah a usavravaju se

treningom

-rezultat ostvaren na teaju predstavlja pomak u mentalnom dijeluronjenja na dah(otklanjanje mentalnih barijera)

P o g l a v l j e

7


42/68

39

Zato nastaviti trenirati nakon teaja

-podizanje ope kondicije (mnogi ribolovci ne mogu preplivati 400metara u manje od 10 minuta)

-usavravanje ronilakih tehnika (tehnike rastezanja, tehnike disanja ,pravilan rad perajama itd.)

-pomicanje vlastitih granica u sigurnom okruenju

-mogunost postavljanja pitanja(dio teoretskog znanja koji nije usvojenna teaju )

-sudjelovanje u pomoi prilikom nesvjestice nekog od ronioca

-prilagodba organizma na smanjenju koncentraciju kisika

-prilagodba organizma na povienu koncentraciju ugljinog dioksida

-poveanje samokontrole prilikom ronjenja

-prepoznavanje signala tijela u svim dijelovima dranja daha

Podvodni ribolov i ronjenje na dah

Veliki broj podvodnih ribolovaca poetnika, zanesenih slikama ulovaiskusnih lovaca, pristupa klubovima ronjenja na dah ali naalost skrivim ciljevima.

Teaj ili trening ronjenja na dah ne osigurava ulov u podvodnomribolovuvesamo olakava podvodni ribolov (tehnike ronjenja nadah ) uz poveanje sigurnosti, to u budunostimoe osigurati i boljiulov ali ne po ideji da nakon teaja odmah lovim na 30 i vie metara uzurone u trajanu od tri i vie minuta.

Formula je jako jednostavna to vie radimo na svojimvjetinama, biloronilakim bilo ribolovnim, to i ulov postaje bolji.

Uz pravilan rad na sebi kao roniocu ili ribolovcu moemo se jako dugoi sigurno baviti bilo kojim oblikom ronjenja


43/68

40

Rastezanje

Rastezanje nogu i kukova

Uhvatite vanjsku stranu skonog zgloba jednom rukom, a drugomrukom obgrlite savijeno koljeno. Lagano povucite nogu kao jednu cjelinuprema grudima dok ne osetite blago istezanje u zadnjoj strani noge.Ukoliko elite, moete se osloniti leima o stabilan predmet. Zadritepoloaj 15-30 sekundi. Noga se mora pomicati kao jedna cjelina, kakone bi dolo do optereivanja koljena.

Ispravite desnu nogu. Stopalo lijeve nogeprislonite uz butinu ispravljene noge. Lagano se nagnite naprijed izkukova, isteui zadnju stranu butine desne noge. Pronaite poloaj ukome vam istezanje prija i opustite se. Zadrite ovaj poloaj 50

sekundi. Nemojte da zablokirate koljeno. Desni kvadriceps (prednjidio butine) treba da bude mekan i oputen tokom izvoenjavjebe.Desno stopalo treba biti uspravljeno i oputeno (kao i skoni zglob).Diite.

Sjedite sa desnom nogom savijenom u koljenu, istopalom prislonjenim uz desni bok. Lijeva noga je savijena, a ljevostopalo prislonjeno uz desnu butinu. (Pokuajte da zadrite stopalo unormalnom poloaju - ne treba da bude iskrenuto u stranu). Zatim selagano nagnite unazad, dok ne osetite blago zatezanje u desnomkvadricepsu (gornjoj strani butine). Koristite ruke kao oslonac i zaodravanje ravnotee. Zadrite poloaj 30 sekundi. Ukoliko osetite bolu koljenu, prekinite vebu.


44/68


45/68

42

Sjedite i ispruite desnu nogu. Lijevu nogu savijtei prebacite preko desne, tako da vam lijevo stopalo bude uz desnokoljeno. Savijte desnu ruku u laktu i prislonite je uz lijeve butine,odmah iznad koljena. Tokomvjebe, koristite lakat da bi ste fiksiralinogu. Dalje, spustite lijevu ruku iza sebe, polako okrenite glavu ipogledajte preko lijevogramena, istovremeno rotirajui i gornji diotijela. Treba osjetiti istezanje u donjem dijelu lea i u boku. Zadritepoloaj 15 sekundi. Nemojte zadravati dah, diite oputeno.

