S V E U ^ I L I [ T E U R I J E C IEKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

RIJEKA

Studijski smjer: Poslovna informatika Nastavni predmet: Javne financije - predavanja (JFP)

BILJE[KE S PREDAVANJA I SEMINARA(ispitna literatura)

Voditelj: dr. Ivo Sever

Rijeka, 1996./97.

08.10.1996. Uvodno predavanje

POJAM I VA@NOST

Javne financije vezane su za kategoriju potreba. Zadovoljavanje razli~itih potreba je smisao dru{tvene reprodukcije. Znanost o javnim financijama vezana je za namirivanje javnih potreba. Komponente mehanizma zadovoljavanja javnih potreba jesu:· odgovaraju}a javna tijela1 - anga`iraju se na pribavljanju materijalnih resursa za

namirenje javnih potreba,· materijalna sredstva (dobra).

Javne potrebe jesu:· tro{kovi funkcioniranja:I. predstavni~kih tijela - {ef dr`ave (pojedinac ili kolektivno tijelo),II. izvr{nih tijela - vlada i organi oko vlade koji moraju izvr{avati ustav,III. sudska tijela - moraju biti nezavisna.· izdaci (tro{kovi) za nacionalnu obranu,· izdaci za unutarnju sigurnost i javni red,· izdaci za odr`avanje odnosa s inozemstvom (ambasade, konzulati, predstavnici

dr`ave u me|unarodnim tijelima, ...),· izdaci za funkcioniranje razli~itih javnih djelatnosti (obrazovanje, zdravstvo,

znanost, socijalna skrb, kultura, ...),· tro{kovi vra}anja kamata i glavnice po javnom dugu.

POVIJESNI RAZVOJ JAVNIH FINANCIJA

Pojava javnih financija i javne financijske djelatnosti ljudi nije slu~ajna. Za pojavu javnih financija moraju biti ispunjeni sljede}i uvjeti:

· javne potrebe su se po~ele namirivati u novcu,· pojava javnih financija vezana je za nastupanje robno-nov~anog gospodarstva.

15.10.1996. Drugo predavanje

POJAM JAVNIH FINANCIJA DANASPod pojmom financija podrazumjevamo nov~ane transakcije:

· fizi~kih osoba,· privatnih i javnih (dr`avnih) poduze}a,· nov~arskih zavoda (emisione i poslovne banke, osiguravaju}a dru{tva, nov~ane

burze, investicijski i mirovinski fondovi, ...),· tijela javne i dr`avne vlasti.

Javne financije su ekonomska, ali i politi~ka znanost jer je svaka odluka o javnim financijama i politi~ka odluka. Znanost o javnim financijama je znanstvena disciplina koja istra`uje i tuma~i djelatnosti ljudi u sveukupnim ekonomskoreprodukcijskim ciklusima u kojima se odlukama javnih tijela

1 Javna tijela ~ine matricu dr`avne vlasti.

2

koncetrirani dohodak (novac) raspore|uje u javne institucije i tro{i se za kupovinu dobara i usluga i drugih potreba za obavljanje javnih funkcija.

PREDMET IZU^AVANJA JAVNIH FINANCIJAPotrebno je utvrditi tokove i pojave koji su predmet izu~avanja. Predmet

mo`e imati:· dijalekti~ka, · povijesna,· socijalno-klasna obilje`ja.

Predmet izu~avanja javnih financija nalazi se:· u tijeku ekonomskoreprodukcijskog ciklusa i to u svim njegovim fazama

(proizvodnja, raspodjela, razmjena, potro{nja),· u tkivu nacionalne ekonomije.

Istra`ivanjem i obja{njavanjem predmeta izu~avanja javnih financija poku{avaju se identificirati zakonitosti koje se javljaju kod transformacije nacionalnog dohotka i u prikupljanju, raspore|ivanju i tro{enju nacionalnog dohotka. Postoje razli~ita teoretska tuma~enja i utvr|ivanja tih zakonitosti u svim dijelovima tog istra`ivanja predmeta izu~avanja.

Uzroci toga su u razli~itim interesima pojedinih dru{tvenih skupinama. Generalno gledaju}i, postoje dvije suvremene doktrine (teorije):1. gra|anska teorija - polazi od iskustva tr`i{ne ekonomije,2. marksisti~ka teorija.

Predmet izu~avanja javnih financija i njegovo transformiranje se ne de{ava slu~ajno nego ovisi o utjecaju dr`ave u ekonomskoreprodukcijskom ciklusu. Dakle, ovisi o modelu dr`ave i o teoretskim polazi{tima na kojima je utemeljen ustroj dr`ave. Dr`ava mo`e biti organizirana po centralisti~kom ili decentralisti~kom modelu {to utje~e na financiranje ekonomskoreprodukcijskog ciklusa.

Kratak povijesni pregled kretanja ekonomije i njenog odnosa s dr`avom ({to se ti~e javnih financija), mo`emo prikazati kroz sljede}i pregled:· 19. stolje}e - laissez faire - dr`ava preraspodjeljuje jako mali dio nacionalnog

dohotka (15%), samo nu`na administracija (policija, vojska, ...), zazire se od javnih izdataka Þ jeftina dr`ava, ne regulirano,

· po~etak 20. stolje}a - preokret - prvi svjetski rat, velika kriza, po~inje proces organiziranja intervencionisti~ke dr`ave, dr`ava po~inje kreirati funkcije za ostvarivanje mnogobrojnih ciljeva, preraspodjeljuje se veliki dio nacionalnog dohotka (~ak 60% - [vedska - dr`ava blagostanja),

· poslije drugog svjetskog rata - obnova, dr`ava ulazi u poduzetni{tvo, u nekim nacionalnim ekonomijama dr`ava je bila glavni investitor,

· drugi dio 20. stolje}a - velike tehni~kotehnolo{ke promjene kojima se dr`ava mora prilagoditi, dolazi do problema usporavanja ekonomskog rasta, visoka stopa i rast nezaposlenosti i visoka stopa inflacije - oni djeluju negativno pa su dr`ava blagostanja i intervencionisti~ka dr`ava pod pritiskom neoliberalizma pod kojim dr`ava treba samo stvarati op}e uvjete za funkcioniranje gospodarstva.

3

OBJEKT ISTRA@IVANJA JAVNIH FINANCIJA· kretanje nacionalnog dohodkai njegova preraspodjela,· strukturno prilago|avanje nacionalne ekonomije (npr. pomo}u poreznih olak{ica),· rje{avanje problema nezaposlenosti,· formiranje akumulacije kapitala (stimuliranje {tednje),· izu~avanje, tuma~enje i izgra|ivanje op}ih uvjeta poduzetni{tva,· deficitno financiranje Þ kreiranje javnog duga (financiranje iz neredovitih izvora

kapitala Þ ne porez, nego emisija zajmova, zadu`ivanje kod Narodne banke ili u inozemstvu),

· upravljanje dr`avnom imovinom.

FUNKCIJE JAVNIH FINANCIJAJavne financije su jako usko vezane za javni (dr`avni) sektor. Zada}a javnih

financija je da nastoje mobilizirati resurse javnog financiranja.

Osobito od po~etka 30-tih godina ovog stolje}a su izgradile aparat djelovanja na tijek dru{tvenoekonomskih fenomena i ekonomsko-reprodukcijskih ciklusa. Bitne funkcije javnih financija kojima djeluju na funkcioniranje dru{tvenoekonomskog sustava i ekonomskoreprodukcijskog ciklusa su:1. alokativna funkcija,2. funkcija preraspodjele (redistribucije),3. stabilizacijska funkcija,4. funkcija razvoja,5. socijalna funkcija

1 allocatio - lat. razmje{tati, premje{tati - prostorna dimenzija, nije isto {to i preraspodjeljivanje (to je strukturna promjena). Obilje`ja alokativne funkcije:

· stvoreni volumen javnih prihoda, tj. potencijal javnih institucija razmje{ta se onim institucijama koje su zadu`ene i imaju obvezu namirenja odre|enih javnih potreba,

· obavlja se bez djelovanja tr`i{ta (!),· korigiraju se tr`i{ni odnosi i zakon vrijednosti (ponuda i potra`nja),· tu se o~ituje razlika funkcioniranja javnog i privatnog sektora jer ovdje

cijene nemaju utjecaj.

22.10.1996. Tre}e predavanje

Alokativna funkcija temeljna je za pona{anje javnog financiranja. Netr`i{na razdioba resursa uzrokovana je:

· ekonomskim i politi~kim razlozima,· socijalnom sferom,· revolucionarnim situacijama - nasilno se mijenjaju dru{tveni, ekonomski,

politi~ki i socijalni odnosi,· civilizacijskim dostignu}em - npr. u razvijenom dru{tvu se za obrazovanje,

znanost i tehnologiju izdvaja odre|eni % od BNP-a.

4

Ti uzroci doveli su do primjene alokativne funkcije. U suvremenim dru{tvima u namirivanju op}ih potreba (javni sektor) ne smiju postojati razlike me|u gra|anima. Mehanizmi pomo}u kojih dr`ava, odnosno, javni sektor alocira (usmjerava) upotrebu javnih dobara jesu:

· financiranje proizvodnih investicija - dr`ava se mije{a i u investiranje,· financiranje znanstvenih istra`ivanja,· financiranje transfera nove tehnologije i tehnolo{kih inovacija,· financiranje narodne obrane i zada}a od nacionalnog presti`a (npr.

svemirski programi)· financiranje infrastrukture i javnih slu`bi,· financiranje za{tite okoli{a,· financiranje razli~itih intervencija u ekonomiju, prije svega u javna

poduze}a i javne programe,· financiranje regionalnog razvoja.

1 Funkcija preraspodjele (redistribucije) u osnovi se ostvaruje u okviru mehanizma javnih prihoda i javnih izdataka. Temeljna zada}a ove funkcije je transformiranje (preno{enje) dijela stvorenog dohotka u korist financijskog potencijala institucija koje su zadu`ene za namirenje javnih potreba (bolnice, fakulteti, ...).

Ostvaruje se pomo}u fiskalnih prihoda - iza njih stoji prisila, moraju se platiti jer je dr`ava donijela takve zakone na temelju svog fiskalnog suvereniteta. U kategoriju fiskalnih prihoda spadaju:

· porezi,· doprinosi2 - pojavili su se s nastupanjem tr`i{ne ekonomije,· pristojbe (takse),· parafiskaliteti (gr~. para=krivo, quasi) - teorija se ne sla`e oko toga da li su

fiskaliteti; to je nova kategorija; tu spadaju npr. doprinosi za socijalno osiguranje.

U okviru ove funkcije dr`ava pomo}u fiskalnih prihoda provodi preraspodjelu nacionalnog dogotka. Ujedno fiskalnim prihodima i ugra|enim mehanizmima dolazi do korekcije netr`i{nih kriterija3 u preraspodjeli nacionalnog dohotka. To dr`ava vr{i zato {to mora osigurati minimalni `ivotni standard i zadovoljiti javne potrebe. Dr`ava posti`e tu raspodjelu pomo}u odgovaraju}ih mehanizama tako da koncentrira fiskalne prihode na odgovaraju}a mjesta u javnim institucijama i onda ih preraspodjeljuje.

Taj mehanizam je porezni sustav kojeg ~ine struktura poreza i struktura javnih institucija koja stoji iza takve strukture poreza (tj.

2 Ne za socijalno osiguranje.3 Na “normalnom” tr`i{tu raspodjela se vr{i cijenama.

5

institucionalni mehanizam). U preraspodjeli javnih prihoda va`nu funkciju imaju dotacije (nemaju namjenu) i subvencije4 (imaju odre|enu namjenu).

1 Stabilizacijska funkcija je u svrsi konjukturne politike. Konjukturna politika je kratkoro~na ekonomska politika, tj. nastoji ostvariti kratkoro~ne ciljeve. Fiskalna politika sa svojim instrumentarijem (prije svega porezi) nastoji unutar konjukturne politike pridonijeti ve}em skladu ponude i potra`nje, a to je globalna zada}a konjukturne politike. Ona uz pomo} fiskalne politike nastoji ostvariti tri zada}e:

· punu zaposlenost5,· stabilnost cijena - ne podrazumijeva nultu stopu inflacije nego prihvatljiv

koridor kretanja,· uravnote`enu platnu bilancu.

Fiskalna politika poma`e da se konjuktura dr`i u granicama i to politikom javnih prihoda i javnih izdataka. Ako do|e do prebijanja granice na dolje, fiskalna politika kompezacijskim financiranjem poti~e ciklus da krene na gore, tj. omogu}ava br`i oporavak pri produ`enoj recesiji. Kompezacijsko financiranje ima dvije zada}e: supstituciju pada osobne potro{nje i supstituiranje kreditne neaktivnosti poslovnih banaka. Izvodi se iz deficitnih izvora, pa je izlaz iz recesije povezan s javnim dugom. Veza proizvodnje i javnog duga je obrnuto proporcionalna, tj. ako proizvodnja raste javni dug pada i obratno. Motiv za kori{tenje javnog duga je dodatni output i kori{tenje slobodnih kapaciteta. Konjukturna politika se oslanja na teoriju J.M. Keynesa koja je u upotrebi do po~etka 60-tih godina ovog stolje}a kad se ekonomije SAD-a i Europe stabiliziraju. Nakon toga ne mo`e posti}i djelotvorne efekte jer je do{lo do sinhronizacije tri problema koji se ne mogu zajedno rje{avati:

· pad stope ekonomskog rasta,· visoka stopa nezaposlenosti,· visoka stopa inflacije.

Kao reakcija dolazi do pojave neoliberalizma (ekonomija ponude, monetarizam, ...).

29.10.1996. ^etvrto predavanje (...nastavak)

Do smirivanja ekonomskih ciklusa dolazi zbog:· promjene strukture outputa - ja~a udio tercijalnog i kvartalnog sektora koji

su stabilniji i manje osjetljivi (neelasti~ni) na cijene,· rasta udjela dr`ave u outputu {to pove}ava stabilnost,· djelovanja i poduzimanja monetarne i fiskalne politike,4 Npr. Jadrolinija - za odr`avanje veza s otocima.5 Potencijal za zapo{ljavanje = radni kontigent (16-60 godina).

6

· smanjenja zaliha - informatizacija reprodukcijskog procesa poma`e u saznanju koliko treba zaliha za proizvodnju pa je nepotrebno prekomjerno zale|ivanje obrtnog kapitala u zalihama te se dr`e samo minimalne zalihe.

Simptomi recesije su: pad inflacije, visoke kamatne stope ili visoki financijski debalans u korporacijskom sektoru i sektoru ku}anstva. Funkcionalne financije podrazumijevaju takvo upravljanje fiskalnim prihodima i izdacima koji omogu}uju {to br`e savladavanje depresivnog stanja (recesije) u ekonomiji. Svojstveno im je globalno usmjeravanje gospodarskih aktivnosti jer poduzetnici ne mogu globalno djelovati pa dr`ava stvara globalne uvjete. [to su razvijene tr`i{ne ekonomije postajale sve stabilnije i u strukturi outputa se sve uskla|uje, keynesijanska anticikli~ka politika (tipi~no za nju je tzv. stop&go policy - politika toplo-hladno) je postajala sve neefikasnija u kontroli trihotomnosti (!?) problema i funkcionalne financije sve vi{e pokazuju svoje slabosti. Stoga dolazi do pojave neoliberalista (sredina 50-tih godina 20. st. - ~ika{ka {kola, M. Friedman):

· monetarizam,· {kola racionalnih o~ekivanja (RATEX),· ekonomija ponude (SUPPLY-SIDE ECONOMY).

Temelj ekonomije ponude je tzv. tax-cut policy (politika obaranja poreznih stopa) jer se pretpostavlja da }e smanjenje poreza podsta}i invesstiranje iz tih sredstava ({to se u praksi i nije pokazalo to~nim :-)

1 Funkcija razvoja· poti~e stopu ekonomskog rasta - stalno nastoji da se reproducira

materijalna osnovica , pove}a dru{tveni proizvod po stanovniku,

· ima svoje kvalitativne ciljeve - djelovati na uravnote`eni razvoj (npr. ekologije),

· stvara uvjete za djelovanje poduzetni{tva - to su uvjeti za stjecanje i razdiobu (raspodjelu) dobiti te stvaranje i o~uvanje integralnog ekonomskog prostora (tzv. harmonizacija u poreznom sustavu).

Dr`ava poti~e ekonomski rast na sljede}i na~in:· da se instrumenti kojima dr`ava raspola`e (to su javni izdaci) namjenjuju u

investicijske aktivnosti ~ime dr`ava direktno poti~e investicijske programe (npr. izgradnja autoputeva),

· dr`ava koristi politiku transfera - transferira dio bud`etskih izdataka izravno u ekonomske namjene (dotacije, subvencije, premiranje, regresiranje),

· porezi su mo}no sredstvo za djelotvoran utjecaj dr`ave na pona{anje ekonomskih subjekata - tu su va`ni precizni precizni instrumenti oporezivanja pomo}u kojih dr`ava ponekad `eli formirati ve}u nov~ane akumulaciju, a mo`e djelovati i raznim olak{icama.

7

Funkcija dr`avnog financiranja je u izravnom poticanju razvoja bila jako nagla{ena u pro{losti, danas vlada deregulacija jer neoliberalizam negira dr`avni utjecaj.

1 Socijalna funkcija - javne financije su djelotvorno sredstvo za preraspodjelu nacionalnog dohodka, a osobito za eliminiranje ekstrema u odnosima primarne raspodjele dohodka koja je rezultat funkioniranjatr`i{ta (odnos ponude i potra`nnje). Instrumentarij kojima javne financije djeluju na neutralizaciju ekstrema u primarnoj raspodjeli nacionalnog dohodka (tj. na pravedniju preraspodjelu dohodka) jesu:

· progresivno oporezivanje - vezano je za oporezivanje dohodaka, su{tina je u tome da {to porezna osnovica raste - porezna stopa raste jo{ vi{e; to je jako efikasno sredstvo,

· oporezivanje potro{nje - tu se oporezuje potro{nja, dakle potro{a~ bez obzira na razinu dohodka, zato je to regresivno ili nesocijalno djelovanje jer se ne vodi briga o socijalnim razlikama potro{a~a, npr. porez na promet (u RH do 31.12.96.) - isklju~ivo u maloprodaji; porez na dodanu vrijednost - javlja se u svim reprodukcijskim fazama jer te`i stvoriti podjednake uvjete funkcioniranja i financiranja gospodarskim subjekata (u RH PDV od 01.01.97. 22%).

05.11.1996. Peto predavanje

OSNOVI TEORIJE RESURSA ZA NAMIRIVANJE JAVNIH POTREBA

POJAM JAVNIH POTREBA, JAVNIH DOBARA I USLUGA

Javne potrebe osigurava dr`ava. Mehanizam dr`ave djeluje unutar onog dru{tvenoekonomskog prostora koji se jo{ naziva javni sektor. On se mo`e poistovjetiti s dr`avom. Javne potrebe su izraz funkcije dr`ave, dr`avnog mehanizma, zada}a su javne vlasti, tj. dr`ave.

Javna dobra i usluge dr`ava osigurava unutar jednog specifi~nog tr`i{ta kojeg nazivamo javni sektor za razliku od privatnog (konvencionalnog) tr`i{ta.

Sveukupna ekonomskodru{tvena reprodukcija u osnovi funkcionira u tri dijela (prostora):1. slobodno poduzetni{tvo,2. ku}anstvo (doma}instvo)6,3. javni sektor (dr`ava).

Ni jedan od njih ne mo`e djelovati svaki za sebe jer je njihovo djelovanje povezano i sinhronizirano. Ta povezanost se o~ituje:· u funkcionalnom smislu - preko me|uzavisnosti javnog cirkuliranja javnog i

privatnog prihoda (dohotka) i izdataka,

6 Slobodno poduzetni{tvo i ku}anstvo (doma}instvo) ~ine privatni sektor.

8

· posredstvom javnog sektora - udjelom (aktivno{}u) javnog sektora u ra~unima nacionalnog dohotka i proizvodnje7:

1. bilanca proizvodnje, 2. bilanca me|unarodne razmjene (platne bilance) - GNP=GDP- saldo

MR (izvoz-uvoz), 3. ra~un investicija, 4. ra~una stanovni{tva (prihodi-izdaci).

Ti ra~uni i bilance su me|usobno povezani - promjena u jednoj dovodi do promjene drugih, npr. u bilanci proizvodnje padnu pla}e, zbog toga se smanjuju prihodi bilance (ra~una) stanovni{tva {to dovodi do pada izdataka te bilance, tj. do smanjenja potro{nje {to se opet reflektira na bilancu proizvodnje.

(Prema foliji, ovdje ide slika br. 2.1. “Javni sektor u ekonomiji” koja) (se nalazi u knjizi na str. 17., a prema Sanjinoj bilje`nici to je na) (80. stranici)

Transfer nije kona~na potro{nja, nije javni izdatak, nego novac; tek kad se novac potro{i onda transfer postaje kona~na potro{nja i javni izdatak.

Javne potrebe su odraz stanja stupnja dru{tvenoekonomskog razvoja, ali i razvijenosti javnih (dr`avnih) funkcija ({to je dru{tvo razvijenije - multiplikacija funkcija). U tuma~enju javnih potreba su~eljavamo se s razli~itim doktrinama kao posljedicama stratifikacije i slo`enosti dru{tva pa svaki dio ima svoje interese. Temeljne doktrine su:1. gra|anska,2. marksisti~ka - rje{enje tra`i striktno u dru{tvenoekonomskim odnosima.

