saliteraturo jurnali - nplg

80
saliteraturo Jurnali daarsebulia 1926 wels aRdgenilia 1990 wels ganaxlebulia 2008 wels 10 oqtomberi 2010

Upload: others

Post on 26-Oct-2021

33 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: saliteraturo Jurnali - NPLG

saliteraturo Jurnali

daarsebulia

1926 wels

aRdgenilia

1990 wels

ganaxlebulia

2008 wels

10oqtomberi

2010

Page 2: saliteraturo Jurnali - NPLG

redaqtori

levan bregaZe

redaqtoris moadgile

zviad kvaracxelia

saredaqcio jgufi

maia kudava

nino miwiSvili

megi obolaSvili

oliko JRenti

nino sadRobelaSvili

gvanca jobava

koncefcia da dizaini:

© paata nacvliSvili, 2008.

ISSN 1512 - 4444 © gamomcemloba `inteleqti~, 2008.

0179, Tbilisi, ilia WavWavaZis gamziri #17 b

25-05-22, 91-22-83, 8(99) 55-66-54faqsi: 25-05-22, 91-22-83

www.intelekti.ge [email protected]: 8(99) 90-37-22

gamomcemloba i n t e l e q t i

Page 3: saliteraturo Jurnali - NPLG

bednieri tanjuli

oTar WilaZe. xalxi iviwyebs, adamiani – ara(esaubra avstriuli gazeTis – `di preses~

korespondenti eduard Staineri).

germanulidan Targmna nana gogolaSvilma

emzar kvitaiSvili. ra SeuZlia qalis kabas!..

geno kalandia. bebrebi

`ca xom vrcelia, magram am cazec ejaxebian Rrublebs Rrublebi~...

(saubroben kato javaxiSvili, guram megreliSvili,

nino sadRobelaSvili da diana anfimiadi)

poezia

zaza bibilaSvili. leqsebi

mxatvruli proza

irakli lomouri. SokorTvelos borjRaladi(paraleluri saqarTvelos qronikebidan)

eseistika/dokumenturi proza

ros tom Cxe i Ze. rek vi e mi si na nu li sa (irak li we reT lis be dis we ra)

kritika

mixeil qavTaria. mindia: axali xedva(merab gvelesiani. mindia anu urCxuli da gogona)

5

8

1112

18

22

39

15

Page 4: saliteraturo Jurnali - NPLG

4243

52

55

56

68

5961

65

73

75

79

80

80

grigol robaqiZe – 130

Tengiz CxaiZe. qarTuli kulturis renesansis medroSenana Tedoraia. umoqmedo keTilis boroteba (grigol robaqiZis `Cakluli suli~. sami personaJi.)

mwerlis arqividan

didTa siyvaruli. ivane maCabeli da mako safarova (nodar grigoraSvilis publikacia)

axali Targmanebi

rainer maria rilke. hiolderlinisadmi (germanulidan Targmna lulu dadianma)

jek londoni. saeWvoobis sasargeblod (inglisuridan Targmna zurab cercvaZem)

tomas vulfi. vefxvic da bavSvic(inglisuridan Targmna da winasityvaoba daurTo medea zaaliSvilma)

Cemi personaJi

nino sadRobelaSvili. mzia – baTarekas asuli

nukri bereTeli. domeniko

gvanca jobava. `adamianebi, romlebmac ganiZarcves...~

nino nadiraZe. Cven, isini da sxvebi

TaTia jguSia. maTe

nino nekeriSvili. „cremlebi Semiwiria im Senis megobrisada“...

siaxle

saerTaSoriso premiis qarTveli nominantebi

`klasobana~ qarTulad

Page 5: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 5

№ 10 2010

bednieri tanjuli

mwerlebi xSirad midian xolme

politikaSi. arasodes gifiqriaT

amaze?

mwerali TavisTavad ukve poli-

tikosia. viqtor hiugoze amboben,

Tavisi SemoqmedebiT man miliono-

biT adamianis cnobiereba Secvala,

maSin, rodesac mTel batalions

mxolod 200-300 kacis ganadgureba

SeuZliao. rogorc qarTveli, aseve

rusi kritikosebi werdnen, rom

me saqarTvelos damoukideblo-

bas Zaladobis gareSe Sevumzade

niadagi, Tumca saerTod iaraRis

trfiali var da axalgazrdobaSi

kargi msrolelic viyavi; mwerlebi

da xelovanebi yovelTvis opozi-

ciis rigebSi dganan. nebismieri

mTavroba cdilobs kargi urTier-

Toba hqondes maTTan, moisyidos

da morCilebaSi iyolios an saer-

Tod Tavidan moiSoros isini. es ar

axalia, Zvelia.

ra revoluciuri gavlena See­

ZloT moexdinaT Tqvens nawar­

moebebs?

Cemi xalxi bolos da bolos mix-

vda, rom Tavisufali unda iyos, da

yvelaze mniSvnelovani CemTvis es

aris. ukanaskneli ori saukunea,

rac Cven ruseTis diqtatis qveS vi-

myofebiT. mtknari sicruea, rode-

sac politikosebi saqarTvelos

da ruseTs Soris `megobrobaze~

laparakoben. es `megobroba~ arc

erTi wuTiT ar arsebula. me didad

pativs vcem rus xalxs da rusul

kulturas, magram rusuli sax-

elmwifo sul sxva meqanizmia. rus

mwerlebTan vmegobrobdi, magram

am megobrobas wertili davusvi,

rodesac davinaxe, rom isini aq-

tualur movlenebze xma-krints

ar Zraven, da, arc erTi maTgans ar

aRmoaCnda gambedaoba da Rirseba,

eTqva, rom qarTvelebi agresorebi

ar arian.

gamodis, rom yvelaferSi ru­

sebi arian damnaSave?

osebi da egreT wodebuli afxa-

zebi arasodes yofilan saqarT-

velos mkvidri mosaxleoba. es

xalxebi aq rusebma Camoasaxles.

samxreT oseTi centraluri saqa-

rTveloa; afxazeTSi ki qarTul

saxelmwifos Camoyalibebas Caeyara

safuZveli, da TviT soWic, qarTu-

li qalaqia. swored rusifikaci-

uli politikis Sedegad mieniWa

afxazeTs sakuTriv saxelmwifo

erTeulis saxeli da am gziT xde-

boda wlebis manZilze qarTuli

cnobierebis rusuliT Canacvleba.

rusuli politika arafris winaSe

ar ixevda, raTa afxazeTis teri-

toria mietacebina. am politikam

bevri adamiani aiZula, rusifikacia

ganecada, radgan winaaRmdeg Sem-

TxvevaSi isini ver SesZlebdnen ru-

seTTan ekonomikur urTierTobas.

ai, gismenT, da, iseTi STabeW­

dileba mrCeba, TiTqos rusebs

agresia genebSi hqondeT.

diax, es daaxloebiT asea.

msoflio aSkarad icvleba da

amas globalizaciis procesi

udevs safuZvlad. xom ar gaqvT

imis molodini, rom ruseTSic

mova axali Taoba?

samagiso niSnebs jerjero-

biT ver vxedav. oriode adamiani

ki cdilobs, obieqturi iyos da

akritikebs mimdinare procesebs,

magram es ar kmara; anda, eSmakma

uwyis, ra mizniT xdeba es; iqneb

adamianebis SecdomaSi Sesayvanad?

oTar WilaZe

xalxi iviwyebs, adamiani – ara

erT-erTi yvelaze cnobili qarTveli mwerali `di preses­Tan~ saubrobs rusuli politi-kis genetikur agresiulobaze, evropis `udides Secdomaze~ da mweralze, rogorc `Senelebu-li moqmedebis bombze~.

rodesac oTar WilaZisTana didi mwerali interviusTvis madlobas gixdis, es, albaT, Ta-namedrove msoflioSi arsebul ganukiTxaobas unda mivaweroT. `mas Semdeg, rac 1991 wels saqa-rTvelom damoukidebloba ga-moacxada, kulturis arc erTi ucxoeli ataSe ar daintere-sebula qarTuli literatu-riTo~, – sinanuls gamoTqvams oTar WilaZe, mere ki, fiqrebSi wasuli, dasZens: `agvistos omis winaaRmdeg arc erT rus mwer-als ar aRumaRlebia xmao~. Cven-Tan saubarSi igi gamoTqvams sakuTar mosazrebebs rusuli xelisuflebis fsiqologiaze, erovnul faseulobebze, kavka-siur tradiciebsa da mxatvru-li sityvis Zalaze.

Page 6: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

6 oqtomberi

rogor fiqrobT, Tavad saqa­

rTveloSi xelisuflebas sakma­

risad akritikeben? samxreT

oseTis dedaqalaqze qarTvele­

bis Tavdasxmis faqti xom did

eWvebs iwvevs?!

es sul sxva Temaa. xelisu-

flebis mowoneba-armowoneba Cveni

piradi saqmea. qarTvelebs Soris

es sakiTxi amJamad ar dgas, radgan

dResdReobiT is mTavroba gvyavs,

romelic saqarTvelos damoukide-

blobas da mis saxelmwifoebriobas

icavs. ra Tqma unda, sasiamovnoa

CvenTan rom imyofebiT, magram,

minda giTxraT, rom Cvens saubars

am Temaze azri ekargeba, Tu eWvi

geparebaT imaSi, rom saqarTvelo

agresori qveyana ar aris. rusma po-

etma aleqsandr puSkinma jer kidev

1821 wels brwyinvale Sefaseba

misca rusul politikas, rodesac

Tqva: `Zalze mniSvnelovania, ro-

gor moiqceva am SemTxvevaSi ru-

seTi: davipyrobT Tu ara moldov-

asa da vlaxeTs mSvidobismyofeli

Suamavlebis saxeliT~-o. ras ity-

viT, aqtualuria, ara?

da, mainc: ra ar mogwonT sa­

kuTar qveyanaSi?

ar momwons, rom Cems qveyanaSi

okupantebi dganan. rodesac da-

moukideblobas mTlianad davi-

brunebT, maSin mogaxsenebT, ra ar

momwons sakuTar saxelmwifoSi.

mwerali Senelebuli moqmedebis

bombia, Jurnalistis sityva ki

umal iwyebs moqmedebas. Jurnal-

isti simarTles dauyovnebliv

unda ambobdes. rac axla xdeba,

Cven mier cxinvalze Tavdasxmis

Sedegi ar aris. es imis Sedegia, rom

cxinvalidan osebi Tvenaxevris

ganmavlobaSi bombavdnen qarTul

soflebs, mere ki am provokaci-

aze Cvenc gamovxateT reaqcia. am

dros erTi ram gacxadda: me wux-

ils gamovTqvam am omSi moklul

TiToeul adamianze, osebi ki mxo-

lod sakuTar Tanamemamuleebs

glovoben da sulac ar adardebT

mokluli qarTvelebis bedi. ra-

tom daariges rusuli pasportebi

samxreT oseTSi?

rogor fiqrobT, rac moxda,

amis Semdeg kidev arsebobs imedi,

rom samxreT oseTi saqarTvelos

SemadgenlobaSi Seva?

samxreT oseTi yovelTvis saqa-

rTvelos Semadgeneli nawili iyo.

mis gareSe saqarTvelo saqarTvelo

ar aris. Tu samxreTeli osebi ru-

seTTan yofnas amjobineben, sul

raRac aT weliwadSi aRar iarsebe-

ben, rogorc eTnosi. ukan mobrune-

bas maT ver vaiZuleb, ruseTma ki,

vfiqrob, udidesi Secdoma dauSva,

radgan qarTvelebze ukeTes me-

gobarsa da partniors igi mTel

msoflioSi versad ipovnis. kargia,

rom xalxs xanmokle mexsiereba

aqvs; es mas aZlevs saSualebas, Semw-

ynarebloba gamoiCinos da arseboba

SeinarCunos. xalxisagan gansxvave-

biT, adamians xangrZlivi mexsiere-

ba gaaCnia, iolad verafers iviwyebs

da is kvdeba.

Tuki ruseTi marTlac ase

agresiulia, rogor warmogidge­

niaT masTan urTierToba?

Sexla-Semoxlas aravis vurCev.

isRa dagvrCenia, Rirseba Sevina-

runoT da Tavi aravis davaCagvri-

noT; ar wavideT daTmobaze, rac

ruseTs gauZlierebs imis rwme-

nas, rom yvelafris ufleba aqvs.

oTar WilaZe `di preses~ furclebze

Page 7: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 7

№ 10 2010

rusebTan simkacrea saWiro, raTa

Rirseba SevinarCunoT.

ra azris brZandebiT evro­

pis urTierTobaze ruseTTan

ukanasknel wlebSi?

es urTierToba udides Secdo-

mad mimaCnia. evropa yovelTvis

daTmobebze midioda da ruseTs

araferSi uSlida xels. samwuxar-

od, saqarTveloSi momxdari mov-

lenebi mTel msoflioze aisaxeba.

rac ufro Rirseulad moiqceva

dasavleTi, miT ufro didi ridi

eqnebaT misi rusebs. Tu Tavs ise

daiWerT, rom raRac Zala gagaC-

niaT, ruseTi cotaTi mainc daixevs

ukan. es is erTaderTi gasagebi enaa

misTvis; Tu mas sakuTar siZlie-

res daanaxeb, ruseTi mSvenivrad

gaerkveva situaciaSi da umal

keTilganwyobili gaxdeba.

Tqven brZaneT, rom Tqvenma

wignebma 20 wlis win movlenebis

ganviTarebas Seuwyo xeli. ra gav­

lena gaaCnia literaturas dRes­

dReobiT?

wignebisadmi damokidebuleba,

samwuxarod, mTel msoflioSi

Seicvala. magram es droebiTi mov-

lena unda iyos; kompiuteri xom

wignebis gasanadgureblad ar ga-

mougonebiaT?! wigni is erTaderTi

samyaroa, sadac adamiani sakuTar

Tavs poulobs da Seicnobs. am gziT

Seityobs igi, ra gadaxda Tavs da ra

SeiZleba moxdes.

rodesac evropul faseulo­

bebs akvirdebiT da xedavT, dasav­

luri cxovrebis wesi – sxvaTa So­

ris saqarTveloSic – rogor vr­

celdeba, ras fiqrobT am faseu­

lobebze, ra Sedegebi mohyveba

maT gavlenas, rodesac xdeba maTi

qarTul, Sesabamisad, kavkasiur

faseulobebTan da tradiciebTan

Sejaxeba. SesaZlebelia aq maTi

damkvidreba?

Tavad me sicocxlis bolomde

evropuli faseulobebis erT-

guli davrCebi, radgan axlobeli

da misaRebia CemTvis. sxvagvarad

cxovreba ver warmomidgenia. ev-

ropuli faseulobebi qarTul fa-

seulobebs emTxveva – maT saerTo

safuZvels inteleqtualuri da

sulieri siaxlove Seadgens.

Tqven axla gezi evropul

struqturebSi integraciisken

gaqvT aRebuli. evropa ki erTob

gansxvavebuli tradiciebiT ga­

moirCeva. riTi SeuZlia saqarT­

velos gaamdidros evropa?

amaze zustad verafers getyviT.

erTi ram ki danamdvilebiT vici:^

qarTvelebi yovelTvis gamoiCenen

pativiscemasa da Tanadgomas sus-

ti da gaWirvebuli adamianebisad-

mi, ar SeipyrobT sxvebis mimarT

upiratesobis grZnoba. jer kidev

X-XII saukuneebSi saqarTvelos

dedaqalaqSi erTmaneTis gverdiT

idga qristianuli eklesia, islam-

uri meCeTi da ebrauli sinagoga.

davaneboT Tavi ruseTis zegav­

lenis faqtors. Tqveni azriT,

emuqreba Tu ara konfliqtebis

saxiT xifaTi Tavad kavkasias, ro­

melic uamrav enaze molaparake

xalxebiTaa dasaxlebuli?

rusuli politika rom ara,

romelic kavkasiis dapyrobas da

xmelTaSua zRvaze gasvlas isaxavs

miznad, araviTari konfliqtebi

ar iarsebebda. ruseTi yovelTvis

cdilobs konfliqturi kerebis

Seqmnas sakuTari gavlenis Sesan-

arCuneblad. amitomac hqvia am adg-

ils saxifaTo zona.

esaubra avstriuli gazeTis –

`di preses~

korespondenti

eduard Staineri, Tbilisi,

19. 08. 2008 /18:30 sT/

germanulidan Targmna

nana gogolaSvilma

avtoris vinaobisTvis

saqarTveloSi oTar WilaZe cnobilia ara mxolod ro-gorc mwerali, aramed ro-gorc qveynis inteleqtual-uri avtoritetic. daibada 1933 wels, swavlobda Jur-nalistikas, Tumca Jurnalis-tad arasdros umuSavia. 1959 wels gamoqveynda misi pirveli lirikuli leqsebis krebuli: `matareblebi da mgzavrebi~, Semdeg romanebi: `gzaze erTi kaci midioda~, `yovelman Cemman mpovnelman~, `rkinis Teatri~, `martis mamali~, `avelumi~. Ta-vis ukanasknel miTiur romanSi `godori~ mwerali saqarTvelos istorias da mis mimarTebas ruseTTan axleburad, retro-speqtrul WrilSi aRwers da an-grevs kavkasiis xalxze Seqmnil idiliur warmodgenebs. 1991 da 1999 wlebSi oTar WilaZe ward-genili iyo nobelis literatu-rul premiaze. misi nawarmoe-bebi Targmnilia mraval enaze, maT Soris germanulad. WilaZe cxovrobs saqarTvelos dedaqa-laq TbilisSi.

Page 8: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

8 oqtomberi

vin mosTvlis, qalis samoselze,

kabaze ramdeni STambeWdavi, dauvi-

wyari leqsi Seqmnila da es mudam

mamakacis uZlieresi grZnobis, si-

yvarulis gamovlinebaa. saTqmeli

TvalsaCinod rom gamoikveTos,

ramdenime, erTmaneTisgan mkve-

Trad gansxvavebuli SemTxvevis

moxmoba momiwevs.

SemTxveviTi ar aris, rom uki-

duresad sada, genialur xalxur

leqsSi (`Siraqis gzaze mivdivar,

ukan mabrunebs qario~), uniWi-

eresma mTqmelma, albaT ubralo

mecxvarem, Tvalwin mofarfate,

wiTlad abrialebuli pepela say-

varlis kabas miamsgavsa da, misi

naxvis survilmoZalebulma, iqve

alalad inatra: `RmerTo, damwere

jvario~.

evropuli qveynebis galantur

epoqebSi (aseTad, Cveulebriv,

meCvidmete-meTvramete saukuneebs

miiCneven), qalis samosis TviTeul

wvrilmans (gul-yelze moxveuli

qsovili Tu niavze anazdad afri-

alebuli kabis kalTa) mamakacebi

gafacicebiT akvirdebodnen da

umal xvdebodnen, gaarSiyeba iR-

bliani, saimedo iqneboda Tu ara.

qal-vaJis aseTi damokide-

bulebis erTgvari kvali Cans

nikoloz baraTaSvilis metad

Tavisebur, misive lirikidanac

aSkarad gamorCeul leqsSi `Rame

yabaxzed~, romelzedac sagange-

bo werili maqvs gamoqveynebuli.

yabaxze, axalgazrda qal-vaJTa

seirnobisa da alersis Semyure po-

eti Tavis uSualo gancdebs aRwers

da cxadi xdeba, rogor mouxiblavs

igi erTi eSxiani banovanis danax-

vas, romelic adreve hyolia nanaxi.

aq, upirveles yovlisa, xazgas-

mulia qalis moZraobis simsubuqe

da Cacmuloba, haerovneba, riTac

man umal miiqcia ymawvili kacis

yuradReba.

uecrad maTSi davinaxe TeTrkabiani

da – meyseulad man mimiRo Cemni cnobani.

qali icnobs erTxel Senaxvedr

Wabuks, kidevac gaucinebs da maT

Soris imarTeba sxarti, bunebrivi

dialogi. poeti RmerTs madlobas

swiravs, rom kvlav eRirsa esoden

sasurveli arsebis naxva. qali mad-

lobas uxdis Tavazianobis gamo da

keklucad pasuxobs: `axla modaa,

vinc vis icnobs, iviwyebs isev~.

poeti wrfelad eubneba, rom mis

saxesa da xsovnas veraviTari moda

da dro ver daaviwyebs. lamazmans,

cxadia, eama vaJis naTqvami, magram

igi yasidad, etiketis dasacavad

laparakobs da gulisyuri sxva

pirovnebisken aqvs mipyrobili

(male kidevac mkvircxlad miato-

vebs mosaubres, Tvals miefareba),

magram aq sagulisxmoa is wamieri

cvlileba, mas poetis moxdenili

qaTinauris gamo rom daetyoba sax-

eze. niavis wamoqrolebaze kabis

afrialeba WeSmaritad didosta-

tis kalmiTaa daxatuli, riTac

samudamod gvamaxsovrdeba `mera-

nis~ avtoris momjadoebeli:

ama sityvaze vardi RawvTzed myis aefurcla,

am dros niavmanc TeTri kaba mimouqrola

da budeSuri mis fefebi lamazad moCnda,

romelT siamiT cnoba Cemi wariRes TvisTa.

arsebobs fetis erTi baraTi,

emzar kvitaiSvili

ra SeuZlia qalis kabas!..(literaturuli kamea)

nikoloz baraTaSvili

ekaterine WavWavaZe

Page 9: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 9

№ 10 2010

romelic man polonskis gaug-

zavna. feti faqizi, daxvewili

lirikosi iyo da misgan moulodne-

li ar gaxldaT, megobari poetisT-

vis aseTi ram miewera: `ra saWiroa

leqsisTvis siuJetis Zebna. amgvari

siuJetebi yovel nabijzea – gada-

kide skamze qalis kaba, anda Sexede

Robeze Semomjdar or yvavs (feti

gulisxmobs, rom is yvavebi erT-

maneTs siyvaruliT ekurkurebian),

esec Seni siuJetebi~.

ucnauri ambavia – oTar WilaZem

TiTqos igumana, Sinaganad igrZno

fetis TamaS-TamaSiT naTqvami WeS-

mariteba da sruliad axalgazr-

dam, ocdaoTxi wlisam, dawera Ta-

visi saukeTeso satrfialo leqsi

(`mzad var gismino da gemsaxuro~),

romelSic swored skamze gadafe-

nili sayvareli qalis kaba gamoiy-

ena leqsis yvelaze zust da Sesaf-

er wertilad, qarbuqSi, dekembris

xvavriel TovlSi gafofrili Rame

rom daexata da Zvirfas arsebasTan

ganmartoebuls, burusisgan dabin-

duli oTaxis simyudrovec eCvene-

bina:

sarkmelSi isev Tovli irevada hyveba Tavis ubralo ambavsda skamze, rogorc nanadirevi,hkidia Seni lamazi kaba.

am striqonebis damwers ar

hqonda wakiTxuli fetis werili

da amas ara aqvs araviTari mniSvn-

eloba. mTavari arc skamze gada-

kidebuli `lamazi kaba~ gaxlavT. aq

yvelafers agvirgvinebs bednierad

mignebuli, isariviT natyorcni Se-

dareba – `rogorc nanadirevi~, ra-

mac sul sxva suli Caudga, xalasi

poeturi azri SesZina leqss. aq Sei-

Zleba movigonoT frTiani qarTu-

li gamoTqma – `gulis monadireba~.

moarSiye mamakacs saTavisod rom

ar ganewyo gamomwvevad mimzidveli

Tamami qali, vis `eSmak Tvalebs da

sarkeebSi naswavl siaruls~ ase es-

aTuTeba, is macdunebeli kaba mor-

Cilad, nanadireviviT ver gadaike-

ceboda sawolTan midgmul skamze.

oTar WilaZis amave leqsSi aris

erTi uaRresad Tamami, mravlis-

damtevi, elifsuri, Tovlis gun-

dasaviT dakumSuli, axle bu rad,

^vizioneris wvdomiT gaCenili sa-

xe, romliTac iribulad, marjve

miniSnebiT, sayvareli qalis gare-

gnobac ixateba: `da mReris Seni

mZime sayure, gabruebuli dekem-

bris TovliT~. igi TiTqmis iseve

gvebeWdeba mexsierebaSi, rogorc

ekaterine WavWavaZis silamazis

ukvdavmyofeli leqsi nikoloz

baraTaSvilisa – `sayure~. qalis

natifi samkauli TeTr SroSanaze

damjdar, frTebacaxcaxebul pe-

pelasTan aris Sedarebuli da

`eTamaSeba Tavisa aCrdils~. am ara-

amqveyniuri mSvenierebis mxilveli

poeti damabrmaveblad mocimcime

sayureze dananebiT, naRvlianad

amoiZaxebs:

netavi imas,vinc Taviss sunTqvasSensa CrdilSia moibrunebdes.

miniaturul metaforaSi mTeli

samyaroa Zvirfasi TvaliviT Cas-

muli. saerTodac, baraTaSvilis

`sayure~ erTi gaSlili metaforaa,

romlis Sesadari, silamaziTa da

siRrmiT, qarTul poeziaSi Znelad

Tu moiZebneba.

aqve SeiZleboda imis Tqmac, rom

oTar WilaZis es leqsi Soreulad

mogvagonebs (raime gavlenaze

laparaki zedmetia) boris pas­

ternakis romanze darTul erT-

erTi Sedevrs, sisadaviTa da aR-

sarebis siwrfeliT gajerebul

leqss – `zamTris Rames~, sadac

aseve ganuwyvetlad bardnis, mTel

dedamiwas gardigardmo efineba

rZisferi fantelebi. poeti Zvir-

fas arsebasTan imyofeba (magidaze

anTebuli sanTeli, maTes saxare-

bidan momdinare sikeTis damamkvi-

drebel simbolod aris miCneuli),

Cven vxedavT ganaTebul Werze mo-

qanave landebs, mowmeni vxdebiT

qalis da mamakacis xel-fexis da

bedis mistiuri gadajvaredinebisa

aTanas feti

oTar WilaZe

Page 10: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

10 oqtomberi

(`Скрещенья, рук, скрещенья ног, судьбы скрезунья...~).

aTeuli wlobiT xelovnurad

miCumaTebul, Tavis droze xe-

lisuflebis mier usamarTlod

daCagrul, warmoSobiT didgvaro-

van leks, metad Tavisebur, Sesa-

Suri ostatobis rus poet arseni

tarkovskis aqvs erTi tragiku-

li tonalobis usaTauro leqsi,

romelSic ukve dakargul, Savka-

biani qalis siyvaruls mistiris da

igi miaCnia `RvTisgan daubrunebel

saukeTeso wyalobad~.

poeti mzadaa Seulocos, oRond

kvlav daibrunos is ganumeorebe-

li netareba da mere Tundac isev

dakargos ufleba saocnebo ar-

sebis `sunTqvaze, xelebze, kabaze~.

es mware oxvra sulisSemZravi Za-

liT ismis leqsis bolo strofSi:

Я не знаб, где твоя держава,И не знаю, как сложить хаклятье,Чтобы снова потерять мне правоНа твоё дыханье, руки, платье.

es namdvil msxverplad Sewirvas

hgavs da mxolod didi, umwikvlo

siyvarulis gamoxatulebad Sei-

Zleba CaiTvalos.

Cveni svegamwarebuli samSoblos

`oqros xana~ rom daexata, dasaRu-

pavad ganwiruli tician tabiZe,

gulis mosaoxeblad, xSirad moix-

mobda xolme Tamaris sxivmosil

saxes. aq unda movitano misi erTi

miviwyebuli leqsis striqonebi,

imdroindeli keTildReobis, fu-

funebis, hiperbolurad warmom-

Ceni: `momagondeba Tamaris kaba,

Tormet weliwads rom nakerala~

(amas, vgoneb, ticianisTvis uCveu-

lod gamarTuli da JReradi `mTa

naqerala~ eriTmeba).

dabolos, ar SemiZlia, am kon-

teqstSi ar gavixseno arabeTis

mpyrobelis, rostevan mefis

erTaderTi asulis, Tamaris lit-

eraturuli oreulis, `mzis dam-

wunebeli~ TinaTinis Seudarebeli,

fasdaudebeli samoseli, roca

uzomod Sewuxebulma, quSad mjdo-

marem, `ucxo moymis~ saZebnelad

Tavisi saqmro, `sarosa mjobi naz-

ardi~ avTandili daibara:

gaZrcvilsa tansa emosnes yaryumni usapironi,

eburnes moSliT rideni, fasisa Tqmad saWironi,

Svenodes Savni wamwamni, gulisa gasagmironi,

mas TeTrsa yelsa ekidnen grZlad Tmani ar­uxSironi.

aseTi gamaonebeli silamazis

mxilveli mijnuri, advili misax-

vedria, rogori RvTiuri cecxliT

aenTeboda, raTa zRvasa Tu xmele-

Tze moulodnelad gauCinarebuli

(`hgvanda qvesknels CaZromilsa

anu zecad anafrensa...~), sxvaTa-

gan upovneli ucnauri yma `kidi-

Ti kide~ eZebna da radac ar unda

dasjdomoda (saamisod sami weli

dauTqva TinaTinma), tarielis

kvalisTvis miegno (tyuilad rodi

adareben avTandilis mravalwlian

faTerakebs odisevsis aseTsave

saxifaTo mogzaurobas; troas

legendarul gmirs igi gamWriaxo-

biT, moxerxebiTac gavs). mxolod

amis mere moipovebda uflebas

umamacesi spaspeti, `laRi, ukadri~

avTandili Tavisi sacolis zRa-

prul samosels xeliT Sehxeboda.

WeSmaritad sxva jado da momxi-

blaoba aqvs qalis kabas, sad ar

gadagkargavs, ra saswauls ar Caga-

deninebs.

boris pasternaki

tician tabiZe

arseni tarkovski

Page 11: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 11

№ 10 2010

geno kalandia

bebrebi oTar WilaZis xsovnas

rodesac didi poeti kvdeba,zRvebi, qarebi iwyeben qviTins...am wiTur bebrebs edebaT snebada myrali suli evsebaT fiTriT.

gulze, viT karze urduli adevT,arc qriste axsovT da misi mcneba,oTaxSi SuriT aqroben sanTlebs,rodesac didi poeti kvdeba.

gareT haerSi dafrinavs Citi, – vardiT, laJvardiT, galobiT Tvreba...boRmiT da SuriT uSrebaT sisxli,rodesac didi poeti kvdeba.

mRvdlebi, viT Zmebi modian diliT,rom aRasrulon rCeulis neba...am wiTur bebrebs ar yofniT Zili,rodesac didi poeti kvdeba.

mTawminda ukve axloa misTvis,viT mSoblis ezo da aTi mcneba...CemsaviT wuxs da ganicdis bevri,rodesac didi poeti kvdeba.

`inteleqti~ gTavazobT

oTar WilaZe `ca miwidan iwyeba~

`sxvaTaSoris, cudi ar iqneba, mec rom moviZio Zvel rveulebSi gafantuli Canawerebi, vin icis, iqneb imaTi gamocemac moundes vinmes „CemTan SeuTanxmeblad!“ – (oTar WilaZe, 1994 w.).

didi mwerlis gamouqveynebeli Canawerebi.yvelaze avtobiografiuli wigni, romelsac oTar WilaZe mTeli cxovreba

simartoveSi werda. aq naxavT mwerlis yoveldRiur gancdebsa Tu emociebs, SemoqmedebiT

laboratorias, gamoxmaurebebs ama Tu im movlenaze, Sexedulebebs cnobil adamianebze. Canawerebi gasdevs mTel mis literaturul cxovrebas 1955 wlidan gardacvalebamde.

krebuli Seadgina da winasityvaoba daurTo Tamaz WilaZem. wignSi gamoyenebulia oTar WilaZis naxatebi.

Page 12: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

12 oqtomberi

guram megreliSvili: rodesac RmerTTan kavSirs kargaven adamian-ebi, anu roca logosis uSualod ve-Rar esmiT, maTTan igzavnebian xol-me Suamavlebi, winaswarmetyvelebi, mqadageblebi, salosebi. zogierT sazogadoebaSi, aseTi winaswarm-etyvelebis esmiT, zogierTSi – ara. eriskaci ukve isea daSorebuli RvTaebrivs, rom uWirs, eZneleba RvTaebrivi sityvis miReba da Se-sabamisad, iTxovs iseT Suamavals, romelic mas uSualod misTvis gas-ageb enaze auxsnis saTqmels. CvenT-vis, eriskacebisaTvis, aseTebi mw-erlebi arian da mwerlis simaRle swored iqidan isazRvreba, ramde-nad iTavsebs da iTavisebs am fun-qcias – mqadageblis, simarTlis pirSi mTqmelis funqcias. CemTvis oTar WilaZe swored aseTi winas-warmetyveli iyo.

diana anfimiadi: `Sen xar – aqam-de rac unda meTqva, Sen xar oTaxSi haerze meti!..~ – am ori fraziT iwyeba CemTvis oTar WilaZe, Tavda-pirvelad es amotivtivdeba xolme mexsierebaSi, amitomac, SemiZlia vTqva, rom CemTvis, subieqturad, jer poeti WilaZea, mere WilaZe – prozaikosi, miuxedavad imisa, rom misi SesaniSnavi romanebi Zalian miyvars da mimaCnia, rom Tu rame gvaaxlovebs msoflio literatu-rul procesebTan, es upirveles yovlisa, oTar WilaZis prozaa, ma-gram misi poezia imdenad intimuri da piradulia, rom masSi ise grZnob Tavs, rogorc gvian Semodgomaze sakuTar oTaxSi, sadac Seni sayva-reli musikaa CarTuli da buxarSi muxis morebi tkacuneben.

nino sadRobelaSvili: cota xnis win, ̀ inteleqtma~ gamosca oTar WilaZis Canawerebi – ubis wignakis dRiurebi, wignebis Tu sufTad-morCenili qaRaldebis arSiebze

minaweri fiqrebi, Tavisive eskize-bianad. Ees kidev – aRmoCena iyo Cem-Tvis, ar vicodi, oTar WilaZe Tu xatavda. Tan, iciT rogori naxate-bia? ai, reJisorebi rom akeTeben xolme kadrirebas da, yvela sagu-lisxmo movlenas Tu tipaJs raRac simboloTi aRniSnaven. masac simbo-loebi aqvs – adamianis, silamazis, warmavlobis... mTeli es wignic, sim-boloebamde daSifruli nafiqra-lia. Tan, Canawerebi xom yvelaze in-timuri ram aris mwerlisTvisac da misi mkiTxvelisTvisac da, gulwrf-elobis gamZafrebuli surnelic ax-lavs. aqac – am Tavis dRiurebSi, ise-Tive raRacnairad bumberazi moCans oTar WilaZe, veeba, naTeli gonebiT da Rrma SinaarsiT, rogorc mTel SemoqmedebaSi. gegoneba, mosvenebis uflebas am ̀ amosunTqvis wuTebSic~ – CanawerebSic ar aZlevda Tavs, da yvela fraza, yvela abzaci misi pi-radi biografiidan – misive qvey-nis biografias emTxveva. ai, aseTi darCeba CemTvis oTar WilaZe – Cemi qveynis biografia.

kato javaxiSvili: `mwerali alalbedze daeZebs imas, risi sax-elic wesierad TviTonac ar icis da vidre ipovides, daaxloebiTac ki ver warmoidgens, rogor gamoiy-ureba mizezi da mizani misi ugzo-ukvlod xetialisa arsaidan arsaiT mimaval gzaze~ – ucnauri Cveva aqvs mis sityvas, amoiCemeb da da-gaqvs Tan usasrulod. xom gvxvdeba leqsebi, saxeobrivad da stilistu-rad TiTqos yvelaferi wesrigSia, kiTxulob, mogwons, magram raRac drois Semdeg aRaraferi rCeba. sicarielea... arasodes ukiTxavT mis teqstebs mosvla, daukiTxavad SemoaRes kari da ki ar Semovidnen, SemoiWrnen TiTqos.

diana: ho, es iseTi poeziaa, sa-dac mxatvrul xerxebsa da saleqso

`ca xom vrcelia, magram am cazec ejaxebian Rrublebs Rrublebi~...

saubroben kato javaxiSvili, guram megreliSvili, nino sadRobelaSvili da diana anfimiadi

Semodgoma – usasrulod grZeli da gulwrfeli sau-brebis dro. dro, roca Wiqa Caize, adamianebs ufro Rrmad SeuZliaT Caixedon sakuTar TavSic da erTmaneTSic, erT-droulad gareTac gaixedon da SigniTac eZebon mizezi p asuxgaucemeli SekiTxvebis amo saxsnelad. aucilebeli da -na kargebis droc. iseTi dana-kargebis, mTeli cxovreba Se-umCnevlad rom kargav da erT mSvenier dResac aRmoaCen – si-carielea. sul vambob, es sezo-ni rom ar yofiliyo, adamianebs sakuTari Secdomebis aRiareba gauWirdebodaT-meTqi. wvimiani dRea. gareT oqtomberi wvims da Cems saxlSi naxSiris `samo-vari~ duRs. mZuls sentiment-ebi da mainc damria xeli am Cem-Tvis ucxo, Tumca sasiamovnod monatrebulma ganwyobam. Cemi rubrika xom or finjanzea da magidaze ki, oris nacvlad oTxi finjani devs. da Tu ratom, amaze mogvianebiT. karze kaku-nia (zari ar maqvs) da stumrebs viReb, axalgazrda mwerlebsa da poetebs. nino sadRobelaS-vili, guram megreliSvili, Ddiana anfimiadi... yvelaze mS-rali dianaa, fexmZimed aris da rogorc Cans, yvelaze metad gaufrTxilda sakuTar Tavs. ninoze da guramze ki amas namd-vilad ver ityvi.

ai, aseTi stumrebi myavs dRes. erTmaneTisagan radikalurad gansxvavebulebi, sruliad sx-vadasxva RirebulebebiTa da literaturuli Sexedulebe-biT, Tumca Temaa saerTo da am Temas oTar WilaZe hqvia.

kato javaxiSvili

Page 13: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 13

№ 10 2010

zomebze laparaki, iseTive uxerxu-lia, rogorc mesame adamianis Ca-reva Seyvarebulebis saubarSi an Seyvarebulebis dumilSi.

kato: da uceb mivxvdi, es yvelaferi yovelTvis CemTan iyo, ubralod sadRac Zalian Rrmad dam-arxuli da mexsierebis zedapirze amotivtivebas elodeboda. CemTvis cxovreba ufro prozaa, bedniere-ba ki albaT poezia. WilaZe ufro cxovrebaa, mTeli Tavisi imedga-cruebebiT, ngreviT Tu SenebiT.

gurami: oTar WilaZe ocda-meerTe saukunis mweralia. karg mkiTxvels Tu cocxali urTier-Toba ar SeuZlia Tundac saukunis win gardacvlil mweralTan, is mas ver gaugebs. gana mlocveli, ro-melic xatTan dgas, mkvdar wmindans esaubreba? gana winaswarmetyvelis sityvebi Zveldeba da fass kargavs? vera, radgan is, rac wmindas em-saxureba Tavadac ganiwmindeba da wmindaa, daZveleba ar uweria. Sei-Zleba Zalian paTetikurad gamom-dis, magram mimaCnia, rom WilaZis-nairi prozaikosi meoce saukuneSi sul oriode Tu moevlina qveyanas. amitomac iyo xolme es gauTavebeli dayvedrebebi, imas hgavs, amas hgavs, imis mibaZvaa, es ufro adre daiwera da ase Semdeg. yvela mwerali erTi wyarodan ar svams wyals? yvela wmindani erT WeSmaritebas ar qad-agebs? davuwyoT yvedreba serafim sarovels, ioane oqropirs baZavs da hgavso, an ioane oqropirs, lao Zis `gadamRerebaao~, gana sulelebi ar viqnebiT? gana yvela maTgani Rmer-Tis naTqvams ar gviadamianurebda?

kato: `gana talRebma ician, romel napirs Seaskdebian, qvians Tu silians? mainc erTi suli aqvT, ro-dis miaRweven napiramde, raTa daim-sxvrnen, daifuSon da ganadgurdnen im erTwamiani Sexebis gulisTvis, risTvisac saerTod gaCenilan~ – dRes gauTaveblad vcitireb, ma-gram sworedac rom es napiria, mTe-li cxovreba riskenac miiswrafoda albaT. sadRac usasrulobisaken... ase darCa kidec is CemTvis, droSi

acdenili, dros gaswrebulica da am droze gadafarebulic.

nino: ho, kato, amitomac, misi Canawerebis wakiTxvis Semdeg kidev erTxel damenana saqarTvelo uo-TarWilaZeod... ramxela fiqri moak-lda! ramxela Wirisufali! sadRa arian aseTi mwerlebi – ase jvarc-mulebi qveynis bedsa da tkivilze. lia sturuas erTi leqsis fraza maxsendeba – ̀ mokvda maRali stili~. es maRali stili raRaa? adamianoba albaT – Tavisi srulqmnilebiT, Ta-vis yvela gamovlinebaSi – erovnul-pirovnul-kosmopoliturSi; imaze metad adamianoba – vidre garemoeba gavlens Sen, vidre ggonia, rom sul esaa, rac SegiZlia; siZvelis gancda adamianSi, arqaulobis ki ara, siZve-lis – istoriis, uxsovarobis, mara-disobaSi daWerili sakuTari wamis ganumeoreblobis.

diana: maradiuls rac Seexeba, yvelaferi maradiuli ki ara, mTli-anad maradiulia da saerTod, Tu maradiulze ar wer, literaturas ar qmni. yofiTi ukve yofiTi aRar aris, roca literaturul formaSi eqceva.

gurami: bolos dadumda. saer-Tod aRar laparakobda. gana saT-qmeli aRar hqonda? veRar gvage-binebda albaT saTqmels, gagvcda da dagveloda.

nino: didi iyo oTar WilaZe, Za-lian didi. misi siCumec, Tu rac hqvia, pozicia, romelzec xSirad laparakoben – mwerlis, xelova-nis, `azrmosakiTxi inteligentisa~ Tu msgavsi statusebis mqone kacis pozicia: siCume,Ggandgoma, – imaze metad sagulisxmo, vidre erTad aRebuli iqneb yvela saprotesto manifesti amqveynad. qveyana rom boboqrobda da, revolucias revo-luciaze awyobda, sazogadoebis azrma rom quCaSi gadainacvla da, quCa ki – ra farTo asparezia didTa da patarebisaTvis, CinianTa da uCi-noTaTvis! maSin is Sin ijda, albaT Tavis oTaxSi, da `godors~ werda – Cvens bolodroindel literatur-aSi erT yvelaze mniSvnelovan wign-

kato javaxiSvili

guram megreliSvili

Page 14: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

14 oqtomberi

Tagans; Canawerebs akeTebda – Tavis TavSi, samyaroSi mogzaurobda da, vis moubrundeba ena rom Tqvas: si-Cumeo...

kato: dumili... CemTvis es ufro sakuTar TavTan dialogia. xan-grZlivi da damRleli gzis Semdeg, sityva fiqrad rom gadaiqceva da madlis qvaze dadebis dro dge-ba. mere, erTxelac, SeiZleba aT-wleulebis an sulac aswleulebis Semdeg, am madls vinme mgzavri ipo-vis da samyaros sul sxva TvalebiT Sexedavs. maradiuli Temebi xom ar cvdebian, arseboben da iarsebeben. es mxolodGadamianebi icvlebian, romlebic am Temebs axleburad amoTqvamen xolme.

diana: me mgoni eg rogori du-milia, ici? ai meSvide dRes Rmer-Tma rom daisvena, egeTi, `da Tqva ufalma, kargi iyo~ da Zalian mSvi-dad dawva da daiZina, raRac egeTi mgonia.

nino: egeb esaa yvelaze didi xmauric dedamiwaze – Semoqmedebis, fiqris, azrovnebis! xelovnebis marad cocxali procesic esaa da, isac, rom arasodes gaxdes mwerali moralisti, an igive semantikiT – amoralisti... aramed, darCes iseT TviTmyofad Semoqmedad, rogoric oTar WilaZea. didi mwerali da, adamiani. Aam `didSi~ yovelive mw-erlurs da adamianurs vgulixmob, romelic aravisTvis ar aris ucxo.

gurami: nebismieri eri bednie-ria da ubeduric imiT, Tu ramdenad Zli eri eriskaci winaswarmetyvele-bi hyavs. bednieri imiT, rom uSua-lod maT enaze, maTive saxe-simbo-loebiT, maTTvis gasagebi foneti-kuri azrovnebiT miewodeba is, rac xSirad TargmanSi ikargeba xolme. ubeduri ki imiTaa, rom aseTi didi mTqmeli hyavs ers da misi ar es-mis. `winaswarmetyvelebi arsad ise daufaseblebi ar arian, rogorc TavianT qalaqSio~, – iTqva da ase-caa. SenTan, Sens gverdiT cxovrobs da gesaubreba adamiani, saRvTo sibrZnis uneburad matarebeli, logosis gamtarebeli da ver xedav. ver xedav, radgan akvirdebi misi

cxovrebis wess, moqmedebas, poli-tikur aqtivobas da msgavs wvril-manebs, sinamdvileSi ki umTavresi sadRac gverdiT grCeba, Caivlis da mxolod wlebis mere, rodesac kacobriobis ganviTarebis done gauswordeba mwerlis naTqvams, vigebT da vafasebT `mRaRadebels udabnosa Sina~ da iwyeba meore uki-duresoba, gafetiSeba, gakerpeba da uSualo kavSiris dakargva masTan.

kato:. `ca xom vrcelia, magram am cazec ejaxebian Rrublebs Rrublebi~ . . . – iqneb fexismo sa-nacvleblad sulac ar aris saWiro erTmaneTs davabijoT maSin, roca gverdze adgili carielia. ratom-Rac, adamianebi erTmaneTs niWs verafriT vpatiobT. gviWirs sx-visi sikargis danaxva, Tvalebs varidebT. Aai sikvdili, sikvdils xSirad sargebelic ki moaqvs, ux-eSad rom vTqvaT. mkvdari xom saSiSi aRar aris da masze daxarjuli si-tyvac xSirad TviTreklamisaTvis mSvenieri motivia. arada, ra mar-tivia Tqva rasac fiqrob, ubralod, adge da Tqva.

diana: Zveli ambavia, niWs rom ar vpatiobT adamianebs. marto Cven varT ase Tu yvela asea, ar vici. mgoni yvela asea, magram sikvdili raRacebis Tqmas gvabedinebs. ai, vakvirdebi, cocxal mweralze ara-vin arafers wers, miTumetes, vTq-vaT, axalgazrdaze Tqvas rame kar-gi, waaxalisos, Tu megobari ar aris an rame aseTi, TiTqos vfiqrobT – marTla ar gauxardes, marTla ar gabednierdes amiT adamianio. sikvdili gvabedinebs. WilaZis bo-lo wlebSi me ar maxsovs normal-uri kritikuli werili oTarze, gardaicvala da wamovida tbili sityvebis zRva – TiTqos gardacv-lilze alalia, gardacvlilis qe-bis gamo cocxlebi ar gagvkicxaven.

gareT oqtomberi wvims da Cems

saxlSi naxSiris `samovari~ duRs. ar vici, ramdenad SevZeliT Cveni damokidebulebis gamoxatva am saubriT, Tumca `zogjer Tqma sjobs araTqmasa~...

nino sadRobelaSvili

diana anfimiadi

Page 15: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 15

№ 10 2010

poezia

usaSvelod gzebi rodis gaiyara?gzebi rogor dauwewavT meteorebs!viyurebi Tqvenken ise haiharad,TiTqos guli saguleSi meteodes.

gareT, mgoni, iwureba Wreli marti,gareT martis sawnaxeli iwureba;me ki vdumvar, TiTqos marTla Semiyvardamartoobis dawyevlili miwurebi.

am gazafxuls bolos mainc sad wavuval -guls trfialis yumbarebiT gadabombavs -kidev erTxel veRar ixsnis saswaulicxmeli mkerdis gamoketil katakombas.

da Sevivli ocnebebis panTeonze.Semomkivlebs saflavebis cxraklituli:gayidula cad mzirali anTeosi – qarSi xmeli foToliviT gakidula!

Rame lokavs mTvareebis mlaSe abebs.dila kenkavs varskvlavebis askinkilebs.da aravin eubneba, rad SeabesfrTebTan erTad dolabebi sawisqvile...

gzebi ise usaSvelod gaiyara,Wirveuli bedis qarSi gafenili...da Sevarxev manZils ise haiharad,TiTqos yelze ar miWerdes sabeliviT;

TiTqos Tqveni monatrebiT ar bruvdebaaqauri sizmareTis sareceli...magram Tuki movindome dabruneba –Tqvens miwaze sasikvdilod davecemi.

vneba – mRvrie da uankaresi,Tu ram mqonda da Tu ram mindoda, sazi, trapezi Tu asparezi, bedi spaTa Tu bedi indoTa – damigdia da JiniT mojrili qvabs Sigan malpobs TanisTanobiT

zaza bibilaSvili

leqsebi

zaza bibilaSvili daibada 1972 wels karaleTSi (gori).

1994 wels daamTavra iv. javax-iSvilis saxelobis Tsu Jurnal-istikis fakulteti.

muSaobda presis korespon-dentad, redaqtorad, samxedro Jurnalistad, tele- da kino-produqciis scenaristad da redaqtorad.

leqsebs, moTxrobebs, lit-eraturul werilebs aqveynebs 1985 wlidan.

avtoria ori poeturi krebu-lisa: ̀ nu mesizmrebi, raa!~ (1999) da `Cemi mdogvis marcvali~ (2009).

Page 16: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

16 oqtomberi

seni Smagis da seni mijnuris da ufro metad – unestanobis. welze – maxvili, mexad naWedi, ris amexebas ver moveswari: irgvliv – aTasi cixe qajeTis, magram arc erTSi – Cemi nestani.Tvlemen mcvelebi, iRblianebi, mofrialebul karTan dilegis. ise uwyalod igvianeben, albaT, arc movlen avTandilebi. TiTqos mnaTebis aTinaTebic sabaldaxine gvirgvinebia.yrian lelebSi myrali katebi da lomebiviT iRrinebian. veRarc sikvdili Cadga TvalebSi – landi trfialis mexTatexisa, verc uCinmaCin mterze TareSi – amirbaruli Cexva meRirsa.

da aRar vici, rad damafeTa sizmrad nanaxi eSxis zmorebam an siyvarulis Wreli nafleTi rad mafenia vefxis zolebad.

mtero, mojardi saxedaRrejiT!mze mimqralia, qari – daRlili.xandaxan gulis TeTri naglejiTu Seirxeva bairaRiviT.

moisurvile Savi natvrebi,gatiknulebi boRmis jiqniTa!karic ar dagrCa Semosamtvrevi –gamtvreulia yvela Signidan!

mtero, mojardi, Tuki sadme xar, –datexili aqvs frTebi qartexils.ra bedenaa gulis gatexa –cixes daaqcevs ficis gamtexi!

amden bzarsa da amden iaras sicocxlis kiriT raRa gatenis!mtero, mojardi – cixe ki ara –Tavic ar minda naRalatevi!

iqneba, kidec geSiT Cameliskupris xaroSi jojo da myvari.momZalebia leSismWamelic –mkvdari vgonivar naxevrad mkvdari.

mtero, mojardi, Slegi natvrebisisxlgawuwnuliT aZRe jigriTa!karic ar darCa Semosamtvrevi –gamtvreulia yvela Signidan.