Ispruite nogu kao na crteu. Koljeno ispruene nogetreba da bude tono iznad lijevog skonog zgloba. Koljeno druge nogeoslonite o tlo. Spustite bok dolje dok ne osjetite lagano istezanje bokai, eventualno, zadnjoj strani butine i preponama. Dok izvodite vjebu,nemojte pomicati koljeno prednje noge. Zadrite poloaj 30 sekundi.

unite i razdvojite stopala u irini ramena pod kutemod oko 15 stupnjeva. Pete spustite na tlo. Ova vjeba je odlina zaistezanje skonih zglobova, Ahilovih tetiva, prepona, donjeg dijela leai bokova. Zadrite poloaj 30 sekundi. Budite oprezni ako ste imali

probleme sa koljenima. Ukoliko osjetite bol, prekinite vjebu.

Stanite pred zid i oslonite se na njega podlakticama. Glavuprislonite na ruke. Postavite jednu nogu ispred sebe. Zadnja noga trebabiti ispravljena. Polako pomaknite kukove naprijed dok ne osjetiteistezanje u listu ispravljene noge. Peta zadnje noge mora ostati na tlu, astopalo mora biti usmjereno prema naprijed. Zadrite poloaj 30sekundi. Za istezanje Ahilove tetive i lista (soleusa), blago savijtezadnju nogu u koljenu. Stopalo i dalje mora ostati ravno na tlu.


46/68

43

Zadrite poloaj 15 sekundi.

Istezanje vrata i lea

Prekriite prste iza glave i podignite lijevu nogu preko desne. Zatim,koristei lijevu nogu, gurnite desnu nogu prema tlu dok ne osjetiteistezanje boka i donjeg dijela lea. Opustite se. Gornji dio lea, ramena

i laktovi trebaju ostati na tlu. Nije potrebno da dodirnete tlo koljenom,ve da napravite istezanje u granicama vaih mogunosti. Zadritepoloaj 30 sekundi.

Prekriite prste iza glave i spustite ruke natlo. Koristei iskljuivo ruke,polako podignite glavu, vrat i ramena dok

ne osjetite blago istezanje. Zadrite poloaj 5 sekundi. Nemojtepretjerati sa istezanjem.

Nemojte raditi ovu vebu na tvrdoj podlozi, vekoristite strunjau. Iz sljedeegpoloaja obgrlite kolena i privucite ihka grudima. Lagano se kotrljajte uz i niz kimu 4-6 puta. Ova vjebaoputa lea.

Prebacite noge unatrag, preko glave. Koljenaneka vam budu savijena. Pridravajte bokove rukama kako bi steodrali ravnoteu i kontrolirali istezanje. Pronaite udoban poloaj izadrite ga 25-30 sekundi. Vremenom, kada vam ova veba postanelaka za izvoenje, moete je izvoditi i sa ispruenim nogama.Nemojte


47/68

44

pretjerivati sa istezanjem.

Istezanje ruku i ramena

Zauzmite poloaj kao na slici, sa ispravljenim dlanovima i prstimaokrenutim prema koljenima. Polako se nagnite unazad (ne pomjerajuidlanove, koji moraju ostati isprueni, sa podloge) dok ne osjetitezatezanje u miiima podlaktica. Zadrite poloaj 20-25 sekundi.Nemojte pretjerati sa istezanjem.

Podignite ruke iznad glave i uhvatite lakat jedne rukedrugom rukom. Blago savijte noge u kolenima (2-3 cm), povucite lakatiza glave, istovremeno se savijajui u stranu iz kukova, kao na slici.Zadrite blago istegnuti poloaj 10 sekundi. Lake ete odravatiravnoteu ako su vam noge savijene u kolenima.

Podignite ramena ka uima dok ne osetite blago zatezanje uramenima i vratu. Zadrite ovaj poloaj 3-5 sekundi, a zatim opustiteramena u normalan poloaj. Ponovite 2-3 puta. Ovu vjebu je dobro

raditi u svakoj povoljnoj prilici, kada osetite napetost u podruju vratai ramena.

Okrenite glavu ulijevo, dok ne osetite zatezanje u desnoj


48/68

45

strani vrata. Zadrite glavu u ovom poloaju 10-15 sekundi. Ponovitedva puta za svaku stranu.

