IZ FUNDUSA MODERNE GALERIJE

FROM THE HOLDINGS OF THE MODERN GALLERY

RUDOLF SPIEGLER (1885–1980)

U povodu 130. obljetnice kipareva rođenja

To commemorate the 130th anniversary of the birth of the sculptor

Autorica izložbe i katalogaExhibition devised and catalogue written by

TATIJANA GARELJIĆ

22. prosinca 2015.–24. siječnja 2016.

December 22, 2015 – January 24, 2016

Studio Moderne galerije „Josip Račić” / The Josip Račić Studio of the Modern Gallery, Margaretska 3, Zagreb

Poprsje dječaka, oko 1950. / The Bust of a Boy , about 1950

Izložbom djela Rudolfa Spieglera iz fundusa Modernegalerije u povodu umjetnikove 130. godišnjice rođenja i 35.obljetnice smrti, želimo upoznati stručnu i širu javnost sranim radovima kipara i medaljera te pridonijetiprimjerenoj valorizaciji djela do danas zapostavljenaumjetnika.

Akademski kipar Rudolf Spiegler (Zagreb, 24. prosinca1885–20. siječnja 1980) jedan je od prvoupisanih studenataAkademije likovnih umjetnosti u Zagrebu (1907–1911).Dobar dio života proveo je kao suradnik profesorimaRobertu Frangešu-Mihanoviću i Rudolfu Valdecu (do1919), a poslije i kao suradnik Ivi Kerdiću. Samozatajan iu sjeni svojih profesora, velikih kipara i začetnikahrvatskog umjetničkog medaljerstva, ali i pod njihovimutjecajem u prvim desetljećima umjetničkog stvaralaštva,likovni izričaj oživotvorio je u vrijednom medaljerskomopusu.

U Modernoj galeriji nalazi se 25 djela Rudolfa Spiegleranastalih u prvom razdoblju njegova djelovanja, odzavršetka Akademije 1911. do 1935. U to doba bio je najvišeprisutan u javnom likovnom životu, ponajprije gradaZagreba, održavši u kratkom razdoblju od 1920. do 1930.pet samostalnih izložbi. Do kraja života, pa i posthumno,njegova djela izlagana su na mnogobrojnim skupnimizložbama, ali nikad više nije samostalno izlagao.

3

Domoljubne medalje iz Prvoga svjetskog rata

Dinamične figuralne kompozicije

U izradi vrlo popularnih domoljubnih medalja nastalihza vrijeme Prvoga svjetskog rata (1914–1918), uz RudolfaValdeca i Ivu Kerdića, uspješno se predstavio i mladi kiparRudolf Spiegler. Oblikuje figurativne kompozicije slikovima iz hrvatske povijesti s temom iz vojničkog životakoje odlikuje dinamičnost i zamjetna plastična izvedba upolureljefu (Barun Trenk, Hrvatski domobrani, 1916, kat. br.1, 5).

Hrvatsko društvo umjetnosti 13. listopada 1915. objaviloje natječaj za izradu medalje u korist ratne pripomoći. Popropozicijama, na medalji je morao biti prikazan jedanTrenkov pandur ili više njih „začetnika domaće c. i kr. 53.pješačke pukovnije“. Nakon godinu dana objavljeno je daje novi ratni znak pušten u promet i da je izrađen premaideji Rudolfa Spieglera.1

U figuralnoj kompoziciji na jednostranoj medalji BarunTrenk – 53. infanterijska regimenta2, prikazan je idealiziranilik baruna Franje Trenka3 u povijesnoj odori kao jahača napropetom konju nalijevo i u pratnji je svojih pandura4 upolju desno. U prvom je planu desno polufigura Trenkovapandura u profilu nalijevo sa sviralom i detaljno je

1 Vijoleta Herman Kaurić, Domoljubni predmeti Prvog svjetskog rata udobrotvorne svrhe: ratni znakovi, plakete, medalje i značke, Numizmatičkevijesti, 66/2013, str. 178.2 53. pješačka pukovnija Zagreb (K.u.K. Infanterieregiment Nr. 53 Agram) bila jezagrebačka pukovnija Austro-ugarske vojske aktivna od 1741. do 1919. Između1835. i 1898. nosila je ime nadvojvode Leopolda. Od tada do 1904. nosila je ime„Edler von Latour“. Od 1905. do 1913. nazivala se „Ritter Plentzner v. Scharneck“,

da bi od 1913. dobila naziv „Grof Viktor Dankl von Krasnik“. 3 Franjo barun Trenk (Reggio Calabria, Italija, 1. siječnja 1711–tamnica Spielbergu Brnu, 4. listopada 1749), bio je austrijski pukovnik.U hrvatskoj historiografiji ostao je zapamćen kao hrabar vojnik, strateg i vojni

zapovjednik.4 U Ratu za austrijsku baštinu, 1741. barun Franjo Trenk s dozvolom MarijeTerezije osniva Pandurski korpus baruna Franje Trenka.

RUDOLF SPIEGLER (1885–1980)

4

prikazan, dok su u drugom planu desno djelomični prikazidva lika s kukuljicama. Uz rub gore natpis je od dva dijela:BARUN – TRENK. Uz rub dolje lijevo je signatura:SPIEGLER (kat. br. 1–4).5

Na jednostranoj kovanoj medalji Hrvatski domobraničetiri su muške figure pod punom bojevnom opremomu jurišu nadesno s puškama i stijegom u rukama. U poljulijevo po sredini je natpis u četiri retka: U SPOMEN /JUNAČKIH / HRVATSKIH / DOMOBRANA. Uz rubdolje lijevo signatura: SPIEGLER (kat. br. 5–7).6

Medalja Barun Trenk figuralna je kompozicijazaobljenih volumena aplicirana na uglačanom polju, sdobro uklopljenim simetričnim natpisom i bliska je

secesijskom oblikovanju Valdeca i Kerdića. Potpunodrukčiji likovni pristup impresionističke fakture imamopak na medalji Hrvatskih domobrana. Spiegler nemirnimisprekidanim rukopisom gradi dinamičnu kompozicijuna reljefnom polju, a natpis po sredini lijevoga poljapridonosi dinamici cjelokupne koncepcije i iskorak je koriginalnom autorovu izričaju.

Medalje su iskovane u Beču.

Idealizirani portreti ličnosti iz hrvatske vojne prošlosti

Na dvostranoj medalji Barun Trenk – Kolajna 53.infanterijske regimente u Zagrebu (kat. br. 8, 9), na aversu jevisoko poprsje markantnog muškarca glave polulijevo u

5 U Zbirci su četiri medalje promjera 41 mm. Dvije su brončane: MG 2892–349i MG 2892–354. Dvije medalje su od cinka i šuplje su kovane: MG 2892–353 ,MG 2892–352 (posrebrena).

6 U Zbirci su tri medalje. Brončana medalja MG2892–363 promjera 41,5 mm,kao i bakrena medalja MG 2892–365. Šuplje kovana cinčana medalja MG 2892–364 posrebrena je, promjera 42 mm.

Barun Trenk – 53. infanterijska regimenta, 1916. / Baron Trenk – 53rd Infantry regiment, 1916

povijesnoj časničkoj odori. Uglačano i zaobljeno lice sistaknutim brkovima. U pozadini lijevo stijeg sazastavom. Uokolo je natpis na njemačkom u dva dijela:OBRIST. FRANZ. FREIHERR VON. DER. TRENCK.PANDURENKOMMANDANT – 1741–1746.

