Z A P I S N I K

4. sjednice Gradskog vijeća Grada Pazina održane 19. rujna 2017. godine u velikoj vijećnici

Gradskog vijeća s početkom u 18,00 sati.

Prisutni vijećnici: Miranda Karanović, Davor Sloković, Mate Jurić, Hani Glavinić, Marko

Breščić, Danijel Lušić, Valter Žgrablić, Klarita Radoš Matijašić - IDS-HSU-HNS; Željko Legović,

Ivica Franković, Anamarija Kurelić – HDZ; Boris Demark, Suzana Jašić, Dean Velenderić - SDP i

Valter Milohanić ( u rad sjednice uključio se naknadno) - LISTA GRUPE BIRAČA.

Osim vijećnika sjednici prisustvuju: Renato Krulčić, Gradonačelnik Grada Pazina, Mirjana

Galant, zamjenica Gradonačelnika Grada Pazina, Zoran Sloković, predstojnik Ureda Grada, Maja

Stranić Grah, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i proračun, Elvis Kliman,

pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo, Roberto Ladavac,

voditelj Službe za unutarnju reviziju, Koviljka Aškić, direktorica Tvrtke Eko Adria d.o.o. Pula,

Dragan Šipraka, predsjednik Uprave Društva Usluga d.o.o. Pazin, Mladen Milohanić, viši savjetnik za

agrarnu politiku, ruralni razvoj i kreditiranje u Istarskoj županiji, Neda Bucaj, direktorica Društva

Pazin d.o.o., Samanta Grizila Tomišić, direktorica Društva Pazin sport d.o.o., Vinko Stihović,

predsjednik HSU-a Pazin, Toni Erdfeld, predstavnik talijanske nacionalne manjine za Grad Pazin,

Mirjan Rimanić, novinar „Glasa Istre“ i Branko Ljuština novinar La voce del popolo, Radio Istre i

HRT- Hrvatski radio, Radio postaje Pula.

Predsjednik Gradskog vijeća, Davor Sloković (dalje: predsjednik Vijeća) utvrđuje da od 15

vijećnika sjednici Vijeća prisustvuje njih 14, što znači da postoji potreban kvorum za pravovaljano

odlučivanje, otvara rad sjednice i raspravu po predloženom dnevnom redu.

Obzirom da nema rasprave, predsjednik Vijeća daje na glasovanje predloženi dnevni red.

Od 14 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 14 glasova „ZA“ utvrđuje

D N E V N I R E D

1. Verifikacija Skraćenog zapisnika s 2. sjednice Gradskog vijeća;

2. Pitanja vijećnika;

3. Prijedlog Odluke o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Pazina za razdoblje 2017.

– 2022. godine;

4. Izvješće o radu „Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre“ za 2016. godinu;

5. Izvještaj o poslovanju Pazin sport d.o.o. za 2016. godinu;

6. Izvještaj o poslovanju Društva „Pazin“ d.o.o. za 2016. godinu;

7. Godišnje izvješće o poslovanju trgovačkog društva Usluga d.o.o. za 2016. godinu s

izvješćima: a) o upravljanju organizaciji i naplati prodaje robe izvan prodavaonica za 2016.

godinu i b) o upravljanju i održavanju parkirališta u gradu Pazinu za 2016. godinu;

8. Godišnje izvješće o poslovanju trgovačkog društva Usluga odvodnja d.o.o. za 2016. godinu;

9. Godišnji izvještaj o poslovanju trgovačkog društva „Razvojna agencija Srce Istre“ d.o.o. za

2016. godinu;

10. Informacija po Izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Pazina za 2016. godinu;

11. Rješenje o imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Pazina;

12. Izvještaj o radu Gradonačelnika Grada Pazina za siječanj – lipanj 2017. godine.

2

Ad – 1.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu po Skraćenom zapisniku sa 2. sjednice Gradskog vijeća od

25. srpnja 2017. godine.

Suzana Jašić smatra da je funkcija Skraćenog zapisnika ta da se isti objavi na web-u i da se na

taj način informira javnost kako je Gradsko vijeće radilo. Kolega joj je rekao da je Skraćeni zapisnik

rađen sukladno Poslovniku. Predlaže proširenje funkcije tog Zapisnika a isto tako može se mijenjati i

Poslovnik u djelu koji nije dobar. Razmišljajući koja je funkcija Skraćenog zapisnika, mišljenja je da

njegova osnovna funkcija, osim konstatacije da li je nešto prihvaćeno i sa koliko glasova, treba biti i

da pobliže informira one zbog kojih se vijećnici nalaze u Gradskom vijeću a to su građani i građanke –

birači i biračice, o tome što i kako njihovi izabrani predstavnici i predstavnice rade u Gradskom vijeću.

Zato smatra da minimum informacija koje zapisnik sa sjednice treba sadržavati su informacije o tome

je li o nekoj točki bilo diskusije ili nije i tko je iz kojeg Kluba sudjelovao u diskusiji i s kojim ključnim

tezama. Također je potrebno detaljnije napisati tko je kako glasovao, jer je to ključna informacija

odgovornosti prema biračima i biračicama. Doslovno je riječ o nekoliko rečenica koje bi pokazale

sukus rasprave o pojedinoj točki dnevnoga reda. Ne traži detaljan zapisnik, nego traži nekoliko

informacija više po svakoj točki dnevnog reda. U tom smislu, obzirom na raspravu i izrečene

argumente i koristi koju bi svi kao predstavnici i predstavnice građana u Gradskom vijeću imali,

predlaže da se pristupi promjeni sadržaja Skraćenog zapisnika. Moli da se ne tjera vijećnike da sami

pišu zapisnike sa sjednica i objavljuju ih, jer smatra da je zapisnik ključ informacija koje građani

moraju dobiti o tome što tko radi u Vijeću.

Zoran Sloković navodi, kao što je i vijećnica konstatirala, da se Skraćeni zapisnik sastavlja

prema proceduri koja je utvrđena Poslovnikom. U trenutku kada dođe inicijativa za promjenom

Poslovnika, tada se može promijeniti i način sastavljanja Skraćenog zapisnika. Podsjeća, da se upravo

sada, sjednica Vijeća uživo i trajno prenosi na web-u i da svaki građani i građanka, birač i biračica, tko

god želi, u svakom trenutku može vidjeti tko, što i kako radi na sjednici Vijeća. Tako da s te strane

nema dojam da se nešto bitno gubi time što Skraćeni zapisnik ne sadrži još nekoliko redaka. To je

njegovo mišljenje, možda je u krivu.

Suzana Jašić smatra da je rasprava prethodnika vođena u pravcu relativiziranja problema. Ona

kada želi vidjeti što se npr. događalo na 28. sjednici Vijeća, neće ići na youtube, oguglati 28. sjednicu i

slušati raspravu 3 sata, već će kliknuti na zapisnik i pogledati o kakvoj je odluci bilo riječ i tko je kako

glasovao. Ključ problema našeg parlamenta bio je taj što se dugo godina nije znalo tko je kako

glasovao, a upravo je takva situacija prisutna i ovdje. U Skraćenom zapisniku ne daje se potpuna

informacija građanima, daje se samo informacija da li je neka odluka prihvaćena ili nije, bez da se

građane informira da se na sjednici netko javio za riječ i da je raspravljao te kako je pojedina stranka

odnosno Klub glasovao. To su elementarne informacije prema javnosti.

Boris Demark osvrće se na članak 122. Poslovnika koji govori što sve zapisnik treba

sadržavati (točka 8. – podatke o svakoj točki dnevnoga reda….opis svih sudionika u raspravi, broj

glasova „ZA“, „PROTIV“ amandmana itd.) što znači da su u Poslovniku navedeni svi elementi o

kojima se govori, pa ne vidi razloga da se o tome ne izvještava na odgovarajući način. Nažalost,

činjenica je da video snimke sjednica pogleda veoma mali broj ljudi, to je simpatično kada se govori o

transparentnosti uprave, međutim, kada bi prijenos gledalo 1000 ili 2000 ljudi tada bi to bila prava

transparentnost, ali ako to online prati svega 7-8 ljudi, a nakon toga još njih 100 ili 150 pogleda neki

fragment rasprave, to zapravo nije neki argument. Na tragu je ovoga što traži vijećnica Jašić.

Zoran Sloković napominje da članak 122. Poslovnika regulira sadržaj Zapisnika koji se na

takav način i izrađuje a članak 133. govori da se za svaku sjednicu Vijeća vijećnicima dostavlja

Skraćeni zapisnik (reguliran je sadržaj). Međutim to se može promijeniti.

Boris Demark smatra da ako postoje dileme oko Zapisnika i Skraćenog zapisnika, tada moli da

se svakom Klubu vijećnika uz Skraćeni zapisnik dostavi i Zapisnik u integralnom obliku, pa će se oni

osobno potruditi da se taj Zapisnik u kojem će biti svi relevantni podaci, objavi na njihovom facebook

profilu, web stranici stranke ili nezavisne liste.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i daje na glasovanje Skraćeni zapisnik u predloženom

tekstu.

Od 14 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 13 glasova „ZA“ i 1 glasom PROTIV“ verificira Skraćeni

zapisnik sa 2. sjednice Gradskog vijeća od 25. srpnja 2017. godine.

3

Nakon glasovanja, Boris Demark (diskutira iz klupe) predlaže da Vijeće donese zaključak

vezano za prethodnu raspravu i prijedlog da se proširi sadržaj Skraćenog zapisnika. Pita da li Ured

Grada može izraditi Skraćeni zapisnik kako je zatraženo u raspravi, da li postoji kakva zapreka ili se

mora intervenirati u Poslovnik Gradskog vijeća?

Suzana Jašić (diskutira iz klupe) smatra da Vijeće treba zauzeti stav po pitanju njenog

prijedloga.

Predsjednik Vijeća moli vijećnicu Suzanu Jašić, a vezano za raspravu i prijedlog o proširenju

sadržaja Skraćenog zapisnika, da o tome podnese pisani prijedlog, na što je vijećnica odgovorila

potvrdno.

- Prilog. 1.

Ad – 2.

Vijećnicima su dostavljeni odgovori na pitanja vijećnika Borisa Demarka po pitanju

„menađerskih ugovora“ i izvršenju Proračuna; vijećnice Suzane Jašić po pitanju postavljanja „ležećih

policajaca“ u ulici Saše Šantela i sastavu Koordinacijskog vijeća za praćenje izrade i provedbe Plana

upravljanja starom gradskom jezgrom i vijećnika Deana Velenderića i Suzane Jašić po pitanju objave

popisa nekretnina u vlasništvu Grada Pazina.

Predsjednik Vijeća poziva vijećnike da postave pitanja.

Anamarija Kurelić (citirano):

„Na koji način će se sanirati cesta kroz ulicu Simičići, u naselju Zarečje? Šteta je nastala

prilikom izvođenja radova na dijelu kanalizacijske mreže tijekom gustog prometa kamionskim

vozilima pod velikim teretom. Hoće li se sanirati kako je prvotno rečeno asfaltiranjem kompletne

dionice ili će se samo „krpati“ nastale rupe te za kada je predviđena druga faza nastavka radova na

kanalizacijskoj mreži u Zarečju?“

Hani Glavinić (citirano):

„Pitanje upućujem Upravnom odjelu za komunalni sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo

Grada Pazina, a vezano uz usklađivanje zemljišnih knjiga i katastra na području Grada Pazina:

Dali je na području Grada Pazina pokrenut program Vlade RH zvan "Uređena zemlja",

nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, i ukoliko je odgovor potvrdan, u kojoj je

fazi njegovo provođenje ?

Obrazloženje:

Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra pokrenut je 2003. godine u cilju modernizacije i

sređivanja stanja registracije nekretnina u RH. Pokrenutim projektom nastoji se:

- ubrzati registracija nekretnina u katastarskom i u zemljišnoknjižnom sustavu,

- podići razina pravne sigurnosti u prometu nekretnina,

- racionalizirati oba sustava i pojednostaviti poslovne procese,

- uskladiti podatke iz dvaju sustava, te

- poboljšati odnosi s korisnicima, kao i brzina i kvaliteta pružanja usluga.

Prilikom analize pojedinih nekretnina na području Grada Pazina, te uvidom u zemljišnu knjigu

i katastar, zaključujem da na određenim područjima Grada Pazina nisu usklađeni podaci o

nekretninama upisani u zemljišnoj knjizi i katastru.

U nastavku navodim dva primjera:

1. Katastarska čestica je ucrtana u katastru pod određenim brojem i nalazi se u

katastarskoj općini: Zabrežani. Uvidom u zemljišnu knjigu, tu istu česticu nalazimo pod istim brojem,

ali upisanu u katastarsku općinu: Pazin.

2. Katastarska čestica je ucrtana u katastru pod određenim brojem i nalazi se u

katastarskoj općini: Pazin. Uvidom u zemljišnu knjigu, tu istu česticu nalazimo također upisanu u

katastarsku općinu: Pazin, ali pod drugim brojem ( takozvani "stari i novi broj" ).

Iz prakse znam da neusklađenost zemljišne knjige i katastra, uzrokuje niz problema u prometu

nekretnina, ali i uvelike otežava snalaženje građana čime im naizgled jednostavan postupak postane

nerazumljiv.