Preletite prste iznad glave. Okrenite dlanove nagore, a zatimispruite ruke uvis i malo unazad. Treba osetiti istezanje u rukama,ramenima i gornjem djelu lea. Zadrite ovaj poloaj 15 sekundi.Nemojte zadravati dah.

Ukrstite prste iza lea. Polako okrenite laktove unutra,ispravljajui ruke. Zadrite poloaj 5-15 sekundi.

Vijebe treba izvoditi na sljedei nain: polako zauzmite potrebanpoloaj, dok ne osjetite blago istezanje, a zatim se (u tom poloaju)opustite. Oseaj zatezanja bi trebalo da iezne. Ukoliko do toga nedoe, popustite malo dok vam ne postane udobnije. Zadrite poloaj5-15 sekundi, koliko vam odgovara. Ovo lagano istezanje pripremamii za "progresivno" istezanje. Zatim ponovite vebu, ovog puta seisteui malo vie. Zadrite poloaj 10-30 sekundi. Opet, ukolikooseaj istezanja ne iezne, popustite malo.Nikada ne forsirajte do toke boli! Vijebe koje vam ne prijaju nemojteraditi!Koncentrirajte se na podruje koje isteete, diite polako, duboko iravnomjerno.


49/68

46

Dijafragma

Vjebanje dijafragmom je jedna odnajvanih vjebi u ronjenju na dah.Dijafragma mora biti elastina da bi seronioc u moru a osobito u dubini osjeaooputeno.esto I kod povrinskog ronjenja imamoosjeaj da moramo izai na povrinu Idisati. Taj osjeaj se javlja upravo zbogtoga to dijafragma nije elastina I ne

moe se uvlaiti u upljinu koja se stvara jer se plua smanjuju uslijed

porasta tlaka.

Rastezanje dijafragne

Pakiranje zraka

Pakiranje zraka u rekreativnom ronjenju na dah i podvodnomribolovu koristimo samo kao vjebu rastezanja plua prije ronjenja.Upravo iz tih razloga vjebu neemo u ovoj skripti detaljnoobjanjavati .

Pakiranje zraka

Trening na bazenu

Sustav kojim se trenira na bazenu nije predmet ove skripte. Pravilan

rad na bazenu briga je vie trenera kluba koji trenane proceseprilagoavaju svakoj grupi ronioca koji treniraju u klubu.


50/68

47

Sigurnost u ronjenju na

dah

Sigurnost svakog ronioca je u velikom je dijelu upravo u njegovimodlukama. Neka od osnovnih pravila za to sigurnije bavljenje ovimsportom su:

-proi odgovarajuu obuku o tehnikama ronjenja na dah-roniti u paru s roniocem slinog kapaciteta-upoznati se sa pravilima prve pomoi-osigurati pozitivnu plovnost pravilno prema radnoj dubini

-prilikom urona obavezno ukloniti disalicu iz usta-pravilno postavljanje tijela prilikom urona i izrona-granice pomicati u kontroliranim uvjetima ( pravilno osiguranje)-raditi na kondicijskoj spremi-dubinu ronjenja prilagoditi stanju na moru-paziti na povrinski intervenal-nakon scuba ronjenja izbjegavati ronjenje na dah (minimum kolikoiznosi no fly time )

P o g l a v l j e

8


51/68

48

Nesvjestica ( blackout )

U ronjenju na dah postoji velika mogunost da precijenimo svoje

mogunosti te se dovedemo u situaciju da vie nismo u stanju zadratisvijest. U podvodnom ribolovu black outvrlo esto zavri traginodok u natjecateljskom ronjenju na dah imamo veliki broj black out-aa jako mali broj traginih sluajeva.

Vie je razloga za takvu statistiku , a samo neki od njih su :

-ronjenje bez ribolovnog partnera-nepoznavanje tehnika prve pomoi-pogrena priprema (hiperventilacija)

-povrinski interval (premali intervali vode u hiperventilaciju )-previe olova-manjak kondicije-dugotrajna ronjenja

Ope pravilo u ronjenju na dah(osim u natjecateljskom ronjenju ) je daukoliko posumnjamo da ronioc nema potpunu kontrolu nad svojimtijelom moramo reagirati.