Na reversu je u otvorenom lovorovu vijencu natpis nanjemačkom u pet redaka: GEDENKMEDALLE / DES /K. U. K. INFATERIE – /REGIMENTS / No 53.

Na jednostranoj medalji Zrinski – Frankopan (kat. br.10), u medaljonima su plitka poprsja prema naprijedZrinskog i Frankopana. Između je stručak lipova lišća.Gore i dolje u polju godina u dva dijela: 16 – 71.7 Gore idolje uz rub natpis u dva dijela: NAVIK ON ŽIVI – KIZGINE POŠTENO.8

Alegorijske kompozicije

Najraniji Spieglerov medaljerski rad, Svesokolski slet uZagrebu iz 1911, oblikovan je kao jednostrana plaketa salegorijskim prikazom. Na vodoravnoj gredi u poljulijevo je uspravljena figura mlade žene u raskošnodekoriranoj šestinskoj nošnji, u profilu nadesno i u lijevojruci drži košaru s ružama naslonjenu na lijevi bok, adesnom rukom posipa stazu kojom iz zagrebačkekatedrale desno dolazi povorka sokolaša. Uz katedralusu desno kule, a u pozadini obrisi Medvednice. Iznad jeraskriljeni sokol u letu nalijevo. U kutu dolje lijevostilizirani prikaz raslinja. Na povišenom donjem rubu jenatpis: SVESOKOLSKI – SLET – ZAGREB 1911 –. Plaketaje iskovana u srebru i pozlaćena, zaobljenih je rubova i sušicom po sredini gornjega ruba (kat. br. 11). Djelo jeizvedeno slikarski u plitkom reljefu, s mnogo detaljaoblikovanih u secesijskom duhu.

Na jednostranoj plaketi Umjetnost, nastaloj oko 1915.(kat. br. 12, 13), dobro su oblikovani ženski i muški aktovi.U pravokutnom polju lijevo uspravljena je figura nage

5

mlade žene prema naprijed, lica prekrivena dlanovima,kojoj nagi muškarac u polju desno, istaknutemuskulature i glave u profilu nalijevo, desnom rukompruža plašt, a u lijevoj ruci uz bok drži paletu i kist. Naovom prikazu umjetnika i modela očigledno jeSpieglerovo posezanje za elementima secesije. Plitki reljefi zavojite linije te minucioznost obrade sugerirajusimboliku motiva.

7 Grof Petar IV. Zrinski (Vrbovec, 6. lipnja 1621–Bečko Novo Mjesto, 30.travnja 1671) bio je hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik. Fran KrstoFrankopan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643–Bečko Novo Mjesto, 30.travnja 1671), hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obiteljiFrankopan. Petar Zrinski i njegov šurjak Fran Krsto Frankopan 18. travnja 1671.osuđeni su zbog uvrede kralja i izdaje zemlje na strašnu smrt odsijecanjemdesne ruke i glave. Dana 30. travnja 1671. sva su gradska vrata u BečkomeNovom Mjestu bila zatvorena, a stratište je okružila naoružana vojska. Kaoposebna milost osuđenicima je oproštena kazna odsijecanja ruku. Prije

smaknuća dvojice velikaša, kao i njihove obitelji, lišeni su plemstva, a njihovaimanja zaplijenila je država.8 Na njihovu grobu u zagrebačkoj katedrali uklesana je poznata izreka kneza ipjesnika Frana Krste Frankopana: “Navik on živi ki zgine pošteno”.

Svesokolski slet u Zagrebu, 1911. / All-Sokol Rally in Zagreb, 1911

Spomenice sakralne tematike

Tridesetih godina Rudolf Spiegler oblikuje dvijespomenice s prikazima Marije i Isusa.

Na plaketi Madona s djetetom (kat. br. 14), u lučnomupuštenom polju sjedeća je polufigura Marije s pognutomglavom u profilu nadesno. U krilu drži nagupoluuspravljenu figuru malog Isusa u profilu nalijevo.Kompozicija je suptilno oblikovana u polureljefu i znalačkiuklopljena u nišu. Dispozicija likova u savršenu je skladu,a luk uokolo potencira istovremeno svetost i intimnostprizora. Nabor Madonina plašta prelazi preko gredeoplemenjujući harmoničnu kompoziciju životnošću ineposrednošću.

Spiegler je oblikovao jednostranu Medalju u povodutisuću devetstote godišnjice Spasiteljeve smrti 9 (kat. br. 15, 16) smotivom oplakivanja Krista. U uglačanom kružnom poljufiguralni je prizor Isusa i Marije izveden u kompozicijiistostraničnoga trokuta koji sugerira uzvišeno religijskoznačenje neraskidivo s ovozemaljskom boli Marije, MajkeBožje, koja oplakuje sina držeći u krilu mrtvo tijelo Isusa.Na uzvišenom segmentu dolje je natpis u dva retka: USPOMEN 1900. GODIŠNJICE / SMRTI SPASITELJEVE.Signatura je uz rub lijevo: SPIEGLER.

Autorovi sakralni motivi zrela su medaljerskaostvarenja i primjereno oblikovani u skladu s religioznomtematikom.

Medalja iz svakodnevnog života

Sajmeni prizori kao inspirativni motivi iz svakodne-vnoga života zauzimali su dio opusa naših medaljara s kraja19. i prve polovice 20. stoljeća. Medaljerski radovi sanimalističkim sadržajima proslavili su Roberta Frangeša-Mihanovića, kao što ih je uspješno realizirao i Ivo Kerdić.Tema je potaknula i Rudolfa Spieglera da oblikujejednostranu medalju u povodu stočarskoga sajma u

6

Zagrebu 1933. Pročišćena kompozicija i voluminoznostdefiniraju medalju Izložba stoke u Zagrebu iskovanu 1933.(kat. br. 17). Na uzvišenom segmentu u prvom planu lijevofigura žene u narodnoj nošnji u profilu nadesno. Udesnom polju figura muškarca u narodnoj nošnji u profilunalijevo. Žena se napola ispruženom desnom rukomoslanja na kravu koja pase okrenuta desno. Straga je konjuzdignute glave okrenut nadesno, kojega za uzdepridržava muškarac napola uzdignutih ruku. U poljudesno dolje uz rub je signatura: R. SPIEGLER. Medalja jeizvedena u duhu art decoa, geometrijski stiliziranefiguracije na uglačanom kružnom polju.

Smisao za preglednu kompoziciju te minucioznu isuptilnu izvedbu odlika je njegovih djela s alegorijskom(Svesokolski slet u Zagrebu, 1911, Umjetnost, oko 1915) isakralnom (Madona s djetetom, Pieta, 1933) tematikom, kaoi onih s prizorima iz svakodnevnoga života (Izložba stoke uZagrebu, 1933).

Portretne medalje i plakete

Spieglerove portretne medalje i plakete karakteriziraobjektivnost i realističnost suvremenika ili dobropogođena predodžba idealiziranih ličnosti iz povijesti,između kojih se ističu: Arhitekt Vjekoslav Heinzel, 1923;Vladko Bartulić, 1933; T. G. Masaryk, 1935, Matija Gubec.