Stoga Vas na temelju navedenih razloga, molim odgovor na gore postavljeno pitanje.“

4

Dean Velenderić (citirano):

„Na temelju čl. 26. st. 1. Statuta Grada Pazina („Službene novine Grada Pazina“ broj 17/09.,

4/13. i 23/14.), u vezi sa čl. 11. st. 2. točke 2. i 3. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Pazina

(„Službene novine Grada Pazina“ broj 21/09. i 8/13.) upućuju se slijedeća vijećnička pitanja:

1. Kada se nadležne službe Grada Pazina misle pozabaviti problemom zaustavljanja i

parkiranja dostavnih vozila ispred tržnice (Prolaz Jože Šurana) u jutarnjim satima, čijim nepropisnim

zaustavljanjem radi obavljanja dostave svojih proizvoda, isti u cijelosti blokiraju prolaz stanarima

okolnih zgrada i ljudima koji u tom dijelu obavljaju poslovnu dijelatnost. Što nadležne službe Grada

Pazina mogu učiniti da spriječi njihovo nepropisno zaustavljanje, odnosno konkretno da li se prometno

redarstvo Grada Pazina može u narednom periodu pozabaviti navedenom problematikom, radi

spriječavanja takvih i sličnih postupanja

Obrazloženje:

U svijetlu nedavnih pritužbi građana Grada Pazina na nepropisno parkiranje i zaustavljanje

vozila na Trgu male funtane, koji problem niti unatoč brojnim pritužbama građana nije riješen, te

iznesenih pritužbi građana na redovito blokiranje prometa u Prolazu Jože Šurana ispred tržnice, moli

se odgovor na uvodno postavljeno pitanje. Naime, svakoga dana u jutarnjim satima u vremenskom

razmaku od 07,00 do 08,30 sati dostavna vozila raznih trgovačkih društava i obrta, ostavljaju svoja

vozila parkirana ispred tržnice u Pazinu, čime u cijelosti blokiraju prolaz drugih motornih vozila i

uzrokuju zastoje. Obzirom kako do sada nitko nije vršio kontrolu i kažnjavanje takvog neodgovornog

ponašanja nekolicine vozača, isti će i u budućnosti nastaviti sa istom praksom ukoliko se nešto po tom

pitanju ne poduzme. Iznijete činjenice jasno upućuju da je u Pazinu došlo do povećanog broja takvih

prometnih prekršaja, a koje prekršaje mogu, sukladno svojim ovlastima, sankcionirati i prometni

redari.

Uvodno označeno pitanje upućeno je Gradonačelniku Grada Pazina, te se traži pisani odgovor

na isto, u za to propisanom zakonskom roku.

- Pitanje proslijeđeno Upravnom odjelu za komunalni sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo.

2. Zbog loše izvedenih radova na obnovi krova u ulici Jurja Dobrile 7, kašnjenja u izvođenju,

te djelomično i zbog lošeg vremena u dobrom dijelu uništen je stan na 11 katu nebodera, odnosno,

istome je u više navrata procurila velika količina vode čime je oštećen laminat, stolarija i niz drugih

stvari. Izvođač radova se zbog propusta obvezao sanirati u cijelosti nastalu štetu (putem svojeg

trgovačkog društva ili police osiguranja nije mi poznato), no stanari i obveznici plaćanja povećane

pričuve u strahu su kako će se iznos potreban za sanaciju nastale štete uračunati u ukupan iznos

obnove fasade i raspodijeliti na sva kućanstva, sve kako bi se izbjeglo plaćanje od strane izvođača i/ili

osiguranja. Obzirom na navedeno, moli se davanje podataka, i to: da li je izvođač u cijelosti priznao

nastalu štetu; ? od kuda će se navedeni iznos namiriti; ? o kojem iznosu štete je riječ; ? te koja jamstva

se mogu ponuditi stanarima kako bi bili sigurni da se naknada šteta neće prelamati preko njihovog

novčanika, na način da se ista „zamaskira“ u ukupan trošak obnove fasade

Obrazloženje:

Naime, u više navrata, na početku zbog činjenice da je krov danima bio otkriven duže

vremena, kasnije zbog loše izvedenih radova (postavljanje prozora i dr.), na stanu u ulici Jurja Dobrile

nastala je materijalna štete, te je po prigovoru vlasnika, istome promjenjena stolarija te ostale stvari

koje su uništene. Dakle, u predmetnom slučaju sporno je iz kojih, odnosno bolje rečeno čijih sredstava

će se namiriti sanacija te štete, te je li moguće da se naknada te štete prelomi preko leđa svih

obveznika plaćanja pričuve i/ili je takav strah neosnovan ?

Uvodno označeno pitanje upućeno je Gradonačelniku Grada Pazina, te se traži pisani odgovor

na isto u za to propisanom zakonskom roku.

- Pitanje proslijeđeno Društvu Pazin d.o.o.

3. U vidu nedavno donijete mjere kojom će se sufinancirati iznos od 500,00 kn za nabavku

udžbenika za učenike 1. razreda osnovne škole s područja Grada Pazina u školskoj godini 2017/2018,

građanke i građane Grada Pazina zanima, da li se navedena mjera predviđa i za slijedeću školsku

godinu; ? da li će se takve i slične mjere odnositi i na djecu viših razreda (2., 3. i 4. razred; ? te ono

najvažnije postoji li plan i program za narednu budućnosti kojim se predviđa besplatne udžbenike za

svu djecu s područja Grada Pazina a koji pohađaju 1., 2., 3. i 4 razred osnovne škole. Postoji li

projekcije koji iznos bi Grad Pazin treba izdvojiti kako bismo uveli besplatne udžbenike za svu djecu

nižih razreda osnovne škole s područja Grada Pazina.

5

Uvodno označeno pitanje upućeno je Pročelnici Upravnog odjela za samoupravu, upravu i

društvene djelatnosti, te se traži pisani odgovor na isto, u za to propisanom zakonskom roku.“

- Pitanje proslijeđeno Upravnom odjelu za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti.

U 18:20 sati u rad sjednice Vijeća uključio se vijećnik Valter Milohanić, pa predsjednik

Vijeća konstatira da sjednici prisustvuje 15 vijećnika.

Boris Demark osvrće se na dostavljene odgovore na pitanja vijećnika koja su postavljena na

prošloj sjednici Vijeća. Pitanje vezano uz popis gradskih nekretnina, uz bazično pitanje, odnosilo se i

konkretno na građevinu škole u Čerišnjevici (iako možda nije bilo dovoljno naglašeno u pitanju), koja

je kao što se može vidjeti i na facebook stranici pazinskog SDP-a, dovedena u loše stanje, prvenstveno

nemarom i nebrigom. U redu – u odgovoru se ističu dobre namjere, problemi neuređenih imovinsko

pravnih odnosa, obećano se prolongira u dogledno vrijeme koje nije definirano ni vremenom,

prostorom ni načinom. Postoji jedna konstatacija, u potpisu je predstojnik Ureda Grada, Zoran

Sloković, gdje su sve otegotne okolnosti smještene u vrijeme komunizma. Njemu sad nije jasno da li

je to vrijeme komunizma od 13. rujna kada su donijete povijesne odluke, da li od 25. rujna kada je to

Zavnoh potvrdio, da li danom pobjede Europe, da li od dana kada su se partizanske jedinice povukle iz

Trsta…..(predsjednik Vijeća moli vijećnika da se usredotoči na pitanja vijećnika). Što se tiče

menađerskih ugovora, vijećnik je vrlo je zadovoljan odgovorom, međutim, iskazujte skepsu prema

namjenskom trošenju sredstava. Pazin je malo mjesto, i svi sve znaju, tako da se nekad i nehotice,

kada se u restoran izvedu prijatelji i prijateljice, uvijek nađe neki svjedok tome ili se u računovodstvu

ispostavi da neki račun nije točno vezan uz neki program ili okolnost. Zatim se otvara još jedna tema a

to je donošenje Pravilnika o korištenju službenih vozila. Kada bi primjerice, unutarnja revizija Grada

išla pregledati način na koji se koriste službena vozila, usporedila putne naloge sa kilometražom na

vozilima, vjerojatno bi se ispostavilo da jedni i drugi kilometri nisu identični. Tada bi se postavilo

pitanje što je sa tim neevidentiranim kilometrima koja se plaćaju iz Proračuna, koja je netko u neku

svrhu koristio a da nitko o tome ništa nezna.

Zatim postavlja pitanja vijećnika kako slijedi (citirano):

„1. Što Grad Pazin, zajedno sa Turističkom zajednicom i Zajednicom sportskih udruga Grada

Pazina čini na razvoju cikloturizma i biciklizma na području Grada Pazina i središnje Istre? Ova

aktivnost zastupljena je u Strategiji razvoja Grada Pazina 2015 – 2020 kroz segment gospodarstva, ali

i sporta i zdravstva u sklopu društvenih djelatnosti. U isto vrijeme, Strategijom razvoja sporta i

rekreacije Grada Pazina 2017 – 2021. unutar Strateških ciljeva za razdoblje 2016-2020., definiraju se

brojni specifični ciljevi i to kroz:

Cilj 1 – Poticanje participacije u sportu i rekreaciji – sport za sve; specifični cilj 1.1.

Povećana razina javne svijesti o koristima bavljenja sportsko-rekreacijskim aktivnostima;

Cilj 2 – Podizanje kvalitete rada sa djecom i mladima; specifični cilj 2.2. Povećanje broja

djece i mladih koji se kontinuirano bave sportom;

Cilj 3 – Izgradnja učinkovitog i održivog sustava; specifični cilj 3.1. Izgrađeni kapaciteti

Zajednice sportskih udruga za veći društveni angažman;

Cilj 4 – Razvoj i brandiranje Pazina kao „grada u pokretu“; specifični cilj 4.3. Stvorene

predispozicije za jačanje outdoor i adrenalinskih sportova i pustolovnih sadržaja kao prepoznatljivosti

Grada, i specifičnog cilja 4.4. Stvoreni preduvjeti za jačanje sportsko-rekreativnog turizma.

Obrazloženje:

U Gradu Pazinu, koji se odlikuje dugogodišnjom biciklističkom tradicijom, djeluju tri

biciklistička kluba, a prema postignutim rezultatima smješteni su u sam vrh biciklističkog sporta u

Hrvatskoj. Niz godina su se u Gradu organizirale rekreativne biciklijade i utrke koje su okupljale

veliki broj biciklista rekreativaca (više stotina), među kojima se u pravilu nalazio i velik broj mladih,

brojni rekreativci, ali i vrhunski natjecatelji ne samo iz Pazina, već i čitave Istre, a i šire. Ove

biciklijade su dijelom imale humanitarni karakter, a dijelom su bile dio redovitog programa

obilježavanja najznačajnijih gradskih manifestacija Dana Grada i Rim-a. Ove aktivnosti slabile su iz

godine u godinu, da bi u 2016. godini bile svedene (nažalost) na samo jednu realiziranu biciklijadu.

Jedna od posljedica zapostavljanja ove kategorije sportaša rekreativaca je i značajan pad broja aktivnih

biciklista, pa smo sada od vodećih u čitavoj Istri i u tom segmentu djelovanja stigli na sam „rep“

događanja, iza Tinjana i Gračišća, a najbolje pripremani grah Pod lipom, koji se redovito posluživao,

6

postao je nešto o čemu se priča u prošlom vremenu. Da zaključimo: unatoč izrađenim i usvojenim

strateškim dokumentima, Grad u ovom segmentu umjesto da napreduje – nazaduje. Unatoč činjenici

da je po svim svojim karakteristikama Grad Pazin upravo „rođen“ za razvijanje ovih aktivnosti, i u

neusporedivo je boljem položaju u odnosu na bilo koju JLS u svom okruženju.

Pitanje je upućeno Gradonačelniku Renatu Krulčiću.

Odgovor se traži u pisanom obliku i roku utvrđenom člankom 84. Poslovnika Gradskog vijeća

Grada Pazina.

- Pitanje proslijeđeno Upravnom odjelu za gospodarstvo, financije i proračun.

2. Kada će se radnicima zaposlenim u Dječjem vrtiću „Olga Ban“ Pazin i radnicima drugih

ustanova koje se financiraju iz gradskog proračuna povećati, ili bolje rečeno „vratiti na staro“ plaće

koje su davne 2008. godine u sklopu kolektivnog pregovaranja sa Gradom, zbog nepovoljnih

gospodarskih okolnosti umanjene za značajnih 5 %?“

Obrazloženje:

U ovom trenutku prosječna plaća odgajateljice predškolske djece u Dječjem vrtiću „Olga Ban“

Pazin, a riječ je o radnicama više i visoke stručne spreme, „debelo“ zaostaje i od prosječne neto plaće

isplaćene u Republici Hrvatskoj, jednako kao i od plaća zaposlenih u drugim ustanovama

predškolskog odgoja u Istarskoj županiji.

Tako, prema zvaničnim podacima, prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u mjesecu

svibnju 2017. godine iznosi 6.025,00 kuna. U isto vrijeme pazinska odgajateljica sa više od četvrt

stoljeća rada u firmi doma donosi buštu sa jedva 5.000,00 kuna ili gotovo 20 % manje od prosječne

plaće u RH. A da plaće u srodnim ustanovama, posebice u razvijenijim gradovima poput Umaga, niti

ne spominjemo…

Kada se govori o gospodarskim pokazateljima u Gradu Pazinu u proteklih par godina,

pročelnica UO za gospodarstvo, financije i proračun Maja Stranić Grah sklona je ukazati na

gospodarski rast i pozitivne trendove, što predstavlja realnu osnovu da se i u ovom segmentu

društvenih djelatnosti učini kvalitetni iskorak.