1 Polazi{te gra|anske teorije je da su javne potrebe date s individualnopsihilo{kog momenta (trenutka). Tuma~i potrebe (javne, ali i o}enito) kao nedostatak ne~ega (uz javne postoje osobna, reprodukcijske i investicijske potrebe kao ekonomske, ali i neekonomske potrebe, npt. biolo{ke itd.). U okviru gra|anske teorije postoje razli~ita tuma~enja potreba: kao posjedovanje ne~ega, kao kori{tenje ne~ega te kao nedostatak ne~ega. Gra|anska teorija mo`e polaziti od dva stajali{ta:a) Sa stajali{ta korisnosti,b) Sa stajali{ta porezne sposobnosti.

ad a) Kod promatranja javnih potreba sa stajali{ta korisnosti izu~ava se odnos poreznih obveznika i dr`ave (javne vlasti).Taj odnos se svadi na “qui pro qou” (“ne{to za ne{to”, slu~aj protu~inidbe8, nema ne{to za ni{ta). Imamo sljede}u shemu: POREZNI OBVEZNIK Þ prijenos dijela ekonomske snage Þ DR@AVA Þ dr`avne financije Þ PROTU^INIDBA Þ javne koristi (protu~inidba) Þ POREZNI OBVEZNIK.Javlja se problem optimiziranja podjele ukupne vrijednosti proizvodnje (tj. alokacije) - koji dio alocirati kriterijem cijena tr`i{tu, a koji dio

7 Tzv. dru{tveni ra~uni.8 Pojam razmjena nije odgovaraju}i u ovom slu~aju.

9

pomo}u kriterija dr`ave odnosno bez obzira na tro{kove i cijene (mimo tr`i{ta)? Za to optimiziranje koriste se:

· kvantitativne metode - funkcija cilja uz postavljene kriterije (ograni~enja) dovodi do optimuma,

· grafi~ke metode - jedna od njih je izra~unavanje krivulja transformacije; ta krivulja pokazuje takvu podjelu ukupne vrijednosti proizvodnje (takvo alociranje na privatna i javna dobra) koja je najefikasnija uz najmanje tro{kove. Optimalna raspodjela dobiva se kori{tenjem krivulja indiferencije (ravnodu{nosti). To~ka koja predstavlja sjeci{te (tangencijalno) krivulje transformacije i krivulje indiferencije ozna~ava optimalnu raspodjelu ukupne vrijednosti proizvodnje.

12.11.1996. [esto predavanje (...nastavak)

Druga grafi~ka metoda je dijagram indeksa korisnosti.

To~ka z - nikakvo zadovoljavanje javnim dobrima i uslugama, u odsje~ku xyz se nalaze sva optimalna rje{enja, kad se kre}emo od to~ke y do x pobolj{ava se blagostanje osobe A, a kad se kre}emo od x do y pobolj{ava se polo`aj osobe B; na ovom prikazu temelji se Paretov optimum koji ka`e da se kretanje izme|u x i y (i obrnuto) pobolj{ava polo`aj jedne i ne pogor{ava polo`aj druge osobe {to je pogre{no jer se netko mora o{tetiti.

Funkcija dru{tvenog blagostanja - pomo}u nje se `eli utvrditi dru{tveni dobitak i dru{tveni gubitak odnosno {to }e se dogoditi kao posljedica odgovaraju}e razdiobe proizvodnje u svezi s efikasno{}u nacionalne privrede (ako dr`ava netr`i{nim kriterijima preraspodjeljuje odre|eni postotak nacionalnog dohodka - {to to zna~i za efikasnost nacionalne privrede?).

ad b) Kod promatranja javnih potreba sa stajali{ta porezne sposobnosti imamo dva na~ela: progresivno oporezivanje i usavr{avanje politike preraspodjele ND. Ova na~ela su temelj za

10

XY

Z

indeks blagostanja za B

indeks blagostanja za A

nastupanje dr`ave blagostanja (raspodjeljuje se ve}i dio ND Þ bolje socijalno stanje). Ovo stajali{te promatranja poreza mijenjalo je podloge tijekom vremena:

· u prvoj fazi razvoja tr`i{ne ekonomije (18-19 st.) upori{te i kriterij izra~unavanja je bila imovina,

· u drugoj fazi, sredinom 19. st., do{lo je do {irenja stratifikacije imovine (tj. postoje sve ve}ee razlike bogatih i siroma{nih) pa i do promjene kriterija za mjerenje porezne sposobnosti, kriterij sve vi{e postaje dohodak.

Do te promjene je do{lo iz su{tinskih (neformalnih) razloga jer bi inzistiranje na imovini kao kriteriju zna~ilo topljenje materijalne osnovice dru{tva (do toga ne bi do{lo kada bi se preraspodjeljivalo u proizvodne djelatnosti jer bi one tada proizvodile novu osnovicu, ali se preraspodjeljuje prete`no u neproizvodne djelatnosti), do orjentacije na dohodak dolazi zato {to se on u procesu reprodukcije obnavlja.

Dohodak: - {tednja,- akumulacija - pove}ava realnu imovinu.

Teorija porezne sposobnosti polazi od dohodka i od toga da je pla}anje poreza subjektivna `rtva9 svakog poreznog obveznika, te da je ta `rtva funkcija dohodka Þ T=f(y).

Javno dobro je jedna od temeljnih kategorija u javnom sektoru, ali i u okviru nacionalnog gospodarstva. Privatna dobra su raspore|ena na pojedince, oni ih prisvajaju i koriste. Ona se upotrebljavaju sukladno:

· osobnim preferencijama (odlukama) i· raspolo`ivoj osobnoj kupovnoj mo}i.

Temeljno obilje`je javnog dobra je da se, za razliku od privatnog, koristi zajedni~ki, nema privatnog prisvajanja.

Obilje`ja javnog dobra su:· nisu u procesu tr`i{ne konkurencije,· nisu za racionalnu upotrebu,· nije po`eljna racionalna upotreba (kori{tenje)10,· nedjeljivost u “proizvodnji”11 odnosno zajedni~kom prisvajanju (kori{tenju,

uporabi).

Ponuda javnih dobara osigurava se na dva osnovna na~ela:· aktivno{}u dr`ave odnosno javnog sektora,· oporezivanjem poreznih obveznika.

(to je temeljni mehanizam osiguravanja ponude javnih dobara).

9 Suma poreza koju on mora platiti.10 Npr. park je tamo gdje je i gotovo.11 Bolje bi bilo re}i kreiranje.

11

Kod prisvajanja javnih dobara suo~eni smo s jednakim cijenama za razli~itu koli~inu dobara (tj. djeluje tr`i{te), dok kod javnih dobara imamo jednaku koli~inu dobara po razli~itim cijenama.

Elementarni prikaz modela ponude i potre`nje je rijedak, u stvarnosti se nastoji odr`ati ravnote`a.

Takav prikaz mo`e se dati i za javni sektor - Lindahlov ekvilibrij12.

Funkcije cijene u javnom sektoru (odnosno u kreiranju ponude javnih dobara) imaju porezi. Tu se javlja problem: na privatnom tr`i{tu cijene se odre|uju ugovornim odnosom (ne mora biti ugovor u pisanom obliku) prodava~a i kupca, ali kako utvrditi cijenu (porez) za izgradnju bolnice, ceste, vojske? Cijena u javnom sektoru se utvr|uje politi~kim odlukama, tako se odre|uje visina inputa (resursa) za kreiranje. Dr`ava dolazi do prihoda iz raspodjele DP.

1 (str. 97.-120.), Sever ne}e predavati taj dio!!!

19.11.1996. Sedmo predavanje

OSNOVI TEORIJE I ANALIZE JAVNIH PRIHODA

Po~eci predavanja javnih izdataka prije javnih prihoda javljaju se kod Sonuenfelsa - prvo treba zadovoljiti izdatke dvora, pa se nakon toga tra`e prihodi makar i otima~inom. Slijedi faza liberalnog kapitalizma koji ne uva`ava javne izdatke nego samo profit, postoji nagla{ena tendencija uravnote`enja javnih prihoda i izdataka odnosno javnih financija. Ve}im dijelom 19. stolje}a, javni izdaci su politi~ka odluka, nemaju veze s ekonomijom, teza je {to manje preraspodjeljivati (max. 15%). Posljedica velike krize je intervencionisti~ka dr`ava (kasnije dr`ava blagostanja) koja si je kreirala puno funkcija i zacrtala puno ciljeva; za to treba puno sredstava pa javni izdaci dobivaju prednost pred javnim prihodima - dr`avni mehanizam prvo isplanira javne izdatke pa onda za njih tra`i javne prihode. Za intervencionisti~ku dr`avu vezani su deficitni (nefiskalni) izvori financiranja, to je za~etak kreiranja javnog duga koji danas optere}uje ekonomije svih dr`ava.

Prije 10-15 godina nastupa doktrina neoliberalizma (monetarizam, RATEX, supply-side). Opet se te`i uravnote`enju javnih financija, postoje mnogi poku{aji sankcioniranja pravila uravnote`enja javnih financija (npr. Mastricht-ski dogovori u

12 Knjiga str. 93., seminari.

12

EU - razlika prihoda i izdataka u korist izdataka je max. 3% DP, javni dug se mora svesti na 6% DBP - `eli se u {to kra}em vremenu uravnote`iti javne financije).

(slika 13., str. 123. - prvo plan, pa lova i zatim gradnja)

Javni prihodi su naj~e{}e vezani uz funkcije javne vlasti (dr`ave). Tijekom povijesti dr`ava je ja~ala svoje funkcije (ovla{tenja), mije{ala se u sve, pa je trebalo osigurati sve ve}u materijalnu osnovu. Stoga dr`ava sve vi{e zahva}a u rezultate dru{tvenog rada zajednice (ND odnosno DP) koju kontrolira, sve ve}i dio ND se preraspodjeljuje.

Op}i gospodarski napredak i razvoj proizvodnih snaga omogu}uju dr`avi da mo`e koristiti svoju `elju da zahva}a sve ve}i dio ND jer je ND po stanovniku sve ve}i (bar u razvijenim zemljama).

S druge strane dolazi do uske veze javnih prihoda i ekonomskosocijalnih funkcija dr`ave, a preko toga i uske veze javnih prihoda i ekonomskoreprodukcijskih ciklusa - javni prihodi su se pretvorili u mo}an instrument intervencije dr`ave u ekonomskoreprodukcijske tijekove odnosno gospodarstva13. Prezi nisu samo obveza koja se mora platiti dr`avi nego su va`an instrument reguliranja poslovanja korporacija (npr. kod financijske poluge je evidentan utjecaj poreza - da li se financirati iz vlastitog ili tu|eg kapitala - kamate na tu|i kapital umanjuju dobit pa i poreznu osnovicu i sl.).

Podjela javnih prihoda:I. fiskalni i nefiskalni,II. prema ekonomskim obilje`jima izvora alimentiranja (naplate),III. od poduzetni{tva i gra|ana,IV. prema stupnju autonomnosti i financijskog suvereniteta u federalnim dr`avama,V. redovni i izvanredni,VI. prema karakteru vlasni{tva.

Fiskalni i nefiskalni:Fiskalni javni prihodi prepoznatljivi su po nekim obilje`jima:· iza njih stoji strogi fiskalni suverenitet - ustavno i zakonsko pravo tijela da

uvodi oblike javnih prihoda i odre|uje njihovu visinu, u tr`i{nim dru{tvima to pravo ima isklju~ivo parlament,

· iza njih stoji i financijski suverenitet - ustavno i zakonsko pravo na prikupljanje i raspored prikupljenih javnih prihoda, to pravo nema samo parlament,

· obvezatnost - moraju se platiti, ako ne - sankcije,· ostvaruju se mimo tr`i{ta14,· napla}uju se u novcu.13 Intervencionisti~ka dr`ava se ~esto naziva porezna dr`ava - Schumpeter - po~etak 20. stolje}a.14 Na t`i{tu ne mora{ platiti ako ne{to ne `eli{ kupiti.

13

Temeljni fiskalni prihodi su (vidi stranicu 22 za detaljnije):a) porezi,b) doprinosi15,c) takse,d) parafiskaliteti16.

Nefiskalni javni prihodi tako|er imaju obilje`ja:· nema prisile (zakonske),· alimentiraju se iz heterogenih (raznovrsnih, razli~itih) izvora - struktura im je

nestabilna,

Nefiskalni prihodi su (vidi stranicu 28 za detaljnije):a) od javne imovine - npr. prihod od javnih poduze}a; ona svojim poslovanjem

ostvaruju prihod, dr`ava im ga mo`e uzeti,b) deficitno financiranje - deficitni izvori financiranja su:

- primarna emisija - centralna (emisiona) banka kratkoro~no kreditira dr`avu, to je izda{an izvor, ali mo`e prouzro~iti inflaciju,- javni zajmovi,- zadu`ivanje dr`ave na financijskom tr`i{tu.Preko svega toga formira se ukupni vilumen javnog duga.

c) vlastiti prihodi - prve dr`avne institucije (muzeji, kazali{ta, fakulteti, ...) uz prora~unske prihode imaju i vlastite prihode17,

d) darovi - kronolo{ki gledano to je najstariji oblik nefiskalnih prihoda.

Prema ekonomskim obilje`jima izvora alimentiranja:Pomo}u podjele javnih prihoda prema ekonomskim obilje`jima izvora alimentiranja

dobivamo uvid u to koji su ekonomski izvori iz kojih dr`ava crpi svoje javne prihode:

1. prihodi iz imovine (razvijene zemlje, ali tr. ek. nije stasala),2. dohodak, profit, dobit (prijenos oprete}enja s imovine na to),3. fiskalna potro{nja,4. deficitni izvori financiranja,5. vlastiti prihodi,6. darovi.

Prihodi od poduzetni{tva i gra|ana:Podjela javnih prihoda na one od poduzetni{tva i one od gra|ana ima veliku

politi~ku te`inu jer postoji vje~ita bitka izme|u poduzetni{tva i javnosti (gra|ana) oko toga tko }e snositi ve}i teret financiranja javnih funkcija - da li porez na dobit, na dohodak ili na potro{nju.

15 To nije doprinos za MIO, dje~ji doplatak, zdravstvo.16 Npr. doprinos za socijalno osiguranje.17 Npr. ulaznice kod kazali{ta.

14

Prema stupnju autonomnosti i funkcijskog suvereniteta u federalnim dr`avama:

Financijska autonomija je pravo na samoorganizaciju, uklju~uje pravo na odgovaraju}u normativnu aktivnost (Njema~ka - pokrajine, SAD - dr`ave, ...). Podjela javnih prihoda prema stupnju autonomnosti i financijskog suvereniteta jako je va`na u federalnim dr`avama, u biti radi se o preraspodjeli dohotka izme|u federalnih jedinica. Pri tome mo`e do}i do problema po vertikali i horizontali, pa i do ru{enja federacije. Postoje rasli~iti sistemi:

· participacije - svi skupe u jednu masu koja se onda dijeli,· separacije - svaka federalna jedinica na svom podru~ju sjuplja svoje prihode

+ centralna vlast svoje na cjelokupnom podru~ju,· mje{oviti.

Redovni i zvabnredni:Redovni javni prihodi ubiru se u odgovaraju}im redovnim vremenskim razmacima i

to iz izvora koji se obnavljaju (reproduciraju, npr. iz dohotka).Izvanredni javni prihodi su povezani s izvanrednim okolnostima (npr. ako do|e do

elementarne nepogode i sl., a dr`ava nema dovoljno rezervi).

Prema karakteru vlasni{tva:Prema karakteru vlasni{tva, podjela je na:1. privatno,2. javno,3. zadru`no,4. mje{ovito.

26.11.1996. Osmo predavanje

ad a) POREZI su najzna~ajnija kategorija u javnim financijama, bitni su i u cjelokupnoj ekonomiji. Prisutni su od davnina, neko su vrijeme nestajali, pa se opet pojavljivali. Nisu se pojavili slu~ajno, posljedica su razvoja proizvodnih snaga te dru{tvenoekonomskih, politi~kih i socijalnih snaga. Porezi su veoma slo`ena ekonomska i financijska kategorija, zato se tijekom povijesti, pogotovo zadnjih 250 godina (razvoj tr`i{ne ekonomije) susre}emo s razli~itim pristupima tuma~enja poreza, to se odnosi kako na njihovu opravdanost tako i na stav o oporezivanju.

Toliki interes i va`nost poreza javljaju se iz mnogih razloga: porezi su subagregat ND, vi{ak proizvoda koji dr`ava ekstrahira (uzima) od svojih podanika i usmjerava za ostvarivanje svojih funkcija.

Slika: To~ke djelovanja poreza u kru`nom toku- na slici su nov~ani (monetarni) tokovi -->- materijalni tok bi i{ao <--- ponder poreza u reprodukcijskom ciklusu je velik

Teoretska tuma~enja poreza mo`emo svrstati u dvije skupine:

15

1. stara (17. i 18. stolje}e)2. nova (19. stolje}e do danas) - razli~ita obilje`ja: npr. teorija sile, teorija ugovora,

organske teorije, teorije reprodukcije (nadoknade), itd.Porezom se smatra prinudan i bez protu~inidbe izvr{en transfer (prijenos) dijela

imovine i vi{ka proizvoda ekonomskih subjekata u korist institucija javne vlasti, a radi obavljanja funkcija u javnom sektoru. Taj transfer se rabi i radi postizanja ve}eg sklada u ekonomskoreprodukcijskim ciklusima.

Op}e zna~ajke poreza18:· porez je resurs prinudne preraspodjele,· to je otu|enje bogatstva, imovine i dohodtka koji slijedi neizravna

protu~inidba,· otu|ivanje (transfer) dijela imovine i vi{ka proizvoda u novcu19,· nepovratni prijenos (transfe) dijela imovine i vi{ka proizvoda,· ve}i dio iz vi{ka proizvoda, a manje iz imovine,· stale{ka obilje`ja - porezi su instrument prisilne preraspodjele izme|u stale`a

javne vlasti te me|u stale`ima,· vezani su za teritorij, itd.

Podjela poreza:I. Izravni i neizravni20,II. objektni i subjektivni,III. katastarski i tarifni,IV. redovni i izvanredni.

ad I) Podjela poreza na izravne i neizravne je najva`nija po ekonomskim i politi~kim kriterijima, jako je stara (izravni porezi - jo{ u Rimskom carstvu) i najvi{e je prisutna. Postoji vi{e teorija koje daju kriterije za ovu podjelu. Jedna od njih je Schäffle-ova teorija. Uva`ava se jo{ i danas.

Polazi od dva kriterija da bi podijelio poreze na izravne i neizravne. Prvi kriterij je prepoznatljivost ekonomske snage poreznog obveznika (ekonomsku snagu ~ine imovina, prihodi21 i dohodak22). Oni porezi preko kojih se prepoznaje ekonomska snaga, tj. oni koji optere}uju ekonomsku snagu su izravni porezi. Kriterij za identifikaciju neizravnih poreza je kako se upotrebljava ekonomska snaga - porezni obveznik je tro{i, daruje i naslje|uje (prvenstveno tro{i). Dakle, izravni porezi oporezuju imovinu i dohodak, a kod neizravnih su osobito va`ni porez na promet (oporezivnje finalne potro{nje) i carine (porez na vanjskotrgovinsku razmjenu, kod nas samo na uvoz, kod zemalja u razvoju i izvozne jer su te zemlje prete`no monokulturne). Neizravni porezi su i tro{arine i takse.

18 Knjiga strana 133.19 Ponekad se porezi ipak javljaju i u naturi.20 Direktni i indirektni, neposredni i posredni.21 Pojedini prihod od pojedine aktivnosti.22 Ukupna svota svih prihoda od pojedinih djelatnosti.

16

Drugi kriterij za podjelu na izravne i neizravne poreze je prevaljivost: izravni su oni koji se ne daju prevaliti (to su subjektivni porezi - pla}a ih ili pojedinac ili ku}anstvo, prisutno kod poreza na dohodak), a neizravni su oni koji se mogu prevaliti (npr. porez na imovinu, porez na promet nekretnina - objektni porezi). Podjela poreza na na izravne i neizravne ima politi~ku te`inu, i ranije i danas. U 19. stolje}u oslonac oporezivanja su bili neizravni porezi. Razvojem proizvodnih snaga oporezivanje se sve vi{e orijentira na izravne poreze jer je masa dohodka sve ve}a pa oporezivanje prihoda i dohodka izbija u prvi plan, a imovina gubi primat. Ekonomska teorija ka`e da oporezivanje imovine smanjuje supstancu ako se prikupljena sredstva ulo`e neproizvodno. Me|utim, napla}eni prihod od poreza na promet je daleko ve}i od prihoda od poreza na dohodak i poreza na profit. To je osobito prisutno u Europi, pozadina toga su politi~ki i dru{tvenoekonomski odnosi - stalno je prisutna bitka u politi~kim strukturama zemlje (parlament i sl.) izme|u poslovnog svijeta (poduzetni{tva) i gra|ana oko toga tko }e snositi ve}i teret za financiranje javne vlasti, tj. da li }e se i {to }e se vi{e oporezivati: dohodak, profit ili potro{nja.

ad II) Objektni i subjektni porezi tako|er imaju povijesnoekonomski razvoj, tako|er su rezultat dru{tvenoekonomskopoliti~ke evolucije. Objektni (realni) porezi odnose se na oporezivanje imovine poreznog obveznika. Sredinom 19. stolje}a kao posljedica razvoja proizvodnih snaga javljaju se subjektni porezi koji se odnose na to~no odre|enu osobu. Objektni porezi su bili izraz fragmentarne ekonomske snage, a subjektni porezi su izraz sinteti~ke ekonomske snage poreznog obveznika. Suvremeni porezni sustavi i politike oporezivanja orjenirani su na subjektivne poreze, imovina se samo usput oporezuje.

ad III) Katastar je javni dokument koji sadr`i ~injenice o pojedinom poreznom obvezniku, o njegovom vlasni{tvu (i imovini). Na katastar je vezan i katastarski prihod - to je onaj prihod koji se privre|uje kod prosje~nih klimatskih prilika i prosje~nog uroda. Porez na to pla}aju poljoprivrednici. Tarifni porezi su izraz nekih javnih dokumenata, npr. tarifa poreza na promet, carinska tarifa (navedeni su proizvodi koji su predmet carinjenja, jedinica koli~ine i postotak carine). Dr`i se da je t podjela neznanstvena jer se temelji na javnim dokumentima.

ad IV) Redovni porezi - obilje`ja:· ubiru se na dulje vrijeme,· iz stalnih poreznih oblika,· struktura im se te{ko mijenja23,· ubire se iz stalnih (stabilnih) poreznih izvora (imovina, prihodi, dohodak).