Na jednostranoj portretnoj plaketi Arhitekt VjekoslavHeinzel 10 iz 1923. (kat. br. 18, 19) poprsje je starijegakorpulentnijeg muškarca u profilu nadesno. Napačetvorini dolje natpis u tri retka: ARH. VJEKOSLAVHEINZEL / U SPOMEN ZASLUŽNOM GRADO /NAČELNIKU ZAGREBA. Uz rub lijevo signatura:SPIEGLER. Znameniti zagrebački gradonačelnik prikazanje dostojanstveno s visokim čelom, uzdignute obrve, širihnosnica, malih brkova, istaknutih jagodica i vilice. I dok jelice uglačano, nemirnije i oštrijih rubova izvedeno jeodijelo s reverima, uzdignut ovratnik i kravata.

9 SVETA GODINA (JUBILARNA ILI ZLATNA GODINA), u katolicizmu godinau kojoj se može dobiti jubilarni oprost i druge milosti (indulgentia plenaria).Prvi je svetu godinu proglasio papa Bonifacije VIII. 1300. i po njegovoj zamislitrebala se ponavljati svakih stotinu godina. Papa Klement VI. razliku je smanjiona pedeset godina (1343), Urban VI. odredio je (1389) da se sveta godina slavisvake trideset tri godine, na spomen Kristova vijeka, a Pavao II. odlukom od19. travnja 1470. smanjio je razmak na dvadeset pet godina. U posebnimprilikama papa može proglasiti izvanrednu svetu godinu, kao što je to učinio

Pio XI. 1933, prigodom tisuću devetstote godišnjice Kristove smrti. (Izvor:http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveta-godina-jubilarna-ili-zlatna-godina/)10 Vjekoslav Heinzel (Alois) (Zagreb, 27. kolovoza 1871–Zagreb, 1. ožujka 1934),hrvatski arhitekt i zagrebački gradonačelnik od 1920. do 1928. Najviše jepridonio da Zagreb dobije sadržajno i estetski velegradske vizure te postanerelevantna europska civilizacijska, kulturna i turistička metropola.

Tisuću devetstota godišnjica Spasiteljeve smrti, 1933. / One Thousand and Nine Hundredth Anniversary of the Death of the Saviour, 1933

Arhitekt Vjekoslav Heinzel, 1923. / Architect Vjekoslav Henizel, 1923

Portretna medalja s likom uglednoga dugogodišnjegzagrebačkog ljekarnika Vladka Bartulića11 iz 1933. (kat. br.20) nastaje u povodu 333. godišnjice opstanka i 37 godinavodstva Kaptolske ljekarne sv. Marije u Zagrebu. Plitkopoprsje krupnog muškarca u profilu nadesno. Visoka ječela, proćelav, naglašenih čeonih kostiju, otvorena oka,pravilna nosa, a ozbiljnosti lica pridonose istaknuti brkovi.Uokolo je natpis: VLADKO BARTULIĆ. 333.GODIŠNJICI. OBSTANKA. I. 37. GOD: VODSTVA.KAPTOLSKE. LJEKARNE. Ispod reza poprsja signatura:SPIEGLER ZAGREB 1933.

Bartulić je bio ponosan na stoljetnu tradiciju svojeljekarne te je 1933. izdao o vlastitom trošku i u vlastitojnakladi knjižicu Spomenica na 333 godišnji opstanak stareKaptolske ljekarne Sv. Marije u Zagrebu. Za tu je prigodunaručio izradu bakrene kovane medalje 333. godišnjicaopstanka i 37. godina vodstva Kaptolske ljekarne. Medalju jeizradio kipar Rudolf Spiegler. Osim te medalje R. Spieglerizradio je i niz velikih plaketa s portretima ljekarnika.12

Spiegler 1934. radi dvije prigodne jednostrane plaketes portretima vladara iz kuće Karađorđevića, Petra II – kraljaJugoslavije13 i njegove majke, kraljice Marije14.

Na plaketi Kralj Petar II (kat. br. 21) glava je mladića uprofilu nalijevo. Na glatkoj je površini zaobljeno i uglačanolice, s kratkom uredno počešljanom kosom s vodoravnimrazdjeljkom iznad uha. Dolje uz rub natpis: PETAR IIKRALJ – JUGOSLAVIJE. Signatura je u polju desno uobliku monograma: R. S.

Na plaketi Kraljica Marija (kat. br. 22) poprsje je mladežene u profilu nadesno. Pravilnih je crta lica, visoka čela ireljefno strukturirane kose skupljene na zatiljku. Nauzdignutom donjem rubu natpis: KRALJICA MARIJA. Upolju lijevo signatura: S.

9

Jednostrana medalja U povodu 85. godišnjice T. G.Masaryka15 (kat. br. 23) iz 1935. s plitkim poprsjemsredovječnoga muškarca u profilu nalijevo, koje kao dalebdi na uglačanom polju. Koštunjavo lice dugih brkovai šiljaste brade. Na pravilnom nosu cvikeri. Čelo jevisoko, a kosa s razdjeljkom. U odijelu je s reverima,ovratnikom i kravatom. Uokolo je natpis: T. G.MASARYK. POSVEĆUJU O 85. GODIŠNJICI ZAGREBI ČEHOSLOVACI JUGOSLAVIJE. Ispod ovalnoga rezapoprsja signatura: R. SPIEGLER ZAGREB.

Uz portrete suvremenika Spiegler nastavlja oblikovatiidealizirane portrete znamenitih osoba iz hrvatskepovijesti. Oko 1930. radi plaketu Matija Gubec16. U Zbircimedalja i plaketa Moderne galerije nalazi se originalnaredukcija plakete17 na kružnoj osnovi (kat. br. 24). U poljus upisanim kružnicama uzdignuta je pačetvorina s plitkimpoprsjem markantnog muškarca u profilu nalijevo. Kratkeje kovrčave kose, visoka čela, s dugim spuštenimbrkovima i naga poprsja. Glava je blago povijena i tomgestom kao da je naglašena tegobnost njegove sudbine.Dolje je natpis: MATIJA GUBEC.

Spieglerova medaljerska djela s figuralnimkompozicijama pod utjecajem su Frangešova dinamizmalikova i impresionističke fakture. U dobro su prihvaćenojmaniri prva djela: plaketa Svesokolski slet u Zagrebu, 1911.(kat. br. 11), alegorija Umjetnost, 1915. (kat. br. 12) i medaljaBarun Trenk, 1916. (kat. br. 1). Nakon toga više je sklonzaobljenoj stilizaciji oblika i glatkim površinama reljefa kaošto je medalja Izložba stoke u Zagrebu, 1933. (kat. br. 17).Sakralni prizori na plaketi Madona s djetetom (kat br. 14) iPieta na medalji iskovanoj u povodu 1900. godišnjice

11 Mr. Vladko Bartulić, trinaesti i posljednji vlasnik Kaptolske ljekarne sv. Marijeu Zagrebu. Umro 1955. u Zagrebu.12Izvor: http://www.hkz-kkv.ch/kaptolska_ljekarna_svete_marije.php13 Petar II. Karađorđević (Beograd, 6. rujna 1923–Denver, SAD, 3. studenog 1970), posljednji jugoslavenski kralj. Kraljem postaje 9. listopada 1934, nakonatentata na njegova oca, kralja Aleksandra u Francuskoj.14 Marija Karađorđević (Gotha, 6. siječnja 1900–London, 22. lipnja 1961) bilaje kraljica Kraljevine SHS i Jugoslavije od 1922. do1934. Nakon ubojstva kraljaAleksandra u Marseilleu 9. listopada 1934. ostala je skrbiti za sinove i pripremalaje Petra na preuzimanje kraljevske uloge kada postane punoljetan. Kada je kraljPetar II. stupio na vlast 28. ožujka , ona je postala kraljica majka.15 Tomáš Garrigue Masaryk (Hodonín, 7. ožujka 1850–Prag, 14. rujna1937), češki političar, filozof i sociolog. Bio je prvi predsjednik Čehoslovačke.