Pitanje je upućeno Gradonačelniku Renatu Krulčiću.

Odgovor se traži u pisanom obliku i roku utvrđenom člankom 84. Poslovnika Gradskog vijeća

Grada Pazina.

- Pitanje proslijeđeno Upravnom odjelu za gospodarstvo, financije i proračun.

3. Kada će se na odgovarajući način označiti granice Grada Pazina, odnosno uz ceste postaviti

table sa natpisima kojima se prolaznici informiraju da se nalaze na teritoriju Grada Pazina, kao što je

uobičajena praksa jedinica lokalne samouprave u našem okruženju?“

Obrazloženje:

Uz državnu cestu D-64, na dionici od Pazina prema Gračišću, s lijeve strane, neposredno uz

skretanje prema naselju Mandalenčići nalazi se zapuštena autobusna čekaonica. Sama čekaonica

„ukrašena“ je natpisima i znakovljem neprimjerenim ovom prostoru i vremenu. Postavljanjem table sa

oznakom Grada svaki putnik namjernik mogao bi sa sigurnošću utvrditi je li predmetno „naruženje“

sramota Grada Pazina ili pak Općine Gračišće.

Uz to, postavljanje informativnih tabli uobičajena je praksa općina i gradova i u našem

okruženju i na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Stanovnici rubnih područja Grada u više navrata

iskazivali su zahtjeve za isticanjem ovakvih ploča.

Pitanje je upućeno Gradonačelniku Renatu Krulčiću

Odgovor se traži u pisanom obliku i roku utvrđenom člankom 84. Poslovnika Gradskog vijeća

Grada Pazina.“

- Pitanje proslijeđeno Upravnom odjelu za komunalni sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo.

Suzana Jašić (citirano):

„1. Pitanje za gradonačelnika Renata Krulčića.

Što ćete učiniti kako biste riješili problem višemjesečnih dugovanja triju susjednih općina

prema Dječjem vrtiću “Olga Ban” u ukupnom iznosu većem od 350.000 kn (podatak s početka rujna)?

Ujedno, bilo bi zanimljivo saznati i koliko Gradu Pazinu sveukupno duguju susjedne općine

kroz dugovanja gradskim ustanovama i drugim pravnim osobama koje obavljaju javne poslove, s

obzirom na njihove obaveze koje prizlaze iz sporazuma potpisanih s Gradom Pazinom i posebnih

propisa.

7

Obrazloženje:

S početkom rujna 2017. Postojala su višemjesečna dugovanja triju općina prema Dječjem

vrtiću Olga Ban. Konkretno, riječ je o Sv. Petru u Šumi koji je dugovao 77.000 kn, Cerovlju s

dugovanjem od 99.000 kn i Gračišću koji duguje 180.000 kn. Kako je riječ o ukupno više od 350.000

kn dugovanja koja su se do danas možda smanjila, ali vjerojatnije povećala, Vrtić bi se uskoro mogao

imati problema u poslovanju.

Solidarnost jest jedna od temeljnih društvenih vrijednosti i svatko se može ponekad naći u

problemu, međutim, nije u redu da građani i građanke Pazina i onih općina koje na vrijeme plaćaju

svoje obaveze, na dulji rok “kreditiraju”, odnosno omogućavaju javne usluge drugim općinama.

Javnost ima pravo znati koje jedinice lokalne samouprave ne ispunjavaju svoje obaveze.

Molim pisani odgovor.

- Pitanje proslijeđeno Upravnom odjelu za gospodarstvo, financije i proračun.

2. Pitanje za gradonačelnika Renata Krulčića:

9. srpnja 2017. na Facebooku se pojavila stranica Smart Pazin koja se predstavlja kao

“mobilna aplikacija koja omogućuje građanima Pazina prijavljivanje problematika gradskim

institucijama”. Tko stoji iza ovog projekta, odnosno aplikacije, koja je uloga Grada Pazina u projektu,

je li sustav povezan s gradskim službama i na kraju, je li Grad Pazin financijski podržao projekt i u

kojem iznosu?

Obrazloženje:

9. srpnja 2017. na Facebooku se pojavila stranica Smart Pazin koja se predstavlja kao

“mobilna aplikacija koja omogućuje građanima Pazina prijavljivanje problematika gradskim

institucijama”. Na upit građana tko stoji iza tog projekta, odgovoreno im je da iza toga stoji građanska

inicijativa ne navodeći konkretnije podatke. Dodatno, identična aplikacija postoji i kao Smart Pula,

Smart Rovinj i Smart Poreč pa je vrlo čudno da se ovako jedna ambiciozna građanska inicijativa ne

želi biti predstaviti.

Na upit kako funkcioniraju, izjavili su kako putem mobilne aplikacije “Smart Pazin” građani

šalju prijavu i kako će oni poduzeti potrebno da se ista riješi, no detaljnije odgovore o tome što će

poduzeti i što im znači stavka “riješeno”, također nisu dali. Dakle, aplikacuja posreduje između

građana i Grada Pazina, što podrazumijeva komunikaciju i s jednima I s drugima. Možete li nam

odgovoriti tko stoji iza ovog projekta, odnosno aplikacije, koja je uloga Grada Pazina u projektu, je li

Grad Pazin financijski podržao projekt i u kojem iznosu?

Molim i pisani odgovor.

- Pitanje proslijeđeno Uredu Grada.

3. Pitanje za pročelnika Elvisa Klimana:

Koliko iznosi ukupna investicija u cestu i sustav odvodnje u Zarečju, tko su investitori i s

kojim iznosima. Zbog čega radovi kasne? Zbog čega oborinska odvodnja nije riješena i u kojem se

roku to planira učiniti s obzirom na problem s oborinskim vodama koje su i dalje problem Zarečju?

Obrazloženje:

Stanovnici/e Zarečja godinama su imali probleme s oborinskim vodama, koji se – barem tako

izgleda – nije riješio ni radovima koji su u Zarečju još uvijek u tijeku. Kao dokaz prilažem fotografije

koje su učinjene iza jedne osrednje kiše.

U izvještaju gradonačalnika za prvu polovinu 2017. godine, poglavlje 4., točka 6. piše:

“Na sustavu odvodnje sanitarnih i oborniskih voda na podučju Grada Pazina – investitor

Društvo IVS d.o.o. Buzet u izvještajnom razdoblju započeo je s izvođenjem radova na sustavu

sanitarne odvodnje u naselju Zarečje (1. faza) paralelno s obnovom asfaltnog zastora, donje nosive

podloge, i sustava oborinske odvodnje. Završetak radova očekuje s u kolovozu tekuće godine. “

Kao što je vidljivo radovi nisu završeni. Problemu s oborinskim vodama ne nazire se kraj.

Dakle, koliko iznosi ukupna investicija u cestu i sustav odvodnje u Zarečju, tko su investitori i

s kojim iznosima. Zbog čega radovi kasne? Zbog čega oborinska odvodnja nije riješena i u kojem se

roku to planira učiniti s obzirom na problem s oborinskim vodama koje su i dalje problem Zarečju?

Ovo pitanje postavljam u ime grupe građana Zarečja koji se sjećaju kako se ne početku

projekta obećali redovite susrete s mještanima, ali ih niste održavali.

Molim pismeni odgovor.“

- Pitanje proslijeđeno Upravnom odjelu za komunalni sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo.

8

Elvis Kliman odgovara:

- cesta kroz Simičiće u naselju Zarečje (Anamarija Kurelić) – činjenica je, što je i

evidentirano, da je u Simičići nastala određena šteta uslijed posebne regulacije prometa za vrijeme

radova. Cesta je i prije bila u lošem stanju pa će na toj lokaciji biti postavljeno 10 tisuća kvadrata

novog asfaltnog zastora, čime će sve štete koje su nastale biti definitivno sanirane. Radovi su pred

završetkom, rok je 19. rujan. Ističe činjenicu da je tamo bilo dodatnih radova i da se je unutar radova

radilo određene preinake baš na sustavu oborinske odvodnje, te da će se prilikom primopredaje radova

i konačnog obračuna voditi računa i oko te ceste. Ponavlja da je cesta bila do sada u jako lošem stanju

i čim je došlo do većeg opterećenja cesta nije izdržala.

- usklađivanje zemljišnih knjiga i katastra na području Grada Pazina (Hani Glavinić) – po tom

pitanju postoji veliki problem u identifikaciji čestica, a da stvar bude još gora izmjene se ne ucrtavaju

u staru knjigu. Dodatni problem je i veliki broj čestica koji nije uopće evidentiran. Katastar i sud se

trude, no problem postoji, a Pazin je po tom pitanju specifičan. Navodi kako se ne može, primjerice,

napraviti niti jedan elaborat izvedenog stanja, a da se ne naiđe na taj problem s česticama. O stanju po

pitanju nove i stare izmjere više zna Zoran Sloković. Za pitanja za koja je zatraženo dati će se pisani

odgovor,

- postojeći, neriješeni problem oborinskih voda u Zarečju (Suzana Jašić) – slike s terena

nakon kiša koje su prezentirane grozno izgledaju. Bio je na terenu u oba navrata kada se to desilo.

Nadležni su na toj trasi svakodnevno, poznata je problematika te je sve evidentirano. Također, svi ljudi

koji su tamo znaju kada je koordinacija, na kojoj je i predsjednik Mjesnog odbora Zarečje koji također

zna za problematiku i kako se rješava. Uslijed kiša desile su se štete na profilima cesta gdje je

predviđena oborinska odvodnja asfaltiranjem. Na tom području gdje se izljev tampona dogodio,

trebaju doći još ivičnjaci i asfalt, kako bi se uspostavio sustav otvorene oborinske odvodnje. Naglašava

da su to bile ekstremne kiše kada je palo više od 100 litara po metnu kvadratnom vode, te je došlo

upravo na toj mikro lokaciji do podlokavanja tla, i to samo dan nakon asfaltiranja. Srećom, na dva

kilometra ceste desilo se upravo tamo gdje se ispravno detektiralo mogući problem koji će biti prema

projektu riješen sustavom otvorene oborinske odvodnje. Pored te lokacije, pristupilo se rješavanju

istog problema kod Crkve u dužini od 180 metara, čime će sve kritične točke biti riješene. Za radove

se traži produženje roka za nekih 15 – tak dana, upravo iz razloga što su povećani radovi oko

rješavanja problema oborinske odvodnje, a bilo je i dodatnih radova jer se paralelno izvodilo radove

na polaganju infrastrukture za javnu rasvjetu. Ponavlja, to je gradilište i potvrđuje da kada radovi

završe to se ne bi više smjelo dešavati, upravo iz tog razloga što se pokazalo da su unaprijed

detektirana mjesta gdje se mora izvesti sustav otvorene oborinske odvodnje. Ne vidi razloga za

probleme nedostatka komunikacije s ljudima koje navodi vijećnica Jašić. Taj dio ne bi trebao biti

problematičan jer ljudi mogu sve znati što se planira i dešava preko svog predsjednika MO. K tome,

svi ljudi bili su kod uvođenja u posao pozvani na sastanak u prostorije mjesnog odbora, a i uvijek su

svima vrata otvorena za razgovor. Zaključuje da pored jedne konobe koja je poplavila, sve se ostalo

dobro trenutno drži s obzirom da je činjenica kako je tamo još uvijek otvoreno gradilište.

Zoran Sloković odgovara:

- pitanje usklađenja zemljišni knjiga s katastrom (Hani Glavinić) – o tome se dosta

razgovaralo, međutim, boji se da će se još koji put razgovarati. Program Uređena zemlja je nešto što se

provodi na području cijele države. Kod pristupanja e – sustavu vidi se da je povezan sustav zemljišnih

knjiga i katastra. Za sva ona područja u Republici Hrvatskoj u kojoj postoji sklad između te dvije

institucije jako je jednostavno provesti ovaj zajednički sustav. To je zajednički informacijski

elektronički sustav koji upari dvije stvari. Gdje su podaci sređeni, odnosno identični, oni se preklope i

sustav funkcionira te eventualno ostaje za riješiti neke razlike koje su u malim postocima.

Međutim, taj program zajedničkog informacijskog sustava ne rješava suštinski problem koji je

prisutan na području Grada Pazina jer ne može se preklopiti „kruške i jabuke“, te jednostavno ne

funkcioniraju takvi podaci. Potrebno je dovršiti postupak obnove katastra, odnosno zemljišnih knjiga

koji je započet prije 40 godina i nije završen. Ističe da su nadležne institucije sud i katastar prema

kojima je bilo niz inicijativa, sastanaka i dopisa unazad dvije godine. Ostvario se određeni pomak i

dobivene su dosta ohrabrujuće informacije od tadašnje predsjednice Ustavnog suda u Puli, pod kojim

je i sud u Pazinu kao stalna služba. No, kako u sudu u Puli trenutno nema predsjednika, već samo

vršitelja dužnosti predsjednika, ti su postupci malo zastali. Naglašava kako se s tim problemom

9

susreću na dnevnoj bazi i kako je interes Grada i institucija koje se brinu o pravima građana da se to

riješi. Za problem katastarske čestice koja je u katastru upisana u K.O. Zabrežani, a pod istim brojem u

zemljišnim knjigama se nalazi u K.O. Pazin, koji je kao primjer navela vijećnica Hani Glavinić,

navodi kako je to relativno lako rješiv problem, jer osim što je neka čestica upisana u dvije različite

katastarske općine, ona je ista po broju, vlasništvu i površini. Problem je dio unutar KO Pazin gdje ne

štima niti jedan podatak. Za to riješiti treba provesti postupke koji zahtijevaju određeni broj ljudi,

određenu količinu novaca i vremena od strane suda i katastra. Kaže kako to nije nemoguće. Potrebno

je pokrenuti postupak koji bi trajao godinu ili dvije na kojem bi radio određeni broj ljudi iz obije

institucije te bi se onda dobila podloga na temelju koje bi tek tada mogao doći program Uređena

zemlja kao šlag na tortu. U smjeru rješavanja tog problema i dalje će se ulagati napori da se u tom

pravcu postigne pozitivne pomake.

