sadrŽaj - gfv.unizg.hr · pdf fileprojektiranje i građenje tlačne kanalizacije je određeno...
TRANSCRIPT
SADRŽAJ:
1. UVOD............................................................................................................................2
2. TEHNIČKI OPIS PROBLEMA...................................................................................4
2.1. Značajke sliva i lokacija crpne stanice..................................................................4
2.2. Osnovne značajke kanalizacijskih crpnih stanica.................................................4
2.3. Pogon i održavanje crpne stanice..........................................................................7
3. DIMENZIONIRANJE..................................................................................................9
3.1. Proračun mjerodavnih količina otpadnih voda.....................................................9
3.2. Izbor tlačnog cjevovoda.......................................................................................10
3.3. Proračun kapaciteta crpki....................................................................................11
4. TEHNIČKI OPIS RJEŠENJA.....................................................................................13
4.1. Izvedba kolektora otpadnih voda.........................................................................13
4.2. Izvedba crpne stanice...........................................................................................16
4.3. Izvedba tlačnog cjevovoda..................................................................................18
4.4. Zaključak.............................................................................................................19
5. LITERATURA............................................................................................................20
6. PRILOZI......................................................................................................................21
1.Generalna situacija područja odvodnje..................................................................
2.Mikrolokacija........................................................................................................
3.Uzdužni profil......................................................................................................
4.Crpna stanica........................................................................................................
5.Priključno okno....................................................................................................
2
1. UVOD
Zadatak ovog rada je projektiranje crpne stanice otpadnih voda zbog potrebe transporta
otpadne vode s niže kote terena na višu kotu terena, sve u skladu s pravilima struke.
Naselje Valtura nalazi se u Istarskoj županiji s 2500 korisnika kanalizacijske mreže.
Problem se obrađuje na razini idejnog rješenja.
Porastom broja stanovništva i razvojem industrije potrebe za vodom svakodnevno
rastu, te se povećava njeno iskorištavanje (crpljenje) iz podzemlja. Glavni izvori
onečišćenja su kućanstva i industrije, prometnice, odlagališta otpada i poljoprivreda. U
kanalizaciji razlikujemo sljedeće osnovne grupe otpadnih voda:
sanitarne otpadne vode – vode koje potječu iz sanitarnih čvorova kuća,
industrije, ugostiteljstva, zdravstva.
kućanske otpadne vode – vode upotrebljene u kućanstvu, ugostiteljstvu, školstvu
oborinske vode – dio oborina koje nakon isparavanja i procjeđivanja otječu po
površini naselja, odnosno po površini slijeva javne odvodnje, kao i vode od
pranja ulica.
tuđe vode – podzemne i/ili površinske vode koje se procjeđuju kroz spojeve
kanala, revizijskih okana, poklopce ulaznih okana i drugih građevina.
mješovite vode – mješavina otpadnih i oborinskih voda.
komunalne ili urbane otpadne vode – kućanske otpadne vode ili mješavina
kućanskih i otpadnih voda neproizvodnih i manjih proizvodnih djelatnosti u
naselju.
komunalne ili urbane vode – oborinske i komunalne vode.
industrijske ili tehnološke otpadne vode – upotrebljene vode u proizvodnim
djelatnostima i raznim tehnološkim procesima, koje se ispuštaju nakon
završenog tehnološkog procesa.
Sustav odvodnje je sustav objekata i mjera s osnovnim ciljem skupljanja, odvodnjom i
pročišćavanjem otpadnih voda. Zadatak sustava odvodnje je da se zagađene i oborinske
vode naselja u što kraćem vremenu odstrane uz što povoljnije tehničke, sanitarne,
tehnološke i ekonomske uvjete. U ovom radu se rješava samo odvodnja otpadnih
3
voda.U sustavu odvodnje otpadnih voda crpne stanice su potrebne za dizanje otpadnih
voda s niže na višu kotu terena odnosna na uređaj za pročišćavanje vode. Crpne stanice
su objekti u kojima su smještene crpke i sva oprema za normalan rad crpke.
Projektiranjem crpne stanice nastoji se odrediti optimalno rješenje koje zadovoljava
sljedeće karakteristike: automatski rad, minimalno održavanje, minimalne troškove
održavanja i pogona, pouzdan i djelotvoran rad. Prema tipu crpne stanice možemo
podijeliti na: mokru (potopljenu crpku) i suhu izvedbu.