Samba

Predstavlja djelomian gubitak kontrole nad vlastitim tijelom u praviluna povrini nakon izrona . Manifestira se kao grenje pojedinihdijelova tijela, od skroz blagih tikova (grenje ruke ili oka )do pravihplesnih koraka (po kojima je ovo stanje dobilo i ime ) u kojima se gricijelo tijelo.Ronioc koji doivi sambu u pravilu moe povratiti kontrolu nadsvojim tijelom bez pomoi drugog ronioca. Meutim kao to je vespomenuto pomo se prua uvijek kad ronioc ne kontrolira svojetijelo.

Pomo roniocu u sambi svodi se na :

-zadravanju njegovihdinih putova iznad povrine-skidanju opreme s njegova lica


52/68

49

-poticanju podraaja za udisaj laganim puhanjem prema njegovimustima te laganim uzvicima dii, dii

Nakon sambe treba prekinuti ronjenje te se suzdrat od ronjenjanekoliko dana.

Shallow water blackout (nesvjestica malih dubina )

Predstavlja potpuni gubitak kontrole nad vlastitim tijelom i u pravilu sedogaa u zadnjih deset metara izrona (najvea promjena tlaka ).Ronioc koji doivi nesvijest u malim dubinama u pravilu moe

povratiti kontrolu nad svojim tijelom uz pomo drugog ronioca.Meutim kao to je ve spomenuto pomose prua uvijek kad roniocne kontrolira svoje tijelo.

Pomo roniocu svodi se na :

-izvlaenju ronioca na povrinu-zadravanju njegovihdinih putova iznad povrine-skidanju opreme s njegova lica-poticanju podraaja za udisaj laganim puhanjem prema njegovim

ustima te laganim uzvicima dii, dii.

Nakon nesvijesti treba prekinuti ronjenje te suzdrat se od ronjenjanekoliko dana.

Nesvjestica u dubini

Predstavlja potpuni gubitak kontrole nad vlastitim tijelom (na dubiniveoj od deset metara) i u pravilu se dogaa kod precjenjivanja vlastitihmogunosti ili upotrebe hiperventilacije u pripremi zarona. Ronioc kojidoivi nesvijest u dubini u pravilu ne moe povratiti kontrolu nadsvojim tijelom bez pomoi drugog ronioca.


53/68

50

Pomo roniocu svodi se na :

-izvlaenju ronioca na povrinu

-zadravanju njegovihdinih putova iznad povrine-skidanju opreme s njegova lica-poticanju podraaja za udisaj laganim puhanjem prema njegovimustima te laganim uzvicima dii, dii.-pruanju umjetnog disanja i masae srca-davanje medicinskog kisika ukoliko isti postoji u blizini

Nakon nesvijesti treba prekinuti ronjenje te suzdrat se od ronjenjanekoliko dana. Obavezan pregled kod doktora.

PRVA POMO

Umjetno disanjeje tehnika pruanjaprve pomoi. Postoje metodeusta na usta, usta na nos ili usta na nos i usta kod djece.

Metoda usta na usta

Metodu usta na usta izvodimo tako da prvo zabacimo glavui podignemo bradu bolesnika kako bi oslobodili dini put, potomkaiprstom i palcem ruke, koja se nalazi na elu stisnemo nosniceronioca, nakon dubokog udaha priljubimo svoje usnice oko ustabolesnika i upuemo mu zraktijekom 1 sekunde, te potom moramodopustiti pasivan izdisaj izpluabolesnika. Dostatnost ventilacijeprocjenjujemo promatranjem podizanja prsnog koa prilikomupuhivanja zraka i osjetom strujanja zraka prilikom izdisaja.

Ako umjetna ventilacija nije dobra, treba korigirati poloaj glavebolesnika - jae ju zabaciti unatrag i jae podii bradu, a ako se ni tadane postigne zadovoljavajua ventilacija, treba pomisliti na strano tijelou dinim putovima i na njegovo uklanjanje ranije navedenimpostupcima.