Izvanredovni porezi - obilje`ja:· ubiru se jednokratno,· temeljem novih poreznih oblika (uvodi se novi porez),

23 % se lako promijeni, ali se te{ko mo`e izbaciti ili uvesti novi redovan porez.

17

· ubiru se iz postoje}ih ili novih ekonomskih izvora.Razlozi uvo|enja izvanrednih poreza:

· fiskalni razlozi - postoji potreba za namirivanjem fiskalnih izdataka,· izvanredne okolnosti - intervencija da se neutralizira dio {vercerske dobiti,

korekcija me|unarodne razmjene, instrument antiinflacijske politike.

03.12.1996. Deveto predavanje

ad b) DOPRINOSI su jedna od nakkontroveznijih kategorija javnih financija. Javili su se s nastupom tr`i{ne ekonomije, industrijska revolucija je tra`ila razne oblike komunikacije i prijenosa roba, dakle problem je transport i zato se javljaju doprinosi na nekim specifi~nim javnim objektima (Engleska - kanali, Nizozemska - nasipi). I u dana{nje vrijeme se sli~ni javni objekti financiraju na taj na~in (vodoopskrba, plinifikacija, elektrifikacija). Danas doprinosi nisu tako zna~ajna kategorija.

Zna~ajke doprinosa su:· vezani uvijek za jedan odre|eni krug korisnika24,· visina doprinosa ovisi o tro{ku,· obvezatnost,· inicijativu za njegovo uvo|enje daje javna vlast (dr`avna, gradska, op}inska)

- javna vlast mora djelovati u javnom interesu,· od poreza se razlikuju po tomo {to doprinosi iza sebe imaju neku

protu~inidbu za krug korisnika,· doprinosi su sli~ni pristojbama jer i iza pristojbi stoji neka protu~inidba.

Funkcije doprinosa:· razvojna,· alokativna,· socijalna.

ad b) PRISTOJBE (takse) se davno pojavljuju. Za razliku od op}ih usluga (vojska, policija, ...), dr`ava pru`a usluge i pojedincu, za to tra`i naknadu i to je pristojba. Takse imaju daleko manji ponder u ukupnim fiskalnim prihodima nego porezi i doprinosi.

Zna~ajke pristojbi:· iza nje uvijek stoji protu~inidba,· nemaju materijalni karakter, tj. nematerijalne su,· ostvaruju se mimo odnosa ponude i potra`nje,· usluga za koju se napla}uje taksa uvijek je isklju~ivo pravo javnih tijela (npr.

katastar, sudske takse),24 Financiranje nekog drugog ulaganja Þ socijalna funkcija - neutralizacija nezaslu`eno ste~ene koristi (bogatstva).

18

· svaka takva usluga ima neku cijenu koja je izraz puno ~initelja, a pristojbe ne smiju biti ni previsoke ni preniske.

Kod politike taksi treba se pridr`avati nekih op}ih na~ela:· takse su u op}em interesu, ovise o veli~ini usluge,· visina takse ne mo`e ovisiti od volje institucije od koje pojedinac dobiva

uslugu (zakonski je regulirana),· ta usluga mora biti izra`ena kroz cijelinu, a utvr|ivanje te cijene je velik

ekonomski i politi~ki problem.

Podjela taksi:· ~inovni~ke takse - izravno se napla}uju,· fiskalne takse - nedjeljive su u naplati, tj. moraju se platiti u cijelini,· pojedina~ne i pau{alne,· op}e (pokrivaju {iri krug usluga) i posebne (za jednu specifi~nu uslugu).

ad b) PARAFISKALITETI su kontroverzna fiskalna kategorija. Jako su mladi, javljaju se na prijelazu 19. stolje}a u 20. stolje}e u doba interevencionisti~ke dr`ave, vezani su za razvoj dru{tvenoekonomskih odnosa, osobito za nastupanje intervencionizma, u prvom redu za dr`avu blagostanja. Tu spadaju:

· doprinosi - za socijalno osiguranje,· razli~ite naknade,· ~lanarine,· kotizacije,· dobrovoljni prilozi,· izvanredni porezi (ne oni iz podjele ve} neki drugi!?),· razli~ite pristojbe.

Za prepoznavanje parafiskaliteta bitno je sljede}e:· oni su prvenstveno prihod lokalnih razina javnih vlasti,· nastaju izvan dr`avne vlasti, vezani su za institucije i kolektivitete izvan

dr`avnih institucija,· u pravilu su sporedni fiskaliteti.

Zna~ajke parafiskaliteta:· javljau se izvan mre`e dr`avne vlasti (dr`avnih institucija),· uvode ih institucije izvan mre`e dr`avne vlasti,· nikada kao prihod ne ulaze u dr`avni bud`et,

· njima se namiruju izdaci institucija koje su ih uvele,· slu`e za financiranje unaprijed utvr|enih izdataka,· nagla{eno obilje`je lokalnosti, ~ak se govori o parafiskalnim prihodima koji

su “sui generis”.

(sada ide podjela nefiskalnih prihoda s stranice 20!)

ad a) PRIHODI OD JAVNE IMOVINE mogu biti:

19

· domenski prihodi - lat. dominius - vlasni{tvo, prije su postojale dvije kategorije:- domenski prihodi - alimentiraju se po osnovi vlasni{tva nad {umom, radnicima, poljoprivrednim zemlji{tem,- regalni prihodi - po osnovi kraljevskog prava

· prihodi od javnih poduze}a - dr`ava je vlasnik i javnih poduze}a, osobito je pravedno da dr`ava bude vlasnik onih proizvodnih sustava koji ~ine ki~mu nacionalnog gospodarstva (energetika, `eljeznice, telekomunikacije, metalurgija, velike tranzicijske institucije), u posljednje vrijeme dolazi do deregulacije i dr`ava se povla~i iz toga. Na lokalnoj razini postoji kontrola grada nad komunalnim javnim dru{tvima (javni prijevoz, hortikultura, vodoopskrba, tr`nice, ure|enje groblja, ...). Postoje i poduze}a s mje{avinom privatnog i vlasni{tva i vlasni{tva lokalne uprave i samouprave jer se smatra da }e privatno vlasni{tvo dovesti do boljeg gospodarenja (dr`ava je lo{ gospodar) i upravljanja poduze}em. Dobitak javnog poduze}a je prihod dr`avnog prora~una ili gradskog prora~una (iako je ~e{}i slu~aj da takva poduze}a ostvaruju gubitak.),

· prihodi od vrijednosnih papira,· prihodi od vlastitih investicija - dr`ava je nekad bila najve}i investitor,

investirala je i u razvoj gospodarskih djelatnosti, osobito onih koje su vezane za nacionalnu obranu,

· prihodi od javnih ustanova.

Prihod dr`ave je i prihod od nacionalizacije (oduzimanje imovine uz naknadu) i konfiskacije (bez naknade), kao i od monopola: monopol predstavlja isklju~ivo pravo na posjedovanje, proizvodnju i prodaju ne~ega (povijest Þ sol, sukno, petrolej, duhan).

10.12.1996. Deseto predavanje

ad a) PRIHODI OD DEFICITNOG FINANCIRANJA - sinonim za javni dug. Ovaj izvor financiranja koristi se kada se izdaci ne mogu pokriti iz redovnih prihoda (tj. redovnih poreznih izvora jer oni ~ine najve}i dio poreznih prihoda). Uporabom izvora deficitnog financiranja dolazi do kreiranja javnog duga.

Javni dug ~ine akumulirana pozajmljena nov~ana sredstva. To su kratkoro~ni i kamatonosni vrijednosni papiri (od blagajni~kog zapisa do dr`avnih obveznica). Javni dug su sveukupne obveze dr`ave po osnovi javnih zajmova na osnovi zakonskih, ugovornih i drugih obveza. Javni dug je svota zadu`enja u bilo koje vrijeme, a nije jo{ otpla}ena. Javni dug se u bilanci dr`ave uvijek javlja na strani izdataka. U tr`i{nim ekonomijama kreira se pomo}u bud`etskog deficita. Taj deficit se akumulira iz godine u godine i nastaje masa javnog duga (~ak mo`e biti ve}a od BDP). Bud`etski deficit je svota izdataka koja nadma{uje redovne prihode. Nije uvijek pod kontrolom dr`avne vlasti jer mo`e biti raspore|en na sve razine javne vlasti, kao i na

20

poslove banke. Javni dug se u teoriji javlja od davnina. Problem javnog duga razmatrali su:

· klasi~ari - po njima prihodi od javnog duga nisu pravi prihodi, to je zapravo prijenos obveze sa sada{njih poreznih obveznika na njihovu djecu i unuke (anticipiranje poreza). Takvo stajali{te polazi od uvjeta u kojima je tada funkcionirala tr`i{na ekonomija (npr. zlatni standard - puni automatizam),

· suvremena teorija - kre}e sa suprotnih pozicija, ka`e da je upotreba deficitnih izvora financiranja dobro do{la za stabilnost ekonomskoreprodukcijskog ciklusa te poticanje i ubrzanje ekonomskog rasta i razvoja. Takva djelotvornost javnog duga dolazi do izra`aja u ekonomskim burzama i u fazama recesije (po kejnezijancima). Postoje opravdani dru{tvenoekonomski uvjeti za upotrebu, kreiranje i kori{tenje javnog duga u ekonomskim burzama i fazama recesije. Kad nastupi burza, tj. recesija postoji:- neiskori{teni instalirani proizvodni kapaciteti,-raspolo`iva nezaposlena radna snaga,- slobodan financijski kapital.

U takvim okolnostima ponavlja se pitanje da li treba anga`irati proizvodne faktore za proizvodnju novog outputa - po kejnezijancima treba jer se stvara novi ND.

Javni dug se kreira pomo}u preraspodjele ND tako da se financijski resursi transferiraju od vlasnika {tednje u korist dr`avnih institucija. Instrumenti za takav transfer su razli~iti oblici vrijednosnih papira, npr. dr`avne obveznice. Fizi~ke i pravne osobe otkupljivanjem takvih vrijednosnih papira daju dr`avi novac na dulje razdoblje (10-30 godina), na taj na~in se taj novac vra}a nazad u proizvodnju.Kreiranje javnog duga i kori{tenje deficitnih izvora financiranja nije optere}enje budu}ih generacija, sve dotle dok se dr`avi ustupa akumulacija iz teku}ih u{te|evina ne mo`e biti govora o tome, npr. javni zajam je samo prijenos novca, nema inflatorni efekt.Ovo ima upori{te u Keynesovoj teoriji izlaza iz depresije koja je utemeljena na “Op}oj teoriji zaposlenosti, kamata i novca”. Kritiku na Keynesa dao je Hicks (1937) u svojoj IS i LM analizi.

IS - investicije i {tednja,

21

DBP

Kamatnastopa

ISLM

LM - ponuda i potranja novca.

17.12.1996. Jedanaesto predavanje

Uzroci ve}ih izdataka od prihoda su:· potreba za financijskim sredstvima suvremenih dr`ava raste br`e od

fiskalnih kapaciteta25 dr`ave,· poslije drugog svijetskog rata neobi~no brzo raste potra`nja za javnim

uslugama, a dr`ava to nije mogla financirati iz redovnih poreznih prihoda.

Da bi dr`ave mogle parirati takvoj situaciji provode velike napore u formiranju nov~ane akumulacije (npr. pove}anje stope akumulacije, tj. {tednje sa 5% na 10% je izuzetno velik ekonomski napor). Da bi dr`ave tome dosko~ile moraju financirati potrebe iz:

· inflacijskog financiranja,· zadu`ivanja izvan granica zemlje.

Kod europskih zemlja nakon drugog svjetskog rata razlikujemo dvije faze u prevladavanju tog deficita. U prvoj fazi odmah nakon rata deficit se financira iz doma}ih izvora (zadu`ivanje kod privatnih izvora - od u{te|evina gra|ana i akumulacija korporacija). Tako su se financirali osnovni infrastrukturni objekti (ceste, elektrane, bolnice, luke, kanali, razli~iti oblici telekomunikacija). Nakon toga slijedi druga faza (kraj 50-tih, po~etak 60-tih) kad su europske zemlje obnovile nacionalne ekonomije i stabilizirale valute. U pogledu financiranja jaza izdataka i prihoda desile su se promjene, anga`iraju se vanjski izvori, te se koriste resursi multilateralnih organizacija (MMF i Svjetska banka). I danas se veliki dio deficita formira iz zadu`ivanja u inozemstvu. Na taj na~in se akumulirao veliki deficit, do{lo je se do neke granice preko koje se ne mo`e, treba dovesti opet dr`avne financije u ravnote`u26.

Druga faza nosi pove}anje inflacije, sve ve}u nezaposlenost, polako se osje}a pad tempa ekonomskog rasta.

Stabilizacija takvih nepovoljnih tendencija (posebno u ~lanicama EU) nosi veliku cijenu - postigla se niska cijena inflacije, ali je ogroman broj nezaposlenih, javlja se i problem niske stope rasta GDP-a, preraspodjela ND je do{la do plafona (~ak 60%), porezi su (kao redovni izvor financiranja) tako|er do{li do gornje granice. Ti problemi se rje{avaju organi~avanjem mase javnog duga - ta redukcija bud`etskog deficita se u prvom redu poku{ava provesti kod najsiroma{nijih slojeva gra|ana. Recepture za o{tro ograni~avanje budd`etskog deficita traju MMF i Svjetska banka. Poku{aj

25 Mogu}nost poreznog zahva}anja = ND/st.26 Liberalisti~ka dr`ava je imala ravnote`u jer nije prihva}ala javne izdatke osim elementarnih (vojska, ...).

22

formalnog ograni~avanja visine javnog duga i bud`etskog deficita su i “Mastricht treaties” (15.12.1991.) - ~lanice EU smiju imati deficit u iznosu 3% od GDP-a, masu javnog duga najvi{e 60% GDP-a, kamatnu stopu najvi{e 10.5%, a inflaciju najvi{e 3.5%.

Javni dug je bio instrument odr`avanja vladaju}ih odnosa u raspodjeli ND-a. Jedan je od temeljnih instrumenata financiranja intervencionisti~ke dr`ave. Niti kreiranje velike mase javnog duga nije sprije~ilo tendenciju te{kog naru{avanja stoljetnog smjera socijalnog egatilarizma; posljednjih 25 godina do{lo je do nagla{enog naru{avanja egatilarizma preraspodjele ND-a - siroma{niji su jo{ siroma{niji, a bogatiji su jo{ bogatiji - prisutno je veliko dru{tveno raslojavanje. Teoreti~ari ka`u da je najve}a krivica {to je do toga do{lo na dr`avi koja je provodila “premekanu” poreznu politiku. Suvremena neoliberalisti~ka doktrina ne usvaja ~injenicu da se op}a svijest gra|ana promijenila, oni zagovaraju vi{e jednakosti i vi{e socijalne pravde, o{tro se opiru tome da se na ra~un naj{irih masa ljdi stabiliziraju javne financije.

Izvori financiranja javnog duga zavise o vi{e ~initelja u uvjetima otvorene tr`i{ne ekonomije. Te uvjete i okolnosti odre|uje stanje nacionalne ekonomije. Financijska teorija i ekonomskopoliti~ki pragmatizam utvrdili su do sada ove mogu}e oblike (izvore) financiranja javnog duga:

· kratkoro~no kreditiranje od strane centralne banke - jo{ se naziva primarna misija, to je kratkoro~ni kreditni odnos centralne banke i dr`avne riznice (blagajne), kamate su jako povoljne, u pravilu se koristi za premo{}ivanje kratkoro~nih manjkova prihoda nad izdacima, ako se pretjera slijedi inflacija,

· krediti doma}ih financijskih institucija,· zadu`ivanje na financijskom tr`i{tu emisijom vrijednosnih papira,· inozemni financijski resursi (zajmovi i obveznice).

Pri tome se koriste raznovrsni financijski instrumenti. Tako npr. svoj bud`etko deficit dr`ave suvremenih razvijenih ekonomija pokrivaju naj~e{}e ovim financijskim instrumentima:

· doma}im dugoro~nim kreditima,· dr`avnim obveznicama,· kreditima emisione banke (kreditima iz primarne emisije),· obveznicama iz drugih financijskih institucija,· inozemnim zajmovima.

23

07.01.1997. Dvanaesto predavanje

Dr`ava mo`e za financiranje deficita upotrijebiti:· pove}anje poreznog optere}enja,· izvore deficitnog financiranja27.

· RH svoj deficit financira od28:- od NBH,- emisija tzv. eurokunskih obveznica Þ kuna je eksterno konvertibilna Þ ispunjava i funkciju svjetskog novca; pretpostavke za tu emisjiu:

- nema zahtjeva za valutnom klauzulom (inflacija Þ za{tita realne supstance vjerovnikovog novca) u ovoj financijskoj situaciji

· RH se morala obvezati Monetarnom fondu da }e provoditi:- takvu monetarnu politiku da rast cijena bude u rasponu 3-5% (Maastricht=3.5%),- teku}i deficit maksimalno=3.5% DBP,- ~vrstu politiku pla}e.

· Te europske obveznice imaju sljede}a obilje`ja:- plate`no sredstvo obveza dr`avi (?) (npr. za pla}anje poreza),- minimalan rizik - dr`ava garantira kamate i povrat glavnice,- mo`e poslu`iti kao polog za dobivanje kredita.

Mehanizam emisije eurokunskih obveznica je jedna od metoda kojom dr`ava uru~uje vrijednosni papir vjerovniku. Metode mogu biti:- izravna - dr`ava se izravno pojavljuje,- neizravna - preko neke institucije, ta institucija za svoj ra~un prodaje vrijednosne papire.

Ovih eurokunskih obveznica ima ukupno oko 300000000 $, a od toga 50% je na doma}em tr`i{tu preko Zagreba~ke, Dalmatinske (Zadar), Trgova~ke (Zagreb) i Vara`dinske banke. 50% ide na me|unarodno tr`i{te - glavni manager za otkup je Merrill Lynch (New York) - plasirati }e ih fondovipod njihovom kontrolom, daju se devize - free usable currencies (slobodno upotrebljive valute): US$, FRF, Zen, GBP - Monetarni fond ih koristi, s njima se najvi{e trguje, Merrill Lynch }e od na{eg Ministarstva financija krajem 1998. naplatiti povrat glavnice i kamate (do tada }e se ispla}ivati polugodi{nje) u kunama i onda opet izvr{iti konverziju u devizu

27 Vidi stranu 20.28 Ovo s italic slovima (nakrivljenima, kosima) je ne{to ~ega nema u knjizi, a nije re~eneno da }e biti na ispitu.

24

·koja mu treba; likvidator je Eurodolar (Bruxelles)(Europski klirinn{ki sustav); kotiraju na Zagreba~koj i Luksembur{koj burzi.

Javni zajam29 je jedan od mogu}ih izvora deficitnog financiranja. Jako je dugo prisutan dr`avnom financiranju. Prije nego {to se ide na emisiju javnog zajma treba ra{~istiti {to je bolje: da li i}i na dodatno financiranje iz poreza (pove}anjem poreznih stopa) ili i}i na javni zajam. Kad je fiskalni kapacitet iskori{ten pa se ne mo`e podi}i porezne stope onda je solucija javni zajam. Smatra se da je financiranje iz poreza povoljnija alternativa jer manje optere}uje {tednju, ali je ta solucija ua vi{e ekonomski razvijene zemlje.

Da bi mogli i}i na javni zajam, moraju biti prisutne dvije kategorije:· raspolo`iva odgovaraju}a {tednja,· raspolo`iv dohodak ostalih ekonomskih subjekata.

Ako imamo oboje, javni zajam se financira iz neinflacijskih izvora, ne uzrokuje dodatno tiskanje novca nego se financira iz realnih ekonomskih izvora.

Ekonomske posljedice javnog zajma za racionalno gospodarstvo - javni zajam zna~i premje{tanje ekonomskih resursa iz privatnog u javni sektor uz odgovaraju}u cijenu. To ostavlja posljedice na reprodukcijsku mo} privatnog sektora. Uz to, smatra se da je puno bolje gospodarenje u privatnom nego u javnom sektoru. Stupanj nagativnosti posljedice takvog premje{tanja kapitala ra~una se pomo}u stope prinosa na kapital u privatnom sektoru.

Razlikujemo dvije ekonomske posljedice javnog zajma:· preraspodjela ekonomskih resursa,· preraspodjela ND (ND se ne mjenja30).

U slu~aju javnog zajma mora postojati volja gra|ana (postoji i prisilni javni zajam - gra|ani su prisiljeni upisati javni zajam, koristi se u izvanrednim situacijama) {to nosi i odre|eni rizik da li }e gra|ani htjeti upisati odre|enu svotu koja se `eli namaknuti iz pomo}u javnog zajma.

Uz doma}e javne zajmove, postoji i eksterno zadu`ivanje, tj. anga`iranje javnog zajma u inozemstvu. Kod vanjskog zajma se pove}ava doma}a akumulacija, dok kod doma}eg zajma nema promjena u masi akumulacije i ND.

Razlikujemo 3 oblika posudbe u inozemstvu:· financijski zajam - premje{tanje novca iz zemlje u zemlju,

29 Ovo pisano ukoso je primjer javnog zajma!30 Masa ND se ne pove}ava nego se mijenja njegova struktura.

25

· robni zajmovi - odobrava ga banka, ona mo`e odrediti od kojeg poduze}a se kupuje roba, tj. gdje se tro{i novac, npr. ako je njema~ka banka, roba se kupuje u njema~kom poduze}u,

· komercijalni zajam - odnos poduze}a s poduze}em.

14.01.1997. Trinaesto predavanje

Dolazimo do tri zaklju~ka:· anga`iranje javnog zajma dovodi do preraspodjele ekonomsko-financijskih

resusra i ND31,· za anga`iranje javnog zajma potrebna je {tednja ekonomskih subjekata,· mora biti prisutna dobra volja gra|ana.

Za doma}i zajam mora postojati odgovaraju}i volumen u{te|enog dohotka.

Anga`iranje vanjskog zajma (inozajma) djeluje na pove}anje ND preko dvije linije:

· investicije - novac se izravno investira,· dr`avni prora~un - tro{enje zajma za npr. opremanje vojske.