Page 17: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 17

№ 10 2010

`– esu kiristo-samas Seuyvarda princesa santa maria, siyvarulisgan mokvda da

amitom gaxda RmerTi~. riunoske akutagava – `Zuriano kitiske~

yvelaferi saaTiviT aewyo, riuno...gantevebis samkuTxedi:satrfo – megobari – Ralati.afrebi gaSlilia. melodeba myudro triumi.droa, gadavicva wiTeli kimono,rogorc jalaTis xalaTi.rame unda meTqva.axla yvelaferi rigzea.xom ar vityodi, rom aqauri susxiT viWinWrebi.xom ar vityodi, rom qveyana iqcevabagedabrecili Rimis miwisZvrebiT.rom keTili Rimili, ra xania, Caikvnites tuCiviTda vinc ver Caylapa, yelSi gasCria da hgudavs.da samaskarado bazars uCivisZveli meZvelmanec, keTili niRbebis gudiT.rom gadamdgari generlebiviT moxuci RmerTebicecxls mificxebianda mdumared wrupaven sakes.Tavi daanebe lucifers – TavisTvis erToba –Tavisia da, rogorc unda,ise dabrecs veeba sarkes.an ra dros amaoebaze laparakia.mere ra, Tu sisulelea yvela tanka da soneti.mere ra, rom siZvis papanaqebaairgvliv da vercxlis uTvalavi moneta.rogor ityvi, rom namdvili ki ara – miTi xaran – usazmnod ganmuxtuli muxti.arada, raRac unda Tqva, roca midixar,oRond iseTi – sulsa da guls moxvdes.da, aha, SvebiT vgrex ukanasknel striqonebs –xelgaSliT vaniaveb maTxovris qonebas.naxe – satrfo da megobari gamovigone.Ralats rad undoda gamogoneba.rakiRa xelT vigde sanukvari sadave,avdeqi da davafrqvie mduRare striqonebic.banaluria? – SesaniSnavia, maSasadame.miT umetes – mTeli sicocxle amas vigonebdi.axla SemiZlia,mimavalma myudro triumiskenvimeoro mxolod:o, esu kiristo-sama... sama-kiristo...

ra kargad aewyo yvelaferi, riunoske.ra kargi dRea xarakirisTvis.

Page 18: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

18 oqtomberi

mxatvruli proza

uzenaes kacik-prezidentis* sa-zafxulo rezidencia sazeimod morTul-mokazmuli gaxldaT. oR-ond samgloviaro, Savi abreSumiT gadaxveuli gvirgvinebic imdenive iyo, ramdenic aTasferi, xasxas-kaSkaSa tropikuli yvavilebisgan dawnuli girlandebi da Taigule-bi. Tvaluwvdenel, Tovlian mTebs Soris, sal kdeebSi aRmarTuli s abrZolokoSkebiani cixe-simagre-sasaxlis kedlebiY yvavilebis far-dags daefara.

manvelo kosta (igive manveliSi-li konstantine), SokorTvelos meSvide kacik-prezidenti, uf-skrulis Tavze gadmokidebul momcro verandaze gamovida – or-mocdaTxuTmetiode wlis maRali, xmel-xmeli mamakaci iyo. mxre-bze daTbiluli saSinao ponCoxa moesxa, fexze vikunias tyavis mes-tebi ecva.

gzas Caxeda, serpantinis lenti-viT rom mimoiklakneboda Rruble-biT daburul xeobaSi. stumrebis mobrZanebamde – tragizeimis daw-yebamde – xuTi saaTi rCeboda. mTeli xuTi saaTi aqvs! anda, sul raRac xuTi saaTi...

wamebs wikwiki gahqondaT gulSi.ratomRac cas axeda. cixe-koSks

Tavze kondori dasrialebda ul-mobeli, mZime, strategiuli bomb-damSeniviT.

xuTi saaTi.manvelo kosta borjRalebian

sarwevela-savarZelSi CaeSva da Tovlian mTebs auCqareblad, da-kvirvebiT Seavlo Tvali, TiTqos samudamod undao CaibeWdos gon-ebaSi. Tu gulSi.

wamebs wikwiki gahqondaT gulSi. verandaze patara biWuna gamo-

bajbajda. kacik-prezidentis Svi -

li Svili, xuTi wlis kotiko – buT-xuza, daTvis beliviT sayvare li bavSvi.

biWunam verandaze papa SeniSna, Secba, etyoba ar eloda – erT adg-ilas Sedga, ar icoda ra eqna, misu-liyo Tu gaqceuliyo.

manvelo kostam dauZaxa:– kotiko, modi aq!biWuna gaqanda, papas muxlebSi

Causkupda. kostam Tavze xeli ga-dausva, miesiyvarula – SviliS-vilTan urTierTobas iSviaTad axerxebda – saqveyno saqme da sazrunavi piradi cxovrebisTvis dros TiTqmis ar utovebda...

kotiko sayvarel papas Caexuta, Tavi gulze daado da uceb wikwiki gaigona. gaocebiT axeda, SesZaxa:

– babu, gulSi saaTi gaq?…manvelo kostam sevdianad ga-

uRima, mokled miugo:– borjRaladi.– borjRa,.. ra? – ver gaigo bavS-

vma. – borjRaladi. ar gagigia?.. mow-

yobilobaa, gulSi ro gifeTqdeba, roca dro mova...

biWunam xeli gulze moisva da SeSfoTebiT ikiTxa:

– mec maq eg raRaca?! – ara, ara, patarav, nu geSinia...

Sen ar gaqvs da arc geqneba,.. oRon-dac Tuki CemsaviT erT mSvenier dRes kacik-prezidenti ar gaxde-bi...

– da Sen ratom gaqvs, babu?– ratom? – manvelo kosta wamiT

dafiqrda, – ori sityviT Zalian Znelia, rom agixsna, kotiko, magram mainc vecdebi, radgan bevri dro ar damrCenia... aba, raRas movax-erxeb mere...

biWunam papas mkerdze yuri isev miado.

irakli lomouri

SokorTvelos borjRaladi(paraleluri saqarTvelos qronikebidan)

* `kaciki~ inkebis imperiis mmar-Tvels erqva (avt. SeniSvna)

Page 19: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 19

№ 10 2010

– wikwikebs!– ki, wikwikebs da mere ityvis:

`buh~! bavSvs Tvalebi daumrgvalda.– rato, babu? rato ityvis

`buh~?– modi, kotiko, zRapariviT mo-

giyvebi... zRapars xom keTili bolo aqvs yovelTvis... mm, cxovrebisgan gansxvavebiT, – kacik-prezidentma dinjad daiwyo, – iyo da ara iyo ra, iyo erTi mSvenieri qveyana, mas So-korTvelo erqva...

– Cveni SokorTvelo? amayi kon-dorebis samSoblo? – gauxarda bi-Wunas.

– diax, Cemo patarav, – gauRima papam, – swored am mSvenier qveya-naSi cxovrobda amayi, laRi, Soko-ladiviT tkbili, magram Tavqari-ani xalxi,..

– Tavqariani ras niSnavs? – ikiTxa bavSvma, – TavSi ro uqriT?

– ra Wkviani biWi xar! – babuam SviliSvils Tma xumrobiT auCeCa, Caixuta da ganagrZo, – hoda, es amay-Tavqariani xalxi verafriT SeTanxmda, vis unda emarTa qveyana. yvelas TviTon undoda pirveli yofiliyo,..

– ra basti-bubu iqneboda!– sworedac rom basti-bubu iyo!

– mwared Caecina manvelo kostas, – didxans, Zalian didxans gagrZelda aurzauri, gawev-gamoweva da cxvir-piris mtvreva, sanam ar gamoCnda aznauri sahak katcelkoatli,..

– ho, suraTze minaxavs! – gaax-senda bavSvs, – didi sahaki! TeTr cxenze ro zis da xelSi patara mze uWiravs,.. Tavisi guli!

– marTali xar, – Seaqo papam, – gcodnia yvelaferi! aznaurma sa-hakma Tavqarian TanamoZmeebs Ses-Tavza: modi is iyos pirveli, visac samSoblo yvelaze metad uyvarso!

– da rogor gaigebdnen, yvelaze metad vis uyvarda? – didi kaciviT dafiqrda kotiko, seriozulad ikiTxa.

– swored eg iyo saqme! yvelam iy-vira, me miyvars, meo!

– da sahakma ra Tqva?

– sahakma Tqva, modi, visac marT-la yvelaze metad uyvars qveyana, gulSi borjRaladi Caidos da xuTi weli marTos, mere ki axali kacik-prezidenti avirCioTo...

– da is sad wavidoda? – isev dafiqrda bavSvi, – Zveli prezi-denti?

– sad wavidoda? – kiTxva gaimeo-ra kostam, – sad da, jojomoTxeSi!

– jojomoTxe ra aris? – gaocda bavSvi.

– jojomoTxe ar gagigia? ra pa-tara xar, – Cailaparaka kacikma, – jojomoTxe iseTi adgilia, sadac jojoxeTi da samoTxe erTadaa,.. borjRaliviT gadaxlarTuli.

– jojoxeTi vici, iq yvela tiris, samoTxeSi kidev yvela TamaSobs da icinis! – wamoiZaxa bavSvma.

– Cemi Wkviani biWi! – lamisaa guli auCuyda papas, – hoda, jo-jomeoTxeSi tirian, TamaSoben da icinian,.. esaa adgili, sadac midis kacik-prezidenti, roca xuTi weli gauva, roca gulSi Cadgmuli bor-jRaladi ityvis: `buh~!

– `buh~! – gaimeora bavSvma. – afeTqdeba, – Tavi dauqnia pa-

pam, ponCoxa gadaiwia da mkerdze gamoyvanil Txevadkristalian in-dikators daxeda: 0 weli, 0 Tve, 0 dRe, 4 saaTi, 9 wuTi, 28 wami...

– jojomoTxeSi rogor iqnebi, babu? – biWi isev Caexuta, pawia xe-lebi kiserze magrad moxvia.

– aba, ra giTxra, – sevdianad mi-ugo manvelo kostam, – amboben, iq mTavar qalaqs deviviT veeba rkinis qali darajobs, cal xelSi xmali uWiravs, meoreSi kidev – bangwam-liT savse Tasi,.. Turme geubneba, samtrod Tu moxvedi, exlave Tavs mogWri, Tu arada, ai, es dalie da gaiTiSeo...

– dalev, babu?– sxva ra gza meqneba,.. Tumca

zustad aravin icis, iq ra xdeba... iqidan mobrunebuli jer aravis unaxavs.

– iqneb kargi adgilia, Tuki ara-vin brundeba? – imedianad ikiTxa kotikom.

Page 20: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

20 oqtomberi

– Znelia iqidan dabruneba, – Tavi gaaqnia kostam, – Sokoxvreli-dan amosvla,.. jojomoTxeSi Casa-maRlebeli xvreli ar ginaxavs?

– Sokoxvreli?.. Hhoo, suraTze minaxavs! – gaaxsenda bavSvs.

– dRes Seni TvaliT naxav, cocx-lad,.. aqvea, am mTis gadaRma, – uTxra da mkerdze daixeda: 0 weli, 0 Tve, 0 dRe, 3 saaTi, 47 wuTi, 11 wami...

– Tu aravin dabrunebula, ra ici, iq ra xdeba? – ar moeSva biWuna.

– winaparTagan viciT,.. da zog-jer sizmarSi vxedavT, kacik-pre-zidenti da sus-kaci...

– sus-kaci? – ver gaigo kotikom. – `sus~ niSnavs `saxelmwifo

uSiSroebis samsaxurs~, – auxsna papam, – esaa kaci, romelic qveyanas Sinauri mtrebisgan icavs.

– da Sen visgan gvicav, babu?–  me gareSe mtrebisgan gicavT

da saxelmwifosa vmarTav, Tqvenze vzrunav, gaWmevT da gasmevT,.. da uzenaes Cokolatls yovelwliur msxverplsa vwirav, radgan ufrosi qurumic me var,..… male ki TviTon Sevewirebi,.. didi sahakiviT...…

– sahakze momiyevi kidev! – Seex-vewa bavSvi.

– roca aznaurma sahakma Tavqa-rianebs SesTavaza, visac yvvelaze metad giyvarT qveyana da pirvel-oba gindaT, gulSi borjRaladi CaidgiT da xuTi weli marTeTo, aravin daTanxmda.

– ratom? – gulubryvlod ikiTxa bavSvma.

– sikvdilis SeeSindaT da imitom, – auxsna kacik-prezidentma, – ai, ma-Sin ki aznaurma sahakma, romelsac jer ar erqva didi sahaki, TviTon Caidga gulSi borjRaladi, xuTi weli marTa qveyana, gareSe mtrebi daamarcxa, mSvidoba daamyara, qvr-iv-oxeri da obol-tiali daapura, usaxlkaro da bogano daabinava, bevreulis bevreuli samuSao ad-gili gaaCina, Warmagi da swavluli ganikiTxa, uswavleli gaanaTla,.. zustad xuTi wlis Tavze ki Sokox-vrelTan mibrZanda da roca bor-jRaladma Tqva `buh~, CamaRlda.

– babu, Zalian,.. – biWuna Seyovn-da, xeli mkerdze frTxilad Seaxo, – Zalian getkineba?

– ara, kotiko, – bavSvs Tavze xeli gadausva, – erTi wami iqneba mxolod, erTi Cxvleta,.. nemsis Cx-vletasaviT,..… reCxis reCxi gulSi.

UxeobaSi mimoklaknil gzaze man-qanebis grZeli kolona gamoCnda. nel-nela axlovdeboda. pirve-l i modioda SokorTvelosgerbi-ani jav Smanqana, – borjRalze Semomjda ri kondori – ukan grZe-li Savi zimzima limuzinebi mos-devdnen, megobari da amxanagi qvey-nebis oficialuri delegaciebi mohyavdaT. bolos ki avtobusebiT mTeli msofliodan Camosuli Jur-nalistebi da teleoperatorebi mobrZandebodnen.

Kkotiko papis muxlebidan Camox-ta da moajiris qveda rikulze Sedga, stumrebi ukeT rom dae-naxa. javSnosani ezoSi Segrialda, svla ganagrZo, gverdze gadga. So-koladisfer marmarilos farTe kibesTan zimzima limuzini migri-alda. manqanis kari gaiRo da lamaz samxedro formaSi gamowyobili naxSiriviT Savi adamianebi gad-movidnen, mklavze didi svastikebi hqondaT.

– babu, eseni vin arian? – ikiTxa biWma gaocebiT.

– eseni? eseni germanelebi. – Savebi ratom arian? – CrdiloeTSi cxovroben, sadac

mze sustad anaTebs, imitomac aqvT aseTi kani,.. Savi feri sinaTles da siTbos yvelaze kargad iTvisebs,.. gaige?

bavSvma Tavi dinjad dauqnia, magram Canda, ver Caxvda.K kunapeti germaneli nacistebis delegacia rezidenciaSi Seiyvanes. meore man-qanidan TovliviT TeTri adamian-ebi gadmovidnen. grZeli, spetaki samosi ecvaT.

– babu, babu, da eseni ratom arian aseTi TeTrebi? – ikiTxa ko-tikom da xelze daixeda. Sokolad-isferi kani hqonda.

– egeni afrikidan arian, – auxsna

Page 21: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 21

№ 10 2010

kacik-prezidentma, – iq mze magrad aWers, sastikia da mxurvale, Te-Tri feri kidev yvelaze kargad ireklavs mzis sxivebs... egeni rom evropelebiviT Savkanianebi yo-filiyvnen, ver gauZlebdnen, ga-daSendebodnen.

– gadaSendebodnen?..– mokvdebodnen, daixocebod-

nen,.. bunebaSi yvelafers Segueba da saxeobaTa brZola gansaz-Rvravs, ukeT Seguebuli amar-cxebs sustsa da uniaTos. es prin-cipi Cvenma didma mecnierma, mixako dariCinma aRmoaCina. Tumca SenT-vis evoluciis Teoria jer cota adrea,..

– da Cven ratom varT aseTebi? – bavSvma babuas TvalebTan pawia xeli miutana.

– oo, Cven kanis yvelaze dax-vewili, Rirseuli, keTilSobi-luri feri gvaqvs,.. tkbili, Rv-Taebrivi Sokoladis feri,.. arc Savia da arc TeTri, aramed sa-Sualo,.. Cvens dalocvil mTebSi mze yvelaze jansaRad anaTebs, arc wvavs da arc siTbos aklebs,.. daimaxsovre, saSualo yvelgan da yvelaferSi saukeTesoa!.. Cven msoflioSi yvelaze,..

magram sityvis damTavreba ver moaswro. verandaze sus-ka-ci – gaurkveveli asakis dabali, gamelotebuli, nayvavilarsaxia-ni kaci gamovida. sada frenCi da lamas tyavis rbili Ceqmebi ecva. murabasaviT tkbili da blanti gamoxedva hqonda.

– droa! – moulodnelad xmamaR-la, mkveTrad, TiTqmis susxiana-dac ki gamoacxada, mere xmadabla daumata, – CasamaRleblad moemza-deT, Tqveno aRmatebulebav, mile-Tis stumrebi gelian...

kacik-prezidentma mkerdze us-ityvod daixeda – 0 weli, 0 Tve, 0 dRe, 2 saaTi, 56 wuTi, 27 wami –

wamodga da sus-kacs SenobaSi Se-hyva. biWunam Tvali gaayola, pawia xeli dauqnia, Tumca manvelo kos-tas ar daunaxavs...

...kacik-prezidentis kabinetSi myudro bindbundi da axalmo-duRebuli cxeli Sokolodis ma-cocxlebeli surneleba daRvril-iyo. kacik-prezidenti savarZelSi ijda, cxel Sokolads miirTmevda da stumrebis sias uyuradRebod aTvalierebda.

sus-kacma jibidan dakecili cx-virsaxoci da ufero siTxiT savse momcro SuSa amoiRi, flakoni swrafad gaxsna, naWeri siTxeSi daasvela, kacik-prezidents zur-gidan miadga da uecrad cxvirsa-xoci pirze aafara. manvelo kosta gaiTiSa. cxeli Sokolodi xaliCa-ze daiRvara...

...manvelo kostam Tvali gaaxi-la, mimoixeda. sawolSi iwva, ufan-jro da ukarebo oTaxsa Tu sakanSi. xeli moisva, gul-mkerdi mWidrod hqonda dabintuli.

– mSvidad, – uTxra sus-kacma, Tavze adga, – mSvidad iweqi... jo-jomoTxeSi moxvedras movaswrebT.

– sus-kac, Cemi romeli oreuli gauSvi SokoxvrelSi, pirveli Tu meore?

sus-kacma ar upasuxa. kostam isev hkiTxa:

– sus-kac, did sahaksac amouRe borjRaladi? maSinac xom sus-kaci iyavi?

– borjRaladi? pirvelad mes-mis. ra aris borjRaladi?

sus-kaci gatrialda, kedelSi damalul Rilaks TiTi daaWira, saidumlo gasasvleli uxmaurod gaixsna. sus-kacma nabiji gadadga, wamiT Seyovnda, Cailaparaka:

– erT kviraSi plastikursac gagikeTeben... – da saxeze xeli moisva, – sad yavs SokorTvelos Svili dasakargavi?

Page 22: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

22 oqtomberi

eseistika / dokumenturi proza

mkiTx ve li sad mi

irak li we re Tel sac Ta vi si ek-

er ma ni ga mo uC n de bo da.

ro man gu li it vir Teb da am mo va-

le o bas, ru si pub li cis ti, we re Te-

li viT emig ra ci a Si Car Ce ni li, me-

mu a re bis we riT rom ioxeb da guls

da im su bu qeb da ka e Sans.

jer ki dev ro dis sme no da irak li

we reT lis sa xe li da aR ta ce bu li yo

mi si po li ti ku ri moR va we o bi Tac

da zne ob ri vi sis ru li Tac, ax la ki

pi ra da dac ga ec no da, aram c Tu ar

ga fer m k r Ta le bo da STa beW di le ba,

pi ri qiT, ki dev uf ro gacxo ve le-

bo da, ra ki Ra ixi lav da Tav m da bal,

sa si a mov no, go ne ba max vi lo bi Ta da

iumo riT da jil do e bul kacs, vi sac

Se eZ lo enawy li a nad, sa xi e rad da

te va dad war mo e Ci na cal ke u li su-

ra Te bi Tu pi rov ne ba ni, is to ri u li

Ja mis suls rom qmnid nen...

da egeb ro man gul mac Se a gu li-

a na ase Ti iS vi a Ti mTxro be li, isic

Caj do mo da mo go ne bebs, jer Tun-

dac Te ber v lis re vo lu ci a ze. is

ki ara, mar to den Ta vis T vis ewe ra,

ro gorc 20-ian wleb Si ki dec mo e-

ki da xe li am Te mi saT vis, ara med –

ga mo saq vey neb la dac ga em za de bi na.

da sawyi si saT vis esec ik ma reb da,

me re ki Tvi Ton Txro ba Ca iT rev da

da, vin icis, ra ran gis me mu a ris tad

war mom d ga ri yo da er Txel da sa mu-

da mod aRek ve Ta avis mo sur ne Ta xme-

bi: ka la mi ar uW ris, mxo lod ena mo-

uR le lo biT gah qon da Ta vi si, vid-

re sa a mi so as pa re zi mo e po ve bo dao.

ar das cal de bo da im me mu a rul

Ca na wer Ta bo lom de miy va na irak li

we re Tels, uSu a lod im si u Je ti sac,

aram c Tu Te ber v lis re vo lu ci is

aqeT-iqi Tac ga daW ri li yo. Tumc

rac aris, ga mo sa de gi ma sa laa is to-

ri kos TaT vi sac da yve las T vi sac,

vinc mo i wa di nebs im mRel va re epo-

qis bnel wi aR Si Ca xed vas. ga mo sa de-

gic da mo nu men tu ric – da um Tav re-

be lic or toms rom mo i cavs.

Tvi Ton av to ris si lu et sac war-

mo sa xavs is Ca na we re bi, sa gu lis x mo,

da ma fiq re bel kon tu rebs, ra sac

re li e fu rad av sebs ro man gu lis

zus ti, max vil go niv ru li dak vir-

ve ba ni, mi si vrce li – sam to mi a ni

– mxat v rul-do ku men tu ri Txzu-

le bi dan (`Tan wa mo vi yo le ru se Ti~)

rom amo ik ri be ba da irak li we reT-

lis li te ra tu rul por t re tad

war mog vid ge ba.

20-iani wle bis ber lin Si irak li

we re Te lic im wre Si tri a leb da,

ro mel sac Se mo ik reb da vla di mer

stan ke vi Ci, emig ra ci a Si ga dax ve-

wi li iuris ti da pub li cis ti, gul-

mod gi ned rom cdi lob da ev ro pis

sa zo ga do eb riv az r sa Tu ru se Tis

im pe ri a Si mom wy v de ul xal xeb ze ze-

gav le nas da Jur nal sac Ca ud ge bo-

da sa Ta ve Si, ga mom cem lo ba sac da

yve las Tan abam da ur Ti er To bis Za-

febs, vi sac ki bol Se vi ku ri re Ji mis

da sam xo bad ewiw k ne bo da su li.

pir ve lad swo red am wre Si gas c-

no bo da irak li we re Tels ro man gu-

li, Tumc ma Sin de li ur Ti er To ba

xan mok le da ze re le aR moC n de bo da

pa riz Si Sex ved reb Tan Se da re biT.

iq uk ve sak ma od da ax lov de bod nen,

ai, ame ri ka Si ki, niu-ior k Si, su lac

da me gob r de bod nen, ise, rom qar T-

ve li Ta va di ver Zleb da, yo vel di-

liT te le fo niT rom ar Sex mi a ne-

ros tom Cxe i Ze

rek vi e mi si na nu li sa(irak li we reT lis be dis we ra)

qvey ni e re bas rom ar vum zi roT,Tva lebs dav xu WamT, ra vu yoT yu rebs!

Ca mo re kil ni bol ni sis mzva raT,vge varT daR re cil mi ni a tu rebs.

ni ko sa ma daS vi li

Page 23: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 23

№ 10 2010

bo da rus pub li cists, da ro de sac

ro man gu li Sve bu le bis ga sa ta reb-

lad pi ter s hems air Cev da, ma sa Cu-

set sis Stat Si, qar T ve li me go ba-

ri sTxov da, mis T vi sac iq Se er Cia

bi na. ro man gu lis me uR le, olia,

mar T lac iq ve mo u na xav da sad goms,

sa dac Tvi Ton da bi nav de bod nen.

maT or sar Tu li an sax l Si uam ra-

vi oTa xi iyo da ami to mac sTxov da

qa li: cal ke ra tom un da cxov rob-

de, Cven Tan gad mo di, Ce mi me uR lis

aseT gu li Tad me go bars me Tvi Ton

mog xe dav, ra Ta mo wes ri ge bul-gaw-

k ri a le bu li iyo, ga na ro dem de Se-

iZ le ba Ta vis mov la ze zru nav deo.

imas eri de boda, mag ram col-

qmris mu da ra bo los da bo los da-

i ya bu leb da da isic ga da vi do da im

sax lis me o re sar Tul ze.

me mu a ris ti irak li we reT lis am

da yo li e bas oli as mtki ce xa si a TiT

xsnis, mi a niS nebs mkiTx vels, rom

Tvi Ton amas ver mi aR wev da.

stri qo nebs So ris ase kan Ti e lad

war mo i sa xe ba qar T ve li moR va wis

mo ri de bu li bu ne ba, Tun dac uax-

lo es ada mi an Ta Se wu xe bas ase ri gad

rom uf r Txis.

mo go ne ba Ta ger ma nul na wil Si

mok led rom ix se ni ebs irak li we-

re Tel Tan Sex ved reb sa da ori o de

fra ziT axa si a Tebs mis pi rov ne bas,

sa gan ge bod aR niS navs:

– irak li gi or gis Ze ze ki dev

bevrs dav wer. maqvs mas ze ra Rac-

ra Ra ce bi saT q me li.

Txro ba Si dro dad ro Cnde ba mi-

si sa xe li, er Ti Ta vi ki sa kuT riv

mas eZR v ne ba da es yo ve li ve er Tad

ga mok veTs im li te ra tu rul por-

t rets, ro me lic Ta vi si fsi qo lo-

gi u ri fo niT Rrma gan zo ga de bas

iZens.

ise Ti gan sa kuT re bu lic ra aris?

Za li an bev r sac nu mo viTxovT –

ra go e Tec irak li we re Te li gax-

l daT, is eker ma no ba ro man gul ma

ga u wia, mag ram Za li an ki wa ad ga mis

bi og ra fi as ru si pub li cis tis es

uan ga ro Ta nad go ma da ga da ar Ci na

es po li ti ku ri moR va we da viwye-

ba sa Tu cal m x riv gan s jas mis sam-

Sob lo Si, ro me lic msof lio mo qa-

la qe o ba ze me oc ne be uZReb Svils

did xans mi wis erT mci re nag lej ze

me tad arc uRir da.

isev sam Sob lo Tu ga mo i deb da

Tavs, Se ev r do me bi na da kar gu li Ze

Tvi si, Tumc... ma inc ra tom, ris T vis

un da ga mo e do Ta vi?..

is ma sa le bi, ra zec ma nam de mig-

viw v de bo da xe li, sa a mi so xel Ca sa-

Wids ga na ras iZ le o da, ra ki Ra mTe-

li Ta vi si una ri da ener gia ab s t-

raq tu li ide e bi sa da ucxo – Ta nac

mi si sam Sob lo sad mi mtru lad gan-

wyo bi li – qvey ni saT vis ga da e go da

sa qar T ve lo Si moR va we o bi sas sa si-

ke To TiT q mis aRa ra fe ri dac lo da.

er Ti-ori gafxa ku ne ba, cxa dia,

saT va lav Si Ca sag de bi ar caa.

ise maT T vis, vinc aR f r To va ne-

bul ni ari an qar T ve li ka cis war ma-

te ba ni Ta da aR ze ve biT Tund ucxo

– da su lac mtru li – sa xel m wi fo-

e bis kar ze, irak li we reT lis sa-

xe lic bevrs niS nav da da araf riT

Ca mo u var de bo da, vTqvaT, un di la­

Ze e bi sas, spar seT Si rom mo ex ve WaT

di di sa xe li da Si ra zis sa xiT im xe-

la pro vin ci ac eg doT xelT sa gam-

geb lod, sa qar T ve los te ri to ri as

ram den jer me rom aWar beb da.

mag ram Cve ni tra gi ku li qvey ni-

saT vis ra – an mis aR ze ve ba-sa xel-

gan T q mu lo bas ra xe i ri mo e ta na sa-

qar T ve lo saT vis da an mi si po li ti-

ku ri tan de mis – kar lo Cxe i Zi sas!..

ra ga mo as wo ra da mo u ki deb lo-

bis efe me rul yo fa Si maT mi marT

pa ti vis ce mis ga mo xa tu le bam da-

sav le Tis qvey ne bis mxriv, Cvens

xel m ZR va ne lo bas Cxe i Ze-we reT lis

mTav ro bad, sa qar T ve los ki su lac

Cxe i Ze-we reT lis res pub li kad rom

ix se ni eb d nen!..

ra kva li da aC nia irak li we reT-

lis dra ma tul ma bi og ra fi am qar-

T ve li sa zo ga do e bis cno bi e re bas

ra i me sa si ke To – ra as wav la, ra Ca a-

go na, ra ze mi a niS na!..

da er T ba Sad iCu te bo da mi si gan-

T q mu li sa xe li da ara rav de bo da

roman guli

Page 24: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

24 oqtomberi

mi si mRel va re da dra ma tu li bi-

og ra fia – dae isev imaT Se e na xaT,

un di la Ze Ta xse ne ba vi sac eama ye-

bo daT, To rem erov nu li su li sa

da mxne o bis Se nar Cu ne bas ra Si un da

wad go mo da?!. qar Tu li po li ti ku-

ri az ris gan vi Ta re bas ra mxriv un-

da Ses we o da?!.

da mis mi marT am re zilT uk ve

gri gol ro ba qi Zis is sity ve bic

aRar gve xa mu Se bo da, irak li we reT-

lis ora to rul unars dak ni ne biT

rom ix se ni eb da da ir w mu ne bo da,

rom bev rad uke Tes mWev r mety vel-

TaT vi sac mo es mi na.

irak li we re Te li upir ve le sad

oq ro pi ro biT rCe bo da sa zo ga-

do e bis cno bi e re ba Si, ga mor Ce ul

ora to rad ru se Tis im pe ri i sa da

da sav le Tis po li ti ku ri de ba te-

bis fon ze, tols rom ar udeb d nen

er T ma neTs did po li ti kur orom-

t ri al Si Cab mu li mo wi na aR m de ge ni,

aTas g var par ti as rom Se fa re bod-

nen, mag ram mkveT rad ori mi mar Tu-

le ba imij ne bo da – so ci a lis tu ri

da erov nu li.

da ra ki Ra irak li we re Te li so-

ci a liz mis erT yve la ze Tval sa-

Ci no apo lo ge tad war mod ge bo da,

dae mi si ora to ru li ni Wic dam d-

ga ri yo eW v q veS – bo los da bo los

erT-er Ti TviT m xil ve li sa gan ase

gad mog v ce mo da da gver Civ na asec

dag ve je re bi na – xe lov nu rad uf ro

ga e be raT mi si es una ri, vid re re a-

lu rad das tur de bo da... da aRar

ga mov ki de bo diT im fsi qo lo gi ur

ga re mo e bas, rom gri gol ro ba qi Zes

Tvi Ton moh qon da Ta vi sa u ke Te so

mWev r mety ve lad da eme to qe bo da

yve las, vi sac am sar bi el ze sa xe li

mo ex ve Wa... ami to mac egeb mi ker Zo e-

bas iCen da – Tun dac qve Sec ne u lad,

ar aris auci le be li ma in c da ma inc

Seg ne bu lad mo en do me bi na mi si oq-

ro pi ro bis dak ni ne ba...

Tan gveb ra le bo da irak li we-

re Te li – ora to ris sa xe lic rom

aRar rCe bo da, Tan Tav sac vi mar T-

leb diT – ager me mu a ru li cno ba

da vi Tom ra tom ar un da ver w mu no-

To... isi ni ki, vinc mi si sa ja ro ga-

mos v le biT mo xib lu liy v nen, iq neb

sru li ad mowy ve til ni iy v nen di de-

bul ora tor Ta ga re mos da irak li

we reT lis mWev r mety ve le ba ra Rac

uC ve u lod eC ve ne bo daT!..

ru se Tis me o re sa xel m wi fo sa-

TaT bi ro Si rom mo ex ve Wa gav le na?..

es al baT uf ro or ga ni za to ru-

li una ri Ta da de ma go gi iT, mi Tu me-

tes, is to ri is msvle lo ba im Ja mad

mis da mis Ta na Ta sa sar geb lod mi e-

mar Te bo da da am fon ze irak li we-

re Te li Ta vis Ta vad mo Can da uf ro

amaR le bu lad.

Se ve le o diT da si xa ru li Tac Se-

ve le o diT mar q siz mis dam k vid re-

bi saT vis Tav ga dak lul meb r ZolT,

ro gorc – Cven da sa bed ni e rod – sa-

qar T ve los is to ri i dan gan ze dar-

Ce ni lebs – Tvi Ton ve ga e ri yaT sa-

ku Ta ri Ta vi da Cven ra tom Ra un da

vcdi li ya viT maT dam k vid re bas sa-

zo ga do eb riv cxov re ba Si?!.

is to ri i dan ver amov S li diT?

amoS la arc ara vis mo fiq re bia,

egaa, Ta vi si mci re ad gi li dar Ce-

bo da ka cob ri o bis bed ni e re bi saT-

vis Tav gan wi rul am dab ne ul kacs

da dae im viw ro Car Co Si et ri a la

Tun dac im dan to ni viT, ro mel sac

ada reb d nen ora to ru li xe lov ne-

bis si di a diT.

mag ram beds ar ga e wi ra wu Ti sof-

li sa gan ga na wi ri da ro man gu li

mo ev li na ga dam r Ce nad, ra Ta mniS v-

ne lo va ni, mra val m x riv sa gu lis x mo

cno be biT Se ev so mi si por t re ti da

er Ti gan zo mi le bis nac v lad ko-

lo ri tu li Stri xe biT war mo e sa xa

odes Rac sa zo ga do eb riv-po li-

ti kur mwver val ze moq ce u li ka ci

dar di sa da si na nu lis gan ga Tan gu-

l i cxov re bis mim wux r ze.

ma inc ras dar dob da, ras na nob-

da, ra TviT g ve mas mis ce mo da?!.

gi vi gam re ke li Se mo i tan da ro-

man gu lis me mu a re bis cal ke ul

frag men tebs Cvens sa mec ni e ro mi-

moq ce va Si da upir ve le sad swo red

es Ca na we re bi ubiZ geb da nar k ve vis

Se saq m ne lad irak li we re Tel ze,

karlo CxeiZe

Page 25: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 25

№ 10 2010

To rem sxvag va rad mis in te res Ta

miR mac ise ve aR moC n de bo da Te ber-

v lis re vo lu ci is erT-er Ti Se moq-

me di, ro gorc sxvac ara er Ti Cve ni

is to ri ko si ver mi i zi da mis ma sa-

xe bam, sa gan ge bod rom ek v li aT da

ezus te bi naT mi si bi og ra fia.

er Ta der Ti gu ram Sa ra Ze ver

ac de bo da mis sa xe bas da qar Tu li

emig ra ci is cxov re bis vrce li pa-

no ra mis mi mo xil vi sas (`ucxo e Tis

cis qveS~) sa gan ge bod Ca ur Tav da

mi sad mi miZR v nil nar k vev sac, am

sam to mi a ni Txzu le bis me o re tom-

Si, apo lo ge tu ri su lis k ve Te biT

gan m s W va luls, am su lis k ve Te bas

ki, cxa dia, is ga re mo e ba iw vev da, Tu

ram xe la ro li Se es ru le bi na qar-

T vel po li ti koss ru se Tis re vo-

lu ci ur gar daq m na Si; da mkvle va ri

ux va dac da i mow meb da mis sa qe bar

stri qo nebs Cve ni emig ran tu li pre-

si dan, Tu ra si maR le ze Setyor c ni-

li yo er Txans es sa xe li da ram xe la

gav le ni saT vis mi eR wia irak li we-

re Tels msof lio po li ti ku ri sa-

zo ga do e bis Tval Si.

ase Se mo i xa ze bo da zo ga di bi o g-

ra fi u li qar ga, rom lis Si na ar sic

gvim J Rav neb da swor xa zob ri v ad mo -

az rov ne da moR va we fa na ti ko sis

por t rets, ke Til So bi lu ri id e i-

saT vis Tav ga da de bu lis, am ke Til -

So bi le bis moC ve ne bi To ba ve ras g ziT

rom ver amo ic no da dar Ca ki dev erT

fa na ti ko sad, vinc Se sa fe ri sad ver

mo ix ma ra di di su li e r i Zal- R o ne.

iq neb mar T lac es da mxo lod es

gax l daT irak li we re Te li?

Tur me da fa ru li rCe bo da mi si

por t re tis me o re mxa re, ga ci le-

biT mniS v ne lo va ni is to ri kos TaT-

vi sac, fsi qo log TaT vi sac, mwer-

le bis T vi sac.

is irak li we re Te li, vi sac aqam-

de vic nob diT, Se sa fe ri sad ver gas-

wev da bi og ra fi u li ro ma nis per so-

na Jo bas, tra gi ko mi ku ri xa si a Ti ki

war mo i sa xe bo da, mag ram re li e fu-

rad ve ra, da win uf ro ko mi ku ri

ieri wa mo i wev da, rac une bu rad da-

ak ni neb da am pi rov ne bis su lis mra-

val fe rov ne ba sa da siR r mes.

am je ra dac – is to ri u li cdis

qar ga Si – tra gi ko mi ku ri iq ne ba es

xa si a Ti, mag ram uf ro tra gi ku li

mxa re wa mo i wevs win da por t re ti

im srul yo fi le biT ga mo ik ve Te ba,

rac mwer lo bis mo va le o baa – ad vi-

lad ar ga i me tos ada mi a ni cal m x ri-

vi gan s ji saT vis da is to ri u li ga-

le rea da su ra Te bi ar da a ma xin jos.

ro man gu li mo ev li na ga dam r Ce-

na do...

uf lis wya lo biT ga da sar Ce ni

rom ar yo fi li yo irak li we re Te-

li, verc am kac Si ipov ni da me go bar-

sa da gu liT mi san dos cxov re bis

iseT Jams, ro de sac nak le bad ir Ce-

ven axal me gob rebs da mar to su lo-

ba ur Cev ni aT.

ager uk ve Cve ni sa mec ni e ro-li-

te ra tu ru li siv r cis sru luf le-

bi a ni na wi lic gam x da ra es me mu a ru-

li Ca na we re bi.

gi vi gam re ke li mxat v rul-do ku-

men tu ri ya i dis Txzu le bas Seq m ni-

da – mis xel Si spor tu li Te ma ti-

kac pro zad gar da iq m ne ba da di di

is to ri u li mov le ne bis Su a gul Si

moq ce u li ka cis xved ri an ki ro gor

ar gan sazR v rav da mim zid vel Txro-

bas... da mka fi od gag r Z no bi neb da,

rom ase iolad mi sa to ve be lic ar

un da yo fi li yo mi si Tav ga da sa va-

li, gan sa kuT re biT mi si si cocx lis

is xa na, ro me lic aqam de idu ma le ba-

Si dan T q mu li yo.

ara, irak li we re Te li ma inc ra

wu xils Sepy ro, ra xrav da, ra ukar-

gav da mos ve ne bas?!.

mis be dad mov le ni li axa li eker-

ma nis im Ca na we re bam de Zal ze iolad

gav cem diT pa suxs am kiTx vas... Zal-

ze iolad da Tur me aras wo rad...

ax la ki... ax la...

pa su xi ma in c da ma inc arc am je-

rad gag viZ nel de ba, mag ram Sec v-

liT ki co ta od nav Se ic v le ba Cve-

ni war mod ge na im fe no men ze, vi sac

irak li we reT lis sa xe liT vic nob-

diT.

ras ga nic di da, ras na nob da, ra

dar di xrav da da...

irakli wereTlis cnobili wignis erT­erTi bolo gamocema (2007 w.)

Page 26: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

26 oqtomberi

I

as ke ti da wa me bu li

tfi li sis gu ber ni is Ta va daz na-

ur Ta wi nam ZRo li da viT me li qiS­

vi li Za li an ga i tex da sa xels im sa-

i u bi leo dRe sas wa u lis Ta os no biT,

ro me lic eZR v ne bo da... ru seT Tan

sa qar T ve los Se er Te bis 100 wlis-

Tavs.

gi or gi las xiS vi lic, sxva po-

li ti ko se bis, sa zo ga do moR va we Ta

Tu mwer le bi sa ar iyos, Za li an ga-

gu lis de bo da qar T ve li eris mo-

no bis aR sa niS na vi dRe sas wa u lis

ga mar T viT, Tumc ze re led da naC-

qa re vad ar gan s ji da da viT me li-

qiS vi lis pi rov ne bas – arc im xa nad

da arc mog vi a ne biT `me mu a reb Si~.

mi iC nev da, rom da viT me li qiS-

vi li an ga re biT ki ar moq me deb da

da Cin-med leb ze ki ar yid da Ta vis

qve ya nas, ara med es gza esa xe bo da

uke Tes sa va lad sa qar T ve lo saT-

vis – ro gorc Tav ga dak lul mo-

nar qists, ru se Tis im pe ra to ri sac

Za li an swam da, da ami to mac sa qar-

T ve lo Si dat ri a le bul yve la ube-

du re bas ab ra leb da mis ukuR marT

mo xe le ebs, ro mel nic ke de li viT

aR mar Tu liy v nen xal x sa da xel m wi-

fes So ris da saq vey no ga sa Wi ri imis

yu ram de, aba, ro gor mi aR wev da.

mag ram ga na ro dem de un da ge nu-

ge Se bi na Ta vi `ke Ti li me fis~ ilu-

zi iT, er Txe lac xom un da dar R ve u-

li yo usul gu lo bis es ke de li?

sa a mi sod mar j ve Sem Tx ve vad eC-

ve na qarTl-ka xe Tis sa me fos ga-

uq me bi dan `sa i u bi leo~ Ta ri Ris

gas v la da am we li wads Ca mo e ki da

ymaw vi lu ri aR t ki ne biT, ro gorc

mxsnels: ru se Tis pre sa se pa ra tis-

to bas rom gvab ra lebs, ax la Seg-

viZ lia saq ve yod da vam t ki coT, rom

ase Ti gan z rax va fiq ra dac ar gag-

viv lia da er T gu lad miv devT Cvens

mo va le o bas im qvey nis wi na Se, vi-

sac ne ba yof lo biT van deT Ta vi da

ki dec ga da vur CiT de da bu di a nad

mos po ba so.

dRe sas wa u lis mza de bi sas ki dip-

lo ma ti u ri gze biT Se ec de bo da im

Jur na lis teb Tan mo la pa ra ke ba sa

da maT da yo li e bas, sa zo ga do eb riv

az r ze ze gav le na ro mel Tac mo e po-

ve bi naT.

na car Si Ca u var de bo da kov zi.

sa er To Se xe du le bas ar Cil

jor ja Zis pa su xi ga mo xa tav da: mar-

Ta lia le ga lur pre sa Si ver Se ge wi-

na aR m de ge biT, mag ram ara le ga lur

pre sa sac xom ve ra vin Cag vi ke tav so.

da viT me li qiS vi li ar ga u nawyen-

de bo daT da mo in do meb da pi ra dad

ke Ti li ur Ti er To ba Se e nar Cu ne bi-

na am ada mi a neb Tan – kvla vac iw vev-

da Ta vis Tan da xan Ta vis mo ma val

sity vas ac nob daT, xan sa ga ze To we-

rils.

– sa zo ga dod Za li an uy var da

Cven Tan la pa ra ki, ka ma Ti da az r-

Ta gac v la-ga moc v la. Za li an sa si-

a mov no mo ba a se iyo da pi ra dad me

xSi rad mqo nia mas Tan xan g r Z li vi

ka ma Ti sxva das x va sa zo ga do eb riv

sa kiTxeb ze.

er Txe lac mi iw vev da gi or gi las-

xiS vils. la ko nur ba raT Si ewe ra:

gTxovT da u yov neb liv mob r Zan de-

To. `cno bis fur c lis~ re daq ci a Si

ki ta aba Si Zec im yo fe bo da da ba rem

isic Tan gah y ve bo da.

da viT me li qiS vi li de re fan Si ve

Se mo e ge be bo daT.

miw ve vis mi zezs am c nob daT: stu-

den te bi myavs da ba re bu li da vcdi-

lob da va je ro, rom ar Rirs ru se-

Tis re vo lu ci ur moZ ra o ba Si mo na-

wi le o ba, ra Ta qar T vel ma axal gaz-

r do bam Ta vi Se i na xos sam Sob lo Si

mu Sa o bi saT vi so.

gi or gi las xiS vi lic da ki ta aba-

Si Zec mtki ced ga nucxa deb d nen: am

saq me Si dax ma re bas ver ga gi wev To.

– kar gi, kar gi... – ise er T ba Sad

Tan x m de ba, rom aS ka raa, arc hqo nia

ime di, mxars da mi We re no.

aba, maS ras niS navs ma Ti miw ve va?

– mo diT yu ri da ug deT Cven ka-

maTs. yu radRe ba mi aq ci eT erT stu-

dents, Se sa niS na vi mWer mety ve li da

me tad max vi li mo ka ma Tea.

ai, Tur me ra!..

giorgi lasxiSvili

arCil jorjaZe

Page 27: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 27

№ 10 2010

mar Ta lia is stu den ti pir w min-

dad uar yofs da viT me li qiS vi lis

ar gu men tebs da sak ma od max vi la-

dac, mag ram Ta va daz na ur Ta wi nam-

ZRo li ise mo u xib lavs mi si mWev-

r mety ve le bi sa da po le mi kis niWs,

rom surs sxva Tac ga a ge bi nos, isi-

nic dam s w re ni ga xa dos ni Wis am fo-

i er ver ki sa.

gTxovT da u yov neb liv mob r-

Zan de To, – am Si na ar sis ba raTs

mxo lod gi or gi las xiS vils ar ga-

ug zav ni da. etyo ba, sxveb ma ase sa-

xel da xe lod ver mo i ca les an da

ad gil ze arc dax ved ri an. dae yo fi-

liy v nen gi or gi las xiS vi li da ki ta

aba Si Ze, ro mel nic Tu ki ga xu re bul

ka maT Si Ca e re od nen, ueW ve lad da-

viT me li qiS vils ga am tyu neb d nen.

is amas aRar naR v lobs, rad ga nac

brwyin va le ta lan ti aR mo u Ce nia da

gu liT xa robs am aR mo Ce niT.

ami to mac ver iT mens da de re fan-

Si ve dax v de baT, ra Ta wu Tic aRar

da i kar gos.

ami to ma caa Ta nax ma: dae me nurc

mo mem x ro bi To.

dae iyos sru li ad sa pi ris pi ro

Se xe du le be bi sa is Wa bu ki da Ta vi si

mWev r mety ve le bi Ta da msje lo bis

si max vi liT yve las Tval win `ga a-

nad gu ros~ mo ka ma Tis rol Si war-

mom d ga ri mas pin Ze li.

da viT me li qiS vi li mxo lod iama-

yebs mi siT.

`me mu a reb Si~ aR niS nu lia, rom:

Ta va daz na ur Ta wi nam ZRols la ma zi

sity va war mo uT q vams.

ro gorc Cans, sa gan ge bod mom za-

de bu la am ga mos v li saT vis.

stu den te bi mag rad da ux v de-

bod nen.

is stu den ti ki, ro mel zec mi a-

niS naT da ki dec da an To ora to ru-

li cecx li, irak li we re Te li aR-

moC n de bo da.

jer mxo lod iwye bo da mi si po-

li ti ku ri ka ri e ra, Si na ga nad rom

grZnob da did saq me TaT vis mzad-

yof nas da im im pe ra tors eqiS pe bo-

da, ro me lic Tur me mi si we rac un-

da gam x da ri yo. al Ro kar na xob da

mkveT ri gar da te xis mo ax lo e bas

im pe ri a Si, sa zo ga do eb riv-po li ti-

ku ri yo fis amo yi ra ve bis gar du va-

lo bas da... es asa ko va ni ka ci ki um-

t ki ceb da, Ca mo ex se ni re vo lu ci ur

moZ ra o bas, ra i me xe lo ba Se is wav le

da er T gu la dac em sa xu re, ga na ro-

dem de iq ne bi an ga je ji le bul ni Ci-

nov ni ke bi, dad ge ba Ja mi, ro de sac

xel m wi fe yve las moh kiTxavs pa suxs

da im ke del sac sa ku Ta ri xe liT Ca-

mo an g revs, xal xis ga sa Wi ri sa da

wu xi lis da nax vas rom uS li so.

axal gaz r da ora to ris mgzne-

ba re ba da go ni e re ba mo xib lav da

gi or gi las xiS vil sac da ki ta aba-

Si Ze sac da al baT mo wo ne bi Tac ga-

da xe des er Ti-me o res, es ra sa xi e ri

sce nis Sem s w re Se vi qe ni To. Tumc

amis Ta o ba ze `me mu a reb Si~ aRa ra-

fe ri we ria, mag ram am epi zo dis Car-

T va Txro ba Si Ta vis Ta vad mig va niS-

nebs maT ma Sin del gan wyo bi le ba sac

da ima sac, rom gi or gi las xiS vi lis

Tval Si irak li we re Te li ga mor-

Ce ul mWev r mety ve lad dar Ce ni la,

mi u xe da vad imi sa, rom po li ti ku ri

mo wi na aR m de ge ni Se iq ne bod nen.

pir da pir arc da viT me li qiS vi lis

si xa ru li da si a ma yea aR niS nu li, mag-

ram ra o den xel Se sa xe bad ga mos W vi-

vis stri qon sa da stri qons Sua!..

gri gol ro ba qi Zes ver ga a go neb-

di irak li we reT lis ora to ru li

ni Wis qe bas. – mi na xavs bev rad uke-

Te se bi co, – mo giW ri daT sity vas da

kvlav Ta vis fiq reb Si Ca ef lo bo da.

ilia Wav Wa va Zes Tan rom mox do-

mo da sa u ba ri irak li we re Tels am

Te ma ze, isic re vo lu ci ur gan wyo-

bi le ba ze xe lis aRe bas ur Cev da da

Ta vis Se nax vas sa qar T ve lo saT vis.

am Sem Tx ve va Si erov nu li moZ ra-

o bis Tav ka ci ilia Wav Wa va Ze ima ve

po zi ci a ze aR moC n de bo da, ro mel-

zec Tbi li sis gu ber ni is Ta va daz-

na u ro bis mar Sa li da viT me li qiS-

vi li id ga.

er Ti – mim s w ra fi qvey nis da mo u-

ki deb lo bis aR d ge ni sa ken.

me o re – kma yo fi li ru se Tis im-

pe ri is sazR v reb Si yof niT, da am

ilia WavWavaZe

kita abaSiZe

Page 28: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

28 oqtomberi

pi ro be bis sa mu da mo Se nar Cu ne bis

mom x re.

ori gan s x va ve bu li po lu sia.

Tumc am ker Zo Sem Tx ve vi sas ilia

Wav Wa va Zec ima ves Se a go neb da axal-

gaz r de bis am gunds, ra rCe vac da-

viT me li qiS vi li sa gan mo es mi naT.

da ro gorc mas Ca ud g nen kri Wa Si,

ise ve ga mo e ka ma Te bod nen ili a sac.

yve la ze mgzne ba red da mtki ced

– irak li we re Te li Se ex le bo da, mi-

si Zve li me gob ris va Ji, vinc ve Rarc

da i je reb da, es ilia Tu is ilia iyo,

vis na we reb zec gaz r di li yo da sa-

re vo lu ci od vinc aqe zeb da did sa

da pa ta ras. – uRa la tia Zve li gzi-

saT vis, im pe ra to ris mor Ci le ba um-

jo bi ne bia xal xis sa ke Til dRe od

brZo lis T vi so, – ga i fiq reb da da

ki dev uf ro me ti Tav da u zo ga o biT

Se er ki ne bo da mas, vid re da viT me-

li qiS vi li saT vis ga e mar Ta po le-

mi ka – imas ar mo eTxo ve bo da im de ni,

ram de nic ili as.

asi wlis iubi le rom ar un da ga-

mar Tu li yo, amis Ta o ba ze iolad

Se Tan x m de bod nen, sxva mxriv ki...

Tumc egeb ilia axa li sa u ku nis

ga riJ raJ ze jer ki dev ar gan wyo bi-

li yo ase mkveT rad re vo lu ci e bis

wi na aR m deg, ra po li ti ku ri msof-

l xed vac ram de ni me wlis Sem deg ga-

mo am J Rav na? iq neb jer ki dev Si na-

gan bWo ba Si gax l daT da yoy ma ni xan

aqeT ewe o da da xan iqiT?..

mag ram ara – ri si Tqmac dar w-

mu ne biT Seg viZ lia, sa va ra u do arc

un da gav xa doT.

ager 1897 wlis dam degs ar iyo,

pe ter bur gis qar T vel ma stu den-

to bam (mo ma va li so ci a list-fe de-

ra lis ti sa da Tval sa Ci no po li-

ti ku ri moR va wis sam son fir cxa­

la vas Ta os no biT) we ri li rom ga-

mo ug zav na da rCe vas ekiTxe bod nen,

Tu ro gor moq ce u liy v nen – ga eg-

zav naT Tu ara Ta nad go mis ba ra Ti

kun Zul kre ta ze ajan ye bu li ber Z-

ne bi saT vis, os mal Ta uR lis ga dag-

de bas rom es w ra fod nen?