Metoda usta na nos

Osoba koja prua pomo klekne krajunesreenoga, koji leinaleima. Nastoji mu se osloboditi dineputove. Glava unesreene osobe zabaci se premadolje. Prstima jedne ruke podigne se brada i lagano se gura
http://hr.wikipedia.org/wiki/Prva_pomo%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Prva_pomo%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Prva_pomo%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bradahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rukehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rukehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zrakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Plu%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Plu%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Plu%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Umjetna_ventilacija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Le%C4%91ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Le%C4%91ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prstihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rukehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bradahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bradahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rukehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prstihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Le%C4%91ahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Umjetna_ventilacija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Plu%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zrakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rukehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bradahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prva_pomo%C4%87


54/68

51

prema naprijed tako, da se nesreeneome zatvore usta. Drugaruka je na elu unesreenoga, da mu se lagano zabaci glava.Osoba koja prua pomo udahne zraki svojim usnama

obuhvati nos unesreenoga te upue zrak u njegov nos.Udahne se zrak i postupak se ponavlja oko 12-15 puta uminuti u ritmu normalnoga disanja.

Osiguranje ronioca

Jedan od preduvjeta za sigurno bavljenje ronjenjem na dah je iodgovarajue osiguranje naalost veliki broj iskusnihronioca

izbjegava preuzeti ulogu sigurnosnih ronioca, to iz neznanja to izstraha.Svim lanovima kluba 2dive prezentiraju se tehnike osiguranja u ciljupoveanja sigurnosti na bazenu za vrijeme treninga .

Postupak osiguranja ovisi o discipline koja se izvodi a u ovoj skrpitibiti e opisana samo dva postupka i to za discipline :

-Dinamika

Sigurnosni ronioc prati ronioca od poetka pripreme do 30 sekundinakon izrona.

Pripremno razdoblje

Sigurnosni ronioc nalazi se u suprotnom dijelu pruge u odnosu naronioca, pratei pripremu ronioca te mu ponavlja ili odbrojava vrijeme(ovisno dali se radi o natjecanju ili treningu).Posebnu panju treba obratiti na fazu pakiranja zraka jer nije neobino(dodue sve rjee) da sigurnosni ronioc mora reagirati ve u ovoj fazi.

Uron

Ronioc uranja prvi a sigurnosni ga ronioc prati, plivanjem po povrinito blie rubu pruge, s zakanjenjem od oko 2 metra.Sigurnosni ronioc staje plivati 2 do 4 metra prije kraja duine bazenapostavljajui se tako da roniocu osigura dovoljno prostora za
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ustahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zrakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Noshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Disanjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Disanjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Noshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zrakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Usta


55/68

52

nesmetani okret ili izron. Nakon okreta prati ronioca ponovo szakanjenjem od oko 2 metra.

Izronim ronioc krene u izron sigurnosni se ronioc postavlja to blieroniocu te procjenjuje njegovo stanje te u sluaju potrebe reagira kaoje ve opisanu u dijelu skripte koji se odnosi na nesvijest.Prilikom natjecanja sigurnosni ronioc ne smije dirati ronioca dok za tone dobije nalog od glavnog sudca (odgovornost za procjenu stanjaronioca preuzima sudac ).Prilikom treninga sigurnosni ronioc mora reagirati na prvu dvojbu ostanju ronioca.

-Statika

Sigurnosni ronioc prati ronioca od poetka pripreme do 30 sekundinakon izrona.

Pripremno razdoblje

Sigurnosni ronioc nalazi se u suprotnom dijelu pruge u odnosu naronioca, pratei pripremu ronioca te mu ponavlja ili odbrojava vrijeme(ovisno dali se radi o natjecanju ili treningu).Posebnu panju treba obratiti na fazu pakiranja zraka jer nije neobino(dodue sve rjee) da sigurnosni ronioc mora reagirati ve u ovoj fazi.Ukoliko ronioc radi pripremu na leima sigurnosni ronioc mu pomaeodrati tonu poziciju u bazenu.

Uron

Sigurnosni ronioc tokom kompletnog urona (dranja daha ) osiguravada je glava ronioca udaljena od ruba bazena svega 10 do 15centimetara ( prilikom izrona ronioc se rukama prihvaa za rubbazena).

Tokom urona sigurnosni ronioc mora provjeravati stanje ronioca i tona nain da ga dodirne prstom po ramenu na to ronioc odgovarapomicanje prsta iste ruke.