Ova dva efekta (preko ivesticija i financiranja javnih izdataka) djeluju multiplikativno - jedna jedinica zajma dovodi do porasta ND za vi{e od jedne jedinice.

Zajam (bilo doma}i bilo inozajam) je odmah prihod za dr`avu - ~im vjerovnici uplate zajam dr`avna riznica se puni gotovinom.

Izdaci zajma su:· vra}anje rate,· pla}anje kamate - to je teku}i izdatak dr`avnog prora~una.

Kriterij za izbor izme|u doma}eg i inozajma je stopa sekjutirizacije, tj. prinos na razli~ite vrijednosne papire. Ako je stopa prinosa na vrijednosne papire u zemlji ni`a od cijene kapitala u inozemstvu, koristiti }emo doma}i zajam; ako bi u takvom slu~aju koristili inozajam do{lo bi do preljevanja nacionalnog dohotka (ND) iz zemlje u inozemstvo.

Gdje se zemlja mo`e zadu`iti:· tuzemni zajmovi

- bankarski sektor- sredi{nja (emisiona) banka,- poslovne banke

- nebankarski sektor- javni izvori: - socijalno osiguranje,

- osiguravaju}a dru{tva31 Nacionalni dohodak.

26

- ostali nebankarski izvori: - stanovni{tvo,- privatna trgova~ka dru{tva

· inozemni zajmovi- javni (dr`avni) zajmovi32

- privatni izvori

Javni zajam je prijenos (transfer) dijela dohodka ekonomskih subjekata i drugih vlasnika {tednji u korist javne vlasti radi financiranja njenih izdataka.

Javni zajam i mo`e biti i supstitucija i anticipacija33 poreza. Da li je javni zajam optere}enje teku}eg dohotka ili budu}ih generacija ovisi o tome odakle se javni zajam vra}a - ako se vra}a iz teku}eg dohotka nema optere}enja budu}ih generacija. Svakom javnom zajmu slijedi emisija vrijednosnih papira. Metode za emisiju su:

· izravna (direktna) - dr`ava sama, bez posrednika uru~uje obveznicu vjerovniku,

· neizravna (indirektna, ~esto se naziva supskripcija) - dr`ava koristi posredne institucije (uglavnom banke) koje za svoj ra~un, ali u ime dr`ave obavljaju emisiju.

Na~ini osloba|anja dr`ave od duga:· ugovorni - dug se vra}a sukladno projektiranom amortizacijskom planu,

· fakultativni - odga|a se vra}anje duga, a mogu}nosti su:- moratorij (moratorius - koji kasni, odgodni),- bankrotstvo (banco rotta - razvijena klupa):

- dugovi su ve}i od imovine,- nema mogu}nosti prolongiranja obveze,- bez mogu}nosti namirenja na kreditnoj osnovi34,- rje{enja za bankrotstvo: - poravnanje ili

- nagodba s vjerovnicima.- do bankrotstva dovodi lo{a politika javnih financija.

- anuliranje duga (repudiacia) - dr`ava odbija platiti dug u cjelosti.

21.01.1997. ^etrnaesto predavanje

r=1/K*{(s0-s)*y0/yt+Ft/yt+s}

r - stopa rasta DBP,K - kapitalni koeficjent, I-S=X-Ms0 - doma}a akumulacija, ako je I>S Þ zadu`ivanjes - ukupna akumulacija, I - investicije,

32 Oni izvori koje kontrolira dr`ava: prora~un i vladine agencije.33 To zna~i da se javnim zajmom optere}uje budu}e generacije.34 Refinanciranje Þ pla}anje starog zajma novim zajmom.

27

y0 - DBP u baznoj godini, S - {tednja,yt - DBP u godini t, X - izvoz,F - funkcija vanjskog zajma. M - uvoz.

· r ovisi o:- vrijednosti i stabilitetu K ({to je ve}i K to je djelotvornost funkcioniranja nacionalne ekonomije s ve}im tro{kovima Þ cilj je smanjiti K),- veli~ini i karakteristikama F.

Kriteriji za odre|ivanje do kuda se dr`ava mo`e zadu`ivati su danas jako precizni. Postoje:

· kvalititativni kriteriji35,ima ih vi{e, mogu biti u ustavu, mogu se odrediti u bud`etskim odredbama (RH - Zakon o izvr{enju bud`eta), mogu se donijeti posebni stabilizacijski zakoni (u njima se odre|uje koliki su izdaci za pojedine svrhe), mogu se uvesti kreditni plafoni.

· kvantitativni kriteriji,

masa javnog zajma u odnosu na ND:

V/y = {V0+g/w*y0*(ewt-1)}/yo*ewt = V0/y*e-wt+g/w*(1-e-wt)

V - javni zajam,y - ND,V0 - javni zajam u baznoj godini,g - (eta!?) stopa udjela mase zajma u ND,w - stopa rasta udjela javnog zajma u ND,e - projekcija budu}eg rasta ND.

Za koliko se mora pove}ati plafon oporezivanja da bi se osiguralo teku}e (godi{nje) financiranje:

B/Yr Þ i/(w/g)+i Þ stopa koja pokazuje koliko treba pove}ati poreze da bi se osigurala sredstva za pla}anje kamata na javni zajam; taj izraz treba te`iti beskona~nosti.

B - masa kamata koja se mora osigurati u bud`etu,i - kamatna stopa.

28.01.1997. Petnaesto predavanje

OSNOVI TEORIJE I ANALIZA JAVNIH IZDATAKA:

Preko javnih izdataka osigurava se potro{nja dobara i usluga u javnom sektoru. Javni izdaci su striktno vezani uz razvoj mehanizma dr`ave, u sklopu toga za {irenje funkcija dr`ave i njenog aparata.

35 Vi{e su s pravnog gledi{ta.

28

Javni izdaci su na~in uporabe ND odnosno od javnih prihoda zajma se osigurava materijalna osnovica ostvarivanja dr`avnih funkcija.

Postoje razli~ita teoretska tuma~enja javnih izdataka. Dva temeljna shva}anja su:

· klasi~na teorija - ekonomskofinancijska teorija liberalizma 19. st.,· suvremena teorija - teorija intervencionisti~ke dr`ave 20. st.

U najnovije vrijeme javlja se koncepcija neoliberalizma (monetarizam, ratex, supply-side) - ide na uravnote`eno dr`avno financiranje, smanjenje javnog duga i javnih izdataka. Uloga javnih izdataka u ekonomsko-reprodukcijskim ciklusima je velika.

Podjela javnih izdataka:1. administrativno-institucionalna podjela - kriterij tko ispla}uje novac i snosi

odgovornost:· sredi{nje institucije - na nivou dr`ave (ministarstva, ..),· zemaljske institucije - kod slo`enih dr`ava, npr. pokrajina,· lokalne institucije - npr. u RH `upanije, op}ine, gradovi.

1. politi~ki usmjerena podjela - kriterij je svrha:· za op}e namjene,· za ekonomske namjene36,· za socijalne namjene.

ili

· za dobra i usluge37,· za transferna pla}anja38,· privatnim subjektima.

1. u pogledu ekonomskih u~inaka:· - redoviti - financiraju se iz redovitih javnih prihoda,

- neredoviti - financiraju se iz deficitnih izvora financiranja.· - rentabilni - osiguravaju povrat ulaganja,

- nerentabilni· - teku}i - izdaci za teku}u potro{nju - uporaba dobara i

usluga u javnom sektoru,- investicijski - ulaganja u npr. poduze}a, infrastrukture, ...

· - transferni - nov~ani oblik,- realni izdaci - materijalni oblik

36 Npr. za intervencije u gospodarstvu, datacije, subvencije.37 Transakcije su u robnom obliku.38 Novac se prebacuje i usmjerava.

29

Bez obzira na tip ekonomije, prisutan je stalni rast javnih izdataka. To je uo~io njema~ki teoreti~ar Adolf Wagner i u drugoj polovici 19. st. formulirao tzv. “Wagner’s Law” - zakon pove}anja dr`avne aktivnosti, odnosno zakon rastu}eg pro{irenja financijskih potreba dr`ave. Taj zakon tuma~i stalno rastu}u tendenciju porasta javnih izdataka.

Wagnerov zakon je podvrgnut kritici i preispitivanjima. U suvremenoj teoriji prisutno je shva}anje da je taj zakon odgovarao tada{njoj fazi industrijalizacije dana{njih razvijenih zemalja (GB, F, D), a nije primjeren suvremenim ekonomijama u razvoju jer je udio dr`avnog sektora u nacionalnoj ekonomiji u na{e vrijemo daleko ve}i nego {to je bio u doba kad je Wagner istra`ivao.

Uzroci rasta javnih izdataka:· kod porasta iz nekog razloga, kad taj razlog prestane, javni izdaci se ne smanjuju

na prvobitno stanje,· {to je ve}i dr`avni teritorij, ve}e su i potrebe, pogotovo ako je razvijenost

nejednaka,· veli~ina stanovni{tva,· {to je ve}a masa ND, tj. financijski potencijal za zahva}anje, ve}i je i potencijal

za rast javnih izdataka,· stupanj urbanizacije - na rast javnih izdataka jako utje~e izgradnja velike

infrastrukture.

Sve to ne daje odgovor na pitanje za{to javni izdaci toliko rastu. Dr`i se da je teorija o javnim izdacima u slijepoj ulici, tj. nije se do{lo jo{ svih spoznaja. Razlozi za to su: nema teorije o pove}anju dr`ave, funkcije dr`ave nisu potpuno ra{~i{}ene, dono{enje odluka od strane dr`ave nije u potpunosti ispitano, itd. Javnim izdacima se se dugo nije pridavala va`nost u ekonomskoj znanosti jer su se smatrali posljedicom dr`avnih politi~kih odluka.

Na~ela politike javnih izdataka:· na~elo javnog interesa,· na~elo {tednje,· ne~elo pre{utnosti (prioriteta) i razmjera (proporcionalnosti),· na~elo izvora sredstava,· na~elo ravnote`e prihoda i izdataka.

Mehanizmi kreiranja i alokacije javnih izdataka:1. funkcionalna namjena:· op}e javne usluge,· obrana,· obrazovanje,· zdravlje,· socijalno osiguranje i skrb,· stanovanje i komunalne pogodnosti,

· ostale komunalne i dru{tvene usluge,· ekonomske usluge:

- zemljoradnja, - elektroenergija, - `eljeznica,- rudarstvo, - autoputovi, - veze,

30

- industrija, - vodni prijevoz,- ostale ekonomske usluge,

· neraspore|ene i ostale usluge:- kamate na javni dug,- ostalo neraspore|eno. 1. ekonomske namjene:· teku}i izdaci

- izdaci za dobra i usluge (teku}a potro{nja)- pla}e i zarade (za vojske, policiju, ...)- ostala kupovina dobara i usluga,

- pla}anje kamata- subvencije i ostali teku}i transferi,

- javnim poduz}ima,- ostalim razinama javne vlasti,- ku}anstvima,- ostalom pu~anstvu,- transferi u inozemstvo.

- kapitalni izdaci- dobitak od novog i postoje}eg kapitala,- nabavke trajnih zaliha,- kupovina zemlje i druge zemlje,- kapitalni transferi,

-neto zadu`enje i neto dobitak od dioni~kog kapitala· ukupni izdaci i neto zadu`enje- rekapitulacija

- doma}i izdaci,- izdaci u inozemstvu,- doma}e zadu`ivanje,- zadu`ivanje u inozemstvu.

1. objekti tro{enja javnih izdataka- osobni izdaci,- putovanja i prijevoz osoblja,- prijevoz stvari,- veze, usluge i najamnine,- tisak i reprodukcija,- ostale usluge,- oprema,

- dotacije, subvencije i doprinosi,- osiguranje i od{tete,- naknade.

04.03.1997. [esnaesto predavanje

Sljede}e dvije jednad`be su temeljne u makroekonomskoj analizi:C+S+T=C+I+G+X-M C - potro{nja, S - {tednja,

I-S=X-M T - porezi, I - investicije,(I-S)+(G-T)+(X-M)=0 G - javni izdaci, X - izvoz, M - uvoz.

31

Financijsko izra~unavanje osobito je prisutno kad postoji neravnomjernost u razvoju pojedinih dijelova zemlje. Vezano je za dvije stvari: za funkcije i za prihode; ako sredi{nja vlast prebaci dio ovlasti na ni`u razinu hijerarhije, tj. lokalne vlasti (time daje funkciju) mora dati i financijska sredstva (prihode) za obavljanje te funkcije. Kad se radi o preraspodjeli financija govori se o pasivnom financijskom izravnanju, a kad je rije~ o prihodima govorimo o aktivnom financijskom izravnanju39.

Jedan od mehanizma preko kojeg funkcionira sustav financijskog izravnavanja su dotacije i subvencije. One su jedan od najtipi~nijih oblika za poticanje sustava financijskog izravnanja. Dotacija je takav oblik transfernog izdatka koji nema to~no odre|enu namjenu, a subvencija je takav oblik transfernog izdatka koji ima strogo odre|enu namjenu.

Transferni izdaci su jako va`an oblik dr`avnih izdataka. To je prijenos kupovne snage (novca) s ra~una organa centralne na ra~un lokalne vlasti. Nije kona~na potro{nja, jo{ je uvijek novac i kad stigne na ra~un primatelja. Onaj tko ga dobije mo`e ga dalje transformirati (ako nije odre|ena druga namjena) ili ga mo`e potro{iti - tako transferni izdaci postaju potro{nja kojom se stvara ND, postaju izdaci (ali ne vi{e transferni).

Vrste transfernih izdataka:· kamate po javnom dugu - dr`avni prora~un ih mora odvojiti kao cijenu

anga`iranja tu|eg kapitala,· transferni izdaci ekonomske naravi - usmjereni su u gospodarstvo bilo u obliku

subvencija i dotacija,· transferni izdaci socijalnog karaktera - namjenjeni su socijalnoj skrbi,39 Podjela prihoda Þ 3 metode: participacija, separacija, mje{ovita metoda. Financijsko iztavnavanje - engl. expenditure - revenue gap.

32

Sustav financijskog izravnanja

pasivno aktivno

funkcije

sredi{nja vlast

~lanice federacije

ili provincijelokalna razina

financijska sredstva

vertikalno horizontalno dijagonalno

sredi{nja vlast

~lanice federacije

ili provincije

~lanice federacijeili lokalna razina

lokalna razina

parafiskalniorgani

razinevlasti

· transferni izdaci namjenjeni inozemstvu - tu spada nov~ana ekonomska pomo}.

Popitzov40 zakon o centralizaciji dr`avnih izdataka govori o privla~noj snazi sredi{njeg prora~una, o centralizaciji izdataka oko njega.

Svi dr`avni izdaci idu preko nekih instrumenata financiranja, uglavnom preko dr`avnog prora~una. Dr`ava dio dohotka koji je pod njenom kontrolom tro{i u okviru nekih planova - to~no odre|eno kome, koliko i kada. Moraju biti upotrebljavane neke metode za evalnaciju (urednovanje) javnih programa.

Intervencionisti~ka dr`ava 20. stolje}a su~eljava se s dva problema:· prvi proizlazi iz toga {to dr`ava ima pod kontrolom veliki dio ND, ona se tu

su~eljava s opasno{}u neracionalne upotrebe tih sredstava,· drugi problem proizlazi iz toga {to dr`ava postaje subjektom stvaranja output-a

(DP), blagostanja, koristi i pri tome se su~eljava s poduzetni~kim funkcijama.

Iz prvog problema slijedi da se dr`ava mora brinuti o stupnju racionalnosti svojih odluka. Postoji jo{ jedan problem - dr`ava mora po~eti precizno mjeriti u~inke upotrebe dr`avnih izdataka i u~inak dr`avnih izdataka na op}e blagostanje i korist zajednice. Take funkcije nije u stanju provesti klasi~ni prora~un. Ako se tome dodaju problemi nakon velike ekonomske krize i drugog svjetskog rata, to je iniciralo da se po~nu koristiti razli~ite metode za dono{enje racionalnih odluka i evalvaciju javnih programa. S tim metodama povezane su eksternalije.

Javna aktivnost i aktivnost poduzetnika, tj. svi projekti koji se poduzimaju uvijek imaju posljedice koje mogu biti pozitivne i negativne. Izravne posljedice su pove}anje dohotka, blagostanja i koristi. Svaki javni ili poduzetni~ki program emitira i neke vanjske posljedice (posljedice na okru`enje) i to u dva oblika: koristi i tro{kovi. Te u~inke na okru`enje zovemo eksternalije (vanjski u~inci). Okru`enjem se smatraju ostali sudionici u ekonomsko-reprodukcijskom ciklusu, prirodno okru`enje, itd. Eksternalije mogu biti:

· pozitivne posljedice za okru`enje - npr. grad ugradi kolektore pa je more ~isto,· negativne posljedice za okru`enje - npr. koksara je imala pozitivne unutarnje

u~inke (kvalitetan koks koji je imao tr`i{te), ali je imala negativne vanjske u~inke (ekologija).

Posljedice mogu biti i pozitivne i negativne u istom programu. Ti u~inci se prelijevaju na vanjski dio, pa govorimo o tzv. spill-over i spillover efektu.

Do takvih u~inaka dolazi nekakvim ulaganjem - sa stajali{ta javnog sektora to su ulaganja u ceste, vodoopskrbu, melioraciju, pro~i{}enje otpadnih voda itd. Vanjski u~inci (spillover, eksternalije) ne optere}uju projekt, ne uzimaju se u obzir ni koristi ni tro{kovi. Spillover efekti se ne bilanciraju u okviru projekta. Stoga se ni ne izra~unavaju tri{nim cijenama. Takvi u~inci se zbog svega toga ne monetariziraju (ne vrednuju se nov~ano).

40 Njemac, 1. polovica 20. st.

33

11.03.1997. Sedamnaesto predavanje

U ocjeni nekog javnog projekta (i bilo kojeg drugog) moramo do}i do zaklju~ka o njegovoj opravdanosti. Zato moramo uzeti u obzir sve izdatke i koristi koje projekt emitira.

Postoji razlika izme|u javnih i privatno-poduzetni~kih projekata, a sastoji se u interesima. Sa stajali{ta op}edru{tvenog interesa, moraju se vrednovati sveukupni izdaci (gubici) i sveukupne koristi (dobici). [to su ve}e eksternalije, to je kod javnog projekta (kod analize o njemu) ve}a mogu}nost pogre{aka.

Internalizacija je pojam koji obja{njava sve vanjeske u~inke nekog programa (i tro{kove i beneficije). U vezi s javnim projektima nu`e su dvije napomene:

· tro{kovi koje emitira javni program se socijaliziraju pa imamo pojam disekonomije koji obja{njava socijalizaciju tro{kova javnog programa,

· koristi se raspore|uju ravnomjerno na sve stanovnike neke zajednice pa u tom slu~aju govorimo o eksternoj ekonomiji.

Racionalnu odluku nije mogu}e donijeti bez poznavanja svih posljedica projekta. Metode za evalvaciju javnih programa i dono{enje racionalnih odluka mogu se grupirati u:1. Sustavne metode - pojavile su se za vrijeme drugog svjetskog rata, javilo se

puno razli~itih metoda. Imaju i prednosti i nedostatke. Njima se nije uspjelo srezati javne izdatke pa su odba~ene zbog razli~itih interesa i lobija koji su prisutni pri svakom tro{enju javnog novca.

2. Analiti~ke metode - metodolo{ka su osnovica prve grupe. Nisu jako prisutne osim cost-benefit analize i cost-effectiveness analize.

Cost-benefit analiza koristi se u razli~itim poduzetni~kim i javnim aktivnostima (programima, projektima). Prete`no se upotrebljava u investicijskim projektima. Veoma je upotrebljiva u vezi dono{enja tr`i{nih odluka. Postoje dvije razlike upotrebe cost-benefit analize u privatno-poduzetni~kim i javnim projektima:

· projekti u tr`i{nom poduzetni{tvu imaju za cilj i funkciju profit, dok su kod javnog programa bitne posljedice koje javni projekt emitira,

· u privatnom poduzetni{tvu koriste se tr`i{ne cijene, {to nije slu~aj u javnim programima (tr`i{ne cijene se ne koriste u javnim programima jer njihove koristi (output) nisu za kupoprodaju.Postavlja se pitanje koji su kriteriji u vezi javnih programa da bi donijeli odluku idemo li na taj javni program, kako procijeniti prihode i neprofitne investicije. Te kriterije nam daje (nudi) cost-benefit analiza. Zato se ta metoda vrednovanja programa javnih izdataka zove jo{ metoda investicijskog planiranja ili metoda projektnog pristupa. Koristi se i tre}i naziv - dru{tvena cost-benefit analiza - tu se `eli naglasiti distinkcija od upotrebe cost-benefit analize u privatno-poduzetni~kim projektima.

Cost-benefit analiza je metoda ili skup kriterija pomo}u kojih se vrednuju ulaganja (tro{kovi) i dru{tvene koristi javnog programa radi ocjene opravdanosti dono{enja odluke o ostvarivanju tih javnih programa. Cilj je maksimiziranje sada{nje vrijednosti svih dru{tvenih koristi umanjenih za

34

gubitke, tj. maksimiziranje neto-sada{nje vrijednosti. Kriterij izbora projekta je najve}a neto-sada{nja vrijednost, dakle izabiremo onaj projekt koji daje najve}u neto-sada{nju vrijednost. Svi tro{kovi i koristiti u vezi s nekim javnim projektom (uklju~uju}i i eksternalije) poku{avaju se vrednovati u cjelokupnom vijeku trajanja efekata projekta. Javni projekti su u pravilu dugoro~ni i zato je potrebno svo|enje na sada{nju vrijednost. Kod vrednovanja javnih investicijskih projekata, tj. svo|enja na sada{nju vrijednost susre}emo se s diskontiranjem (to je obrnuto od kapitalizacije):

· tijek ukama}ivanja (kapitalizacije)V1=V0*(1+i)V2=V0*(1+i)2

...

...