TiT qos da da ra – ke Til So bi lu-

ri gan c de biT gan m s W va lu li axal-

gaz r de bi la mob d nen Ta vi suf le bi-

saT vis meb r Zo li ada mi a ne bis gam x-

ne ve bas.

mag ram es `TiT qos da ra~ gu lis-

x mobs ci vi li ze bul qve ya nas, ki dec

rom ga i xa reb da, es ra Ci ne bu li Wa-

bu ke bi myo liao... mag ram, mo gex se-

ne baT, ru se Tis im pe ri a Si sxvag va ri

su li tri a leb da da Tun dac So re-

ul ber Zen Ta mi marT nu ge Si sa da

Ta nag r Z no bis sity va pro tes tad

aRiq me bo da sa ku Ta ri xe li suf le-

bis mi marT. pro vo ka ci u li bral-

de ba iq ne bo da, cxa dia... mag ram am

sa xe liT mo i naT le bo da ki, da sa xi-

fa Toc ami tom gax l daT axal gaz r-

de bi saT vis – Tu ma Sin ve ar da aty-

de bo daT Tavs rep re si e bi, Tval Si

amo i Reb d nen xe li suf le bac, sa i-

dum lo sam sa xu ric, po li ci ac, da

ra i me mi zez sac uk ref d nen – er Tad

an cal-cal ke, imis mi xed viT, ro-

gorc da i sa Wi ro eb d nen.

stu den te bi, aR t ki ne bul ni da

an Te bul ni, amas ar da gi dev d nen,

mag ram mrCev le bi ga mo uC n de bod-

nen, am mo sa lod nel per s peq ti vas

rom da a nax veb d nen, da ese nic Se fiq-

ri an de bod nen – Tan gu li er Co daT,

Tan aC qa re ba sac aRar mo in do meb-

d nen, da cal ke ilia Wav Wa va Zes Tan

af ren d nen Se kiTx vas – `ive ri is~

re daq ci a Si, da cal ke gi or gi we re­

Tel Tan – `kva lis~ re daq ci a Si.

ilia gan z rax vas mo wo ne biT mo u-

wo neb daT: yov lad pa ti o sa ni gul-

Ta-Zge ra Tqve ni, gul Ta-Zge ra saq-

vey no, gul Ta-Zge ra brwyin va le da

di de bu li, rom lis Ra Ra dis wi na Se

aR ta ce biT da sa so e biT mux li un da

mo id ri kos yo vel ma ri gi an ma kac ma,

rad ga nac Zne lia pa ti o sa ni ka ci ga-

u mag r des am mSve ni ers da yov lad

Tav mo sa wo ne bels gul Ta-Zge ras,

d a ga sam x ne veblad, Tu xe li ara, gu-

l i ma inc mi a wo dos So ri dam di de-

bul saq mi saT vis Tav ga mo de bul Ta,

ro mel Tac xe lis Ro ne ar Ses wevT

da min do bi an Zli e re bas gu li sa so,

– mag ram mkac ri re a lo bis gaT va-

lis wi ne ba sac ur Cev da, gu lis T q mis

ayo liT zi ans rom uf ro mo u tan-

giorgi wereTeli

samson fircxalava

Page 29: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 29

№ 10 2010

d nen ara mar to sa ku Tar Tavs, ara-

med sam Sob lo sac, ra ki Ra ilia ma Ti

Tmis bew v sac ver ime teb da, rad ga-

nac es stu den te bi upir ve le sad

Ta vi an Ti qvey ni saT vis iy v nen sa Wi-

ro ni.

sas wav leb lad wa su liy v nen pe-

ter burgs? dae maS ki dec es wav laT,

cod na Se e Zi naT da jer x no biT nurc

iqiT ga di xe dav d nen da nurc aqeT,

mar to den swav la-cod ni saT vis Se-

e li aT dRe ni da am ori uZ li e re sis

far-xmliT dab ru ne bu liy v nen da

da pat ro ne bod nen maT mo sav qve ya-

nas, ro mel sac jer sxva sa ved re-

be li maT wi na Se ara hqon da ra da

ro me lic am gziT mo e lo da maT gan

xsna sa da bed ni e re bas.

aseT rCe vas ar mo u wo neb d nen

stu den te bi?

aS ka ra iyo, rom maT Ta vi an Ti gan-

z rax vis da das tu re ba ene baT, sif-

r Txi lis grZno bis ga qar wy le ba da

Se gu li a ne ba ili as mi er, da Se go-

ne ba Ca na fiq r ze xe lis aRe bi sa ar

eWaS ni ke bo daT.

da ma inc, ilia mo va led mi iC nev da

Tavs, TviT dak vir ve bi Ta da ga moc-

di le biT mo po ve bu li sib r Z ne ga e-

zi a re bi na Wa bu ke bi saT vis da gul-

mod gi ned da e be ji Te bi na, rom:

– iq, sa ca er Ti mxriT sam Sob lo

da me o re mxriT sxvaa, sxvas mar to

na me ta no bi sa gan un da mi e ces. na me-

ta no ba ze, Cven da sa u be du rod, jer

Sor sa varT, da rac Cven T vis sak-

ma ro ar aris da TviT Cven gvWi ria,

igi mar to Cvens sam Sob los un da ga-

mo vu zo goT da Sev wi roT. aq di dad

mo sa ri de be lia mci re o de ni gan sac-

de lic-ki, rac Tqvens swav la-cod-

nis wyur vils wya ros da uS robs. Tu

aq Ce mi wi nas war xed va gan sac de li sa

cdo maa, isev sjo bia ka ci gan sac de-

lis xed va Si Ses c des, oRond mo e ri-

dos-ki, imi tom rom Tval win mid gas

Cve ni sawya li qve ya na, uka cu ro biT

Ro ne mix di li da jan ga moc li li.

we rils am Se go ne biT da am Tav-

reb da:

– giy var deT Tqve ni qve ya na da am

siy va ruls anac va leT yve la fe ri.

Tumc guls da ak l de bo da, ki dev

ra Ra cis da ma te baa auci le be lio:

ra Ta Wa bu kur Tav moy va re o bas ma-

la mod wa ecxos da, ber Z ne bis mxar-

da sa We rad Se mar Tu leb ma, Ce mi da-

ri ge ba Se is mi no no, – da rus T ve lis

afo rizms mo a go neb daT:

– sa dac ara sjobs, gac la sjobs

kar gi sa ma ma ci sa gan.

ukeT sxva ra sity ve bi da a a meb da

wa mi e rad aR S fo Te bul guls: kar-

gi sa ma ma ci sa ga no...

ai, gi or gi we re Te li ki gan z-

rax va sac mo u wo neb daT, ke Til So-

bi lur Ta nag r Z no bas gmi ri xal xi-

sad mi, da we ri lis gag zav nis auci-

leb lo ba sac da u das tu reb daT. is

ki ara, am rCe va sac ga u zi a reb daT:

ba rem yve la qar T ve li stu den tis

sa xe liT Se ex mi a noT da ara mxo lod

er Ti gun di sao.

xo lo Ta vis aR f r To va ne bas Wa-

bu ke bis am g va ri gan z rax viT ba ra-

Tis fi na lis pa Te ti kur stri qo neb-

Si Ca aq sov da:

– gu liT msurs es Tqve ni aR ta-

ce bu li grZno ba Ta vi suf le bi sad-

mi sik v di lam de Seg r Ce no deT sam-

Sob los sa ke Til dRe od da mtlad

da de bo deT mo ma val Si Tqven ga Wir-

ve bul qve ya nas.

ilia Wav Wa va Zec da gi or gi we re-

Te lic sa qar T ve los uke Te si mo-

mav lis ga da sa xe di dan Se a go neb d nen

ur Ti er T sa pi ris pi ro rCe vas.

er Ti:

sxva gza ar aris, gul Si un da Ca-

ik laT Tqve ni ke Til So bi lu ri gan-

z rax va ni da mar to den swav la-ga-

naT le bi saT vis ga das doT Ta vio.

me o re:

yo vel T vis frTa Se as xiT Tqvens

ke Til So bi lur gan z rax vebs, ara-

fer ma aga Re bi noT xe li amis Ta na Ca-

na fiq r Ta aR s ru le ba zeo.

ilia re vo lu ci i sa ken ga xed va-

sac da uS li daT, ca li Tva lis Sev-

le ba sac am po li ti ku ri pro ce si-

saT vis.

gi or gi we re Te li ki swo re dac

sa re vo lu ci od ga nawyob daT.

ase ga da vi do da maT ba ra Teb-

peterburgi (Zveli qalaqis xedi)

Page 30: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

30 oqtomberi

Si, er Ti mxriv, `ive ri is~, da, me o re

mxriv, `kva lis~ sa zo ga do eb riv-po-

li ti ku ri mrwam si da su lis k ve Te ba.

irak li we re Te li, cxa dia, am me o-

re ba raTs da ug deb da yurs, im stu-

den teb Si isic rom yo fi li yo ga re-

u li, da Se ec de bo da da nar Ce ne bic

Ta vis Tval saz ris ze mo eq cia. da ara

imi tom, rom ba ra Tis av to ri ma ma mi-

si gax l daT. am ga re mo e bas did an ga-

riSs ar ga u wev da, Tu ki gan s x va ve bu-

li Se xe du le ba eq ne bo da – ar mo e ri-

de bo da ma mas Tan uTan x mo e bas. is ki

ara, Tumc zo gad rCe vas ga i zi a reb-

da, uTu od ga a Ri zi a neb da sa qar T ve-

los wam da u wum xse ne ba da gu ne ba Si

ga ki lav da: ra sa qar T ve lo auty da,

ga na ar icis, rom moZ vel da eric

da erov nu lo bac da axal sam ya ro-

Si dam k vid re ba Tu gvwa dia, am sa yo-

vel Tao gan wyo bi le bas un da av y veT

da ka cob ri o ba ze vi fiq roT da ara

eT ni kur war mo mav lo ba ze, Tan da Tan

mu ze u me bi da nac rom ga ni dev ne bao.

ilia Wav Wa va Zes ki Se u po var ka-

maTs ga u mar Tav da re vo lu ci e bis

auci leb lo ba ze axa li msof lio

wes ri gis da sam ya reb lad... da Tumc

mi si da jab n va ga uZ nel de bo da – gan-

s x va ve biT da viT me li qiS vi li sa gan

– TqmiT ki ma sac ueW ve lad aT q me vi-

neb da: es ra mWev r mety ve li yo fi la

da max vil go ni e ri mo pa eq re, ne ta

amis ni Wi da ener gia sa qar T ve los

sa xel m wi fo eb riv aR d ge na-gan m t ki-

ce bas mox mar de so.

...ir ye o da qvey ni e re ba.

re vo lu ci u ri su li drtvi nav da

da ze viT-ze viT mo i wev da.

***

ne ta zu rab ava liS vil zec xom

ar imoq me da irak li we reT lis Se-

mos vam mo wa mis Sa ra van diT, qris ti-

a nu li aso ci a ci e bi rom wa mo u tiv-

tiv de bo da?

cxa dia, mis T vi sac cno bi li iq ne-

bo da, Tu ro gor aemaR le bi naT am

po li ti ko sis sa xe ba so ci al-de mok-

ra ti ul wre eb Si, Tumc asec rom ar

ga ne zo ga de bi naT,zu rab ava liS vi-

lis ni Wis fsi qo lo gi da be let ris-

ti ma inc am fon ze ga mo a qan da keb da

irak li we reT lis si lu ets.

Ta vi dan re a lis tu ri Stri xe biT

war mo a Cen da mis fi gu ras pa riz Si

1924 wels ru sul ena ze ga mo ce mul

wig n Si `sa qar T ve los da mo u ki deb-

lo ba 1918-21 wle bis sa er Ta So ri so

po li ti ka Si~. es is droa, ro de sac

am pi rov ne bi sa gan kvla vac mo e li an

erT Zve le bur gab r wyi ne bas, yo vel

Sem Tx ve va Si msof lio so ci a lis tu-

ri moZ ra o bis Su a gul Si war ma te biT

inar Cu nebs ad gils da cno bis wa di-

liT mi yu ra de bi an mis yo vel sity-

va sa Tu na bijs.

irak li we reT lis ad gi li `ru-

se Tis re vo lu ci is pan Te on Si~ da

TviT umaR le si da das tu re ba sa-

xe li sa – mi si su ra Tis da we be ba

mon pa si es ko lo feb ze – ueW ve lad

uz run vel yo fi liao, – sxve bi sa ar

iyos, arc zu rab ava liS vils da-

etyo bo da yoy ma ni mi si is to ri u li

ro lis Se fa se bi sas, mag ram im ga-

re mo e ba sac sa gan ge bod Ca uk vir de-

bo da, rom mis ka ri e ra Si iyo ra Rac

gan sa kuT re bu li:

ueca ri mov li ne ba ru se Tis me o re

sa xel m wi fo sa TaT bi ro Si – sto li­

pin Tan Se jib re ba mWev r mety ve le-

ba Si; aTi wliT cim bir Si mi mal va;

ise Ti ve ueca ri, mag ram tri um fiT

dab ru ne ba pet rog rad Si – ma Sin ve

re vo lu ci is `sa ku ru lo sa var Zel-

Si~ Cab r Za ne ba; si ficxes Tan una yo-

fo mis w ra fe ba er T sa da i ma ve dros

omis ken, za vis ken, so ci a lu ri wi na-

aR m de go bis ken, da yve la es – bur Ju-

a zi as Tan kav Sir Si, mar q sis me To diT

re vo lu ci is mec ni e ru lad xor c-

Ses x mis sa xe liT; dam fuZ ne bel kre-

ba Si uka nas k ne lad ka san d ra se bu ri

Ta vis da We ra sxva re vo lu ci o ne re-

bi sad mi, ro mel nic ase ve mis dev d nen

mec ni e re ba sa da marqss. da Sem deg

uec rad, mci re si Cu mis me re: `ami-

er-kav ka si is de mok ra tia ne bas ar

mis cems os ma le Tis im pe ri a lizms~...

da ki dev amis Sem deg: `stra te gi u li

sazR v re bi sa qar T ve lo i sa – bor Ca-

los maz ra Si~...

ra o den mar j ve daa amok re bi li

zurab avaliSvili

Page 31: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 31

№ 10 2010

yve la ze ni San dob li vi ga re mo e ba-

ni Tu de ta le bi irak li we reT lis

bi og ra fi i dan Tu pi rov nu li xa si-

a Ti dan, Tval naT liv rom war mo a-

Cens mis aR ma val po li ti kur gzas,

Ta vi si zig za ge bi Ta Tu Se mob ru ne-

be biT... Tumc yve la ze mniS v ne lo va-

ni Se mot ri a le ba Tu gar da te xa mis

msof l xed va Si je rac win iyo...

aqa mom de li epi zo de bi ga re dan

gax l daT cno bi li zu rab ava liS vi-

li saT vis, pi ra dad arc ki Sex ved-

ro da gar da er Ta der Ti Sem Tx ve vi-

sa, ro de sac – 1917 wels – pir ve li

de par ta men tis se na to rad yof nis

dros igi, sam sa xu ris val de bu le-

biT, da es w re bo da ce re mo ni as – se-

na tis wi na Se rom afi ceb d nen dro-

e bi Ti mTav ro bis (me o re mow ve vis)

axa lar Ce ul mi nis t rebs da, maT So-

ris, irak li we re Tel sac (da ki dev:

pro ko po viCs, pe Se xo novs, Cer nos,

sko be levs).

ma Ti da ax lo e ba ki ma Sin mox de-

bo da, ro de sac dip lo ma ti u ri mi si-

iT imog za u reb d nen ev ro pa Si 1919-

20 wleb Si kar lo Cxe i Zes Tan er Tad,

ra Ta sa qar T ve los axa la mo ge bu li

sa xel m wi fo saT vis Ta nam d gom ni mo-

e po ve bi naT da ru se Ti sa gan mom di-

na re sa SiS ro e ba ro gor me aeri de-

bi naT.

ax la uk ve Se eZ lo gul das miT

dak vir ve bo da.

da qris ti a nu li aso ci a ci e bic

ma Sin wa mo eS le bo da:

– sa xe tan ju li, as ke ti u ri – pir-

da pir gre kos ti lo dan aris Ca mo su-

li; Se sa fe ri mo de lia wmin da fran-

cis kos su ra Ti saT vis, ro ca igi

Re bu lobs stil ma tebs an da vin me

wmin da se bas ti a ne saT vis bi zan ti u-

ri sti liT, ro ca mas xvde ba is re bi...

me ti amaR le ba war mo ud ge ne li-

caa – wmin da fran cis koo, wmin da

se bas ti a neo... da ori ve ma Ti mar t-

vi lo bis Jams.

mag ram por t re ti jer das ru le-

bu li araa.

erTi detalia aRsaniSnavi, oR-

on dac ise Ti, sav se biT rom uq m nis

mkiTx vels war mod ge nas irak li we-

reT lis Si na gan bu ne ba ze.

es de ta li er Ti Se xed viT ar mo-

Cans, ra ki Ra tan ju li sa da as ke tis

ieri fa ravs, mag ram Ca uk vir de bi

uf ro Rrmad da:

– Tqven am C nevT Tva lebs, ro mel-

nic ga mo i yu re bi an sul qveS-qveS,

mglu raT.

uC ve u lo ga das v laa?

wmin da fran cis ko dan da wmin da

se bas ti a ne dan uec rad mglu ri mze-

ris mow me un da Se viq neT?

ras izam – re a lo ba esaa, Tu ki

Tvals ga us wo reb.

tan j va da as ke tiz mi moC ve ne bi-

To ba su lac ar aris – ide i sad mi

fa na ti ku ri er T gu le biT, Tav gan-

wir vis una riT Zal da u ta neb lad

Se i Zi na es niS ne bic, mag ram ra ki Ra

yalb ide as er T gu lob da, cru doq-

t ri nis sam sa xur Si id ga, Se uZ le-

be lia mis mo wa meb riv ga reg no bas

so ci a liz mis mqa da geb li saT vis

da ma xasiaTebeli niS ne bic ar Se re-

o da – qveS-qve So ba da mglu ri ga mo-

xed va mar q sis to biT mo e po ve bi na,

am doq t ri nis Se sis x l xor ce biT...

da gax le Ci li yo ase amaR le bul sa

da da ce muls So ris er T d ro u lad

mom xib v le lic da usi a mov noc... da

moR va we o bis ga o re bul gza ze Sem d-

ga ri – da em k vid re bi na is sa xel m wi-

fo, rom lis erov nu li ener gi i sac

aqam de od na va dac ara swam da.

da ami to mac ago neb da zu rab ava-

liS vils mi si da kar lo Cxe i Zis mi-

mowy do ma ev ro pis qvey neb Si mam li-

sa da ZaR lis mi er sof lis Se ne bas

sul xan­sa ba or be li a nis arak Si.

sxva ra Se er q mia, ro de sac Tval-

naT liv xe dav da, Tu ro gor Seh qon-

da er T sac da me o re sac dip lo ma ti-

ur saq mi a no ba Si par ti u li han ge bi.

jer `pi rads~ ax se nebs, me re ki ase

am jo bi nebs – `uf ro par ti u lio~,

rac gu lis x mobs, rom maT T vis pi-

ra di da par ti u li ga nu yo fe li iyo,

da rom so ci al de mok ra ti u li moZ-

ra o bi saT vis mo po ve bu li yo ve li

sar ge be li pi rad mo sax ve Wad egu-

le bo daT.

es yo ve li ve ki gan sa xi e re bu li

petre stolipinis portreti(repinis naxati)

Page 32: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

32 oqtomberi

gax l daT maT qar Tul-ru su li oc-

ne bis saT no `in ter na ci o na liz m Si~.

dip lo ma tia sa er To dac Zne li

saq mea, am Ja mad ki sru li ad Tav sam-

t v re vi gax dao, – Ses Ci o da ga ur-

k vev lo ba Si mox ved ri li irak li

we re Te li zu rab ava liS vil sac da

sxveb sac, Tumc ama sac da be ji Te biT

ir w mu ne bo da: Cven da mo u ki deb lo-

bis Tval saz ris ze vdga varT. Cve ni

xal xi ise Se eC via am azrs, rom Zne-

lia ax la sxva ram mi a wo do. yo vel

Sem Tx ve va Si man da tiT an pro teq-

to ra tiT saq mis dawye ba ar un da

iyos mar Te bu li. mo viTxo voT Cve ni

da mo u ki deb lo bis cno ba da Sem deg,

ro de sac yo ve li ves av won-dav wo-

niT, Se vu Tan x m de biT, vTqvaT, in g-

liss. da ve kiTxe biT, Tu ras upi rebs

Cven Si myof ja rebs. da vTxovT, ar

ga iy va nos aqe da no.

sam Sob lo sa ken Se mob ru ne ba, mi-

si da mo u ki deb lo bis SenarCunebi -

saT vis zrun va Tan da Tan irak li

we reT lis ga reg no ba zec xom ar

imoq me deb da da qveS-qve Sa, mglur

ga mo xed vas xom ar Se ur bi leb da an

su lac ga uq rob da?!.

...zu rab ava liS vils ama ze dak-

vir ve bi saT vis aRar eca la, Ta vi si

sa dar de be li gas Ce no da da sa ku-

Tar guls awy de bo da: sa qar T ve lo,

es RvTis m Sob lis wil x ved ri qve-

ya na xde ba me o re in ter na ci o na lis

xved rio...

***

ax la, am ga da sa xe di dan uk ve sxva

Tva liT aRiq vam da irak li we re Te-

li ili as mi er stu den t Ta im wri-

sad mi gag zav nil ba raTs, ajan ye bu-

li ber Z ne bis mxar da sa We rad rom

an Te bu liy v nen, es ki Tav Se ka ve bas

ur Cev daT da am ke Til So bi lu ri

grZno bis Cak v las gul Si ve.

ga a mar T leb da, usa Tu od ga a mar-

T leb da, ro gorc go niv rul rCe vas,

da gu li dawy de bo da gi or gi we-

reT lis wa ma qe ze be li we ri lis ga-

mo: ver da aR wia Ta vi 60-iani wle bis

gan wyo bi le ba sa da li be ra lur-so-

ci a lis tur Se xe du le bebs, ar uc-

dia ga da e fa se bi na swor xa zob ri vi

xed vao.

da viT me li qiS vil mac ro gor

ajo ba Sor s m W v re te lo bi To, – gu-

lic dawy de bo da da co ta ni ric wa-

ux de bo da, rom ga ax sen de bo da, Tu

ro go ri si ficxiT mus rav da imis

ar gu men tebs. Tan mi si aR ta ce bu li

ga mo mety ve le bac agon de bo da Tbi-

li sis gu ber ni is Ta va daz na u ro bis

mar S li sa da ax la xvde bo da, rac ma-

Sin ga u ge ba ri dar Ca mis T vis da Sin

dab ru ne bu li ve raf riT ver gar k-

ve u li yo: ne ta ra uxa ro da am gacxa-

re bu li pa eq ro bi sas, ro de sac er Ti

sity vac ar Se var Ci neo.

imas Tan ro gor ga mo es wo re bi na

Ta vi si ma Sin de li saq ci e li, To rem

ili as wi na Se mo na ni e bis sa Su a le-

ba ki hqon da: ager mi si na we re bi da

dae yve la dar w mu ne bu liyo, Tu ras

niS nav da ili as sa xe ba si cocx lis

mim wux r ze myo fi irak lis we reT-

li saT vis.

ne ta zu rab ava liS vils mis ce mo-

da sa Su a le ba mas Tan xan g r Z li vi Sex-

ved ri sa, ra Ta ki dev er Txel da gul-

das miT dak vir ve bo da mis mze ras.

rao ma Sin – qveS-qve Sa da mglu-

rio?

da es im vi Ta re bi sas, ro de sac

er Ti mxriv fran cis ko asi zels

ago neb da da me o re mxriv da is rul

se bas ti a nes – da mxo lod imis ar Ce-

van Si iyo, ne ta el gre kos ti lo dan

gad mo su la Tu bi zan ti u ri mxat v-

ro bi da no.

so ci a liz mi sa gan, mar q siz mi sa-

gan, re vo lu ci e bi sa gan gan d go ma

ga mo mety ve le ba sa da ga mo xed va sac

da u a meb da, da ur bi leb da, si na nu-

liT gaJ Ren T da da RvTi ur na per w-

kal sac aun Teb da.

mo na ni e bas sCve via am g va ri cvli-

le ba ni, na Te lis CaR v ra ada mi a nis

ar se ba Si, cod vi li sac da xan di dad

cod vi li sac, da mi si Si na ga ni gas xi-

vos ne ba...

aba, wmin da fran cis ko sa da wmin-

da se bas ti a nes xom ise dac Ca moh-

gav da da ax la am g var aR q mas go ni-

er ada mi an Ta Tval Ta xed va Si aRar

wminda francisko(el grekos naxati)

wminda sebastianes wameba(el grekos naxati)

Page 33: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 33

№ 10 2010

da ak ni neb da ra Rac qveS-qve Sa sa Tu

mglu ris mo lan de ba mis mze ra Si, –

ise di di su li e ri tan j viT ki iq ne-

bo da mo po ve bu li es fe ris c va le ba.

II

war su li – tvir Tad

kav ka si is me fis nac va li, gra fi

vo ron cov­daS ko vi me sa me da se-

leb Si Ta vis mo kav Si re ebs rom da i-

gu leb da, ra ga sak vi ria – isi ni xom

mi zan da sa xu lad amo ud g nen mxar Si

ru se Tis ko lo ni ur po li ti kas da

ise Ti ul mo be li brZo la ga mo ucxa-

des qar T vel Ta va daz na u ro bas, im-

pe ra to ris ru si fi ka to ru li mis-

w ra fe ba ni la mis bav S vur Ta ma Sad

ga moC n da am da un dob lo bis fon ze.

ami to mac um t ki ceb da da ur Cev-

da ni ko loz me o res 1906 wels gag-

zav nil mox se ne biT ba raT Si me fis-

nac va li, Tu vin mes un da ven doT,

isev so ci al-de mok ra tebs, rad ga-

nac um Tav re si mi za ni – ru se Tis sa-

xel m wi fo mTli a no bis Se nar Cu ne ba

– sa er To gvaqvs da er T ma ne Tis Ta-

nad go ma Tu mog vi tans im war ma te-

bas, rac kri ziss ga dag va ta ni neb so:

– Ta va daz na u ro ba, sam R v de lo-

e ba da in te li gen cia sa qar T ve lo-

Si se pa ra tis tu lia. erTaderTi

sa imedo Za la, ro mel sac Se iZ le ba

da ey r d nos ru se Tis xe li suf le-

ba, qar T ve li so ci al-de mok ra te bi

ari an. mar Ta lia, sa Si Si re vo lu ci-

o ne re bi, mag ram sa xel m wi fo cen t-

ra lis te bi da ru se Tis mTli a no bis

mom x re ni.

am stri qo ne bis fon ze, ja SuS Ta

da dam s men Ta mo na ce mebs rom ey r-

d no ba, yo vel m x riv gacx ri lul sa

da da das tu re buls, xel Se sa xe bad

ik ve Te ba me sa me da sel Ta po li ti ku-

ri fi zi o no mi ac da maT T vis fa ru-

li ne bar T vac xe li suf le bis mxriv:

dev na ga mo ecxa de bi naT Ta va daz na-

u ro bi sa da sam R v de lo e bi saT vis,

erov nu li mrwam sis ga mov li ne bi-

saT vis, sa qar T ve los te ri to ri u-

li av to no mi is (sa xel m wi fo eb riv

da mo u ki deb lo ba ze jer ofi ci a-

lu rad sity va ar daZ ru li yo) aR d-

ge nis yo vel g va ri mcde lo bi saT vis.

im pe ra to ris ru si fi ka to ru li

po li ti ka la mis bav S vur Ta ma Sad

ga moC n de bo dao...

sa mo qa la qo mkvle lo ba Cve u leb-

ri vi mov le na Se iq ne bo da so ci al-

de mok rat Ta xel Si.

po li ti kur te rors win ra Ra da-

ud ge bo da.

ro gor Tu di de bu li STa mo mav-

lo ba mos d gam da aris tok ra tul

wo de bas.

ro gor Tu erov nu li su liT sun-

T qav da da TviT m yo fa do bis Se nar-

Cu ne ba ze zru nav da.

ro gor Tu ru se Ti sa gan Ca mo So-

re bis ten den ci e bi sul uf ro da

uf ro mkveT r de bo da maT wi aR Si.

dae me sa me da se lebs scod no daT

da imaT!..

ar Cil jor ja Ze me ti sim w va vi-

saT vis sa ti rul por t rets mo xa-

zav da so ci al-de mok ra te bi sas da

maT Ta nam g r Z nob Ta ar mi i sas, Cvens

erov nul moR va weT la mis wa lek viT

rom emuq re bo da.

Tur me ra Ra la mis!..

aS ka ra Zvel mo du ro bad ga mo i-

yu re bo da mar q sis tu li agi ta ci is

fon ze, Tu ki qar T ve lo bas ar iTa-

ki leb di da arc Se i zizReb di – maS

ki dec un da aR mo Ce ni li ya vi Sav-

raz mel Ta ba nak Si, na ci o na lis tis

sa mar cx vi no sa xe lic ge ta re bi na

da wyvdi a di da bne le Ti yo fi li yo

Se ni xved ri.

– da Tu ga mox ve diT mo e dan ze da

Ses Za xeT, gul Si xe lis Car ty miT:

am xa na ge bo! war su li mZuls, aw m-

yo me zizRe ba-Tqo, ico deT, Tqve ni

mo ma va li uz run vel yo fi lia. Sa ra-

van de diT Se im ko ba Tqve ni kos mo-

po li tu ri gva mi da qu Ca Si gav lis

dros Tqven ze TiTs mi a Ti Te ben da

ity vi an: ai, Cve ni mxsne li, ai, Ta vi-

suf le bis mo ci qu li da `Sav raz mel

na ci o na lis t Ta~ amom g de bio!

war su li mZuls, aw m yo me zizRe-

bao...

es al baT gro tes ku li ga da War-

nikoloz II

ilarion voroncov­daSkovi

Page 34: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

34 oqtomberi

be baa, pub li cis tu ri hi per bo la,

mi niS ne ba ima ze, rom so ci al-de-

mok ra ti u li az rov ne ba odes me Se-

saZ loa mar T lac mi u ax lov des am

mij nas.

mag ram Tur me ar Cil jor ja Zes

od na va dac ar das Wi re bia arc gro-

tes ku li ga da War be ba da arc pub-

li cis tu ri hi per bo la.

uSu a lod gad mo i tan da ci ta tas,

egaa da eg.

di ax, uSu a lod – me sa me da sel Ta

erT-er Ti wi nam ZRo lis po li ti ku-

ri sta ti i dan.

`yvi ri le li~ awer da xels `kva-

lis~ fur c leb ze (1903, #28) ga moq-

vey ne bul am sta ti as. fsev do ni mi

ise, Jur na lis tur-par ti u li Cve u-

le bi sa mebr, To rem ara vi saT vis yo-

fi la da fa ru li nam d vi li av to ris

vi na o ba.

irak li we re Te lia, vi sac war su-

lic sZuls da aw m yoc ezizRe ba.

mas Tvi Ton ve ga nu zo ga de bia es

Se xe du le ba so ci al-de mok rat-

T a mim dev reb ze da ar Cil jor ja Ze

mxo lod ime o rebs am gan zo ga de bas.

ime o rebs, oRond – Sem c ba ri – ma-

inc Sek ve cas am jo bi nebs, dae mkiTx-

vel ma Zi ri Ta di az ri ik ma ros epi-

Te te bis ga re Seo.

ara da, irak li we re Te li vis an

ras Se e pu e bo da.

da sa zo ga do e bis rCe ul na wils

rom ga mo a cal ke veb da, maT, vi sac

ver ak ma yo fi leb da gac ve Ti li pat-

ri o tiz mi Tu `sam Sob lo sa~ da `qar-

Tu li enis~ yvi ri li da, sa ka cob rio

ide a liT an Te bu li, am ide a liT

cocx lob da, amiT saz r do ob da,

amiT ime dov neb da da ga ic qi re bo da

brwyin va le mo mav li sa ken, am rCe-

ul Ta zo gad si lu ets am eq v si sity-

viT mo xa zav da da Sig mTels Ta vis

grZno ba-go ne bas gah x vev da:

– aw m yo gve li viT ezizRe ba, war-

su li Wi ri viT ejav re ba.

es rwme na da swraf va rom ara,

ama yad mof ri a le wi Tel dro Sa ze

war we ri li, am rCe ul gunds arc ma-

ga ri mxre bi eq ne bo da da verc prog-

re sis saq mes zi dav da.

egeb war su li pir w min dad ki ar

uare yoT, ara med mi si esa Tu is mxa-

re, ra Ta iq dag ro ve bu li Zvir fa si

mo na po va ri ki dev uf ro mka fi od da

xel Se sa xe bad ga mo e kaS ka Se bi naT?

amao mo lo di nia, fu Wi ilu zia!..

irak li we re Te li Ta na mo da se e-

bi viT ga iT va lis wi neb da am ga re mo-

e ba sac da, va i Tu gar da su li Ja mis

mxo lod cal ke ul mov le na Ta dag-

mo ba mog va we ro no, da be ji Te biT ga-

nacxa deb da: mi si ro me li me mxa re ar

ge go noT, sa qar T ve los mTe li war-

su li gve jav re ba, mTe li war su lio.

da ima ve Jur na lis oTxi nom ris

Sem deg da beW dil sta ti a Si ki er-

T ma neTs Se a nar cxeb da ma mu liS vi-

lo ba sa da bur Ju a zi as, erTs ro-

gorc reg re suls da me o res, ro-

gorc kon ser va to ruls, ori ves ki

er Ti me o ris fards, axa li Ja mi sa

da prog re sis mo ci qulT er T d ro-

u lad rom un da ga da e je gaT ori ve

– sas w ra fod, aba, bed ni e ri cxov re-

bis, sa ka cob rio ede mis dam k vid re-

bis mo lo di ni ar gin do da?!

...er Ta der Ti sa i me do Za lao, –

mxur va le Ta nad go miT Seh yu reb da

me sa me da sel Ta yo vel po li ti kur

na bijs kav ka si is me fis nac va li, ru-

se Tis sa xel m wi fo eb ri vi mTli a no-

bis xel yo fas ara vis da a ne be be no.

arc Sem c da ra ga iZ ve ra mo xe le.

***

1907 wels qu Ta is Si po li ti kur

wig naks rom ga mos cem da `is to ri-

u li we ri le bis~ sa xel wo de biT da

mas Si or pub li cis tur sta ti as ga-

a er Ti a neb da (`fe de ra lis te bis ga-

so ci a list-re vo lu ci o ne ro ba~ da

`so ci al de mok ra te bi Tu so ci a-

list-re vo li u ci o ne re bi~), ise Ti

TviT da je re bi Ta da ime dov ne biT

da a bo lo veb da, etyo ba, al Ros ma in-

c da ma inc ar ga eW ra mis T vis – sa sur-

vels ga da e fa ra sxva yve la fe ri.

mar Ta lia es TviT r w me nac da

ime dov ne bac aTi-Ter T me ti wlis

Sem deg re a lo bad ga da iq ce o da da

er Ti Se xed viT iq neb isic ego nos

mkiTx vels, wi nas war mety ve lu ri

irakli wereTeli

Page 35: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 35

№ 10 2010

fi na li ag vir g vi nebs irak li we reT-

lis vrcel msje lo ba-ana liz so,

mag ram mov le na Ta am g va ri msvle-

lo ba anu so ci al-de mok rat Ta tri-

um fi sa qar T ve lo Si bev r wi lad gan-

sazR v ra ar Cil jor ja Zis ud roo

gar dac va le bam, ri si wi nas war va ra-

u dic irak li we re Tels ar Se eZ lo.

ma nam de ki, 1907-12 wleb Si, so-

ci al-de mok rat Ta da maT wi nam-

ZRol Ta mo lo di nis sa pi ris pi rod,

so ci al-fe de ra lis te bi Za li an Se-

a viw ro veb d nen me sa me da se lebs, ar-

Cil jor ja Ze ki noe Jor da ni as Tan

cxa re ka ma Ti sas aS ka rad ga mar j ve-

bu li ga mo vi do da da am mxri vac Se-

u la xav da po li ti kur opo nen tebs

Tav moy va re o bas. Ta nac Za li an Se a-

fiq ri a neb da – imaT ego naT, as pa re-

zi dan ilia Wav Wa va Zis Ca mo ci le biT

oTxiv kuTxiv ga ex s ne bo daT gza sa-

qar T ve los mo sax le o bis gad mo sa-

bi reb lad. ara da, ra ga mo di o da –

ilia Wav Wa va Zes ise Se e nac v le bo da

ar Cil jor ja Ze, ro gorc mi si su-

li e ri mem k vid re, saq vey no tvirTs

Ta vis Ta vad rom gad mo i ba reb da.

so ci a list-re vo lu ci o ne rebs

so ci al-fe de ra lis t Ta uSu a lo

mim dev re bad Se racxav da irak li we-

re Te li, taq ti kur fe ris c va le bad

mo ix se ni eb da sa xe lis Sec v las da

ara mar T lac ide ur-po li ti ku ri

mrwam sis sxva o bis da ma das tu reb-

lad, da wig na kis fi na lur mo nak-

veT Si aseT ga na Cens ga mo u tan da,

ro gorc dro ga sul war mod ge neb Si

Car Ce nilT, uf ro im Zvel ni a dag ze

rom id g nen da axals ki ama od epo-

ti ne bod nen, ra ki Ra am or ni a dags

So ris uf s k ru li sul uf ro da uf-

ro Rrmav de bo da, axa li cxov re ba

Zve lis naS Tebs spob da da mTels

Ta na med ro ve o bas Zle va mo si lad

epat ro ne bo da:

– ami tom so ci a list-re vo lu ci-

o ne reb sac ori dan er Ti mo e lisT

– isi ni an un da gah q ren, mos wy den

cxov re bas da Zve lis naS Teb Tan er-

Tad is to ri as Ca bar den, an er Ti a-

naT axal cxov re bis ni a dag ze gad-

mo vi den da so ci al de mok ra ti a Si

ga iT q vi fon.

ve ra fers ity vi – di de bu li per-

s peq ti vaa!..

yo vel Sem Tx ve va Si irak li we-

re Te li ise ve da i me de bu li yo mi si

gar du va lo biT, ro gorc sxva Ta-

na mo da sel ni, da Tumc sim kac res

iCen da fe de ra lis tu ri par ti i sa

da maT Ta na mo az re Ta Tu gzis gam-

g r Ze le bel Ta mi marT, pi ra dad ar-

Cil jor ja Zes ma inc mo e ri de bo da,

iolad ar wa mok rav da xels da Se ec-

de bo da mas Tan pa eq ro ba prin ci pu-

li ide u ri ka ma Tis si maR le ze aeta-

na – gan s x va ve biT so ci al de mok ra-

ti u li pub li cis tu ri sti lis ti ki-

sa gan, po li ti kur mo wi na aR m de ge Ta

mi marT ci lis wa me ba da usa fuZ v lo

Tre va-gan qi qe ba araf rad rom ar

uRir daT.

es is dro iyo, ar Cil jor ja Zis

brwyin va le var s k v lav ma `cno bis

fur c li dan~ pir ve lad rom amo a Su-

qao, – es Se fa se ba sav se biT wrfe lia

da aR ma te bu li da na sa xic ar ure-

via iro ni is, ise ve, ro gorc mTel

wig nak Si TiT q mis ver sad hpo vebT am

ya i dis pa saJ sa Tu ga moT q mas.

pa ti vis ce miT imow mebs mis im ci-

ta ta sac (`Cve nis az riT, Za li a nac

rom gvndo mo da Ta va daz na u ro bis

aR d ge na, igi uk ve war suls ekuT v-

nis da mi si wo deb ri vi aRor Zi ne ba

Se uZ le be lia~), ro mel sac mi iC nevs

Zve li cxov re bis war mo mad ge nel-

Ta we sis age bad, ra ki Ra es gax l daT

ara ker Zo pi rov ne bis, Tun dac di-

di mo az rov nis Se xe du le ba, ara-

med mTe li Ta o bis – anu Su a Ta na Ta

– sa zo ga do eb ri vi da po li ti ku ri

mrwam si.

am Ta o ba sac rom ve Rar igu eb da,

ro gorc ma inc Zvel Ta o ba ze ga da-

jaW vuls, amas am je rad ra mniS v ne-

lo ba hqon da – ar Cil jor ja Zis es

po li ti ku ri for mu la mos won da,

si zus te sac Se u qeb da da dro u lo-

ba sac, To rem wle bis Sem d gom am g-

var Se fa se bas ga na ra Ra efeq ti eq-

ne bo da?!.

sim kac res ga mo i Cen da `na ci o na-

lis tur ni a dag ze mdga ri da mTav-

akaki Cxenkeli da irakli wereTeli

Page 36: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

36 oqtomberi

ro bi sa gan ne ba dar Tul ka la pot Si

moR va we in te li gen ci is mi mar Tac~

– ma Ti Zve li da Su a Ta na Ta o bi sa –

da ki dec Se ris xav da, ra ki Ra swo-

red isi ni da u pi ris pir d nen mkveT-

rad mar q siz mi Ta da kla sob ri vi

Te o ri iT Se i a ra Re bu li so ci al-

de mok ra te bis pir ve li ve na bi jebs

sa zo ga do eb riv as pa rez ze, mag ram

ilia Wav Wa va Zis sa xel de biT mox se-

ni e bas ma inc mo e ri de bo da.

uSu a lod mas gu lis x mob da, mas-

ze mi a niS neb da, am gam W vir va le nar-

Ta ul Si ga na zo ga deb da Zve li Ta-

o bis kri zis sac da ma Ti naS Te bis

sru li aR mofx v ris mo ax lo e bul

pro ces sac, mag ram uSu a lod ma inc

ar Se e ja xe bo da.

siy maw vi lis d ro in de li siy va ru-

li kvla vac mos dev da mis mi marT da

es gan c da ar ane beb da ad vi lad Se e-

be da am sa xe li saT vis?

aki sa er To dac ga ur bo da pi rov-

ne ba Ta uSu a lo gan qi qe bas da ka ma Ti

zo gad sfe ro Si ga dah qon da. ili as

mi marT kri ti ku li mo saz re be bis

ga mo saT q me lad Tu bav S vo bis d ro-

in de li siy va ru li ubor kav da xels,

vi Tom ra uS li da, ar Cil jor ja-

Zes Ta nac Tav Se ka ve biT rom ar ela-

pa ra ka da so ci al de mok ra ti u lad

moq ce u li yo?

su li e ri aris tok ra tiz mi ar ane-

beb da ra Rac zRva ris ga da lax vas,

uxi la vis, mag ram ase ri gad mniS v ne-

lo va nis mo ra lu ri Tval saz ri siT,

is ki ara, mas Tan mi ax lo e ba sac, mi-

u xe da vad imi sa, rom – mar q siz mis

ze gav le niT – ise Ti sim kac riT mo-

epy ro bo da Ta va daz na u rul fe nas,

TiT qos Tvi To nac am wo de bis Svi li

ar yo fi li yos.

Ta va daz na u ro bis xel Si aR moC-

n de bo da um Tav re si qar Tu li da-

we se bu le ba nio, mxo lod mas mi uw v-

de bo da xe li ga ze Teb ze, wig neb ze,

Te at r ze, er Ti sity viT, in te li-

gen ci is sa moq me do as pa re zi Ta va-

daz na u ru li iyoo, in te li gen ci is

ga fe o da le bi saT vis xe li un da Se-

ewyo im ga re mo e ba sac, rom mi si wev-

re bi ume te sad Ta va daz na u ro bi dan

iy v nen ga mo sul ni da, ma Sa sa da me,

Ta va daz na u ru li ide o lo gia arc

ise ucxo iyo maT T vi so, asea Tu

ise in te li gen ci is nam d vil Si na-

arss Se ad gen da er Ti ga u Ta ve be li

go de ba qar T vel me ma mu le Ta daq-

ve i Te bis Se sa xeb, rac, mi si az riT,

mTe li qar T ve lo bis erov nu li ar-

se bo bi saT vis did saf r Txes mo as-

wa veb dao.

maT saq vey no saq me ebs co ta ar

iyos iro ni u lad mo ix se ni ebs irak-

li we re Te li da win w k le biT ami to-

mac mo savs – ro gorc moC ve ne biT sa

da Tval T maq curs: ub ra lo xal xi-

saT vis ori od iaf fa si an moTx ro-

bas Tu ga mos cem d nen, ufa so war-

mod ge nas ga mar Tav d nen an sxva aseT

wya lo bas ga i Reb d nen, esec di di am-

ba vi iyo. si mar T le ki isaa, rom xal-

xi uka na kar Si iyo mi viwye bu li da

in te li gen ci is me fo ba sa zo ga do

as pa rez ze niS nav da im as pa re zi dan

xal xis in te re se bis gan dev na so.

da vid re me sa me da se le bi ga mo-

afxiz leb d nen am ub ra lo ada mi a-

nebs, isi ni moC ve ne bi Ti mzrun ve lo-

biT Tur me ad vi lad tyuv de bod nen:

– TviT xal xi ki, ro mel sac sa ku-

Ta ri cxov re bis T vis jer ar gaR-

vi Ze bo da, am ukuR mar To bas ver

am C nev da da in te li gen ci a Si isic

`qvey nis ma rils~ xe dav da.

mag ram ase did xans ver gas tan da

da mxsne lad mo ev li ne bod nen me-

sa me da sel ni – Zve li ker pe bis dan-

g re vi Ta da ma Ti moZR v re bi sa da

moq me de bis sas ti ki kri ti kiT (`in-

te li gen ci is da xav se bul az rov ne-

bas man klas Ta brZo lis moZR v re ba

da u pir da pi ra. man pir vel ma aR niS-

na axal mo qa la qe ob riv wyo bi le bis

Ca mo ya li be ba Zvel wo deb riv ur-

Ti er To bis nan g re veb ze, da mu Sa Ta

kla si mTe li mo ma val vi Ta re bis me-

Ta u raT ga mo acxa da~).

kla sis in te res Ta Tval Ta xed va

irak li we reT lis T vi sac upir ve-

le si sa zo mi rom gax l daT, am Targs

mo ar geb da mok le for mu leb Si Ca-

te ul mRel va re da dra ma tul is-

to ri as so ci al-de mok ra ti u li

ilia WavWavaZe

Page 37: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 37

№ 10 2010

moZ ra o bi sas!

– man in te li gen ci is erov nu li

Rvaw li da am Rvaw lis mTe li si-

dux Wi re si naT le ze ga mo i ta na. is

uki Ji neb da in te li gen ci as xal xis

in te re se bis srul mi viwye bas da ama

qvey nis Zli er Ta mi ked le bas.

– Si na gan Tan x mo bis nac v laT,

ro me lic ga ba to ne bul kla sebs

eWir ve bo da xal xis say v le faT, is

klas Ta brZo las qa da geb da; erov-

nul SuR lis nac v laT – mTe li qvey-

nis pro le ta ri a tis Se er Te bas.

– axal ma das ma Zi ri an-fes vi a naT

ga da at ri a la Zve li war mod ge ne bi

da imav dros Se u ri ge be li, da u zo-

ga vi, Tav xe di ieri Si mi i ta na eris

bur jeb ze.

eris erT-er Ti bur ji, cxa dia,

ilia Wav Wa va Ze caa, da mis wi na aR m-

deg daZ rul sa i e ri So tal Ras ro-

gorc un da amar T leb des irak li we-

re Te li mar q sis tu li da is to ri u-

li auci leb lo biT, ga mo te xiT ager

ma inc ga mo te xi la, rom es ieri Si

– Se u ri geb lo ba sa da da u zo ga o bas-

Tan er Tad – Tav xe du ric gax l daT.

mag ram es ki dev ras niS navs?

TiT qos mu Sa xalxs rom uc v nia

so ci al-de mok ra ti ul moZR v re ba-

Si Ta vi si bu neb ri vi sti qia da ug-

r Z v nia Ta vi si Za la, mter-moy va rec

uk ve ga ur Ce via da es Ta vi si ga moR-

vi Ze ba pir vel yov li sa Ta vi si `ape-

ku ne bi saT vis~ uc no be bia.

– ra mo de ni me ga mos v liT man sa-

ja roT gah kicxa in te li gen ci i sa gan

ate xi li gan ga Si `da se le bis~ wi na-

aR m deg da TviT es `da si~ sa xal xo

par ti aT ga mo acxa da.

da iq ve sqo li oc da er T vis, rom

av to ri gu lis x mobs mu Se bis ram-

de ni me de mon s t ra ci ul ga mos v las

1900 wels, ma ga li Tad, maT mo u-

lod nel Ca re vas `ive ri i sa~ da `kva-

lis~ po le mi ka Si.

es xom pir da pi ri mi niS ne baa ilia

Wav Wa va Ze sa (axal mo su lis fsev-

do ni miT) da noe Jor da ni as So ris

ate xil cxa re dis ku si a ze, rom lis

msvle lo bis dro sac ili am ise da-

jab na mo pa eq re da xel Se sa xe bad

war mo a Ci na mi si po li ti ku ri az-

rov ne bis uni a da go ba da um we o ba,

TviT es ga moc di li de ma go gic Za-

li an SeS foT da da ka ma Ti sxva gan-

zo mi le ba Si ga da i ta na – par ti u li

aq ti vis te bis ener gi u li Ca re viT

mo am za da vi Tom da mu Se bis sap ro-

tes to we ri le bis se ri ac da sa ja-

ro ga mos v le bic mkac ri moTxov niT

– Sewy ve ti li yo noe Jor da ni as mi-

marT mZaf ri po le mi ku ri Tav das x-

me bi.

es or ga ni ze bu li par ti u li aq-

ci e bi, es uRir si moq me de ba ga saR da

sa xal xo sur vi lad, ga mofxiz le-

bu li mo sax le o bis moTxov nad da

mtki ce po zi ci ad.

da ax la irak li we re Te lic adas-

tu reb da, si yal bes si mar T lis sa-

mos Si hxvev da.

par ti ul pro pa gan das uf ro

uje reb da – bo los da bo los mi si

par tia es gax l daT, sa a ma yoc da sa-

lo ca vic.

lu ar sab TaT qa ri Zis sa xis ga mox-

mo ba sac da i sa Wi ro eb da.

oRond ara de ma go gi u ri gan z-

rax viT – er Ti wu Ti Tac ar ga u i gi-

veb da am per so naJs mis sa ve Se moq-

meds. pi ri qiT, di da dac mos won da

es moTx ro ba, ra ki Ra mi iC nev da, rom

`ka cia-ada mi a ni?!~ swo re dac so ci-

al-de mok ra ti ul Se xe du le bebs

mi e sa da ge bo da ro gorc im ili as na-

kal me vi, re vo lu ci ur gzne bas rom

am k vid reb da qar T ve lo ba Si da ase-

ri gad upi ris pir de bo da im ili as,

Zvel gzas vinc ga nud ge bo da – anu

li be ra li kon ser va to rad gar da i-

sa xe bo da – da me sa me da se leb sac sam-

k v d ro-sa si cocx lod ga da i ki deb da.

