samopoimanje-predavanje

8/18/2019 Samopoimanje-predavanje

1/17

SamopoimanjeSamopoimanje Aspekti samopoimanja Aspekti samopoimanja


2/17

Definicije samopoimanjeDefinicije samopoimanje

Self Self --koncept, pojam o sebi,koncept, pojam o sebi, zatimzatim samopoimanje,samopoimanje,slika o sebi, samstvo, Jaslika o sebi, samstvo, Ja – – pojmovi supojmovi su šš to najto naj čč ee šš ćć eeoznaozna čč avaju psiholoavaju psiholo šš ki konstrukt koji bi se mogaoki konstrukt koji bi se mogaodefinisati kao ...definisati kao ... „„fenomenolofenomenolo šš ka organizacija iskustvaka organizacija iskustvaindividue i ideja o njoj samoj u svim aspektima njezinaindividue i ideja o njoj samoj u svim aspektima njezinažž ivotaivota ““ (Coombs,1981)(Coombs,1981)

Pojam selfa ili samopoimanja (slika o sebi) u psihologijuPojam selfa ili samopoimanja (slika o sebi) u psihologiju je uveo je uveo JamesJames 1890.g.1890.g. (Lackovi(Lackovi ćć --Grgin, K. 1994).Grgin, K. 1994). On jeOn jesmatrao da postoje dva self smatrao da postoje dva self --koncepta koji egzistirajukoncepta koji egzistirajusimultano. Jedan assimultano. Jedan as pekt selfa James odrepekt selfa James odre đđ uje kao "I"uje kao "I" (Ja)(Ja) i smatra ga znalcem, dok drugi odrei smatra ga znalcem, dok drugi odre đđ uje kao "Me"uje kao "Me"(Mene) i smatra ga objektom znanja. Psiholozi su sa vi(Mene) i smatra ga objektom znanja. Psiholozi su sa vi šš eerazumijevanja prihvatili aspektrazumijevanja prihvatili aspekt „„MeMe ““ (self kao objekt),(self kao objekt),nego aspektnego aspekt „„II““..


3/17


MeadMead (1934, prema(1934, prema LackoviLackovi ćć --Grgin, 1994Grgin, 1994 ), teoreti), teoreti čč ararsimbolisimboli čč kog interakcionizma, takokog interakcionizma, tako đđ e istie isti čč e znae zna čč aj drugihaj drugihosoba u izgraosoba u izgra đđ ivanju selfa. Smatra da se self jedinoivanju selfa. Smatra da se self jedinomomo žž e razviti u grupi.e razviti u grupi.Mead istiMead isti čč e da zamie da zami šš ljanje kakoljanje kako ćć e neko reagovati nae neko reagovati naponapona šš anje osobe, ustvari usredotoanje osobe, ustvari usredoto čč uje na prauje na pra ćć enjeenjesebe, pa tako osoba postaje svjesna sebe. Za izgradnjusebe, pa tako osoba postaje svjesna sebe. Za izgradnjuselfa najvaselfa najva žž nije su samo neke osobe tzv. "znanije su samo neke osobe tzv. "zna čč ajniajnidrugi".drugi".MeadMead -- u strukturi selfa su sadr u strukturi selfa su sadr žž ane dvije dimenzije : tzv.ane dvije dimenzije : tzv.prezentni i iskustveni self. Prezentni self je dimenzijaprezentni i iskustveni self. Prezentni self je dimenzijakoja pokazuje kako osoba sebe prikazuje okolnomkoja pokazuje kako osoba sebe prikazuje okolnomsvijetu, i ovaj self je varijabilan. Iskustveni selfsvijetu, i ovaj self je varijabilan. Iskustveni selfpredstavlja pojam o sebi kako ga osoba vrednuje.predstavlja pojam o sebi kako ga osoba vrednuje.UkljuUklju čč uje i osjeuje i osje ćć anja zadovoljstva ili nezadovoljstavaanja zadovoljstva ili nezadovoljstavasobom.sobom.


4/17


EriksonErikson -- ego je autonomna struktura i njegova seego je autonomna struktura i njegova sefunkcija ne iscrpljuje u tome da regulifunkcija ne iscrpljuje u tome da reguli šš e odnose ida ie odnose ida isuperega. Ego razvoj se odvija u kulturalnom kontekstusuperega. Ego razvoj se odvija u kulturalnom kontekstuunutar kojeg osoba formira svoj identitet. Bitno jeunutar kojeg osoba formira svoj identitet. Bitno jenapomenuti da umjesto termina "self" Erikson koristinapomenuti da umjesto termina "self" Erikson koristitermin "identitet" koji oznatermin "identitet" koji ozna čč ava osjeava osje ćć aj istovjetnosti iaj istovjetnosti ikontinuuiteta vlastitog ja.kontinuuiteta vlastitog ja.Pristalice kognitivne psihologije su posebno doprinijelePristalice kognitivne psihologije su posebno doprinijeleprouprou čč avanju pojma o sebi, zbog vlastite usmjerenosti naavanju pojma o sebi, zbog vlastite usmjerenosti nakognitivne i afektivne unutrakognitivne i afektivne unutra šš nje procese, koji sunje procese, koji su

povezani sapovezani sa čč ovjekovim usmjerenim ponaovjekovim usmjerenim pona šš anjem.anjem.