56/68


57/68

54

Ekologija I ronjenje na dah

Otpad u svijetu predstavlja iz

dana u dan sve vei problem.I dok se za otpadom nakopnu manje vie uspjenobave mnogobrojne gradske idravne firme kojima jedjelatnost skupljanje, deponijai reciklaa otpada u podmorjuje sasvim drugaija situacija,

to zbog nebrige to zbog specifinosti ambijenta (pogled u podmorjeimaju samo ronioci ).

Otpad koji se gomila u podmorju predstavlja sve vei udio u ukupnojkoliini otpada koji neka sredina proizvodi.

Glavni razlog gomilanja otpada upodmorju jo uvijekje naalost miljenjeda sve to se baci u more slui kaopodmorski brak ili stanite za morskeorganizme te ne predstavlja ekolokiproblem. S obzirom da se mi Hrvati

volimo hvaliti kako nam je Bog podarionajljepi dio svijeta malo je udno da gasami jo uvijek ureujemo hrpama gumate plastine ambalae kao da bez naeintervencije nije bilo savren.

P o g l a v l j e

9


58/68

55

Ekologiji podmorja jo uvijek niti jedna dravna institucija nijepristupila sistematski, stoga podmorje ovisi iskljuivo o samovoljironilakih klubova iribolovnih drutva .

Zanimljivo je da svi ronioci koji se odazivaju na ekoloke akcije(podaci iskazani prema nainu djelovanja kluba 2dive a veina klubovaradi na isti nain) dolaze roniti bez ikakve naknade za sebe osobno iliza klub ve sav troak jedne ekoloke akcije se odnosi na brodove,

vree za smee te ruak za sudionike.Uvidom u foto galeriju kluba za ronjenje na dah 2dive iz Zadra, koji jeu samo tri godine napravio moda i najvie ekolokih akcija ienjapodmorja u dravi, lako se moe dobiti slika tko i to baca u more.

- u priobalnim mjestima otpad sainjavaju uglavnom auto gume,

friideri, tednjaci, akumulatori te teza kako su turisti na odmor uzsvoje patete i jogurte ponijeli i stare gume kojih se rjeavaju u naem

podmorju .

-veliki broj boca te sitnog otpada ronioci kluba 2dive nalazili su upravilu oko privezitaza brodove kojiposjeuju turisti.

Klub zadovoljnoistie kako sve viemjesta uz obalu traida se akcija ienjapodmorja obavi u srcusezone,polako alisigurno se namee


59/68

56

miljenje kao ekoloke akcije predstavljaju svojevrsnu turistikuatrakciju jer veliki broj ronioca i brodova privlai ljude da vide to sedogaa te se spontano i oni sami ukljuuju u ienje .

U svakoj ekolokoj akciji sudjeluje 20tak ronioca te se forsiraukljuivanje lokalnog stanovnitva bilo u funkciji ronioca, barkariolaili pomonika na kopnu radi podizanja ekoloke svijesti u srediniienja ( u pravilu koliina smea koja se izvadi na ekolokoj akcijiokira sve koji prvi put sudjeluju ).

Rjeenjestanja u podmorju ne moe biti iskljuivo u ekolokimakcijama ve i u boljom skupljanju otpada bilo na kopnu ili oko

privezita za brodove te u novanim kaznama za sustavne oneiivae, meutim ekoloke akcije jo uvijek predstavljaju najbolji nain zapodizanje svijesti o ouvanju podmorja.

.


60/68

57

Ronilaka oprema u Zadru

CODEX - dive shop,

Veslacka 6. , Zadar 23000,

Vl. Domagoj BasicCODEX - dive shop, u ponudi

ima opremu za sve ljubitelje

podvodnog ribolova, scuba

ronjenje te opremu za plivaki program raznih marki

Kontakt osoba: Domagoj Bai, Telefon : 095 902 3651e-mail : [email protected]

P o g l a v l j e

10


61/68

58

Tredecim d.o.o. za proizvodnju i servis ronilake opremeGrgura Budislavia 99, ZadarE-mail: [email protected]

Web:www.dive-in.com.hrKontakt: 098/881-158
mailto:[email protected]:[email protected]://www.dive-in.com.hr/http://www.dive-in.com.hr/http://www.dive-in.com.hr/http://www.dive-in.com.hr/mailto:[email protected]