Na tu je dužnost izabran 14. studenog 1918, a birači su ga poslije još tri putaizabrali za predsjednika. Dao je ostavku 1935. Kao otac domovine smirivao jezategnute odnose čeških i slovačkih stranaka.16 Ambroz Matija Gubec (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548–Zagreb,15. veljače 1573?) bio je hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj iSloveniji. Nakon gušenja bune zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je mučenužarenim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom i raščetvoren.Obrađen u mnogim djelima hrvatskih umjetnika (roman Seljačka bunaA. Šenoe, drama Matija Gubec M. Bogovića, opera Matija Gubec I. LhotkeKalinskog, slike O. Ivekovića i F. Quiqereza, spomenik u Gornjoj Stubici A. Augustinčića, film Seljačka buna 1573. V. Mimice…).17 Dimenzija 22 x 16 mm.

Spasiteljeve smrti, 1933. (kat. br. 15) s obilježjima su lirskogintimizma, bez obzira na veličinu teme.

Radi i prigodne jednostrane portretne spomenice uduhu Valdecova realizma, primjerice plakete Kralj PetarII (kat. br. 21), Kraljica Marija (kat. br. 22), ArhitektVjekoslav Heinzel (kat. br. 18) i medalje Vladko Bartulić,1933. (kat. br. 20) i T. G. Masaryk, 1935. (kat. br. 23). Naglatkom je polju portretni reljef čistih oblika i mekanihlinija u lijevom ili desnom profilu.

Medalje i plakete Rudolfa Spieglera iz fundusaModene galerije dio su velike Zbirke medalja i plaketainž. Dragutina Mandla18. Medaljerska djela uglavnom sujednostrana. Na njima je eksperimentirao kreativno istilski, a motiv mu je ljudski lik, portret i akt, kao ianimalistički motivi u kompozicijama. Njegovefiguralne kompozicije i portretne spomenice ukazuju naumjetnika koji je u prvim desetljećima umjetničkogstvaralaštva dobro svladao sve aktualne stilske pravce inačine oblikovanja, od impresionističkih dinamičnihvrijednosti, zaobljene secesijske stilizacije do istaknutih

10

volumena art decoa i realističkih portreta. Rudolf Spiegler oblikovao je u dugogodišnjem radu

respektabilnih dvjestotinjak medaljerskih djela, a velikbroj portretnih medalja ostvario je u drugoj polovici 20.stoljeća, kada mijenja svoj likovni izričaj i modelira ih uvisokom reljefu. Minucioznu deskripciju iz ranijegarazdoblja zamijenila je „sumarno sažeta forma”19.

Iako je najveći broj njegovih djela pohranjen od 1971.u Muzeju grada Zagreba20, cjelokupni opus RudolfaSpieglera do danas nije primjereno ni zasluženovrednovan, a samim time ni adekvatno javnoprezentiran. Stoga njegova djela ostaju i dalje uglavnomnepoznata, a kipar Rudolf Spiegler gotovo anoniman21.

Izložbom Rudolfa Spieglera iz fundusa Modernegalerije nastavljamo ciklus izložbi kojima, skrećućipozornost javnosti na vrijednu umjetničku građu izgolema muzejskog fundusa, obilježavamo obljetnice uživotu i stvaralaštvu nedovoljno valoriziranih autora kojihsu djela poveznica modernih izričaja unutar korpusahrvatske likovne umjetnosti novijega razdoblja.

18 Jedino su medalja pod inv. brojem MG–1329 i skulptura Poprsje dječaka (MG–1330; nedostupno, trenutno smješteno u Gliptoteci HAZU) iz ostalih izvora.19 V. Zlamalik, Memorijal Ive Kerdića, Osijek – Zagreb, 1980, str. 13.20 Na prijedlog Hrvatskog numizmatičkog društva.21 U dva najnovija pregleda hrvatskoga kiparstva (Gamulin, 1999; Šimat Banov,

2013) ni slova o Rudolfu Spiegleru. Samo je s devet redaka zastupljen u recentnojHrvatskoj likovnoj enciklopediji, čime je ispravljena prijašnja greška.

The sculptor Rudolf Spiegler (Zagreb, December 24, 1885– January 1, 1980) was one of the first students to haveenrolled in the Academy of Fine Arts in Zagreb (1907-1911).He spent a good part of his lift as assistant to his teachers,Robert Frangeš-Mihanović and Rudolf Valdec (up to 1919)and later to Ivo Kerdić. Retiring and keeping in theshadows of his teachers, the great sculptors and initiatorsof Croatian artistic medal-making, and much influencedby them during the first decades of his creative work, hebrought his own visual idiom to life in his valuable medal-making oeuvre. The Modern Gallery has 25 works of Rudolf Spieglercreated in the first period of his work, from his graduationfrom the Academy in 1911 to 1935. At that time he was mostof all present in the public life of art, above all of the city ofZagreb, holding in the short period from 1920 to 1930 asmany as five solo exhibitions. To the end of his life, andeven posthumously, his works have been shown at manycollective exhibitions, but he never again had a one-manshow.

Patriotic Medals from World War I

Dynamic figural compositions

Along with Rudolf Valdec and Ivo Kerdić, the youngsculptor Rudolf Spiegler was also successfully featured inthe making of the very popular patriotic medals that came

11

into being in World War I (1914-1918). He made figurativecompositions with figures from Croatian history relatedto the military life that were characterised by dynamicsand a distinctively plastic execution in semi-relief (BaronTrenk, Croatian Landwehr Soldiers, 1916, cat. no. 1, 5).The medal Baron Trenk – 53rd Infantry regiment1 is a figuralcomposition with rounded volumes appliquéd onto asmooth field, with successfully incorporated symmetricalinscription, close to the Art Nouveau designs of Valdecand Kerdić. At the same time, we have a totally differentvisual approach, of an Impressionist facture, on theCroatian Landwehr Soldiers medal. Spiegler built with arestless and intermittent hand a dynamic composition onthe relief field, and the inscription in the centre of the leftfield contributes to the dynamic appeal of the whole of theconception and is an advance towards an original creativeidiom.The medals were struck in Vienna.