Renato Krulčić izražava zadovoljstvo i pohvaljuje niz kvalitetnih pitanja, a koji su dokaz rada

na terenu i dobre komunikacije s građanima te se nada da ta pitanja imaju svrhu poboljšanja kvalitete

života samih građana, a ne skupljanja političkih poena za govornicom kada se to prenosi. Nadovezuje

se na temu Uređena zemlja gdje ističe kako je Geodetski zavod Rijeke bio pred dvije godine u Gradu

Pazinu i ponudio da jedinica lokalne samouprave preuzme na sebe sređivanje zemljišnih knjiga i

usklađivanje s katastrom za iznos od 30 milijuna kuna, koji bi trebalo prikupiti kroz Proračun, od

države i samih vlasnika katastarskih čestica, što Grad Pazin definitivno ne može preuzeti na sebe.

Dodaje da je i pitanje koliko se može opteretiti vlasnike tih nekretnina za sređivanje, koji nisu krivi što

je 70-tih godina rađena nova izmjera, a nakon čega je stao proces usklađivanja podataka. Bez obzira

na odgovore koji se daju za govornicom, za sva ona pitanja za koje je zatraženo biti će dostavljeni

odgovori i u pisanom obliku. Pitanja ima jako puno, postavljena su vrlo precizno i dobro su

obrazložena. Stoga, apelira na vijećnike da ukoliko se želi konkretne odgovore u usmenom, a i

kasnijem pisanom obliku, da se ta pitanja ako je moguće dostave 12 do 24 sata prije sjednica kako bi

službe mogle izvršiti analizu istih pa da se odmah na sjednici može dati i konkretne odgovore.

Naravno, ukoliko to vijećnici ne žele, sve je u skladu s Poslovnikom koji je jasan po tom pitanju, kao i

kod skraćenog zapisnika što treba sadržavati. Nadovezuje se odmah na raniju raspravu oko zapisnika i

konstatira kako ne vidi nikakav problem da se u zapisnik napiše i objavi tko je glasao, kako i zašto je

glasao te tko se javljao za raspravu.

Zatim odgovara:

- problem zaustavljanja i parkiranja vozila (Dean Velenderić) – prometni redar regulira

parkiranje u skladu sa svojim mogućnostima, a treba u obzir uzeti i činjenicu da je djelatnik gradske

uprave na pola radnog vremena pa ne stigne pratiti kompletnu situaciju u prometu i biti svakodnevno

prisutan u svi situacijama. Djelatnik ima osam sati radno vrijeme koje on rasporedi tijekom cijelog

dana, od 6:00 sati ujutro do 20:00 sati na večer. Dodaje i da nesavjesne vozače, pored prometnog

redara, može rješavati i policija, što je na karaju krajeva njihov izvorni posao i zakonima su regulirane

prekršajne odredbe i postupanje u slučaju nepropisnog parkiranja, van granica parkirališta,

- zgrada nebodera u ulici Jurja Dobrila (Dean Velenderić) –odgovor će se dostaviti nakon što

se kontaktira tvrtka Pazin d.o.o., koja u biti predstavlja stanare kao investitore. Naglašava da su upravo

oni investitori, a ne Grad Pazin, niti Pazin d.o.o, te je potpuno logično da imaju odgovore na sva

pitanja koja se tiču njihova vlasništva i suvlasništva u zajedničkim dijelovima. Kaže da je to bio jedini

slučaj gdje je JVP Pazin intervenirala te nedjelje zbog velikih kiša koje su pale na području Grada.

Istramet je objavio podatak da je taj dan palo 144 litara po metru kvadratnom u prvoj fazi i još nakon

toga nekih 30 – tak litara, što je nekih 177 litara po metru kvadratnom padalina. Uspoređujući slike

Grada Pazina i neka mjesta u Dalamaciji koja su u to vrijeme imala oborine oko 220 litara po metru

kvadratnom, vidljive su velike razlike u štetama, na što ističe da je izuzetno ponosan na gradsku

upravu, svoje prethodnike, na komunalno poduzeće, koji su doprinijeli u 10–tak godina da od poplava

u donjem dijelu Grada već za jače rose ili pljuska, dođe do toga da vatrogasci, osim jednog oluka u

ulici Jurja Dobrile te nedjelje za vrijeme nevremena nisu imali intervencija na području Grada Pazina.

Nadovezujući se na probleme oborinskih voda u Zarečju kaže da se desio veliki nalet kiše te se nada

da će sve biti sanirano i stavljeno u funkciju kako treba,

10

- nabavka udžbenika (Dean Velenderić) - plan je definiran Odlukom o Socijalnoj skrbi u dijelu

pomoći obitelji s više djece. Najavljuje koordiniranu akciju s načelnicima okolnih općina upravo po

pitanju demografskih prioriteta i aktivnosti u budućem razdoblju kako bi mogli zajednički,

koordinirano pristupiti toj problematici,

- dugovanja okolnih općina prema Gradu Pazinu (Suzana Jašiuć) - postoje dugovanja i

obaveze. Grad Pazin svoje obaveze redovito ispunjava. Nema se sredstava za kupiti svim učenicima

udžbenike kako rade neke jedinice lokalne samouprave na području bivše Općine Pazin koje te

udžbenike kupuju, no s druge strane nemaju dovoljno kapaciteta za smještaj sve djece u vrtić.

Mišljenja je da stoga treba postojati nekakva bolja koordinacija na području Pazinštine u svezi tih

izdataka, a sve kako se ne bi dešavalo da s jedne strane imamo dobronamjerne aktivnosti prema

budžetu građana u pojedinim općinama, dok s druge strane postoji neizvršavanje obaveza prema

Gradu. Do kraja godine sve obveze koje postoje, a koje su osigurane mjenicama i drugim

instrumentima naplate potraživanja, uredno će se evidentirati i rješavati. Naglašava, da se to radi u

obliku nekakvog sporazuma ili na neki drugi način te da se te obveze prema gradskom proračunu

moraju izvršiti.

- škola u Grdoselu - na području Grada Pazina postoji više škola koje su napuštene i nisu sve u

istoj situaciji kao škola u Grodselu. Podsjeća na situaciju koja se dešavala od 2005. - 2009. kada je

ondašnje Gradsko vijeće donijelo dokument koji je govorio o stanju bivših škola na području Grada

Pazina te se na temelju tih dokumenata stvarala politika uređenja. Započelo se na temelju tog

dokumenta s uređenjem zgrade bivše škole u Lindaru, potom u Zabrežanima gdje je zamijenjen krov,

drvenarija, radi se na sanaciji WC- a. U Bermu se uredio sanitarni čvor i promijenila drvenarija, a

značajni radovi napravljeni su i na zgradi bivše škole u Kršikli, kao i u Grdoselu gdje je postavljena

nova međukatna konstrukcija, prozori i novi pod. Školu u Čerešnjevici dalo se svojevremeno na

prodaju jer se procijenilo da nije za uređenje. Za vrijeme prodaje desio se spor, gdje se osporavalo

vlasništvo Grada Pazina, te je tek nedavno donijeta pravomoćna presuda da je u vlasništvu Grada. I

dalje se stoji pri odluci da će ta nekretnina ići na tržište na osnovu trenutne procjene.

- razvoj cikloturizma i biciklizma na području Grada Pazina i središnje Istre (Boris Demark) -

postoji projekt SORT koji provodi LAG srce Istre, a koji spaja turističke zajednice Pazina, Motovuna i

Žminja i upravo u tom pravcu se radi strategija razvoja turizma koja uključuje i cikloturizam,

- povećanje plaća zaposlenih u Dječjem vrtiću i radnicima drugih ustanova koje se financiraju

iz gradskog proračuna (Boris demark) - politika plaća za proračunske korisnike definirana je

Kolektivnim ugovorom i Sporazumom te se svake godine definira kolektivnim pregovaranjem. Za ovu

godinu smanjenje osnovice je za 3,8 %, što znači da je u odnosu na onih 5 % povećanje 1,2 % i

korigira se u skladu sa punjenjem Proračuna. Dodaje da će u pisanom odgovoru biti dostavljena i

tablica poreznih prihoda Grada Pazina iz 2008. godine i iz 2017.godine kako bi se vidjelo koliko su

bili porezni prihodi onda veći sa puno manje gospodarskih aktivnosti, sa puno manje broja zaposlenih

i sa puno većim brojem nezaposlenih na području Grada Pazina. Danas je situacija drukčija u

gospodarskom smislu. Isto tako, bilo koja Vlada republike Hrvatske, bilo „crvena ili plava“ u trenutku

kada želi pomoći građanima i rasteretiti ih to radi kroz lokalne proračune, rasterećujući najčešće rad

kroz porez na dohodak,

- granice Grada Pazina i postavljanje tabli (Boris Demark) – radi se o hvalevrijednoj inicijativi

koja je pokrenuta pri nadležnom odjelu Grada,

- autobusna stanica na području Grada, na lokaciji koja će biti obuhvaćena izgradnjom nove

ceste koja će imati državni karakter, a za koju se očekuje da će tijekom ove godine biti raspisan javni

natječaj, dok se sljedeće godine očekuje sama izgradnja. Ponovno se osvrće na pitanje dugovanja

okolnih općina za koji će biti dostavljen pisan odgovor. Grad ne vodi politiku okolnih lokalnih

samouprava. Stoga će se poduzeti sve mjere naplate koje su raspoložive, ali što ne znači nužno slanje

zadužnice i instrumenata osiguranja, već se razgovara i o tome da se preuzme vlasništvo nad nekim

nekretninama, kao što se nekada radilo s općinama Tinjan i Cerovlje.

- aplikaciju Smart Pazin (Suzana Jašić) - Grad Pazin nema nikakve poveznice s aplikacijom,

niti s vlasnicima. Istina je da su dolazili u gradsku upravu početkom godine i prezentirali program, ali

u tom trenutku iznos od 40 tisuća kuna godišnje nije bilo moguće osigurati. Postoji niz aplikacija koje

su puno jeftinije, pa i kvalitetnije. Grad se odlučio za GIS sustav koji će imati i tu mogućnost.

Ponavlja da aplikacija Smart Pazin nema veze s Gradom Pazinom, bez obzira što njihova smart tajnica

prosljeđuje sve prijave na e –mailove u Grad. Ti e-mailovi otvaraju se, zaprimaju te se prosljeđuju u

11

komunalni odjel ili komunalno poduzeće koji ih rješavaju ovisno o mogućnostima. Zaključuje da je

svaka pomoć u radu dobro došla, ali da se s tom aplikacijom nema ništa, dok se suprotno čak javlja

određeni mobing po tom pitanju.

- Prilog: 2.

Ad – 3.

Prijedlog Odluke o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Pazina za razdoblje 2017. –

2022. godine obrazlaže Koviljka Aškić (po tekstu koji se nalazi u prilogu zapisnika). Sukladno članku

21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, jedinica lokalne samouprave dužna je donijeti plan

gospodarenja otpadom za svoje područje koji mora biti usklađen sa Planom gospodarenja otpadom RH

za razdoblje 2017. – 2022. Stoga je Grad Pazin pristupio izradi Plana gospodarenja otpadom te je za

izradu istog angažirana tvrtka Eko-Adria d.o.o. Pula. Planom se određuje i usmjerava gospodarenje

otpadom, analizira postojeće stanje te daju smjernice za njegovo unaprjeđenje.

Odbor za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša na sjednici održanoj 18.

rujna 2017. razmatrao je prijedlog Odluke o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Pazina za

razdoblje 2017. – 2022. godine, te predlaže Vijeću da istu prihvati u predloženom tekstu.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu.

Suzana Jašić konstatira da je Plan po njenom mišljenju dobar i da su zadovoljene norme koje

postavlja država i Europska unija, ali smatra da su postavljeni dosta visoki ciljevi pa postavlja pitanje

da li su isti realni, dostižni i na koncu važni za budućnost. Mišljenja je da s Planom gospodarenja

otpadom podosta kasnimo, kako na edukaciji građana, tako i na tehničkim pripremama koje

podrazumijevaju nabavku vozila, kontejnera, izgradnju kompostane, reciklažnog dvorišta i ostale

potrebne infrastrukture. Treba si postaviti pitanje, želi li se donijeti dokument kojim se zadovoljava

država ili je to dokument koji se doista misli implementirati shvaćajući ga važnim za budućnost?

Samom selekcijom otpada za reciklažu i njegovom prodajom može se zaraditi, čime bi se smanjila

ukupna cijena zbrinjavanja otpada, dok se edukacijom i promidžbom može značajno na to utjecati.