...Vn=V0*(1+i)n

i - kamatna stopa na tr`i{tu

· tijek diskontiranja (svo|enje na sada{nju virjednost)V0=V1/(1+r) r - diskontna stopa, (1+r) - diskontni fakor V0=V2/(1+r)2 r<i - u pravilu je tako, to uzrokuje posljedice.........V0=Vn/(1+r)n

Javni programi olak{avaju rje{avanje razli~itih `ivotnih problema zajednice (~ak i siroma{tva) i pobolj{avaju stupanj op}ih vrijednosti dru{tva (vrijednosti za koje je dru{tvo zainteresirano). Temeljni problem je kako sve te elemente za dono{enje odluke kvantificirati. Zato se name}u neka pitanja na koja treba dati odgovore:- koje koristi i tro{kove uklju~iti u analizu,- kako ih procijeniti,- pomo}u koje kamatne stope (tj. diskontne stope) svesti te koristi i tro{kove na sada{nju vrijednost, tj. izvr{iti postupak diskontiranja,- analiza kona~nog rezultata (outputa) javnog projekta.

Odgovore na ta pitanja daje metodologija cost-benefit analize. Faze metodologije cost-benefit analize:1. utvr|ivanje programa investicija,2. vrednovanje tro{kova i koristi i njihovo mjerenje,3. izbor diskontne stope - o tome se odlu~uje arbitralno u politi~kim krugovima; {to je ve}a, smanjuje se broj konkurentnih javnih programa; jo{ se zove dru{tvena (socijalna) diskontna stopa,4. diskontiranje - svo|enje tro{kova i koristi na sada{nju vrijednost,5. uspore|ivanje sada{nje vrijednosti tro{kova i koristi radi dono{enja odluke o investiranju - s time je povezana interna stopa povrata (ISP; Internal Return Rate - IRR) - po kojoj }e se stopi investitoru vratiti ulo`eni kapital, u svakom investicijskom elaboratu to je najva`niji pokazatelj.

35

18.03.1997. Osamnaesto predavanje

Sustavi financiranja javnih potreba:

Razlikuje se sa svojim mehanizmima, sredstvima i instrumentima koje koristi za svoje funkcioniranje. Djeluje sinhronizacijom nekoliko podsustava. To su podsustavi razli~ite konfiguracije. Svi ti podsustavi imaju jedan cilj - stvaranje materijalne osnovice za namirivanje javnih potreba (za ostvarivanje javnih (dr`avnih) funkcija).

Sustav financiranja javnih potreba:

Na slici su prikazani podsustavi sustava za financiranje javnih potreba. Me|u njima postoji veza, da je nema ne bi mogli sinkronizirano djelovati. Dr`ava je srce sustava, povezana je sa svima, ona je mehanizam, nosi pravila funkcioniranja, cijene (?) funkcije su politi~ka, ekonomska i financijska aktivnost.

Na sljede}oj slici opisuje se struktura fiskalnog podsustava. Treba obratiti pa`nju na strelice koje vode iz, ali ne i u pravnu regulativu; one djeluju, ali na nju ne djeluju.

Struktura fiskalnog podsustava:

Zada}a (funkcija) fiskalnog sustava je:· da koncentrira sve javne prihode,

36

podsustav javnih

prihoda

porezni podsustav

dr`avna regulativa

podsustav javnih

izdataka

ciljevi namirivanja

javnih potreba

pravna regulativ

a

podsustav javnih

izdataka

· da ih upotrebljava (tro{i),· da sve to pravo regulira - to reguliranje se ostvaruje na na~elu autoriteta javne

vlasti.

Dolazimo na granicu pro`imanja ekonomije i politike: s jedne strane ekonomskom djelatno{}u ljudi se stvara materijalna osnovica za za ostvarivanje javnih potreba i dr`avnih funkcija, ekonomskom djelatno{}u se stvara ponuda javnih dobara i usluga, dok se s druge strane politi~kom djelatno{}u utvr|uju kriteriji (npr. cost-benefit analiza41) za alokaciju tako kreiranih dobara i usluga. Tu moramo raspravljati o teoriji javnog izbora (public choice theory, jo{ se kra}e ka`e javni izbor).

Teorija javnog izbora:Po mi{ljenju J.M. Buchanana (amri~ki nobelovac), teorija javnog izbora je

ekonomska teorija politike, to je nova politi~ka ekonomija.

Ta se teorija ubacuje izme|u ekonomskih i politi~kih znanosti. Ta teorija je teorija gre{aka vladavine. Kao i svaka teorija, i teorija javnog izora ima:

· cilj,- nastoji objasniti interakcije institucija unutar javnog sektora

· predmet,- su politi~ki odnosi odnosno politi~ke promjene unutar javnog sektora (dr`ave),

· sadr`aj,on se difinira preko dva pojma:1. ekonomska teorija ustavnosti,2. teorija politi~kih institucija.

ad 1) Ekonomska teorija ustavnosti bavi se sljede}im pitanjima:· kako ograni~iti mo} dr`ave,· koje se aktivnosti dr`ave mogu tolerirati,· {to je podru~je politi~ke aktivnosti,· koji dio BDP mo`e biti stavljen na raspolaganje dr`avi.ad 1) Teorija politi~kih institucija istra`uje unutar legalnog pravnog sustava. Tu

ulazi:· teorija glasovanja i pravila glasovanja,· teorija izbora i strana~ke utakmice,· teorija birokracije.

Teorija javnog izbora je uspjela ponuditi suvremenan dru{tveni analiti~ki aparat za autenti~nu rekonstrukciju ustavnog poretka i ustroja dru{tva. Ona to uspijeva to raditi, a da nema posljedica u vidu velikih izdataka. Polazi od ~injenice da je ~ovjek pojedinac egoist i istovremeno racionalist. U centru interesa teorije javnog izbora je pona{anje ~ovjeka, a manje politi~kih stranaka i drugih skupina ljudi.

41 Ako raste diskontna stopa - smanjuje se broj javnih programa koji dolaze u obzir.

37

Neki teoreti~ari definiraju teoriju javnog izbora kao ekonomsku studiju dono{enja netr`i{nih, tj. politi~kih odluka. Bavi se netr`i{nim odlukama, njihovim karakterom i na~inom dono{enja. Teorija javnog izbora je primjena ekonomije u politi~kim znanostima.

Razvoj teorije javnog izbora - korijeni sus joj u 17. st., u 19. st. zamire, nagli razvoj 1970-tih do danas. Javile su se u Europi (Engleska, Francuska), u drugom valu (30-te godine 20. st.) razvija se u SAD-u, krajem ovog stolje}a se opet vra}a u Europu (Njema~ka).

Za~etak teorije javnog izbora - zapo~ela je s jednim problemom koji je htjela protuma~iti i dati neko na~elo - to je problem agregiranja individualnih preferencija radi maksimiziranja funkcije dru{tvenog blagostanja. Ta funkcija je izra`ena matemati~ki, ali se ne mo`e izra~unati jer se ve}i elementi moraju arbitrarno odrediti i izglasati u parlamentu.

Razvoju ove teorije sna`no je i{la na ruku stalna uzlazna ekonomska mo} dr`ave (preraspodjeljuje ve}inu ND). Tu dolazimo do problema ekonomskih funkcije dr|ave. Ekonomske funkcije dr`ave u suvremenoj mje{ovitoj dr`avi su:1. stvaranje pravnih okvira (sustava),2. utvr|ivanje i provo|enje makroekonomske stabilizacijske politike:· proizvodnja,· nezaposlenost,· inflacija,· industrijska politika,· raspodjela (razdioba) dohotka.1. alokacija resursa radi unapre|ivanja (podizanja) ekonomske djelotvornosti

funkcioniranja ekonomskog sustava,2. utvr|ivanje i provo|enje programa raspodjele dohotka.

Ostvarivanje ovih funkcija omogu}ava da se namiruju javne potrebe. Smatra se da je razumijevanje suvremenih ekonomija nemogu}e bez poznavanja ne~ela teorije javnog izbora. U ostvarivanju opisanih funkcija dr`ava se slu`i sljede}im na~elima:1. mehanizam javnog izbora,2. izbornim pravilima.

ad 1) Mehanizam javnog izbora u sustavu politi~kih odnosa jako se razlikuje od mehanizama koji reguliraju ne{to sli~no u ekonomskopoduzetni~kim odnosima. Posrednik u dono{enju politi~kih odluka nije novac, dok kod ekonomskopoduzetni~kih je. Novac kod politi~kih odluka zamjenjuju ljudi (gra|ani), preciznije bira~i (glasa~i).

ad 2) Izborna pravila - teorija javnog izbora tuma~i ta pravila kao na~in agregiranja individualnih preferencija u kolektivnu aktivnost (akciju).

Pravila kod dono{enja odluka za superagregaciju kojom se izra~unava funkcija dru{tvenog blagostanja su:1. pravilo jednoglasnosti (konsenzusa),

38

2. pravilo ve}ine.

25.03.1997. Devetnaesto predavanje

Po teoriji javnog izbora, skupine proma{aja javne vlasti (goverment failures) su:· dr`ava ne djeluje u interesu svih,· birokratski imperativ; dr`ava `eli ~initi previ{e i predugo, dr`i se da to ~ini jer

ima podr{ku ve}ine,· djelatnost dr`ave na kratka vremenska razdoblja42,· u demokratskim dru{tvima kolektivni izbor nije vo|en “nevidljivom rukom” (koja

vodi optimalnom i djelotvornom rezultatu).

Teorija javnog izbora dr`i da dr`ava grije{i osobito ako ne provodi takve odnose u raspodjeli dohotka koji su eti~ki prihvatljivi za ve}inu gra|ana.

Slabosti teorije javnog izbora:· to je ekskluzivna teorija - primjenjiva je gotovo isklju~ivo u suvremenim

razvijenim industrijskom dru{tvima (nije primjenjiva u zemljama u razvoju),· udarila je u odnose suvremene tr`i{ne ekonomije (suvremenog kapitalizma) - te

odnose karakteriziraju dvije stvari: neravnomjernost potreba i neravnomjernost u razdiobi dohotka (tj. neravnomjerna raspodjela mo}i kao posljedica neravnomjerne raspodjele vlasni{tva nad kapitalom i imovinom).

Porezni podsustavi:Suvremena dr`ava je porezna dr`ava - utemeljena je na porezima (50% ND). Porezni podsustav je jedna od komponenti sustava financiranja javnih

potreba. Svaki sustav ima elemente koji moraju sinkronizirano funkcionirati - to se odnosi i na porezni sustav. Svako dru{tvo (demokratko, totaliristi~ko) daje veliki naglasak na porezni sustav kojim se `ele posti}i neki ciljevi.

Svaki porezni podsustav se namjerava tako projektirati (postaviti) tako da emitira neka po`eljna obilje`ja:

· ekonomska djelotvornost - povezani podsustav mora pomo}i efikasnom funkcioniranju cjeline gospodarskog sustava, tra`i se da porezni sustav bude neutralan naspram dvije vrste odluka: poduzetni~ke i potro{a~ke, ne smije stvarati distorzije, tj. ne smije djelovati na dono{enje pogre{nih

42 Ne{to naprave na brzinu radi reizbora.

39

·odluka na strani potro{a~a i poduzetnika, treba pridonijeti {to optimalnijoj alokaciji resursa.

· pravednost - porezni sustav mora isto “mjeriti” sve gra|ane dru{tva, onaj tko ima ve}u vrijednost imovine pla}a ve}i porez, ako ne postoje eti~ki neprihvatljivi odnosi u raspodjeli dohotka.

· politi~ka odgovornost - mora zra~iti iz poreznog sustava, porezni podsustav ipak mora uva`iti preferencije gra|ana ~lanova dru{tvene zajednice (putem agregiranja).

· administrativno obilje`je - projektiranje i instaliranje te pu{tanje u funkciju poreznog sustava je jako skup projekt, nastoji se da se tro{kovi njegovog uspostavljanja {to vi{e smanje, ide se za tim da tro{kovi funkcioniranja jednog poreznog sustava budu manji od prihoda koje prikuplja.

· fleksibilnost (prilagodljivost) - u slu~aju nekih preinaka, promjena, ako ulazimo u adaptacije samog poreznog sustava, mjenjamo oblike poreza (npr. zamjena poreza na promet porezom na dodanu vrijednost), to ne smije izazvati ve}e potrese ni u funkcioniranju poreznog sustava niti u funkcioniranju {ireg financijskog ni dru{tvenog sustava.

Sistematizacija poreznog podsustava:Porezni podsustavi (modeli/kriteriji):

A. Korelacija s dru{tveno-ekonomskim sustavima43

1. otvorenih tr`i{nih ekonomija,2. ekonomija u razvoju.

B. Dru{tveno-ekonomsko ustrojstvo dr`ave44

1. unitarni,2. federalni,3. mje{oviti.

C. Unutarnja funkcionalna struktura

1. fiskalni monizam45,2. fiskalni pluralizam46.

ad A1) Porezni podsustavi (modeli) otvorenih tr`i{nih ekonomija- slu`bena klsaifikacija OECD-a (sli~no je i u EU):· 1000 Porezi na dohodak, profite i dobitke od kapitala

- 1100 Porezi na dohodak, profite i dobitke od kapitala fizi~kih osoba,- 1200 Porezi na dohodak, profite i dobitke od kapitala poduze}a.

43 Porezni podsustav mora imati obilje`ja dru{tvenoekonomskog sustava.44 Dru{tveno-ekonomsko ustrojstvo dr`ave proizlazi iz ustava.45 Fiskalni monizam je takav podsustav koji se sastoji od samo jednog poreznog oblika (npr. samo porez na potro{nju).46 Fiskalni pluralizam - u funkciji je vi{e razli}itih poreznih oblika, obilje`je suvremenih poreznih sustava je fiskalni pluralizam.

40

· 2000 Doprinosi za socijalno osiguranje- 2100 zaposlenih,- 2200 poslodavaca,- 2300 samostalnih radnika i nezaposlenih.- 2400 neraspore|enih izme|u 2100, 2200 i 2300.

· 3000 Porezi na fond pla}a i radnu snagu· 4000 Porezi na imovinu

- 4100 Vi{ekratni porezi na nepokretnu imovinu,- 4200 Vi{ekratni porezi na neto-imovinu,- 4300 Porezi na nasljedstva i darove,- 4400 Porezi na financijske i kapitalne transakcije,- 4500 Ostali jednokratni porezi na imovinu,- 4600 Ostali vi{ekratni porezi na imovinu

· 5000 Porezi ma dobra i usluge- 5100 Porezi na proizvodnju, prodaju, transfere, zakup, isporuku roba i pru`anje usluga,

- 5110 Op}i porezi,- 5120 Porezi na specifi~ne robe i usluge,- 5121 Akcize (tro{arine),- 5122 Profiti fiskalnih monopola,- 5123 Carine,- 5124 Porezi na izvoz,- 5125 Porezi na investicijske robe,- 5126 Porezi na specifi~ne usluge,- 5127- 5128 Ostali porezi na specifi~na dobra i usluge,- 5129 Neraspore|eno izme|u 5121 do 5128.

- 5200 Porezi na kori{tenje roba ili dozvole za kori{tenje roba ili dozvole za obavljanje djelatnosti,

- 5210 Vi{ekratni porezi,- 5220 Jednokratni porezi.

- 3000 Þ “pay roll” (platna lista), taj porez je uveden ds bi destimulirao kompanije na uzimanje nove radne snage i tako ih stimulirao na uvo|enje nove tehnologije,- do 5000 Þ porezi koji optere}uju dobit i profite,- 5000 Þ oporezivanje dobara i usluga u prometu (tj. finalne potro{nje), najizda{nija vrsta poreza jer brzo napune blagajne,- 5122 Þ npr. u RH - porez na naftne derivate, duhan i duhanske prera|evine,- 5123 Þ jako se smanjio udjel (2-3% je sada),- 5124 Þ npr. Zambija ograni~ava izvoz bakra jer je monokulturna zemlja (proizvodi samo bakar, pa da za{titi zalihe).

Skupine ekonomskih kategorija koje se oporezuju (predmeti oporezivanja):

· dohodak fizi~kih osoba,· dohodak odnosno profiti korporacija,· imovina,

41

· robe i usluge u prometu.

Temeljni porezni oblici koji egzistiraju u matrici gotovo svakog poreznog sustava:1. porez na dohodak fizi~kih osoba,2. korporacijski porez (porez na profite i dobiti korporacija),3. porez na kapitalne dobitke (capital gains tax),4. porez na finalnu potro{nju (porez na promet).

ad 1) Porez na dohodak fizi~kih osoba (income tax) je jako va`an jer izaziva puno posljedica.

OVO JE AMERI^KA SHEMA - U RH JE OTPRILIKE ISTO.

01.04.1997. Dvadeseto predavanje

Bitno je da li se dohotci oporezuju preko sinteti~kog poreza ili svaki dohodak posebno (tj. analiti~ki - u RH je sinteti~ki). Porez na dohodak je na drugom mjestu po izda{nosti (prvi je porez na promet, tj. oporezivanje finalne potro{nje, a na tre}em je mjestu korporacijski porez).

ad 2) Korporacijski porez ima veliki u~inak na strukturu kapitala i izvore financiranja korporacije, on je i osjetljiva mjera u vezi s formiranjem kapitala u korporaciji (d.d.-u). Porezno optere}enje profita (dobiti) mo`e stimulirati dotok kapitala u korporaciju, ali isto tako ako je ja~e oporezivanje mo`e stimulirati odljev kapitala iz korporacije, tj. porezno optere}enje je bitno sa stajali{ta razvoja korporacije. Porez na profite je jako va`an i za investivijsku orijentaciju i mogu}nosti investiranja u korporaciju - korporacijski porez je bitan kod financijske poluge, tj. kod pitanja da li se financirati iz vlastitog kapitala (nova emisija dionica) ili iz tu|eg (po nekim istra`ivanjima bolje se financirati iz tu|eg kapitala, ali pod odre|enim uvjetima). Bitno je i kada se porez pla}a zbog cash flow-a (pitanje likvidnosti).

42

izvori dohotka

od rada transferiod vlasni{tva

- zarade,- beneficije,- vlastita proizvodnja

- dr`avna pomo},- privatni izvori pod.

financijski izvori

nov~ani:- kamate,- dividende,- profiti

rente i

dugo-trajne uslug

e

ostvareni kapitalni

dobici

iz pove}ane vrijednosti

neostvarenih dobitaka ili gubitaka.

Korporacijski porez uveden je po~etkom stolje}a. Pokazalo se na primjeru amri~kog poreznog sustava da prihod od njega pada, tj. gubi relativnu poziciju u ukupnoj masi povezanih prihoda. Jedan od razloga za to je pad efektivnih stopa, a drugi bitniji uzrok je pad profitabilnosti ameri~kih korporacija (pa je manja masa profita, tj. manja je porezna osnovica pa je i time manji i porez koji se prikuplja).

ad 3) Porez na kapitalne dobitke - ovim poreznim oblikom oporezuju kapitalni dobici. Me|utim, njegova je temeljna svrha i cilj da oporezuju pove}anu tr`i{nu vrijednost razli~itih oblika imovine, a ti oblici imovine koje doti~e capital gains tax su:- dioni~ki oblik imovine,- obligacije,- nekretnine,- vrijednost opreme,- patenti.

Capital gains tax zahva}a razliku koja se javlja kad se od prodajne odbije kupovna cijena imovine. Prihodi od kapitalne imovine su:- dividende,- rente Þ to je prihod od nekretnina,- kamate Þ npr. od financijskog depozita kod banke.

Mogu}e je nekoliko oblika oporezivanja kapitalnih dobitaka:- ili porezom na dohodak fizi~kih osoba - ako npr. dividende u|u u taj dohodak pa se on sinteti~ki oporezuje,- ili porezom na korporacijeske profite - npr. dividende su dio profita pa mogu biti oporezovane preko korporacijskog poreza,- ili izravno preko capital gains tax-a.Tu dolazimo do problema dvostrukog oporezivanja, npr. oporezujemo korporacijski profit prije nego {to se raspodjeli na dividende, zadr`anu dobit itd. pa nakon razdiobe opet oporezujemo tu istu dividendu preko poreza na dohodak fizi~kih osoba. Postoji i doma}e i me|unarodno dvostruko oporezivanje.

ad 4) Porez na finalnu potro{nju - oporezivanje finalne potro{nje je jako velika teorija o kojoj je jako puno napisano. Razlikujemo dvije skupine poreza na finalnu potro{nju:

· op}i porezi na potro{njuU op}e poreze spadaju:- jednofazni - oporezuje se samo jedna od faza u ekonomsko-reprodukcijskom ciklusu, npr. kod poreza na promet samo na maloprodajni promet,- vi{efazni - oporezuje se potro{nja u svakoj fazi ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa, mogu biti:

Þ vi{efazni kumulativni - dolazi do kumuliranja porezne obveze, ne priznaje se prethodna porezna obveza iz prethodnih faza ekonomskoreprodukcijskog ciklusa,

43

Þ vi{efazni nekumulativni (netokumulativni) - ne kumulira poreznu obvezu, pla}a se porez samo na razliku vrijednosti me|u pojedinim fazama, npr. VAT.

· selektivni porezi na potro{njuHrvatski naziv za selektivne poreze na potro{nju je tro{arine.Mogu biti:- profite fiskalnih monopola (duhan, naftni derivati, ...),- izvozne i/ili uvozne tijekove (npr. monokulturalne zemlje imaju ja~e optere}enje izvoznih tijekova jer imaju prete`no jedan izvozni proizvod pa ga moraju za{titi),

- investicijska dobra,- na posebne usluge47.

Kriterij da bi se neki proizvod mogao uklju~iti u skupinu poreza na promet: ni jedan drugi porez osim poreza nema tu sposobnost da se svakog trenutka mo`e uklju~iti u prodajnu cijenu, tu sposobnost u~estalog uklju~ivanja u prodajnu cijenu drugi porezi, npr. porez na dohodak, nemaju.

Porez na promet je jako va`an izvor prihoda za javne financije. Ima velike u~inke na ukupan ekonomskosocijalni `ivot prostora gdje se pojavljuje.