Idealised portraits of figures from Croatian military history

The two-sided medal Baron Trenk / 53rd Infantry Regimentin Zagreb (cat. no. 8, 9) has on the obverse the bust of amature male head half left in historical officer’s uniform,and on the reverse an inscription in German. On thesingle-sided medal Zrinski-Frankopan (cat. no. 10) thereare forward facing busts of Zrinski and Frankopan in basrelief.2

1 Baron Franjo Trenk (born in Reggio Calabria, Italy, January 1, 1711 – the dungeonof Spielberg in Brno, October 4, 1749), was an Austrian colonel. In Croatianhistoriography he is remembered as a bold warrior, strategist and militarycommander. The 53rd Zagreb regiment (K.u.K. Infanterieregiment Nr. 53 Agram)was the Zagreb regiment of the Austro-Hungarian army active from 1741 to 1919.Between 1835 and 1898 it bore the name of Archduke Leopold. From then to1904 it was the Edler von Latour Regiment, from 1905 to 1914 the Ritter Plenznerv. Scharneck and from 1913 on the Count Viktor Dankl von Krasnik. In the War

of the Austrian Succession, in 1741, Franjo Trenk, with the consent of MariaTheresa, raised the “Pandur Corps of Baron Franjo Trenk”. 2 Count Peter Zrinski IV (Vrbovec, June 6, 1621 – Wiener Neustadt, April 20, 1671),was Croatian governor or viceroy, general and poet. Fran Krsto Frankopan(Bosiljevo, March 4, 1643 – Wiener Neustadt, April 20, 1671), Croatian aristocrat,general and poet from the aristocratic Frankopan family. Petar Zrinski and hisbrother-in-law Fran Krsto were condemned to death on April 18, 1671, foroffences to the king and treason, and were executed on April 30, 1671.

RUDOLF SPIEGLER (1885–1980)

Allegorical compositions

The earliest medal of Spiegler was the All-Sokol Rally inZagreb, of 1911 (cat. no. 11), formed as a single-sided plaquewith an allegorical depiction of a young woman in folkattire and of a view of the city of Zagreb. On the one-sidedplaque Art made in about 1915 (cat. no. 12, 13) there arewell-formed female and male nudes. The works areexecuted in painterly manner in bas relief, with manydetails minutely worked in the spirit of Art Nouveau.

Commemoratives with religious themes

In the 1930s, Rudolf Spiegler produced two commemora-tives with depictions of Mary and Jesus. On the plaqueMadonna and Child (cat. no. 14), in an arched recessedfield is the seated half-length figure of Mary in right

12

profile holding in her lap the naked half-upright figureof the baby Jesus in left profile. The composition issubtly shaped in half-relief and is skilfully incorporatedinto the niche. Spiegler shaped the single-sided MedalCommemorating the One Thousand and Nine HundredthAnniversary of the Saviour’s Death3 (cat. no. 15, 16), with amotif of the Mourning of Christ.The artist’s religious motifs are medals made in hismaturity and are formed appropriately for the religioustopic.

Medals from everyday life

The theme of the quotidian spurred Spiegler to shape asingle-sided medal to commemorate the livestock fair inZagreb in 1933. A sense for volume and a pared downcomposition define the medal Livestock exhibition in Zagreb,

3 The Holy Year (Jubilee Year or Golden Year) in the Catholic faith is a year inwhich a “jubilee indulgence” or remission of sins can be obtained (indulgentiaplenaria) on a pilgrimage to Rome. The first Holy Year was proclaimed by PopeBoniface VIII in 1300; his idea was that this should be renewed every onehundred years. Pope Clement VI reduced this to fifty years (in 1343) and Urban

VI in 1389 said that the holy year was to be celebrated every thirty three years,with reference to the age of Christ at his death. In a decision of April 19, 1470,Paul II reduced the interval to twenty five years. In special circumstances, a popecan proclaim an extraordinary holy year, as was done by Pius XI in 1933, on theoccasion of the nineteen hundredth year of the death of Christ.

Umjetnost, oko 1915. / Art, about 1915 Izložba stoke u Zagrebu, 1933. / Livestock exhibition in Zagreb, 1933

struck in 1933 (cat. no. 17). A feeling for a comprehensiblecomposition as well as a meticulous and subtle executioncharacterise his works with allegorical (All-Sokol Rally inZagreb, 1911) and religious themes (Madonna and Child,Pieta, 1933), as well as those with scenes from everyday life(Livestock Exhibition in Zagreb, 1933).

Portrait medals and plaques

Spiegler’s portrait medals and plaques feature objectiveand realistic versions of contemporaries or well-judgedimpressions of idealised personalities from the past,including, in particular the works Architect VjekoslavHenizel, 1923 (cat. no. 18), Vladko Bartulić, 1933 (cat. no. 20),T. G. Masaryk , 1935 and Matija Gubec (cat. no. 24).Spiegler’s medals with figural compositions are influencedby the dynamism of Frangeš’s figures and theimpressionist facture of his work. The first works are in awell taken manner: the plaques All-Sokol Rally in Zagreb,1911 (cat. no. 11), the allegory Art, 1915. (cat. no. 12) and theBaron Trenk medal of 1916 (cat. no. 1). After that, he wasmore inclined to a rounded stylisation of forms andsmooth relief surfaces, as in the medal Livestock Exhibitionin Zagreb, 1933 (cat. no. 17). The religious scenes on theplaque Madonna and Child (cat. no. 14) and Pieta on amedal struck to mark the One Thousand and NineHundredth Anniversary of the Death of the Saviour, 1933 (cat.no. 15) they have features of lyrical intimism, irrespectiveof the grandeur of the theme.He also did commemorative single-sided portraits in thespirit of the realism of Valdec. These included the plaquesKing Petar II (cat. no. 21), Queen Marija (cat. no. 22), ArchitectVjekoslav Heinzel (cat. no. 18) and the medals VladkoBartulić, 1933 (cat. no. 20) and T. G. Masaryk, 1935 (cat. no.

13

23). On the smooth field the portrait relief has clean formsand soft lines in left and right profile. The medals andplaques of Rudolf Spiegler in the holdings of the ModernGallery are part of the large Collection of Medals andPlaques of Engineer Dragutin Mandl.4 Spiegler’s medalsare on the whole single-sided. He experimented on them,both formally and stylistically, and his motifs were thehuman form, the portrait and the life study, as well asanimalist motifs in the compositions. His figuralcompositions and portrait commemoratives show anartist who in the first decades of his artistic career was amaster of all the current trends in style and formaltreatment, from Impressionist dynamic values, roundedArt Nouveau stylisation and the prominent volumes of ArtDeco and realistic portraits. In his many years of workRudolf Spiegler executed the impressive number of twohundred medals, and did a large number of portraitmedals in the second half of the 20th century when hechanged his artistic idiom and modelled them in highrelief. He replaced the minutiae of description of theearlier phase with summarily succinct forms.5

Although the most of his works have been deposited since1971 in Zagreb City Museum,6 the integral oeuvre ofRudolf Spiegler has not been properly assessed to this day,and accordingly has never been suitably presented inpublic. Accordingly his works are still on the wholeunknown, and the sculptor Rudolf Spiegler is almostanonymous.7

With the exhibition of Rudolf Spiegler from the holdingsof the Modern Gallery we are continuing with the seriesof exhibitions in which we draw the attention of the publicto the valuable artistic material from the extensiveholdings of the museum, marking anniversaries in the lifeand creative work of insufficiently appreciated artistswhose works are a link to modern idioms within the bodyof Croatian fine art of the relatively recent period.