Trase cjevovoda i lokacije objekata određene su temeljem analize topografskog
značajka terena te urbanističke planove razvoja naselja.Trase i lokacije su odabrane tako
da su pristupačne kako kod ugradnje tako i kod održavanja. Kod toga se pazilo da se
smještanjem ovih objekata ne ugrozi korištenje lokalnog prostora i infrastrukture.
Temeljni zakoni kojih se treba pridržavati pri projektiranju i gradnji su:
Zakon oprostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, br.38/09),
Zakon o vodama (Narodne novine br. 153/2009),
Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 110/07).
Kanalizacija i objekti na njoj se moraju projektirati i izvesti u skladu s normama HRN
EN 1610.
4
2. TEHNIČKI OPIS PROBLEMA
2.1. Značajke sliva i lokacija crpne stanice
Naselje Valtura smješteno je u jugoistočnoj Istri, točnije 6 kilometara od Pule
(Prilog:1). Zbog karakteristike krajolika odvodnja otpadnih voda do crpne stanice vrši
se gravitacijskim tečenjem sa slobodnim vodnim licem. Teran se blago naginje prema
jugo-istoku. Naselje je rijetko naseljeno i ima 2500 stanovnika. Dovodni kolektor do
crpne stanice izrađen je od PVC materijala u skladu s normom HRN EN 13476, a cijevi
se spajaju s naglavkom.
Lokacija crpne stanice utječe na izbor opreme na način da: fizička ograničenja
prostora utječu na tip i kapacitet crpki, lokacija iziskuje zadovoljavanje tehnoloških
uvjeta, izbor lokacije utjecat će na uvjete itroškove građenja. Crpni sustav ima tri
osnovna djela: dovodni cjevovod, crpnu stanicu i tlačni cjevovod. Lokacija same crpne
stanice ovisi o rasporedu kanalizacijske mreže iz koje dotječe otpadna voda, te u koju se
prepumpava otpadna voda radom crpki. Sastavni dio projektiranja crpne stanice je stoga
i projektiranje dovodnog cjevovoda, tlačnog cjevovoda i priključnog okna na
kanalizaciji. U ovom projektu crpna stanica je locirana na križanju ulice Rade Končara i
Marka Kovača (Prilozi:1. i 2.).
Projektiranje i građenje tlačne kanalizacije je određeno normom HRN EN 1671:1999.
Kod dimenzioniranja tlačnog cjevovoda ključnu ulogu imaju brzina toka otpadnih voda
i vrijeme zadržavanja vode u cjevovodu. Tlačna kanalizacija je zatvoreni sustav bez
revizionih okana koji funkcionira pod tlakom.
2.2.Osnovne značajke kanalizacijskih crpnih stanica
Crpne stanice koriste se za svladavanje prepreka, objedinjavanja voda, transporta vode s
jednog mjesta na drugo.Crpne stanice dijelimo na:
5
crpne stanice otpadnih voda,
crpne stanice oborinskih voda,
crpne stanice mješovitih voda,
crpne stanice za mulj.
Najviše se crpne stanice koriste u kanalizaciji otpadnih voda, a najmanje u kanalizaciji
oborinskih voda zbog velikih troškova izgradnje i pogona. U kanalizaciji se koriste
dvije vrste crpki: centrifugalne i pužne. Centrifugalne pumpe omogućuju dizanje voda
na veće kote i transport na veće udaljenosti, a pužne crpke služe samo za vertikalno
dizanje vode.
Crpne stanice možemo i podijeliti u odnosu na kapacitet:
male crpne stanice 0,02-0,06m3/s
srednje crpne stanice 0,06-0,65m3/s
velike crpne stanice >0,65m3/s
Prema načinu izvedbe crpki crpne stanice možemo podijeliti na:
mokru izvedbu (Slika 1.)
suhu izvedbu (Slika 2.)
Slika 1. Mokra izvedba manjih crpnih stanica
Osnovni dijelovi:1.crpni bazen, 2.crpka, 3.zasunska komora, 4.struja/automatika,
6.otvor za crpke, 7.vodilice za crpke, 8.ozračivać.
6
Slika 2. Suha izvedba manjih crpnih stanica
Osnovni dijelovi:1.crpni bazen, 2.suha komora, 3.crpka, 5.struja/automatika, 6.otvor za
crpke, 7.ozračivać.