Kod analize poreza na promet na promet treba obratiti pa`nju na sljede}a obilje`ja poreza na promet:a) financijska,b) ekonomska,c) socijalna.

ad a) Porez na promet je financijski najizda{niji porez za dr`avu (zato jer se kupoprodaje stalno odvijaju) i brzo puni prora~un velikom koli~inom novca. Zato je jako omiljen (dr`avi, ~ak mo`e dati 80% prora~una pa se javlja monostrukturni porezni sustav, porez na promet vr{i pritisak na potro{nju jer pove}ava prodajnu cijenu pa treba ja~e uvoditi druge vrste poreza).

ad b) Porez na promet igra veliku ulogu kod odluke potro{a~a o kupnji, a i na poslovanje korporacija tako|er ima utjecaj. Treba promatrati ekonomska obilje`ja poreza na promet sa stajali{ta optere}enja porezom (incidenca).

Treba analizirati alokativne u~inke poreza na promet, tj. kako on djeluje na alojkaciju resursa. Porez na promet utje~e i na {tednju, a ima i stabilizacijske u~inke jer ima visok multiplikator i brzo djeluje pa je jako djelotvoran instrument stabilizacijske politike. Porez na promet djeluje i na ekonomski rast.

47 Npr. u RH 10% “ratnog” poreza na usluge.

44

ad c) Porez na promet je nesocijalan (regresivan, ima distribucijski u~inak). Ne uva`ava razlike u dohotku, tj. u kupovnoj mo}i, stoga je isti bez obzira na dohodak. Taj problem poku{avaju razrije{iti porezni sustavi na nekoliko na~ina:- unutar samog poreznog sustava - smanjenjem stope, za skupinu ili pojedina dobra nulta stopa (ne ka`e se da nema poreza nego da se primjenjuje nulta stopa),- unutar ostalih djelovanja poreznog sustava - npr. u okviru oporezivanja pla}a razne olak{ice, povrati poreza o sl.

08.04.1997. Dvadesetprvo predavanje

PDV Þ porez na dodanu vrijednost,VAT Þ value added tax,MWSt Þ MeheWertStever,IVA Þ imposto su valore aggiuntivo,TAX Þ taxe sur la valeur ajoutè,

OSTATAK DO KRAJA KNJIGE NE]E SE PREDAVATI, ALI ]E SE ISPITIVATI!!!

Politika javnog financiranja (fiskalna politika)Pod fiskalnom politikom podrazumijeva se skup mjera dru{tva kojima

se na jednoj strani koncentriraju fiskalni prihodi, a na drugoj strani se usmjeravaju ti prihodi prema tro{enju. Tome se doda pravni sustav, tj. zakonska regulativa i dobije se fiskalni sustav. Fiskalna politika (kao i svaka druga politika) ima svoje ciljeve, nositelje, sredstva, instrumente i mjere. Ciljevi fiskalne politike su:

· zapo{ljavanje - pove}anje stupnja zapo{ljavanja radnog kontigenta,· stabilnost cijena,· dostizanje uravnote`ene platne bilance,· zadovoljavaju}i ekonomski rast i razvoj,· uspostavljanje ili promjena strukturnih odnosa u proizvodnju.

Ti ciljevi se poku{avaju posti}i pomo}u tri grupa aktivnosti:1. konjukturna anticikli~ka politika,2. politika preraspodjele ND-a (ista masa ND-a),3. politika ekonomskog rasta (pove}anje mase ND-a).

Konjukturna anticikli~ka politika:

45

Konjukturna anticikli~ka politika ima teoretsko-doktrinsku podlogu o Keynesovoj teoriji. Javlja se sredinom 30-tih godina. Vezano za to, govori o inflacijskom i deflacijskom gapu (jazu). U uvjetima pune zaposlenosti, ako je potra`nja ve}a od ponude, dolazi do inflacijskom gapa, koji dovodi do nestabilnosti ekonomskog sustava.

To~nije, dolazi do kreacije nove potra`nje koja akumulira novu masu ND-a, tj. dolazi do inflacijskog gapa (razlika izme|u dva nivoa raznih oblika potro{nje koju ~ini potra`nja ~ini inflacijski gap).

Za rje{avanje inflacijskog gapa primjenjuje se instrumentarij antiinflacijske politike.

U uvjetima pune zaposlenosti, ako je potra`nja manja od ponude, dolazi do deflacijskog gapa (nedovoljna potra`nja). Za pove}anje te nedovoljne potra`nje koristi se kompezacijsko financiranje48.

Bez obzira na sinusoidno kretanje privrednog ciklusa, trend je rastu}i (ne eksponencijalno, ali ni ne pada).

Konjukturna politika mo`e biti u nekoliko funkcija:a) antirecesijska politika,b) politika ekonomskog rasta,

- kada se `eli uhvatiti visoki rast proizvodnje, taj visoki rast `eli se posti}i u stabilnim uvjetima, tj. uz mali rast cijena (to se ba{ ne uspijeva, tj. uspijeva se, ali uz veliki broj nezaposlenih).

c) politika konjukturne upotrebe prora~una,- za to je poznati Haavelmov teorem (Haavelmo - Norve`anin, 1941. doktorirao na Harvardu na tom teoremu - o ovom teoremu vidi 3 reda ispod).

d) politika stagnacije.

Haavelmov teorem je vezan za efekt dr`avnog prora~una na odnos ponude i potra`nje. Polazi se od teze: ako je bud`et neutralan (tj. saldo=0 Þ prihodi=izdaci), nema djelovanja tog bud`eta na ND. Haavelmo je pokazao da nije tako. Matemati~ki dokaz Haavelmovog teorema:

· pitanje je za{to bud`etski saldo=0 nije neutralan na rast potra`nje, odnosno ND?

1. Polazi{te je politika oporezivanja i politika javnih izdataka· financiranje javnih izdataka:

(1) y=a+b(y-T) +I b=sklonost potro{nji(2) dy=((-b)/(1-b))*dT T=reduciraju masu raspolo`ivog

ND za potro{nju

- -b/(1-b) je multiplikator - to je broj koji pokazuje koliko puta neka ekonomska kategorija djeluje na neku drugu ekonkomsku kategoriju,

48 Vidi osmu stranicu.

46

- -b/(1-b) je multiplikator poreza - negativan je {to zna~i da porezi kontraktivno djeluju na ND, tj. masa ND-a za druge potrebe se smanjuje pomo}u poreza, a svota poreza se koritsti za financiranje javnih izdataka.

· javni izdaci za dobra i usluge - u~inak na ND:(3) y=a+by +I+G a+by=C(4) dy=(1/(1-b))*dG

- multiplikator za javna dobra i usluge 1/(1-b) je pozitivan, zna~i ti izdaci djeluju na pove}anje potra`nje, a porezi na njeno smanjenje.

1. sumiranje - netou~inak politike javnih izdataka i politike oporezivanja :(5) dy=1/(1-b)*dG-b/(1-b)*dT· pretpostavka je ekvivalentna promjena (start) mase izdataka i mase prihoda od

poreza, dakle49:(6) dG=dT

· iz (5) se dobije Maavelmov multiplikator (7) dy=(1-b)/(1-b)dG

(1-b)/(1-b)=1=Maavelmov multiplikator odnosno dy=dG (8), tj. promjena dohotka ovisi o promjeni izdataka, a o porezima ne ovisi, a T je bilo (pretpostavka) jednako G - kako to da samo izdaci djeluju - efekt razlike je posljedica financijske {tednje (dr`ava je dio poreznih prihoda na svojim ra~unima imobilizirala, tj. nije sve potro{ila).

1. u~inak financiranja javnih izdataka transferima50:· polazna jednad`ba

(9) y=a+b(y-TR)+I

dy=b/(1-b)*dTR· sumiranje u~inaka transfera i poreza

(10) dy=b/(1-b)*dTR-b/(1-b)*dT· pretpostavka:

dTR=dT· iz (10) se dobije:

0/(1-0)*dTR=0· u~inak na ND:

dy=0

1/(1-b)>b/(1-b)

U vezi djelovanja prora~una na potro{nju i masu ND-a, bitno je uo~iti nautralni saldo prora~una, ali i dinami~ko kretanje poreza i izdataka (porezi su kontraktivni, a izdaci ekspanzivni - na kraju je u~inak pozitivan jer je DAst>Dbt, ND sa y0 pada na y1 pa raste na y2 koji je ve}i od y0). Dakle, ako je saldo prora~una neutralan (tj.=0), to ne zna~i da je njegovo djelovanje neutralno.

49 Tj. da je na po~etku ista apsolutna masa poreza i izdataka.50 Oni nisu finalna potro{nja i zato se javlja nula u jednad`bi.

47

C+I+Ast-bT

C+I

y1 y0 y2

A (Njema~ka) = G (Engleski)

15.04.1997. Dvadesetdrugo predavanje

Konjukturnom (anticikli~nom) politikom bori se protiv neregularnih konjukturnih tijekova koji izlaze izvan opsega stabilizacije.

Politika preraspodjele ND:

Fiskalna politika u funkciji preraspodjele (politika preraspodjele) - temeljni cilj ove skupine mjera fiskalne politike je pravednija razdioba ND u odnosu na onu razdiobu koju ostvaruje privatno tr`i{te svojim mehanizmima, tj. dolazi do korekcije posljedica djelovanja tr`i{nih mehanizama (ponude i potra`nje). Kriterij raspodjele na privatnom tr`i{tu su cijene. Da bi fiskalna politika ostvarila taj cilj, mora se poslu`iti odgovaraju}im sredstvima i instrumentima:a) instrumenti i politike oporezivanja

1. progresivno oporezivanje,2. odbici od poreza obveze (duga),3. uvo|enje negativnog oporezivanja.

b) instrumenti politike javnih izdataka1. politika transfera,2. politika javnih izdataka za odgoj i obrazovanje,

c) razdioba imovine.

ad a) Progresivno oporezivanje jako je va`an i mo}an instrument u rukama za preraspodjelu ND. Odbici od porezne obveze predstavljaju razli~ite olak{ice kod oporezivanja. Smisao uvo|enja negativnih oporezivanja je u tome da se iz javnih fondova kompezira dio dohotka obiteljima koje ne ostvaruju dohodak do egzistencijalnog minimuma. Time se ne pokriva cijeli egzistencijalni minimum da ljudi ne bi postali gotovani i o~ekivali da im dr`ava sve plati. Na taj na~in ih se `eli stimulirati da ostatak zarade sami.

ad b) Politika transfera ~esto se koristi. To je politika gdje se u socijalnoj sferi nastoji pobolj{ati materijalni polo`aj onim obiteljima koje nisu imale {anse da si stvore vi{i dohodak za bolji `ivotni standard.

48

Abt

DAst C+I-bT

DAst-Dbt=+Dst u~inak!

Politika javnih izdataka za odgoj i obrazovanje su npr. studiranja na teret ministarstva, subvencioniranje vrti}a, ...

Politika ekonomskog rasta i razvoja:

Razvoj bi se trebao odvijati u manjim odnosima i uz po{tivanje ekolo{ke ravnote`e. Ako se ta dva ne po{tuju, ne pla}a se prava cijena razvoja. Argumenti za upetljavanje fiskalne politike u ekonomski rast i razvoj su:

· ovdje je rije~ o pove}anju stope rasta BDP i stope `ivotnog standarda - {to je stopa rasta ve}a BDP ve}a, mogu}nost pove}anja `ivotnog standarda je ve}a,

· o ekonomskom rastu ovise i {anse ~lanova dru{tvene zajednice u razdiobi bogatstva - {to je rast br`i, {to mu je tempo ja~i, {to je ve}i rast BDP/st. to su {anse ve}e.

Temeljne komponente i determinante ekonomskog rasta s stajali{ta neoklasi~ne analize su rad, kapital i tehni~ki napredak. Oni se jo{ zovu strategijski ~initelji razvoja. Na temelju njih, izra|ena je Cobb-Douglasova funkcija: C-D=L¥Kg+Z (C-D=oznaka za Cobb-D. funkciju; L=rad; K=kapital; Z=tehni~ki napredak).

Ovedeterminante se aktiviraju i djeluju:a) kao odnos mjera fiskalne politike i investicijske aktivnosti,b) djelovanjem mjera fiskalne politike kroz ponudu rada,c) djelovanjem mjera fiskalne politike na tehni~ki napredak.

ad a) Razlikujemo:- izravno djelovanje Þ dr`ava (javni sektor) izravno investira u neke djelatnosti,- neizravno djelovanje Þ govorimo o “time lag-u”, ekonomski rast (on je posljedica investiranja i njihov efekt) je otklonjen 15 - 20 godina, investicije u npr. obrazovanje i zdravstvo su lagirane (imaju vremenski otklon).

Polazne to~ke mjera fiskalne politike za djelovanje privatne investicijske djelatnosti (vidi frugu stranicu)

49

ad b) Isto kao {to se kapital smatra strategijskim ~initeljem razvoja, i rad je strategijski ~initelj razvoja. Dr`ava mo`e razli~itim mjerama pobolj{ati ponudu rada i situaciju na tr`i{tu rada:- dr`ava mo`e pove}ati ponudu rada povoljnijim oporezivanjem radnih osoba starijih od doba za i}i u mirovinu,- mjere ograni~avanja uklju~ivanja `ena u proces u rada,- mjere za poticaj anga`iranja radne snage iz inozemstva.

ad c) Suvremeni razvoj je u najve}em dijelu rezultat tehni~kog napretka, a ne rada ili kapitala. Kako dr`ava tu mo`e intervenirati mjerama fiskalne politike:

- sr`ava mo`e pove}ati pay-roll poreze da bi se stimuliralo ulaganje u opremu, a ne zapo{ljavanje nove radne snage,

- olak{ice u oporezivanju razli~itih projekata- subvencioniranje razli~itih investicijskih projekata, itd.

50

Determinante privatne investicijske

aktivnosti

Primjeri mjera financijske politike

samofinanciranje

vlastito financiranje (pove}anje

vlastitog kapitala)

vanjsko financiranje

investicijske

mogu}nosti (prostor

financiranja)

privatna investicijska aktivnost

investicijske sposobnosti

pri datim mogu}nostima financiranja

o~ekivanja

rizik

Unapre|ivanje oporezivanja dobiti:- smanjenje poreza- otpis

Poticaji investiranju:- javno kreditiranje- mjere {tednje- smanjenje poreza na dobit- prijenos ili povrat gubitka

FISKALNA POLITIKA I PREORJENTACIJA STABILIZACIJSKE POLITIKE S POTRA@NJE NA PONUDU

Tu se radi o novim tendencijama u vezi s ekonomskim politikama koje zahva}aju razvijeni svijet tijekom 50-tih i 90-tih godina. Govorit }emo o:1. uzroci preorjentacije s Keynesove recepture na doktrinu (koncept) ekonomije

ponude (supply-side economics),2. politika oporezivanja i ekonomija ponude,3. Lafferova krivulja i oporezivanje u ekonomiji ponude,4. suvremene tendencije u fiskalnoj politici.

ad 1) Postupno se napu{ta Keynes i prelazi se na koncept ekonomije ponude. Ve} 50-tih godina Keynesova receptura gubi dah. Interevencionisti~ka dr`ava sve te`e podnosi teret razli~itih izdataka. Do{lo je do situacije kad imamo pojave koje mjere ekonomske politike utemeljene na Keynesu nisu mogle savladati. Te pojave su: pad ekonomskog rasta, nezaposlenost i visoka inflacija. Tu trihotamnost (!?) problema Keynesova receptura vi{e ne mo`e rje{iti pa dolazi do preorjentacije na ekonomiju ponude.

Po~ele su se koristiti neke recepture koje su vrijedile u klasi~noj liberalisti~koj politici. Klasi~na liberalisti~ka politika je jedina koja mo`e uspje{no transferirati likvidna nov~ana sredstva (novac, {tednja, ...) u materijalna dobra (tvornice, farme, laboratoriji, ...). Do{lo je do te`nje da se poti~e proizvodnja (tj. ponuda), a ne potra`nja. Pojavio se i slogan da ekonomija ponude dovodi do “osloba|anja stvarala~kih snaga kapitalizma”. Neoliberalisti optu`uju Keynesovu doktrinu da je izvr{ila ekonomsku demobilizaciju vi{ih klasa, tj. da im je reducirala ekonomsku snagu preko visokih poreza i ograni~ila ekonomsku mo} bogatih. Zastupnici neoliberalizma ka`u da tu snagu treba vratiti ovako:- poreznim olak{icama stimulirati bogate stale`e i to radi ve}e {tednje, ve}ih ulaganja i inteziviranja procesa proizvodnje,

- osloboditi te snage poreznog tereta; ~ak se do{lo do toga da je taj porezni teret prepolovljen,- dr`ava se treba osloboditi socijalnih programa,- tra`ilo se da se bogate slojeve oslobodi tereta egalitarinua, tj. da se ubla`e mjere preraspodjele ND.Sve to te`i tome da se ra{ire okviri mogu}nosti nastupanja bogatih klasa i da se {iri prostor za ekonomski razvoj. To sve mo`e se posti}i ekonomijom ponude (supply-side economics). Koncepcija takve ekonomskopoliti~ke doktrine temelji se na slijede}em:- smatra se da ponuda kreira vlastitu potra`nju,- kupovni i robni fondovi se automatski uravnote`eju (Sayov zakon - polazi od toga da se ponuda i potra`nja u reprodukciji uravnote`uju automatski),- kapital je jedini proizvodni ~initelj s katalizatorskim obilje`jima Þ kapital sve druge strukture vu~e k napretku.

51

U takvom kontekstu, sredi{nji instrument koji bi obja{njavao takav prijela je Lafferova krivulja. Nj se htjelo staviti na pijedestal teorema, ali je ne{to krenulo naopako. Sredi{nje mjesto u okviru takvog koncepta nove ekonomske politike pripalo je prora~unu koji je trebao biti reduciran od u prvom redu socijalnog dijela.

Preko prora~una je trebalo:- smanjiti javne izdatke,- ograni~iti javno zadu`ivanje,- nagla{eno ja~ati financijsku {tednju dr`ave.Tako se trebalo srediti dr`avne financije. Jedan od sredi{njih instrumenata financiranja trebao je biti prora~un tako da je sve pod njegovom kontrolom (da se sve funkcije dr`ave financiraju preko dr`avnog prora~una). Takav prora~un ima za cilj zaustavljanje ekspanzije i da se orjentira na restrikcije (posljedica - nikakav rast, ve}a nezaposlenost, ...). Opcije te politike:- demonta`a socijalne dr`ave,- promjene u poreznoj politici:

- smanjivanje oporezivanja profita,- prijelaz s izravnih na neizravne poreze (teret financiranja

dr`ave se prebacuje na sve porezne obveznike, a ne samo na najbogatije),

- uvo|enje novih oblika oporezivanja- naglasak na pove}anju {tednje dr`ave i nastojanje da se uspostave novi odnosi razdiobe ND.

22.04.1997. Dvadesettre}e predavanje

U ovom slu~aju je op}i napad na Keynesovu doktrinu koja je uteneljena na ekspanziji potra`nje. Ova orjentacija ne odbacuje u potpunosti Keynesa, ide se na povezivanje Keynesove doktrine s nekim drugim mjerama dr`ave, npr. otvaranje novih radnih mjesta izravnim investicijama dr`ave. Tijekom 80-tih i posebno 90-tih javljaju se nova rje{enja npr. smanjivanje uloge dr`ave u gospodarstvu. Krenulo se na striktnu kontrolu nov~ane mase. Ta politika nije zavr{ila uspje{no (samo EU ima preko 18 milijuna nezaposlenih), jedino {to je uspjelo je kontroliranje inflacije.

ad 2) Politika oporezivanja i ekonomija ponude - prvi je pokrenuo 1976. konkretno operativno cijelu tu raspravu ameri~ki ekonomist Stain. Raspravljao je o novoj ulozi bud`eta, relativnim cijenama, globalnoj razdiobi ND, osobito je dao naglasak na novu ulogu bud`eta. Polazna strategija kre}e od op}eg zahtjeva da je potrebna jaka redukcija poreza i da treba razbiti sredi{ta inflacije i stagflacije. Ka`u da je time zavr{io ~etvrti konjukturni ciklus. 1977. javila su se dva ameri~ka senatora Roth i Kemp koji su dalje tu doktrinu gurali kroz ameri~ki kongres i orijentirali ameri~ku politi~ku javnost na zahvate radi smanjivanja poreza. Progurali su kroz kongres Kemp-Rothov zakon koji je

52

poslu`io Reagenu u njegovoj ekonomskoj politici da nametne program za smanjivanje poreza. Istra`ivanja su tada i{la na ruku tome (ameri~ke korporacije su imale ve}e profite, porezi djeluju na sklonost radu - ako je manji porez sklonost radu je ve}a, konstatirala su da {tednja reagira na porezne stope, demantira se superiornost bud`etskog deficita u odnosu na smanjenje poreza, negativan u~inak rastu}ih poreznih prihoda se poni{tava jer se stimulira bud`etske izdatke, zemlje u razvoju br`e napreduju ako je slabiji (u`i) javni sektor, “siva” ekonomija ja~a ako je porezno optere}enje ve}e). Bud`etski deficit ne bi trebalo koristiti za pove}anje broja zaposlenih ni radi monetarnog rasta (pove}anja nov~ane mase) ve} obrnuto.Nudila se politika koja je trebala reducirati poreze i poticati rad, {tednju, investicije, proizvodnost, itd. Kemp je tra`io unifikaciju poreznih stopa i da se porezne stope smanje. Takav zahtjev je odraz dru{tvenih odnosa jer unificirana stopa ide u prilog bogatijih slojeva jer njima ne ide na ruku progresivno oporezivanje.

ad 3) Lafferova krivulja i oporezivanje u ekonomiji ponude - polazno stajali{te za Laferove pretpostavke je da je porezni prihod jednak nuli ako je porezna stopa jednaka 0 ili 100%. Izme|u nulte i maksimalne stope od 100 trebalo bi dolaziti do uravnote`enih odnosa izme|u poreznih prihoda i porezne stope. Dokazom ove hipoteze trebalo je pokazati da padom poreznih stopa dolazi do rasta poreznih prihoda. Laffer je to pokazao i matemati~kim dokazom.