4 Only the medal number MG-01329 and the sculpture Bust of a Boy (MG-1330;unavailable, currently housed in the Croatian Academy Glyptotheque) are fromother sources.5 V. Zlamlik, Memorijal Ive Kerdić, Osijek-Zagreb, 1980, p. 13.6 At the suggestion of the Croatian Numismatic Society.

7 In two recent surveys of Croatian sculpture (Gamulin, 1999; Šimat-Banov,2013) there is not a word of Spiegler. In the recent edition of the CroatianEncyclopaedia of Fine Arts he is represented with a scant nine lines, redressingprevious errors.

14

4.

KATALOG / CATALOGUE OF THE WORKS

1.

2.

3.

1. Barun Trenk – 53. infanterijska regimenta1916.kovanje, broncapr. 41 mmsign. dolje lij. SPIEGLERMG 2892–349

2. Barun Trenk – 53. infanterijska regimenta1916.šuplje kovano, cink, posrebrenopr. 41 mmsign. dolje lij. SPIEGLERMG 2892–352

3. Barun Trenk – 53. infanterijska regimenta1916.šuplje kovano, cink, pobakrenopr. 41 mmsign. dolje lij. SPIEGLERMG 2892–353

4. Barun Trenk – 53. infanterijska regimenta1916.kovanje, tombakpr. 41 mmsign. dolje lij. SPIEGLERMG 2892–354

5. Hrvatski domobrani1916.kovanje, broncapr. 41,5 mmsign. dolje lij. SPIEGLERMG 2892–363

5.

15

6.Hrvatski domobrani1916.šuplje kovano, cink, posrebrenopr. 42 mmsign. dolje lij. SPIEGLERMG 2892–364

7.Hrvatski domobrani1916.kovanje, bakarpr. 41,5 mmsign. dolje lij. SPIEGLERMG 2892–365

8.Kolajna Barun Trenk – 53. infanterijska regimenta1916.kovanje, srebropr. 41 mm; tež. 39 gsign. nemaMG 2892–350

9.Kolajna Barun Trenk – 53. infanterijska regimenta1916.kovanje, broncapr. 41 mmsign. nemaMG 2892–351

10.Zrinsko-Frankopani1916.šuplje kovano, bakarpr. 27 mmsign. nemaMG 2892–347

9.

6.

7.

8.

10.

16

11.Svesokolski slet u Zagrebu1911.kovanje, bronca, pozlaćeno35,5 x 24,5 mmsign. nemaMG 2892–348

12.Umjetnostoko 1915.kovanje, bronca55 x 42 mmsign. dolje d. SPIEGLER MG 2892–1851

13.Umjetnostoko 1915.lijevanje, bronca53,8 x 41 mmsign. dolje d. SPIEGLER MG 2892–344

14.Madona s djetetomoko 1930.lijevanje, bronca69,5 x 54,5 mmsign. dolje d. S. MG 2892–345

15.Tisuću devetstota godišnjicaSpasiteljeve smrti1933.kovanje, broncapr. 60 mmsign. lij. SPIEGLERMG 2892–346

14.

11.

12. 13.

15.

17

16.Tisuću devetstota godišnjica Spasiteljeve smrti1933.kovanje, broncapr. 60 mmsign. lij. SPIEGLERMG–1329

17.Izložba stoke u Zagrebu 1933.kovanje, broncapr. 54 mmsign. dolje d. R. SPIEGLERMG 2892–357

18.Arhitekt Vjekoslav Heinzel1923.kovanje, bronca, posrebreno65 x 46 mmsign. lij. SPIEGLERMG 2892-361

19.Arhitekt Vjekoslav Heinzel1923.kovanje, bakar64 x 46 mmsign. lij. SPIEGLERMG 2892–360

20.Vladko Bartulić1933.kovanje, bakarpr. 60 mmsign. dolje lij. SPIEGLER ZAGREB 1933.MG 2892–358

19.

17.

18.

20.

16.

21.Petar II. 1934.kovanje, bronca64,5 x 49 mmsign. d. R. S.MG 2892–355

22.Kraljica Marija1934.lijevanje, bronca83 x 63,5 mmsign. lij. S.MG 2892–356

23.T. G. Masaryk1935.kovanje, broncapr. 65 mmsign. dolje sredina: R. SPIEGLERZAGREBMG 2892–359

24.Matija Gubecoko 1930.kovanje, broncapr. 30,5 mmsign. nemaMG 2892–362

25.Poprsje dječakaoko 1950.lijevanje, bronca300 x 150 x 150 mmsign. nemaMG–1330

18

21.

22.

23.

25.

24.

19

BIOGRAPHY

Rudolf Spiegler was born into amodest Zagreb family on December24, 1885. He graduated from theTrades/Crafts School in 1903 and fromthe sculpture course of the ProvisionalCollege for Art and Fine Craft inZagreb (1907-1912). Not being able tofind a job in state employment, i.e. inteaching, because of a serious speechimpediment that hindered commu-nication, he spent a lot of time as anassistant, employed as a chaser, in theworkshop of R. Frangeš-Mihanović (upto 1919) and then of Ivo Kerdić. He didfull, realistically modelled sculptures(Purity, King Tomislav, Bust of thePainter L. Šupuk) and figurative

compositions on a small scale in stone, bronze, wood,plaster and terracotta. For more than half a century he wasengaged in medal-making, creating an extensive oeuvreof about 200, mainly single-sided, medals. As a goodportrait artist, he produced a series of depictions offamiliar personalities from world and national history(Emperor Diocletian, G. Washington, T G. Masaryk, Ch.Darwin, Strossmayer, M. Gubec, N. Šubić Zrinski, BanJelačić, A. Starčević, M. Gandi, S. Radić, V. Maček), fromliterature (D. Alighieri, W. Goethe, K. Sakcinski, P.Preradović, A. Mihanović, L. Botić, I. Gundulić, A. Šenoa,I. Mažuranić, D. Demetar ), music (L. van Beethoven, R.Wagner, N. Paganini, E. Grieg, J. Dobronić, V. Lisinski, I.pl. Zajc) and fine arts (Michelangelo) and devotedparticular attention to religious topics (Pieta, Madonnaand Child, Passion of Christ, Pope Pius XII, Pope LeonXIII, A. Stepinac, Barle). In the first part of his career hewas influenced by the Impressionism of Frangeš (All-Sokol Rally in Zagreb, 1911; Baron Franjo Trenk, 1916) andthe realism of Valdec (Vjekoslav Heinzel, about 1925). After1945 there were radical changes in his expression. He diddrawings with motifs from Dalmatian cities and drawingsof Zagreb. He spent time studying in Italy, Czechoslovakiaand Austria. He had solo exhibitions in Zagreb (1920, 1921,1925 and 1930) and in Osijek (1921) and took part in a

BIOGRAFIJA

Rudolf Spiegler rođen je uskromnoj zagrebačkoj obitelji24. prosinca 1885.