Tipičan sastav crpne stanice čine: konstrukcija, crpni bazen, suha komora, crpke, usisni
cjevovod s opremom, tlačni cjevovod s opremom, instrumenti za upravljanje radom
crpne stanice, elektrooprema (pogon), energetski priključak na elektroopskrbnu mrežu,
otvori, poklopci, ljestve. Kod tlačnog cjevovoda uronjena crpka djelomično je smješten
u crpnom bazenu i djelomično u suhoj komori, a kod suhe izvedbe cijeli cjevovod se
nalazi u suhoj komori. S povećanjem brzine vode u tlačnom cjevovodu dolazi do većeg
hidrauličkog gubitka i ukupnom visinom dizanja vode, a time i većom potrošnjom
energije. Za vrijeme trajanja građevine troškovi izvedbe su jednokratni, a troškovi
pogona stalni. Zbog mogućeg kvara, začepljenja, montaža na tlačnom cjevovodu
ugrađuju se povratni ventil, zasun, kompenzacijski komad, uređaj za zaštitu od tlačnog
udara.
Kod projektiranja crpnih stanica nastoji se postići optimalno rješenje sa sljedećim
karakteristikama: automatski rad, pouzdan i djelotvoran rad, minimalno održavanje i
minimalne troškove održavanja i pogona. Da bi se odredile sve veličine i karakteristike
crpnih stanica potrebno je poznavati sljedeće parametre:
-veličinu i karakteristike protoka koji dotječe na crpnu stanicu,
-veličinu i karakteristike protoka koji se prepumpava,
-kakvoća vode,
-lokaciju i karakteristike mjesta gdje se voda prepumpava,
-ciklus rada crpki i potrebni retencijski prostor crpnog bazena,
7
-minimalni potreban slobodan protočni prostor crpki i tlačnog cjevovoda,
-karakteristike tlačnog cjevovoda,
-potrebe budućeg širenja,
-karakteristike terena na kojem se nalazi crpna stanica i tlačni cjevovod,
-uvjete dobivanja energije,
-posebne uvjete izvedbe u skladu sa zaštitom okoliša.
Rad crpnih stanica je automatiziran s daljinskim sustavom nadzora i upravljanja zbog
toga se u crpnu stanicu ugrađuju indikatori rada crpke i razine vode.
2.3.Pogon i održavanje crpne stanice
Svaka crpka mora imati pogonski stroj koji osigurava rad crpke. Najčešće se kao
pogonski motor koristi elektromotor. Uobičajan rad crpki je sa 1.450 okretaja u minuti
kod malih crpki ili sa 2.900 okretaja u minuti. Kod odabira snage elektromotora
potrebno je imati i određenu rezervu sukladno ATV-A 134.
Održavanje crpnih stanica (Slika 3.) svodi se na redovito održavanje sve opreme
prije svegacrpki i automatike, a obavlja se u skladu s uputama proizvođača. Redovito
održavanje obuhvaća i povremeno pražnjenje i čišćenje crpnog bazena, te kontrolu
konstrukcije na vodonepropusnost. Najveći je problem u održavanju i radu crpnih
stanica stvaranje kore i taloga u crpnom bazenu.
Slika 3. Održavanje crpne stanice
8
Da bi se izbjeglo češće pražnjenje crpnog bazena radi skupljanja taloga i kore provode
se mjere za smanjenje kore:
-razbijanje kore povratnim mlazom vode iz tlačnog cjevovoda
-spuštanje donje razine uključivanja crpki ispod projektirane radi uvlačenja i
prepumpavanja kore
Opremu crpne stanice treba održavati u skladu s uputama proizvođača. Osim dobrog
održavanja opreme crpne stanice, za kontinuitet i sigurnost rada nužno je osigurati
dovoljan broj rezervnih crpki i rezervni izvor energije. Osim crpki nužno je održavati i
tlačni cjevovod kao i ostale objekte na njemu. To se postiže kontroliranim ispiranjem
tlačnog cjevovoda i priključnog okna.
9
3. DIMENZIONIRANJE
3.1. Proračun mjerodavnih količina otpadnih voda
Mjerodavne količine:
M=25000 stanovnika (mjerodavan broj stanovnika)
q=160 l/dan/stan
Specifična potrošnja vode:
q=160 l/dan/stan
K=0,8 (koeficijent umanjenja)
tan/1288,0160 sdanlKqQK
Srednji dnevni protok vode:
danmdanlMqQ KSREDDNE
3
.. 32032000025000128
Maksimalni dnevni i satni protok vode:
Sušni period:
-koeficijent dnevne neravnomjernosti KDN=1,5 za naselje gradskog tipa od 25000
stanovnika.
danmKQQ DNSREDDNE
sušnDNE
MAX
3
..