Naglašava da o tome mora prethoditi sustavna i učinkovita edukacija i motivacija na svim razinama i

jasno opredjeljenje Grada Pazina i svih njegovih sastavnica da je to za Grad važno i da se svi moraju

uključiti. Cilj je promjena svijesti i ponašanja kod svih dionika, odnosno građana, privatnih osoba,

gospodarstvenika i obrtnika, odgojno obrazovnih ustanova i organizacije civilnih društva. Za to je,

potrebno izdvojiti puno značajnija financijska sredstva od 20 tisuća kuna godišnje, koliko je

predviđeno predloženim Planom za edukacije. Potrebno je provoditi višegodišnju, dobro smišljenu i

smislenu javnu kampanju, a bez čega optimističan Plan nema plodno tlo pa bi se moglo dogoditi da se

bojazan o formalnom donošenju takvog dokumenta pokaže istinitom.

Zatim vijećnica postavlja pitanje za Grad (citirano): „Hoće li se nakon usvajanja ovog Plana

napraviti neki akcijski plan s jasno određenim zadaćama i rokovima i planira li se neko tijelo za

implementaciju i nadzor implementacije Plana?“ Godinama se skriva u kojoj će se mjeri povećati

naknada za zbrinjavanje otpada građanima, a koja bi prema njenim saznanjima iz neformalnih

razgovora mogla narasti za dva, tri pa i četiri puta. Stoga je zanima imaju li ljudi koji su bili uključeni

u izradu Plana ikakve računice po tom pitanju. Najbliže je uočljiva ideja da se definira cijena na

osnovu mjerenja po volumenu količine otpada koji građani predaju na zbrinjavanje. Smatra da to nije

dobar pristup jer je podložan manipulacijama. Pojašnjava, kako primjerice tisuću građana predaje

ukupno 250 metara kubnih otpada, no koji mogu težiti različito, ovisno o vrsti pojedinog otpada u tom

volumenu. Problem je što će gradsko komunalno poduzeće Usluga taj isti otpad, koji je prikupila po

volumenu, predati Kaštijunu u kilogramima. Kaštijun će to i naplatiti u kilogramima te će se za taj

određeni iznos kasnije teretiti građani. Ostaje dakle nepoznanica za građane koliko će stvarno platiti

zbrinjavanje otpada te se smatra da im to treba i jasno odgovoriti.

Dean Velenderić podržava raspravu vijećnice Suzana Jašić ističući da je to zajednički stav

Kluba vijećnika SDP-a. Sam Plan gospodarenja otpadom nema neke veće zamjerke. Ponavlja kako su

ciljevi visoko postavljeni i da se njima nastoji zadovoljiti zakonske okvire i kriterije koje je država i

EU postavila pred jedinicu lokalne samouprave. Zanima ga zapravo u kojoj se fazi Grad Pazin nalazi

po pitanju ispunjavanja iznijetog Plana. Mišljenja je da nije napravljeno puno, bez obzira na napore

12

koje ulaže gradsko komunalno poduzeće Usluga po tom pitanju, te misli kako se neće stići obaviti sve

potrebne pripreme i da će godinama trajati prilagodba na novi način gospodarenja otpadom.

Ne slaže se da bi trebali uzeti Crikvenicu kao primjer dobre prakse govoreći da je upoznat kako je

tamo usluga odvoza otpada jako skupa, dok se paralelno javljaju i drugi problemi, poput nedostatka

običnih kantica za smeće koje su potpuno nestale s ulica, pa se nema gdje odložiti običan papir od

marende. Treba izbjeći da se i u gradu Pazinu to dogodi te ga zanima što se planira u tom smjeru i da li

se mislilo i o tome kada se spominjalo Crikvenicu?

Boris Demark pita da li su u Plan gospodarenja otpadom ugrađene odredbe nove Uredbe o

gospodarenju otpadom koje će se početi primjenjivati od 1. studenog tekuće godine te koliko

problematiku, koja je po njemu dosta složena, dodatno opterećuje tehnologija Kaštijuna. Naglašava

kako se s nekim stvarima požurilo, a još ne funkcioniranju. Strahuje se i od penala koje je EU najavila

Hrvatskoj, a koji će se u konačnici prebaciti na krajnjeg korisnika usluga, što će dodatno povisiti

obveze građanima. Zanima ga i mišljenje prisutne gospođe Koviljke Aškić o tome ima li prostora

unutar svega toga što navodi ili bi jedinica lokalne samouprave trebala, uz Plan, na osnovu neke

definirane dinamike praćenja u određenom vremenu, imati i kratkoročne planove s jasno definirani

nositeljima, izvršiteljima i jasno definiranim zadaćama.

Koviljka Aškić pojašnjava da se često svi uspoređuju s Crikvenicom jer ima izuzetne rezultate

po pitanju primjene novog načina gospodarenja otpadom. Međutim, ističe da su oni na nižem postotku

odvajanja otpada od Grada Pazina. Što se tiče sustava gospodarenja otpadom i to kako će sve izgledati

u budućnosti, dodaje da to nije ugrađeno u predstavljenom Planu. Plan zapravo daje osnovne

smjernice i ne propisuje detaljno na koji način će se doći do određenih rezultata. Izrada Plana trajala je

mjesecima, dok se cijelo vrijeme čekala nova Uredba koja propisuje način naplate i cijenu usluge

sakupljanja miješanog komunalnog otpada, a isto tako novom Uredbom je propisano da će JLS plaćati

penale. Znači da po tome država plaća penale Europi, a JLS državi prema količinama miješanog

komunalnog otpada koji odlaže. Temelj za izračun je referentna utvrđena količina otpada iz 2015.

godine i onda dalje ide smanjenje po svakoj godini kako je točno navedeno u Planu. Ovisno o tome je

li se došlo do tog cilja smanjenja miješanog komunalnog otpada recikliranjem ili ne, plaćati će se ti

penali prema državi. Što se tiče cijene koju propisuje Uredba, ona je zamišljena da sadrži fiksni

minimalni dio za javnu uslugu i varijabilni dio, kao što je slučaj u Crikvenici, dok mjera može biti

volumen ili masa. Do sada sve JLS uglavnom obračunavaju prema volumenu, a jedino se Rab odlučio

za masu što podrazumijeva vagu na kamionu. Tu vidi probleme koji bi se mogli javiti ukoliko se vaga

na kamionu pokvari, budući da se tada ne može preuzimati i evidentirati otpad dok se ne otkloni kvar.

Nova Uredba daje godinu dana za vrijeme prilagodbe, da se sve kante čipiraju i da se evidentira

pražnjenje kanti i odvoz od svakog korisnika. Kako je u Planu opisano, gradsko komunalno poduzeće

Usluga ide na sakupljanje od vrata do vrata i paralelno s tim na male zelene otoke u mreži, kako bi se

spriječilo da bilo tko odlaže otpad u te kontejnere. Kod određivanja cijene odvoza i zbrinjavanja

miješanog komunalnog otpada, spomenuta minimalna javna komunalna usluga, kao fiksni dio cijene,

podrazumijeva dva odvoza miješanog komunalnog otpada mjesečno po korisniku i jedan odvoz papira

te četiri odvoza bio otpada koji nećemo za sada imati. Sve preko toga je varijabilni dio cijene, odnosno

prema onome koliko korisnik proizvede miješanog komunalnog otpada. Spominje Crikvenicu gdje

ljudi skrivaju svoje kante da ne bi došlo do odbacivanja otpada u njihove kante od strane drugih osoba.

Kao negativnu stvar u svemu tome ističe to što postoji opasnost odlaganja otpada u okoliš kako bi se

manje plaćalo, te će u smjeru sprječavanja toga biti izuzetno važna suradnja građana i nadležnog

komunalnog redarstva, a gdje će možda trebati razmišljati i o nekakvoj aplikaciji. Stvari koje spominje

nisu nikakva novost, toga je bilo u Italiji i Austriji kada se uveo sustav naplate prema volumenu, što

uglavnom svi imaju. Potvrđuje da koševi na javnim prostorima ostaju, a da uslugu pražnjenja tih

koševa komunalnoj tvrtki plaća Grad. Kante za miješani komunalni otpad morati će paralelno biti pod

nadzorom, da li u dvorištu ili u zajedničkoj mreži kao mali zeleni otok. Osvrće se na ulogu reciklažnog

dvorišta gdje će se kroz novi cjenik stimulirati korisnike da što više donose otpad u reciklažno dvorište

s nekakvim popustima koje će Usluga predvidjeti za takve korisnike koji to budu redovno koristili.

Ciljevi koji su određeni Planom su dostižni. Nova Uredba gradu daje mogućnost naplatite

naknade za građenje koja se obračunava po litri predanog otpada temeljem Plana gradnje građevina za

gospodarenjem komunalnim otpadom koji se donosi do kraja tekuće godine za iduću godinu. Ubuduće

13

će se cijena za uslugu korigirati svake godine jer se ona mora temeljiti na troškovima koji ulaze u onaj

fiksni dio cijene, te na troškovima komunalne tvrtke, plus troškovima iz plana ulaganja za iduću

godinu. Za pitanje zarade na komponentama odvojenog sakupljanja otpada, kaže da je u Hrvatskoj za

sada to veći trošak takvog sakupljanja otpada od same zarade prodajom, ako se uopće uspije prodati.

No, u bilo kojem slučaju jeftinije je nego cijena 450,00 - 500,00 kuna, koliko se predviđa po toni

obrade tog otpada na Kaštijunu. Kaštijun će teško uspjeti apsorbirati ogromnu količinu otpada koja se

javlja povećanjem broja noćenja u turizmu, pa će biti svakako potrebno motivirati korisnike na

odvojeno sakupljanje plastike, stakla i papira. Sam sustav prikupljanja otpada jako je skup jer se mora

individualizirati korisnike, a što podrazumijeva čipiranje kanti, očitavanje, vođenje evidencija,

izvještavanje. Biti će nepopularnih mjera. Sve će se to odraziti prvenstveno na cijenu usluge koja se

definitivno mora dizati te je vrlo važno postići konsenzus oko toga i zajedno objašnjavati ljudima na

terenu. Jednog dana bi ta cijena trebala padati kada bude izgrađen i uspostavljen učinkovit sustav i

sirovina zaista bude sirovina za prodaju. Kod svih se dešavalo da cijena u početku naglo raste, a onda

postepeno pada kako se sustav uspostavlja te se tako očekuje i kod nas.

Elvis Kliman odgovara na pitanje vijećnice Suzane Jašić o tome postoji li neki akcijski plan s

jasno određenim zadaćama i rokovima i planira li se neko tijelo za implementaciju i nadzor

implementacije Plana. Naglašava da se trenutno na raspravama po mjesnim odborima u sklopu

provođenja projekta Pazi(n) proračun! paralelno educira građane i prezentiraju promjene koje ih

očekuju u gospodarenju otpadom. Što se infrastrukture tiče, do sada se na odlagalištu u Jelenčićima

puno napravilo po tom pitanju. Provedena je prva faza sanacije postojećeg odlagališta u vrijednosti od

2,7 milijuna kuna, napravila se pristupna cesta koja je koštala 650 tisuća kuna, te se izgradila

pretovarna stanica za što je bilo potrebno 5,5 milijuna kuna. Predstoji još izgradnja reciklažnog

dvorišta za koje su potreba sredstva od 1,1 milijuna kuna, a potom se predviđa i izgradnja sortirnice

koja će stajati 2 milijuna kuna. Ako se pokaže da je isplativo, išlo bi se u izgradnju i kompostane za

koju je potrebno osigurati milijun kuna. Po pitanju recikliranja, Grad, odnosno Usluga ima mobilno

reciklažno dvorište koje je svima na poziv dostupno po potrebi, ali do za sada nije bilo prevelikog

interesa. Smatra da će se ciljevi koji su stavljeni u Plan do 2022. godine, uspjeti dovesti do kraja.

Suzana Jašić pita tko je nadležan za implementaciju Plana?

Elvis Kliman odgovara da je za implementaciju Plana odgovoran Upravni odjel za komunalni

sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo u dijelu koji se tiče izgradnje, a koriste se i sve prilike za

edukaciju građana, navodeći da je u samom Planu prezentiran tablični prikaz aktivnosti, mjere i tko je

zadužen dionik za ih provoditi.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i daje na glasovanje prijedlog Odluke u predloženom

tekstu.

Od 15 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 15 glasova „ZA“ donosi

O D L U K U

o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Pazina

za razdoblje 2017. – 2022. godine - Prilog: 3.

Ad – 4.

Izvješće o radu „Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre“ za 2016. godinu obrazlaže

Mladen Milohanić (po tekstu koji se nalazi u prilogu zapisnika). Tijekom 2016. godine Fond je

ostvario 1.570.871,72 kuna priliva, od čega je Grad Pazin uplatio 35.000,00 kuna. Iz sredstava Fonda

je u 2016. godini odobreno 45 kredita u vrijednosti od 9.703.136,50 kuna. Na području Grada Pazina

odobrena su 3 kredita u ukupnom iznosu od 1.307.500,00 kuna, od čega za uređenje i opremanje

vinarskog podruma 250.000,00 kuna, za nabavu poljoprivredne mehanizacije 687.500,00 kuna te za

konsolidaciju poljoprivrednog gospodarstva 370.000,00 kuna. Grad Pazin razmjerno uloženim

sredstvima ima višestruko veću korist od Fonda jer u ukupnim sredstvima Grad Pazin sudjeluje sa

manje od 1% a u protekle 22 godine njegov udio u masi dodijeljenih kreditnih sredstava iznosi

14,38%.