Završio je Obrtnu školu(1903) i studij kiparstva saspecijalizacijom na Privremenojvišoj školi za umjetnost iumjetni obrt u Zagrebu (1907–1912). Ne mogavši naći državniposao (zbog teške govornemane, koja mu je otežavalakomunikaciju, nije mogao raditiu prosvjeti), znatan dio vremenaproveo je kao suradnik cizeler uradionici R. Frangeša (do 1919),a potom i Ive Kerdića. Radio jepunu, realistički modeliranuplastiku (Čistoća, Kralj Tomislav, Bista slikara Lj. Šupuka)i figurativne kompozicije manjeg formata u kamenu,bronci, drvu, sadri i terakoti, a više od pola stoljeća baviose medaljerstvom, stvorivši opsežan opus od dvjestotinjak,uglavnom jednostranih, medalja i plaketa. Kao dobarportretist, realizirao je niz prikaza poznatih ličnosti izsvjetske i nacionalne povijesti (Car Dioklecijan, G.Washington, T G. Masaryk, Ch. Darwin, Strossmayer, M.Gubec, N. Šubić Zrinski, Ban Jelačić, A. Starčević, M.Gandhi, S. Radić, V. Maček), književnosti (D. Alighieri, W.Goethe, K. Sakcinski, P .Preradović, A. Mihanović, L.Botić, I. Gundulić, A. Šenoa, I. Mažuranić, D. Demetar),glazbe (L. van Beethoven, R. Wagner, N. Paganini, E.Grieg, J. Dobronić, V. Lisinski, I. pl. Zajc) i likovneumjetnosti (Michelangelo), a posebnu pozornostposvetio je sakralnim temama (Pieta, Madona s djetetom,Muka Kristova, Papa Pio XII i Leon XIII, A. Stepinac,Barle). U prvom razdoblju djelovanja radio je podutjecajem Frangešova impresionizma (Svesokolski slet uZagrebu, 1911, Barun Franjo Trenk, 1916) i Valdecovarealizma (Vjekoslav Heinzel, oko 1925), a nakon 1945.dolazi do korjenitih promjena u njegovu stilskom izričaju.Radio je crteže s motivima iz dalmatinskih gradova icrteže Zagreba. Studijski je boravio u Italiji, Češkoj iAustriji. Samostalno je izlagao u Zagrebu (1920, 1921, 1925.

i 1930), te Osijeku (1921), a sudjelovao je i na znatnombroju skupnih izložaba: izložbe ULUH-a, 1946–1952,LIKUM -a 1951–55, Umjetnička obrada metala narodaJugoslavije, Beograd, 1956, Izložba jugoslavenskogportreta, Tuzla, 1967, Suvremena medalja u Hrvatskoj,Zagreb, 1969, Kiparsko stvaralaštvo Proljetnog salona iLade, Zagreb, 1980, Memorijal Ive Kerdića, Osijek –Zagreb, 1980, Kroatische Medaillen und Kleinplastik1906–1979, Berlin, 1981, Zbirka medalja Berislava Kopača,Zagreb, 2005, Zbirka medalja plaketa inž. DragutinaMandla, Zagreb, 2009. i dr. Njegova nedovoljno poznatai valorizirana kiparska ostavština pohranjena je 1971. uMuzeju grada Zagreba. Umro je u Zagrebu, 20. siječnja1980. 1912.; Narod za svoje nemoćnike, 1916.).

Umro je u Zagrebu 1. veljače 1929. godine.

20

considerably number of collective shows: the ULUHExhibitions, 1946-1952; LIKUM exhibitions 1951-1955;Artistic Metalworking of the Peoples of Yugoslavia,Belgrade, 1956; Exhibition of the Yugoslav Portrait, Tuzla,1967; The Contemporary Medal in Croatia, Zagreb, 1969;Sculptural Art of the Spring Salon and of Lada, Zagreb,1980; Ivo Kerdić Memorial, Osijek-Zagreb, 1980;Kroatische Medaillen und Kleinplastik 1906-1979, Berlin,1981; Berislav Kopač Collection of Medals, Zagreb, 2005;The Collection of Medals and Plaques of EngineerDragutin Mandl, Zagreb, 2009 and others. His littleknown and inadequately appreciated sculptural heritagewas placed for safekeeping in 1971 in Zagreb CityMuseum.

Spiegler died in Zagreb on January 20, 1980.

IZLOŽBE / EXHIBITIONS

Samostalne izložbe / Solo exhibitions

Zagreb, 1920, 1921, 1925, 1930.Osijek, 1921.

Skupne izložbe / Group exhibitions

Izložba Hrvatskoga društva umjetnosti, Zagreb, 1911.Umjetnička izložba, Rijeka, 1918.Za narodni dar conte Ivi Vojnoviću (dražba), Zagreb, 1918.Izložba slika u okviru Velesajma, Osijek, 1927.Gospodarsko-kulturna izložba u Virovitici, 1928.Jesenje izložbe Zadružnog salona, Zagreb, 1935.Izložba Zadruge hrvatskih likovnih umjetnika, Zagreb, 1936.XII. proljetna izložba jugoslavenske umjetnosti,Beograd, 1940.Izložba hrvatskih likovnih umjetnika, Zagreb, 1940.Prva izložba ULUH-a, Zagreb, 1946.Izložba skica za spomenik M. Oreškoviću, Zagreb, 1947.Druga izložba ULUH-a, Zagreb, 1947.Treća izložba ULUH-a, Zagreb, 1947/48.Četvrta izložba ULUH-a, Zagreb, 1948.Prva izložba radova članova zadruge, Zagreb, 1950/51.Likovne bilješke, izložba ULUH – LIKUM, Zagreb, 1951.Izložba LIKUM-a za vrijeme Velesajma, Zagreb, 1951.Sedma izložba ULUH-a, Zagreb, 1952.Motivi s našeg mora, Zagreb, 1952.Izložba LIKUM-a u Tvornici Rade Končar, Zagreb, 1953.Izložba LIKUM-a, Varaždin – Čakovec, 1953.Izložba LIKUM-a u ZET-u, Zagreb, 1953.Izložba LIKUM-a, Novi Sad, 1953.Izložba LIKUM-a, Skopje, 1954.Izložba LIKUM-a, Nova Gradiška, 1954.Deveta revijalna izložba ULUH-a, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Novogradnju, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Plivu, Grafos, Zagrebačkukartonažu i Pamučnu industriju, Zagreb, 1954.

21

Izložba LIKUM-a za Mehanizaciju, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Nadu Dimić, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Planinarski dom Željezničara, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Izolit, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Tvornicu Naprijed, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Tvornicu Ventilator, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Tvornicu Jadran, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Tvornicu Pobjeda, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Tvornicu papira, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Tvornicu Jedinstvo, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Tvornicu Sloboda, Zagreb –Podsused, 1954.Izložba LIKUM-a za Trudbenika, Tempo, Bregana, 1954.Izložba LIKUM-a za Ciglanu, Građevinara, Montera iSortirnicu, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Tvornicu duhana, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Tvornicu Frank, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Elektranu, Carinarnicu iJugotransport, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Žitni fond, Agrariju, Bovex,Mesopromet i Ugostiteljski magazin, Zagreb, 1954.Izložba LIKUM-a za Tvornicu Nikola Tesla, Zagreb, 1954.Pokretna izložba LIKUM-a za Elektroindustrijsku školu iRadni kolektiv Braća Kavurić i Institut za elektroprivredu,Zagreb, 1954.Pokretna izložba LIKUM-a, Kutina, 1954.Pokretna izložba LIKUM-a, Novoselec, 1954.Pokretna izložba LIKUM-a, Sesvetski Kraljevac, 1954.Pokretna izložba LIKUM-a, Dugo Selo, 1954.Pokretna izložba LIKUM-a, Donja Stubica, 1954.Pokretna izložba LIKUM-a, Zabok, 1954.Pokretna izložba LIKUM-a za Tvornicu papira, Zagreb, 1955.Pokretna izložba LIKUM-a, Krapina, 1955.Pokretna izložba LIKUM-a za Vojnograđevno poduzećeTempo, Zagreb, 1955.Pokretna izložba LIKUM-a za Učila, Zagreb, 1955.Pokretna izložba LIKUM-a, Zlatar, 1955.Pokretna izložba LIKUM-a, Konjščina, 1955.Pokretna izložba LIKUM-a, Bedekovčina, 1955.