Cve ni eris sa So Si Ca i sa xa da dRi-

TidRe iz r de bo da mTe li Cve ni

cxov re bis gan ma ax le be li kla sio,

– aR niS nav da Tu ara, am sity vebs

das Zen da:

– amas in te li gen cia ver xe dav da,

da an ki TaT qa ri Zis saT va le e biT

ro gor da i na xav da.

xo lo mtki ce bas rom moh y ve bo-

da, axa li cxov re biT war mo So bil

klass axal vi Ta re bas Tan Se Tan x me-

noe Jordania

Page 38: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

38 oqtomberi

bu li moZR v re ba eWir ve bo dao, me ti

xa to va ne bi saT vis am sa bu Tebs mo i-

mar j veb da:

– cxa di iyo, vi sac sa zo ga do moR-

va wis sa xe lis Ser Ce va sur da, is ax-

la ve Rar dak ma yo fil de bo da axal

vi Ta re bis TaT qa ri Zi se bur uar yo-

fiT, klas Ta brZo lis da se le bis

Cmax vaT ga mocxa de biT da Ta vad-az-

na u ro bis daq ve i Te ba ze go de biT.

sa gu lis x moa, rom irak li we re-

Te li am wig nak Si ar cerT sxva li-

te ra tu rul per so naJs ar imow mebs.

am fon ze me ti dat vir T va eni We-

ba lu ar sab TaT qa ri Zis amo ye ne bas

gver d Si me kav Si red.

ga ci le biT Rrma sa xea lu ar sa bi,

mra val S ri a ni, bev r g va rad Ca sak-

vir ve be li da Zne lad amo sac no bi,

mag ram irak li we re Te li ma in c da ma-

inc mi ker Zo e bu lad su lac ar ey r d-

no ba am per so naJs Ta vi si mtki ce bi-

sas – lu ar sab TaT qa ri Ze am kuTxiT

gan xil vis sa Su a le ba sac aZ levs

pub li cis t sa Tu mkvle vars, sim bo-

lu rad uaR re sad Se viw ro e bul da

aqeT-iqiT mi mowy do mil Ta va daz na-

u rul wo de bas rom ga u i giv des.

da am sa xels rom mo ix mob da, vin

icis, gu ne ba Si fiq rob da: ne ta ili-

as mxat v ru li li te ra tu ra ar mi-

e to ve bi na da, Ta vis da sa zi a nod,

pub li cis ti ka Si ar ga daW ri li yo,

hoi, ra o dan Zvir fas mem k vid re o bas

Seg viq m ni dao.

***

aw m yo me zizRe ba – gve li vi To!..

war su li Wi ri viT me jav re bao!..

mi si ro me li me mxa re ki ara, mTe-

li, mTe li war su lio!..

da kma yo fi li dar Ce bo da Ta vi si

pir da pi ro bi Tac da ga be du le bi-

Tac – ar aris dro Se far viT, qa rag-

miT, mi kibv-mo kib viT la pa ra kis, vin

me da vin Sem pa ra o ba da Cur Cu lio.

ver da a ne beb da qar T ve lo bas, Ca-

Zi ru li yo na ci o na liz mis Wa ob Si

da, war su lis ban giT gab ru e buls,

ve Rarc aw m yos Ci xi ga er R via da ve-

Rarc sa ka cob rio cxov re bis sru-

luf le bi a ni mo na wi le gam x da ri yo,

sa ka cob rio cxov re bis, rom lis sa-

moTxi se bu ri wes ri gic Tu ra i mes

ver igu eb da, upir ve le sad war su-

lis tvirTs, ada mi ans Ta vi su fa li

pi rov ne bis nac v lad myi fe war mod-

ge na Ta mo nad rom aq cev da.

mo nas ki sa ku Tar wi aR Si aRar

ga a Wa Wa neb da Ta vi su fa li sam ya ro

– de mok ra ti is sa va ne, auci le be li

sa fe xu ri am q vey ni u ri ede mi sa ken.

siy va ru lis im sa yo vel Tao ka-

rib Wes Tan zizR sa da si Zul vils

ra na i rad Se eZ lo mi ey va na ada mi a ni?

Tqven mar q siz mi ga i xa deT axal

sa xa re bad da na xavT, Tu ra mar j ved

gax valT im ka rib We Sio, – arc irak-

li we re Tels eeW ve bo da axa li doq-

t ri nis ja dos nu rad gar dam q m ne li

Za la da uTa nag r Z nob da yve la lu-

ar sab TaT qa ri Zes, ro mel Tac ise Ti

saT va le e bi mo er goT, di di ga nax-

le bis da sawyiss ve ra xe dav d nen da

war su lis mo nat re ba Si ami to mac

hpo veb d nen Sve bas – fuW sa da ama os...

***

er Ta der Ti sa i me do Za la qar T-

ve li so ci al-de mok ra te bi ari an,

mar Ta lia sa Si Si re vo lu ci o ne re-

bi, mag ram sa xel m wi fo eb ri vi cen-

t ris te bi da ru se Tis mTli a no bis

mom x re nio, – jer ki dev ro dis amo-

ec no graf vo ron cov-daS kovs, vi-

sac xe leb ze mo u So reb lad dar Ce-

bo da di mit ri yi fi a nis sis x li.

gagrZeleba Semdeg nomerSi

rostom CxeiZis axali mono-grafia `mzis Svilebi~ asru-lebs samecniero trilogias, romelic erovnul Tavisebure-baTa gamokvlevis, zne-Cveule-baTa sawyisebis amoxsnis erTi mniSvnelovani da udaod sain-tereso cdaa. `qaldeas mona-treba~ da `qeba sizarmacisa~ dagvirgvinda mzis Taviseburi sagalobeliT, sadac mweralma TvalnaTliv gviCvena miTosuri gancda mzisa, mzis kulti qar-Tul literaturaSi.

wigni Svid Tavadaa dayofili (`mzis misteria~, `mze mtevanSi~, `udardeloba – mziuri jiSi~, `riha – rwmena, swrafva maradi-uli~, `sicili da sisxli mzisa~, `mzis samlocvelo an mzis Suad-Ris sagalobeli~, `mziani Rame... SuadRis Rame~) da TiToeulSi eqspresiuli, emociurad damux-tuli striqonebiT moTxro-bili da gaanalizebulia mzis esTetika.

`es wignic isevea gajerebuli optimizmiT, rogorc rostom CxeiZis sxva wignebi, radgan mas-Si mZlavria fesvebis gancda da wvdomis survili; miuxedavad imisa, rom ̀ wminda naTeli~ ̀ wmin-da siwyvdiadesaviT~ `gaugebe-lia~... sicocxle mainc maTi gagebis mouRalavi cda unda iyos~ – naTqvamia wignis bolos-ityvaSi, romelic kritikossa da literaturismcodne maia jaliaSvils ekuTvnis.

Page 39: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 39

№ 10 2010

kritika

merab gvelesianis wignma ga-

mosvlisTanave miiqcia yuradReba

rogorc sagangebo movlenam Cveni

mwerlobisa, Tumca ki, rogorc

anotaciidan vgebulobT, es sam

wignad Cafiqrebuli nawarmoebis

pirveli wignia jer mxolod. erTi

kuTxiT exeba gmiris cxovrebis Tav-

sa da bolos.

yuradRebis mizezi naTelia –

avtorma mindias Tema – `xelixel

sagogmanebi~ qarTveli erisaTvis

– axali xedviT SemogvTavaza. mTa-

vari aq is ki ar aris, rom moTxrobis

siuJeturi qargaa axali, aramed –

is, rom sakvanZo problemebisadmi

midgomaa gansxvavebuli.

ramdenad aris gansxvavebuli?

gadametebiT xom ara, – xom ar swyde-

ba mindia sakuTar fesvebs da xom ar

gadis fausturi Janris farglebi-

danac? amis gaazrebas gviadvilebs

wignis originaluri winaTqma – baa-

si `xmebTan~, im pirebTan, romlebic

winaswar gascnobian nawarmoebs

(`xmebi~ gaupirovnebelia. imis Ses-

axeb, Tu vin dgas maT ukan, sqolio-

dan vgebulobT).

daviwyoT mainc ara am kiTxvebiT,

aramed – nawarmoebis eniT – mdi-

druliTa da ZunwiT, xatovaniTa

da imdenad daxvewiliT, rom ver

igrZnobT, Tu dRemde sazogadoeba

mis avtors icnobda mxolod ro-

gorc mecniers, Tavisi specialo-

biT Sors mdgoms mwerlobisagan.

Cven gveCoTireba mxolod gadaxre-

bi gramatikuli normebidan, ris

nebasac avtori Segnebulad rTavs

dialogebSi Tavis gmirebs. magram,

am SemTxvevaSic sityvaa ufro mniS-

vnelovani. igi ki imdenad gamomsax-

velia, rom avtors imis miTiTebac

ar sWirdeba, Tu vin ra Tqva: es is-

edac aris naTeli, gansakuTrebiT

– mindiasa da gogonas (Teos) vr-

cel dialogebSi, romelTa ritmi

aRiqmeba rogorc zeimi sicocxlisa

da codnis wyurvilisa da maT ukan

Sefaruli urTierTltolvisa, ro-

melic TandaTan cxaddeba mxolod

gogonas mxriv.

gamomsaxveli da lakonuria

Txrobis dasawyisSi im reliefis

aRwera, sadac moqmedeba unda gaiSa-

los. SemoklebiT movitanoT igi:

`mdinare vels Suaze kveTda. mis

gaswvriv lamazi qaliviT gawolil-

iyo Calisferi galavniT Semorty-

muli qalaqi, romelsac soflebi,

rogorc dedas bavSvebi, ise mihx-

veodnen...

...vels ki Tavs wamosdgomodnen

tyiT mosili mTebi, romelTac am

qveynis sadarajod win gamoedgaT

didi frialo klde~.

am kldeSi, gamoqvabulSi uZevs

bina mindias – imave xalxisgan

zurgnaqcevs, romelmac masze leg-

endebic Seqmna da romelmac mas ur-

Cxulic Searqva. imave xalxisaTvis

irjeba – kldeSi eZebs wylis marags

aTeul wlobiT, martodmarto. am

wylis sarwyav mniSvnelobaze ad-

reve uTqvams xalxisTvis da mxarSi

aravin amosdgomia. aavebs sakuTari

bedi, magram ar aborotebs.

es axali motivia mindias TemaSi.

ZiriTadi niSani ki, romelic gmirs

sxva adamianebisgan gamoarCevs, igi-

vea, rac am Temis sxva variantebSi.

es aris bunebis mZafri gancda, misi

enis codna. oRond, am codnis buneba

da warmomavlobac gansxvavebulia.

mixeil qavTaria

mindia: axali xedva(merab gvelesiani. mindia anu urCxuli da gogona.

wigni I, Tb., `komentari~, 2010)

Page 40: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

40 oqtomberi

saswauli gmiris cxovrebaSi bavS-

vobisas xdeba, igi mas ar aziarebs

absolutur codnas, rogorc es

dasavlursa da Cvenebur faustur

– `mindiaur~ qmnilebebSia. codnas

mindia mTeli cxovrebis manZilze

eufleba da isic aqvs gacnobiere-

buli, rom yoveli axali nabiji am

gzisa uzrdis mas xilvadi arcodnis

sazRvrebsac.

aseTi gadawyveta aTavisuflebs

axal mindias im braldebisagan, ro-

melic mis winamorbeds xvda wilad

– TiTqos, misi codna intuiciuria,

erT dros (winaparTagan) dakargu-

li da axla SemTxvevis wyalobiT aR-

dgenili instinqtia (ix. `winaTqma~).

es gadawyveta anaTesavebs kidec

mindias goeTes gmirTan imiT, rom

orive maTgani imTaviTvea mecnieri,

da ganasxvavebs kidec misgan cod-

nisaken mimavali gzis usasrulo-

bis gacnobierebiT: ufro Taname-

droves xdis mas imis miuxedavad,

rom ambavi im `aramcTu uxsovar

dros~ xdeba, roca `adamiani jerac

SvildiTa da maxviliT ebrZoda mx-

ecsa da adamians, sibrZnis yadri ki

ukve icoda...

oRond, brZens, sulelsa da

TviT marqvia Wkuisdamrigebels xSi-

rad ver arCevda erTmaneTisagan~

(ix. `Sesavali~).

jerac ver arCevda? ara. Svildi-

Ta da maxviliT brZola, kldeSi

cxovreba da sxva da sxva mxolod

xerxia, igi mxolod formalu-

rad ganasxvavebs Zvelsa da axal

dros erTmaneTisgan. zemoT gaw-

yvetil frazasac moTxrobaSi ami-

tom agrZelebs oponentis – `xmis~

– efeqturi CarTva: `ra, dRes ki

arCevs? magaTi dro dRes ufro ar

dgas?!~

mTavari, rac axal mindias goe-

Teseul faustTan anaTesavebs da

amave dros apirispirebs kidec mas-

Tan, aris gogonasadmi misi ltol-

va. margaritasgan gansxvavebiT,

gogona masTan TviTon midis jer

rogorc legendasTan – cnobis

(codnis) wadiliT, Semdeg ki isini

pouloben sulier Tanaziareobas:

orive eswrafvis bunebis saidumlo-

Ta wvdomas, orive ganicdis bunebas

da orive maTgani martosulia.

bevri mxatvruli qmnilebis

bolo frazebi atareben did Si-

naarsobriv datvirTvas. aqac asea:

bolos mJRavndeba, rom gogonas

ojaxur garemoSi xdeba iseTi cv-

lilebebi, rom mas Sin gaCereba aRar

unda, saqmro ki ar uyvars – ar apir-

ebs colad gahyves. mindia gayolas

urCevs (cxadia am rCevis micema

misTvis mZimea). gogonas arCevani

sxvagvaria.

rogorc ar unda gagrZeldes

maTi ambavi, imas ver vityviT, rom

romelime maTgani macduris rols

asrulebdes.

goeTes fausti ki gaqnili mac-

duria. mefistofelis SemweobiT,

Zvirfasi saCuqrebiT, faqtobrivad,

igi yidulobs margaritas.

gogonas gamo mindias arsebaSi

didi Sinagani brZola imarTeba. es

ar aris sakuTar eSmakeul sawyisTan

brZola. eSmakic Semodis moTxro-

bis erTaderT mcire fragmentSi

(`cieba~) da igi winaswar aris mar-

cxisaTvis ganwiruli. amis miuxeda-

vad, misi saxe aranakleb aris sain-

tereso da axleburi, vidre TviT

mindiasi.

masTan kamaTSi ufro ikveTeba

mindias RirebulebiTi orientire-

bi. `xalxi gogos ar daganebebs, wy-

als Tu ar miscem~ – eubneba eSmaki.

es ambavi gazafxulze xdeba, min-

dia ki wyals zafxulis gvalvisT-

vis agrovebs da, eSmakTan kamaTisas

Cans, rom igi mzadaa siyvarulze Tq-

vas uari, oRond, isev xalxs argos.

eSmaki mis winaSe Sesabralic ki

Cans, ar uCans borotis Zliereba.

igi mxolod vaWaria, verafers ak-

lebs adamians, Tu ar gaurigda – Tu

ar `iyida~ igi. yidulobs, magali-

Tad, azartul monadireTa sulebs

nadirTa Tavebis sanacvlod da ami-

tom mindiasac oCopintres saxiT

evlineba.

mas SeuZlia mravali sxva saxec

Page 41: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 41

№ 10 2010

miiRos, radgan oCopintre aq mx-

olod `buStia~, romelsac eSmaki

imdens gamoberavs bnelidan, ram-

denic unda. SevadaroT `Savi mzis

zRapars~ moTxrobis pirvel karSi,

sadac ukuni, zRvis fskerze ro-

maa gawolili, Sav sxivebs ugzav-

nis qveynierebas da es sxivebi Sav

sagnebad iqcevian – `yvelanair sa-

gnad, rac ki ram arsebobs qveyanaze

an odesme iarsebebs... TiTqo Crdi-

li moswyvitao qveyanas – garda-

suls, dRevandelsa da samomavlos.

Suqisa da bnelis bzrialSi sagne-

bi drodadro ganaTdebian, maTze

dafenil sinaTles Seiwoven da isev

Savdebian~.

davubrundeT zmanebas: Suqis

yovel momatebaze eSmakis `buSts~

ena ebmis, ambobs: `mxo...o... lod

pirdapir sxivs veridebi – advilad

mxeTqavs! e... e... exla aqac Camoax-

wia!~ da bolos, marTlac sxivi gax-

eTavs.

goeTes mefistofelic, fausts

warudgeba rogorc nawili (nawilis

nawili) im Zalisa, romelic borots

eswrafvis, magram am `nawils~ fizi-

kurad dasrulebuli forma aqvs.

Cveni azriT `mindias~ avtorma am

mxrivac ipova axali da, iqneb, ufro

misaRebi gadawyveta.

`qarTvelma xalxma ver gaimeta

Tavisi gmiri eSmasTan Tanaziarebi-

sTvis~ – vkiTxulobT `winaTqmaSi~.

gamonaklisi didi mwerlis k. gamsax-

urdias `xogais mindiaa~. merab gve-

lesianma mesame gza airCia. mkiTx-

velma gansajos, romelia umjobesi.

zmaneba, sizmari, mSvenieri zRa-

prebi mxolod CanarTebia da mkiTx-

vels (gogonasac) exmareba filoso-

fiuri kredos gaazrebaSi. `mindia~

ar SeiZleba ar emyarebodes bunebis

saidumloebaTa ama Tu im gagebas da

es gageba aq WeSmaritad mecnieru-

lia, dialeqtikuria, da, rogorc

winaTqmaSia aRniSnuli, igi iseTi

mxatvruli `SefuTviTaa~ miwode-

buli, rom ar tvirTavs mkiTxvels,

uZlierebs mas codnis wyurvilsac.

esec nawarmoebis udavo Rirse-

baa.

samwuxarod, dRevandel prag-

matul msoflioSi miviwyebulia di-

aleqtika, romelzec `bibliaa~ age-

buli da romlis pirvelive frazebi

pirvel epigrafad aqvs wamZRvare-

buli merab gvelesianis `mindias~.

bolos, gvinda aRvniSnoT isic,

rom wignis gaformeba kargad aris

misadagebuli mis TematikasTan

(mxatvrebi – x. mindiaSvili, T.

CxaiZe da m. gociriZe). gareydaze

gamosaxulia mindia, romelic Sei-

grZnobs samyaros (x. mindiaSvili).

Sua gverdebze (gv. 26-27) gamosaxu-

lia klde, romelsac TiTqos Sezr-

dia kaci (mindia), romelic mRvimis

SesasvlelSi Cans (T. CxaiZe) da a. S.

`artanuji~ gTavazobTakaki Wanturia `saqarTvelo – misi geologiuri istoria~

`Tavdapirvelad ganzraxuli mqonda, rom am naSromSi sistemuri saxiT gadmomeca saqarTvelos geologiuri istoria. samwuxarod, msoflio omis gamo xeli ar mimiwvdeboda erTi wlis ganmavlobaSi Catarebul kvlevis masalaze, romelic axal Suqs mohfenda kavkasiis geologias, gansakuTrebiT saqarTvelos. amitomac gadavwyvite saqarTvelos geologiuri istoriis mokled aRwera~...

cnobili mecnieris, zugdidis muzeumis (SemdgomSi – dadianebis sasaxleTa istoriul-arqiteqturuli muzeumi) damaarseblisa da pirveli direqtoris, akaki Wanturias naSromi `saqarTvelos geologia~ gamoqveynda londonSi, samecniero Jurnal `The Physiologist~-Si 1919 wels. es aris pirveli gamokvleva saqarTvelos geologiisa da misi geologiuri ganviTarebis Sesaxeb. naSromis gacnoba saintereso iqneba saqarTvelos geologiis istoriis mkvlevarTaTvis.

statiaSi gamoyenebulia xviCa mindiaSvilis naxatebi

Page 42: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

42 oqtomberi

grigol robaqiZe – 130

`saqarTvelos renesansi ukve daiwyo~, – werda grigol robaqiZe 1913 wels, axalgardacvlil arCil jorjaZisadmi miZRvnil eseSi ̀ eris suli da Semoqmedeba~. aq politi-kuri aRorZinebac igulisxmeboda da kulturulic.

marTlac, qarTuli kultura aR-mavlobis gzas adga. viTardeboda TiTqmis yvela dargi: istorio-grafia, filosofia, fsiqologia, filologia, musika, mxatvroba, qa-ndakeba, Teatri, kino.

ganaxlebisa da aRorZinebis gza-ze idga mwerlobac.

iseve, rogorc Tavis droze `TergdaleulTa~ Taobam Tavs ido misia literaturis ganaxlebi-sa, moaxdina arqauli formebiT damZimebuli mwignobruli enis gamartiveba-gaxalxureba-gamdi-dreba, mZlavri biZgi misca erovnu-li mwerlobis ganviTarebas da sabolood Semoabruna igi, bara­TaSvilis kvaldakval, daqveiTe-bul-CamorCenili aRmosavleTidan dasav leTisken, axlac, meoce sau-kunis gariJraJze, samoRvaweo as-parezze axalfexSedgmul Taobas, ganswavluls aw ukve umTavresad dasavleT evropaSi, TandaTan axal safexurze ahyavda qarTuli lit-eratura da xelovneba.

grigol robaqiZe, didi da mra-valmxrivi niWiT dajildoebuli universaluri tipis, uaRresad erudirebuli xelovani, Semoqme-di-moazrovne – poeti, prozaikosi, dramaturgi, filosofosi, eseis-ti, kritikosi, publicisti, leqs-tor-ganmanaTlebeli, sazogado moRvawe, ^am kulturuli moZraobis saTaveSi dgas, xdeba misi aRiare-buli winamZRoli ideuradac, Teo-riuli azrovnebiTac da uSualo mxatvrul-SemoqmedebiTi praqti-kiTac. igi gvevlineba qarTuli kulturis renesansis alamdarad,

beladad meoce saukunis pirveli sami aTeuli wlis ganmavlobaSi, ma-nam, vidre mkveTrad Seicvlebodes politikuri tarosi, gauqmdebodes `nepi~, moispobodes SemoqmedebiTi Tavisufleba, gamefdebodes mZime ideologiuri atmosfero, Sewyde-bodes literaturis bunebrivi gan-viTareba da Tavad mwerali emigra-ciaSi wavidodes.

biografiuli cnoba: daibada 1880 wlis 28 oqtombers zestafo-nis raionis sofel svirSi. mama, tite robaqiZe, diakvani iyo, Sem-dgom igi mRvdlad ukurTxebiaT; deda, qeTevan boWoriSvili, mRvd-lis Svili gaxldaT.

daamTavra quTaisis sasulie-ro seminaria. 1901 wels Sevida ta-rtus universitetSi, iuridiul fakultetze. male germaniaSi, laifcigis universitetSi gadavi-da, swavlobda filosofiis fakul-tetze (1902-1906 w.w.). 1907 wels leqciebs ismenda parizSi. 1908 wels evropidan samSobloSi dab-runda. Seudga literaturul moRvaweobas. aqveynebs leqsebs, werilebs, eseebs. kiTxulobs saja-ro leqciebs qarTvel da ucxoel avtorebze, uaxlesi evropuli xe-lovnebisa da filosofiis sakiTxe-bze. ixveWs popularobas. msmenels xiblavs misi qarTulis silamaze da oratoruli niWi. qarTvel sazoga-doebas, romelic tuCs ubzuebs qa-rTuls, Takilobs mSobliur enaze sajarod laparaks, uCvenebs am enis Zalas, simdidresa da simSvenieres, uRvivebs erovnuli TviTSegnebis, erovnuli siamayis grZnobas.

mogvianebiT ubrundeba tar-tus universitets. saxelmwifo ga-mocdebis Cabarebisas, 1914 wels, mouswrebs pirveli msoflio omi da diplomis aRebas veRar axerxebs.

1916-1917 wlebSi sparseTSi imy-ofeba, wiTeli jvris warmomad-

wlevandeli wlis 28 oqtomb-ers 130 weli sruldeba didi qarTveli mwerlis grigol ro­baqiZis dabadebidan.

gTa vazobT Tengiz CxaiZisa da nana Tedoraias werilebs, miZRvnils mwerlis cxovrebisa da Semoqmedebisadmi.

Tengiz CxaiZe

qarTuli kulturis renesansis medroSe

Page 43: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 43

№ 10 2010

genelia. aq Sexvda Tavis sacoles – nino domenskaias. misgan eyola ori Svili (cnobilia erTis saxeli, gogonasi: alla). oriveni patarebi daeRupnen. gaeyara cols. meored daqorwinda – SeirTo elene (neli) fialkina.

1931 wlis damdegs colTan da SvilobilTan (colis diswulTan) erTad gaemgzavra germaniaSi. iq darCa, Tumca germaniis qveSevrdo-moba ar miuRia. darCa, radgan misT-vis, didi idealist-mistikosisT-vis, miuRebeli aRmoCnda sabWouri ideologia da sabWouri sinamd-vile. mas Semdeg, rac 1933 wels germanul enaze gamoaqveyna romani `Cakluli suli~ – antisabWour-an-tistalinuri nawarmoebi, gza sam-Soblosaken sabolood moiWra.

1935 wels sabWoTa xelisufle-bam saqveynod Serisxa: gamoacxades samSoblos moRalated, xalxis mtrad, faSistebis momxred, Ca-moarTves sabWoTa kavSiris moqa-laqeoba. misi saxelis xseneba sas-tikad aikrZala.

1945 wels, omis damTavrebis Sem deg, sacxovreblad gadavida SveicariaSi, bina daido JenevaSi. iq gardaicvala 1962 wlis 19 noem-bers. iqve dakrZales. Semdgom misi ferfli gadaasvenes parizis max-loblad mdebare qarTvelTa sof-lis, levilis sasaflaoze.

samSoblosagan mowyvetilma, dev nil-gadaxvewilis mware xved ri ga iziara. saqarTvelos danatreb-ulma, ucxoeTSi dalia suli.

grigol robaqiZe aRdga, de-dasamSoblos samudamod daubrun-da 1987 wels.

mas, msgavsad Tomas manisa, vinac emigraciaSi yofnisas ganacxada, sadac me var, germanuli kulturac iq ariso, SeeZlo eTqva: qarTuli kultura iq aris, sadac me varo.

* * *grigol robaqiZis literatu-

rul-sazogadoebrivi moRvaweoba sruli ZaliT XX saukunis ocian wlebSi gaiSala.

1925-26 wlebis Jurnal `mnaTo-bSi~ gamoqveynda romani `gvelis perangi~. maSinve wignadac gamov-

ida. igi iTargmna germanul enaze da 1928 wels q. ienaSi gamoica diderixis gamomcemlobis mier. wamZRvarebuli hqonda Stefan cvaigis aRfrTovanebis gamomx-atveli winasityvaoba. cvaigi, ker-Zod, werda: `am monaTxrobidan iseTi mxurvale cecxli ifrqveva, survili gebadeba, ramdenime gver-di amoWra da leqsiviT strofebad daalago, Tumca is TavisTavad ukve poeziaa. gijobs, zogierTi Tavi mezRaprem mogiTxros, civilize-buli aRmosavleTis bazarze (axla ukve iSviaTad) zogjer rom Semo-geyreba. yovel furcelze sru-liad ucxo mSvenierebiT aRweril mgznebare baladur momentebs vaw-ydebiT da Tumca grZnobas mkafiod ver gaurCevia, am egzotikurisTvis vardis zeTiviT da haSiSiviT dam-aTrobel surnelebas vis unda vu-madlodeT, poet robaqiZes Tu Ta-vad saqarTvelos, magram mkiTxve-li mainc axlis tyveobaSi eqceva. am wignma samyaro gamifarTova, egzo-tikurisken savali gza gaminaTa da epikuri poeziis kidev erTi ucxo saxeoba SemagrZnobina. mas Semdeg, rac es araCveulebrivi, yovel-gvar kategorias dauqvemdebare-beli wigni wavikiTxe, kidev ufro metad aRmeZra fantazia aRmosav-leTis mewamuli riJraJis gacisk-rovnebul, qaravnebisa da bazrebis adgilsamyofelze – taSkentsa da Tbilisze. es is wignia, romelic Zlevamosilad adasturebs, rom Cvens materializebul, sul ufro da ufro ganswavlul da mecnierul samyaroSi miTosis SemoqmedebiTi sicocxle dauSretelia (nawyveti mogvaqvs viqtor kaxniaSvilis Targmanis mixedviT).

1926 wels erT krebulad daist-amba dramebi: `londa~, `malStrem~, `lamara~. yvela maTgani scenaze daidga. dadga kote marjaniSvil-ma. gr. robaqiZe mxarSi udgas sax-elovan reJisors, masTan erTad axali qarTuli Teatris dabadebis sulis Camdgmelia. gansakuTrebuli war mateba xvda `lamaras~, romlis dadgmazec, Tavdapirvelad, kote marjaniSvili da sandro axmeteli erTad muSaobdnen, xolo Semdgom,

umoqmedo keTilis boroteba

grigol robaqiZis `Cakluli suli~. sami personaJi.

XX saukune gansakuTrebiT xas-iaTdeba miTosisken mibrunebiT, miTis aRorZinebiT. Ees motivi, erTgvari miaxlebaa pirvelad kacobriul sunTqvasTan, sa-myaros mistikur WvretasTan. es ki is ganzomilebania, romelnic grigol robaqiZis Semoqmedebis saZirkvlad gvevlineba.

miTi maradSeqcevadi movlen-aa, misi saSualebiT sagani iqceva simbolod, fizikuri – metafizi-kurad, yofiTi – maradiulad. rogorc erTi ganmarteba ambobs, miTi, es aris is, rac arasodes momxdara, magram rac maradi-ulad xdeba. miTis maradiuloba pirvelsawyiss ubrunebs arss.Ees procesi uwyvetia rkalia, erTi uzenaesi mTlianobisken mimar-Tuli.

werili miTze saubriT davi-wyeT, radgan grigol robaqiZis `Cakluli sulis~ siuJeturi qarga mTlianad moicavs erT Sumerul miTs, qalRmerT iS-Taris da mwyems Tamuzis Ses-axeb. romanis personaJebic am miTis arqetipebs atareben Tavis TavSi, maTi pirovnuli drama swored miTosuri arqetipebis kvaldakval viTardeba. Aamitom, `Caklul sulSi~ miTis gauaz-rebloba, simboloebis ugule-belyofa, romanis cxovelmyof-elobas dagvakargvinebs.

qarTul modernistul ro-manSi erTmaneTs enacvleba re-aluri da irealuri sibrtyeebi. xasiaTebis arqetipuloba avlens samyaros zogad kanonzomiere-bebs, gmiri gaiazreba, rogorc

Page 44: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

44 oqtomberi

rogorc cnobilia, marjaniSvi-lis avadmyofobis gamo, muSaoba gaagrZela da ganasrula kidec sandro axmetelma. `lamara~ mt-kiced damkvidrda repertuarSi. igi guliT Seiyvara mayurebelma. am speqtakls sayovelTao aRiareba ergo 1930 wels moskovSi gamarTul Teatralur olimpiadaze.

Jurnal `qarTul mwerlobaSi~ daiwyo beWdva roman ̀ falestra~-si. daibeWda eqvsi kamara – romani daum-Tavrebeli darCa. 1923 wels Jurnal `meocnebe niamorebis~ furclebze gamoqveynda gr. robaqiZis erT-er-Ti saukeTeso leqsi `wminda ninos~. qveyndeba eseebi, werilebi liter-aturasa da xelovnebaze: `saqarT-velos xerxemali~, `daviT kldiaS-vili~, `ninoSvilis guria~, `niko firosmani~, `evropis Tanadroul literaturaze~, `eqspressionizmi~, `piskatoris Teatri~, `Teatri, ro-gorc ritmi~, `tolstois dReebi~ da sxv. TanamSromlobs rusul pre-saSic. 1919 wels TbilisSi rusul enaze gamosca Txeltaniani wignaki `portretebi~ (literaturuli por tretebi Caadaevis, lermon­tovis, vasili rozanovis, andrei belisa).

amave dros eweva aqtiur sazoga-doebriv moRvaweobas. aris saqa-rTvelos saxalxo ganaTlebis komisariatis mTavari saxelovno komitetis Tavmjdomare (Semdgom – moadgile). ganagebs kinostudiis sascenaro ganyofilebas. erTx-ans xelmZRvanelobs saqarTvelos mweralTa kavSirs. saqmes yvelgan ekideba mamuliSviluri muyaiTobi-Ta da gulmxurvalebiT. nayofieri SemoqmedebiTi moRvaweoba grZel-deba germaniaSic. iq ocdaaTian wlebSi germanul enaze gamoica: `kavkasiuri novelebi~, romanebi – `megi~, `Cakluli suli~, `dali~, `mcvelni gralisa~. eseebis cikli `demoni da miTosi~. werda jer qa-rTulad, Semdeg Targmnida an aT-argmninebda germanul enaze. amis Sesaxeb Tavad gvamcnobs 1937 wels Cexi mecnieris iaromir iedliCka­saTvis gagzavnil baraTSi. iyo ram-denime gamonaklisic. `demoni da miTosi~ uSualod germanul enaze

daiwera. aseve – narkvevebi hit-lersa da musolinize. `megi~, misive aRiarebiT, rusul enaze SeuTxza-vs, radgan germanel mTargmnels igi rusuli enidan unda eTargmna da, amrigad, Tavidan aucilebia or-magi samuSaos Sesruleba.

omis Semdgom nayofieri Semoq-medebiTi TanamSromloba hqonda nino da kalistrate saliebis Ju-rnalTan `bedi qarTlisasTan~.

sicocxlis bolomde kalami xe-lidan ar gaugdia.

* * *me-20 saukunis dasawyisidan,

gan sakuTrebiT 10-iani wlebidan moyolebuli, intensiurad mim-dinareobs CvenSi literaturis, mxatvrul-esTetikuri azrovnebis gadaxalisebis procesi. es mkafiod etyoba, uwinares yovlisa, enas, stils. Zlierdeba swrafva axal gamomsaxvelobiT saSualebaTa moZiebisaken, axleburi saxeobrivi azrovnebisaken; farTovdeba Tema-tika, mxatvruli dro da mxatvru-li sivrce.

Tavad literaturuli gmiri axali droisa da misi istoriul-kulturuli garemo TvalsaCinod gansaxvavdeba me-19 saukunis qar-Tuli mwerlobis ZiriTadi lit-eraturuli tipebisa da maTi geo-grafiuli garemosagan.

vin iyvnen me-19 saukunis Cveni mw-erlobis ZiriTadi literaturuli tipebi? batoni da yma, Semdgom – nabatonari da naymevi, zarmaci Ta-vadi da gaWirvebuli glexi, aseve – e. w. `Semodgomis aznaurebi~. amave dros aisaxeboda socialuri dife-renciaciis procesi – Tu rogor mdidrdebian CarCvaWrobiT qalaqe-li mdabio an glexis Svili, rogor aimaRlaureben ierarqiul kibeze, anda soflis bobolad rogor iqce-va gaiZvera, moxerxebuli mouravi, romelic atyuebs, acurebs Tavis uniaTo batons da xelidan aclis mamapapiseul qonebas (`molipul gzaze~ anastasia erisTav-xoStari-asi). aq Cvens Tvalwinaa winamorbedi im mouravis, im mtaceblisa, jayos saxiT rom ukvdavyo mix. javaxiS-vilma.

konkretuli adamiani konkre-tul epoqaSi; imavdroulad, igi warmogvidgeba uSores warsul-Tan mimarTebaSi.

romanis centraluri figuraa Tamaz enguri. Mmisi warmoSobis Sesaxeb viciT mxolod is, rom `tomiT svania~. Mman literatu-rul fsevdonimad airCia “en-guri”. Eenguri mdinarea svaneTSi, magram misTvis es saxeli gac-ilebiT Rrma ideur-semantikuri mniSvnelobisaa. igi kidev erTx-el usvams xazs mis miTosur war-momavlobas, radgan TamazisTvis `enguri romelime Sumerelis an qaldevelis saxels niSnavs bun-dovnad~ (`Cakluli suli~).

Tamaz enguris yovel saxas-iaTo StrixSi, yovel niuansSi igrZnoba es arqauloba. masSi erovnuli erwymis zogadka-cobiuls. Dda, radgan asea, mis pirovnul istoriaSi brunaven Temebi, maradiuli kiTxvebi, romlebzec dRemde dgas kaco-briobis istoriuli cnobiereba; romlebsac xan aqvT pasuxebi, xan ki, maTi upasuxobaa krizisis erTaderTi gamosavali.

Tamazi `orbunebovania~, masSi aris winaaRmdegobrivi stiqi-ebi, Tumca aristokratuli TavdaWeriloba maT Sinagani srulqmnilebisken mimarTavs. `lor disa da Sofris naza-vi~ – aseTia misi vizualuri winaaRmde gobrioba, rac Tavis mxriv kidev ufro naTels fens mis pirovnebas.

misi sulieri mdgomareoba, sidinje da gawonasworebuloba, erTi SexedviT, advilad aixs-neba dialeqtikis fonze: ori sxvadasxva elemeti, romlebic Tanasworni arian; radgan ori elementis brZolaSi warmoiSo-ba mesame axali, Semrigebeli, oRond aseTi dakvirveba mxolod maSin aris SesaZlebeli, Tu dam-

Page 45: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 45

№ 10 2010

me-19 saukunis literaturul personaJTa samoqmedo adgili um-Tavresad sofeli, sofluri gare-moa; qalaqi, qalaquri cxovreba, rac jer kidev sakmarisad ar gan-viTarebula garkveuli isto-riuli pirobebis gamo, mkrTalad Cans. Tbiliss jer ar miuRia mka-fio nacionaluri saxe, ar gamxdara erovnuli kulturis, erovnuli TviTSegnebis centri, jer ar daum-kvidrebia Sesaferisi adgili mxat-vrul prozaSi.

axali qarTuli prozis Camoya-libebis procesi, rasac saTaves udeben vasil barnovi, Wola lom­TaTiZe, niko lorTqifaniZe, Sio aragvispireli, me-20 saukunis 20-ian wlebSi dasrulebul saxes iRebs (konstantine gamsaxurdias `dionisos Rimili~, mixeil javax­iSvilis romanebi da moTxrobebi, demna Sengelaias `sanavardo~, leo qiaCelis nawarmoebebi).

`gvelis perangi~ ukve Tvise-brivad axali qarTuli romania, ra-sac mowmobs stili, avtoriseuli xedva samyarosi, mxatvruli az-rovnebis Tavisebureba, problema-tika, mravalplanianoba, erovnuli TviTSegnebis done, istoriul-geografiuli arealis sifarTove, mowmobs kompoziciuri aRnagoba, personaJTa da maTi garemos xat-vis manera – ambis Txrobis wil siuJetis epizodebad gaSla, Tval-saCino suraTebad ganfena, manamde uCveulo mxatvruli saxeebi (ai, erTi nimuSi, ferweruli portreti sparseli qalisa: `odnav piraxda TiTqo uneblie – da saxe: rbili marmari, romelsac spilos Zvalis feri gadahkravs. ucabedi gamoxed-va – da Tvalebi: didroni farTo-ni nuSisebr moxazulni. Tvalebs gadauvlis hinduri muqi zurmux-tis wyali~). dabolos, amas mowmobs TviT mTavari gmiris xasiaTi, misi sulieri wyoba.

arCil mayaSvili (arCibald me-keSi) evropul civilizacias nazi-arebi, ganaTlebuli, kulturuli qarTvelis axali tipia, inteli-gentis tipi (dRevandeli terminiT rom vTqvaT). mas, Zveli, warCinebu-li gvaris Camomavals, aRar boWavs

tradiciuli wodebrivi ierarqiis crurwmena, xels aRaraferi uSlis, Seiyvaros da SeirTos dabali wris qaliSvili. marTalia, Tavaduri warmoSobisaa, magram upiratesad sulismieri aristokratiis warmo-madgenelia da ara sisxlismierisa. wodebrivi privilegiebi saim-drood, roca safuZveli eyreba damoukidebeli, demokratiuli saqarTvelos arsebobas, isedac uqmdeba. niSandoblivia:^ dro, roca arCil mayaSvili Tavisi satrfos, matasis, wyalobiT samudamod Ta-vis samSobloSi rCeba, mama-papaTa fuZeze dasamkvidreblad – gazaf-xulia, kviraZali saqarTvelos damoukideblobis gamocxadebisa, misi axlad dabadebisa. amrigad, igi Tavisufali qveynis Svili, Tavisu-fali pirovnebaa.

arCil mayaSvils, sulieri gan-viTarebis axal safexurze mdgars, axali istoriul-kulturuli pi-robebis wyalobiT, moSorebuli aqvs me-19 saukunis qarTuli lit-eraturis personaJTa socialur-ekonomikuri xundebi. mas mdidari Sinagani cxovreba aqvs, sulieri problemebi aRelvebs, Zveli gage-biT metafizikuri xasiaTisa. Sina-ganad eswrafvis, igrZnos, gai-azros da iwamos uzenaesi mamis, umaRlesi gonis, RmerTis arseboba. Tavisi cxovrebis gamocdilebiT igi gviCvenebs, rogori unda iyos idealurisa da realuris, adami-anisa da garesamyaros urTierT-mimarTeba.

mibruneba `fesvebisken~, saku-Tari Tavis povna – es fundamen-turi adamianuri problema didi mxatvruli ZaliT aris xorcSesx-muli `gvelis perangSi~. mwerali Tavadve, Cveuli sinaTliTa da la-koniurobiT gadmogvcems Tavisi romanis Rrma dedaazrs. `Svili, romelsac saqarTvelo sizmrad axsovs, daeZebs dakargul mamas. mamis ZebnaSi iZvris TandaTan meti simZafriT Soreuli fesvi: mamuli. mamulis naxvaSi ielvebs xandis-xan `mama~ uzenaesi – Tauri yov-lisa. erTi rkali moicvis meoreTi, meore mesameTi – aq mocva srul-deba. gmiris Tavgadasavali: gare-

kvirvebeli ganze dgas da ar-cerTs ar mimxrobia.

Cvens mTavar saTqmelsac mi-vadeqiT.

Tamazis Sinagani mdgomareo-ba sabWoeTs ukavSirdeba. is misi erT-erTi moqalaqea. moR-vaweobs kidec sabWoTa sivrceSi, saxkinmrewvSi sascenaro gan-yofilebaSi, scenaristad. Aam sivrceSi yvelaferi mimarTu-lia iqiTken, rom ganuxrelad gatardes socialisturi ideo-logia. mTeli sabWoTa samyaro momwamvlelad ideologizire-bulia. momwamvlelad – anu gadamdebad. rogorc Cans, aseT naZaladev, yalb da formalur sistemas, yvelaze metad, Sina-gani gawonasworebulobiT da simtkiciT `uZlebs~ Tamaz en-gurisnairi moqalaqe. igi `mesame TvaliT~ Wvrets movlenebs da kacobriobis ganviTarebis di-aleqtikas xedavs revoluciaSi.

nawarmoebSi xazgasmulia: `is ar iyo komunisti. Aarc revolu-cioneri – samyarodan RmerTis gandevna, sabWoeTis es mTavari dineba – Sinaganad ucxo iyo misTvis, magram arc mteri iyo revoluciisa, grZnobda, rom revoluciis biZgebs mainc hqon-da raRac azri. raSi mdgomareob-da es azri, misTvis mTlianad na-Teli ar iyo~ (`Cakluli suli~).

Tamazis gaorebuloba kargad Cans erT epizodSi. 25 Teberv-lisadmi miZRvnil sazeimo sxdo-maze, mweralTa Tormetkaciani delegacia miiwvies. Tamazi si-tyviT gamodis. Ooperis Teatris scenaze, mgznebared da paTeti-kurad saubrobs revoluciis saWiroebaze. Ees saWiroeba ki imaSi mdgomareobs, rom revolu-cias ZaluZs kacobriobisTvis `sisxlis gamoSvebiT~ msofli-os ganaxleba. Tamazs es sityva Sinagani tragediis winapirobad

Page 46: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

46 oqtomberi

gan – winsvla, Sinagan – ukuqceva. gancda: ̀ nayofi~ – maradi myofadi~.

pirveldasabamis, umaRlesi go-nis wvdomas, `mTelis~ Secnobasa da mis Sinagan gznebas erTvis, avsebs ziareba arsebiT sulier faseu-lobebTan; es faseulobebia: mama, satrfo, megobari, `miwa~, `saxli~, mSobeli eris istoria da kultura.

gr. robaqiZis gmiris es sulieri monapovari, nayofi misi Sinagani Ziebebisa, Sinagani miswrafebebisa, SeiZleba iTqvas, unikaluria me-20 saukunis dasavluri literatu-ris fonze, romelsac wiTel xa-zad gasdevs Tema `fesvebisagan~, `miwisagan~ mowyvetilobisa, imisa, rom `Sin veRarasodes dabrunde-bi~, tomas vulfis cnobili roma-nis simboluri saTauri rom mov-iSvelioT, gasdevs Tema adamianis gaucxoebisa, arsebobis uazrobisa egzistencializmis da e. w. `ab-surdis dramis~ gagebiT, dahyveba tendencia upiratesad adamianis dakninebis da cxovrebis maxinji mxareebis gamosaxvisa, miswrafeba groteskis Janris gabatonebisadmi. msoflmxedvelobrivi Tvalsaz-risiT es gamoixateba dekadansis aRmniSvneli cnebebiT – dehuman-izaciiT da deheroizaciiT.

ra Tqma unda, me-20 saukunis evropul-amerikul literaturas humanisturi msoflmxedvelobi s mqone didi mwerlebica hyavs, oRond, sagulisxmoa, rom maTgan erT -erTma yvelaze gamorCeulma, To mas manma, adamianur Rirebule-baTa warmosaCenad warsuls, bib-liur Temas mimarTa (tetralogia `ioseb da misi Zmebi~), xolo awmyo droSi didi sulieri, didi kul-turiseuli krizisi dainaxa, krizi-si, rac epoqaluri mxatvruli nawarmoebiT gamoxata (`doqtori faustusi~).

arCil mayaSvili, rogorc lit-eraturuli personaJi, sayuradRe-boa im mxrivac, rom mas ukavSirdeba erTi garkveuli siaxle axali qar-Tuli literaturis istoriaSi. is, miuxedavad Tavisi gvariSvilobisa, ama Tu im socialuri fenis an wo-debis warmomadgeneli ki aRaraa, aramed – erTiani, mTliani saqarT-

velosi. igi qarTveli kacis bunebis saukeTeso TvisebaTa ganmasaxiere-belia, erovnuli xasiaTis arsis gamomxatvelia, zogad-qarTvelis tipi, simboloa, amave dros mkaf-iod gamokveTili individualoba, cocxali pirovnebaa.

Cvens Tvalwin xorci esxmis mis-terias: arCibald mekeSi, visac bundovani xsovnaRa SemorCenia Tavisi warmomavlobisa, qarTvel-Ta pirvandeli samkvidreblidan, odindeli SuamdinareTidan, meso-potamiis dablobidan, moemarTe-ba samSoblosken, saqarTvelosken, ro me lic dasneulebula, avadmyo-fia, magram `ar momkvdara, mxolod sZinavs~. is unda aRdges, suli-erad ganaxldes, axal sicocxles ewios. arCibald mekeSis Sinagani feriscvaleba, gardaqmna arCil ma-yaSvilad, Zieba da povna sakuTari Tavisa, simbolurad mianiSnebs ro-manis gmiris sulier misias. amito-maa, rom gzad, saqarTvelosken mo-mavals, aReZvris bibliuri moses, Tavisi eris winamZRol-gadamrCen-lis, asociacia-mogoneba, qvecno-bierad aigivebs kidec Tavis Tavs masTan.

adamiani, eri, TandaTan, droTa ganmavlobaSi Sordeba Tavis Tavs. dgeba Sinagani krizisis Jami, ris-gan Tavis dasaRwevadac saWiroa sakuTari pirvel-saxis gaxseneba, mTeli Zalisxmevis misken misa-bruneblad mimarTva. sisxli inax-avs modgmis, winaprebis xsovnas. aq cocxldeba miTosi. gr. robaqiZes mohyavs antikuri xanis avtoris salustiusis gageba miTosisa, raic niSnavs: `es ar yofila, xolo aris yovelTvis~. am sakiTxs naTels hfens goeTes swavleba urfeno-menis, anu pirvelfenomenis, Tau-rfenomenis Sesaxeb. TeslSi moma-vali mcenare uxilavadaa. xelSem-wyobi pirobebis zegavleniT Tesli Rivdeba, aRmocendeba, izrdeba, if-urCqneba, iRebs dasrulebul saxes. TiToeul stadiaze ganviTarebi-sa igi Tavis TavSi atarebs mTel mcenares, mis Sina-saxes. Sina-saxe marad myofia. es swavleba mogva-gonebs platonis moZRvrebas idee-bis Sesaxeb. oRond, platoniseuli

eqca. is sinanuliviT mZlavrma sevdam Seipyro.

Tamaz enguri `mesame napiris~ adamiania, erTi mxriv swored aseTebi gadaurCnen arsebul sistemas. Mmagram misi Sinagani mocemuloba sxva idealebisken iswrafvis. Mmis winaaRmdegobri-obas da orbunebovanebas swored arsebul sinamdvileTan, reJim-Tan SeuTavsebloba ganapiro-bebs. is, marTalia, paTosiT sau-brobs revoluciaze, magram gac-ilebiT did Sinagan sixaruls ganicdis, roca missave bnel da cxovelur wiaRze fiqrobs.

Tamazi xan Seupovar, mebrZol adamianad gvevlineba, romelic mtkivneulad gamoTqvams Tavis pozicias da, erTi SexedviT, mzadac kia, Seewiros mas. xan ki mSiSaraa da Tavzardacemuli, grZnobs Tavis umweobas da ve-rafriT umklavdeba mas.

apokalifsSi vkiTxulobT: `vi-ci saqmeni Senni, arca civi xar da arca cxeli, oh, netav civi mainc iyo an cxeli, magram, raki ase nelTbili xar, arc civi xar da arc cxeli, amitom gadmoga-furTxeb Cems bageTagan~ (gv.15-16).

nelTbilni ar uyvars RmerTs, ufro swored, ar cnobs maT. sazogadoebrivi cxovreba mxo-lod misi dinamiuri, aqtiuri ganviTarebis fonze Rebulobs jansaR, cxovelmyofel saxes.

Tamazis epoqis devizia: vinc CvenTan ar aris, is Cveni mte-ria. SuaSi yofna SeuZlebelia. an mteri xar, an moyvare. vinc moaxerxebs, ucxoeTs afarebs Tavs, vinc samSobloSi rCeba, an wiTeli teroris msxverplia an komunistur xelisuflebas ege-ba fexqveS.

Sesabamisad, umZimesia am sivr-ceSi mcxovrebi adamianis xvedri. urTulesia arCevanis gakeTeba,

Page 47: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 47

№ 10 2010

idea sagnis an movlenisa calke, sadRac abstraqtul SoreTSi arse-bobs, goeTeseuli Taurmcenare ki TviT materialur sxeulSi, Tesl-Sia davanebuli.

gr. robaqiZes qarTvelTa wi-naprad, mamamTavrad, miTiur Tau-rmdgenad kardu esaxeboda. arCil mayaSvili mimiseuli anderZis me-oxebiT Seicnobs Tavisi gvaris ge-nealogias. masSi iRviZebs winaparTa Zaxili, aRiZvris miswrafeba mama-papaTa cocxal sulTan ziarebisad-mi. mwerali nicSes esesxeba maradi dabrunebis ideas, momdinares Zvel piTagorelTa moZRvrebidan, oRond Taviseburad gaiazrebs am ideas: erTi da igive adamiani an movlena ki ar meordeba drosa da sivrceSi, meordeba winapris xasiaTis ZiriTa-di Tvisebebi, misi Sinabunebis arsi STamomavalSi.

magaliTad: mwerlis personaJebi megi da ivlite (romanebi: `megi~, `dali~) Tav-TavianTi miTosuri ar-qetipis konkretul gamovlinebad, realur gansxeulebad gvevlinebi-an garkveul drosa da sivrceSi. megi me-19 saukunis samegrelos mkvidria. ivlitec – dalis dobili – konkretuli warmomavlobisaa: `igi iyo kolxeTis jiSis, Tavad da-dianTa gvaridan~. isini miTosur personaJebad warmoCndebian da realur saxesac inarCuneben. miTo-surnic arian da realurnic. am or-magi siZnelis daZleviT vlindeba mwerlis niWi da ostatoba.

romantikosebs warsulSi, gar-dasul istoriaSi egulebodaT ide-aluri yofa, simbolistebs – miR-mur samyaroSi.

andrei belis Taviseburad Sur da `istoriamdeli~ adamia ni-sa, romelmac ar icoda Sinagani gaoreba, urTierTdapirispireba `yofierebis~ (`бытие~) da `yofis~ (быт) adamians Soris erTsa da imave pirovnebaSi da romlis cnobiere-basac samyaro harmoniul mTliano-bad warmoudgeboda.

grigol robaqiZe miTosur per-sonaJebsa da miTosur samyaroSi poulobs sicocxlis pirvelwy-aros, arsebobis im formas, maqsim-alurad rom Seesatyviseba adamia-

nis Sinagan arss.sicocxlis saTaveebis siankare,

qal-vaJis siyvaruli, rainduli romantizmi, siyvarulSi TavSewir-vis misteria da am gziT maradiso-basTan, sulis ukvdavebasTan zi-areba didi mxatvruli ZaliT aris naCvenebi dramebSi (`landa~, `malS-trem~, `lamara~).