T (masa)

A B

50 t (%)

Ta hipoteza je pretpostavljena zvonolikim oblikom Lafferove krivulje. Do odre|ene se to~ke pove}anjem porezne stope dobiva ve}a masa poreznog prihoda, me|utim nakon te to~ke (sredina - to~ka infleksije) daljnjim pove}anjem porezne stope dolazi do smanjenja poreznog prihoda. U realnom `ivotu, ako se pove}aju porezne stope, raste i “siva” ekonomija jer nitko ne}e raditi da bi punio dr`avni prora~un, pa sve to izgleda logi~no. Reagan se borio protiv poreza kad je ekonomija u SAD bila u to~ki A i tada su SAD u{le u veliki bud`etski deficit (jer se smanjivala masa poreznog prihoda, a dr`ava nije mogla dovoljno brzo smanjivati funkcije, pa je to rezultiralo bud`etskim deficitom te su se SAD morale zadu`ivati). Lafferove teze su slijede}e:

- smanjenje poreznih stopa dovodi do pove}anja poreznih prihoda, smanjenje poreznih stopa dovodi do smanjenja cijena pa raste potra`nja za robom, tj. daje se unutarnji impuls proizvodnji, dakle raste potra`nja, raste proizvodnja, raste broj zaposlenih, tako se ekonomski sustav tjera u ekspanziju,

53

- smanjenje poreznih stopa bi stimuliralo radnu snagu da iza|e iz “sive” ekonomije,- smanjenje poreznih stopa je va`no zbog kratkoro~nih gospodarskih kretanja i to

osobito ako je prisutna ve}a nezaposlenost jer se smanjenjem poreznih stopa nezaposlenost smanjuje, dakle smanjivanje poreznih stopa ima i konjukturnu svrhu,

- treba smanjiti najvi{e porezne stope.

Kritika Lafferove krivulje i te koncepcije po~ela je jako rano. Najva`nija je ona iz 1982. godine, a ta je da:

- zastupnici te doktrine nisu sigurni da je maksimalni porezni prihod pri poreznoj stopi od 50%,

- nije moglo tada, a ni danas na}i dokaze da se potkrijepi takva pozicija u doktrini ekonomije ponude.

U realnom `ivotu srvari idu druga~ije (ne po zvonu). Fullertan je radio istra`ivanje i jedna od temeljnih konstatacija je da zvono na valja jer je do{ao do zaklju~ka da je maksimalni prihod pri poreznoj stopi 80% {to je desnije od 50% pa je Fullertonova krivulja nagnuta udesno, nije zvonolika. Istra`ivanja na tu temu su radili i Njemci i Francuzi; ni oni nisu nogli dokazati zvonoliki oblik. Fullerton je radio istra`ivanje za razdoblje 60-tih i 70-tih godina; tko zna {to bi pokazale 80-te i 90-te godine - mo`da bi krivulja bila vi{e desno ili malo lijevo - to ovisi o konkretnim podacima.

Zaklju~ak ovog op}eg dijela o fiskalnoj politici i preorjentacija na ekonomiju ponude:· do pojave Keynesa dr`lo se da izdaci dr`ave nemaju u~inak na razini javnih

izdataka i zaposlenost. Smatralo se da su oni jedino u funkciji realokacije, da ne multipliciraju gospodarski rast,

· iz svega ovoga javilo se pitanje va`nosti monetarne politike za stabilnost gospodarskog sustava. Javili su se monetaristi koji su razvili suvremeni oblik kvantitativne teorije novca i doveli u pitanje Keynesovo na~elo da javni izdaci mogu promijeniti razinu zaposlenosti,

· postavilo se pitanje da li je fiskalna politika djelotvorna i va`na (monetaristi ka`u da je samo novac bitan, a ne porezi). Za ekonomsku politiku i ekonomski rast je konstatirano da fiskalna politika djeluje u uvjetima nedovoljne zaposlenosti. Druga je stvar u uvjetima pune zaposlenosti (a toga nema u praksi). U suvremenoj ekonomsko-financijskoj politici jako su va`ni i fiskalna i monetarna politika. Dr`i se da su one alternativne politike, tj. da se me|usobno zamjenjuju. Ipak se dr`i da suvremena monetarna politika odre|uje smjer djelovanja fiskalnoj politici.

06.05.1997. Dvadeset~etvrto predavanje

54

POLITIKA OPOREZIVANJA

Do prvog dijela 20. stolje}a poistovje}ivala se fiskalna politika i politika oporezivanja, pogotovo u Europi. Danas se dr`i da je politika oporezivanja u`i dio aktivnosti fiskalne politike koja osim politike oporezivanja obuhva}a jo{ niz aktivnosti. Politike oporezivanja nema bez instrumenata javnog financiranja51.

TO^KE DJELOVANJA POREZA U KRU@NOM TOKU (Musgrave)

Na slici su prikazana dva subjekta: doma}instva i poduze}a; dr`ava je izostavljena radi jednostavnosti. Prema slici, porezi su locirani na odre|ena mjesta u ekonomsko-reprodukcijskom ciklusu. Na desnom dijelu slike prikazano je formiranje DP, a na lijevom dijelu je razdioba tog DP. Ako po|emo od gore lijevo, imamo dohodak doma}instva (to je ukupna svota zara|enog dohotka doma}instva) koji se oporezuje (1). On se dijeli na dio za potro{nju i dio za {tednju koji se tako|er oporezuju (2 i 3). Dijelom odvojenim za {tednju stvara se nov~ana akumulacija za investicije. U to~ci 2 javlja se VAT i to u trgovini, dok je u to~ci 10 VAT u proizvodnji. U to~ci 4 javlja se porez u trgovini na malo. U{te|eni dio javlja se na tr`i{tu kapitala gdje se realiziraju investicije koje se tako|er mogu oporezivati (5), ali je to rijedak slu~aj jer se nastoji investicijske aktivnosti osloboditi od poreza kako se ne bi usporavao ekonomski rast. Isti je slu~aj i s tr`i{tem kapitalnih dobara (6). Preko tr`i{ta potro{a~kih i tr`i{ta kapitalnih dobara poduze}a ostvaruju bruto dobit koja se oporezuje (7).

Poduze}e vr{i raspodjelu preko razli~itih izdataka koja se oporezuju u to~ci 8. Dio ide u amortizaciju (njeno oporezivanje prikazano je to~kom 9), a dio u fond pla}a, a dio u profite. Porez u to~ci 11 je payroll tax i pla}a ga poslodavac na masu obra~unatih pla}a. To~ka 12 predstavlja korporacijski porez. Tr`i{te faktora proizvodnje prvenstveno obuhva}a tr`i{te rada i kapitala. To~ka 13 ozna~ava porez na nadnice kojeg pla}a zaposleni, a to~ka 14 predstavlja oporezivanje dohotka od kapitala (dividenda, renta, kamata). Zadr`avanje zarade (15) i amortizacija ~ine poslovne u{tede (16) koje se javljaju na tr`i{tu kapitala.

Na~ela oporezivanja:Na~ela Adama Smitha (druga polovica 18. stolje}a):

51 Tre}i dio knjige - prora~uni, fondovi, ...

55

316

15

52

64

78

912

14

13

Doma}instva

Tr`i{te faktora

proizvodnje

Poduze}a

Tr`i{te potro{a~kih dobara

Tr`i{te kapitalnih

dobara

Tr`i{te kapitala

1

11 1

0

1. pridonositi razmjerno mogu}nostima; porezna obveza mora se snositi razmjerno mogu}nostima,

2. porezna obveza mora biti odre|ena, a ne samovoljna i elementi oporezivanja moraju biti razumljivi; jako va`no na~elo, porezna obveza se ne odre|uje samovoljno kao u doba feudalizma, mora biti razumljiva obi~nome ~ovjeku,

3. najugodnije za pla}anje poreznih obveza; porez na promet je najugodniji jer je ura~unat u cijenu pa se ne primejti kao porez na dohodak,

4. naplatiti samo ono {to je predvi|eno dr`avnim prora~unom; povezano s 2. na~elom.

J.S. Mill ih je nazvao “klasi~nim maksimama”. Postupno su se osmi{ljala pravila za provo|enje politike oporezivanja koja je trebala osigurati sredstva za financiranje dr`avnih funkcija. Bilo je teoreti~ara i prije Smitha (npr. Justi i Quesnay) koji su osmislili na~ela oporezivanja. Smith je te ~etiri grupe poreznih na~ela obradio u drugoj knjizi “Bogatstva naroda” gdje svako detaljno analizira. Nakon toga (pd po~etka 19. stolje}a pa do danas) do{lo je do velikih promjena. Javne financije postaju posebna znanost i javljau se mnogi teoreti~ari. U prvom dijelu druge polovice 19. stolje}a javlja se njema~ki teoreti~ar Adolph Wagner.

Na~ela oporezivanja (Wagnerova na~ela):1. financijska; u doba liberalizma porezi su trebali dr`avi samo iz financijskih

razloga da se napuni dr`avni prora~un, zato se javljaju dva podna~ela:a) izda{nost - porezi moraju omogu}iti dostatna sredstva dr`avnom prora~unu za financiranje dr`avnih aktivnosti,b) elasti~nost poreza - da promjene u poreznom sustavu ne dovedu do osjetljivih potresa u financiranju dr`ave.

2. ekonomskaa) izbor poreznog vrela - je strate{ko podna~elo, s vremenom se mijenjao pristup od oporezivanja imovini k oporezivanju dohotka; moraju se oporezivati ona vrela koja se reproduciraju - dakle dohodak, a ne imovina,b) u~inak poreza - porezi imaju razli~ite u~inke u gospodarstvu.

3. socijalna; ne{to od toga i Smith obuhvatioa) op}ost - je civilizacijsko dostignu}e, nakon francuske revolucije (1789) donijeta je deklaracija o pravima ~ovjeka kojom se odre|uje da svi Francuzi moraju pla}ati porez, a to je kasnije op}eprihva}eno na~elo,b) ravnomjernost - svi ~lanovi dru{tvene zajednice moraju pla}ati porez sukladno svojoj ekonomskoj snazi.

4. porezno-tehni~ka; dio toga je i Smith naveoa) odre|enost - visina poreza mora biti odre|ena, nitko nema pravo samostalno

drediti porez, bilo apsolutno ili relativno,b) ugodnost pla}anja - zada}a dr`ave (fiskusa) je da postavi obvezu tako da za

obveznika pla}anje bude najugodnije,c) jeftino}a ubiranja poreza - mora se nastojati da ubiranje poreza bude {to jeftinije.

Tih na~ela pridr`avaju se svi oni koji kreiraju porezni sustav. Ovo su na~ela trajne vrijednosti koja se uva`avaju i danas.

Ciljevi (svrha) oporezivanja:Mogu biti u sferi:

56

1. ekonomske politike; ciljevi mogu imati:- izravno djelovanje - kad se politika oporezivanja koristi za ubrzavanje i/ili usporenje ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa,- neizravno djelovanje - npr. promjene u fiskalnom sustavu.

2. socijalne politike- svrha: ravnomjernost raspodjele dohotka,- instrumenti:

- porezna oslobo|enja,- porezne olak{ice,- nova porezna zahva}anja.

3. demografske politike- porezi - npr. na ne`enje,- olak{ice - npr. na ve}i broj djece.

4. vanjske politike; npr. ratovi cijena izme|u EU, SAD i Japana (automobili, elektronika, poljoprivredni proizvodi, itd.)

13.05.1997. Dvadesepeto predavanje

Metode oporezivanja:Metode oporezivanja odnosno porezna stopa je apsolutna ili relativna veli~ina

oporeznog tereta kojim se zahva}a ekonomska snaga poreznog obveznika. Porezni teret je dio ekonomske snage koju porezni obveznik mora platiti fiskusu dr`avi.

Porezne stope mogu biti:I. Proporcionalne - pri rastu}oj tendenciji porezne osnovice uvijek se primjenjuje

ista porezna stopa.

Porezna osnovica Porezna stopa1000 20%2000 20%3000 20%4000 20%

II. Progresivne - prirastu}oj poreznoj obvezi raste i porezna stopa, to je mo}an instrument suvremene dr`ave za preraspodjelu ND, razlikujemo direktnu i indirektnu progresiju:

1. direktna progresija

Porezna osnovica Poezna stopa1000 7%1500 11%3000 13%3200 17%4000 29%

A. Puna ili stalna progresija

57

Porezna osnovica Porezna stopado 1000 3%do 5000 5%do 9000 8%

do 10000 10%do 11000 11%

B. Ra{~lanjena progresija

Porezna osnovica Porezna stopado 100 10%

od 101 do 200 20%od 201 do 300 30%

2. indirektna progresija

Osnovica Odbitak Zakonska porezna osnovica

Zakonski utvr|ena porezna stopa (%)

iznos poreza stvarna porezna stopa (%)

1000 1000 - 50 - -1500 1000 500 50 250 16.62000 1000 1000 50 500 262500 1000 1500 50 750 303000 1000 2000 50 1000 33.33500 1000 2500 50 1250 35.74000 1000 3000 50 1500 37.54500 1000 3500 50 1750 38.95000 1000 4000 50 2000 40

C. degresivno oporezivanje - pada i porezna osnovica i porezna stopa, s pove}anjem poreznog razreda porezna stopa pada.

Porezna osnovica Porezna stopa100000 82%70000 71%55000 42%43000 31%20000 26%10000 20%

D. regresivno pla}anje

Na osnovicu ve}u od X do Y Pla}a se porez po stopido 1000 49%1001 do 5000 41%5001 do 7000 32%7001 do 10000 17%

58

300

100 100100

10% 20% 30%

10001 do 13000 6%

Vi{estruko oporezivanje:

Mogu}i povodi za pojavu vi{estrukog oporezivanja su:· do vi{estrukog oporezivanja dolazi u okviru nacionalnog fiskalnog suvereniteta,· zbog na~ela fiskalnosti - porezni autoritet ne smije biti prikra}en za prihode koje

porezni obveznik ostvaruje u inozemstvu,· ekonomski odnosi s inozemstvom - oni ne smiju trpjeti ubog sustava politike

oporezivanja poreznih autoriteta drugih dr`ava.

Porezni obveznik raspola`e ekonomskom snagom koja se dijeli na porezne objekte. Postoje razli~iti porezni vjerovnici. Ve}i broj poreznih oblika optere}uje ekonomsku snagu poreznog obveznika:

Porezni obveznik Porezni vjerovnici

=

Razlikujemo tri grupe vi{estrukog oporezivanja:1. nadoporezivanja,2. kumulativno oporezivanje,3. dvostruko oporezivanje.

ad 1) Nadoporezivanje - porezni vjerovnici su hijerarhijski postavljeni (op}ina, grad, `upanija, dr`ava). Svaka razina vlasti ima svoj porez.

Porezni Porezni Porezni oblici Porezni obveznik objekti iste vrste vjerovnici

=

ad 2) Kumulativno oporezivanje - vi{e poreznih oblika optere}uje porezne izvore odnosno ekonomsku snagu poreznog objekta u korist razli~itih poreznih vjerovnika koji ne moraju biti hijerarhijski postavljeni; razli~iti porezni oblici optere}uju isti porezni oblik.Slika ovoga je na drugoj strani.

Porezni Porezni Porezni oblici Porezni obveznik izvori vjerovnici

=

59

Ekonomska snaga

Ekonomska snaga

dr`avaregionalni

lokalni

ad 3) Dvostruko oporezivanje je najva`niji oblik vi{estrukog oporezivanja. U prvom redu se odnosi na me|unarodno, iako se dvostruko oporezivanje mo`e javiti i u jednoj zemlji. Dvostruko oporezivanje je predmet izu~avanja fiskalne teorije, me|unarodnih financija i me|unarodnog prava.

Porezni Porezni Porezni oblici Porezni obveznik objekti vjerovnici

=

Porezni objekti (izvori) jednog poreznog obveznika optere}eni su s dva ili vi{e porezna oblika u korist razli~itih poreznih vjerovnika istovremeno. Ekonomisti prilaze dvostrukom oporezivanju na na~in da, ako se ne bi prevladale posljedice dvostrukog oporezivanja, dva porezna obevznika bila bi dovedena u neravnopravni ekonomski polo`aj ~ime bi se naru{ila neka bitna na~ela oporezivanja, npr. pravednost te se zato posljedice dvostrukog oporezivanja moraju sprije~iti.

Uzroci koji dovode do me|unarodnog dvostrukog oporezivanja:· fiskalni suverenitet dr`ava,· zbog fiskalnog suvereniteta ni`ih politi~ko administrativnih jedinica unutar

dr`ave.

Dvostruko oporezivanje mo`e se javiti kao:a) interno (unutarnje) - osobito se javlja u sferi oporezivanja korporacije i dioni~ara,

withholding tax i Quellenstever (porez na vrijednosne papire) ure|uje izbjegavanje dvostrukog oporezivanja,

b) u federaciji,c) me|unarodno - nastoji se izbje}i da se ve} oporezovan dohodak ostvaren u

inozemstvu ponovo oporezuje u tuzemstvu.

Mjere za prevladavanje me|unarodnog dvostrukog oporezivanja:· unilateralne (jednostrane),· bilateralne (dvostrane):

- ugovori,- konvencije (modeli).

· multilateralne (mnogostruke),· kompezacija ili reparticija (razdioba) poreznih prihoda - korekcija porezne

osnovice za pla}eni porez.

Uhodana me|unarodna praksa izbjegavanja dvostrukog oporezivanja obuhva}a:

· porez na dohodak od nepokretne imovine,· porez na dobit od poslovanja poduze}a,· oporezivanje me|unarodnog pomorskog i zra~nog prometa i unutra{njeg

vodenog prometa,· porez na dividende,· porez na kamate,

60

Ekonomska snaga

· porez na autorske naknade,· porez na dobit od utvr|ene imovine,· porez na imovinu,· porez na prihod od samostalne profesionalne djelatnosti,· porez na prihod od nesamostalne osobne djelatnosti (radni odnosi),· porez na direktorske naknade (tantijemi),· porez na prihod od umjetni~kih i sportskih aktivnosti,· porez na mirovine, itd.

Negativno oporezivanje:Fenomen negativnog oporezivanja u teoriju je uveo M. Friedman

(“Kapitalizam i sloboda”). Pod negativnim oporezivanjem se podrazumijeva kompeziranje dijela dohotka obiteljima koje ne ostvaruju dovoljne prihode za egzistencijalni minimum. Do te kompezacije dolazi iz dru{tvenih fondova.

Negativnim oporezivanjem reduciraju se nejednakosti u razdiobi dohotka i poma`e u rje{avanju problema socijalne skrbi. Reduciranje nejednakosti posti`e se realokacijom monetarnog (nov~anog) dohotka. Negativno oporezivanje je izraz fiskalne preraspodjele dohotka u korist odre|enih dru{tvenih elemenata (onih s nedovoljnim dohotkom).

20.05.1997. Dvadeset{esto predavanje

FISKALNI SUSTAV HRVATSKEHrvatski fiskalni sustav i sustav javnog financiranja polazi sa stajali{ta teorije

javnog financiranja uz neke specifi~nosti koje odudaraju od europskih tr`i{no-demokratskih dru{tava (npr. veoma jaka dr`avna kontrola u gospodarstvu zbog velikog broja dr`avnih poduze}a).

Fiskalni sustav Hrvatske obuhva}a:1. podsustav javnih prihoda,2. podsustav javnih izdataka,3. podsustav pravne regulative.

U pogledu sustava namirivanja javnih dobara, postoji model tog zadovoljavanja po kojem se javne potrebe zadovoljavaju na dvije razine52:· sredi{nja - za nju odgovara sredi{nja dr`avna vlast,

lokalna - ~ine je: - vi{a razina - `upanije,- ni`a razina - op}ine i gradovi.

Podsustav javnih prihoda (ad 1):

Struktura javnih prihoda RH:· fiskalni prihodi (kao po teoriji)52 Financiranje javnih potreba - tre}i dio knjige.

61

- porezi,- doprinosi,- pristojbe (sudske),- parafiskaliteti (doprinosi za soc. os., zdravstvenu za{titu, zapo{ljavanje)

· nefiskalni prihodi (ima specifi~nosti kao i u svakom drugom sustavu)- dobit od javnih i dr`avnih poduze}a (dr`ava mo`e njihovu dobit uzeti u prora~un, po potrebi ih dotira),- dobit NBH,- dio pristojbi (upravne),- nov~ane kazne,- prihodi od otplate datih zajmova,- vlastiti prihodi javnih tijela (npr. ulaznice muzeja),- pomo}i, potpore (npr. humanitarne, i tuzemstva - rje|e iz iz inozemstva),- zadu`ivanje (emitiranje zajma u inozemstvo).

Ustroj podsustava (kako podsustav javnih prihoda funkcionira, kako je organiziran, tu dolazi do izra`aja podjela na sredi{nju i lokalnu vlast) - sustav razdiobe prihoda:

· zajedni~ki prihodi,· vlastiti prihodi (oni s zajedni~kim prihodima ~ine mre`u dr`avne vlasti),· prihodi (vlastiti) institucija izvan mre`e dr`avne vlasti - to su institucije koje nisu

pod kontrolom dr`avne vlasti, npr. socijalno osiguranje.

STRUKTURA MODELA PODSUSTAVA FINANCIRANJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE

participacija (t) Relativne i apsolutne stopeop}ina i

grad`upanija sredi{nja

vlastprosje~na stopa (t)

grani~na stopa (t)

apsolutna stopa

I. Zajedni~ki izvori prihoda1. Porez na dohodak

25 5 70 25-35

1,1. dohodak od

nesamostalnog rada

25 5 70 25-35

- pla}emirovine i drugi dohotci- naknade, potpore i nagrade- pla}e od drugih osoba- svi drugi primici1.2 dohodak

od samostalne djelatnosti

25 5 70 25-35

- od obrta i slobodnih zanimanja- dohodak od poljodjelstva i {umarstvaod autorskih

62

prava, patenata i znakova

Nastavak na drugoj strani.