14

Odbor za gospodarstvo, financije i razvoj na sjednici održanoj 18. rujna 2017. razmatrao je

Izvješće o radu „Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre“ za 2016. godinu, te predlaže

Vijeću da isto prihvati u predloženom tekstu.

U 19:55 sati sjednicu Vijeća napušta Suzana Jašić, pa predsjednik Vijeća konstatira da sjednici

prisustvuje 14 vijećnika.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu.

Obzirom da nema rasprave, predsjednik Vijeća daje na glasovanje Izvješće o radu Fonda bez

primjedbi.

Od 14 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 14 glasova „ZA“ (u trenutku glasovanja sjednici nije

nazočna vijećnica Suzana Jašić) donosi

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu „Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre“ za 2016.

godinu u tekstu kako je to Vijeću predložio Gradonačelnik Grada Pazina dopisom od 6. rujna 2017.

godine.

- Prilog: 4.

Ad – 5.

Izvještaj o poslovanju Pazin sport d.o.o. za 2016. godinu obrazlaže Samanta Grizila Tomišić

(po tekstu koji se nalazi u prilogu zapisnika). Predmet poslovanja društva su: Upravljanje i održavanje

sportskom građevinom i sportskim objektima, Sportska priprema, Sportska poduka, Sportska

rekreacija, Organiziranje sportskih natjecanja, Vođenje sportskih natjecanja, Poslovanje nekretninama,

Iznajmljivanje nekretnina, Posredovanje u prometu nekretnina, Poslovi upravljanja nekretninom i

održavanja nekretnina, Iznajmljivanje strojeva i opreme itd. Ukupni prihodi Društva u 2016. godini

iznose l1.130.228,00 kuna ili za 20,47% manji su nego 2015. godine, rashodi u iznosu od 332.625,00

kuna niži za 26,21% nego 2015. godine, dok je dobit prije oporezivanja u iznosu od 86.639,00 kuna

viša za 1.164,80% nego 2015. godine. Ukupna vrijednost aktive odnosno pasive u 2016. godini iznosi

774.791,00 kunu što je za 9,33% više nego 2015. godine.

U 19:55 sati vijećnicu napušta Suzana Jašić, pa predsjednik Vijeća konstatira da sjednici

prisustvuje 14 vijećnika.

U 20:05 sati sjednicu Vijeća napušta Valter Milohanić, pa predsjednik Vijeća konstatira da

sjednici prisustvuje 13 vijećnika.

Odbor za društvene djelatnosti na sjednici održanoj 18. rujna 2017. razmatrao je Izvještaj o

poslovanju Pazin sport d.o.o. za 2016. godinu, te predlaže Vijeću da isto prihvati u predloženom

tekstu.

U 20:10 sati sjednici Vijeća priključuju se Suzana Jašić i Valter Milohanić, pa predsjednik

Vijeća konstatira da sjednici prisustvuje 15 vijećnika.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu.

Dean Velenderić javlja se za riječ, dijelom i u ime Suzane Jašić, konstatira da je Izvještaj

detaljan i pregledan te da će ga Klub vijećnika SDP – a podržati. Kao sugestiju ističe da bi bilo korisno

u budućnosti dati pregled informacija sukladno o predmetima poslovanja društva, da se vidi u kojim se

područjima što radi. Također sugerira da bi bilo korisno u jednom poglavlju posebno izdvojiti

informacije o komunikaciji s glavnim subjektom javne politike sporta i rekreacije u Pazinu sa

Zajednicom sportskih udruga Grada. Kao treće bilo bi dobro imati uvid u korištenje svakog sportskog

objekata na tabličnom i grafičkom prikazu. Odnosno po kakvim se pravilima i po kojim uvjetima

koriste sportski objekti, tko i koliko plaća te koliko se manifestacija profitnih i neprofitnih održalo u

pojedinom sportskom objektu.

Boris Demark naglašava nekoliko stvari iz Izvještaja koje ocjenjuje važnima i o kojima bi

trebalo voditi računa u budućem radu Pazin sporta. Za primjer uzima grafikon na 23. strani Izvještaja

gdje se vide značajna sredstva koja Grad Pazin ulaže u rad Pazin sport d.o.o.. Mišljenja je da bi trebao

biti cilj da se taj udio smanji, a da se sredstva osiguravaju na nekoj drugoj strani, kroz komercijalne

programe. Skreće pažnju na podatak iz 15. grafikona na 27. stranici gdje je među inim troškovima,

15

trošak promidžbe putem TV – a 60 tisuća kuna godišnje. Smatra važnim da se ukaže i na činjenicu da

je lanjske godine zaposlen treći kućni majstor. Kaže kako je to vrlo upitno je li bilo potrebno, posebno

ako se Društvo usporedi, primjerice, s Dječjim vrtićom gdje je jedan kućni majstor na 450 djece.

Kao temu za promišljanje naglašava kako je onda jedna čistačica dovoljna ako se u Pazin sportu radi

cijele dane i noći, te smatra da su u najmanju ruku povrijeđena neka prava čistačice.

Samanta Grizila Tomišić pojašnjava da o održanim sportskim događanjima u svojim

izvještajima o poslovanju obrazlaže Zajednica sportskih udruga Grada Pazina gdje pokriva one

sportske manifestacije kojima je organizator, te one čiju organizaciju potpomaže putem članica

Zajednice. U dijelu korištenja sportskih objekata navodi kako je prikazano ukupno korištenje, no

trgovačko društvo Pazin sport d.o.o vodi mjesečnu evidenciju i podatke o korištenju sportskih objekata

za svakog korisnika te ih objavljuje na svojim stranicama, a mjesečno dostavlja i izvještaj nadležnom

Odjelu Grada Pazin. Za financiranje Društva od strane Grada Pazina naglašava kako su u 2016. godini

analizom ukupno ostvarenih prihoda imali udio sufinanciranja od strane Grada 38 posto, dok je taj

udio ranijih godina iznosio preko 50 posto. Za troškove promidžbe putem televizije koji su

evidentirani u iznosu od 60 tisuća kuna, naglašava da je to ukupan iznos Ugovora koji Pazin sport

d.o.o. ima sklopljen s TV Istrom, a koji uključuje stavke najave manifestacija, promidžbe

manifestacija, koje ne koristi samo Pazin sport d.o.o. već i Zajednica sportskih udruga Grada Pazina,

odnosno njezine članice za sva događanja koja se tijekom godine odvijaju u Gradu Pazinu, U svezi

kućnog majstora i čistačice ističe se da je treći kućni majstor zaposlen 1. travnja 2016. godine, kada je

Društvo dobilo Gradski stadion na upravljanje, kao treći sportski objekt gdje se trenira i igra od jutra

do navečer. Posebno od rujna do lipnja kada su događanja vikendom pa često nedostaje još jedna

osoba.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i daje na glasovanje Izvještaj bez primjedbi.

Od 15 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 15 glasova „ZA“ donosi

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvještaj o poslovanju Pazin sport d.o.o. za 2016. godinu u tekstu kako ga je

izradilo trgovačko društvo Pazin sport d.o.o., a Vijeću predložio Gradonačelnik Grada Pazina dopisom

od 6. rujna 2017. godine.

- Prilog: 5.

Ad – 6.

Izvještaj o poslovanju Društva „Pazin“ d.o.o. za 2016. godinu obrazlaže Neda Bucaj (po tekstu

koji se nalazi u prilogu zapisnika). Tijekom 2016. godine Društvo je ostvarilo prihode u iznosu od

770.135,05 kuna i viši su za 8,86% nego 2015. godine, te ukupne rashode u visini od 766.734,58 kuna

i viši su za 8,61%, dok je bruto dobit ostvarena u visini od 3.400,47 kuna. U promatranom razdoblju,

Društvo je ostvarilo sve svoje zadaće i ciljeve te je realizirano ukupno 3.843.469,22 kuna poslova na

stambenim i poslovnim zgradama (redovito održavanje, hitni, manji i veliki popravci, izvanredno

održavanje te usluge), te je poslovalo pozitivno.

Odbor za gospodarstvo, financije i razvoj na sjednici održanoj 18. rujna 2017. razmatrao je

Izvještaj o poslovanju Društva „Pazin“ d.o.o. za 2016. godinu, te predlaže Vijeću da isto prihvati u

predloženom tekstu.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu.

Dean Velenderić pita od kuda interes trgovačkog društva Pazin d.o.o. da se vode zgrade u

Poreču i Vrsaru? Konstatira da je u izlaganju bilo dosta riječi o kotlovnicama te traži pojašnjenje zašto

je jedinična cijena grijanja za one koji se griju na kotlovnicu u Frane Matejčića nešto niža nego onima

koji se griju kotlovnicom na adresi Jurja Dobrile 5.? U svezi kotlovnice u neboderu, zanimaju ga

budući planovi, odnosno da li će se troškovi te kotlovnice dijeliti na sva tri nebodera, imajući u vidu

činjenicu da zadnja zgrada neće biti za sada energetski obnovljena pa će im trebati svakako više goriva

za postizanje istog stupnja topline. Smatra da bi bilo potrebno fizički razdvojiti grijanje za te tri

zgrade.

16

Pohvaljuje dio iz Izvještaja gdje se govori o obnovi krovišta i stepenica. Međutim, ističe kako

bi volio da Grad vodi malo više računa o nekim zgradama, poput kuće u Valvasorovoj ulici u kojoj

ima suvlasnički udio, a koja je zbog neodržavanja pred urušavanjem i prijeti susjednim zgradama.

Zanima ga na koji način se raspoređuju prioriteti koja nekretnina treba popravke, s obzirom da se

raspolaže s malim iznosima, a radi se o složenim i skupim zahvatima.

Neda Bucaj pojašnjava da im nije u interesu širiti se na daljnja područja u upravljanju

zgradama s obzirom na skromne kapacitete što se tiče ljudstva. No, kaže kako su zgrade u Poreču i

Vrsaru imale problema s prijašnjim upraviteljima, te su rješenje pronašle kod njih inzistirajući da ih

preuzmu na upravljanje. S obzirom na poslovnost, nisu ih mogli odbiti te za sada sve funkcionira

dobro. Isto je i sa zgradom u Žminju, koja teritorijalno ne pripada njihovom području, već Rovinju, no

i tamošnji predstavnici stanara su zahtijevali da Pazin d.o.o. preuzme na upravljanje zgradu.

Što se tiče kotlovnica i funkcioniranja. Navodi da su sve kotlovnice razdvojene i imaju svoju zasebnu

kalkulaciju cijene. S obzirom da su različiti troškovi pojedine kotlovnice razlikuje se i cijena grijanja.

Za nebodere ističe da je bio plan da se sva tri obuhvate energetskom obnovom, ali za treći najprije nije

bilo raspoloživih sredstava u Fondu, a potom su odlukom suvlasnika odustali od prijave na natječaj.

Problematika s grijanjem nastoji se trenutno riješiti odvajanjem sva tri nebodera postavljanjem

kaloriometra za svaki neboder zasebno, te će se pratiti potrošnja počevši od ove sezone grijanja. Sada

će se najprije odrediti cijena prema projektnoj dokumentaciji i procjene uštede, a kada se dobiju

stvarni podaci, onda će se cijena usklađivati prema tim dobivenim podacima.

Za zgradu u Valvasorovoj ulici ističe da ona, s obzirom na stanje, sigurno nije među 248 zgrada koje

imaju na upravljanju.

Elvis Kliman nadovezuje se na pitanje zgrade u Valvasorovoj ulici, naglašavajući da ima dosta

ruševnih zgrada, od kojih neke Grad ima u vlasništvu ili suvlasništvu. Poznata mu je i problematika sa

zgradom u Valvasorovoj ulici, oko koje se trenutno poduzimaju koraci da se riješi problem (vode se

razgovori sa vlasnicima), te je optimističan oko toga da će ubrzo doći i do radova na samoj zgradi.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i daje na glasovanje Izvještaj bez primjedbi.

Od 15 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 15 glasova „ZA“ donosi

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvještaj o poslovanju Društva „Pazin“ d.o.o. za 2016. godinu u tekstu kako je to

Vijeću predložio Gradonačelnik Grada Pazina dopisom od 6. rujna 2017. godine.

- Prilog: 6.

Ad - 7

Godišnje izvješće o poslovanju trgovačkog društva Usluga d.o.o. za 2016. godinu s

izvješćima: a) o upravljanju organizaciji i naplati prodaje robe izvan prodavaonica za 2016. godinu i b)

o upravljanju i održavanju parkirališta u gradu Pazinu za 2016. godinu, obrazlaže Dragan Šipraka (po

tekstu koji se nalazi u prilogu zapisnika).

Tijekom 2016. godine ukupni prihodi i rashodi Usluge smanjeni su u odnosu na 2015. godinu,

prihodi za 26,52% a rashodi za 26,32%, dok je bruto dobit veća za 42,23%. Investicijska ulaganja

iznose 1.443.304,19 kuna, a odnose se na ulaganja u komunalnu opremu, opremu za održavanje i

alate, opremu za graditeljstvo, opremu za održavanje i servisiranje strojeva, nabavu uredske i

računalne opreme, dok investicije u toku iznose 5.513.181,39 kuna. Društvo je u promatranom

razdoblju zadržalo pozitivno financijsko poslovanje te kvalitetno pružanje komunalnih usluga.