`londaSi~ ufliswul Tamazis trfoba momxiblavi qalwulisadmi, am ukanasknelis amaRlebul-tragi-kuli xvedris gaziareba metrfes mier ulamazes poetur suraTs qm-nis, TavisTavad esTetikur Rireb-ulebas rom iZens. cnobilia: am pi-esis frangul Targmans gascnobia romen rolani, Zlier moswonebia piesa, metadre ganucvifrebia mis musikalur arqiteqtonikas da av-toris did evropel musikosebTan msgavseba daunaxavs. `malStremSi~ ucnobis uZlevi siyvaruli morel-lasadmi upirispirdeba qalaquri civilizaciis dakninebul yofas, sulier gamofitulobas. `lamara-Si~ mindias trfialeba qisti asu-lisadmi, mzaoba sakuTari Tavis msxverplad gaRebisaTvis univer-saluri siyvarulis ideamde maRl-deba. samsave misteriul dramaSi siyvaruli Zlevs sikvdils.

gr. robaqiZis sityvis jados-nuri Zala da misi poeturi warmo-saxvis, ukeT, poeturi xilvis un-ari, vizioneruli niWi iseTia, rom am dramebSi gamosaxuli mxatvruli samyaro ufro realuri gveCveneba, vidre Cvens garSemo arsebuli em-piriuli sinamdvile.

mxatvrul nawarmoebebSic da eseistur qmnilebebSic sityvieri xelovneba maRal donezea ayvanili. mwerlis stili mokveTili, saxel-debiTi winadadebebis gamoyenebiT Camoqnili da eqspresiulia, didad metyvelia; ena – gadaxalisebul-gaaxalgazrdavebuli, energiiT da-mux tuli; sityva – Jangisgan ganw-mendili, daferili, pirvandeli Za-liT aelvarebuli. igi pasiurad ki ar aRniSnavs sagans, uigivdeba mas. sityvas, sanaxevrod gaufasure-buls mwerlobasa da Jurnalisti-kas masobrivad miZalebul moxal-ise kalmosanTa xelSi, aq SeZenili

miT umetes maSin, rodesac zus-tad igives (mxolod ara ideu-rad) moiTxovs qristianuli sar-wmunoeba. `vinc CemTan ar aris, is Cems winaaRmdegaa, da vinc CemTan ar agrovebs, is abnevs~ (luka, T.11-23).

aseT viTarebaSi indiferentu-loba swored sabWoeTis wisqvil-ze asxams wyals, anu, qristes gzis ugulebelmyofeli, meqani-kurad, eSmakis msaxurad iqceva.

Tamazis Sinagan samyaroSi dausruleblad mimdinareobs aq-tiurisa da pasiuris Widili. igi arc cxelia da arc civi. xolo maSin, roca ar moqmedebs keTili sawyisi, TavisTavad moqmedebs boroti, da uneblied misi msx-verpli xdeba.

sagulisxmoa am faqtTan dakav-SirebiT erTi detali. nawarmoe-bSi gvxvdeba personaJi, gvarad petrovi. igi social-revolu-cionerebis memarcxene frTis warmomadgenelia. is ganaTlebu-lia, kargad erkveva Tanamedrove filosofiur Tu literaturul sakiTxebSi. Tamazis da petrovis dialogi, msxverplisa da sisx-lis misteriis Sesaxebaa. Tamazi am arsTa wiaRSi wvdomas, kvlav miTosur-mistikuri motivebiT axerxebs. `raRac idumali unda iyos sisxlSi. igi erTdroulad sxeulebrivia da uxilavi. Ees aris sicocxlis Zala, RmrTis plas-tiuri elementi. Mmeqsikelebi ukan ubruneben sisxls mas, vinc maT sisxli, ese igi sicocxle aCuqa – es tendencia adamiansa da RmerTs Soris mistikuri kav-Siris uwyvetobaze metyvelebs, radgan RmerTebs imdenad sWird-ebaT sisxli, ramdenadac adami-anebs swyuriaT RmerTi~ (`Caklu-li suli~).

magram petrovi im epoqis gansaxierebaa, romlisTvisac RmerTi, rogorc zearsi, aRar

Page 48: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

48 oqtomberi

aqvs TavisTavadi fasi, igi sagnis, moqmedebisa Tu movlenis tolfar-dia, zusti da TvalnaTlivi xatia.

andrei beli `arabeskebSi~ werda: `Tu cocxali cxovreba simRera ar aris, raRa cxovrebaa~. novela `imam Samil~ Taviseburi himnia heri-okuli, ufro sworad – heriokul-tragikuli (ganwirul-damarcxe-buli gamarjvebulia moralurad, sulierad ar tydeba). es novela msoflio novelistikis saukeTeso nimuSTa ricxvs unda miekuTvnos. me-20 saukunis literaturis de-heroizaciis tendenciis fonze igi gmiruli sawyisis aRorZinebiT gamoirCeva. gadauWarbeblad Sei-Zleba iTqvas, rom is ufro Zlieri mxatvruli qmnilebaa, vidre Tun-dac hemingueis ganTqmuli `moxu-ci da zRva~.

gr. robaqiZis SemoqmedebaSi da-Zleulia is dualizmi sulsa da sx-euls Soris, subieqtsa da obieqts Soris, an, revaz TvaraZis mier aRdgenili Zveli qarTuli termi-nologiiT rom vTqvaT, sofelsa da zesTasofels Soris, rac Tavsatex problemad eqca axali drois evro-pul filosofias da risi gadaWra hegelis filosofiamac ki ver Se-Zlo, ukeT, SeZlo mxolod paliati-vuri saxiT, ramdenadac xsenebul filosofiaSi sinamdvile gaigive-bulia azrTan, rac, ra Tqma unda, swori ar aris.

qarTveli mwerlis Semoqmedeba-Si daZleulia adamianis arsebobis usazrisobis Tvalsazrisic.

mweralma axalgazrdobaSi Tavad gamocada skepticizmis Sxa mi, is su-lieri wameba, umaRlesi gonis ar-seboba-ararsebobis gark ve visken swrafvas rom axlavs. 1910 wels sof. avlevidan kita abaSiZisaT­vis miweril baraTSi kargad Cans, Tu raoden mZime Sinagani Widilis gadatana uxdeboda axalgazrda maZiebel Semoqmeds, Cans isic, rom rwmenas mieswrafoda ara Sinagani sisustis gamo, Tavis Sesafare-blad, mSvidi navsayudaris sapovne-lad, aramed WeSmaritebis mignebis surviliT anTebuli.

mwerlis romanebisa da dra-mebis mTavari gmirebi mTliani,

suliT Zlieri, mtkice, monoli-Turi pirovnebani arian, romelT-ac ar ician Sinagani gaTiSuloba. Tu romelime maTgani, magaliTad, Tamaz enguri (`Cakluli suli~) rTuli viTarebis Jams meryeobas iCens, gadacdoma mosdis, es mx-olod wuTieri meryeoba da gadac-domaa, rasac Sinagani kaTarsisi mohyveba.

gr. robaqiZis msoflmxedvelo-ba gamorCeulia im mxrivac, rom masSi gaerTianda, gamTlianda, Ta -na drouli umaRlesi sinTezis sa-xiT gamoixata kacobriuli cno-bierebis samive ZiriTadi isto-riuli Sre: miTosuri, religiuri, filosofiuri.

* * *ra aris is ZiriTadi winaaRmde-

goba, rasac gr. robaqiZis sabWouri sinamdvilis amsaxveli romanebis mTavari gmirebi ejaxebian da ris gamoc maTi bedi dramatuli an su-lac tragikulia? es ar aris mi-uRebloba mxolod politikuri sistemisa, sadac akrZalulia az-ris Tavisufleba, uromlisodac ar aris pirovnebis Tavisufleba. winaaRmdegobis Ziri, ZiriTadi mizezi ideologiuri safuZvelia: aTeizmisa da RmerTis rwmenis Seu-rigebloba.

romanSi `mcvelni gralisa~ er-Timeores ebrZvis ori urTierT-sapirispiro Tvalsazrisi, Tval-sazrisi Tavadi giorgis da `gepeu~-s warmomadgenlis, velskisa. saqme exeba Tavisuflebis sakiTxis sxva-dasxvagvar gagebas. velskis, bol-Sevikuri xelisuflebis warmomad-genlis, azriT, sayovelTao Tavi-suflebisaTvis saWiroa RvTis rw-menisagan ganTavisufleba, RmerTis winaSe adamianis monuri qedmoxris uaryofa. es ki SeuZlebelia, Tu ar moviSorebT idumalebis (igulisx-meba mistika) rwmenas. Tavadi gior-gisTvis ki – piriqiT, RvTis rwmenaa umaRlesi sulieri da zneobrivi sayrdeni, uamisod adamianis arse-boba saerTod kargavs sazriss.

Tavadi giorgi STamomavalia didi winaprebis, argveTis sax-elovani mTavrebis, wminda mowamee-

arsebobs, amitom misi adgili `meorem~, eSmakma daiWira. eSmaks ki iseve Zalian sWirdeba sisxli – `gpu~ swored eSmakis kuTvnile-baa, misi nebis aRmsrulebelia.

Tamazis Sinagan samyaroSi, os-taturi sifrTxiliT Semosulma petrovma `niadagi mosinja~ mas-Si. Seecada sabolood gaerkvia Tamazis `saxifaTooba~ an `uvne-bloba~ sabWoTa wyobisadmi. Tamazi ki xSir SemTxvevaSi du-miliT pasuxobs da ar iZleva daskvnebis gamotanis saSuale-bas.

Tuki petrovTan dumils amjo-binebda, samagierod ivanovTan ixsneba Tamaz enguri. miuxedavd imisa, rom ivanovic sabWoTa sistemis erT-erTi `Semoqmedia~, Tamazi ar grZnobs masTan daZ-abulobas. piriqiT, swored is-eTi sakiTxebis Sesaxeb saubrobs laRad da Sinagani aRtacebiT, romelTa xsenebac, JrJolvas iwvevs bolSevikur sivrceSi.

ivanovs myarad aqvs Camoyali-bebuli Tavisi pozicia. Mman icis sad dgas. Tumca, es Sinagani md-gomareoba jvarcmad da wamebad aqvs gadaqceuli. Aam pasaJSi Tamazisa da ivanovis msoflxed-va erT konkretul wertilSi Tanxvdeba. Ees aris epoqisgan gan-wiruli adamianis xvedri. mniSvn-eloba ara aqvs, romel napirze mdgomi iqneba is. mTavari misi Sinagani swrafvaa pirovnuli Ta-visuflebisken.

rodesac Tamazis orbuneb o-vanebis Sesaxeb vsaubrobdiT, aRvniSneT isic, rom swored es faqtori ganapirobebs misi daZlevisken, erT arsad gam-Tlianebisken ltolvas. Sinagani mTlianoba da srulyofileba ki, upirvelesad Tavisuflebis mop-ovebiTaa SesaZlebeli.

Tamaz enguris gza, tanjviTa da tkiviliT aRsavse gzaa, rom-

Page 49: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 49

№ 10 2010

bis daviTisa da konstantinesi. igi inaxavs winaparTagan gadmocemul qarTul qristianul relikvias, wminda graalis Tass, romelSic qristes sisxlia, oRond is sisxli ki ara, jvars gakrul macxovars rom sdioda Wrilobisgan da ioseb arimaTielma rom Seagrova, aramed – zedaSe, dawuruli sami sakraluri yurZnis mtevnisagan, ninos jvarma rom daisxa qarTvelTa istoriuli gansacdelis Jams. es wminda Tasi – igive guli, sicocxle saqarTvelo-si – ubralo miTosur-poeturi saxe ki ar aris, arc mxolod simbolo, igi Taviseburi realobaa, misti-kuri wyaroa, saSualeba uzenaesis wvdomisa. mas saswaulmoqmedi Zala aqvs – usazRvro rwmeniT aRavsebs maTs mcvel raindebs, zeadamianur nebisyofas aniWebs maT.

romanSi ZiriTadad am wminda Tasis irgvliv imarTeba brZola (xolo politikuri safuZveli brZolisa 1924 wlis agvistos aja-nyebaa). mters surs, xelT igdos wminda relikvia da mospos igi, Se-musros qarTvelTa sulieri Zal-mosileba. rainduli Zmobis wevre-bi, levan orbelis meTaurobiT, Tavganwirul winaaRmdegobas uw-even am mcdelobas. umravlesi maT-gani iRupeba, samagierod sakral-uri Tasi gadarCeba, rac saqarT-velos gadarCenas niSnavs.

am mTavari ambis paralelurad naCvenebia levan orbelisa da Svedi qalis norinas siyvaruli. maT sul-Ta kavSiri mistikur siRrmes aRw-evs. xdeba Serwyma, Salva nucubiZis filosofiur-xatovani gamoTqma rom moviSvelioT, zeciuri da mi-wieri venerasi, anu idealurisa da realurisa. amas migvaniSnebs isic, rom levan orbelis TvalSi norina beatriCesTan asociirdeba. amri-gad, romanSi ormagi mistikuri na-kadia: mTavari gmiri levan orbeli RvTaebriv sawyiss eziareba wminda graalis Tasis meSveobiT da nori-nas siyvarulis meSveobiTac. ro-mani misteriaSi gadadis.

aqve unda iTqvas, rom axali qa-rTuli literatura gr. robaqi-Zem qalTa umSvenieresi saxeebiT gaamdidra. matasi, megi, nata, iv-

lite, londa, morella, lamara, mzeqala, olga balaSova, norina, kavalla – esaa mTeli galerea maradqaluris ganmasaxierebeli, uaRresad mimzidveli saxeebisa. man agreTve gamoZerwa dauviwyari portretebi Zveli egviptis leg-endaruli dedoflis nefertitisa da Cveni drois qalurobis simbo-losi – greta garbosi, portrete-bi, gamorCeuli plastikuri saxvis sicxadiTa da fsiqologiuri wvdo-mis siRrmiT (eseebis cikli `demoni da miTosi~).

sami romani – `gvelis perangi~, `Cakluli suli~, `mcvelni grali-sa~ – qmnis Tavisebur trilogias, romelic me-20 saukunis qarTuli sulis Rrma mxatvrul ukufenad, heroikul-tragikul epopead war-mogvidgeba.

* * *grigol robaqiZem simbolistu-

ri poeziis gavlena ganicada, friad afasebda kidec am mimdinareobis frang Tu rus poetebs, oRond maT-gan gansxvavebiT Tavis leqsebSi yuradRebas amaxvilebda ara liri-kul gmirze, avtoris `me~-ze, misi gancdebis, Sinagani samyaros ga-mosaxvaze, aramed sagnis, movle-nis xatis Seqmnaze, win wamoswevda plastikuri saxvis princips, epikur sawyiss. marTalia, tician tabiZe ambobs, simbolizmi CvenSi gr. ro-baqiZem Semoitana, misi leqsebi pirveli simbolisturi leqsebiao, magram Tavad avtori Tavis Tavs am literaturul mimdinareobas ar mi-akuTvnebda. cnobilia misi sityvebi: me viyav `yanwelebTan~ rogorc mx-olod megobari ufrosi, damxmare da wamaxalisebelio. ganmartavs kidec, ratom ar akmayofilebda xsenebuli mimdinareobis Semoq-medebiTi principi: aq aqcenti simbo-loTi gamosaxatav Tu misaniSnebel, gadataniT azrze keTdeba, amis gamo TviT sagani ramdenadme iCrdileba, sisxlisfersavse ver gamodiso. Ta-vis SemoqmedebiT stils igi miTiur realizms uwodebs.

akaki baqraZe `kardu~-Si, mwer-lis cxovrebisa da Rvawlisadmi miZRvnil wignSi, wers: `kriteri-

lis TiToeuli etapi, kanonzo-mieri aucileblobiTaa gansaz-Rvruli. Mman unda ganvlos jo-joxeTi, igive `gpu~-s cixe. Mmanve unda gasces levani, marTalia, sakuTari nebis winaaRmdeg, ma-gram mZafri Sinagani Widilis fonze, rac isev da isev meryeo-biTa da Sinagani gaorebulo-biTaa gamowveuli.

es gza RmerTis Ziebis rTuli da mtkivneuli gzaa. Aam gzaze ki, nelTbilni ver ivlian. Tamaz en-guris epoqa msxverpls moiTxovs, oRond ara ZaldatanebiTs, aramed nebayoflobiTs, miTu-metes rom msxverpli maincda-mainc fizikur ganadgurebas ar niSnavs. igi adamianuri Za-lisxmevis srul gamovlinebas, TiToeuli mistikuri nawilis erT mTelSi ganzavebas gulisx-mobs. TamazSi qvecnobierad es msxverpli mwifdeba, garemom-cveli realoba ki, permanentu-lad axSobs da Trgunavs masSi am gzis cxovelmyofelobas. Aamitom aris, rom `ganze dgas~, xSirad `Sefasebebisgan Tavs ikavebs~.

TamazSi sikeTea ganfenili, magram es sikeTe pasiuria. Uumo-qmedo keTili identurad enacv-leba borots, misi mza niadagia. keTilisa da borotis sawyisi konkretul adamianSia da is gaiazreba Semdgom zogadkaco-briul elementad, Tumca gan-sxvavebuli azris matarebelia hagiografiuli mwerloba, ro-melic areopagitul moZRvrebas iziarebs. Ees aris borotebis ara-substanciurobis anu uarsobis Teoria.

rakiRa yovelni arsni keTil-isgan arian, ar SeiZleba rom borotebas arsi hqondes – sik-eTisgan boroteba ver daibadeba. maSin ra aris Suri, gautanloba, avadmyofoba, sikvdili, rasac cxovrebaSi xSirad xvdeba ada-

Page 50: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

50 oqtomberi

umi, romliTac unda ganvixiloT grigol robaqiZis poezia, TviTon dagvitova. 1953 wlis 3 marts gior­gi gamyreliZes baraTiT uziarebda azrs:

`CemTvis piradad yvelaze ufro didi lirikosi aris hellenTa safo, yoveli sityva misi gvxvdeba gulSi: gvxvdeba ise, rom gitokavs: gitokavs ise, rom amovardnas apir-ebs. apirebs amovardnas, rom sxva guls gadaexsnas. ai lirikosi. sxva sazomi maqvs poetisaTvis: ramdenad axalia mis mier xiluli samyaro, ramdenad universaluria es siax-le da ramdenadaa igi Camosxmuli plastiurad~. ak. baqraZe dasZens: `siaxles, universalurobasa da plastikurobas unda davumatoT gzneba, cecxli, ritmi. amaTac did yuradRebas aqcevda grigol robaqiZe. aris kidev leqsis erTi Tviseba, romelsac verafriT ver avuvliT gverds – aRnagoba~.

am TvalsazrisiT axdenda gr. robaqiZe qarTuli poeziis ga-naxlebas, amave dros zrunavda qa-rTuli saleqso formebis gamdi-drebisTvisac – werda klasikuri saxis sonetebs.

mwerlis Semoqmedebis arsis gas-agebad sagulisxmoa ak. baqraZis Sem-degi azri: ̀ grigol robaqiZis erTm-Tliani Semoqmedebis centrSi mdgar kardus ori hipostasi aqvs – qaluri da vaJuri. kardus qalur hipostass ganasaxierebs wminda nino, vaJurs – laSari, anu TeTri giorgi, anu wminda giorgi. grigol robaqiZisT-vis laSari – TeTri giorgi – wminda giorgi aris warmarTul-qristianu-li saqarTvelos erTianobis vaJuri simbolo~.

da cota ufro qvemoT:`grigol robaqiZes Tanabrad xi-

blavda warmarTobis xorcieleba da qristianobis suliereba. misT-vis sasurveli xorcielebis da sulierebis is erTianoba iyo, ro-melic renesansis epoqam gamoavli-na. misi azriT, qarTuli kulturis momavali aRorZineba swored am er-Tianobas unda dayrdnoboda~.

* * *did esTetikur da inteleqtua-

lur siamovnebas ganiWebT grigol robaqiZis eseebis, werilebis, lit-eraturuli portretebis kiTxva. literatura, xelovneba, isto-ria, filosofia, politika – mra-valmxrivia mwerlis interesisa da kvlevis sfero.

qarTuli ena, miTosi, qarTvelTa msoflxati, qarTuli eposi, Cveni erovnuli xasiaTis raoba, qarTuli kulturis fenomeni, qarTveli da ucxoeli mwerlebi – am Temebsa Tu sakiTxebs eZRvneba ubrwyinvalesi eseebi: `saqarTvelos saTaveni~, `saubari kardusTan~, `ucnobi saqa-rTvelo~, `ra unda agondebodes qa-rTvels~, `eris suli da Semoqmede-ba~, `saTaveni Cemi Semoqmedebisa~, `saqarTvelos xerxemali~, `dion-isos kulti da saqarTvelo~, `aka-kis qnari~, `galaktion tabiZe~, `mixeil javaxiSvili~, `gabriele d’anuncio~ da mravali sxva. maT ga-moarCevs gansaxilveli Temis Rrma codna, lapidaruli ena da origi-naluri stili, weris maRali kul-tura. isini ikiTxeba mxatvruli qmnilebebiviT. sanimuSod SeiZleba davasaxeloT `vaJas engadi~, sadac didi mgosnis Semoqmedebis Rrma analizs exameba sada, Sinaurul-in-timuri Txrobis manera da stilur-enobrivi xibli.

poezia, sityvieri ferwera, plastikuri saxva, esTetikur-fi-losofiuri azri erTmaneTs er-wymis bolodroindel SedevrSi, qarTuli cekvisadmi miZRvnil didebul sagalobelSi, romelsac ewodeba `qarTuli genia rokviT ganfenili~.

rogorc sakuTriv mxatvruli Semoqmedebis, ise mwerlis eseisti-kis erT-erTi mTavari Temaa qarT-velTa msoflxatis warmoCena, Cveni namdvili, pirvandeli, Seuryvneli saxis Cveneba da saTaveebisken mi-brunebis survilis gaRviZeba. Rr-mad nagrZnobia eris sakuTari Ta-visagan gaucxoebisa da sulieri gadagvarebis safrTxe. xolo suli-er gadagvarebas, erovnuli energi-is daSretas Tan mosdevs cocxlad kvdoma, fizikuri gadaSeneba. mkacr

miani? Ees sikeTis naklebobaa – ambobs dionise areopageli. rac Seqmnilia, sikeTisgan mokle-buli araferia, TviT eSmakic ar aris boroti, `vinaica arca eSmakTa Soris, arca Cvens So-ris aris boroti, viTar igi ars boroti, aramed viTarca mokle-bai da oxrebai TvisTa keTilTa sneulebisai~.

maSasadame, borotebas arsi ara aqvs, is arsisgan gaqcevaa, misi uaryofaa da raki mxolod arsi SeiZleba iyos maradiuli, amitom boroteba, rogorc arsis armqone, droSi SezRuduli da ganwirulia dasaRupad, sikeTes-Tan SerkinebaSi.

am vrceli ganmartebis fonze ufro mkafiod ikveTeba ivano-vis tipaJi. is ubralo kacia, Zalze ganaTlebuli, inteleq-tualuri zrda aSkarad Cans mis pirovnebaSi, (`zneobriv mxare-sac awrTobda~), es metad mniS-vnelovani detalia, radgan mis epoqaSi calmxrivad, erTmane-Tisgan absoluturad gaTiSu-lad viTardeboda pirovnebis arsSi inteleqti da zneoba. xSirad ki, am ukanasknelis nakle-bobas sabediswrod aumoqmedebia pirveli.

ivanovi komunisti ar aris, magram arc ibrZvis am ideolo-giis winaaRmdeg. PpiriqiT, mas Tamazisgan gansxvavebiT, mkafi-od aqvs Camoyalibebuli Ta-visi pozicia. `me ganze dgoma ar SemiZlia, Tundac Cemi nebis gar-eSe. Mme RvTis mkvlelebs vuerT-debi, codvilT. maTi codva unda gaviziaro, sayovelTao xsnis gu-lisaTvis~. (`Cakluli suli~).

ivanovs zedmiwevniT aqvs gac-nobierebuli Tavisi poziciis ulmobeloba da ganwirulobac. Mmas gulze jvarcma hkidia da ra-oden gasakviric ar unda iyos, ebrZvis kidec mas.

Page 51: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 51

№ 10 2010

gafrTxilebad JRers mwerlis es sityvebi: `an Tavis-Tavis monaxva, an sruli daRupva. gza xsnili ar aris sxva~. (`barikadi~, #1, 1920 w.).

grigol robaqiZe, rogorc Semoqmedi-moazrovne, exeba Tavisi Tanadrouli dasavleTis sulier kriziss, ris mTavar mizezadac RmerTis rwmenis dakargvas, Sina-gan dualizms, sulisa da sxeulis gaTiSulobas miiCnevs. germanul enaze daweril leqsSi `himni or-feosisadmi~ (qarTul enaze Targm-na besik adeiSvilma) igi SesTxovs simReris legendarul jadoqars, moevlinos Tanamedrove kacobrio-bas, Seewios, suldawewils, Caketi-lobis garRvevasa da Sinagani er-Tobisaken ltolvis gaRvivebaSi.

rogorc sakuTriv mxatvrul nawarmoebebSi, ise esTetikur-filosofiur naazrevSic, qarTve-li mwerali samyaros harmoniul mTlianobad gaazrebas eswrafvis. am naazrevis gaucnoblad da auT-viseblad ver moxerxdeba Cveni es-Tetikuri azrovnebis, esTetikuri kulturis srulfasovani ganviTa-reba.

Cndeba garkveuli paraleli grigol robaqiZesa da rihard vagners Soris. ra rolic vagner-ma Seasrula me-19 saukunis meore naxevris germanul xelovnebaSi miTosis aRorZinebiTa da musikal-uri dramis SeqmniT, daaxloebiT imgvarive misiis Sesruleba xvda wilad grigol robaqiZes me-20 sau-kunis pirveli naxevris qarTul mwerlobaSi. miTosis aRorZineba, rainduli romantizmi, wminda graa-lis Tema damaxasiaTebelia ro-gorc erTi, ise meore xelovanis SemoqmedebisTvis.

gr. robaqiZes darCenia xel-nawerebi germanul enaze dawerili filosofiur-esTetikuri Txzu-le bebisa: `izisis wyarosTan~, `frid rix nicSe~, `texne da miTo-si~, `atlanturi zmaneba anu qarTu-li miTosi~, `israelis saidumlo~, romlebSic avtori, misive TqmiT,

ikvlevs sakacobrio kultur-isa da istoriis umniSvnelovanes sakiTxebs kulturfilosofiuri TvalsazrisiT.

mwerlis filosofiuri intere-sis sferosa da filosofiuri az-rovnebis siRrmis, agreTve, misi `cxovrebis `odiseis~ (mwerlisave sityvebia) gasacnobad friad sayu-radReboa gr. robaqiZis werili, germanul enaze miwerili berZeni mwerlis nikos kazanZakisisadmi, werili, romelic moiZia Tamar JRentma da romlis qarTuli Targ-manic warmodgenilia mis wignSi `didi xanZris mewamuli anarekli~ (`mecniereba~, Tbilisi, 1996).

darCenila xelnawerebi ger-manul enaze SeTxzuli leqsebi-sac: `himni orfeosisadmi~, `mo-makvdavi arwivi~, `Jan d’arki~ da sxv. am leqsebs maRal Sefasebas aZleven is germaneli poetebi, vinc maT gaecno. zogi maTgani ambobs, rilkes Semdeg aseTi srulyofili araferi Seqmnila germanul enazeo.

gr. robaqiZes didi aRiareba xvda wilad ara mxolod CvenSi, aramed dasavleTSic, pirvel yovlisa, ger-maniaSi, sadac mis Semoqmedebas ma-giuri uwodes, Tavad mas – geniosi, sityvis mogvi, sulis aristokrati. igi me-20 saukunis msoflio liter-aturis klasikosad aRiares.

gr. robaqiZem didi literatu-ruli memkvidreoba dagvitova. mwerlis arqivis ZiriTadi nawili ciurixSi inaxeba. samwuxarod, gar-daicvala grigol robaqiZis sax-elobis fondis, `graalis~, Tavm-jdomare avTandil CxikviSvili, grigol robaqiZis dis SviliSvili, vinc zrunavda Tavisi saxelovani winapris arqivis Camosatanad.

didi qarTveli mwerlis unikal-uri kulturuli Rirebulebis mqone literaturuli memkvidreobis sru-lad moZieba, Tavmoyra, damuSaveba, gamomzeureba, gamocema mwerlis Tx-zulebaTa krebulisa uaRresad did-mniSvnelovani saqme da Cveni sazoga-doebis wminda movaleobaa.

ivanovis tragizmi, msoflio literaturis klasikur nimuSebs utoldeba – Znelia gansazRvra mis pirovnebaSi keTilisa da borotisa. sagulisxmoa isic, rom am tragedias maTi Widili ki ar qmnis, aramed sabediswrod “dazavebuli” orive maTga-nis ganfena pirovnebis wiaRSi. `brZola jvris winaaRmdeg – aseTi brZolacaa, jvarcma, namd-vili jvarcma~. (`Cakluli suli~)

ivanovi ideas ki ar ewireba, aramed Tavad es ideaa ganwiru-li. rodesac keTili, rogorc zearsi, Tavis TavSi naklulobas ganicdis, igi borotebam unda amoavsos, man unda itvirTos keTilis gadarCena da aRzeveba. miT umetes, Tu boroteba, mx-olod sikeTis danaklisia da ara meore sawyisi.

ivanovis msoflmxedvelo-brivi mrwamsis fonze, kidev ufro mkafiod ikveTeba imis aq-tualoba, riskenac ase iswraf-vis Tamazi. masSic damcrobilia keTili. xSirad Tavisi umoqm-edobiT, ivanovze sastikad da miutevebladac aRiqmeba. Oorive maTgani ganwirulia. epoqam isi-ni, rogorc pirovnebebi, Seiwira.

swored esaa sabWoTa epoqis, imdroindeli reJimis pirvel-saxec – mas msxverpli sWird-eba. es msxverpli sikeTeSicaa da borotebaSic, anu yvelgan, sa-dac adamianuri suli sufevs. su-lis Cakvla – ai, uRmerTo drois devizi. samwuxarod, am epoqas Seewira kacobriobis saukeTeso nawili, SemoqmedebiTi da suli-eri energia; `xanma undobarma~ inerciis ZaliT dRemde moiyola ulmobeli zvirTebi. mTeli ada-mianuri Zalisxmevaa saWiro im-isTvis, rom Sinagani sabado sik-eTisa, sikeTisave sasargeblod mimarTos kacma. umoqmedo sik-eTis borotebaze ki, ukve visau-breT...

nana Tedoraia

Page 52: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

52 oqtomberi

dasasruli. dasawyisi ix. ## 8, 9

vano

2 martimako gana ise dakarge Sen pativis-

cema, rom ori sityvis mowerac geza-reba. Tu kidev imedi unda mqondes risame marto es momwere damSvide-buli iyavi Tqo da Tu dagkarge, esec pirdapir SemomiTvale. veli pasuxs. genacva mako ukanasknelad gevedre-bi upasuxod nu gamiSveb. rom naxo, mako ra yofaSi vwer am werils, gage-cineba. SuaRamis ukan mesame saaTia, peranga, pled-wamosxmuli vzivar stolis win. siciviTa vkankaleb da mainc vwer. vwer da ar vici risT-vis, visTvis, magram vwer. ai kalamma mimtyuna da karandaSs mivyav xeli. guSindlamde uZilo TerTmet saa-Tze davweqi. mindoda damZineboda magram Zili gamityda. qveSagebSi fiqrma wamiRo da isev varCev qa-RaldisaTvis gadameca rac azrebma TavSi gamielves da isarsaviT guli damixvrites, mako, ar vici, es werili Senamdis moaRwevs Tu ara. sami upa-suxod darCa da albaT amasac is bedi moelis, magram mainc gwer, Tumca isic ar vici rogor mogawodo. mrcx-venian yvelasi, Seni patara disa, Seni Zmebisac. rom amdens Tavs gabezreb.

sulxanovi kidev iyo CemTan da rogorc sasikvdilod gadadebuls jalaTma uambos, Tu ra tanjva moe-lis eSafotze asvlis dros, ise me momiyva kidev ufro dawvrilebiT, Tu rogor mixvedi Sen magasTan saxlSi, rogor gamogacila daxurul faetoniT SuaRamis ukan saxlamdi, rogor amtvrevdiT cicxvebiT er-Tad raRac saWmlis mosaxarSaT. ro-gor vera sZleb umagisod da yovel wuTs abarebinebT rogor waxvedi maskaradze magis gulisaTvis, eWvi ar aris mako Tqven erTmaneTi gi-yvarT da RmerTma ise gagabednieros, rogorc Sens datanjuls guls unda.

Cemi sicocxle Senis bednierebis Wiris sanacvlo Seiqmnas, magram ori ram unda giTxra.

rogor ggonia, mako, nuTu rac me Sen gicnob Senzed lamazi da iqneba Wkviani qalic ar Semxvedria? Semx-vedria damerwmune. momwonebia ki-dec, rom SeiZleboda advilad dav patronebodi, magram Tvali ami-ridebia. ici rada? mako, rom me yov-elTvis maxsovda rom qveyanazed mjobis mjobi ar daileva da kacma Tu ki erTxel airCia vinme da es arCeuli Seefereba imis gulsaca da goneba-sac, saukunod erTguli unda iyos misi. axla ro mogelis mako, maSin Tu ori sami wlis ukan sulxanovze ukeT-ess Sexvdebi? xom isev ise unda ga-dainacvlo pepelasaviT. kacebi xom usulo yvavilebi ara varT, rom rac Rone da Zali gvaqvs gamogvwovoT da mas ukan rogorc gamofituli da usargeblo nivTiereba upatronod dagvyaroT. mako, damerwmune, amas imitom ar geubnebi, rom guli agayrevino magazed. rom SesaZlebe-li yofiliyo, gagitydebi, vecdebi, Zalianac vecdebodi, ara saSualebas ar davzogavdi, magram exla gvianRaa. Cemi bedi uCemod gadagiwvetia da me is damrCenia, rom Cems mware xvedrs davmorCilde.

magram ra unda am kacs Cemgan, risTvis modis da miambobs Tavis `nacnobebis~ ambavs, es ki veRar gamigia, pirveli me eg kaci rigian kacad meCveneba da vgoneb Zalian rigiani kacic aris, magram rad mawvalebs da mtanjavs, ra dava-Save? gana bralad unda damedvas, rom magazed uwin me Segxvdi da adamianurad mogeqec eg ambobs vi-codi Tqveni TanagrZnoba makosadmi da mindoda momxred gamexadeT da gamenTavisuflebineT im saSinel mdgomareobidanao. es yvela kargi da megobruladac xeli gauwode, magram aSkaraa, rom magas Cemgan daxmareba ara sWiria. da rac unda

mwerlis arqividan

didTa siyvaruli

ivane maCabeli da mako safarova

ivane maCabeli

mako safarova

vaso abaSiZe

Page 53: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 53

№ 10 2010

saxli mogiZebna, mebeliT giwyobs exla da me raRas maCanCala var. ara mgonia eg iseTi usindiso iyos, rom yvelaferi TiTon undodes da me mx-olod mawruwunebdes, rogorc ka-tam icis Tavis klanWebSi Sepyrobil Tagvis wvaleba. mjera rom eg bevrad sindisieri kaci iyos, mako miiRe es ukanaskneli mowyaleba da momaSore me mag kacs. megobrad miyurebs da dampirda Semovivlio xolme, xom ver daviTxovdi, magram me es ver miTqvams da Sen SegiZlian mxolod es moaxerxo. gevedrebi, moaxerxe da makmare rac tanjva gamoiare. mako, es werili jibiT unda vataro, sanam SemTxvevas daviguleb? rasakvirve-lia esec upasuxod darCa. vgoneb, es ukanaskneli iyos, diaR ukanaskneli Знай последнее представление в цирке. mSvidobiT mako iyav bednieri da Tu Seni bednierebisaTvis me rodisme saWiro viyo Tunda ramdenime wlis ukan momnaxe Tu cocxali viyo.

marad Seni vano

mako es werili Cemgan SenTan ukanasknelia da amitom, imedi maqvs bolomdis CaikiTxav. ityvi, rasakvrvelia, jer ar gamigonia ukanasknelio da iqneba cirkis gancxadebebsac Seadaro, romelnic yovel-dRe ukanasknel warmod-genazed laparakoben, magram, am cirkis gancxadebebSic xom erTic aris marTla ukanaskneli unda iyos. mako. sruliad gamoTayvanebuli rom iyos kaci da imdeni ifiqros Cvens damokidebulebazed, ramdensac me vfiqrob, isic ki aqamdis marTals miagnebda, da me vgoneb cotaodens mosazrebas moklebuli ara var. ma-Sin Tu aqamdis ar mivagen, es mxolod imitom, rom migneba ar mindoda da mjeroda mxolod is, rac CemTvis sasiamovno iyo da CemTvis usiamov-nos ki Tvals varidebdi. magram am-denma gangeb Tvalebis axvevam la-mis damabrmavos. isev isa sjobs rom marTals Tavis saxeli davarqva da tyuils imedebs Tavi davanebo. da marTali es aris, rom rodesac me Senma siyvarulma lamis kldeze gad-amCexos da goneba gamomifitos, Sen arca gyvarebivar da arc giyvarvar. mako. genacva. nu gaicineb da nurc masxarad amigdeb. es Cemi aRsarebaa,

ukanaskneli aRsareba da Cemis amdeni xnis erTgulebis jildod neba maqvs moviTxovo Sengan, rom es aRsareba dinjad momismino. miT ufro ro damerwmune, bevri dawyebuli werili davxie. bevri tanjva-wameba gamovi-are, minam gavbedavdi da am saSinel werils mogwerdi. ra saWiroa imis sabuTebi mogiyvano, rom Sens gulSi Tavis dReSi Cemi siyvaruli ar yo-fila. Tu es yofiliyo, Caidendi Sen TamaraSenSi imisTana saqmes, rom-lis gasamarTlebel sabuTs eZieb da oTxi weliwadia ver gipovnia? dau-wyebdi megobrobas imisTana vaJba-tonebs, romelnic sazogadoebaSi vin icis ras ar ikvexian da me masx-arad migdeben? daeswrebodi vaxS-mad TeatrSi SuaRames iqiT da amiT miscemdi xalxs laparakis sabuTs, rom qmarma sayvarlebTan miaswro da galaxao!! me imazed arafers vetyvi, rac pirdapir me Semexeba. Sen kargad gesmis, rom me Senis siyvarulis gu-lisaTvis gavwire yovlisferi, rac ki kacs Zvirfasi ram aqvs. erTis si-tyviT namuszedac ki xeli aviRe da gadavwyvite ar mivxedo araviTars Sens urigo qcevas, oRond gulSi imedi mqonoda, rom rodesme Sen sruliad Cemi iqnebodi da amiT Sei-syididi Sens uwindels codvasac da mec srul bednier kacad gamxdidi. magram samwuxarod es mxolod ocne-baa, ra davmalo, Sen Tavis dReSi Cemi ver iqnebi, arc ginda rom iyo da es abda-ubda TamaSoba CemTvis autane-lia. mako, damerwmune rom es sityva autanelia tyuilad ar aris naxmari. aRarc Zili maqvs, aRarc mada, aRarc mosveneba da Tu garegan saxezed damSvideba metyoba, gulSi Sxami da gesli mitrialebs da gulmucels miRrRnis, amaSi ra vqna da rogor moviqce? iqneba SenTvis saintereso iyos am kiTxvazed ra pasuxi movZebne. me gadavwyvite rom Seicvalos, ro-gorc iyos, Cemi mdgomareoba. unda Seicvalos Zireulad da raki erTad-erTi Cemi sicocxlis sagani xeli-dan gamifrinda, es gafrena saukuno da samudamo unda iyos. me gigzavni ukan mako Sens suraTebs, romelnic marTalia sasiamovnoni iyvnen Cem-Tvis, magram dRe-da-dRe wyluls ufro miaxleben, gigzavni Sens weri-lebs, romelnic sityva-sityviT ze-

axali Teatri

ilias saxelmwifo universi-tetSi dafuZnda sauniversite-to Teatri. faqti TavisTavad Zalzed mniSvnelovania, radgan pirvelad qarTul-kulturul saganmanaTleblo sivrceSi universitetis farglebSi xde-ba profesionaluri Teatris Camoyalibeba. es iqneba Semoq-medebiTi sivrce – anterprizis Sesabamisi, anu aq mowveulni iqnebian sxvadasxva reJisorebi sxvadasxva samsaxiobo dasTan erTad.

amasTanave Teatri Riaa ax-algazrduli saTeatro inicia-tivebis ganxorcielebisaTvis. Catardeba masterklasebi, ro-melic mieZRvneba Teatraluri xelovnebis sxvadasxva sferoe-bs, mowveulni iqnebian cnobili adamianebi sasaubrod da gamoc-dilebis gasaziareblad.

Teatri mudmiv kontaqtSi iqneba mayurebelTan. Cven vTa-vazobT maT urTierTobis axal formas, sadac sazogadoebis wevrebs eZlevaT SesaZlebloba daeswron speqtaklis erT-erT repeticias, gamoTqvan Tavisi survilebi, gaxdnen speqtak-lis saboloo variantis Seqmnis Tanamonawile.

vimedovnebT, rom am tipis Sexvedrebi nayofieri iqneba rogorc speqtaklis sadadgmo koleqtivisaTvis, aseve sain-

Page 54: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

54 oqtomberi

pirad vici. gigzavni erTis sityviT yvelafers, rac ki Sens saxelsa da ambavs momagonebs, radgan ganaxleba yoveldRe am mwuxarebisa CemTvis SeuZlebelia. me unda gamovesalmo qarTul Teatrsac da yovel im alag-sac sadac Seni naxva SesaZlebelia. Tumca es metis-meti sasjelia CemT-vis, magram uimisod Tavis Semagrebas ver SevZleb d isev im yofaSi Cavvar-debi, ra yofaSiac viyav.

me ar vici ras vizam. vecdebi an qalaqidan gadavide sadme, Tu ki movaxerxe, an cols SevirTam. iqneb am ukanasknelma ambavma gaga-kvirvos, magram ra vqna, rom Tu ar Seicvala Cemi yofa, SeiZleba Tavis mokvlamde mimiyvanos, rac Seexeba im sayvedurs, viTom codoa kaci Ce-misTana mdgomareobaSi sxvis mova-leobaSi Cadges, es sayveduri uqmia me kargad mesmis Cemi movaleoba da Tumca coli ar meyvareba, magram Sen maswavle ise Tavis Cveneba, rom davarwmuneb viTom miyvars da iqneba bednieri iyos.

mSvidobiT mako, mSvidobiT exla ki saukunod. Cemgan yovel Tve mi-iReb jer-jerobiT rva-rva Tumans, da roca erTbaSad viSovi rasme, maSin kidev calke. ukanasknelad gTxov, Tu Cemi cotac aris xaTri gaqvs, amazed uars nu metyvi da am ukanasknel nugeSs mainc nu momak-leb.

mainc da mainc saukunod Seni vano

7 seqtemberi [1888 w.]mako bodiSs vixdi, rom Semdeg

imisa, rac moxda Cven Soris am or ukanasknel Tves ase Sinaurulad gwer am werils da giwodeb im sax-els, romelic mTel Cem sicocxleSi saTayvaneblad gadameqca. es werili Cemi aRsarebaa SenTan da rogorc aRsarebas, imedi maqvs bolomde Cai-kiTxav da gulmosuli ar gadisvri, miT ufro rom es werili saukunod gamosalmebisaa. me xval erT qals unda movelaparako da jvari davi-wero imazed. vin aris is qali, jer SenTvis es bevrad sintereso ar unda iyos da mxolod jvaris weris Semdeg Seityob. ar vici ra iqneba

Cemi cxovreba, ara maqvs neba, rom exlav vTqva rame im qalzed, es kia rom SeiZleba dids ubedurebaSi vag-debde Cem Tavs; magram ra vqna mako, exla Rone aRara maqvs, guli sru-liad gadamilia am yru brZolam Cem TavTan, am saSinelma daoblebam da suliT ganmartoebam. me gesalmebi Sen, gesalmebi rogorc uZvirfasess sagans Cemis cxovrebisas, gesalmebi tkbilad, da-Zmurad da gmadlob im zogierT netaris wamisaTvis, ro-melic ubednieresi iyo mTels Cems cxovrebaSi da romelTa mogoneba miT ufro didis simwvaviT gulsa mkbens. me vgrZob, rom Sen TiTon ar gindoda es bolo mohyoloda Cvens kavSirs; me vgrZnob, rom Sen TiTon ebrZodi Sens Tavs da cdi-lobdi gageqarvebina rasac ki cuds Tvisebas CemSi hxedavdi, magram ada-miani bunebas ver gardaqmnis. Sen ver SeiZel es, sxvam gagitaca, sxvam dagimorCila, da Sens TavTan brZo-laSi, rom me mudam SenTan daaxloe-buli davrCeniliyav, damarcxebuli gamoxvedi. mSvidobiT; mako, mSvido-biT saukunod, geTxovebi rogorc Sen, ise yvela Senians, romelnic SenTan daaxloebiT iyvnen CemTvis Zvirfasni. suliTa da guliT vi-natri rom bednieri iyo imasTan, visac Seni guli amoirCevs da isic Rirsi iyos im bednierebisa, romlis miniWebac Sen SegiZlian. damerw-mune, sasiamovno iqneba CemTvis, rom Senzed kargi mesmodes da netare-baSi megulebode. rac Semexeba me, yovelsave Rones vixmar rom CemiT sxvac ar gavaubeduro da davmalo is saSineli tanjvac, romelic exla gulze lodiviT maqvs dawolili. Tu Cemda moulodnelad, rac sruliad damajerebeli ar aris, mec raime, ar vityvi bedniereba kmayofileba meR-irsa Cem sicocxleSi, nu SegSurdeba CemTvis, Cemo mako, nu SegSurdeba, amitom rom es kmayofileba adamian-isaTvis autanel tanjviT davimsax-ure.

marad Seni suliTa da guliT mad­lieri vano

(werilis dasasruls adresatis xeliT miwerilia: `vanos ukanaskne-li werili~.)

tereso mayureblisaTvis.sauniversiteto Teatrma se-

zoni 30 seqtembers gaxsna a. cagarelis vodeviliT `Wkuisa mWirs~ (reJisori: oTar egaZe). am etapze repertuari Sedar-ebiT mwiria, magram uaxloes xanSi igegmeba misi gaSla.

dResdReobiT masSi erTian-deba 4 speqtakli: a. cagarelis `Wkuisa mWirs~, i. zoiferis `Zrava~, a. sent-ekzuperis `pa-tara ufliswuli~ da d. ivaCevi-Cis novelebis mixedviT dadg-muli speqtakli `xarmsi~.

uaxloes momavalSi dagegmil-ia ramdenime premiera. Teatri muSaobs kviraSi sami dRe – para-skevi, SabaTi, kvira. xuTSabaTi dRe daTmobili aqvs sadiskusio klubs, romelic iwyeba saRamos 19 saaTze.

speqtaklis dawyebis droa 2000 saaTi.

Page 55: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 55

№ 10 2010

axali Targmanebi

rainer maria rilke

hiolderlinisadmi

ar mogvemadla TviT uaRresad sanukvarTanac ufleba, Jami daxanebisa; aRsrulebuli saxeebidan, moulodnelad eSveba suli, srulyofisadmi midrekilT mimarT; maradisobis pirvelmkvidrebi zRvebia mxolod. aq dacemaa upiratesi. xorcSesxmul grZnobis wiaRidan vardna niadag, SurisgebaSi. o, didebulo, Sen, Sen grZneulo, sicocxle sruligesaxeboda gardauval, mltolvare xatad, Tu aRmoTqvamdistriqoni umal ikvreboda viT bediswera, TviT sikvdilSiacTvinierT Soris uaRresSi, Seabijebdi: Tumca ki RmerTi, winamorbedi, gabrunebda miRmieridan.

o, momTabare, eulo sulo, uyaribeso! viT Sexiznula da Cemobs yvela Tbil leqsTa ubes, Sinaurulad, Tanac rCebian xangrZlivad iqve, mwiri TanxmobiT. monawileni. Sen mTvaris msgavsad daronineb. xolo miwaze xan naTldeba, xanac binddeba Rameuli saxeba Seni, wmindad SemkrTali Semogareni,ganSorebisas rom SeigrZnob. mas arasodes Selevia amaRlebuladaravin da kvlav srulqmnili mTlianobisTvis ar dauTmia, arc aravis is uangarod.da amgvarive TamaSiT, wmindad Sen gaaRwie aw wlebs uTvalavsusasrulo bednierebiT, rac Sinagani ar iyo TiTqos, arvis kuTvnili, Cvil balaxze esvena irgvliv, miwis gulzemimofenili, RvTaebaTa modgmisagan mitovebuli.o, raodeni uzenaesi mowadinebiT, awyobdi mSvidadagurze agurs: Tumc Tavad misma rRvevamac kiver Segacdina. aq Tu aseTi ram arsebobda, maradiulo, veWvobT ki isev, ar vendobiT kvlavac miwiers? imis magivrad rom winaswarveRrmad SeviswavloT grZnoba yoveli, Tumca romelimimarTulebiT midrekili mermisis sivrces?