. 4805,1320
-koeficijent satne neravnomjernosti KSN=1,8za naselje gradskog tipa od 25000
stanovnika.
slsatmKQ
Q SN
SUŠDNE
MAXSUŠSAT
MAX 10368,124
480
24
3..
.
10
Kišni period:
slsatmQ
QQ SREDDNESUŠSAT
MAX
KIŠSAT
MAX 70,1333,4924
32036
24
3......
slQQ SUŠSAT
MAXC 201022 ..
3.2. Izbor tlačnog cjevovoda
Dimenzioniranje tlačnog cjevovoda:
smvMIN 1
smvMAX 2
DN=200mm
20314,04
2,0
4
mA
DA
T
T
smm
sm
A
Qv
T
C
T 637,00314,0
02,02
3
DN=150mm
20176,04
15,0
4
mA
DA
T
T
smm
sm
A
Qv
T
C
T 132,1017,0
02,02
3
11
DN=125mm
201227,04
125,0
4
mA
DA
T
T
smm
sm
A
Qv
T
C
T 629,10122,0
02,02
3
Usvojeni promjer cjevovoda: DN=125mm
3.3.Proračun kapaciteta crpki
Potrebna snaga crpke:
HLOKALNO=0,6 m
HGEODETSKI=128,6 – 121,3=7,3 m
L= 375 m
D
L
g
vH LIN
2
2
35,1555341031,1
125,063,1Re
6
DvT
2
9,0Re
74,5
7,3ln
325,1
D
04086,042477,32
325,1
0001219,0003243,0ln
325,1
10,47059
74,5
5,462
5,1ln
325,1
35,155534
74,5
1257,3
5,1ln
325,1222
9,0
mmH LIN 74,20744,203750135417,004086,01,0
375
81,92
63,104086,0
2
12
mHHHH LINLOKGEOUK 64.28744,206,03,7
kWWP
HQgP
C
C
UKC
C
027,838,80277,0
17,5619
7,0
64,2802,081,91000
Volumen crpnog bazena:
38,110
209,0
109,0 m
QV C
Srednji dnevni utrošak električne energije:
TPN C
danmdanlMqQ KSREDDNE
3
.. 32032000025000128
3320mVDNE
hhsQ
VT
C
DNE 544,4160002,0
320
kWhN 135,405027,8
Usvojen broj crpki:
Jedna radna + jedna rezervna= 2 komada
13
4. TEHNIČKI OPIS RJEŠENJA
4.1. Izvedba kolektora otpadnih voda
Odvodnja otpadne vode vrši se putem gravitacijskog cjevovoda do crpne stanice i do
pročišćivača otpadne vode. Kanalizacijska mreža se sastoji od 3 gravitacijska
cjevovodai jedan tlačni cjevovod (Prilozi:1, 3.1, 3.3, 3.4 i 3.2.).
Nagib cjevovoda, najmanja dubina ukopavanja i duljina kolektora I,II i III:
kolektor I. 2,1%, 1,5 metara, 470 metara
kolektor II. 1,17% 1,5 metara 435 metara
kolektor III. 1,36% 1,5 metara 375 metara
Odabrane cijevi su kružnog oblika i izvode se od PVC dužine 6 metara, promjera DN
250 mm. Cijevi su spojene posebnim naglavkom s ugrađenom brtvom (Slika 4.).
Slika 4. Spajanje cijevi
Na cijeloj dionici cjevovoda ugrađuju se gotova tvornička revizijska okna od PP
(Slika5.). Revizijska okna se u pravilu postavljaju na:
početku pojedinih kanala,
mjestima promjene profila kanala,
kod promjene uzdužnog pada kanala,
na mjestu skretanja kanala,
na mjestu priključka kanala,
14
Slika 5. Revizijsko okno
Polaganje cijevi i uređenje posteljice određuje se normalnim poprečnim presjekom
izvedbe kanala (Slika 6.). Normalni poprečni presjek izrađuje se u skladu s vrstom
cijevi koje se koriste, vrstom terena, dubinom rova, veličinom kanala i načinom
izvedbe.