Ukupni prihodi od prodaje na otvorenom u 2016. godini ostvareni su u visini od 437.665,83

kune, što je za 18,39% više nego 2015. godine. Rashodi su iznosili 112.996,30 kuna, odnosno 12,83%

manje nego 2015. godine. Ova djelatnost ostvarila je dobit od 276.064,93 kune odnosno 15,00% više

nego 2015. godine. Dobit se između Grada Pazina i Usluge dijele u omjeru 44,5 : 55,5%, tako da

Gradu Pazinu pripada 194.642,85 kuna a trgovačkom društvu „Usluga“ d.o.o. 243.022,98 kuna,

odnosno umanjeno za PDV 194.418,38 kn, odnosno umanjeno za rashode 81.422,08 kuna

17

Ukupni prihodi od naplate parkiranja u 2016. godini iznosili su 733.242,55 kuna, što je

povećanje od 17,80% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rashodi iznosili su 442.227,33 kune što

je za 1,06% više no 2015. godine. Ostvarena dobit ove djelatnosti iznosi 291.015,22 kune, što je

povećanje od 57,07% u odnosu na godinu ranije.

U 20:40 sati sjednicu Vijeća napuštaju Dean Velenderić, Hani Glavinić, Ivica Franković i

Boris Demarh, pa predsjednik Vijeća konstatira da sjednici prisustvuje 11 vijećnika.

U 20:45 sati sjednici Vijeća priključuju se Hani Glavinić i Dean Velenderić, pa predsjednik

Vijeća konstatira da sjednici prisustvuje 13 vijećnika.

U 20:50 sati sjednici Vijeća priključuju se Ivica Franković i Boris Demark, pa predsjednik

Vijeća konstatira da sjednici prisustvuje 15 vijećnika.

Odbor za društvene djelatnosti na sjednici održanoj 18. rujna 2017. razmatrao je Izvještaj o

poslovanju Pazin sport d.o.o. za 2016. godinu, te predlaže Vijeću da isto prihvati u predloženom

tekstu.

Odbor za gospodarstvo, financije i razvoj na sjednici održanoj 18. rujna 2017. razmatrao je

Godišnje izvješće o poslovanju trgovačkog društva Usluga d.o.o. za 2016. godinu s izvješćima: a) o

upravljanju organizaciji i naplati prodaje robe izvan prodavaonica za 2016. godinu i b) o upravljanju i

održavanju parkirališta u gradu Pazinu za 2016. godinu, te predlaže Vijeću da ista prihvati u

predloženom tekstu.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu. Suzana Jašić zahvaljuje se na iscrpnom izvještaju te naglašava kako se radi o vrlo važnoj firmi

za Grad Pazin, koja zapošljava puno ljudi i radi puno. Veliki je interes javnosti oko rada Usluge te

najavljuje set od tri pitanja koja su na tragu demistifikacije određenih nagađanja koja se mogu čuti, a

sve s ciljem da se poveća transparentnost.

Prvo pitanje upućuje u svezi prikupljanja odvojenog otpada za koji kaže da u tom procesu,

kojeg je i sama dio, postoje različiti stavovi i reakcije građana. Mogu se čuti razni stavovi javnosti, od

toga da se to što se prikuplja odvojeno doista odvozi i prodaje, do toga kako sve to nema smisla kada

se ionako kasnije sve skupa ponovno spoji u kamionu i odveze na deponij. Stoga traži pojašnjenje

kako funkcionira sam proces prikupljanja i kasnijeg postupka s odvojenim otpadom i što se kasnije

radi s tim. Zanima je i dio iz Izvještaja u kojem je spomenuto da se u 2016. godini nije pristupilo

planiranoj nabavci komunalne opreme za selektivno odvajanje otpada jer nisu bila raspoloživa

sredstva putem Fonda, te traži odgovor na to koliko će se ta činjenica odraziti na trenutni proces

selektivnog odvajanja otpada u Gradu Pazinu.

U drugoj grupi pitanja osvrće se na financijske podatke iz Izvještaja za koje moli malo više

pojašnjenja. Zanima je na što se odnose prigodne godišnje nagrade od 2.500,00 kuna za koje je u

2016. godini isplaćeno 156.500,00 kuna. te traži pojašnjenje u kojim se prilikama isplaćuju te nagrade,

kome, tko donosi odluku o tome i na temelju čega. Uočljiva je i stavka za reprezentaciju na što je

lanjske godine potrošeno 72.190,00 kuna, a što je u prosjeku preko 6 tisuća kuna mjesečno. Traži da se

pojasni na što se odnosi ta stavka s obzirom da Usluga nije organizator javnih manifestacija. Za

primjer navodi kako je lanjsku godinu Grad Pazin po toj osnovi potrošio 45 tisuća kuna, a

Ministarstvo Uprave 35 tisuća kuna. Zatim traži odgovor kolika je naknada po sjednici pojedinom

članu Nadzornog odbora, budući je u Izvještaju vidljivo da se lanjske godine za to potrošilo 103.348

kuna, te što podrazumijeva stavka darovanja za koju je lanjske godine odvojeno 128.289,00 kuna.

Nadovezuje se i na stavke potraživanja od 2 milijuna kuna za odvoz komunalnog otpada i 1,7 milijuna

kuna za izgradnju i održavanje cesta, te je zanima prema kome su ta potraživanja. Za kraj, oko

financijskog dijela, zanima ju koliko iznosi satnica radnika koji prikuplja miješani komunalni otpad, te

koliko iznosi mjesečna plaća direktora trgovačkog društva.

U trećoj grupi pitanja ukazuje na problem sa gradskim parkovima koji nekoliko dana nakon

obilnijih kiša budu puni blata i lokvi te apelira na nadležne službe da povremeno nasipavaju, posebno

kod sprava za djecu, a gdje je također potrebno povremeno podmazati ljuljačke.

Nadalje, nadovezuje se na ostala dva izvještaja. U svezi sajma i njegove održivosti u

budućnosti, kaže da dolazi puno ljudi iz okolice u Pazin na sajmeni dan, kao i turista, a koji su

razočarani ponudom. Predlaže da se uvede dio sajma koji nudi autohtone Istarske proizvode čime bi se

18

interes povećao u smjeru očuvanja tradicije sajma u Pazinu. U tom smjeru je potrebno stimulirati i

prodavače, za početak besplatnim sudjelovanjem.

Oko parkirališta postavlja pitanje koje je jedan građanin bezuspješno postavio gradskoj upravi,

a tiče se broja parkirnih mjesta za bicikle i motocikle u gradu Pazinu, te se nadovezuje pitanjem

prepoznaje li Usluga važnost ovakvih parkirnih mjesta za razvoj Grada i planira li se investirati u to.

Valter Milohanić pita koliko i u kojem se omjeru financiralo parkiralište u Muntriljskoj s

obzirom da ga nema u Izvještaju, na što je Dragan Šipraka odgovorio se parkiralište radilo ove

kalendarske godine te da će biti u sljedećem izvještaju.

Dragan Šipraka odgovara na postavljena pitanja te najprije ističe da se odvojeni otpad pravilno

prikuplja i odlaže u privremene boksove u skladištu kod Usluge, te ga odvoze u Pulu kada se nakupi

dovoljna količina. Kaže da na odlagalištu otpada u Jelenčićima postoje također boksovi gdje se

selekcionira otpad. Građane buni što isti kamion sakuplja sve vrste otpada, ali naglašava da se to radi

odvojeno.

Pad Vlade dva puta usporio je provođenje prilagodbe i dijela Plana gospodarenja otpadom,

odnosno prilagođavanje Uredbi i razvoj firme ka selekcioniranju otpada. Fond već dvije godine nema

otvorene natječaje za sufinanciranje, osim trenutno za reciklažno dvorište na koji će se Grad Pazin

aplicirati. Pojašnjava da se iz tog razloga smanjila nabava, no da će se sada povećati, pa je ove godine

već 2 tisuće kontejnera u nabavi bez sufinanciranja Fonda

Na pitanje iznosa za prigodne godišnje nagrade, ističe da je to iznos prigodnih nagrada za 76

radnika po 2.500,00 kuna, što daje onaj ukupni iznos iz Izvještaja. U troškove reprezentacija ulaze i

troškovi koji nastaju pri tehničkim pregledima, izdavanja uporabnih dozvola i nadzoru nadzornih

organa. Dio potrošenih sredstava otpada na poklone za poslovne partnere pred Božić i Novu godinu,

kao i za prigodne poklone umirovljenicima Usluge za kraj godine. Članovi Nadzornog odbora primaju

600 kuna mjesečno, a ima ih sedam, dok za rashod darovanja navodi da će pismeno odgovoriti za što

je utrošeno 128 tisuća kuna. Za potraživanje od 2 milijuna kuna po osnovi odvoza komunalnog otpada,

pojašnjava da se to akumulira kroz dug korisnika usluga, no koji se naplati, te ističe kako je

naplativost 98,5 posto. Dug nastaje jer se šalju uplatnice za šest mjeseci, kako bi se uštedjelo na

poštarini, no što po novoj Uredbi više neće biti moguće jer će cijena biti sastavljena od fiksnog i onog

varijabilnog dijela koji se ne može predvidjeti. Za pitanje u svezi osobnog dohotka radnika, navodi da

je satnica pometača nekih 17 kuna, a i da su ostale plaće radnika male te da su u prosjeku tisuću kuna

ispod prosjeka u Republici Hrvatskoj. On kao direktor društva, kada se odbiju olakšice, dobiva plaću

negdje između 14 i 15 tisuća kuna.

Na treći set pitanja vijećnice, u svezi parkova, odgovara da se parkovi održavaju sukladno

godišnjem Planu. Moguće je da se dogodi da se uslijed nevremena pojavi blato i lokva, ali da se to

relativno brzo sanira i da ne vjeruje da može takvo stanje biti danima ukoliko je sve normalno.

Po pitanju sajma naglašava da je već u izlaganju naveo kako je potrebno selekcioniranje ili

stratifikacija sajma prema antikvitetima, cvijeću, starim istarskim zanatima ili nešto po čemu ljudima

to neće biti samo dolazak u Grad svakog prvog utorka u mjesecu, već će imati nešto posebno. Kaže i

kako je pad prihoda zaustavljen te da se drži konstanta.

Za parking bicikla i motocikla, pokušalo se pitati građane da li da im označe u ulicama takva

mjesta, sa čime se nisu složili. Konstatira kao je jasno da takva parkirna mjesta onda mogu ići samo na

trgu ili na javnoj čistoj površini gdje neće smetati građanima te da će se ta mjesta označiti kod širenja i

označavanja parkirnih mjesta na Trgu. Vezano uz parkiranje, kao dodatnu ponudu Grada Pazina,

spominje se kamp odredište koje imaju u planu i koje je trebalo početi s radom u srpnju. Problem koji

se javio kod stare i nove katastarske izmjere iskoristili su za parcelaciju kampa i uz kamp kod zgrade

Uprave parceliranje parkirališta, koje će se moći koristiti.

Željko Legović, zamoljen sa strane dobrovoljnih davaoca krvi koji su dali krv preko sto puta,

predlaže da se tim davaocima omogući besplatan parking u gradu Pazinu.

Dragan Šipraka pohvaljuje inicijativu vijećnika Željka Legovića, navodeći da se u skladu sa

Odlukom o parkiralištu može realizirati prijedlog vijećnika.

19

Suzana Jašić zahvaljuje se na iscrpnim odgovorima predsjednika Uprave te apelira da Usluga

d.o.o. digne sljedeće godine najnižu satnicu radnicima koji rade u nepovoljnim i teškim uvjetima.

Pohvaljuje informaciju da će se označiti mjesta za bicikle i motocikle te ističe da takva mjesta postoje

na obali i ona se ne naplaćuju, već ta mjesta služe u turističke svrhe.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i daje odvojeno na glasovanje Godišnje izvješće

društva Usluga d.o.o. s izvješćima: a) o upravljanju organizaciji i naplati prodaje robe izvan

prodavaonica i b) o upravljanju i održavanju parkirališta u gradu Pazinu, bez primjedbi.

Od 15 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 15 glasova „ZA“ donosi

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju trgovačkog društva Usluga d.o.o. za 2016.

godinu, u tekstu kako ga je izradio predsjednik Uprave Društva Broj: 329-1/2017. od 14. lipnja 2017.

godine, a Vijeću predložio Gradonačelnik Grada Pazina dopisom od 6. rujna 2017. godine.

2. Prihvaća se Izvješće o upravljanju, organizaciji i naplati prodaje robe izvan prodavaonica za

2016. godinu u tekstu kako ga je izradila Usluga d.o.o. Pazin, Broj: 329-3/17 od 9. lipnja 2017.

godine, a Vijeću predložio Gradonačelnik Grada Pazina dopisom od 6. rujna 2017. godine.

3. Prihvaća se Izvješće o upravljanju i održavanju parkirališta u gradu Pazinu za 2016. godinu

u tekstu kako ga je izradila Usluga d.o.o. Pazin, Broj: 329-2/17 od 9. lipnja 2017. godine, a Vijeću

predložio Gradonačelnik Grada Pazina dopisom od 6. rujna 2017. godine.

- Prilog: 7.

Ad – 8.

Godišnje izvješće o poslovanju trgovačkog društva Usluga odvodnja d.o.o. za 2016. godinu

obrazlaže Dragan Šipraka (po tekstu koji se nalazi u prilogu zapisnika). Ukupni rashodi društva

iznosili su 1.955.023,15 kuna što je za 4,43% manje nego 2015. godine te su i ukupni prihodi u visini

od 1.956.564,53 kn manji za 4,92% nego u 2015. godini. Bruto dobit društva iznosi 1.541,38 kuna.