* * * Cemi cxovrebis biliks, wriul naWdevTa xveuls,saganTa arss rom imwyvdevs, me aRmarT-aRmarT mivsdev.albaT rkals ukanasknels, ver gavusruleb sxeuls, Tumc Sevecdebi mainc, gavamTliano iqneb.

me gars vevlebi ufals, uxsovar drois godols,Cemi wrebrunva ukve aTaswleulebs iTvlis;da ar ki vuwyi jerac, var Sevardeni oden,qartexili Tu hangi Zlevamosili himnis.

germanulidan Targmna lulu dadianma

Page 56: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

56 oqtomberi

I

karter uoTsoni neli nabijebiT Tavisi mSobliuri qalaqis erT-erT quCas miuyveboda, iRliaSi qalaqSi gamomavali Jurnalis bolo nomeri amoeCara da Senoba-nagebobebs yur-adRebiT akvirdeboda. oci weli gav-ida mas Semdeg, rac man, profesiiT sociologma, datova es qalaqi da socialuri viTarebis Sesaswavlad msoflios sxvadasxva qveynebSi dai-wyo mogzauroba. am xnis manZilze qa-laqi ise Secvliliyo, gaognda. misi zerele SefasebiT, qveynis dasav-leTSi mdebare es patara qalaqi, ro-melic siWabukis wlebSi mxolod sami aTas mosaxles iTvlida, axla ukve samasi aTasian qalaqad qceuliyo. siWabukis asakSi, roca mis quCebSi seirnobiT tkbeboda, is yvelaze ufro wynar da myudro qalaqad iTv-leboda qveyanaSi; quCa ki, romelzec axla miabijebda, uwyinari, mSromeli adamianebiT dasaxlebuli gaxldaT; axla ki, Tvalis erTi gadavlebiTac ki SeimCneoda, rom es quCa da mTli-anad qalaqic sxvadasxva juris ar-amzadaTa TavSesafrad qceuliyo. qalaqi gavsebuli iyo Cinuri da iaponuri maRaziebiT, duqnebiTa da sxvadasxva saeWvo saqmianobis dawe-sebulebebiT. guli stkioda, Tavisi mSobliuri qalaqi gadagvarebis Wao-bSi Cafluli rom ixila. dakvirveba ganagrZo, surda gaego, sadamde iyo misuli es metamorfoza.

saaTs daxeda; saRamos eqvsis naxevari iyo. am droisaTvis ada-mianebi Sromisagan moqanculni da sociologiuri kvlevisaTvis nak-lebad gamosadegni arian, magram, im-edovnebda, jer kidev SeiZleboda, wawydomoda raRac sainteresosa da moulodnels.

karter uoTsoni maRali zneobiT gamoirCeoda; savsebiT iziarebda socialuri da samoqalaqo samar-

Tlianobis ideebs. miuxedavad imisa, rom SeZlebuli pirovneba gaxldaT, iSviaTad marTavda wveulebebs da Tavadac ar uyvarda sxvaTa wveule-bebze daswreba; aseve gulgrili iyo yovelgvari Sou-warmodgenebisa da mxatvruli Tu sportuli sanaxao-bebisadmi. swored amitom itvirTa socialuri mkvlevaris saqmianoba da miznad daisaxa rekomendaciebis SemuSaveba qveyanaSi mniSvnelovan gardaqmnaTa gasatareblad. Tavisi gamokvlevebis Sedegebs aqveynebda kvartalurad gamomaval Jurna-lebSi, magram misi Sromebis mTavari da ZiriTadi nawili Tavmoyrili iyo damoukidebel monografiebSi, jur-RmulebSi mcxovreb ukidures siRa-ribeSi mcxovreb mSromel mosaxleo-bas rom exeboda. ocdaSvidi aseTi wigni gamosca; maT Soris saukeTesod iyo miCneuli: `qriste rom axal or-leans swveoda~, `Sromisagan qanc-gawyvetili muSa~, `sabinao ijaris reforma berlinSi~, `jurRmulebi inglisis soflebSi~, `ist saidis1 mosaxleoba~, `reforma – revo-luciis alternativa~, `sauniver-siteto dasaxleba – radikalizmis bude~, `gamoqvabulis binadarni civ-ilizaciis epoqaSi~, romlebmac mas msoflio aRiareba moutana.

karter uoTsoni saRad moaz-rovne, gawonasworebuli, magram, ima-vdroulad, mizanswrafuli da ukom-promiso mkvlevari gaxldaT; misgan Sors iyo radikalizmi da fanatizmi; ukan ar ixevda siZneleTa winaSe: yovelgvar darRvevas ikvlevda, aaS-karavebda; ar axasiaTebda zerele, fuWi enTuziazmi. muSaobaSi did dax-marebas uwevda mdidari gamocdile-ba, SesaniSnavi filosofiuri az-rovneba da xalasi iumori; savsebiT iziarebda sazogadoebis ganviTa-rebis reformatorul ideebs, magram miaCnda, rom es unda momxdariyo ara dauyovnebliv, revoluciurad,

jek londoni

saeWvoobis sasargeblod

Page 57: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 57

№ 10 2010

aramed TandaTanobiT – evoluciis mZime, mtkivneuli da xangrZlivi gziT. swamda, rom swored ase vi-Tardeboda sazogadoeba warsulSi, reformaTa gatarebis revoluciur meTods ki mxolod ubedureba mou-tania xalxisaTvis da daCqarebis nacvlad Seuferxebia sazogadoebis ganviTareba.

karteris survili, im dResve dae-wyo sociologiuri gamokvleva, ar iyo arc axireba da arc fuWi enTu-ziazmi. is mSobliur qalaqSi imyofe-boda da guli ar uTmenda, undoda droze gaego qalaqis Wir-varami.

restoranTan SeCerda, rom-lis fasadze gakruli iyo firniSi warweriT `vendomi~. restorans ori kari hqonda: erTs baris bufetTan SevyavdiT, meores ki, viwro dere-fnis gavliT, – magidebiTa da maT irgvliv Semowyobili savarZlebiT savse vrcel darbazSi. magidebis-gan moSorebiT, oTaxis naxevradCab-nelebul kuTxeSi fortepiano idga. swored es darbazi airCia uoTsonma gamosakvlev obieqtad. magram imedi gaucruvda: darbazi carieli daxv-da, saqeifo dro jer ar damdgariyo. `momiwevs gareT gavide da sociolo-giuri kvlevis Casatarebled cota xnis Semdeg davbrunde, roca dar-bazi moqeife xalxiT iqneba savse~, gaifiqra uoTsonma.

am dros samzareuloSi `vendomis~ mepatrone – petsi horani vaxSmobda. Cqarobda, undoda saRamos darba-zSi Sekrebil klientebs navaxSmevi daxvedroda. dilidanve, navs fexze amdgari, saSinel xasiaTze gaxldaT, risi mizezic im dRes biznesis waru-matebloba iyo.

derefani Semosasvlels samza-reulos gavliT darbazTan akavSire-bda; samzareulos kari naxevrad Ria iyo. derefanSi gavlisas uoTsons Tvali mohkra horanma, romelic sa-Sinlad gaaRiziana mis iRliaSi amo-Crilma Jurnalma. es Jurnali rekla-mebisa da gancxadebebis dasta egona, romlebsac uoTsoni, misi azriT, restornis kedlebze lursmnebiTa da weboTi gakvras upirebda.

dana-Cangalmomarjvebuli horani uoTsons eca.

– gaeTrie aqedan! – daiRriala

man, – vici, risTvisac Semoexete Cems restoranSi.

karter uoTsoni gaSterda; ver gaego, ratom daesxa Tavs es kaci ase gaSmagebiT.

– vin mogca ufleba, daabinZuro da dakawro Cemi restornis kedlebi! – Rrialebda petsi horani da uSveri sityvebiT `amkobda~ uoTsons.

– rom mcodnoda, rom restoranSi SemosvliT raRacas vaSavebdi...

magram horans mosmena ar surda, danasa da Cangals haerSi iqnevda da uoTsonis lanZRvas ganagrZobda:

– mokete! eSmaksac wauRia Seni Tavi! gaeTrie aqedan!..

karter uoTsonma igrZno, rom sjobda, gascloda iqaurobas, To-rem petsi horans SeeZlo daniT an CangliT daesaxiCrebina. igi saswra-fod gasasvlelisaken gaeSura; pet-sim dana-Cangali dayara da uoTsons daeZgera.

petsi horani asoTxmoc girvanqas iwonida. aseTive wonis iyo uoTso-nic. horani mkvircxli, daundobeli, brZolis azartiT aRsavse, Tumca mouxeSavi da mouqneli, uoTsoni ki, mSvidi da darbaiseli pirovneba ga-xldaT; imavdroulad igi saukeTeso mokrivec iyo, rac garkveul upi-ratesobas aniWebda orTabrZolaSi da awonasworebda horanis simkvir-cxlesa da azartulobas. horanma muSti mouqnia, magram uoTsonma os-taturad aicila da marcxena xeliT Tavad uTavaza dartyma. uoTsonma, romelsac krivSi mravali brZola hqonda gadatanili getoebSi da kri-minalebiT dasaxlebul adgilebSi, kargad icoda, rom aseT viTarebaSi gacla sjobda, radgan mowinaaRmde-ges misi momxreebi uciloblad wamo-eSvelebobdnen.

asec moxda. uoTsonma gaqceva da-apira, magram ver moaswro; horanis `biWebma~ zurgsuknidan mas muStebi dauSines. uoTsoni mobrunda da maTi dartymebi moigeria, mere isev ho-rans miubrunda da masTan klinCSi Se-vida2. qancgaclili uoTsoni horanma waaqcia, qveS moiqcia da mTeli taniT sxeulze daawva. yovelive es moxda derefanSi, darbazis kedelTan, quCa-mde sul raRac asormocdaaTi futis manZilze. uoTsons saswrafod ra-

nomris Tema:

Cemi personaJi

samyaro Tu imitom arsebobs, rom wignSi Sevides, maSin adami-anic imitomaa – ikiTxebodes. da ase, mkiTxvelad da personaJad qceuli kacic, albaT yvelaze waruSleli qmnilebaa am Tav-brudamxvev maradisobaSi.

axalgazrda mwerlebs, poe-tebs vkiTxeT, – vin aris maTi sayvareli personaJi. albaT amaze yvelas ufiqria, SesaZloa, bevris ̀ rCeuli~ daemTxva kidec erTmaneTs; Tumca, uintereso arc maTi nafiqri yofila da arc gza, romelic maT, rogorc mkiTxvelebma – sakuTar TavSi ganvles.

`Cemi personaJi~ – Tema, pir-vel rigSi, Sens sulze rom gafiqrebs, Sens adgilze, mrwam-sze, saqcielze – wignad qceul samyaroSi, maradiul samkiTx-veloSi.

Page 58: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

58 oqtomberi

Rac unda eRona, rom es incidenti mSvidobianad damTavrebuliyo da ar gaxmaurebuliyo; ar undoda, igi Ta-visi mSobliuri qalaqis presis fur-clebze moxvedriliyo, sadac misi axloblebi da megobrebi, SesaZloa, jer kidev cxovrobdnen.

uoTsonma horans xelebi Semoa-Wdo da adgomis saSualeba ar misca; imedovnebda, atexil xmaurze Semo-vidodnen da mas moexmarebodnen. darbazi carieli iyo, magram is eqvsi mamakaci, zugsuknidan muStebi rom dauSines, waqceulebs gars Semoer-tya.

– biWebo, momaSoreT es kaci, – Tqva uoTsonma, – misTvis araferi damiSavebia da arc maqvs survili raime vavno.

magram petsis `biWebi~ dumdnen. uoTsoni horans ar aTavisuflebda da daxmarebas eloda. horani, Ta-vis mxriv, cdilobda dasxltomoda uoTsons, magram ver axerxebda.

– SemiSvi xelebi da mogcildebi. – Tqva man bolos.

uoTsonma SeuSva xelebi, horani swrafod wamodga, magram ar mosci-lebia, Tavs adga da mzad iyo, ro-gorc ki wamodgeboda, Cxubi gaegrZe-lebina.

– adeqi! – ubrZana uoTsons.horanis xma ise sastikad JRer-

da, gegonebodaT, meored mosvlisas qriste ganaCens acxadebso. uoTsoni mixvda, rom, miuxedavad udanaSau-lobisa, mis dandobas aravin apireb-da.

– gverdze gadeq da avdgebi, – Tqva uoTsonma, romelic grZnobda, rom petsi wamodgomisTanave daeZgerebo-da mas.

– adeqi, Tu jentlmeni xar! – xel-meored ubrZana horanma.

rogorc ki uoTsoni wamodga, horans cisferi Tvalebi borotad auelvarda, muSti dasartymelad mo-amzada, marjvena fexi ki odnav ukan gaswia da muxlSi moxara, raTa uoT-sonisaTvis eTxliSa. uoTsonma gada-jvaredinebuli xelebi saxeze aifa-ra, mere elvis siswrafiT xelmeo-red klinCSi Sevida, xelebi SemoaWdo horans da iq myofT dauyvira:

– biWebo, momaSoreT es kaci; xom xedavT, masTan Cxubi ar minda, mxo-

lod Tavs vicav; momexmareT, Tavi davaRwio aqaurobas!

magram ar ganZreulan, uCumrad idgnen. am avismomaswavebelma du-milma SeZra uoTsoni.

petsi Seecada, gaTavisuflebu-liyo SemoWdobili xelebisagan, ma-gram uoTsonma imarjva da waaqcia igi; TviTon ki dro ixelTa da gasas-vlelisken daapira gaqceva. horanis TanamSromlebma gza gadauRobes, mere ki TandaTanobiT ukan daaxevi-nes, sadac gamxecebuli petsi horani idga da angariSsworebisaTvis emza-deboda. horanis `biWebis~ gafiTre-bulma saxeebma uoTsons afiqrebina, rom isini im kategoriis adamianebs ganekuTvnebodnen, mzisiT kriminal-Ta TavSesafrebSi rom iyvnen gamoke-tilni, RamiT ki qurdobiT, TaRli-TobiTa da sxva saeWvo saqmeebiT iyv-nen dakavebulni.

uoTsoni kvlav, ukve mesamed, klinCSi Sevida, suli moiTqva da ki-dev erTxel Seexvewa brbos, misTvis gza miecaT. magram amjeradac yurT ar iRes misi mudara. uoTsonma igrZ-no, rom gansacdelis winaSe idga. sxva-dasxva qalaqebSi sociologiuri ga-mokvlevebis Catarebisas kriminalTa jurRmulebSi xSirad Seswrebia msgavs viTarebas; bevrjer unaxavs nekneb-Camtvreuli, sikvdilis piras miyva-nili adamiani, ramdenime kriminalis winaaRmdeg martodmartod brZolas rom umsxverplia. icoda, rom aseT Se-mTxvevaSi maT ki ar unda urtya, aramed ecado, Tavidan aicilo maTi darty-mebi da gaqceviT uSvelo Tavs. is xom Svidi kacis winaaRmdeg ibrZoda.

karter uoTsoni saukeTeso mok-rive iyo da, brZolis JiniT anTe-buls, Tavadac SeeZlo maTTvis vneba mieyenebina. magram axsovda, rom mo-siyvarule colisa da angelozi ba-vSvebis patroni iyo, Sors mTaSi aTi aTasi akri3 miwiT garsSemortymul saukeTeso ranCoSi rom cxovrobd-nen; axsovda daumTavrebeli socio-logiuri gamokvleva, misi cxovre-bis erT-erT umTavres mizans rom Seadgenda; Zalian uyvarda buneba da gansacdelis am wuTebSi Tvalwin edga mSobliuri mxaris mwvane xasxasa balaxiTa da mindvris yvavilebiT mo-fenili vel-mindvrebi, romlebzec

Page 59: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 59

№ 10 2010

cis lurj kabadonze mokaSkaSe mze uxvad afrqvevda Tavis cxovelmyo-fel oqrosfer sxivebs; Tvalwin edga mdinareSi muxlebamde Setopili zan-ti xar-kameCi; mdinaris CqerSi mona-varde kalmaxi...

Rirda ki SurisZiebis wyurvi-lis wamieri aRtyinebis sanacvlod riskis sasworze Seegdo yovelive es? aramc da aramc!

horani ar cxreboda, cdilobda, radac ar unda dajdomoda, angariSi gaesworebina uoTsonisaTvis, rasac uoTsonma klinCSi ostaturad Ses-vliT ukve orjer aarida Tavi. petsi amjeradac Seecada, klinCSi Sesuli uoTsonis marwuxebisgan gaTavisu-flebuliyo, mere ki miebegva. magram uoTsonma amjeradac moaxerxa waeq-cia igi, gasasvlelisken gaWriliyo. magram horanis `biWebma~ axlac, ise-ve rogorc adre, gza gadauRobes da ukan daaxevines. da... kvlav klinCi. es scena ramdenjerme ganmeorda. uoT-soni simSvides ar kargavda, horani ki sul ufro da ufro Smagdeboda. man Tavis rtymeva dauwyo uoTsons saxeSi, cxviri gautexa, magram ar Se-Cerebula da Tavis rtymevas ganagr-Zobda. uoTsonma, saxe rom daecva, Tavi miayrdno horanis mkerds. ho-rani siSmagisagan veRar azrovnebda; man saxe urtya uoTsonis Tavs, riTac Tvali da cxviri daiziana. miuxeda-vad amisa, gondakarguli, ganagrZo-bda saxis mirtymas uoTsonis Tavze.

es uTanasworo brZola gagrZelda daaxloebiT TxuTmet wuTs. scenari erTidaigive iyo: uoTsoni ar ur-tyavda mowinaaRmdeges; mxolod imas cdilobda, gasxltomoda mas da gaq-ceuliyo, ris saSualebasac petsis `biWebi~ ar aZlevdnen da aiZulebd-nen, daexia ukan, gaSmagebuli petsi-saken; uoTsoni klinCSi Sedioda mas-Tan, mere waaqcevda xolme da cdilo-bda, gasasvlelisken gaWriliyo.

bolos, rogorc iqna, dasaxiCre-bulma uoTsonma moaxerxa gasxlto-moda petsis da mis `biWebs~ da gareT gamovardniliyo, sadac policiels gadaeyara.

– daapatimreT es kaci! – mosTxova gaTangulma uoTsonma policiels da dadevnebuli horanisaken miuTiTa.

– helou, petsi, – megobrulad

miesalma horans policieli, – ra am-bavia, ra moxda?

– helou, Carli, – miugo horanma, – es vigindara SemoiWra Cems...

– daapatimreT! – gaimeora Tavisi moTxovna uoTsonma.

– daikarge aqedan! – miaZaxa horan-ma uoTsons.

– daikarge! – ubrZana policiel-mac, – Tu ar waxval, wagaTrev iq, sa-dac saWiroa.

– arsadac ar waval, sanam am kacs ar daapatimrebT, – Tqva uoTsonma, – igi sruliad umizezod Tavs damesxa da...

– marTalia es, petsi? – hkiTxa po-licielma horans.

– ra Tqma unda, ara! – miugo horan-ma, – RvTis SewevniT mowmeebic gamaC-nia, romlebic daadastureben Cems simarTles. samzareuloSi vijeqi da wvnians geaxlebodiT, roca es vigin-dara SemoiWra CemTan da Cxubi amite-xa. me mas ar vicnob; mTvrali iyo...

– batono policielo, aba Semomxe-deT! gana me mTvrali var?! – hkiTxa uoTsonma.

policielma arakeTilmosur-ne TvaliT Sexeda; mere petsis Tavi dauqnia imis niSnad, rom SeeZlo, ga-negrZo saTqmeli.

– am naZiralam masxrad agdeba mo-mindoma. `me mak-graTi var, rasac minda, imas gagikeTeb, aba, xelebi maRlao~, miTxra. mere wvniani gada-miqcia da orjer mTxliSa muSti sa-xeSi. aba Semomxede! xom xedav, rogor damasaxiCra.

– ras apirebT, batono policie-lo? – ikiTxa uoTsonma.

– aba, daikarge aqedan, Torem da-gapatimreb da policiaSi wagaTrev! – miugo policielma.

policielis saqcielma uoTsoni aRaSfoTa.

– batono policielo, me vapro-testeb Tqvens saqciels.

kidev raRaca undoda eTqva uoT-sons, magram policielma staca xeli mklavSi, magrad SeanjRria da mkva-xed miaZaxa:

– Tqven dapatimrebuli xarT, wa-momyeviT!

– maSin es kacic daapatimreT! – moiTxova uoTsonma.

– araviTar SemTxvevaSi; mas ara-

mzia – baTarekas asuli

erTxel, saxlSi vTqvi, rom yvelaze metad Cemi `wakiTxuli~ megobrebidan – mzia WinWarauli miyvarda. zustad mziasxela vi-yavi. dedaCemma gadaSala Cemi sayvareli wigni – Svindisferi raSiT da mxedriT garekanze, – guram rCeuliSvilis moTxro-bebis krebuli, Caxeda `baTareka WinWarauls~ da gaixsena.

`zis koSkis zemoTa muxlSi qurqebis SuaSi Camjdari mzia – baTarekas cameti wlis qaliSvi-li... zis es ucnauri aristokrati qali, romelic bunebam aq, Satil-Si gaaCina, da elis.~

dedebs eSiniaT, roca maTi Svilebi, bavSvobaSi, TviTmkv-lelebze kiTxulben. Uufro me-tad eSiniaT, roca Svilebs es TviTmkvlelebi uyvardebaT. ise uyvardebaT, rogorc namdvili, xorc Sesxmuli adamianebi, Tvi-anT cxovrebaSic Caiziareben, gzas da sagzals gauyofen, gver-digverd, sabediswerod ivlian.

radgan, TviTmkvlelebma ra-Rac ician, raRac, Svilebze me-ti da, albaT yvelaze ufro es saidumlo izidavT maT. wignSi aRsrulebuli TviTmkvlelobis saidumlo.

saidumlo da, ara dasasruli. Aara – sikvdili.

es albaT imas gavs, gzas rom orni miuyvebiT, erTmaneTis siax-loviT sulebi gewviT da Tqvens garSemoc – yovelive Tqven oris erTadyofniTaa gamoxatuli. Dda mere, Zalian adamianurad, Zali an bunebrivad rom dgeba Jami: roca erTmaneTs unda SexedoT da gadawyvitoT: vin saiT. maSin is – Senive meore, wignSi, furcelze, warmosaxulSi, gnebavs, sulac paralelur sinamdvileSi – ra-Rac Zalian Znelisgan da mtkiv-neulisgan gaTavisuflebs.

Sens magivrad pasuxobs mara-disobis uxmo Zaxilebs. Kkvdeba Senze win. Sen ki, sacxovreblad, Tavis sikvdilsac gitovebs.

TviTmkvlelebi – mkiTxvelis gadamrCenebi.

dedebo, ar daufrTxeT mzia WinWarauls. man Tqveni Svilebis martosuli silamaze gamoisyida.

nino sadRobelaSvili

Page 60: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

60 oqtomberi

feri dauSavebia, TavisTvis ijda da wvnians miirTmevda. Sen ki mas Tavs daesxi da sceme.

IIkarter uoTsoni ukiduresad aRS-

foTebuli iyo: jer iyo da umizezod Tavs daesxnen da sastikad scemes, mere ki daapatimres. xasiaTs isic ufuWebda, rom dilis gazeTebSi ga-moqveynda statiebi, romlebSic da-maxinjebulad iyo warmodgenili wina dRes momxdari ambavi. maTi avtorebi, romlebic viTomda petsi horanisa da mis mxardamWerTa naambobs eyrd-nobodnen, amtkicebdnen, TiTqosda mTvrali uoTsoni samjer SeWri-liyos restoranSi da Cxubi aetexos, rom TiTqos petsis TanamSromlebs is samjerve gamoeTrioT gareT da TxrilSi CaegdoT; uzomod mTvrali, pirdasisxlianebuli uoTsoni Tur-me imuqreboda, am restorans bolos movuRebo. erT-erTi gazeTis pir-velsave gverdze gamoqveynebuli iyo statia saTauriT: uzomod mTvrali cnobili sociologi dapatimrebu­lia. iqve iyo moTavsebuli uoTsonis fotosuraTic. dilis gazeTebSi ga-moqveynebuli iyo agreTve Semdegnai-rad dasaTaurebuli statiebic:

karter uoTsons Cempionobis mopoveba surda;

karter uoTsons sakadrisi miez­Ro;

cnobili sociologi restornis ganadgurebiT imuqreba;

petsi horanma karter uoTsoni mesame raundSi nokautSi Caagdo.

TavdebobiT gamoSvebuli karter uoTsoni meore dRes sasamarTloSi gamocxadda mopasuxed mis winaaR-mdeg aRZrul sarCelze.M mas brali edeboda petsi horanze Tavdasxma-sa da misTvis fizikuri Seuracxyo-fis miyenebaSi. sxdomis dawyebis win prokurorma, romelsac sasamar-Tloze xalxis winaaRmdeg Cade nil danaSaulobebze braleulobaTa war d gena evaleboda, gverdze gaixmo uoT soni:

– modiT es saqme mSvidobianad movagvaroT! amisaTvis Tqven da ho-ranma xeli unda CamoarTvaT erTma-neTs da SerigdeT. Cemi erTi sityva sakmarisi iqneba imisaTvis, rom mosa-

marTlem Tqvens winaaRmdeg aRZruli sarCeli gaauqmos.

– me ar msurs sarCelis gauqmeba, – miugo uoTsonma, – Tqveni valia, damdoT brali, Tuki gamaCnia, da ara – ecadoT, SemarigoT am kacTan.

– Tu asea, maSin me Tqven dagdebT brals. – uxeSad miugo prokurorma uoTsons.

– magram Tqven mogixdebaT daadan-aSauloT horanic, radgan TviT va-pireb aRvZra mis winaaRmdeg sarCeli Tavdasxmisa da fizikuri Seura-cxyofisaTvis.

– umjobesia, SerigdeT da saqme mSvidobianad mogvardes, – ganmeo-rebiT SesTavaza prokurorma.

amjerad mis xmaSi aSkara muqara igrZnoboda. uoTsonma kvlav uaryo es winadadeba.

erTi kviris Semdeg policiis mosamarTle uiTbergTan orive sar-Celis erTdrouli ganxilva dain-iSna.

– am saqmis mogebis araviTari San-si ar gagaCnia. – uTxra uoTsons misma Zvelma megobarma, erT-erTi mraval-tiraJiani gazeTis yofilma menejer-ma. – me didi gamocdileba maqvs msga-vs ambebze statiebis gamoqveynebisa da SemiZlia giTxra, rom orive saqmes daxuraven. ra Tqma unda, horani cudi reputaciiT sargeblobs sazogadoe-baSi da yvela darwmunebulia, rom swored man gaglaxa, magram es mainc ase moxdeba da cnobili sociologi rom ar iyo, Sen gagamtyunebdnen.

– veraferi gamigia, me erTxelac ar damirtyams, man gamlaxa, saSinlad damasaxiCra da nuTu amisaTvis pasu-xi ar unda agos?!..

– amas ara aqvs mniSvneloba. – Sea-wyvetina megobarma.

– rogor Tu ara aqvs mniSvneloba, maS samarTali ar arsebobs?!

– axlave agixsni yvelafers, – Tqva megobarma, – Sen aRsdeqi adgilobri-vi policiis da ara mxolod poli-ciis, mTeli politikuri sistemis winaaRmdeg. vin xar Sen? ucxo xar am qalaqis mkvidrTaTvis da, amitom mxardamWeric ar gagaCnia. Seni mowi-naaRmdege ki aqauri erT-erTi cno-bili mesakuTrea, qalaqSi didi wona aqvs da policiac da sasamarTloc misi gavlenis qveSaa.

Page 61: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 61

№ 10 2010

– imis Tqma ginda, rom mosamarTle uiTbergi uRalatebs samarTlis wmi-daTawminda principebs da am velurs ar dasjis? – gancvifrda uoTsoni.

– Tavad darwmundebi amaSi, – miu-go megobarma, – amas igi ise ostatu-rad gaakeTebs, rom ganaCenis yoveli sityva samarTlianobis nimuSi egone-ba kacs.

– magram xom arsebobs presac! – iyvira uoTsonma.

– presa ar ibrZvis sasamarTlos winaaRmdeg, gazeTebi iseve gasTelen fexqveS Sens Rirsebas, rogorc TviT sasamarTlo. gana dRemde Senze gamo-qveynebulma statiebma ar dagarwmu-na amaSi?!

– gana dawvrilebiT ar aRweren momxdar ambavs?!

– daweren raRac mimsgavsebuls da mkiTxvelic daijerebs mas. presac da sasamarTloc zemodan miRebuli dauwereli instruqciis Sesabamisad moqmedebs. umjobesia Seeguo amas da daTanxmde saqmis miCumaTebas, Torem uaresi mogelis.

– magram saqmis mosmena xom ukve daniSnulia!

– ara uSavs, Tu Tanaxma xar, yvela-feri mogvardeba. brZolas mxolod maSin aqvs azri, Tu gamarjvebis mci-re Sansi mainc arsebobs.

IIIkarter uoTsoni Seupovari da

mizanswrafuli adamiani iyo. Sinaga-nad arasdros yofila SurismaZie-beli, magram profesiiT sociologi kanonis moyvarulic gaxldaT da ar SeeZlo daeSva, rom viRac viginda-ra mesakuTris TavaSvebuloba da adamianis Rirsebis fexqveS gaTel-va dausjeli darCeniliyo. Tumca imasac grZnobda, rom misi megobari, gazeTis yofili menejeri swori iyo – simarTlis Zieba sistemis winaaRm-deg brZolas niSnavdaMD da gamarjve-bis Sansi TiTqmis ar arsebobda. Ges sociologiuri movlena misTvis aqa-mde ucnobi iyo da misi gadawyveti-leba, brZola ganegrZo, imiTac iyo ganpirobebuli, rom gamoekvlia da bolomde Seeswavla igi.

sasamarTlos dasawyisSive proku-rori kidev erTxel Seecada saqme mSvidobianad moegvarebina, rasac

uoTsoni ar daeTanxma. – me SemiZlia advokati daviqira-

vo. – ganucxada uoTsonma proku-rors.

– ara, amaze me TviTon vizruneb, – Tqva prokurorma, – xelfass imaSi mixdian, rom yvela sakiTxi me mova-gvaro. kidev erTxel gafrTxilebT, gamarjvebis araviTari Sansi ar ga-gaCniaT. orive saqmis ganxilva erTa-daa daniSnuli da ganaCeni igive iqne-ba, rasac axla me gTavazobT.

mosamarTle uiTbergi saSualoze odnav dabali, Cafskvnili axalga-zrda kaci gaxldaT. SavTvala, inte-ligenturi Sesaxedaobis, sufTad wvergaparsul am axalgazrdas saxeze keTili Rimili dasTamaSebda, ramac uoTsonze imdenad kargi STabeWdi-leba moaxdina, rom eWvi Seepara Ta-visi Zveli megobris mtkicebis WeS-maritebaSi, TiTqos mosamarTleebs ganaCeni gamohqondeT zemodan miRe-buli raRac dauwereli instruqciis safuZvelze.

magram es eWvi swrafad gaqarwyl-da da sabolood darwmunda mego-bris mtkicebis sisworeSi mas Semdeg, rac horanma da misma orma Tanamzra-xvelma yalb CvenebaTa mTeli seria warmoadgines. es Cvenebebi imdenad utifari da Tavxeduri siyalbe iyo, uoTsoni adre verc ki warmoidgenda, aseTi ram Tu SeiZleboda Tqmuliyo sasamarTloze. isini amtkicebdnen, rom Cxubs eswreboda mxolod is ori TviTmxilveli, romlebic Cvene-bas iZleodnen. am oridan erT-erTi amtkicebda, rom petsisTan erTad samzareuloSi imyofeboda, roca uoTsoni SeiWra maTTan, yovelgvari mizezis gareSe Tavs daesxa da sce-ma sabralo petsi. meore `mowme~ ki amtkicebda, rom momxdari inciden-tis dros barSi imyofeboda da mowme iyo imisa, rom uoTsoni kidev orjer SemoiWra restoranSi, petsi horans umizezod autexa Cxubi da saSinlad daasaxiCra. orive `mowme~ Cxubis ate-xasTan erTad iseT bilwsityvaobaSi sdebda uoTsons brals, rom norma-luri adamiani amas ar daijerebda. maTi mtkicebiT uoTsoni ara marto muStebs, wixlebsac urtyamda pet-sis da mizans acdenili wixlebiT TiTqos savarZelic ki daaziana. sasa-

domeniko

ise miWirs Cems sayvarel literaturul personaJze si-tyvis daZvra, rogorc bavSvo-baSi, roca erTxel `didma bi-Webma~ mkiTxes Tanaklaselebze – ha, aba, romelia Seni yvelaze magari Zmakacio... bevr person-aJTan erTad micxovria da Ra-meebic miTenebia maTi tkivilis Tu sixarulis Tanamoziares, magram erTi mainc unda gam-ovarCio, radgan es ubralod `personaJi~ araa. es aris mgza-vri, romelic CemSi betankuri-ani romanis (rogorc amas ba-toni guram doCanaSvili ityo-da) wakiTxvamdec cxovrobda, oRond egaa, maSin ubralod `mgzavri~ iyo da mxolod Semdeg gaxda domeniko. roca pirvelad gavicani, mec sofelSi vcxov-robdi da mec xSirad vocne-bobdi qalaqSi wasvlaze... mere is Sin dabrunda da me mainc jiu-tad davadeqi mis gavlil gzas. Cven xom yvelas gvaqvs Cveni lamaz-qalaqi, Cveni kamora... ubralod, sanam `mosalocebi~ varT, ar viciT xolme. mere Cemi lamaz-qalaqi TandaTan ise dapataravda, rogorc mamaCemi Cvens bostanze ityoda – xari ver moiqnevs kuds. amitomac mkacri savizo reJimi SemoviRe da mxolod ramdenime adamians vaZlev xolme Semosvlis nebas... samagierod, kamoram SemoierTa yvela mimdebare sofeli da qa-laqebsac miswvdes lamis. mesa-me saerTaSoriso aeroportis mSeneblobazec gaWres sisxlis-feri lenti da uaxles maRalte-qnologiur miRwevebsac ise bejiTad iTviseben, kaetano pirdapir eTerSi amcnobs mTel qalaqs: `Ramis cxra (Tormeti...) saaTia da yvelaferi genialu-radaa!..~ me ki Cemi lamaz-qalaq-is moxuci Ramis daraji lep-

dasasruli 63­e gverdze

Page 62: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

62 oqtomberi

marTlo komedias emsgavseboda, rac uoTsons, erTis mxriv, amxiarule-bda, magram, imavdroulad, gulsac uklavda, radgan naTlad xedavda sazogadoebis dacemas da grZnobda, rom es mankiereba ise Rrmad iyo ga-mjdari masSi, sakmaod didi dro iyo saWiro mis aRmosafxvrelad.

uoTsoni sasamarTloze gaaSaves, warmoaCines rogorc gamouswore-beli CxubisTavi, loTi da naZirala. magram cnobilia, rom crumowmeoba-Si, ragind daxvewilic ar unda iyos igi, Tavs iCens xolme winaaRmdego-bebi mowmeTa monaTxrobis calkeul epizodebs Soris, swored ase moxda amjeradac. mosamarTles Tavi ise eWira, TiTqos ver amCnevda am wi-naaRmdegobebs, prokurori ki maT miCqmalvas cdilobda. uoTsoni ar nanobda, advokati rom ar aiyvana, radgan icoda, igi komediis mxolod erT-erTi personaJi iqneboda.

roca uoTsons Tavis marTlebisa-Tvis sityva misces, masSi mTlad jer kidev ar gamqraliyo simpaTia mosa-marTlis mimarT da ver daejerebina, rom igi samarTlianobis wmidaTaw-minda principebs uRalatebda.

– batono mosamarTlev, me quCaSi mivdiodi, – daiwyo uoTsonma, magram mosamarTlem uxeSad Seawyvetina.

– Cven ar gvainteresebs, ra xde-boda adre, – dauyvira man uoTsons, – miTxariT, vin daiwyo Cxubi?

– Tqveno umaRlesobav, – miugo uoTsonma, – am CxubSi me ar myavs mo-wme, amitom WeSmaritebis dadgenas mxolod im SemTxvevaSi SeZlebT, Tu Tavidan bolomde momismenT...

mosamarTlem kvlav Seawyvetina.– es sasamarTloa da ara Jurnalis

redaqcia! – dasWeqa uiTbergma da uoTsons iseTi boroti, sastiki Tva-liT Sexeda, rom mas am kacSi gauWir-da im adamianis Secnoba, romlis ke-Tilma gamometyvelebam cota xnis win didad moxibla.

– vin daartya pirvelma? – gaime-ora mosamarTlis kiTxva petsis ad-vokatma.

saqmeSi Caeria prokurori, ro-melmac moisurva, `garkveuli yo~, Tu gansaxilveli oridan pirvelad romeli saqme ixileboda da ra ufle-ba hqonda petsis advokats dakiTxva

ewarmoebina. petsis advokatma ga-aprotesta prokuroris moTxovna. mosamarTle uiTbergma ganacxada, rom misTvis ucnobi iyo saqmeTa ga-erTianeba da moiTxova sicxadis Setana am saqmeSi. yovelive es, ra Tqma unda, speqtakli iyo; yvelam yvelaferi Tavidanve kargad icoda. amis Semdeg TiTqos dava gamwvavda da bolos yvelaferi `gairkva~. ad-vokatma da prokurorma erTmaneTs bodiSi mouxades da orivem erTad – mosamarTles. ase grZeldeboda es speqtakli. uoTsonisaTvis savsebiT naTeli iyo, rom saqme hqonda naZira-lebTan, romlebmac misi saxiT patio-sani adamianis irgvliv gaiTamaSes danaSaulis gamoZiebis es speqtakli, sinamdvileSi ki TviTon iyvnen krimi-nalebi da damnaSaveni, samarTalda-mcvelTa niRabs amofarebulni rom Zarcvavdnen patiosan adamianebs. erTi sityviT, manqana warmatebiT muSaobda.

– ratom SexvediT am saeWvo repu-taciis restoranSi? – hkiTxa proku-rorma uoTsons.

– sociologi gaxlavarT; mravali welia gamokvlevebs vawarmoeb eko-nomikisa da sociologiis dargSi da informaciis miRebis mizniT...

mxolod amis Tqma moaswro, kvlav Seawyvetines.

– ar gvainteresebs Tqveni `olo-giebi~, – SeuRrina uiTbergma, – ki-Txva garkveviT dagisviT da garkve-viTve mipasuxeT. marTalia, rom mTvrali iyaviT?

roca uoTsonma ganucxada sasa-marTlos, rom gondakargulma pet-sim cxviri da Tvali Tavad daisaxi-Cra, sakuTar saxes rom urtyamda mis Tavs, mas sicili daayares. mosamar-Tle uiTbergi cdilobda, aeZulebi-na uoTsoni, ise epasuxa, rogorc mas surda.

– Tqven sasamarTlos winaSe fici dadeT, rom ityodiT simarTles da mxolod simarTles, – uTxra uiT-bergma uoTsons, – nacvlad amisa, sa-samarTlos zRaprebs uambobT: gana SeiZleba kacma saxe urtyas meore adamianis Tavs sakuTari Tvalisa da cxviris dasaxiCrebis mizniT?! Tqven namdvili cinikosi xarT.

– kacma siSmagisagan SeiZleba Wkua

Page 63: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 63

№ 10 2010

dakargos. – miugo uoTsonma.uiTbergma ukiduresad aRSfoTe-

buli spetaki adamianis gamometyve-leba miiRo.

– vin mogcaT ufleba aseTi sisu-lele amtkicoT? es uxamsobaa, es uz-neobaa! – yviroda igi, – Tqven valde-buli xarT sasamarTlos moaxsenoT yovelive is, rac moxda da rogorc moxda. sasamarTlos ar surs, isminos Tqveni mosazrebebi, romlebsac sa-erTo araferi aqvT sinamdvilesTan.

– me mxolod Tqvens SekiTxvas vu-pasuxe, batono mosamarTlev. – See-dava uoTsoni.

– msgavsi araferi gagikeTebiaT. – kvlav gahyviroda igi. – Tqveni sa-qcieliT mxolod zizRs imsaxurebT. icodeT, Cven SesaniSnavad gvesmis ka-nonebi da isic, Tu rogor unda iqce-odes adamiani sasamarTloze. Tqvens magivrad me mrcxvenia Tqveni saqcie-lisa.

manam, sanam prokurori da ad-vokati erTmaneTs `ekamaTebodnen~ iurisdiqciis wvrilmanebze, karter uouTsons, romelsac Seawyvetines Txroba `vendomSi~ momxdari ambis Sesaxeb, mieca saSualeba imis anali-zisa, rac sasamarTlos darbazSi xde-boda. mas ukve aRar aRizianebda maTi amoraloba, masTan ukve Seguebuli iyo. magram, rogorc Tavisi qveynis WeSmarit patriots, aZrwunebda is daskvna, romlis gamotanac moaswro. uoTsons Tvalwin warmoudga mTel qveynaSi gabatonebuli veeberTela da, imavdroulad, moralurad uba-druki politikuri manqana, romlis mizani iyo yvela doneze: yovel qa-laqSi, yovel StatSi, mTels qveyana-Si, xeli Seewyo mesakuTreTa batono-bisaTvis ubralo adamianebze. saeWvo reputaciis dawesebulebis mepatro-nis – petsi horanis winaSe qedmoxri-li mosamarTlis, prokurorisa da advokatis amoraloba mxolod kerZo SemTxveva iyo am politikuri manqa-nis saqmianobisa.

maTi yoveli fraza, warmoTqmuli `polemikis~ procesSi, sasacilo iyo, magram uoTsoni sicilisgan Tavs ika-vebda. bolos, Tavi rom veRar Seikava, TavisTvis Cailaparaka:

– es xom metismetad sasaciloa.kidev raRac undoda eTqva, magram

mosamarTle uiTbergis mrisxane Se-xedvam gadaafiqrebina.

es naZiralebi zRvis mekobreebze uaresni iyvnen. mekobreebi TavianT msxverpls Tavs ki esxmodnen, magram msxverpli zogjer axerxebda, Tavi daecva. isini ki msxverpls sasamar-Tlozeve uspobdnen Tavdacvis sa-Sualebas kanonis maTeburi maxinji interpretaciis safuZvelze; mere ki kunTmagari da Wkuasusti policie-lebi maT cixeebSi yridnen.

sasamarTlos groteskulobam uoT sons piradi drama daaviwya da mxiarul xasiaTze daayena. miuxeda-vad imisa, rom xSirad awyvetinebdnen da jvaredini dakiTxvebiT ar aZle-vdnen sityvis dasrulebis saSuale-bas, uoTsonma mainc SeZlo, ise da-majereblad moeTxro sasamarTlos-Tvis is, rac sinamdvileSi moxda, rom verc prokurorma da verc horanis advokatma ver SeZles, uareyoT si-namdvile yoveli wvrilmanisac ki. petsisa da mis mowmeTa mier micemu-li Cvenebebi ki metismetad aradama-jerebeli iyo.

petsis advokatma da prokuror-ma, imis gamo, rom ver asabuTebdnen, Sewyvites braleulobaTa wardge-na da moiTxoves ganaCenis gamotana dausabuTebel braldebaTa safu-Zvelze; uoTsonma gaaprotesta, ma-gram prokurorma gaaCuma, mosamar-Tlem ki uaryo es protesti.

rogorc iqna, mosamarTle uiT-bergma gamoacxada ganaCeni, romelic RaRadebda:

sasamarTlom ganixila karter uoTsonis winaaRmdeg aRZruli saq­me, romelSic restoran `vendomis~ mepatrone patrik (petsi) horani mas brals sdebs, TiTqos igi SeWri­liyos mis restoranSi, misTvis Cxubi aetexos da saxe daesaxiCre­binos. karter uoTsoni uaryofs braldebas da acxadebs, rom patrik horanma dauwyo mas Cxubi, TviTon ki mxolod Tavs icavda. sasamar­Tlom ver SeZlo karter uoTsonis braleulobis damtkiceba da vinai­dan aseT SemTxvevaSi saqme saeWvoo­bis sasargeblod wydeba, sasamar­Tlo mas udanaSaulod acxadebs da aTavisuflebs patimrobisagan.

sasamarTlom ganixila agreTve

oldino Statebis Semcirebis gamo pensiaze gavuSvi da axla SviliSvilebis gasagonadRa but b utebs CaxleCili xmiT: `di lis rva saaTia da...~ saaTze gamaxsenda: mec maqvs samsaxuri am Cvens maRalteqnologiur ka-moraSi da wasasvleli var awi, magram sanam waval raRac unda gagimxiloT: moarul mokle teqstur Setyobinebas Tu da-vujerebT, sadRac aqve, kamo-ris axlos, TeTri Tixisgan qa-laqs aSeneben Turme, Seuminavi sarkmlebiT da mokirwyluli quCebiT. iq sicocxlis uflebis sanacvlod sulis miyidvas ara-vin mogTxovT... Zvirfaso qa-laqelebo, Cemi soflis gzac iqiT midis da xval mec am gzas unda davadge, Tan, marto siaru-lic mombezrda da Tanac, meram-dened unda giTxraT– uTqvenod qalaqi ar aSendeba da amitom, Cemo (meramdened!) qalaqelebo, wamodiT, wamodiT kanudosSi!..

nukri bereTeli

Page 64: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

64 oqtomberi

patrik (petsi) horanis winaaRmdeg aRZruli saqme, romelSic socio­logi karter uoTsoni brals sdebs mas imaSi, rom roca igi sociolo­giuri gamokvlevisaTvis Sevida ho­ranis restoranSi, is mas umizezod Tavs daesxa, Cxubi autexa da sxeu­lis mZime dazianeba miayena. sasa­marTlom aseve ver SeZlo patrik horanis braleulobis damtkiceba da radgan saqme saeWvoobis sasar­geblod wydeba, amitom masac uda­naSaulod acxadebs da sasjelisa­gan aTavisuflebs.

sasamarTlo karter uoTsonsa da patrik horans mouwodebs, Serigd­nen da xeli CamoarTvan erTmaneTs.

saRamos gazeTebma, pirvelsave gverdebze gamoaqveynes Semdegnai-rad dasaTaurebeli werilebi:

karter uoTsoni gaamarTles;karter uoTsonma moaxerxa ja­

rimisagan Tavis daRweva;karter uoTsoni Rirseuli pi­

rovnebaa.erT-erT gazeTSi gamoqveynebuli

iyo werili, romlis avtoric amtki-cebda, TiTqos mosamarTle uiT-bergis rCeviT uoTsonma da horanma erTmaneTs xeli CamoarTves, mere ki Turme horans uoTsonisaTvis mxarze xeli gadauxvevia da uaxloes kafeSi Sesvla da Serigebis sadRegrZelos Sesma SeuTavazebia, razedac TiTqos uoTsoni daTanxmebula.

IVkarter uoTsoni ar nanobda da

kmayofilic ki iyo imiT, rac mSo-bliur qalaqSi gadaxda, radgan sasamarTlo procedura, mas rom mouwyves, SesaniSnav masalas warmo-adgenda sociologiuri gamokvlevi-saTvis. gadawyvita, es masala Seetana wignSi: `sasamarTlo procedura. analizi da daskvnebi~.

am ambidan erTi wlis Semdeg, za-fxulis dilas, Tavisi ranCos Semo-vlisas, cxeniT mimavali uoTsoni viwro xeobaSi CamoqveiTda gasul zamTars Canergili dekoraciuli gvimris buCqebis Sesamowmeblad; aRma auyva xeobas da, xeobidan ga-mosvlisas, miadga borcvebiT, bu-CqebiTa da xeebiT garSemortymul, yvavilebiT mofenil ulamazes vels.

aq is Semoeyara mamakacs, romelic, savaraudod, erTi miliT daSorebu-li patara qalaqis sastumrodan mo-dioda (zafxulis im cxel dRes misi ranCos walkotSi dasveneba Tu gani-zraxa). es kaci mosamarTle uiTbergi gaxldaT. icnes erTmaneTi. uoTsons Tavisi ranCos teritoria miwis sxva nakveTebisgan gamijnuli hqonda sa-sazRvro niSnebiT, Tumca am niSnebs yuradRebas ar aqcevda da ucxo ada-mianebs uflebas aZlevda, sazRvari gadaekveTaT.

uiTbergi miesalma da xeli gauwo-da, magram uoTsonma ar CamoarTva.

– politika binZuri saqmea; gana ase araa, mosamarTlev?! – Tqva uoTson-ma, – da Tqven am saqmes emsaxurebiT, nacvlad imisa, rom simarTles emsa-xuroT. swored amitom ar Camogar-TviT xeli. aseve am CamovarTvi xeli petsi horans sasamarTlos Semdeg, Tumca gazeTebi werdnen, TiTqos misTvis xeli CamomerTmios. magram, isic unda iTqvas, rom gacilebiT naklebi codva iqneboda misTvis da misi naZirala TanamzraxvelebisTvis xelis CamorTmeva, vidre TqvenTvis.

uiTbergma mtkivneulad miiRo uoTsonis naTqvami; niri wauxda; ena daeba; gaugebrad aluRluRda. uoT-sonma gamomcdelad Sexeda uiTber-gs; ainteresebda, ra STabeWdileba moaxdina masze misma sityvebma. mosa-marTlis gamometyveleba imavdrou-lad tragikulic iyo da komikuric; groteskul niRbian antikur msaxio-bs waagavda.

– ar megona, Tqveni codnisa da in-teleqtis mqone adamiani ase gulR-varZliani Tu iqneboda. – amoRerRa uiTbergma.

– arasdros vyofilvar gulRvar-Zliani. – Tqva uoTsonma, – amis da-samtkiceblad iseT rames giCvenebT, ris msgavsic arasdros ginaxavT cxo-vrebaSi. aba, SemomxedeT!

am sityvebTan erTad uoTsonma xeli daavlo mozrdil wvetian qvas da, rac Zali da Rone hqonda, saxeSi Cairtya. ybis Zvlamde dasuli Wri-lobidan sisxlma amoxeTqa.

– Zalian wvetiani qva SegxvdaT. – Tqva gaocebulma mosamarTlem, ro-melmac gaifiqra, xom ar gagiJda es kacio.

Page 65: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 65

№ 10 2010

– unda vaRiaro, rom cotaTi meti momivida, – Tqva uoTsonma, – saxe da-viziane.

amis Semdeg uoTsonma aiRo sipi qva da ramdenimejer dairtya Wrilo-baze. mere cinikuri toniT ganagrZo:

– es Wriloba ramdenime saaTSi momwvano-moSavo Seferilobas mii-Rebs. o, ra lamazi iqneba!

– Tqven namdvilad gagiJdiT! – SesZaxa SeZrwunebulma uiTbergma.

– nu ilanZRebiT! – Tqva uoTsonma, – aba, SexedeT Cems Calurjebulsa da dasisxlianebul saxes! es Wriloba Tqven momayeneT: jer wvetiani qva CamcxeT saxeSi, mere ki ramdenjerme – sipi. da, amis Semdeg, me meZaxiT giJs? Tqven me umizezod damesxiT Tavs da Cems sicocxles safrTxes uqmniT, amitom iZulebuli var, Tavi davicva.

mosamarTlem Sexeda moRerebul muSts da ukan daixia.

– Tu damartyamT, Tqven Tavs dava-patimrebineb. – Tqva man.

– swored ase ganvucxade maSin petsis da iciT, ra mipasuxa? ai, es! – SesZaxa uoTsonma.

da am sityvebTan erTad ise mZla-vrad sTxliSa muSti saxeSi, rom `ka-nonis msaxuri~ jentlmeni miwaze gaiSxlarTa.

– adeqi! – ubrZana uoTsonma, – Tu jentlmeni xar, adeqi. swored ase mi-brZana maSin petsim da es mSvenivrad iciT.

mosamarTle uiTbergma wamodgoma ver SeZlo. uoTsonma xeli sayelo-Si Caavlo da fexze wamoayena; mere kvlav daartya, Tvali Caulurja da miwaze daanarcxa. amis Semdeg ki ise saSinlad daasaxiCra, Surisma-Ziebeli, wiTelkaniani indielebis angariSsworebis msxverpli gegone-bodaT: muStebi urtya ybebSi, yure-bSi; mere fexebSi Caavlo xelebi da miwaze aTria ise, rom misi saxe miwas exaxuneboda da beltebs exleboda; drodadro wamoayenebda xolme da kvlav urtyamda muStebs. erTi si-tyviT, ise gvarianad mibegva, masTan SedarebiT sakuTari ybis daziane-ba monagoni iyo. uoTsoni humanuri pirovneba gaxldaT da yovelive es ise gaakeTa, mosamarTles ar mieRo iseTi travma, rac mas samudamod xei-

brad datovebda. guli rom ijera, wa-moayena da sakuTari cxviri miaxala mosamarTlis Tavs (arc Tu Zlierad, mozomilad) swored ise, rogorc ho-ranma uoTsonisas sakuTar resto-ranSi. cxviridan sisxli rom wamou-vida, ukan daixia, sisxlis wveTebi xa-laTidan gadmoibertya da uiTbergs uTxra:

– xom xedav sisxlis wveTebs. es Wrilobac Sen momayene. sxva ra gzaa, unda gavagrZelo Tavis dacva.

am sityvebTan erTad erTi kidev uTavaza da nokdaunSi Caagdo.

– me davaWerineb Sens Tavs. – dai-kvnesa miwaze gaSxlarTulma mosa-marTlem.

– ase damemuqra petsic.– Tqven me umizezod mesxmiT Tavs

da saSinel dartymebs mayenebT. – slukunebda uiTbergi.

– ase ambobda petsic.– namdvilad davapatimrebineb Sen

Tavs.– amas me ufro adre gavakeTeb.karter uoTsoni moSorda `brZo-

lis vels~, fexiT gaiara xeoba, mere cxenze Sejda da qalaqSi gaemgzavra.

erTi saaTis Semdeg ranCodan sas-tumroSi koWlobiT mimavali mosamar-Tle uiTbergi konsteblma4 daapati-mra karter uoTsonis samflobeloSi ukanonod SeWrisa da misTvis fiziku-ri Seuracxyofis miyenebisaTvis.

Vsoflis sasamarTloze ori sar-

Celi unda ganxiluliyo: socio-logi karter uoTsoni uCioda sol uiTbergs, rom igi ukanonod SeiWra misi ranCos teritoriaze, umizezod Tavs daesxa mas da fizikuri Seura-cxyofa miayena; uiTbergi ki uCio-da uoTsons, rom uoTsoni mas, misi ranCos teritoriaze SemTxveviT mo-xvedrils, umizezod daesxa Tavs da scema.