62/68


63/68

60

Adriana portAdresa:LIBURNSKA OBALA 623 000 ZADAR

TEL.: 023/250968www.adriana-sport.hr
http://www.adriana-sport.hr/catalog.php?tid=2&kid=18http://www.adriana-sport.hr/catalog.php?tid=2&kid=17http://www.adriana-sport.hr/catalog.php?tid=2&kid=16http://www.adriana-sport.hr/catalog.php?tid=2&kid=15http://www.adriana-sport.hr/catalog.php?tid=2&kid=6http://www.adriana-sport.hr/images/zadar2big.jpghttp://www.adriana-sport.hr/images/zadar3big.jpghttp://maps.google.hr/maps?hl=hr&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.r_qf.&bvm=bv.1354675689,d.Yms&bpcl=39650382&biw=1280&bih=827&wrapid=tlif135531765621810&q=liburnska+obala+6+zadar&um=1&ie=UTF-8&hq=&hnear=0x4761fa72ee1b18cb:0x7ad94d7c8f54e8e,Liburnska+obala+6,+23000,+Zadar&gl=hr&sa=X&ei=loHIUIqyBaOq4ATm_4DoAQ&ved=0CCYQ8gEwAA


64/68

61

ZIP-TRADE d.o.o.

Adresa:

ALESANDRA PARAVIJE 123000 ZadarTel/Fax:023 / 250428Djelatnost:Oprema za lov i ribolov


65/68

62

ZADAR SUB d.o.o.Dubrovaka 20A,23000 Zadar, Hrvatska

Tel.+385 23-214-848Fax. +385 23-224-060Gsm: +385 98-330-472Gsm: +385 99-5300-478

[email protected]

www.zadarsub.hr
mailto:[email protected]://www.zadarsub.hr/http://www.zadarsub.hr/http://www.zadarsub.hr/mailto:[email protected]


66/68

63

Za kraj

Zahvaljujem svima koji su na bilo koji nain pomogli izradu oveskripte.

Sve slike u skripti slikali su :

Stipe tulinaMladen KarlovecSebastijan Govorin

Sva videa u skripti snimili su :

Stipe tulinaMladen KarlovecSebastijan Govorin

Koritena literatura:

-Manual of freediving. Umberto Pellizzari, Stefano Tovaglieri-Stretching. Bob i Jean Anderson

-Ronjenje u sigurnosti. Stracimir Goevi-Apnea extreme. Kristijan Curavi-Podvodni ribolov. Neven eri-Strojarski prirunik. Bojan Kraut


67/68

64

Pristupnica broj:............U Zadru , ...............................................

Ime i prezime.....................................................................................................Datum roenja......................................................................................................Adresa......................................................................................................Mobitel......................................................................................................e-mail......................................................................................................

Napomena:.......................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

Potvrda kluba

.................................................................


68/68

POTVRDA O PRISTANKU TRENIRANJA UKLUBU ZA RONJENJE NA DAH 2DIVE

Ja ________________________________________________pristajem na sudjelovanje u ovom procesu treniranja podsljedeim uvjetima:

1.Proitao-la sam i razumio pojanjenje postupaka koji e se provoditi na meni.

2.Jasno mi je da u biti podvrgnut-a fizikom optereenju do ili blizu granica svojih mogunosti, i da pri tome postoji rizikprolazne nesvjestice, slabosti, vrtoglavice, abnormalnog krvnog tlaka, bolova u prsima, ili povraanja.

3.Jasno mi je kako se ovi problemi mogu javiti, iako osoblje postupa pravilno u svim segmentima rada, i u potpunostipreuzimam taj rizik.

4.Obavijestio sam osoblje-voditelje o svim svojim moguim bolestima i poremeajima koji bi mogli poveati gore navedenerizike.

5.Oslobaam ovaj klub i njegove djelatnike bilo kakve odgovornosti u svezi s moguom ozljedom ili obolijevanjem tijekomtreniranja, ili se naknadno povee s njime, kao i posljedica s tim u svezi.

6.Ovim dajem pristanak na podvrgavanje treniranju po gore navedenim uvjetima i da u voditi rauna o preporukamavezanim za dijetu i fiziku aktivnost preporuenih od strane voditelja i ostalog osoblja.

Potpis pristupnika_________________________________

Roditelj/staratelj (za mlae od 18 godina)___________________________________

Potvrda kluba

.................................................................

ronjenje na dah za početnike

Documents