Najznačajnije poslovne aktivnosti su: gradnja sustava javne odvodnje naselja Stancija Pataj, izgradnja

sustava javne odvodnje u ulici Antuna Kalca, izgradnja sustava javne odvodnje u ulici Mečarski put,

izgradnja sustava javne odvodnje uz državnu cestu DC44 na prolazu kroz Lupoglav, sustav javne

odvodnje Stari Pazin i Dubravica i sustav javne odvodnje Motovun. Ukupna vrijednost investicija

iznosi 4.617.523,31 kunu, dok je za nabavu opreme utrošeno 29.617,90 kuna. Društvo je u

promatranom razdoblju sukladno dostupnim izvorima financiranja izvršilo većinu planiranih projekata

dok je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Pazina radio bez zastoja te sa viskom kvalitetom

izlaznih otpadnih voda.

Odbor za gospodarstvo, financije i razvoj na sjednici održanoj 18. rujna 2017. razmatrao je

Godišnje izvješće o poslovanju trgovačkog društva Usluga odvodnja d.o.o. za 2016. godinu, te

predlaže Vijeću da isto prihvati u predloženom tekstu.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu. Obzirom da nema rasprave, predsjednik Vijeća daje na glasovanje Godišnje izvješće, bez

primjedbi.

Od 15 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 15 glasova „ZA“ donosi

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju trgovačkog društva Usluga odvodnja d.o.o. za

2016. godinu, u tekstu kako ga je izradio direktor Društva Broj: 91-1/2017 od 28. lipnja 2017. godine,

a Vijeću predložio Gradonačelnik Grada Pazina dopisom od 6. rujna 2017. godine.

- Prilog: 8.

20

Ad – 9.

Godišnji izvještaj o poslovanju trgovačkog društva „Razvojna agencija Srce Istre“ d.o.o. za

2016. godinu obrazlaže Maja Stranić Grah (po tekstu koji se nalazi u prilogu zapisnika). Aktivnosti

razvojne agencije u 2016. godini bile su usmjerene na prezentaciju novoosnovane potporne institucije

javnosti i poduzetnicima s područja središnje Istre te pripremu i prijavu razvojnih projekata na domaće

natječaje i inozemne natječaje za EU fondove; otvorena je Facebook stranica na kojoj se objavljuju

sve relevantne informacije poduzetnicima, potpisan je Partnerski sporazum razvojnih agencija

jugoistočne Europe te osnovan Konzorcij razvojnih agencija jugoistočne Europe, čiji je član i

Razvojna agencija Srce Istre. Također Agencija je kao partner prijavljena na nekoliko natječaja koji

se financiraju iz fondova EU: ADRION - CRAFT, čiji se rezultati očekuju u rujnu 2017., GOSLI –

kao pridruženi partner, Poduzetnički inkubator u Pazinu – kao partner u projektu, rezultati se očekuju

tijekom 2017. godine; D-STIR, projekt je odobren unutar Programa transnacionalne suradnje

INTERREG DUNAV, Razvojna agencija sudjeluje s iznosom od 99.680,45 €, od čega 15% iznosi

vlastito sufinanciranje, projekt ja započeo 01.01.2017. i traje do 30.06.2019. odnosno 30 mjeseci te je

za vrijeme trajanja projekta zaposlena jedna osoba. Ukupni prihodi društva iznosili su 4.806,00 kuna,

dok su rashodi iznosili 11.410,00 kuna, te se u bilježi gubitak od 6.604,00 kuna.

Odbor za gospodarstvo, financije i razvoj na sjednici održanoj 18. rujna 2017. razmatrao je

Godišnji izvještaj o poslovanju trgovačkog društva „Razvojna agencija Srce Istre“ d.o.o. za 2016.

godinu, te predlaže Vijeću da isto prihvati u predloženom tekstu.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu. Obzirom da nema rasprave, predsjednik Vijeća daje na glasovanje Godišnji izvještaj, bez

primjedbi.

Od 15 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 15 glasova „ZA“ donosi

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Godišnji izvještaj o poslovanju trgovačkog društva „Razvojna agencija Srce Istre“

d.o.o. za 2016. godinu u tekstu kako je to Vijeću predložio Gradonačelnik Grada Pazina dopisom od 6.

rujna 2017. godine.

- Prilog: 9.

Ad – 10.

Informaciju po Izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Pazina za 2016. godinu

obrazlaže Roberto Ladavac (po tekstu koji se nalazi u prilogu zapisnika). Ciljevi revizije bili su:

utvrditi istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja; analizirati ostvarenje prihoda i primitaka te

rashoda i izdataka u skladu s planiranim aktivnostima i namjenama; provjeriti usklađenost poslovanja

sa zakonima i drugim propisima koji mogu imati značajan učinak na financijske izvještaje; provjeriti

druge aktivnosti vezane uz poslovanje Grada. Revizijom je utvrđeno da je Grad Pazin postupao po

nalazima Državnog ureda za reviziju iz prethodnih godina. Prema mišljenju Državnog ureda za

reviziju, u skladu s prihvaćenim okvirom financijskog izvještavanja, financijski izvještaji u svim

značajnim odrednicama objektivno iskazuju rezultata poslovanja, te stanje imovine i obveza.

Revizijom nisu utvrđene nepravilnosti i propusti vezani uz usklađenost poslovanja sa zakonima i

drugim propisima, tako da je izraženo bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju.

Odbor za gospodarstvo, financije i razvoj na sjednici održanoj 18. rujna 2017. razmatrao je

Informaciju po Izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Pazina za 2016. godinu, te predlaže

Vijeću da isto prihvati u predloženom tekstu.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu. Obzirom da nema rasprave, predsjednik Vijeća daje na glasovanje Informaciju, bez primjedbi.

Od 15 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 15 glasova „ZA“ donosi

21

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Informacija po Izvješću Državnog ureda za reviziju o obavljenoj financijskoj

reviziji Grada Pazina za 2016. godinu, KLASA: 041-01/17-02/22; URBROJ: 613-20-17-7 od 16.

kolovoza 2017. godine.

- Prilog: 10.

Ad – 11.

Rješenje o imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Pazina obrazlaže Davor

Slpković. Komisija za izbor i imenovanja je na sjednici održanoj 18. rujna 2017. utvrdila Listu

kandidata i kandidatkinja za izbor članova i članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada

Pazina, te predlaže Vijeću da donese Rješenje o imenovanju Povjerenstva kako slijedi:

1. GALANT MIRJANA, rođena 6.10.1960.; Pazin, Prolaz Jože Šurana 6; Predlagatelj: IDS - DDI

2. IVANČIĆ VESNA, rođena 13.12.1961.; Pazin, Dinka Trinajstića 4; Predlagatelj: IDS - DDI

3. JURČIĆ PAOLO, rođen 21.1.1982,; Pazin, Zagrebačka 48; Predlagatelj: IDS - DDI

4. KARANOVIĆ MIRANDA, rođena 27.12.1953.; Pazin, Štefanije Ravnić 26, Predlagatelj: HSU

5. MATIĆ NIVES, rođena 16.12.1973.; Pazin, Lovrin 80b; Predlagatelj: IDS - DDI

Predsjednik Vijeća otvara raspravu.

Obzirom da nema rasprave, predsjednik Vijeća konstatira da je na Listi predloženo 5

kandidata koliko i broji Povjerenstvo, tako da nema potrebe za tajnim glasovanjem (članak 7. stavak.

6. Odluke o osnivanju Povjerenstva), te daje na javno glasovanje prijedlog Rješenja o imenovanju

Povjerenstva prema prijedlogu Komisije.

Od 15 nazočnih vijećnika, Vijeće sa 15 glasova „ZA“ donosi

R J E Š E NJ E

o imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Pazina

- Prilog: 11.

Ad – 12.

Izvještaj o radu Gradonačelnika Grada Pazina za siječanj – lipanj 2017. godine obrazlaže

Renato Krulčić (po tekstu koji se nalazi u prilogu zapisnika). Najznačajnije aktivnosti Grada kao i

značajniji projekti drugih tijela koji se provode na pazinskom području, su slijedeći: skori završetak

radova na prvoj fazi sanitarne odvodnje i prometnici kroz Zarečje (IVS d.o.o. i Grad Pazin), radovi na

sanitarnoj odvodnji u Trvižu, Katunu Trviškom i Brajkovićima (IVS d.o.o. i Grad Pazin), izgradnja

nogostupa od Starog Pazina do Stancije Pataj (Hrvatske ceste d.o.o.) i uspješna prijavu projekta

„INkluzivne škole 5+“, kojeg je nositelj Grad Pazin, a partneri gradovi Labin, Poreč, Rovinj i Umag.

Projekt je ukupno vrijedan 9,42 milijuna kuna, a njime se osigurava financiranje pomoćnika u nastavi

za deset škola s područja gradova partnera, na vrijeme od 4 godine.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu.

Suzana Jašić navodi da je sa svim izvještajima koje dobivaju problem što su skup informacija

koje je teško staviti u kontekst i određenu komparaciju. Predlaže da se informacije stavljaju u kontekst

i navede koju je korist tko imao, a poželjno je da te informacije sadrže i koliko se utrošilo sredstava.

Postavlja pitanje što je uslijedilo po pitanju skloništa za napuštene i izgubljene životinje nakon što je

izrađen Idejni projekt. Zanima je i kako se došlo do lokacije za izgradnju Doma umirovljenika u

Vojarni, te što i koliko radi drugi dogradonačelnik. Upućuje i apel te se nada da će se riješiti

problematika u ulici Saše Šantela vezana uz sigurnost djece te u ime stanara traži od Gradonačelnika

da se tom problemu pristupi sustavno i da se osigura siguran prostor za boravak i igru djece.

Renato Krulčić odgovara da je Izvještaj sastavljen sukladno Poslovniku, koji propisuje i

gabarite, odnosno samu dužinu takvog dokumenta, što utječe na to da se ne može ići preširoko s

informacijama. Međutim, može se ubuduće pokušati izraditi izvještaj u jednom drugom smjeru. Što se

tiče skloništa za napuštene i izgubljene životinje, idejni projekt je preduvjet za lokacijsku dozvolu i

22

dobivanje zemljišta od Republike Hrvatske. Na pitanje lokacije budućeg Doma umirovljenika, ističe

da je lokacija određena nakon promišljanja i rasprave, pa i kod provođenja projekta Pazin(n) proračun!

te analizom cijelog niza lokaliteta. Na osnovu tih podataka i informacija, formiran je tim, u kojem su

relevantni članovi, te je odlučeno da lokacija Vojarne najviše odgovara, Sada predstoji faza izrade

idejnog projekta. Za svoje zamjenike, ističe da su različito stacionirani poslom. Zamjenica

Gradonačelnika poslom je stacionirana u Pazinu, dok zamjenik Gradonačelnika često putuje poslom

izvan Republike Hrvatske i izvan Europe, pa je teže prisutan, ali pritom ostvaruje kontakte i

poznanstva koja su korisna i za sam Grada Pazin. Za problematiku u ulici Saše Šantela kaže da će se

pokušat naći rješenje, ali i naglašava da postoji niz drugih ulica s problemima, te da treba imati

senzibiliteta za svih i po mogućnosti staviti u Proračun ono što se može napraviti.

Željko Legović u ime vijećnika moli Gradonačelnika da svim vijećnicima podijeli po jedan

primjerak knjige Mirjana Rimanića Pazin osobno.

Suzana Jašić moli pojašnjenje u kojoj je fazi izgradnja skloništa za životinje i kada će za te

potrebe Ministarstvo predati prostor.. Što se tiče njenog angažmana u Vijeću, ona predstavlja sve one

koji joj se obrate za pomoć. Ona je iz ul. Saše Šantela, ali će se sa jednakim žarom zalagati za interese

svih građana (iz svih ulica…) koji joj se obrate za pomoć.

Renato Klrulčić odgovara da je izgradnja skloništa za životinje u fazi izdavanja lokacijske

dozvole a Ministarstvo će predati prostor kada se ishoduje navedena dozvola.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu, te navodi kako Vijeće ne glasuje po Izvještaju

Gradonačelnika, već isto prima na znanje.

Slijedom iznijetog, Vijeće donosi

Z A K L J U Č A K

Gradsko vijeće Grada Pazina primilo je na znanje Izvještaj o radu Gradonačelnika Grada

Pazina za siječanj - lipanj 2017. godine KLASA: 023-01/17-01/46, URBROJ: 2163/01-01-01-17-2 od

28. kolovoza 2017. godine u tekstu kako ga je izradio i Vijeću podnio Gradonačelnik Grada Pazina

Renato Krulčić.

- Prilog: 12.

S obzirom na to da su obrađene sve točke dnevnoga reda, predsjednik Gradskog vijeća

zaključuje rad sjednice u 22,15 sati.

KLASA: 021-05/17-01/34

URBROJ: 2163/01-03-02-17-2

Pazin, 19. rujna 2017.

Predsjednik

Gradskog vijeća

Davor Sloković, v.r.

Zapisnik vodila

Ana Bančić, v.r.

Napomena: Sjednica Gradskog vijeća snimljena je na DVD-u (audio i video) koji se čuva u Uredu Grada.