– Tqveno umaRlesobav, – mimarTa uoTsonma mosamarTles, SeZlebul fermers, romelsac ocdaaTi wlis win veterinaluri koleji hqonda damTavrebuli, – am kacs, sol uiT-bergs, romelic ukanonod SemoiWra Cems ranCoSi, sruliad umizezod Cxubi amitexa da damasaxiCra, eyo Ta-vxedoba da Tavad aRZra sarCeli Cems

`adamianebi, romlebmac ganiZarcves...~

eka? ara, ufro orsuli nino sadRobelaSvilis romanidan... `raa gasakviri imaSi, rom qali, romelic amdeni xania Seyvare-bulia, daorsuldes? miT ufro maSin, roca is, misi Seyvarebu-lic orsuladaa: misgan, masze fiqrisgan, misi Surisgan...~ is ar ocnebobs frenaze, imitom, rom hgonia, isedac afrens. ubralod, ar unda dainaxos is, misi Seyvarebuli rogor Ra-latobs, rogor ityueba, ro-gor qedmaRlobs. da man ar unda gabedos misi mitoveba. arada xmebi amboben, ar uyvarso im kacs, `ekas siyvaruli Znelia~... imasac amboben, `mag gogos gulSi raRac bzari aqvs, yovel mikarebaze egre iqneba, sul eg SegrZneba geqneba, rom sikvdils Seexe...~arada erTnair sizm-rebs xedaven, erTnair frazebs weren... da ekam icis, xval ra iqneba...~xval me Sen miyvarxar...~ eka iqneb mezRaprea, magram nam-dvilad aqvs lurji wigni, da iq waukiTxavs rogor unda icxov-ro `imaze ufro didxans, vidre saaTi giCvenebs da imaze ufro gemrielad, vidre warmogidge-nia~, ekam icis, rom `erisions didi Zala aqvs. eg xom sazRvar-ia – cas da miwas Sorisaa, Tvali unda gausworo da, aucileblad gipasuxebs... rasac ukanaskne-lad SeekiTxebi, imas...~ eka iqneb mezRaprea, magram sxvanairi si-yvaruli icis, mas axsovs `adami-anebi, romlebmac ganiZarcves, raTa Semosiliyvnen.~ da aRar axsovs Tavis meTerTmete mc-neba: `ar moixiblo!~ eka poetia da SeuZlia, rom `qars gaatanos Tavis puri~. eka poetia da icis, rom dawers am leqss:

`...an sizmrebi raRas gamoigone,an am mTaze raRadSemayene dadamtove gaocebuli bavSviviT?~

da dawera... magram gana ra moxda. axla xom eka orsulia, dedamiwa ki `dRemde mxolod orsulTa muclebSi brunavs, da RmerTma ar qnas, aRar... RmerTma ar qnas...~

gvanca jobava

Page 66: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

66 oqtomberi

winaaRmdeg. radgan asea, gTxovT es ori saqme erTad ganixiloT.

mosamarTle daeTanxma am winada-debas. sxdomis dasawyisSive uoTsons misces sityva, rogorc bralmde-bels, romelmac mouTxro sasamar-Tlos, Tu ra moxda.

– Cems ranCoSi gaxldiT da yva-vilebs vkrefdi, – daiwyo uoTson-ma Cvenebis micema, – vimeoreb, Cems miwaze vkrefdi yvavilebs da ras warmovidgendi, Tu safrTxe memu-qreboda. moulodnelad es kaci, Cems ukan, mwvane nargavebSi rom yofila Casafrebuli, sruliad umizezod Tavs damesxa da SemomZaxa: `me dodo gaxlavar, Seni ganadgureba maqvs ganzraxuli, aba, xelebi maRla!~ xu-mroba megona, gaviRime. magram man wvetiani qva mTxliSa saxeSi, miwaze damanarcxa da cema damiwyo, uzomod mTvrali iyo, mcemda da Tan uSveri sityvebiT maginebda. aba, Semomxe-deT, ra dReSi maqvs cxviri da yba! es iyo yvelaze didi gansacdeli, rac ki Tavs gadamxdenia mTeli Cemi cxovre-bis manZilze da sxva gza ar mqonda, Tavi unda damecva! ai, yovelive is, rac moxda. Tqveno umaRlesobav, min-da gamovTqva Cemi ukiduresi gaog-neba da gaoceba: ratom uwoda Tavis Tavs dodo? ratom damesxa Tavs umi-zezod da ratom mcema ase sastikad?

uoTsonma uiTbergs yalbi Cve-nebis saucxoo magaliTi uCvena. mosamarTlis savarZelSi mjdoms bevrjer mousmenia yalbi Cvenebebi procesebze, romlebSic fexqveS iTe-leboda adamianis Rirseba. amjerad, pirvelad Tavis sicocxleSi, aseTi Cveneba mis winaaRmdeg iyo mimarTu-li da amas ismenda ara mosamarTlis rangSi, aramed braldebulis skamze mjdomi, gverdiT ki SeiaraRebuli policieli edga.

– Tqveno umaRlesobav, arasdros msmenia aseTi uxamsi tyuili, aseTi ubadruki matyuaris mier warmoTq-muli, romelsac niRabic ki ar gaaC-nia. me... me...

uoTsoni wamoxta adgilidan:– Tqveno umaRlesobav, me vapro-

testeb! Tu vin aris matyuara da vin ara, es Tqveni gadasawyvetia da ara braldebulis. mis pirad azrs sasa-marTlos sakiTxebze da, agreTve,

Cemi pirovnebis Sesaxeb, araviTari mniSvneloba ara aqvs.

uoTsonma moartya mizanSi: mosa-marTle aRSfoTda, magram wonaswo-roba ar daukargavs. mere kefa moi-fxana da ganacxada:

– sakiTxi sworadaa dasmuli. makvirvebs Tqveni saqcieli, batono uiTberg; aq Tqven braldebuli br-ZandebiT da ise iqceviT, TiTqos mo-samarTle iyoT. Tqveni qceva da lo-gika gawaful TaRliTs gamsgavsebT, romelic sasjelisgan Tavis dasa-Zvrenad yvelafers kadrulobs. saki-Txi martivad dgas: unda gairkves, baton uiTsons miayeneT Tu ara si-tyvieri Seuracxyofa da autexeT Tu ara mas Cxubi, daartyiT Tu ara mas pirvelma. yovelive es sasamarTlom unda daadginos da ara Tqven. Cven ar gvainteresebs Tqveni azri misi piro-vnebis Sesaxeb. gTxovT mxolod Cve-neba mogvceT da meti araferi!

uiTbergs dasiebuli tuCebi xels uSlida metyvelebaSi, gaugebrad luRluRebda. nebisyofis didi da-Zabvis fasad, rogorc iqna, SesZlo, sasamarTlosTvis moeTxro ranCoSi momxdari Cxubis namdvili da Seula-mazebeli ambavi.

– Tqveno umaRlesobav, – mimarTa uoTsonma mosamarTles, – gTxovT, hkiTxoT baton uiTbergs, ratom Se-moiWra Cems samflobeloSi, ra esaq-meboda iq?

– Zalian kargi kiTxvaa, – Tqva mo-samarTlem, – batono uiTberg, ra gesaqmebodaT baton uoTsonis sa-mflobeloSi?

– ar vicodi, Tu mis samflobelo-Si vimyofebodi.

– Tqveno umaRlesobav, rogor Tu ar icoda! – daiyvira uoTsonma, – Cemi ranCos sazRvarze yvelganaa dayenebuli gamvlelTaTvis TvalSi sacemi gamafrTxilebeli niSnebi.

– aseTi niSani ar SemimCnevia. – Tqva sol uiTbergma.

– me ki SemCneuli maqvs es niSnebi. – Tqva mosamarTlem, – isini marTlac TvalSi sacemni arian. batono uai-Tberg, Tqvens mier aSkara faqtebis uaryofa maiZulebs eWvqveS davaye-no yoveli Tqveni sityvis simarTle. axla ki mipasuxeT, ratom autexeT Cxubi baton uoTsons, ratom miaye-

Page 67: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 67

№ 10 2010

neT dartyma pirvelma?– Tqveno umaRlesobav, rogorc

ukve mogaxseneT, me ar damirtyams misTvis.

mosamarTlem Sexeda karter uoT-sonis dalilavebulsa da dasiebul saxes; mere ki gamWoli mzera miapyro sol uiTbergs.

– SexedeT am kacis ybas! – daiWeqa man, – Tu ar dagirtyams, maS vin dau-saxiCra saxe ase saSinlad?

– rogorc ukve mogaxseneT...– gafrTxilebT, ilaprakeT mxo-

lod simarTle! – mxolod simarTles mogaxsenebT,

ser. man sakuTari Tavi Tavad daisaxi-Cra jer wvetiani, mere ki sipi qviT.

– es gonierebis aranair CarCoSi ar jdeba; gana SeiZleba adamianma, Tu is SeSlili araa, qviT Tavad daisaxi-Cros Tavisi Tavi?! – Tqva uoTsonma.

– es zRapars ufro hgavs, vidre si-namdviles. – daumata mosamarTlem.

– mister uiTberg, iyaviT Tu ara mTvrali?

– ara, ser.– saerTod svamT?– iSviaTad.am pasuxma mosamarTle daafiqra;

etyoboda, viTarebas aanalizebda.uoTsonma isargebla am pauziT da

uiTbergs Tvali Caukra, magram igi xumrobis xasiaTze ar gaxldaT.

– sakmaod ucnauri saqmea. – Caila-paraka mosamarTlem.

cota xnis fiqris Semdeg man gana-cxada:

– saqme metad winaaRmdegobri-via: ar arsebobs mowme; orive mxare amtkicebs, rom pirvelad dartyma misma mowinaaRmdegem miayena. amis gamo damnaSavis dadgena SeuZlebe-lia. sanam gavagrZelebde kiTxvas, ba-tono uiTberg, girCevT, amis Semdeg frTxilad iyoT da nu gadakveTT ba-toni uoTsonis samflobelos sazR-vars; umjobesi iqneba, Tu mis maxlo-blad mdebare sastumros datovebT da sxvagan gadasaxldebiT...

– es adamianis uflebebis Sela-

xvaa. – Seawyvetina uiTbergma da fe-xze wamodga.

– dabrZandiT, ser! – dauyvira mo-samarTlem, – Tu kvlavac Semawyve-tinebT, iZulebuli viqnebi, sasamar-Tlosadmi upativcemulobisaTvis sakmaod didi TanxiT dagajarimoT. Tqven Tavad brZandebiT mosamarTle da kargad mogexsenebaT, rom dauSve-belia sasamarTlosadmi upativcemu-loba da misi Rirsebis Selaxva. axla ki moismineT ganaCeni:

karter uoTsonis sarCelze gan­xilul saqmeSi ver moxerxda imis dadgena, Tu vin daartya pirvel­ma mowinaaRmdeges, ese igi ver mo­xerxda damnaSavis dadgena. arse­buli kanonmdeblobis Sesabamisad, rodesac savaraudo braldebuls ver umtkicdeba danaSauli, saqme wydeba saeWvoobis sasargeblod, ese igi mas exsneba braldeba da Tavisufldeba sasjelisagan. ami­tom, – mosamarTle wamiT SeCerda da uiTbergs gadaxeda, – radgan ver moxerxda baton sol uiTbergis braleulobis damtkiceba, saqmes vwyvet saeWvoobis sasargeblod da mas vaTavisufleb sasjelisgan.

sol uiTbergis sarCelze gan­xilul saqmeSi aseve ver moxerxda damnaSavis dadgena, ese igi ver mo­xerxda baton karter uoTsonis braleulobis damtkiceba, amitom aqac saqmes vwyvet saeWvoobis sa­sargeblod da karter uoTsons va­Tavisufleb sasjelisagan.

jentlmenebo, Tavisufali brZan-debiT!

roca sasamarTlos darbazidan gamodiodnen, uoTsonma uiTbergs uTxra:

– modiT, ser, aq sadme axlos, kafe-Si SevideT da TiTo gadavkraT.

magram dabegvilma, damarcxebul-ma da Rrmad Seuracxyofilma uiT-bergma ar miiRo es winadadeba.

inglisuridan Targmna zurab cercvaZem

1 ist saidi – niu iorkis aRmo-savleTi nawili.

2 klinCSi Sesvla – krivSi orT-abrZolis ileTi: erT-erTi mokrive Tavis mowinaaRmdeges xelebs irgvliv SemoaWdobs da mkerdze mieyrdnoba; amiT igi mowinaaRmdeges dartymis saSu-alebas uspobs da isvenebs, sanam msaji maT erTmaneTisgan ar daa-Sorebs.

3 akri – farTobis erTeuli; erTi akri 0,4 heqtaris tolia.

4 konstebli – policielis Cini did britanteTsa da amerikis SeerTebul StatebSi.

Page 68: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

68 oqtomberi

ocdaxuTi wlis win, erT dRes, skolis Semdeg, ramdenime Cvengani, rendi Sepertonis ezoSi fexburTs vTamaSobdiT. kreini burTs urtyam-da, avgustus poterhemi metismetad mouqneli iyo, rom erbina, daertya an gadaewodebina. ase rom, centrSi da-vayeneT, sadac mxolod imis gakeTeba mouwevda, rom, roca rendi aniSneb-da, burTi isev misTvis daebrunebina.

gviani oqtomberi iyo. haerSi kvam-lis damwvari foTlebis suni tri-alebda. nebraskam daarta da burTi Cemsken gamouSva. kargi dartyma iyo, maRali, burTi haerSi spiralurad dabzrialda Cems Tavs iqiT. ukan gavqandi da daWera vcade, magram Za-lian Sors gadavardniliyo, golis xazs miRma, – pirdapir rom vTqvaT, quCisken gaqanda, quCaze daeca da burTisTvis Cveuli, meryevi moZ-raobiT win da ukan daiwyo xtoma. burTi gamisxlta da kuTxisken dagorda. gamovekide, rom mivwvdo-modi. swored im dros, dik proseri, Sepertonebis axlad ayvanili zangi kaci, burTisken wamovida, sufTad aiRo Tavisi didi, Savi toriT da gadmomigdo. mere Sebrunda da xe-ivans Cauyva. Cveulebisamebr yvelas mogvesalma. rendis garda, yvelas `misters~ gveZaxda. rendi ki yov-elTvis `qep’n~2 iyo: es formaluri momarTva, – `mister~ krein, `mister~ poterhem, mister spengler, `qep’n~ Seperton, – uaRresad gvsiamovnebda, radgan ukve momwifebuli ymawvilka-cobis SegrZnebas da avtoritets gv-matebda.

`qep’n Sepertoni~ – SesaniSnavi iyo! roca amas dik proseri ambobda, raRac gansakuTrebiT momxiblavad asocirdeboda samxedrosTan. diki kargaxans msaxurobda SeerTebuli Statebis jarSi. texasis sazRvrebT-an Camoyalibebuli, saxelganTqmu-li legionis wevri iyo, romelic

mxo lod zangebisgan Sedgeboda. samxedro kacis daRi cxadad aCnda yvela mis namoqmedars. magaliTad, imis yureba erTi siamovneba iyo, Tu rogor apobda SeSas. amas mTel Ta-vis Zalas axmarda. yvelafers gan-sacvifrebeli samxedro wesierebiT akeTebda. TiToeuli danapobi zus-tad imave sigrZis da formis iyo, rogorc sxva danarCeni. yvela maT-gans faqizad awyobda erTmaneTze Sepertonebis miwispira sarTulis kedelTan. wyoba iseTi unaklo iyo, rom dagenanebodaT maTi simetriis darRveva imisTvis, risTvisac isini iyvnen gamiznulni.

aseTive iyo misi damokidebuleba yvelafer danarCenisadmi, rasac is akeTebda. dikis patara, SeTeT-rebuli miwispira oTaxi samxedro barakiviT uzadod sufTa iyo; fi-carnagebi iatakic yovelTvis pirw-mindad iyo dagvili, ubralo magida da ubralo, sworzurgiani skami zus-tad oTaxis centrSi idga. magidaze, mudmivad ido erTi sagani: Zveli biblia. radgan diki Rrmad morwmune kaci iyo, wigni, xSiri xmarebisgan er-Tianad gacreciliyo. iqve rkinisgan Camosxmuli, patara Rumeli idga, gverdze patara xis yuTiT, ramdenime natexi qvanaxSiriT da masSi faqizad Cawyobili dapobili SeSiT. kedel-Tan, marjvniv, rkinis sawoli, uxeSi, ruxi gadasafarebliT, yovelTvis gulmodgined iyo gasworebuli. Sep-ertonebi diks didad emadliere-bodnen. erTi Tu ori Tvis win mivi-da maTTan samuSaos saSovnelad da moridebiT warudgina Tavi. man Tqva, rom axlaxan gaaTavisufles jaridan da mowadinebuli iyo samuSao eSova. gasamrjelos ar hqonda didi mniSvn-eloba. mzareuloba SeeZlo, Rumelis movla, manqanis tareba, – faqtiurad, Cven, biWebs gvegona, rom Znelad Tu moiZebneboda raime, rac dik pros-

tomas vulfi

vefxvic da bavSvic

vefxvo! vefxvo! cecxlisferad,RamiT uRran tyeSi elav;

ra ukvdavi TvaliT, xeliT,srulgyves ase SiSismgvreli?1

yovelTvis, roca Targmnis wy-urvili momereva, givi gegeWko­ris erT patara leqs-baladas vix-seneb, fransua viions Sendobas rom evedreba: `magram me SenTan mindoda mosvla... Seminde, ase rom gavTamamdi~. axlac asea, tomas vulfis brwyinvale da CemTvis sayvarel moTxrobas rom SeveWide – gavTamamdi. didxans mawvalebda moTxrobis – `vefxvic da bavS-vic~ – Targmnis survili. CemTan saubrisas, zviad kvaracxeliam tomas vulfze Camoagdo sityva da mec umal am moTxrobaze mivuTiTe, rogorc erT-erT saukeTeso ni-muSze vulfis moTxrobebs Soris. iqneb vcado-meTqi, gavifiqre. zviadis waqezebiT vcade kidec. moTxrobam pirvelive wakiTxviT Tavis tyved maqcia, radgan bevri ram davinaxe masSi – sinaTlisa da sibnelis, keTilisa da boro-tis Widili, adamianTa sisastike da da undobloba, ganusjeloba, usa marTloba, ampartavnoba. da-vinaxe, rom zog-zogisTvis bib-lia, mxolod wignia da ara sulis gansawmedeli, sulis aRsazrdeli wyaro. adamianebi, romlebic ver xedaven, rom `RmerTi naTel-ars, da bneli ara ars mis Tana, arc erTi~ (maTe, 5:39).

moTxrobis protagonisti Sav-kaniani dik proseria, sinaT lisa da sibnelis matarebeli. bneli

Page 69: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 69

№ 10 2010

ers xelidan ar gamosvlodes. sro-lac SeeZlo. erT naSuadRevs, rentis ocdaorkalibrianiT, Tavmdablurad gvaCvena kidec Tavisi simamace da pirdaRebuli dagvtova. ubralod, saTamaSosaviT aswia patara SaSxa-na Tavisi Zlieri, Savi xelebiT da TiTqos arc daumiznebiao, Tunuqis viwro zols miuSvira, romelzedac Cven winaswar gvqonda moniSnuli samizne wreebi da siZnelis gareSe dacxrila samiznes centri. erTi in-Cis kvadratSi Tormeti nasvreti ise-Ti siswrafiT datova, rom nasrolis daTvlac ver movaswariT.

krivic exerxeboda. mgoni, Tavisi legionis Cempionic iyo. ase Tu ise, katasaviT moqnili da marjve iyo. ra Tqma unda, Cven arasodes gveji-breboda krivSi, magram, rentis ori wyvili mokrives xelTaTmani hqonda da roca erTmaneTs vejibrebodiT, diki gvavarjiSebda xolme. iyo masSi raRac gasaocrad saTuTi da frTx-ili. bevri ram gvaswavla, magram, frTxilobda, erTmaneTisTvis ziani ar migveyenebina.

fexburTSic kargad erkveoda da dResac Seyovnda es Zlieri, pativsa-cemi Sesaxedaobis, ocdaaTi an meti wlis zangi kaci da cotaxans Tvals adevnebda Cvens TamaSs.

rendim aiRo burTi da masTan mi-vida. `rogor axerxeb burTis egre daWeras, dik?~ – Tqva man. `ase sworad miWiravs?~

roca rendim xeli Caavlo burTs da mxarzemoT daiWira. diki yuradRe-biT akvirdeboda. zangma mowonebiT dauqnia Tavi da Tqva, `kargia, qep’n Seperton. giswavlia daWera, mx-olod~ – rbilad Tqva, burTi Tavis Zlier xelSi aiRo, – `roca ufro gaizrdebi, xelebic gagezrdeba da ukeTesad daiWer~.

Tavis did xelSi ki burTs ise ad-vilad iWerda, TiTqos vaSli yofil-iyos; wamiT gaaCerebda erT xelSi, daumiznebda wingamowvdil marcx-enas, TiTqos Tofs umiznebso da ge-sisaken lamazi, mozuzune spiraluri trialiT, ocdaaTi an meti iardis iqiT isroda. mere imasac gvaCveneb-da, fexi rogor unda dagvertya, ro-gor unda agvekenwla burTi fexis wveris akvriT, rom sufTad, trial-iT asuliyo zeviT. albaT Seperton-ebis ezoSi iswavla iseTi dartymebi, burTi ormocdaaT iards faravda.

gvaswavlida, rogor unda gagveC-aRebina cecxli, rogor unda dagvew-

yo SeSa, rom als konusis forma mie-Ro, sufTad damwvariyo, ukvamlod da udanaxarjod. gvaCvenebda, rogor unda gagvekra asanTi cali xelis cera TiTis frCxiliT da yvelaze Zlier qarSic SegvenarCunebina ali. gvaswavlida, rogor unda agve-zida simZime, tvirTi rogor unda mogvegdo mxrebze yvelaze iolad. araferi iyo iseTi, man rom ar ico-da. yvelani vamayobdiT misiT; TviT mister Sepertonic aRiarebda, rom diki yvelaze saukeTeso msaxuri iyo, romelic ki odesme hyolia, yvelaze gamWriaxi Savkaniani, romelic mas odesme scnobia.

da mainc – rac ar unda swrafad evlo, Cqamic ar ismoda. uceb mogve-pareboda katasaviT. xandaxan win rom vixedebodiT, samyaros garda verafers rom vxedavdiT, zurgs ukan gumaniT vgrZnobdiT viRacis aCrdils, da roca avixedavdiT, aR-movaCendiT, rom iq diki iyo. RamiTac vgrZnobdiT, rom raRac moZraobda. arasodes gvinaxavs, rogor modioda da midioda... xandaxan SeSfoTebule-bi viRviZebdiT da vgrZnobdiT, rom ficari aWrialdeboda, saketi odnav gaiCxakunebda da Crdili swrafad Caivlida. mere yvelaferi dumde-boda.

`axalgazrda TeTro xalxo, oh, axalgazrda TeTro jentlmenebo~, – misi rbili xma TiTqos oxvraSi gada-dioda, Tan TeZoebs ritmulad amoZ-ravebda, – `oh, axalgazrda TeTro xalxo, unda giTxraT~, – isev im rbi-li, dabali oxvriT, – ̀ erTmaneTi Zme-biviT giyvarT~. Rrmad morwmune iyo da kviraSi samjer eklesiaSi dadio-da. biblias yovelRame kiTxulobda. es erTaderTi sagani iyo mis cariel magidaze.

xandaxan diki gamodioda Tavisi patara, miwispira oTaxidan da Tva-lebi iseTi dawiTlebuli hqonda, TiTqos utiriao. Cven ki vicodiT, rom biblias kiTxulobda.

drodadro, amooxvriT gvesau-breboda, TiTqos romeliRac fsal-muns galobso, TiTqos misi sulis mgznebarebidan amoTqvamda raRac Rrmas da uZiros, rac masve aRafr-Tovanebda. CvenTvis ki es tanjvis momgvreli da Semacbunebeli gamoc-dileba iyo. vcdilobdiT siciliT dagvefara Cveni grZnobebi da ox-unjobaSi gagvetarebina yovelive. magram, amaSi iyo raRac iseTi bneli, ucnauri da mgrZnobiare, rom ver

masSi Rrmadaa dafaruli; religi-urma dikma icis, rom `romelman gces Sen yurimalsa Sensa marjue-nasa, miupyar mas erT kerZoca~. asec iqceva, roca mTvrali lon evereti umizezod gaawnavs silas, sisxlic waskdeba, magram iTmens da roca meored moxvdeba saxeSi, Tvalebi wiTlad aenTeba da spi-losZvlisfer kbilebs gamoaCens, magram daiTmens da Caklavs masSi wamiT gaRviZebul vefxvs. Tumca aris zRvari, roca vefxvs veRar moTokav da manam mZvinvarebs, sa-nam SenSi isev ar gaiRviZebs daR-lili bavSvi da bedisweras ar minebdeba.

dausruleblad SeiZleba am moTxrobaze fiqri da gansja, ma-gram danarCeni mkiTxvelisTvis mimindvia. dae, is CaeZios da Cas-wvdes adamianis sulis naTelsa da bnel kunWulebs.

qarTveli mkiTxvelisaTvis naklebad aris cnobili tomas vulfis moTxrobebi, magram es moTxroba SeiZleba imis sazomad gamodges, Tu rogoria tomas vul-fis cxovrebiseuli filosofia, rogoria misi, rogorc mwerlis mrwamsi, misi rogorc mxatvruli sityvis ostatis gemovneba.

tomas vulfi ocdaTvrameti wlisa gardaicvala, sruliad moulodneli, swrafi sikvdiliT. misi wlovaneba gardacvalebis wels daemTxva – 1938 wels. amave wels Seagrova da wesrigSi moi-yvana didZali xelnaweri masala, – milion sityvaze meti da Tavis ga-momcemels, eduard esvels Caaba-ra. datova niu-iorki da dasav-leTSi gaemgzavra. gzad pardius universitetSi Seiara. leqciac waikiTxa, saTauriT `mwerlis os-

Page 70: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

70 oqtomberi

vmalavdiT Cveni oxunjobis simyifes da es satanjveli Cvens gonebasa da gulSi rCeboda.

xandaxan, iyo SemTxvevebi, roca misi metyveleba CvenTvis gaugebar, ucnaur bibliur frazebze aigeboda. aseTi frazebi mas asobiT hqonda, romelTac Tavisi emociebis ucxo naqsovSi CaarTavda xolme iseTi TanmimdevrobiT, romelic CvenTvis azrs moklebuli iyo, magram Tavad ki maTi axsnis gasaRebs flobda. `oh, axalgazrda TeTro xalxo~ – ase dai-wyebda xolme Rrma oxvriT, – `gamoS-rebian Zvlebi xeobaSi. me geubnebiT Tqven, dadgeba dRe, roca is kvlav moevlineba am miwas Tavisi samsjav-roTi. is cxvars marjvena xels mian-dobs da Txebs ki marcxenas. oh, TeT-ro xalxo, TeTro xalxo, armagedo-nis dRe gviaxlovdeba, TeTro xalxo, da gamoSrebian Zvlebi xeobaSi~.

xan ki gvesmoda, rogor mReroda muSaobisas Tavisi Rrma, boxi xmiT, romelic siTboTi da ZlierebiT iyo savse, savse afrikiT; mReroda saga-loblebs, romelic ara marto misi rasis kuTvnileba iyo, aramed CvenT-visac, yvelasaTvis nacnobi. ar vici sad iswavla isini. SesaZloa jarSi yofnis droidan axsovda, SesaZloa im droindelia, roca sxva batonebs emsaxureboda. kvira, dRes Seper-tonebi manqaniT mihyavda eklesiaSi da ucdida, sanam dilis wirva ar das-ruldeboda. eklesiis gverdiTa kar-Tan mividoda, vidre RvTismsaxureba mimdinareobda, gamosavlel, Sav kos-tumSi faqizad gamowyobils qudi mowiwebiT ekava xelSi; idga morideb-iT da mTel wirvas Tavidan bolomde usmenda. da mere, roca sagalobeli imRereboda da maRali, zeaziduli xma TandaTan gaizrdeboda da kvi-radRis mSvid haers Seerwymeboda, diki idga, usmenda da drodadro wynari xmiT SeuerTdeboda xolme galobas. mTeli rigi am gamorCeuli, presbiterianuli sagaloblebisa mravaljer gvqonda mosmenili, roca diki dabali, boxi xmiT mReroda xolme Sin muSaobisas. mReroda, – `vin aris misi amalis mimdevari?~ an `aleqsandres sadidebel simReras~ an ̀ saukuneTa kldeni~, an ̀ win gaswiT, qristiano meomrebo!~

da mainc – jer araferi xdeboda, – mxolod xandaxan, `aqa-iq gaismoda gadakruli sityva~ da imis SegrZneba, rom RamiT raRac xdeboda. erT dRes, roca diks mister Sepertoni qalaqSi

mihyavda, lon everetma Semouxvia moedanze, daamuxruWa erT kuTxeSi, TiTqos viRacis mokvlas apirebso, dikis manqanas gverdidan gaexaxuna da frTa moaglija. zangi manqanidan katasaviT gadmoxta da patronic gadmoiyvana. Sepertons araferi daSavebia. lon evereti gadmococda manqanidan da areuli nabijiT gauyva quCas. dRis sam saaTze ukve erTianad galeSili iyo. miubrunda zangs da xeli mTeli ZaliT sTxliSa saxeSi. diks brtyeli, Savi nestoebidan da RviZlisferi tuCebidan sisxli was-kda. arc ganZreula. magram, ^uecrad Tvalis TeTri kaklebi wiTlad aenTo, sisxliani tuCebidan spilo-sZvlisferi kbilebi gaSiSvlebod-nen, lonma isev mTeli ZaliT daartya saxeSi, zangma xelebi odnav Searxia, magram mainc ar gainZra. galeSil kacs sayeloSi Caavles xeli, waa-Tries da Caketes. diki erTxans idga, mere saxe moiwminda da Sebrunda, rom daSavebuli manqana SeeTvalierebi-na. mas Semdeg aRaraferi momxdara, magram iq iyvnen TviTmxilvelebi, romelTac SeniSnes zangis wiTlad anTebuli Tvalebi.

kidev erTi ram: Sepertonebs mza-reuli hyavdaT, saxelad pensi harisi. sandomiani zangis gogo, axalgazrda, fumfula, banqos yvavis tuziviT Savi, kargi gulis gogo, orive loy-aze Rrma naCvretebiT, saRi kbilebi-Ta da yvelaze momxibvleli RimiliT. aravis unaxavs masTan dalaparake-buli diki. aravis unaxavs, rom gogos dikisaTvis Seexedos an diks misTvis. da es Rimiliani, kargi bunebis gogo, uceb naRvlian da utyv arsebad iqca, – SuaRamis mrumesaviT moqufruli. samuSaoze ise damwuxrebuli mid-ioda, TiTqos panaSvidze midiso. gogos TandaTan ufro Rrma naRveli eufleboda. roca elaparakebodnen, pirquSad pasuxobda.

erT Rames, is-is iyo Soba axlovde-boda, rom gogom ganacxada: samuSaos vtovebo. yovelgvar Txovnas, yovel-gvar mcdelobas, ase moulodneli da umizezo gadawyvetilebis sababi aexsna, upasuxod tovebda. mxolod erTs imeorebda pirquSad, unda wavideo. kargaxnis dakiTxvis Sede-gad Zlivs gamostyues naRvliani pa-suxi, – qmars saxlSi vWirdebio. amis meti veraferi aTqmevines. es sababic did eWvs iwvevda, radganac misi qmari pulmenis mtvirTavi iyo da kviraSi mxolod orjer iyo saxlSi; imasac

tatoba da cxovreba~. Semdeg ori kvira nacionaluri parkis daTva-lierebaSi gaatara. ivlisis TveSi, sietlSi, Tavis ZmasTan, fedisTan stumrobisas, filtvebis anTeba daemarTa. sami kvira iwva saavad-myofoSi da misi da, meibeli uv-lida. daavadeba garTulda da sabolood Tavistvinis milieris tuberkulozis diagnozi dausves.

seqtembris eqvsSi baltimorSi gadaiyvanes. saukeTeso neiroq-irurgma uolter dendim gaukeTa operacia, magram amaod, daavade-bas tvinis marjvena sfero er-Tianad CaeTria da misi gadarCena SeuZlebeli Seiqna. ocdaTvrame-tisa arc iyo, sul raRac Tvrame-ti dRe hqonda darCenili.

tomas vulfi CrdiloeT karo-linaSi, riversaidis sasaflaoze, mSobliur eSevilSi dakrZales. meore dRes `niu-iork taimsi werda: `is iyo erT-erTi yvelaze misandobi axalgazrda xma Ta-namedrove amerikul literatu-raSi, mJReri, Zlieri xma. Znelia dajereba, rom es xma ase moulod-nelad CaCumda. mas geniosis damRa aCnda, Tumca erTgvarad mouwes-rigebeli da moulodnelobiT savse genia iyo. masSi darCa daux-arjavi energia, dauRalavi Zala, sicocxlisa da TviTgamoxatvis dauSreteli wyurvili, romelic maRali mwvervalebis dapyrobas SeaZlebinebda, magram imavdrou-lad misi Zirs danarcxebac SeeZ-lo~. `taimi~ werda: `gasul kviras, tomas kleiton vulfis gardacva-

Page 71: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 71

№ 10 2010

kargad hguobda, rasac misi coli akeTebda misTvis.

Sepertonebs uyvardaT pensi. isev scades misi wasvlis mizezi gae-goT. ukmayofilo iyo? – `ara, mem~, – mokledmoWrili, kuSti bgerebi, mwuxare da RamesaviT bnelCaxveuli. iqneb sadme sxvagan ukeTesi samuSao SesTavazes, – ̀ ara, mem~ – isev arafris mTqmeli pasuxi. Tu ufro met xel-fass SesTavazeben darCeba maTTan? `ara, mem~, – kvlav da kvlav, pirquSi da daumorCilebeli, sanam sabolod moTminebaamowurulma qalbatonma Sepertonma, damarcxebis niSnad xe-lebi ze ar aswia da Tqva: `maS, kargi, pensi, Senma gaitana, gaakeTe, rasac guli gkarnaxobs. oRond, RvTis gu-lisaTvis, gasaWirSi nu migvatoveb, sanam sxva mzareuls movnaxavdeT~.

sabolood, uxalisod, magram gogo mainc daTanxmda. mere daixura qudi, Caicva palto, aiRo qaRal-dis parki, romelSic gamosamSvido-bebeli, im RamiT saxlSi wasaRebad nebadarTuli nivTebi ewyo, gamovi-da samzareulos karidan da wavida pirquSi da daRvremili.

es SabaT Rames moxda. rva saaTs odnav gadasuli iyo. im naSuadRevs, roca me da rendi miwispira oTax-Tan verTobodiT, davinaxeT, rom dikis oTaxis kari SeRebuli iyo. Se-vixedeT. gvindoda gvenaxa, diki Sin iyo Tu ara. patara oTaxi carieli iyo, rogorc yovelTvis dagvili da dawkrialebuli.

magram, Cven is ki ar SevamCnieT, cxadad davinaxeT! imav wuTs suli Segvekra da SemaSfoTebuli gaocebi-sgan piri Ria dagvrCa. pirvelma ren-dim amoiRo xma, – `Sexede!~ waiCur-Cula, `xedav?~

vxedav Tu ara?! Tvali ver movw-yvite, pirdapir, magidis gaswvriv, dabinduli lurji feris, ulmo-blad, Tavisi momakvdinebeli ZaliT, ido Tanamedrove, mravaljeradi SaSxana. mis gverdze yuTi idga, as-vazniani aRWurvilobiT da mis ukan, zustad magidis centrSi, pirqve ido CvenTvis kargad nacnobi, gacveTili biblia.

mere, uceb Tavze katasaviT dag-vacxra. gons mosvla ver movaswariT, rom didi, Savi aCrdiliviT gadagve-fara. Tavzardacemulebi Sevbrun-diT. Tavze gvedga, sqeli tuCebi gaepo, RrZilebi mouCanda, davi-wrovebuli da CawiTlebuli Tvalebi mRrRnelisas miugavda.

`dik!~ – amoRerRa rendim da mSra-li tuCebi moiloka. `dik!~ – axla ukve yviriliT aRmoxda.

yvelaferi gaelvebas gavda. dik-ma piri daxura. isev davinaxeT misi Tvalis TeTri gugebi. gaiRima da Cumad, alersianad Tqva, – `ho, asea, qep’n Seperton, jentlmenebo, Tqven Cems SaSxanas uyurebT?~ – Tqva man da oTaxis Suisken daiZra.

me nerwyvi Cavylape, Tavi davuqnie, magram sityva ver davZari, rendim ki waiCurCula, `diax~ da oriveni isev mas mivaSterdiT, damfrTxlebi, ma-gram momnusxavi interesiT Sepyrob-ilni.

dikma Tavi gaiqnia da Caicina. `Cemi SaSxanis gareSe ver vZleb, TeTro xalxo, vera!~ isev gaiqnia Tavi keTi-li ganwyobiT. `Zveli diki, is, is Zve-li jariskacia, xom iciT. Tu SaSxanas waarTmeven, igive iqneba, patara bavS-vs rom kamfeti waarTvan. ho, ase iqne-ba!~ isev Caicina. siyvaruliT aiRo iaraRi. `Zvelma dikma igrZno Sobis moaxloeba, – man, – me vfiqrob, man Ta-visi ZvlebiT igrZno is~ – isev Caici-na, – `xoda fuls vzogavdi. ubralod vfiqrobdi, rom aq davmalavdi. Soba dilamde Sevinaxavdi, rogorc did siurprizs axalgazrda, TeTri xalx-isaTvis. mere, vapirebdi axalgazrda, TeTri xalxis wayvanas da vaCvenebdi, rogor unda isrolon~-meTqi.

axla, ufro meti SvebiT amovi-sunTqeT da TiTqos hemelineli mes-tvire piteris jados qveS moveqeciT, nabij-nabij SevyeviT oTaxSi.

`ho, asea~, – Caicina dikma. ub-ralod, am SaSxanas vawyobdi, rom SobadRemde Semenaxa. magram qep’n Seperton, – haa!~ gulianad Caicina da barZayze xeli daityapuna. `Zvel qep’n Sepertons ver gaasuleleb. TiTqos ynosviT miagno Zvel SaSxa-nas. Semodis da xedavs mas mis win. axla Sansi maqvs, rom davtrialde... axla, TeTro xalxo~, – dikma xmas dauwia, ramac meti Tavdajere-buloba SesZina. `axla, roca Tqven ukve gaigeT, getyviT, rasac vizam. Tu Tqven SobadRemde SeinaxavT am siurprizs, maSin yvela Tqvengans, jentlmenebo, waviyvan da vasro-lineb. axla, radganac...~ – ganagrZo wynarad, Semrigebluri toniT, `Tu gindaT, rom gamceT, SegiZliaT, ma-gram~, – xmas isev dauwia, mwuxarebiT savse, sinanulis gamomxatveli, mrav-lismTqmeli elferiT, – `Zveli diki amas eloda, imedovnebda, rom TeTr

lebam Tavzari dasca kritikosebs. maTi azriT, misi Taobis amerikel novelistTa Soris is iyo erTad-erTi, romelmac skot ficjer­aldze, ernest hemingueize da uiliam folknerze naxevarjer naklebi icocxla da STamomav-lobas esoden mdidari liter-aturuli memkvidreoba dautova~. is iyo pirveli amerikeli mwera-li, romelmac sikvdilis win ori dasrulebuli, gamouqveynebe li romani dautova Tavis gamomce-mels, – `qseli da klde~ da `Sini-sken gza moWrilia~. es romanebi misi gardacvalebis Semdeg gamos-ca perkinsma. es didi moculobis nawarmoebe bia, TiToeuli maTgani Svidas gverdiani da maTSi mwer-lis avtobiografiaa CarTuli eujin gantidan (`moxede saxlsa Sensa, angeloso~) ueberamde.

uiliam folkneri, misi Taname-drove, udidesi Semoqmedi ambob-da, rom vulfi iyo maTi Taobis saukeTeso mwerali. mis gavlenas ganicdida cnobili `bitniki~ – jek keruaki (`gzaze~), agreTve fantastikuri moTxrobebis da romanebis ubadlo mwerali rei bredberi, filip roTi da sxvani.

tomas vulfis gaxseneba misi gardacvalebiT daviwye, radgan, am moulodnelma sikvdilma Cemze didi emociuri zegavlena moaxdi-na. axla ki mis dabadebasTan unda davbrunde.

tomas kleiton vulfi daibada 1900 wels, oqtombris sams, eS-evilSi, CrdiloeT karolinaSi. nabolara, rva Svilidan yvelaze umcrosi biWi. CrdiloeT karoli-nas universitetSi, Cepel polSi swavlobda. TxuT meti wlis asakSi `dialeqtikuri sazogadoebis~ da `pi kapas filosofosTa Zmobis~ wevri iyo.

vulfis Tavdapirveli ocneba dramaturgoba iyo. 1919 wlis Semodgomaze Caewera dramatuli nawarmoebebis mweralTa kurse-bze. misi erTmoqmedebiani piesa

Page 72: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

72 oqtomberi

xalxs mouwyobda siurprizs Soba dRes~.

patiosani sityva miveciT, rom saidumlos ise SevunaxavdiT, TiTqos Cveni sakuTari yofiliyos. sazeimo fici waviCurCuleT. patara, miwispi-ra oTaxidan fexakrefiT gamovediT, TiTqos gveSinoda, sakuTari nabi-jebis xmas Cveni partnioris ndoba ar gaewbilebina.

es, SabaTs, naSuadRevis oTx saa-Tze moxda. ukve ismoda qaris naRv-liani gminva, qariSxlis momaswave-beli ruxi Rrublebi quCdebodnen, haerSi Tovlis mosvlis muqara tri-alebda.

* * *im Rames Tovlma dado. gorakebs

uxvad daefina. smoukebis mxridan Cvenskenac gadmovida. Svidi saa-TisaTvis haeri erTianad dabura Tovlma, dedamiwas xaliCasaviT ga-daefara, dacarielebuli quCebi dumils moecva. tkacuna cecxliT gamTbari da dabinduli SuqiT ga-naTebuli saxlebis irgvliv qariSx-ali ymuoda. TiTqos mTeli cxovreba mTrTolvare simartoveSi gadaiz-arda. quCebSi CliqebSefuTuli cx-enebi dadiodnen. qariSxali saxlebs aryevda. samyaro ki dumils moecva. dasaZineblad wavedi. viweqi idumal sibneleSi, vusmendi qariSxlis bobo-qrobas, saocrebisagan damunjebuli; sulSi ki Tovlis uzarmazar sim-Svides vayu radebdi, vgrZnobdi ra-Rac bnelsa da Tan mozeimes, magram gamoTqma miWirda.

im dilas, pirvel saaTs odnav ga-dacdeniliyo, rom zarebis rekvam gamaRviZa. es saxanZro zari iyo, ro-melic qalaqis sabWodan rekda, – sa-gangaSo zari, – mZime, swrafi dar-tymebiT, romlis msgavsi aqamde ar momismenia. wamovxti, fanjarasTan mivirbine, rom damenaxa risi mauwye-beli iyo cas modebuli elvareba. ma-gram, sanam davinaxavdi, am saSinelma dartymebma Cems gonebas auwyes, rom es saxanZro gangaSi ar iyo. es iyo uxe-Si, mkveTri gangaSi, romelic mTel qalaqs mosdeboda yurTasmenis wam-Rebi xmiT, romelsac gegonebodaT kacobriobis gafrTxileba surda, rom raRac saSiSi, idumali, bneli, ucnobi ram emuqreboda, romelic SesaZloa xanZarze da warRvnazec ufro saSiSi yofiliyo.

maSinve mivxvdi, TiTqos denma damartyao, rom uaRresad yovlis-

momcvelma movlenam gamoacocxla mTeli qalaqi. yovel quCaze, saxleb-Si Suqs anTebdnen. mezoblad, Seper-tonebis saxli erTianad kaSkaSebda. isic ki davinaxe, rom mister Seper-tonma, piJamoze wamocmuli palto-Ti, TovliT dafaruli kibeebi Cair-bina da quCisken Tovliani bilikiT gaeSura.

xalxi saxlebidan gamorboda, yoveli mxridan mesmoda aRelvebuli SeZaxilebi da SekiTxvebi. davinaxe, nebraska kreini gzas rom ikvlevda Sua quCaSi. vicodi CemTan da rendis-Tan modioda. roca Sepertonebis saxls Cauara, TiTebi pirSi Caido da gamWolavad daustvina. es CvenTvis kargad nacnobi niSani iyo.

im droisaTvis, roca nebras-kam sirbiliT gamoiara xeivani Cemi kotejisken da karebze daabraxuna, me ukve mzad viyavi.

`wamodi!~ – Tqva mRelvarebisgan aqoSinebulma; Savi Tvalebi iseTi ZaliT anTeboda, adre rom ar menaxa. `wamodi!~ daiZaxa man. ukve naxevari ezo gaviareT. `es im zangis gamoa. gagiJda da veluriviT darbis!~

`v... vin, romeli zangi?~ – wamoviZ-axe sunTqvaSekrulma, Tan fexdafex mivdevdi.

sanam raimes ityoda, pasuxi ukve vicodi. mister kreinic gamosuliyo saxlidan, policiis mZime qurTuks ikravda. wamiT SeCerda, rom mister Sepertons dalaparakeboda da gavi-gone kidec swrafad, dabali xmiT rom ikiTxa, `romeli gziT wavida?~-o.

mere gavigone viRacis wamoZaxili, `es Sepertonebis zangia!~

mister Sepertoni Sebrunda da isev ukan gadakveTa ezo saxlisken. misi coli da ori qaliSvili Ria karebSi atuzuliyvnen, gafiTreb-ulebi, erTmaneTs ekvrodnen, xelebi kimonos saxeloebSi CaeyoT.

Sepertonebis saxlis telefoni giJiviT rekda, magram aravin aqcevda yuradRebas. gavige, misis Seperton-ma swrafad rom hkiTxa, roca mis-ter Sepertonma kibeze airbina, `es dikia?~ man Tavi dauqnia, mkveTrad Cauara da telefonisken gaemarTa.

im wams, nebraskam kvlav gamWolav-ad daustvina TiTebSua. rendi Seper-tonma gverdze Caurbina dedamiss da kibeze Camovida. dedamisma xmamaRla dauZaxa. rendim yuri ar aTxova. roca movida, davinaxe, rom sandomi-ani, Txeli saxe qaRaldis furceli-viT gadafiTreboda. Semomxeda da

`bak gevinis dabruneba~ dadges kidec, mTavar rols TviTonve TamaASobda. 1919 welsve vulfi miiRes `oqros sawmisis sapatio sazogadoebaSi~.

1920 wels Caabara xelovnebisa da mecnierebis skolaSi. Semdgom-Si, jorj piers beikeris xelmZR-vanelobiT swavlobda harvardis universitetSi. 1927 wels beik-eris saxelosnoSi daidga vulfis piesis, `mTebis~ ori versia. 1922 wels daamTavra harvardis uni-versiteti. imave wels gardaicv-ala mamamisi, – uiliam oliver vulfi, romlis gardacvalebam didi gavlena moaxdina axalgaz-rda mwerlis nawarmoebebze. 1923 wlis noemberSi tomasi midis niu-iorkSi, raTa moiZios Tanxa CrdiloeT karolinas univer-sitetisaTvis da cdilobs Tavisi piesebi mihyidos brodveis. piese-bi daiwunes didi moculobis gamo, ramac vulfs afiqrebina, rom misi stili ufro prozaul nawarmoe-bebs miesadageboda. 1924 wels igi miemgzavreba evropaSi, mogzau-robs safrangeTSi, italiasa da SveicariaSi. 1925 wels brundeba mogzaurobidan da xvdeba elain bernSteins, Teatraluri gil-diis scenis dizainers, romelic vulfze Tvrameti wliT ufro-sia da gaTxovilia warmatebul birJis brokerze, romelTanac ori Svili hyavs.

1925 wlis oqtomberSi, vulfsa da bernSteins Soris gaibmeba sa-siyvarulo intriga, romelic xuT wels grZeldeba. maTi urTi-erToba metad mRelvarea da xan-daxan CxubSic ki gadadis, Tumca elain bernSteins Zlieri gav-lena aqvs vulfis SemoqmedebiT karieraze. swored maSin iwyebs roman `o losti~-s pirveli ver-siis weras. Semdeg ki es nawarmoe-bi CaerTveba romanSi – `moxede saxlsa Sensa, angeloso~, romelic faq tob rivad avtobiografiuli wignia, dafuZnebuli mis adreul cxovrebaze eSevilSi da misi ojaxisa da megobrebis cxovrebis matianes warmoadgens. wignis ga-

gagrZeleba 74­e gverdze

Page 73: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 73

№ 10 2010

waiCurCula, – `es – es dikia!~ – da imwamsve daamata, `amboben, oTxi kaci moklao~.

`im – ~, – veRar davamTavre.rendim mdumared damiqnia Tavi

da erTxans ase TvalgaSterebulebi videqiT, danaSaulsa da ucabed SiSs vgrZnobdiT, TiTqos mTeli borot-moqmedeba mxrebze gvewva...

quCis gaswvriv, sagis saxlis dar-bazis fanjara raxuniT gaiRo da be-beri sagi gamoCnda fanjaraSi; marto Ramis perangi ecva, uxeSi, beberi saxe mRelvarebisgan alewoda, movercx-lisfro TeTri, gruza Tma aCeCoda, Zlieri mxrebiT da sqeli xelebiT ya-varjens CasWideboda.

– `am gziT modis!~ – TiTqos mTel samyaros gasZaxao. `amboben moedani gadakveTa. axla aqeT modis!~.

mister kreini SeCerda da mouT-menlad, mxars iqiT gasZaxa, `ara, sauT din strits Cauyva! axla uil-tonisa da mdinaris mimarTulebiT midis! Stabma ukve macnoba!~.

mTeli quCis gaswvriv avtomo-bilebi axmaurdnen da gamonabolqvs isrodnen. mesmoda, mister peterhemi rogor ukurTxebda Tavis manqanas. saWes mravaljer atrialebda, Zrava wamiT amuSavdeboda, axrigindeboda, bolqvs gamouSvebda da isev Cakvde-boda. gasi gareT gamovarda aduRe-buli wyliT savse CaidniT da radia-toris milSi cieb-cxelebianiviT asxamda.

mister Sepertoni ukve Cacmuli iyo. davinaxe, rogor Camoirbina uka-na kibeebi da farexisken gaemarTa. samive, – rendi, nebraska da me xeivans CauyeviT, rom davxmarebodiT. gava-ReT Zveli xis kari. Sevida da manqana daqoqa. axali manqana iyo da umal CairTo. mister Sepertonma ukusv-liT gamoiyvana manqana daTovlil gzaze. yvelani avcocdiT gverdiTa frTaze. mister Sepertoni iZaxda, – `biWebo, Tqven aq darCiT. rendi, de-daSeni geZaxis~. magram, Cven yvelani CavxtiT manqanaSi da mister Seper-tons sityvac aRar dauZravs.

mTeli siCqariT gamoviareT xeiv-ani, gavuxvieT quCaSi da kuTxeSi mister kreini aviyvaneT. qalaqisken gavqandiT mTeli siCqariT. yoveli xeivnidan manqana gamodioda. gves-moda, erTni rogor gahyvirodnen SekiTxvebs da meoreni rogor pa-suxobdnen. gavigone, erTma kacma ro-gor wamoiZaxa, – `eqvsi kaci mokla~-o.

ara mgonia xuTi wuTi dagvWirve-

bodes moednamde. magram, roca iqa-mde mivaRwieT, TiTqos Cvens win mTel qalaqs moeyara Tavi. mister Sepertonma SeaCera manqana da qa-laqis sabWos win daayena. mister kreini gadmoxta manqanidan, CvenT-vis araferi uTqvams, ise daiwyo gzis gakvleva moednisken.

yoveli kuTxidan, yoveli quCidan, romelic moedans uerTdeboda, xalxi moedineboda. TovliT mofe-nil moednis TeTr xaliCaze kargad Candnen adamianebis Savi figurebi, yvelani erT, centralur wertilSi quCdebodnen.

moednis samxreT-dasavleT kuTxe, romelsac sauT dinis quCa uerT-deboda, ZaRlebis brZolis adgils gavda. morbenali figurebi mWidrod SequCebul brbosken moedinebodnen. es sxvas arafers magonebda, Tu ara gakveTilebs Soris Sesvenebis dros, saTamaSo moedanze or moCxubar biWs. brbos Tavis moyrac amas magonebda.

magram, mere, raRac gansxvave-buli gavigone. brbodan modioda dabali da TandaTan mzardi brdRv-inva, saSineli da uwyveti Rrena, iseTi tonalobis da Tvisebis, ara-sodes rom ar msmenia. magram, umal gavacnobiere, es ras niSnavda. im danislul ymuilSi ucdomlad SeimC-neoda sisxlis wyurvili. da... Cven erTmaneTs SevxedeT, Cvens TvalebSi erTi da igive SekiTxva gamosWvioda.

mxolod nebraskas naxSiriviT Savi Tvalebi uCveulo, veluri naper-wklebiT elavdnen. `wavediT~, Tqva man dabali, mRelvare xmiT. `namd-vilad raRac aqvT Cafiqrebuli~, da SurduliviT gavarda brbos xSir da avismomaswavebeli sibnelisaken.

maSinac ki, roca nebraskas mi-vdevdiT, Cvensken moiwevda mzardi, yvelaze sastikad mborgavi da ga-ugonrad SemaZrwunebeli Rameuli xmebi. nigerTaunidan gaismoda sab-meliani, maZebari ZaRlebis gniasi, xorxidan amosuli Rrma ymuili, ve-luri sisxlis yiviliT savse da yove-live amas codvili bedisweris sisas-tikec Cawnoda.

sanam Tovliani moednis wyvdiadSi miviCqarodiT, ZaRlebma swrafad moaRwies Cvenamde. zed quslebTan gviyefdnen. rodesac brbos mivad-eqiT, davinaxe, rom swored im kuTxe-Si SequCebuliyvnen, sadac biZaCemis rkina-kaveulobis sawyobi idga. qeS igeri jer ar mosuliyo, magram sami Tu oTxi kaci idga piriT brbosken,

Cven, isini da sxvebi

`– eh, domeniko, netai Sen.– ratom?– ratom da egre jobia.– rogor egre?– zRva da gemi rom ar ici,

egre. Sen albaT mteric ara gyavs.