1.3. dohodak od imovine i imovinskih

prava

20 10 70 25-30

- dohodak od najma ili zakupa nekretnina- dohodak od prava industrujskog vlasni{tva- dohodak od preprodaje nekretnina

2. Porez na dobit

20 10 70 35

2.1. Pravne osobe

2.2. Fizi~ke osobe

3. Porez na dobitke od igara na sre}u

50 - 50

4. Porez na promet

nekretnina

60 - 40

II. Vlastiti izvori prihoda1. Porezi na nasljedstva i

darove

- 100 - - 5 -

- nasljedstva 5 -- darovi 5 -

2. Porez na imovinu

- porez na odmor

100 - - m2 1-3 DEM

- cestovna motorna vozila

- 100 - kW/DEM

- na plovne objekte

- 100 - du`/DEM

3. Porez na potro{nju

100 3

- alkoholna pi}a- pivo

4. Porez na reklame

100 jedna/200 DEM

- pravne osobe

jedna/200 DEM

- fizi~ke osobe

jedna/200 DEM

Nastavak na drugoj strani!

63

5. Porez na zabavne i sportske priredbe

- 100 - 5/ulaznica

6. Porez na tvrtku

100 - - 500 DEM

7. Porez na kori{tenje

javnih povr{ina

100 - -

8. Op}inski (gradski) prirez na dohodak

100 - - - - -

Fiskalni prihodi sistematizirani su u:1. zajedni~ke - svaka razina vlasti participira, u njihovoj razdiobi sudjeluju

prora~uni sredi{nje vlasti, `upanija, op}ina i gradova,2. vlastite - 100% ide jednoj razini vlasti.· na{e porezno zakonodavstvo razlikuje dohodak od:

1.1. nesamostalnog rada,1.2. samostalne djelatnosti,1.3. imovine i imovinskih prava.

· specifi~nosti na{eg poreznog sustava - poduzetnik mo`e optirati - da li }e prijaviti 1.2. ili 2.2.,

· vezamo uz prethodnu tablicu je i nastavak ovog predavanja.

USTROJ PODSUSTAVA VLASTITIH PRIHODA

Sredi{nja razina vlasti - misli se na dr`avni prora~un, raspola`e najizda{nijim izvorima prihoda:

· porez na promet,· tro{arine (smanjuju nesocijalni efekt VATa),· carine,· svi mogu}i nefiskalni prihodi.

Lokalne razine javne vlasti:· `upanije: - porezi53: - na nasljedstva i darove,

- castovna i motorna vozila,- na plovne objekte,- prire|ivanje sportskih i zabavnih igara.

- nefiskalni: - imovina i ostalo,- zadu`ivanje (javni dug)

· op}ine i gradovi:- porezi: - na potro{nju54,

- ku}e za odmor,- na reklame,

53 Dani Zakonom o financiranju lokalnih jedinica samouprave i uprave.54 Uglavnom na ugostiteljske usluge; max 3%.

64

- na tvrtku ili naziv,- na kori{tenje javnih povr{ina (npr. parking).

- nefiskalni.

Lokalna vlast ne mora se financirati samo preko javnih prihoda (porezno financiranje) nego mo`e i preko naknada, tj. uvo|enjem tr`i{nih elemenata za namirivanje izvora za zadovoljavanje javnih potreba.

Podsustav javnih izdataka (ad 2):

Javni izdaci kreiraju se na istim razinama kao i javni prihodi:· unutar mre`e javnih vlasti,· izvan mre`e javne vlasti.

Oblici kreiranja javnih izdataka u Hrvatskoj:· teku}i izdaci,· kapitalni izdaci,· dati dr`avni zajmovi,· amortizacija dr`avnih zajmova (vra}anje uzetih zajmova),· transferi - izdaci institucija izvan mre`e dr`avne vlasti (socijalno osiguranje,

pomo} nezaposlenima, ...).

Uvijek postoji napetost kod raspodjele javnih prihoda izme|u pojedinih razina vlasti jer lokalne vlasti ne dobivaju dovoljno novaca od prikupljenih poreza pa moraju uvesti previsoke naknade za kori{tenje lokalnih resursa pogotovo imovine i prostora. Bitna pitanja su:

· kako se raspore|uju porezne obveze i tko to radi,· na koji na~in se ti prihodi napla}uju i raspore|uju.

Tu se ne mo`e zaobi}i porezna55 uprava koja je organizirana tako da postoji:· sredi{nji ured,· podru~ni uredi po `upanijama,· ispostave podru~nih ureda po op}inama i gradovima.

Porezna uprava:· utvr|uje poreznu obvezu,· razrezuje porezne obveze na pojedine porezne obveznike,· brine se o naplati poreza.

Pla}anje porezne obveze ide preko ZAP-a koji sav novac od poreza (to se zove bruto-naplata) raspore|uje:

· prora~unu: - dr`avnom - lokalnom (`upanijskom, op}inskom i gradskom)

55 U SAD je to IRS (Internal Revenue Service=Slu`ba unutarnjih prihoda)

65

· raznim dru{tvenim fondovima i zavodima (soc. osig., zdr. osig., zaposl.),· javnim poduze}ima (vodoprivreda, ceste, {ume, stambeno-komunalno, ...).

27.05.1997. Dvadesetsedmo predavanje

ISNTRUMENTI FINANCIRANJA JAVNIH POTREBA U RH

1. Prora~un (bud`et):a) sredi{nji dr`avni prora~un,b) prora~un jedinica lokalne samouprave i uprave

2. Dru{tveni (javni) fondovi:a) Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja,b) Fond zdravstvenog osiguranja,c) Fond za zapo{ljavanje,d) sredstva doplate za djecu.

3. Ostali (lokalni) fondovi:4.1. Pod dr`avnom kontrolom

a) energetika: - INA, - cjevovodi (JANAF), - HEP.

b) prometna poduze}a: - H@, - morski prijevoz (Jadrolinija), - Croatia Airlines, - hrvatske ceste.

4.2. Pod kontrolom lokalnoh razina vlasti:- lokalni promet,- snabdijevanje energijom,

66

- vodoopskrba,- ~isto}a,- hortikultura,- tr`nice, - groblja.

FINANCIRANJE PRORA^UNA U RH

Prora~unsko zakonodavstvo je u pravilu precizno definirano. Prora~un RH ure|en je Zakonom o prora~unu (NN 92/94). Prora~un je plan prihoda i izdataka za jednu fiskalnu godinu koja se obi~no poklapa s kalendarskom. Po Zakonu o prora~unu, prora~un je procjena godi{njih prihoda i primitika te utvr|eni iznos izdataka i drugih pla}anje dr`ave odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH odnosno predstavni~ka tijela jedinica lokalne samouprave i uprave.

Dr`avni prora~un ima dva dijela:1. op}i dio:

- bilanca prihoda,- bilanca izdataka56,- ra~un financiranja - pokazuje zadu`ivanje i otplatu obra~unskog duga;

to su zajmovi: - tuzemni (NB, gra|anstvo), - inozemni (svjetska banka,

pojedine zemlje).2. posebi dio - sredstva raspore|ena na pojedine stavke prihoda i izdataka.

Nekoliko financijskih kategorija su specifi~no vezane za prora~un:· prihodi su neotplativi i nepovratni teku}i i kapitalni primici s protuobvezom ili

bez nje,· potpore - primici bez protuobveze, neotplativi,· izdaci - nepovratna teku}a i kapitalna pla}anja s protuobvezom ili bez nje te

ispla}ene potpore i transferi drugima,· financiranje:

- dobivanje zajma za financiranje manjka prora~una ili kori{tenje vi{ka prora~una,- uklju~uje amortizaciju glavnice za otplatu dr`avnog duga.

· kapitalni izdaci:- izdaci za nabavu zemlji{ta,- nabavu nematerijalne imovine,- nabavu zaliha,- nefinancijsku imovine,- i drugi izdaci s vijekom trajanja du`e od jedne godine.

· teku}i izdaci:- svi ostali izdaci,- svi izdaci za nabavu vojne opreme.

· kapitalni prihodi - primici od prodaje nefinancijske kapitalne imovine:

56 Razlika bilance prihoda i bilance izdataka je teku}i prora~unski deficit (suficit je rijedak).

67

- zemlji{te,- nematerijalna imovina,- robne zalihe,- i druge imovine s vijekom trajanja du`e od jedne godine.

· teku}e prihodi:- svi ostali prihodi (po odbitku kapitalnih prihoda),

· prora~unski (bud`etski) vi{ak ili manjak:1. prihodi+potpore,2. minus,3. izdaci4. pozajmljivanje-otplate= vi{ak ili manjak

· fiskalna godina - razdoblje od 12 mjeseci, po~inje 1.1., a zavr{ava 31. 12. svake kalendarske godine (u RH).

Upravljanje prora~unom (izvr{avanje prora~una) - faze:· naplate prihoda,· razdioba napla}enih prihoda,· stavljanje novca na raspolaganje korisnicima.

O izvr{enju prora~una brine se Ministarstvo financija. Vlada podnosi Saboru izvje{}e o izvr{enju prora~una do 15.08. Rezerve57 prora~una mogu biti:

· teku}e - formiraju se prema odluci Vlade, slu`i joj za teku}e intervencije npr. odr`avanje kulturnih priredbi od nacionalnog zna~aja,

· stalne - formiraju se po nekim standardima, do 10% od prosje~no prikupljenih prihoda u prora~unu zadnjih 3 godine, slu`i za ozbiljne potrebe npr. elementarne nepogode i sl.

PRIVREMENO FINANCIRANJE:

Privremeno financiranje je uobi~ajeno u sustavu javnog financiranja. Do upotrebe privremenog financiranja dolazi u onom slu~aju kad se dr`avni prora~un ne donese u zakonskom roku. Traje najvi{e tri mjeseca.

57 Naravno nov~ane jer prora~un ima samo novac (nema zgrada i sl.).

68

03.06.1997. Dvadesetosmo predavanje

General Goverment - dr`avni prora~un po MMF-u:Revenue

A. Total Receipts (I+II)I. Current Revenue (1+2)

1. Tax Revenue (a+b)a) Direct Tax Individual Income Tax Corporate Tax Taxes of Property Social Security Taxb) Indirect Tax Domestic Goods and Services

GoodsServices

Taxes an International TradeCustom DutiesOther Import Charges

2. Non-tax Revenue Profit and lose of the MS

II. Capital RevenueIII. Grants

ExpenditureB. Total Ependiture (I+II+III)

I. Current Expenditure1. Expenditure on Goods and Services

Wages and SalarieOther Purchase of Goods and Services

2. Interest PaymentsTo Other Levels of GovermentDomesticForeign

3. Sibsidies and Transfersa) Subsidiesb) Transfers

Other Levels of National GovermentTo Non-Profit InstitutesTo HouseholdsTo Abroad

II. Capital ExpenditureIII. Net Repayments

DeficitCurrent BalancePrimary Balance

DR@AVNA RIZNICA:

Dr`avni prora~un je plan novca, on nema novca. Novcem raspola`e dr`avna riznica (blagajna). Funkcije dr`avne riznice:

· brine se da je dr`ava uvijek likvidna,· kontrolna (nadzorna) funkcija - kako se novac tro{i,· kontrolira i nov~anu masu u opticaju,

69

· ra~unovodstveno-knjigovodstvena evidencija.

Ako dr`avnoj riznici treba novac (po~etkom godine je slab priljev poreznih obveza), zadu`uje se kod Narodne banke - to je privremeno financiranje iz primarne emisije, to su kratkoro~ni krediti po niskim kamatnim stopama. Dr`avna riznica je regulirana Zakonom o prora~unu (NN 92/94) i Uredbom o sustavu glavne knjige i na~inu vo|enja jedinstvenog ra~una (NN 97/95).

U na{em sustavu dr`avna riznica je organizacijska jedinica Ministarstva financija, u oviru je Ministarstva financija, pa ministar financija ima pomo}nika za dr`avnu riznicu. Dr`avna riznica mo`e biti i samostalna pa ima posebnog ministra (npr. Italija).

U djelovanju sustava dr`avne riznice kavlja se nekoliko pojmova:1. sustav glavne knjige riznice

- evidencija transakcija i poslovnih doga|aja,- informacije o transakcijama i poslovnim doga|ajima na razini:

- funkcionalna klasifikacija (po ministrima, javnim poduze}ima, itd.)- ekonomska klasifikacija (koje namjene)

- dvije zasebne cjeline glavne knjige:a) glavna knjiga I - obuhva}a samo transakcije i poslovne doga|aje vezane za primitke i izdatke,b) glavna knjiga II - obuhva}a promjene: - stanja imovine

- obveza - izvora vlasni{tva.

2. jedinstveni ra~un riznice - otvara se kod NBH - riznica nije velika soba puna novaca nego ima ra~un kod NBH, a ne kod poslovne banke jer se ne bi mogao kontrolirati opticaj novca.Sve transakcije prora~una prelaze preko tog ra~una:- primanja,- pla}anje i prijenos prihoda,- izdataka.

3. funkcionalna klasifikacija - na razini nadle`nih ministarstva ili agencija.

4. ekonomska klasifikacija - sukladno ra~unskom planu prora~una,5. javni novac - ozna~ava: primitke, zajmove i drugi novac dr`avnog prora~una.6. pojam “razdjela” - to je nadle`no ministarstvo u smislu funkcioniranja

klasifikacije,7. pojam “glave” - to je agencija u funkcionalnoj klasifikaciji prihoda i izdataka u

dr`avnom prora~unu,8. prora~unski korisnik - jedinica kojoj se sukladno pravilniku o ra~unovodstvu i

ra~unskom planu prora~una, planirane pla}e i drugi izdaci u okviru neke agencije (“glave”).

Funkcioniranje riznice:- javlja se nekoliko operacija u funkcioniranju:

1. prikupljanje i naplata javnog novca - obvezno se upla}uje na jedinstveni ra~un riznice kod NBH,

2. kontrola i upravljanje javnim izdacima (Treasury Management) sadr`i:a) financijsku kontrolu - prije nego {to je obveza preuzeta ili izvr{ena,

70

b) ra~unovodstvena kontrola - ovjeravanje zahtjeva za pla}anje,c) revizija - provodi se nakon pla}anja, a provodi je dr`avna revizija.

ZADU@IVANJE DR@AVE:

U pozicijama dr`avnog prora~una je naveden iznos zadu`ivanja dr`ave (u ra~unu financiranja). Plafon zadu`ivanja dr`ave odre|en je u Zakonu o prora~unu, a tako|er i koliko ND-a se mo`e anga`irati u vra}anju javnog duga. Hrvatska se mo`e operativno zadu`iti na tri na~ina:· iz primarne emisije - kratkoro~ni krediti kod NBH,· emisije vrijednosnih papira,· emisija javnog zajma.

DR@AVNA REVIZIJA (NN 70/93)58

Dr`avna revizija je postupak ispitivanja financijskih transakcija u vezi s dr`avnim izdacima i to u smislu tro{enju sredstava. Ispituje se i efikasnost (djelotvornost) i ekonomi~nost upotrebe javnog novca.

Dr`avna revizija obuhva}a transakcije:· ispitivanje dokumenata, isprava, izvje{}a,· sustava internog nadzora i intene revizije,· ra~unovodstveni i financijski postupak,· drugih evidencija.

Dr`avna revizija obuhva}a aktivnosti:1. Dr`avnog sektora,

- prora~un,- fondove na razini dr`ave.

2. jedinice lokalne samouprave i uprave,3. pravne osobe s prete`nim dijelom dr`avnog kapitala,4. NBH.

Prema zakonskim odredbama Dr`avni ured za reviziju ima ispostave po `upanijama. Reviziju bi trebali raditi svake godine, ali ne uspijevaju jer imaju malo kadrova, nemaju dovoljno kvalificiranih i iskusnih ljudi. Dr`avni ured za reviziju odgovara samo zastupni~kom domu Sabora i podnosi mu izvje{}e godi{nje. Me|unarodne revizijske standarde (MRevS) izdale su Me|unarodne vrhunske revizijske institucije (INTOSAI):* Osnovna na~ela dr`avne revizije:* suglasnost sa standardima,* nepristrana prosudba,* javna odgovornost,* odgovornost mened`menta,

58 Ima i kod Vitezi~ke o tome dosta!

71

* objavljivanje standarda,* dosljednost standarda,* interna kotrola,* pristup podacima,* podru~ja revizije,* unapre|ivanje revizijskih tehnika,* sukob interesa59.

* Op}i standardi:* neovisnost,* nadle`nost,* du`na pozornost,* ostali op}i standardi.

* Standardi podru~ja rada:* planiranje,* nadzor i pregled,* uskla|enost sa zakonima i propisima,* interna kontrola,* revizijski dokaz,* analiza izvje{}a.

* Standardi izvje{}ivanja:* sadr`aj,* potpunost,* predmet,* zakonska osnova,* uskla|enost sa standardima,* uskla|enost sa zakonima i propisima,* pravovremenost.

59 Treba izbje}i sukob interesa ekipe za reviziju i institucije gdje se vr{i revizija.

72

10.06.1997. Dvadesetdeveto predavanje

RA^UNOVODSTVO PRORA^UNA (Pravilnik, NN 98/94)

Ra~unovodstvo prora~una obuhva}a:* ra~unovodstvene knjige,* knjigovodstvene isprave i obrade podataka,* knji`enje prihoda i izdataka,* procjenjivanje bilan~nih pozicija,* revalorizacija (to je bilo prije va`no - u vrijeme inflacije),* financijsko izje{}ivanje,* predo}enje financijskih izvje{}a.

Ra~unovodstvene knjige:1. dnevnik,2. glavna knjiga - sadr`ava60:

- knjiga prihoda i izdataka,- knjiga imovine,- knjiga obveze,- knjiga izvora vlasni{tva.

3. pomo}ne knjige - obvezne su:- ulaznih ra~una,- izlaznih ra~una,- nabavki,- kapitalne imovine,- javnog duga.

FONDOVI KAO INSTRUMENT FINANCIRANJA61

Fondovi su do sada bili posrednik pomo}i kojim su `upanije, gradovi i op}ine financirali svoje potrebe u okviru stambeno-komunalnih potreba (izgradnja i odr`avanje cesta, vodovoda, kanalizacija, itd). Zakon o komunalnom gospodarstvu donio je promjene - generalno gledano ukidaju se stambeno-komunalni fondovi i njihovi prihodi; obveze i imovina se uklju~uju u prora~un (npr. stambeno-komunalni fond Grada Rijeke uklju~ene je u gradski prora~un Grada).

60 Nekad je sve to bilo sadr`abo u dr`avnoj bilanci.61 Pogledaj predavanje od 27.05.1997.

73

Komunalni dio ukinut je 09.09.1996., a stambeni dio 01.01.1998. (privatiziran je - vlasnik brine o svom stanu).

Postoje dva aspekta, tj. pristupa lokalnom financiranju:· da se lokalne funkcije financiraju pomo}u fiskalnih prihoda, bilo vlastitih ili

zajedni~kih,· da se lokalne jedinice orijentiraju na financiranje posredovanjem tr`i{nih

modaliteta, tj. da se dio potreba financira iz cijena usluge koju pru`aju komunalne institucije (npr. u Rijeci - Autotrolej, Energo i dr.).

“Off-budget” financiranje je pristup gdje se javni projekti financiraju iz privatnih izvora, npt. Grad Rijeka svoje parking prostore iznajmi uz koncesiju nekom privatnom poduze}u, poduzetnik pla}a koncesiju, radi za svoj ra~un, odgovoran je za odr`avanje.

Neki smatraju da je bolje financiranje ~isto iz fiskalnih prihoda.

Grad Rijeka ima atipi~nu situaciju - do sada se ve}im dijelom financirao od prihoda poslovne aktivnosti (npr. rente na gradsku imovinu i dr.), a manjim dijelom iz fiskalnih prihoda. U drugim gradovima je najve}i dio financiran preko fiskalnih izvora.

NEKOLIKO BITNIH POJMOVA ZA KRAJ:

Fiskalni kapacitet je sposobnost nacionalnog gospodarstva ili jedne ekonomske jedinice (poduze}e) ili ekonomskog subjekta (pojedinac) da podnosi fiskalno optere}enje u odre|enom tijeku vremena, ali da se tim optere}enjem ne ugrozi mogu}nost (sposobnost) daljnjeg razvitka, tj. pro{irene reprodukcije. Mogu}nosti izra~unavanja:

· globalno - u pravilu na razini nacionalne ekonomije:BDP/broj stanovnika ili ND/broj stanovnika, to je u biti BDPpc ili NDpc.

· pojwdina~no - na razini:- regije (`upanije),- gospodarske djelatnosti; grane - dobit62/broj zaposlenih,- pojedinac - dohodak (prihod).

(u RH se kod odre|ivanja fiskalnog optere}enja ne uzima u obzir fiskalni kapacitet - poduze}a su 1991. morala uzimati kratkoro~ne kredite da bi platila

poreznu obvezu)

Fiskalno optere}enje je konkretni fiskalni teret nacionalnog gospodarstva, grane, grupacije, regije, poduze}a ili pojedinca. Fiskalni teret je smanjenje ekonomske snage za pla}eni porez. Fiskalno optere}enje se ra~una pomo}u koeficjenta fiskalnog optere}enja:

62 Jer je to uobi~ajena osnovica za primjenu poreznih stopa.

74

KFO=FT/dobit ; FT=fiskalni teret=pla}eni porezstopa FO=KFO*100= % - to je postotak zahva}anja ekonomske

snage (imetka ili dobiti) po osnovi fiskalnog tereta (pla}enog poreza).

(sropa FO u RH ’96 = 25%, 1997. 35%)

Koeficjent fiskalnog optere}enja mo`e se izra~unati globalno i pojedina~no (kao i fiskalni kapacitet).

Fiskalna masa su napla}eni fiskalni prihodi (upla}eni porezi). To je dio fiskalnog kapaciteta koji je pomo}u fiskalnog optere}enja prenesen u javne financijske institucije. Mo`e se izra~unati globalno i pojedina~no.

· bruto na~elo ra~unanja fiskalne maseTB=t*y ; TB=iznos bruto poreza, t=stopa, y=dohodak

· neto na~elo ra~unanja fiskalne maseTN=TB-TR ; TR=transferi

Napla}en je TB, ali od njega oduzimamo TR jer bi ina~e do{lo do dupliranja u obra~unu.

Postoji integralna veza tih triju kategorija:

FK*FO=FM Þ FK=FM/FO i FO=FM/FK

Ovo je elementarno u analizi i izra~unavanju fiskalnih kategorija.

75