Slika 6. Normalni poprečni presjek
Svaka vrsta cijevi zahtjeva poseban pristup pri polaganju u rov. Uvjete u kojima će
se cijevi ugrađivati propisuje proizvođač, jer on jamči trajnost i kakvoću cijevi uz
poštovanje uvjeta gradnje. Materijal za izradu posteljice ne smije imati utjecaja na cijev,
cijevni materijal ni podzemnu vodu. Materijal koji se koristi za posteljicu (Slika 7.)
nesmije biti veličine veče od:
22 mm, za cijev DN ≤ 200,
40 mm, za cijev DN > 200 do DN ≤ 600.
15
Kako ne bi došlo do slijeganja cijevi dno rova i posteljica moraju imati odgovarajuću
nosivost, zbog toga se posteljica mora zbiti.
Tip 1.
Tip 2.
Tip 3.
Slika 7. Tipovi posteljica prema HRN EN 1610
Tip 1. Posteljica podupire cijev po cijeloj njenoj duljini, a smije se primijeniti za svako
polaganje cijevi, sve veličine i poprečne presjeke uz zadovoljavanje debljine sloja a i b.
Debljina gornjeg sloja posteljice b (mjereno od dna cijevi) mora odgovarati statičkom
proračunu.
Debljina donjeg sloja posteljice a (mjereno ispod cijevi) ne smije biti manja od:
100 mm kod normalnih uvjeta tla,
150 mm kod stijene ili tvrdog tla.
Tip 2. Smije se primijeniti u jednolikim, relativno mekanim, fino zrnatim tlima, uz
osiguranje sljeganja po čitavoj duljini cijevi. Cijevi se mogu položiti izravno na
16
unaprijed oblikovano i pripremljeno dno rova. U dnu rova oblikuje se udubljenje
(ležište za cijev). Debljina gornjeg sloja posteljice b (mjereno od dna rova prema vrhu
cijevi) mora odgovarati statičkom proračunu.
Tip 3. Smije se primijeniti u jednolikim, relativno mekanim, fino zrnatim tlima, uz
osiguranje naljeganja po čitavoj duljini cijevi. Cijevi se mogu položiti izravno na
unaprijed poravnato dno rova.U ovom slučaju se ne formira udubljenje (ležište za
cijev). Debljina gornjeg sloja posteljice b (mjereno od dna cijevi prema vrhu cijevi)
mora odgovarati statičkom proračunu.
Prethodnimplaniranjem trase kanala postigli su se zadovoljavajući uvjeti otjecanja i
maksimalna ušteda kod građenja, odnosno smanjenja duljine kanala. Iskop kanala vrši
se bagerom. S ciljem postizanja uzdužnog pada najprije se nasipava donji sloj veličine
zrna do 40 mm. Zbog male specifične težine cijevi su vrlo lagane. Mala težina
omogućava jednostavan transport i ugradnju cijevi. Spajanje cijevi vrši se s naglavkom,
a brtvljenje se postiže umetanjem gumenog prstena između naglavka i cijevi. Ispitivanje
vodonepropusnosti cjevovoda i okana provodi se vodom dok kanali nisu zatrpani i
obloženi. Tlačna proba se provodi u skladu s normom HRN EN 1610. Zatrpavanje i
nasipavanje je predviđeno u slojevima takve visine da ne ugrožava stabilnost cjevovoda
i da nasip bude dovoljno zbijen. Kao završni sloj predviđena je prometnica.
4.2. Izvedba crpne stanice
Za potrebe naselja Valtura projektirana je mala crpna stanica s mokrom izvedbom
(potopljenom crpkom). U crpnu stanicu ugrađena je centrifugalna crpka zbog
prepumpavanja otpadne vode na veliku udaljenost od 375 metara i visine od 7,4 m.
Tlocrtni oblik crpne stanice je pravokutnog oblika dimenzije 3,80m×2,20m, a
napravljena je od armiranog betona. Konstrukcija crpne stanice mora zadovoljiti uvjete
vodonepropusnostiu tom smislu se izvodi iz betona s namazima za vodonepropusnost, a
konstrukcija se zaštićuje od oštećenja (Slika 8.). Podzemna voda nalazi se na dubini od
3,6 metara. Predviđeno je da se crpna stanica izvodi na licu mjesta kao klasična
armirano betonska konstrukcija.