Umjetnička obrada metala naroda Jugoslavije, Beograd, 1956/57.Plakete i medalje, Vukovar, 1962.Medalja u Hrvatskoj, Zagreb, 1965.Izložba jugoslavenskog portreta, Tuzla, 1967.Suvremena medalja u Hrvatskoj, Zagreb, 1969.

Posthumne izložbe / Posthomous Exhibitions

Kiparsko stvaralaštvo Proljetnog salona i Lade, Zagreb, 1980.Skulpture, Samobor, 1986.Memorijal Ive Kerdića, Zagreb, 1981.Izložba slika i skulptura prvoupisanih studenata ALU uZagrebu, Zagreb, Galerija Ulrich, 2007.1907. – od zanosa do identiteta, Zagreb, Umjetničkipaviljon, 2008.Zbirka medalja i plaketa inž. Dragutina Mandla, Zagreb,MG, 2009.Ban Jelačić i obnova spomenika Banov kamen,Petrinja,Galerija K. Hegedušića, 2009.Ja, Jacobus Apocetarius, Zagreb, MGZ, 2013.Kristova muka i otkupljenje, Zagreb, MG, 2013.Slike s bojišnice, Zagreb, MGZ, 2014/15.

BIBLIOGRAFIJA (izbor) / BIBLIOGRAPHY (selection)

Bach. Bruna. Kristova muka i otkupljenje, Modernagalerija, Zagreb, 2013.Bilić, Tomislav. Nađ, Miroslav. Mirnik,Ivan. Sjećanja naPrvi svjetski rat. Novac, medalje, odlikovanja, Arheološkimuzej u Zagrebu, Zagreb, 2014.Gamulin, Grgo. Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća.Zagreb, 1999.Gareljić, Tatijana. Zbirka medalja i plaketa inž. DragutinaMandla, Moderna galerija, Zagreb, 2009.Gareljić, Tatijana. Sajmene spomenice od polovice 19. dopolovice 20. stoljeća iz Zbirke medalja i plaketa Modernegalerije u Zagrebu, Obol, Zagreb, 2012, br. 64, 26–34. Göricke-Lukić, Hermine. Medalje i plakete iz zbirke

22

Muzeja Slavonije Osijek. Osijek, 1993.Herman Kaurić, Vijoleta. Domoljubni predmeti Prvogsvjetskog rata u dobrotvorne svrhe: ratni znakovi,plakete, medalje i značke, Numizmatičke vijesti, 66/2013,str. 174–188.Jugoslovenska skulptura 1870-1950. Muzej savremeneumetnosti, Beograd, 1975.Krasnov. Gjuro. Zagrebački kipar Rudolf Spiegler kaomedaljer, Obol, Zagreb, 1977. br. 30, 30–32. Mirnik, Ivan. Medalja u Hrvatskoj. Arheološki muzej uZagrebu, Zagreb, 1981.Mirnik, Ivan. Zbirka medalja Berislava Kopača,Zagreb, 2005.Odjeci s bojišnice. Zagreb u Prvom svjetskom ratu.Muzej grada Zagreba, 2014.Od zanosa do identiteta. Prvi profesori i prvi učeniciAkademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. ALU, Zagreb, 2008.Prister, Boris. Odlikovanja, medalje, plakete i značkeAustro-Ugarske Monarhije u Prvom svjetskom ratu izZbirke hrvatskog povijesnog muzeja. Dadoh zlato zaželjezo, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2011, str. 120–131, 366–441.Šimat Banov, Ive. Hrvatsko kiparstvo od 1950. do danas,Zagreb, 2013.Todorović, Nada. Jugoslovenske i inostrane medalje.Beograd, 1964.Vrga, Boris. Izložba slika i skulptura prvoupisanihstudenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu – ulistopadu 1907, Art magazin Kontura d.o.o., Zbirka dr.Josipa Kovačića, Zagreb, 2007.Zlamalik, Vinko. Medalja u Hrvatskoj. Zagreb, 1964.Zlamalik, Vinko. Suvremena medalja u Hrvatskoj.Zagreb, 1969.Zlamalik, Vinko. Memorijal Ive Kerdića. Osijek – Zagreb,1980.Vukadin-Doronjga, Hela. Medalje i plakete iz ostavštinekipara Rudolfa Spieglera u Muzeju grada Zagreba,Numizmatičke vijesti, 42/2000, str. 208–217

IZVORI / SOURCES

Arhiv ALU, ZAGREBArhiv za likovne umjetnosti HAZU, ZagrebHrvatsko numizmatičko društvo, ZagrebInventarne knjige inž. Dragutina Mandla, Modernagalerija, ZagrebInventarne knjige Moderne galerije Zagreb (digitalnizapis: Zbirka skulpture, Zbirka medalja i plaketa)Inventarne knjige Muzeja grada Zagreba (digitalni zapis:Zbirka skulpture, Zbirka plaketa, medalja i značaka)Hrvatski biografski leksikon, Zagreb, 1983–2009.Hrvatska likovna enciklopedija, Zagreb, 1995, 1996.Hrvatski opći leksikon, Zagreb, 1996.

23

Izložba je realizirana uz potporu / The exhibition supported byMINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKEGRAD ZAGREB

Glavni pokrovitelj Moderne galerije / General Sponsor of Modern GalleryPRIVREDNA BANKA ZAGREB

24

Izložba / ExhibitionRUDOLF SPIEGLER

Nakladnik / PublisherMODERNA GALERIJASTUDIO JOSIP RAČIĆ10000 ZagrebMargaretska 3

Edicija / EditionIZ FUNDUSA

Za nakladnika / For the PublisherBISERKA RAUTER-PLANČIĆ

Autorica izložbe, kataloga i postava / Author of the exhibition, catalogue and set upTATIJANA GARELJIĆ

Fotografije / PhotographsGORAN VRANIĆ

Zaštita i restauracija umjetnina / Conservation and restorationPETRA KURSAR

Odnosi s javnošću / Public relationsLANA ŠETKA

Grafičko oblikovanje / Graphic designBachrach & Krištofić

Engleski prijevod / Translation into EnglishGRAHAM McMASTER

Lektura i korektura / Proof readingALEKSANDRA VAGNER

Tehnička ispomoć / Tehnical associateIVAN BUTORAC

Tisak / Catalogue printingKERSCHOFFSET

Naklada / Number of copies200

ISBN – 978-953-348-019-0© 2015. Moderna galerija, Zagreb