– rad unda myavdes, cudi ada-miani ki ar var~.

vsxedvarT. Ria kafea. mze mxo-lod igulisxmeba. vuyureb da vakvirdebi mis nakvTebs, vak-virdebi lamis ukulturodac. ar maridebs Tvals. is micnobs da mgrZnobs. Cven Soris dumili uxerxuli sulac ar aris. icis, rom erTnairi gza gaviareT da kidev bevri dagvrCa gasavleli.

me qali var. is – mamakaci. Cven mainc erTnairi gza gaviareT da gavdivarT. man es icis.

Cven vgavarT erTmaneTs xe-lisgulebiT…da xazebiT, am xe-lisgulebze romaa gadawelili. ho, vgavarT da gviyvars erTma-neTi.

da roca matareblebi miyve-bodnen da miyvebian TavianT ganrigs... da matareblebi yov-elTvis drois kaprizze arian damokidebulebi.. da matare-blebi gvgvanan Cven da Tanac gan-sxvavdebian Cvengan amavdrou-lad… da roca es orivem viciT... es niSnavs, rom rodesac marto vijdebi kafeSi an ubralod vi-jdebi sadme... vicocxleb CemT-vis... is iqneba yovelTvis CemTan erTad... gamiRimebs da dumiliT metyvis, rom dedamiwas siyvar-uli atrialebs da rom orive am frazaSi vcxovrobT maradis...

nino nadiraZe

Page 74: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

74 oqtomberi

jaWvs qmnidnen, TiTqos TavianTi Zalis demonstrirebas da kerZo sa-kuTrebis dacvas cdilobdneno, brbo zed awveboda da imis saSiSroebac iyo, rom vitrinis minaze miesrisaT.

qalaqis meri im dros uil hender-Soti iyo. axla iq idga, hiu maknearis mxardamxar. hius vxedavdi, sxvebze naxevari futiT maRals, mis grZel, gamxdar figuras, misi xmeli saxis mgrZnobelobas, wingamowvdil Zvli-an mklavebs, raRac ucnaurad, gu-lisamaCuyeblad linkolniseburs. mi si cali Tvali, civad rom elavda gverdiTa lampionis Suqze, mis Sot-landiur Jins amJRavnebda.

`erTi wuTiT moicadeT, xalxo, erTi wuTiT moicadeT!~ – yviroda is, misma xmam eleqtronis naperwkali-viT gadaiara xmauriani brbos Tavze. `magiT verafers miaRwevT! aseTi ra-mis gakeTeba gamosavali ar aris~.

brbo braziani da damcinavi Rri-aliT Seecada mis CaCumebas. hium haerSi aswia Tavisi didi muSti, yvi-roda da cal, civad moelvare Tvals abrialebda, sanam aiZulebda, rom misTvis moesminaT. `mismineT!~ yviro-da is. `axla brbos wesiT misi gasamar-Tlebis dros ar aris! axla linCis dro ar aris. axla kanonierebis da wesrigis droa! daicadeT, sanam Seri-fi ar dagarwmunebT amaSi! daicadeT, sanam qeS igeri mova! daicadeT... ~

mets veRar gaswvda. `eSmakma dalaxvros, risi mocda!~ daiZaxa vi-Racam. `sakmaod vicadeT! im zangs xelSi CavigdebT!~.

xalxma ixuvla. axla braziT Sep-yro bili brbo gaRizianebuli gve-liviT igragneboda: ucbad brboSi CoCqoli da gawev-gamoweva atyda. viRacam gamafrTxileblad Seuyvira hiu maknears. hiu droulad daixara. agurma zuzuniT gadauara Tavze da vitrina namsxvrevebad aqcia.

uecrad avismomaswavebeli Rri-ali avarda haerSi. brbo daiZra, fexiT aqeT-iqiT yrida Camsxvreuli minis fragmentebs. wamic da SturmiT aiRebda mTel sawyobs. qeS igeri rom movida, ukve gvian iyo. swored, maSin movida, roca gasaRebebi unda amoe-Ro da wina kari gaeRo, magram, mere simwriT Tqva: es igivea, cxens rom mogparaven da Tavlas mere daketavo.

brbo Sig SeiWra. yvela SaSxana daitaces, yuTebi dalewes da jib-eebi vaznebiT amoivses. aT wuTSi sawyobi pirwmindad gaZarcves, erTi SaSxanac, erTi vaznac ki ar datoves.

mTeli sawyobi ise gamoiyureboda, gegonebodaT qarborbalas gadauv-liao. xalxi nakadad moedineboda quCaSi, daaxloebiT asi futis mo-SorebiT grovdebodnen ZaRlebis ir-gvliv, romlebic suns im adgilidan iRebdnen, sadac cota xnis win diki SeCerebuliyo da mere, samxreTisken, gorakze daSvebiT sauT din stritis gaswvriv mdinarisken gaewia.

mwevrebi gamalebiT daZrwodnen aqeT-iqiT, Rvedebs eqaCebodnen, Cu-mad wkmutunebdnen, nestoebiT Tov-ls exebodnen, grZeli yurebi Camo-eyaraT. magram, im SuqSi da TovlSi dikis dasadevneblad TiTqmis arc iyvnen es mwevrebi saWironi. Tov-ldafenil gzebis centrSi, lari-viT gaWimuli manqanebis qveS, zangis nafexurebs Sors mivyavdiT, sanam gorakis ferdze ar gauCinardnen sibneleSi.

Tumca Tova Sewyda, magram quCaSi qari boboqrobda da Tovlis namqers moreviviT atrialebda. nakvalevi swrafad qreboda. male erTianad waiSleboda.

ZaRlebi Tavis nebaze miuSves. zantad gaemarTnen win, Tovls yno-savdnen; brbos bneli masa Segrovda da MmaT ukan gahyva. videqiT da Tvals vadevnebdiT mimavalT. davinaxeT, rogor Cauyvnen quCas da gauCinard-nen. magram, qvevidan, TovliT damun-jebul uZraobaSi, brbos, usasrulo duduni Cvenamde aRwevda.

adamianebi jgufebad Seikvrnen. qeS igeri Tavis damsxvreul vi-trinasTan idga, dakvirvebiT aTva-lierebda zarals. zogi kuTxeSi Se-quCebuliyo telefonis did boZTan. iSverdnen orlulian Tofebs, rom-lebSiac sufTad CaesvaT vaznebi.

da swrafad, elviseburad garbod-nen erTi jgufidan meorisken, safa-ntis miSvebuli jeriviT. erTmaneTs Seerwya mTeli Ramis sazareli qron-ikis yoveli detali.

* * *da ai, ra moxda: im Rames, sadRac

cxrasa da aT saaTs Soris, dik pro-seti mivida pensi harisis qoxSi, ni-gerTaunSi. zogi ambobda, iq roca mivida, ukve nasvami iyoo. ase iyo Tu ise, mogvianebiT, policiam oTaxSi, nedli xorblis viskis erTgaloniani doqis narCenebi ipova. ra moxda, ra katam Caiara maT Soris, aravin icis. ubralod, erTi SeSlili zangi iyo `zang qalTan~.

momcemeli perkinsi iyo, cnobili pirovneba, romelic agreTve ernest hemingueisTan da skot ficjeraldTanac TanamSromlob-da. vulfi metad emadliereboda mas da mamobiladac Tvlida. per-kinss xuTi qaliSvili hyavda da meeqvse Svilad tomass miiCnevda.

vulfma es romani berSteins uZ-Rvna. wignis gamocemidan maleve mwerali brundeba evropaSi da wyvets urTierTobas bernStein-Tan. romanis gamoqveynebam didi mRelvareba gamoiwvia vulfis mSobliur qalaq eSevilSi. nawar-moebSi orasze meti adgilobri-vi piria gamoyvanili, romelTa amocnobac advilad SeiZleboda. vulfma irCia Sors daeWira Tavi eSevilidan da cxra wlis ganmav-lobaSi Tavs aridebda iq Casvlas. evropaSi mogzaurobda. romani `moxede saxlsa Sensa, angeloso~ amerikis SeerTebul StatebSic da germaniaSic bestselerad iT-vleboda. icnes ra TavianTi Tavi wignSi, vulfis ojaxis wevrebic aRelvebulebi iyvnen, magram misi da – meibeli gagzavnil werilebSi amSvidebda Zmas da sjeroda, rom vulfs mxolod keTili ganzraxva amoZravebda.

kidev oTxi weli gaatara vulfma bruklinSi. ganuwyvetliv werda da bolos Tavisi mravaltomeuli romani, – `bazroba oqtomberSi~ skribners Caabara. romani daax-loebiT iseTive moculobisa iyo, rogorc marsel prustis `dak-argul drois ZiebaSi~. gamocemis komerciuli SesaZleblobebis daangariSebis Semdeg, perkinsma ukiduresad Seamcira am romanis moculoba da bestseleris zomis erTtomeulad aqcia. saTaurad ki daerqva `droisa da mdinaris Sesaxeb~. es romani komerciulad ufro warmatebuli aRmoCnda, vi-dre misi winamorbedi. romanis

gagrZeleba 76­e gverdze

Page 75: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 75

№ 10 2010

im Rames, zustad aTi saaTis Sem-deg, scenaze gamoCnda qalis qmari. Cxubi umal ar amtydara. qalis naTq-vamis mixedviT, namdvili usiamovneba arc misi qmris dabrunebidan erT saa-TSi momxdara.

kacebi erTad svamdnen. orive cud xasiaTze iyo. male, SuaRamisas Cxu-bi wamoiwyes. harisma samarTebeli dausva diks. wamSi erTmaneTs gadae-Wdnen, iatakze goravdnen da SeS-lilebiviT Cxubobdnen. pensi harisi gareT gavarda, kivili atexa, quCa gairbina da patara WuWyian sabaylo-Si Sevarda.

saxalxo moedanze mdebare poli-ciis StabSi telefonis sagangaSo zari gaisma. atyobinebdnen, rom SeS-lili zangi TavaSvebulad iqceoda galei stritze, nigerTaunSi da dauyovnebel daxmarebas iTxovdnen. pensi harisi ukan gamoiqca Tavisi pa-tara qoxisken.

roca qoxamde miaRwia, misi qmari, romelsac saxeze sisxli nakadiviT Camosdioda, quCaSi borZikiT gamov-ida, xelebi dasacavad, instinqturi SiSiT Tavs ukan aewia. imave wuTSi, dik proseri gamoCnda qoxis karebSi, myisve daumizna SaSxana da gaqceul zangs zustad Sua kefaSi esrola. ha-risi pirisaxiT daeca TovlSi. sanam miwas Seexeboda, ukve mkvdari iyo. mis garSemo sisxliT gaJRenTili Tov-lis laqa TandaTan farTovdeboda. dik proserma xeli staca Tavzard-acemul zang qals, qoxSi Seagdo, da-raza kari, ferdebi CamouSva, lampa Caaqro da daeloda.

ramdenime wuTis Semdeg ori pol-icieli movida qalaqidan. axalgaz-rda konstebli, saxelad uilisi da policiis leitenanti, jon greidi. policielebma Tvali Seavles Tov-lSi gaSxlarTul sisxlian sxeuls, dakiTxes SeSinebuli sabaylos mepa-trone da xanmokle molaparakebis Semdeg, moimarjves iaraRi da quCaSi gavidnen.

axalgazrda uilisma frTxilad daabija qoxis TovliT dafarul winkaris safexurs, aekra kedels fanjarasa da kars Sua da daeloda. greidma gverdidan mouara qoxs da im fanjaraSi SeanaTa fanari, romelze-dac farda ar iyo da xmamaRla daiZa-xa: `gamodiT gareT!~

dikma sroliT upasuxa da Sig maja-Si moartya. imav wuTSi uilisma kari fexiskvriT SeaRo da arc moucdia, ise Sevida damiznebuli revolveriT.

dikma zustad Tvalebis zemoT esro-la. policieli pirqve daemxo.

grendim sirbiliT Semouara qoxs. Sevarda sabayloSi, Zvelmoduri telefonidan moxsna kauWze dakid-uli yurmili, cieb-cxelebianiviT dareka StabSi da yurmilSi gahyvi-roda, – SeSlilma zangma sem uilisi da zangi kaci mokla da maSveli razmi gamogzavneTo.

swored im wuTSi, dikma gadmoala-ja winkars, swrafad daumizna patara maRaziis WuWyian fanjaras da tele-fonTan mdgar jon grendis esrola. grendi daeca. tyvia zed marcxena safeTqelTan moxvedroda da meore mxares gamosvloda.

axla, diki, grZeli, auCqarebeli nabijebiT miemarTeboda. miwas ka-tiseburi siswrafiT faravda, mere, TovliT dafaruli galei stritis daRmarTisken Cauxvia da jariska-cis mwyobri nabijiT qalaqisken gae-marTa. quCis centrisken moZraobda, svlisas sufTad isroda marcxniv da marjvniv. gorakis naxevargzaze zangebis orsarTuliani sacxovreb-lis meore sarTulis sarkmeli far-Tod gaiRo. xanSiSesulma zangma kac-ma gamoyo bambis napentiT dafaruli, beberi Tavi. diki Setrialda, TeZo-dan xeli arc mouSorebia, daude-vrad esrola. nasrolma moxuc zangs Tavis qalis zeda nawili waacala.

im droisaTvis, roca dikma galei stritis dasawyiss miaRwia, xalxma ukve icoda, rom is modioda. myarad miiwevda win; Tavis did nabijebs naTlad tovebda TovliT dafaruli quCis SuaSi, aqeT-iqiT ixreboda da Tofs Tavis win jvaredinad iqnevda. es quCa zangebis brodvei iyo, magram, iq sadac aTi wuTis win biliardis saTamaSo SenobebSi, saparikmaxe-roebSi, afTiaqebsa da im adgilebSi, sadac Tevzs wvavdnen, saRamo xanis cxovreba Cqefda, axla egviptis nan-grevebis mdumareba sufevda. sityva cecxliviT mosdeboda mTel qalaqs, – SeSlili zangi modiso. Tavis gamo-yofas vervin bedavda.

diki myari nabijebiT modioda, qu-Cis Suas ar scildeboda; galei stri-tis bolos miaRwia da sauT dinisken gauxvia, marjvniv, goraks auyva sa-manqano gzis SuaSi da moednisken gaemarTa. roca marcxniv, sasauzmes Cauara, swrafad esrola fanjaras, sadac gamyidveli idga daxlTan. kaci daxlis ukan Caikuza. tyvia, mis Tavs zemoT, kedels Seaskda.

maTe

„eWvi stanjavda am bavSvs, eWvi, rom ar uyvardaT, rom ar sWirdebodaT, rom iseTi ar iyo, rogoric unda yofiliyo, an SeiZleba, ganagebda survili, yofiliyo yvelaze kargi, yvelaze mniSvnelovani da yvelaze meti alersi, siyvaruli da aRiareba mieRo“.

(naira gelaSvili – „dedis oTaxi“)

TviTon avirCieT oTaxi, gana-pira marcxniv, derefnis bolos. Sen – Seni. me – Cemi. Signidan gamoviketeT, saimedod davg-maneT yvela WuWrutana, yvela nasvreti. mere skamebi avayira-veT, iataki amovyareT, piani-nos klaviSebi davaZreT, frCx-ilebiT davfxaWneT kedlebi, fanqariviT waviTaleT TiTebi da zed vwerdiT, rom martoebi varT, uRmerTod, usamSoblod, udedod, rom kanze kiriviT Segvaxma dedis saSvilosno, da ver viSorebT erT dros urcx-vad misakuTrebul am idumal, mewamul saburvels.

mere davsxediT oTaxis Sua-gulSi, Sen – SenTan, me – CemTan. damtvreuli Tojinebi da unav-To lamfebi SemovimwkriveT da TiToeuli ujredisken davag-zavneT metastazebi, – fiqri, rom dagvsajes, es maT gamogvam-wyvdies am ukacriel oTaxebSi, ugulod migvyares da arasdros mogvisakliseben.

amoimarTeba mere sulSi aTas-wlovani xe, dakoJril totebs amoyofs Cveni Tvalis upeebi-dan, piridan, fCxilebSua, mux-lisTavebze. kiTxvisniSnebs da im wifebs naadrev nayofad, ai, Sen rom gaxrCobdnen xolme, basr kavebad rom dagidioda ZarRvebSi, wvril kapilarebs gixlarTavda, SublTan gamoi-berebodnen cisfrad. yvirod-nen SigniT, xaodnen. kanis ked-lebs askdebodnen, gareSe Tval-isTvis ki es mxolod sabuTi iyo,

dasasruli 77­e gverdze

Page 76: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

76 oqtomberi

am dros, policiis Stabidan, ser-Jantma moedanze jon Cepmeni gaag-zavna, rom dikisTvis gza gadaeWra. Cepmeni albaT yvelaze didi keTil-ganwyobiT sargeblobda policiis ZalebSi. sasiamovno, RaJRaJa saxis, ormocdaxuTi wlis kaci iyo, xveuli, wablisferi ulvaSebiT, gulTbili, kargi iumoris mqone, ojaxis erT-guli, mamaci, magram, policielis kvalobaze albaT zedmetad keTili da uwyinari.

jon Cepmens srola Semoesma da gaiqca. igeris rkina-kaveulobis saw-yobis kuTxesTan swored maSin, mi-irbina, roca dikis bolo nasrolma sasauzmis fanjara Seamsxvria. mis-ter Cepmenma posti telefonis boZis ukan, kuTxeSi daikava, romelic maSin jer kidev iq idga. boZis ukan Sefare-bulma Cepmenma, romelsac xelsayre-li pozicia ekava, amoiRo revolv-eri da quCaSi momaval dik prosers pirdapiri damiznebiT esrola.

im droisaTvis, diki, mxolod ocdaaTi iardis moSorebiT iyo. is mS-vidad daeSva cal muxlze da daumizna mister Cepmens. Cepmenma isev isrola da aacdina. dikma isrola. swrafma tyviam boZs erT mxares Cauara, Cep-menis iuniformas mxarze odnav gahkra da samoci iardis moSorebiT, Tu me-tis ara, moednis centrSi mdgom monu-ments patara nawili waatexa.

Cepmenma isev isrola da aacila, da dikma, jer kidev cal muxlze gulcivad mdgarma, iseTma mSvidma da udrekma, TiTqos ubralod SaSxanis srolaSi varjiSobso, isev isrola. vaznam boZi SuaSi gaxvrita da jon Cempens Sig gulSi moxvda. mere, diki wamodga, jariskacis bruni gaakeTa, lariviT gaWimuli gauyva quCas da qalaqi datova.

aseTi iyo ambavi, romelic Sevit-yveT xalxis im aRelvebuli jgufebi-sagan, romelnic erTmaneTze cecx-lovani jaWviviT gadabmuliyvnen da igeris damsxvreul vitrinasTan fex-iT azelil TovlSi SequCebuliyvnen.

magram, axla, garda am ayayanebuli xalxis jgufebisa, qalaqi dadumebu-liyo. Sors, mdinaris mimarTulebiT, gvesmoda ZaRlebis naRvliani wkavw-kavi. metic aRaraferi iyo sanaxavi da gasakeTebeli. qeS igeri daixara, aiRo damsxvreuli minis ramdenime fragmenti da vitrinaSi Seyara. mcve-lad erTi milicieli datoves da Cven xuTni, – mister Sepertoni, qeS igeri da sami biWi, – moedanze davbrun-

diT. CavsxediT manqanaSi da Sinisaken wavediT.

* * *ara mgonia, im Rames romelime Cven-

gans Zili mihkarebodes. Savkanianma dikma Zilic mokla. ganTiadisas, isev Tova daiwyo. mTeli dila Tovda. SuadRisas ukve xvavdeboda qariT monaberi namqeri, nafexurebs Slida. qalaqi molodinSi iyo, aRgznebuli, daZabuli, cnobismoyvareobiT Sepy-robili, – diki Tavs daaRwevda Tu vera.

im dRes ver moixelTes, magram kvalSi ki edgnen. dRis ganmavlobaSi, dro da dro, axali ambebi Cvenamdec aRwevda. dikma aRmosavleTiT, mdina-ris gaswvriv gauxvia da fearCildis gzis ramdenime mili gaiara. iqidan, erTi Tu ori milis moSorebiT, mdin-are gadaWra roki Selousken.

fermers fearCildis raionidan, dilauTenia unaxavs, Tu dikma rogor gadaiara mindori. kvali swored iq aiRes da aedevnen mindorsa da tyeSi. diki tyis meore mxares gamovida, mi-vida kein krikis raionSi da iq ki, ram-denime saaTis ganmavlobaSi misi ali-kvali dakargviaT. mdinaris gayinul wyalSi pirdapir Sevida da erTi Tu ori miliT zeviT auyva. ZaRlebi mdi-naresTan Caiyvanes, sadac nakvalevi wydeboda da meore napirze gadai-yvanes. ZaRlebi aqeT-iqiT daZrwod-nen da suns iRebdnen.

im naSuadRevs, xuTi saaTisken, mdinaris meore mxares erTi Tu ori milis moSorebiT, isev miagnes kvals. aqedan moyolebuli, TandaTan uax-lovdebodnen diks. ZaRlebi misdevd-nen mindorSic, lesteris gzazec, tyeSic. mdevrebis erTi danayofi tyes Semoertya, rom misTvis gza gadaeWra. icodnen, rom ukve xelSi hyavdaT. diki gaToSili, mSieri da miusafari swored im tyes afarebda Tavs. icodnen, rom xelidan veRar gausxltebodaT. mdevrebma alya Se-moartyes tyes da dilamde icdidnen.

meore dRis rvis naxevarze, diki Seecada alya gaerRvia. verc ki dainaxes, ise gakveTa maTi xazi, les-teris gza gadaWra da isev kein kri-kis mimarTulebiT gaeSura. da ai, iq ki daiWires. dainaxes, rogor miapo-bda mindvris namqers. yvirili atyda. mdevrebi gamoekidnen. zogi mdevari cxeniT iyo. miaWenebdnen mindorSi. diki tyis ganapiras SeCerda, frTxi-

gmiri qali bernSteini iyo. vulfi tovebs skribners da ukavSirdeba `harperisa da rous~ gamomcemlo-bas. amboben, rom es nabiji vulfs gadaadgmevina perkinsis mier misi nawarmoebebis mimarT mkacrma mopyrobam. agreTve, vulfi gaaRiziana bernard de votos kri-tikulma werilma `geniosoba ar aris sakmarisi~, romelic exeboda mis roman `moxede saxlsa Sensa, an-geloso ~-s, sadac kritikosi wuxs, rom romani mister perkinis sazo-miT `daCexes da SekumSes~.

vulfi bevr dros atarebda evropaSi da gansakuTrebiT ki germaniaSi, sadac uamravi me-gobari hyavda. magram, gaxda ra mowme ebraelTa diskriminaciis SemTxvevebisa germaniaSi, erTob SeSfoTda da azric Seecvala am qveyanaze.

vulfi brundeba amerikaSi da beWdavs mokle moTxrobas, romelSic asaxavs diskriminaciis faqtebs saTauriT – `erTi raRac maqvs saTqmeli~. am moTxrobis gamoqveynebis Semdeg, germaniis mTavrobam akrZala misi wignebi da masac aukrZala germaniaSi Casvla. vulfi brundeba eSevilSi 1937 wlis zafxulSi. es iyo misi pirve-li stumroba romanis – `moxede saxlsa Sensa, angeloso~-s gamos-vlis Semdeg. misi uTanxmoebis miuxedavad perkinsTan, sikvdilis sarecelze myofma vulfma mas gulisamaCuyebeli werili gaug-zavna, romelSic swerda, rom mas mainc uaxloes megobrad Tvlida, radgan didad daexmara misi nawar-moebebis SeqmnaSi. werilis dasas-ruls vulfi ambobs: `yovelTvis Cems fiqrebSi iqnebi da axlac iseTive grZnoba maqvs, rogorc maSin, ivlisis oTxs, sami wlis win, rodesac navTan Segxvdi da

dasasruli 78­e gverdze

Page 77: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 77

№ 10 2010

lad daeSva cal muxlze da karga xans cecxlis jeriT igeriebda maT. orasi iardis moSorebiT, deputati dok levenderi dasca yelSi tyviiT.

mdevari nela axlovdeboda, wri-uli, flangiseburi moZraobiT uax-lovdebodnen. dikma kidev ori maT-gani dasca da mere, jariskacis Cveu-li sifrTxiliT, ukan daixia. ukus-vlis drosac isroda. isev Sevida tyeSi, tyis meore mxares Sebrunda da mindvris ferdobze daeSva, romelic kein kriks esazRvreboda. mdinaris kideze Sebrunda, Tovlze CaiCoqa da daumizna.

es dikis bolo gasrola iyo. ar aucdenia. deputat vavn foreikers tyvia Sig SublSi moxvda da unagirs zed daakvda. mere, mdevrebma dainax-es, rom zangma isev daumizna, magram uSedegod. dikma uxeSi CxakuniT gax-sna savazne da mere Tofi Sors mois-rola. xmamaRali SeZaxilebi atyda. mdevrebi win gamoiWrnen. diki Se-brunda, borZikiT ramdenime darCe-nili iardi gairbina, romelic civ, mokaSkaSe, kldisfer mdinaris wyals aSorebda.

da iq, gasaocari ram Caidina, – iseTi ram, rasac adamianis goneba bolomde ver Caswvdeba. egonaT, di-ki bolo mcdelobas ar daiSurebda Tavisuflebis misaRwevad, wyal S i Sevidoda da sanam Seipyrobdnen, Ta-vis daRwevas Seecdeboda. magram, nac vlad amisa, diki mSvidad dajda napirze da ise wynarad, TiTqos Tavis barakSi, samxedro sawolze mjdari-yos, Tasmebi gaixna, fexsacmelebi gaixada da erTmaneTis gverdze faq-izad daawyo. mere adga da jariskaci-viT mxrebSi gasworda. idga dasisx-lianebuli fexebiT brbos pirispir.

pirvelad, cxenze amxedrebul i mdevrebi miswvdnen. wriulad da-aWenebdnen da TavianT Tofebs zed aclidnen. tyviebiT erTianad dacxriluli, TovlSi pirqve daemxo. mxedrebi CamoqveiTdnen, zurgze gadaabrunes, danarCenebic SeuerTd-nen da isev dacxriles. mere misi usi-cocxlo sxeuli aiRes, yelze Toki gamoabes da xeze Camokides. bobom, Tuki raime darCenoda aRWurvilo-bidan, bolomde daacala dikis sxe-ulisgan darCenil karkass.

im dilis cxra saaTze, axalma am-bavma qalaqSi CamoaRwia. TerTmeti sa aTisTvis xalxi mdinarisken gaemar-Ta. sakmaod didi brbo sauT din stri-tis saTavisken dabrunda. damkrZala-

vi biuros win SeCerdnen, swored iq, sadac dikma jon Cepmenis mosaklavad Caimuxla. axla, misi saSinlad dasaxi-Crebuli sxeulis narCeni, damkrZa-lavi biuros fanjaraze Camokides, raTa TvalnaTlic daenaxa yvelas – qals, kacsa Tu bavSvs.

da swored iq vnaxeT diki uka-nasknelad. vTqviT, rom aseTi dikis danaxva ar gvindoda, magram bolos mainc wavediT. da vfiqrob, es adami-anebisTvis damaxasiaTebeli Tvise-baa. ityvian, protestis niSnad ar wavalT da ar vnaxavT, risi naxvac Segvzaravso, magram bolos uWirT Tavis Sekaveba.

Cvenc wavediT, vnaxeT da Sewuxe-bulebi vcdilobdiT Tavis darw-munebas, rom vinc vnaxeT, odesRac is adamiani iyo, romelic alersianad gvesaubreboda, Cvens gulisTqmas iziarebda da Cveni siyvarulisa da pativiscemis sagani iyo. imis gamo, rom Cvens cxovrebaSi iseTi ramis momswreni gavxdiT, risi gagebac ar SegveZlo, gulisrevas da SiSs vgrZnobdiT.

vuyurebdiT, gaTeTrebuli tuCe-biT, kisers sxva mxares vatrialeb-diT, ganze vixedebodiT da mere, armosurne, gaocebul Tvalebs ki-dev erTxel mivapyrobdiT im saSi-nelebas, isev SevbrundebodiT da Secbunebulebi vzeldiT TovlWyaps, magram, adgilidan ver viZrodiT, SevyurebdiT dRis tyviisfer bu-russ, caSi asul moqufrul orTqls da Cvens irgvliv myof gauferule-bul formebsa da saxeebs, xalxs, ro-melic modioda, rom pirdaRebuls ecqira am sanaxaobisaTvis, – bili-ardis usaqmur moTamaSeebs, qalaqis yoCebs, am miwis aTasi juris dampy-roblebs, da TiTqos es yovelive Cve-ni cxovrebisaTvis ucxo ar iyo, arc Cveni gamocdilebisaTvis, arc Cveni landSaftisa da arc yoveli cocxa-li arsebisaTvis.

da, raRac axali moxda cxovre-baSi, – Cvens cxovrebaSi, – raRac is-eTi, rac CvenTvis ucnobi iyo. es iyo Crdili, momwamvleli wyvdiadi, ro-melic savse iyo gamaognebeli ziz-Ris grZnobiT. vicodiT, gadneboda Tovli, cis mxuTavi nislic gaifan-teboda, dagvibrundeboda foToli, Rero, kvirti, frinveli da mere aprilic dadgeboda da yvelaferi ise iqneboda, TiTqos araferi momx-darao. isev akaSkaSdeboda yovel-dRiuri, nacnobi Suqi da yvelaferi,

rom grZnobebi gagaCnia, emocie-bi, rom iseTi pirquSi da civi ar xar, rogoradac sxvebs eCvenebi. xom giTxra maiam, lamazi xaro. misTvis sul es iyo da es!

gindoda yvela farda gad-agewia, yvela amocana maTema-tikuri sizustiT amogexsna, Ti Toeuli skivrisTvis zed mi-gemsxvria pawawina kliteebi, mav Tulebi dagewyvita, gad-mocvivdebodnen iqidan siZ ve-lisgan gayviTlebuli gragni-lebi, saidumlo baraTebi da rasac aqamde wyvdiadi dara-jobda, naTeli gadaeRvreboda sapniani wyaliviT, magram nac-risferi qafi? ai, ra gamogrCa. gana warsulic elenes faqizi da kamkama naqargebiT iyo mor-Tuli, swored is nacrisferi qafi gasdevs arSiad istorias. sulSi Cagigubda da dagtbora. filtvebi dagixvrita da unda iaro asTmianiviT, mTeli Za-liT ezidebode haers sasunTqi milebidan.

mere gaaRe Signidan Carazu-li kari, lurjad molaplape, uzarmazari gveli gawva WiSk-ramde da mis iqiT. mihyevi Senc neba-neba. (me da Sen xom aras-dros mogvZaxian: „dabrundiii! ar waxvide! da Tu mogvZaxian, Za-lian gvian). nawvimari miwa daR-ara gvelma da tbaSi Casrialda. gza gagikvala.

es maSin. axla: Seni naterfalebi mbzi-

navi, mkvdari rvafexebiviT tiv-tiveben bazaleTze. geZaxi: ma-Teeeeeee! maTeeeeeeeee!...

da ar minda pasuxi gamce!

TaTia jguSia

Page 78: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

78 oqtomberi

rac moxda, avi sizmariviT gaqarwyl-deboda. da mainc – yvelaferi mTlad asec ar iyo. imitom, rom kvlav dag-viRrRnida guls Zveli, bneli eWvi da zizRi iseTi saZulvelis mimarT, ra-sac adamianis suli ver gamosTqvams. vicodiT, rom ar dagvaviwydeboda.

Cvens gverdze mdgomi mamakaci, Tavisi sakuTari gmiruli miRw-evebis Sesaxeb uyveboda moxibluli msmenelebis jgufs. Sevbrundi da Sevxede. es ben paundersi iyo, poli-ciis agentis Cveuli saxiT, Semparavi da mousvenari gamoxedviT, pirsis-xliani ben paundersi, Savkanianebis-gan savaxSo sesxebis amkrefi, zange-bze monadire da axla, es ben paun-dersi iqadnida kidev erT triumfs, kidev erTi skalpis mflobelobas.

`pirvelma tyvia me CavaWede~, – am-bobda is. `xedavT ai im did natyvi-ars zustad Tvalis zemoT?..~ brbo Sebrunda da farTod gaxelili, TiTqosda narkotikiT agznebuli, damSeuli TvalebiT miaSterda natyviars.

`es ki Cemia~, – Tqva, kidev erTma gmirma, swrafad Sebrunda da Tov-lWyapSi gadaapurWya. `ai, aq movar-tyi, eSmakmac dalaxvros, verc ki gaigo, vin moartya. sanam miwaze dae-cemoda, ukve mkvdari iyo. saceriviT davcxrileT. erTianad tyviiT amo-vavseT. ho, eSmakma dalaxvros, ase iyo~, – ganacxada man Tavdajerebuli moZraobiT, `orasamde davTvaleT, oras oTxmocdaSvidamdec. albaT sa-masamdec ki davaWedeT~.

da, nebraska, rogorc yovelTvis, uSiSari, pirdapiri da gulwrfeli, uceb Setrialda, ori TiTi miido tuCebze, maT Soris gamoafurTxa mTeli ZaliT da damcinavad Tqva: `ho – Cven! didi vinme movkaliT! Cven – Cven daTvi movkaliT, namdvilad!~ wavideT, biWebo!~ Tqva xrinwiani xmiT. `Cvens gzas davadgeT!~.

da, mxned da uryevad, yovelgvari SiSisa da eWvis gareSe win gaswia. da, Cven, ori gafiTrebuli, gulisre-vamde misuli biWi, ukan gavyeviT.

* * *erTi Tu ori dRe gavida, vidre

vinme SeZlebda dikis oTaxSi Sesvlas. pirvelad rendi da mamamisi Sevidnen da mec Sevyevi. patara oTaxi uzadod sufTa iyo, iseTive mokrialebuli da dalagebuli, rogorc yovelTvis. miuxedavad oTaxis Rrma mdumarebi-

sa, axla iseTi gamococxlebuli Can-da, TiTqos misi Savkaniani mdgmuri isev iq yofiliyos. es dikis oTaxi iyo, yvelam vicodiT. da isic vi-codiT, rom aq aRaravin icxovrebda.

mister Sepertoni mivida magi-dasTan, aiRo dikis Zveli biblia, romelic isev ise gadaSlili, pirqve ido; sinaTles miuSvira, dikis mier ukanasknelad moniSnul adgils da-xeda da umal, ise rom Cven arc ki dagvlaparakebia, wynari xmiT daiwyo kiTxva:

1. ufalman mmwysos me da arai mak-ldes.

2. adgilsa mwuanilovansa mun da-mamkvidra me; wyalTa zeda gansa-suenebelTasa gamomzarda me.

3. moaqcia suli Cemi da miZRoda me gzaTa simarTlisaTa saxelisa misi-saTvis.

4. vidodiRaTu Soris aCrdilTa sikudilisaTa, ara SemeSinos me borotisagan, rameTu Sen Cem Tana xar3;

mere, mister Sepertonma wigni daxura da magidaze, swored im adgi-las dado, sadac dikma datova.

gareT gamovediT. mister Seper-tonma oTaxi Caketa da im oTaxSi aRa-rasodes SevsulvarT.

* * *wlebi gavida, da yvela Cvengani

Tavis dros miendo. Cven Cveni gziT wavediT. magram, xSirad im gzebze brundebodnen da CvenTan modiodnen is saxeebi, Cems xsovnaSi kvlav iwvod-nen warsulis is xmebi, drois damun-jebul da ukvdav geografiaSi.

da... yvelaferi isev brundeboda, – axalgazrduli yiJina, dartymuli burTis mZime xma, dikis myari, dinji moZraoba, dikis Cumi moZraoba, qa-riSxliani, TeTri samyaro da mdu-mareba, da moZravi, RameSi moZravi raRac; mere, gaxelebuli zarebis rekva, xalxis xmauri da ZaRlebis gniasi Camesmoda da vgrZnobdi moma-val Crdils, romelic aRarasodes gaqreboda. mere, isev patara oTaxs, romelSic veRarasodes Sevidodi, da verc magidasa da wigns vnaxavdi, da Zveli fsalmunis pastoraluri si-wminde brundeboda CemTan, Cems gul-Tan, – damabneveli da eWviT savse.

iqidan moyolebuli, kidev erTi simRera mqonda gagonili da vici, es simRera diks arasodes mousmenia. al-baT verc SeZlebda mis aRqmas, magram

kafedan gamosulebi mdinarisken gavemarTeT, cota davlieT da mogvianebiT maRali Senobis Tavze avediT, saidanac qalaqis yoveli ucnauroba, didebuleba da si-cocxlis mamoZravebeli Zala mo-Canda Cvens fexqveS~.

mivubrundeT moTxrobis da saw-yissa da boloSi gamoyene bul uil­iam bleikis leqss `vefxvi~. bleik-ma mraval mweralze moaxdina gav-lena da ra gasakviria, rom vulfic gatacebuli yofila misi `umankoe-bisa da gamocdilebis simRere-biT~. bleikis leqsi, erTgvarad gasaRebia moTxrobisa `vefxvic da bavSvic~. leqsSi dasmuli SekiTxva: `nuTu Senac Segqmna iman, vinc Se-qmna qveynad kravi?~ – ritoriku-lia, radgan pasuxs arc moiTxovs. bleikma icoda, rom vefxvic da kravic erTi masalisgan, erTi Tix-isgan aris naZerwi, magram isini mainc orni arian, erT pirovnebaSi Cabudebulni. dik proseris sulSi orivea SeduRabebuli – bavSvuri (kravis) siwminde da umankoeba da vefxvis mZvinvareba...

ar gaaRviZoT miZinebuli ve-fxvi, is saSiSia da dik proserSic vefxvi maSin iRviZebs, rodesac mis wonasworobas arRveven, maSin enTeba Tvalebi wiTlad da maSin aCens spilosZvlisfer kbilebs. magram mniSvnelovani is aris, rom moTxrobis boloSi mainc naTeli sZlevs bnels. dik proseri ki ar marcxdeba, aramed RmerTs neb-deba. is ise dgeba RmerTis winaSe, rogorc qriste, romelmac sxvaTa codvebi unda moinanios. moTxro-bis bolo scena dramatuli da gamaocebelia: dik proserSi gaRvi-Zebuli vefxvi daSoSmindeba da iR-viZebs momnanie da morCili bavSvi, romelic dinjad ixsnis Tasmebs, fexsacmels ixdis da iseTive wesi-erebiT daawyobs, rogorc Seper-tonebisTvis daCexil SeSas.

dik proseris magidaze pirqve dadebuli bibliidan mwerali fsalmunis mxolod erT frag-ments moixmobs. moTxrobis Ziri-Tadi saTqmeli ki, albaT, wmin da werilis am sityvebSi mTli andeba: `xolo, romelsa sZul des Zma Tvi-si; igi bnelsa Sida ars da bnelsa Sida vals. da ara icis, vidre vals, rameTu bnelmam daubrmna Tvalni misi~ (pirveli ioanesi 2:11).

Page 79: saliteraturo Jurnali - NPLG

oqtomberi 79

№ 10 2010

misi frazebica da xatebic, mjera, rom dikis bunebas miesadageboda:

`an ra xerxiT? an ra RoniT?ra gziT Seqmnes Seni goni?mxurval grdemlSi awrTes TiTqos,is, rac sazar SiSiT gvipyrobs!roca varskvlaT iwyes elva,daafines sxivni cremlad,gaeRima Semqmnels roca,Tvis qmnilebas mohkra Tvali,nuTu imas Zalam Segqmna,vinac Seqmna qveynad kravi?

`an ra xerxiT? an ra RoniT?~ – aravin icis. es iyo idumaleba da saocreba. aTasi ambavi iTqva, aTasi axsna, aTasi miTqma-moTqma, magram sabolood yvelaferi gaurkvevlad rCeboda. zogi ambobda, rom diki texaseli iyo, sxvani ambobdnen, misi mSobliuri saxli jorjiaSiao, zogi ambobda, simarTle isaa, rom jarSi yofnisas kaci mokla da livenvorTSi ixdida sasjelso. zogi imasac am-bobda, rom jaridan sapatio Tavisu-fleba misces da kaci arasodes mouk-lavso. imasac ambobdnen, luizi-anas cixeSi ixdida sasjelso. zogi

amtkicebda, samxedro iyo, magram Wkuidan SeiSalao. giJadac Seracxes – TiTqosda sagiJeTidan gamoqceu-lao. xan – cixidan gaiqca da roca CvenTan Camovida, samarTals gaur-bodao.

magram yvela es ambavi gaqarwylda. verafris damtkiceba ver SeZles. ro-gor ar kamaTobdnen da msjelobdnen dikis vinaobasa da raobaze. ra Caude-nia, saidan movida, – magram, amaod. pasuxi aravin icoda. Tumca vfiqrob, rom me vipove pasuxi, me vici diki saidan movida.

wyvdiadidan movida, wyvdiadis gulidan movida, idumali da aR-mouCeneli samxreTis bneli guli-dan. RamiT movida da Rameve wavida. is Ramis pirmSo da Tanaziari iyo, adamianis bneli sulis meore mxaris niSani, simbolo imisa, rac wyvdiadSi Caivlis da mainc rCeba, adamianis avi umankoebis simbolo da misi idum-alebis niSanwyali, Tavisive uZiro Tvisebebis warmonaqmni, megobari, Zma da mosisxle mteri, Seucnobi de-moni, Serwyma ori samyarosi – vefx-visa da bavSvisa.

„cremlebi Semiwiria im Senis megobrisada“...

Cems gverdze myofi person-aJi `saxe-mowyenili“ iqneba, mwu xare, magram mSobliuri. vinc am gverdamde moaRwevs – „imaT maspinZlobs aRaza, jixvis mwvads uwvavs alzeda“. aRaza (vaJa-fSavelas `stumar-maspinZeli~) qmris morCili da mosiyvarulea, Temis – urCi. erTnairebi iyvnen col-qmari, erTmaneTiT Zlierebi, simar-Tlis maZiebelni, simarTlis mTqmelni, simarTlis mqmnelni. Cemi aRaza qmris erTgulia – misi sikvdilis Semdeg sicocxle ar surs; da mainc, gana SeiZlebo-da „kacis kacuri sikvdili“-s daswrebas, am specifiurad ma-makacuri siamayis gaazrebas ar gamoewvia is, rom „am suraTis naxvisas erTi diaci bndeboda“? SeuZlebeli iyo! adamianuri bunebis sawinaaRmdego... magram ra xSirad vaxSobT CvenSi adami-anurs, gvifiqria? qisti? qisti hqvia da ra qarTuli bedi da xasiaTi aqvs – sakuTari grZno-bebic ar ekuTvnis, cremli-sac ki eSinia – calke RvTisa erideba, calke cocxlebisa Tu micvalebulebis: „me ufro didi codva maqvs, ucxosTvis cremli vRvaria“. ramxela siT-bo, qaluroba, TanagrZnoba, si-yvaruli, Tavganwirva, rwmenaa masSi... ramden qals amoucvnia Tavisi xasiaTis Strixebi aRa-zas Zunwad daxatul gmirSi, an – ra kargi iqneboda, amoecno... visac unda SemekamaTos, magram me mjera, rom aRazebi, aRazebi gvWirdeba Cven!

nino nekeriSvili

1 moTxrobaSi gamoyenebulia uiliam bleikis leqsi-Sedevri `vefxvi~.2 qep’n – kapitani.3 sagalobeli daviTisa, fsalmuni 22 (23).

inglisuridan Targmna da winasityvaoba daurTo

medea zaaliSvilma

`inteleqti~ gTavazobT

uiliam batler ieitsi `kelturi mimwuxri~

pirvelad qarTul enaze – gamoCenili mwerlisa da poetis, dramaturgisa da moazrovnis, 1923 wlis nobeliantis, uiliam batler ieitsis `kelturi mimwuxri~.

wignSi Sesulia rCeuli leqsebi ieitsis Semoqmedebidan, piesebi (`qeTlin ni houliheni~, `emeris ukanaskneli eWvianoba~, `kata da mTvare~, `sityvebi fanjris minaze~, `golgoTa~), romlebic dResac aqtualuria da didi interess iwvevs, uCveulo novelebisa da miniaturebis cikli `kelturi

mimwuxri~, sadac mwerali Seecada mniSvnelovani movlenebisgan Seeqmna patara samyaro da xalxisTvis eCvenebina irlandiis saxe. amitom guldasmiT da miukerZoeblad Caiwera yovelive, rac smenia da unaxavs.

sagangebod unda aRiniSnos qalbaton medea zaaliSvilis damsaxureba, romelmac originalis enidan brwyinvaled Targmna ieitsis Txzulebani, misi sanobelo sityva, mwerlis cxovrebis qronika da komentarebi daurTo krebuls. wigni ibeWdeba rostom CxeiZis redaqciiTa da winasityvaobiT.

Page 80: saliteraturo Jurnali - NPLG

№ 10 2010

80 oqtomberi

siaxle

7 oqtombers, frankfurtis wignis festivalze, astrid lindgrenis premiis saorganizacio komitetma premia `almas~ 2011 wlis nominantTa sia gamoaqveyna, romelSic pirvelad premiis arsebobis istoriaSi, saqarT-velos warmomadgenelic Sevida. Ees aris sabavSvo literaturis ganviTarebis fondi `libo~. Ppremia `alma~ rangiT da mniSvnelobiT erT-erTi yvelaze popularulia mTel msoflioSi da mas, sxvagvarad, `sabavSvo nobelsac~ uwo-deben.

fondi `libo~ Seiqmna 2006 wels sabavSvo mwerlebis – irma malaciZisa da mariam wiklauris TaosnobiT. arse-bobis manZilze fondma araerTi mniS-vnelovani RonisZieba Caatara da Ta-visi wvlili Seitana qarTuli sabavSvo wignis ganviTarebis saqmeSi. misi Taos-nobiT dawesda qarTuli sabavSo wignis dRe – 27 oqtomberi.

`alma~ daarsda 2003 wels SvedeTis saxelmwifos mier, didi mwerlis, as-trid lindgrenis xsovnis ukvdavsayo-fad da sabavSvo wignis popularizaci-isaTvis mTel msoflioSi. is yvelaze didi premiaa, romelic msoflios mravali qveynis sabavSvo mwerals, ilustratorebs da am dargSi moRvawe organizaciebs gadaecema yovelwliu-rad gansakuTrebuli miRwevebisaTvis sabavSvo literaturis sferoSi. misi sapremio fondi Seadgens 500 000 Sve-dur kronas. saqarTvelo am sapremio komitets mierTebulia 2006 wlidan Svedur-qarTuli memorandumis safuZ-velze. Tumca wardgena saqarTvelodan wels pirvelad ganxorcielda. es mov-lena ara mxolod sabavSvo literatu-ris fondisaTvis, aramed mTeli qar-Tuli sabavSvo mwer lobisaTvis da Ta-vad saxelmwifosaTvis mniSvnelovani faqtia.

saerTaSoriso premiis qarTveli nominantebi

`klasobana~ qarTulad

`aucilebeli sakiTxavi~ – vkiTxu-lobT argentineli mwerlis xulio kor­tasaris qarTul enaze axladnaTargmni wignis ydaze. `klasobana~ espanuridan meri titviniZem Targmna. gamomcemlo-ba `aretem~ ki Tavisi axali gamocemis wardgineba wignis maRazia `parnasSi~ ama wlis 19 oqtombers gamarTa.

xulio kortasari gaxlavT me-20 saukunis cnobili argentineli mwe-rali, romelmac Seqmna iseTi romani, romelmac saxeli moixveWa msoflio literaturaSi, ramdenadac es aris uni-versalur Temebsa da movlenebze agebu-li wigni. amave dros avtori warmogvid-gens realur saxeebs. wignis Sesaval nawilSi vkiTxulobT: `im imediT ST-agonebuli, rom sikeTes viqm, metadre axalgazrdebis sakeTildReod da Sem-weobas vuwev maT sulier da zneobriv gadaxaliseba-gajansaRebaSi, swored amitom Sevadgine winamdebare krebuli maqsimebisa, rCeva-darigebebisa Tu wes-kanonebisa, rac aris safuZvelTa safuZveli sayovelTao moralisa da sasikeToa yoveli adamianis sulieri da xorcieli bednierebisTvis, maTi asakis, mdgomareobisa Tu cxovrebis pirobebis miuxedavad.“

ratom `klasobana~? rogorc mTargm-nelma wignis wardginebisas ganacxada, es wigni gaxlavT budizmis da samyaros Se-qmnis modeli, romelic Semdegi saxiTaa gamoxatuli: wre, romelSic Caxatulia kvadrati, kvadratSi ki – isev wre. aqedan

vRebulobT wignis saTaurs `klasobana~. pirveli ujredi aRniSnavs miwas, bolo ujredi ki – cas. anu es aris adamianis gardasaxva miwidan camde. sakuTari Ta-vis srulyofa miwidan iwyeba da Zalian cotaa albaT is, vinc cas miaRwevs. ca ukve srulyofilebis bolo etapia.

qalbaton meri titviniZis TqmiT, es wigni araCveulebrivad mdidari codni-sa da ganaTlebis momcemia, TandarTu-li komentarebic uamrav informacias iZleva xelovnebis sxvadasxva sferos Sesaxeb, ramdenadac wignis personaJebi mxatvrebi, mwerlebi, poetebi da a. S. arian. saerTo jamSi, SeiZleba iTqvas, rom es romani metad tragikuli da emo-ciurad datvirTulia.

saintereso da gansxvavebulia wignis arqiteqtonika, ara mxolod tradiciu-li, aramed modernistuli literatur-isganac. wigni dayofilia sam nawilad: am mxridan, im mxridan da yoveli mxridan.

wignSi absoluturad yvela mimdin-areobis niSnebi SeiZleba aRmoaCinoT: egzistencializmi, siurrealiz mi, mo-der nizmi, postmodernizmi, fro idizmi da a. S.

dasasrul ki mTargmnelma aRniSna, rom belgieli siurrealistis, rene magri­tis sityvebiT rom vTqvaT, es wigni `ar aris is, rac Tqven ggoniaT~. Tumca ki, yvela mkiTxveli ise gaigebs „klasoba-nas“, rogori momzadebulic miva masTan.