17
Slika 8. Izolacija i zaštita crpne stanice
Voda u crpni bazen ulazi kroz jedan dovodni cjevovod. Crpni bazen ima otvor za
ventilaciju, otvor za ulazak i spuštanje te vađenje crpki i opreme. Dno bazena treba
izvesti u padu do najniže kote gdje se stanica može isprazniti. Elektroinstalacije unutar
crpnom bazenu moraju biti zaštićene od iskrenja, kako ne bi došlo do eksplozije zbog
nakupljanja metana. U crpnu stanicu ugrađene su dvije centrifugalne crpke tipa
Grundfus. Maksimalni dotok vode u crpnu stanicu je 13,7l/s, a odabrani kapacitet crpke
je 20 l/s.
Slika 9. Manja montažna crpna stanica
18
Crpna stanica se sastoji od dva djela: mokrog bazena i zasunske komore. U
zasunskoj komori su smješteni povratni ventil i svi spojni elementi tlačnog cjevovoda.
Spojnim elementima se s tlačnim cjevovodima pojedinih crpki spajaju u jedan izlazni
tlačni cjevovod (Prilog: 4.1. i 4.2.).
Unutar mokrog bazena smještene su crpke, postolja crpki, indikatori razine vode te
kablovi za napajanje crpne stanice energijom. Ormarić za energetski spoj i automatiku
predviđen je iznad same crpne stanice. Na otvorima u mokri bazen i zasunsku komoru
ugrađeni su poklopci od nehrđajućeg čelika.
4.3. Izvedba tlačnog cjevovoda
Tlačni cjevovod izvodi se od PEHD cijevi, a profil cjevovoda je u skladu s normama.
Brzina u tlačnom cjevovodu je 1,63 m/s što zadovoljava minimalu brzinu od 0,7 m/s
svaka 24 sata radi povremenog ispiranja cjevovoda. Cijevi se instaliraju u skladu s
normama HRN EN 805, te nacionalnim i lokalnim propisima. Prema HEN EN 1671
maksimalno zadržavanje vode u cjevovodu nesmije biti veče od 8 sati. Duljina tlačnog
cjevovoda je 375 metara, profila 125 mm, a nagib cjevovoda je 2,02% (Prilog:3.2.).
Priključno okno se izvodi kao i klasično reviziono okno (Prilog5.). Ispitivanje tlačnog
cjevovoda obavlja se u skladu s normom HRN EN 850.
Spajanje cijevi vršilo se elektrofuzijskim zavarivanjem spojeva (Slika 10.).
Elektrofuzijsko zavarivanje je postupak zavarivanja kod kojega se dva kraja PE spajaju
pomoću standardnog spojnog elementa, uz djelovanje toplinske energije.
Slika 10. Spajanje cijevi elektrofuzijskim zavarivanjem
19
4.4. Zaključak
Predviđenim rješenjem omogućeno je sakupljanje i odvodnja otpadnih voda naselja
Valtura, sve u skladu s pravilima struke.
Detalji rješenja su u priloženim grafičkim prilozima.
Sažetak
Autor: Goran Vuri
Naslov: Idejno rješenje crpne stanice otpadnih voda
Završni rad obrađuje problematiku projektiranja i izvođenja kanalizacijske crpne stanice
zajedno s tlačnim i gravitacijskim cjevovodom. Problem se analizira na razini idejnog
projekta. Rješenje se odnosi na naselje Valtura koje ima 2500 stanovnika.
Ključne riječi
Crpna stanica
Kanalizacija
Naselje
Idejno rješenje
PVC cijevi
PEHD cijevi
20
5. LITERATURA
1. Prof.dr.sc. Jure Margeta, dipl. ing. građ. (2009):Kanalizacija naselja,
Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu
2. HOK 5000 Valtura
3. HRN EN 805
4. HRN EN 1610
5. http://www.etal.hr/tehnologije.htm
http://www.etal.hr/img/slike/GlavnaCS-veca.jpg
Datum skidanja sadržaja: 20.8.2012.
21
6. GRAFIČKI PRILOZI
1.Generalna situacija područja odvodnje
2.Mikrolokacija
3.Uzdužni profil
3.1.Kolektor I.
3.2.Tlačni cjevovod
3.3.Kolektor II.
3.4.Kolektor III.
4.Crpna stanica
4.1.Tlocrt crpne stanice
4.2.Presjek crpne stanice
5.Priključno okno