5/17

Definicije samopoimanjeDefinicije samopoimanjeVlastito ja ( self,slika o sebi ) Rogers definiVlastito ja ( self,slika o sebi ) Rogers defini šš e kaoe kaoorganizovani, konzistentni, konceptualni georganizovani, konzistentni, konceptualni ge šš talt koji tvoretalt koji tvorepercepcije karakteristika samog sebe ( mene ), o samompercepcije karakteristika samog sebe ( mene ), o samomsebi ( meni ) i percepciji odnosa samog sebe ( mene )sebi ( meni ) i percepciji odnosa samog sebe ( mene )prema drugimaprema drugima ..Sastoji se od svjesnih percepcija i vrijednosti u vezi sa sobom.Sastoji se od svjesnih percepcija i vrijednosti u vezi sa sobom.Naredni su elementi pojma o sebi: svijest o postojanju ( "jaNaredni su elementi pojma o sebi: svijest o postojanju ( "ja

jesam" ) i svijesti o funkciji ( "ja mogu " ). jesam" ) i svijesti o funkciji ( "ja mogu " ).Pored vlastitog ja, svaki pojedinac ima i pojam o vlastitomPored vlastitog ja, svaki pojedinac ima i pojam o vlastitomidealnom ja. Idealno ja je pojam o tome kakav bi pojedinacidealnom ja. Idealno ja je pojam o tome kakav bi pojedinacžž elio biti.elio biti.Idealno ja sadr Idealno ja sadr žž i znai zna čč enja i percepcije koje pojedinac visokoenja i percepcije koje pojedinac visokocijeni. Nesklcijeni. Neskl ad izmead izme đđ u idealnog i realnog ja, je jedan odu idealnog i realnog ja, je jedan odosnovnih uzoraka neprilagoosnovnih uzoraka neprilago đđ enog ponaenog pona šš anja pojedinca ianja pojedinca i

osjeosje ćć aja nezadovoljstva.aja nezadovoljstva.Pored ovoga, normalno funkcionisanje liPored ovoga, normalno funkcionisanje li ččnosti monosti mo žže sprijee sprije čč iti iiti inepodudarnost izmenepodudarnost izme đđ u subjektivne realnosti pojedinca iu subjektivne realnosti pojedinca iobjektivne realnosti, te nepodudarnost izmeobjektivne realnosti, te nepodudarnost izme đđ u pojma o sebi iu pojma o sebi istvarnog iskustva pojedincastvarnog iskustva pojedinca


6/17

Slika o sebiSlika o sebi

..Actual Self-Image Ideal Self-Image

Ideal SocialSelf-Image Social Self-Image

ExpectedSelf-Image


7/17

Slika o sebiSlika o sebi

Potrebe za samoaktualizacijom i pozitivnim prihvatanjemPotrebe za samoaktualizacijom i pozitivnim prihvatanjemmogu dovesti do konflikta unutar limogu dovesti do konflikta unutar li čč nostinosti


8/17

55

BASIC HUMANNEEDS

OTHERS'RESPONSES RESULT

SELF GUIDES

MENTAL HEALTHEFFECTS

Self-actualization

Self = oughts

Self = ideals

AnxietyShameGuilt

SadnessDisappointmentDepression

Need for self-actualization

Need for positive regard

Unconditionalpositive regard

Conditionalpositive regard

Self-discrepancies


9/17

Kad je slika o sebi ( vlastito ja ) u skladu sdoživljavanjem pojedinca, u

tom slučaju po Rogersu, jeomogućeno pojedincu da serazvije u potpunosti u svojuličnost tj. da postignepotpuno funkcionisanje,prilagođenost i zrelost .

Takva ličnost prihvatacjelokupno vlastito iskustvobez pojave tjeskobe ilianksioznosti, bez osjećajaugroženosti. Kod ličnostigdje to nije slučaj nailazi sena dezorganizaciju, kojaonemogućava pojedincunormalno funkcionisanje.


10/17

Struktura samopoimanjaStruktura samopoimanjaNajstarija pretpostavka govori da je slika o sebiNajstarija pretpostavka govori da je slika o sebi

jednodimenzionalni konstrukt. Druga teorija govori o slici o jednodimenzionalni konstrukt. Druga teorija govori o slici osebi kao multifacetisebi kao multifaceti čč nom i hijerarhijski organizovanom. Trenom i hijerarhijski organizovanom. Tre ćć a,a,da se self sastoji od vida se self sastoji od vi šš e mee me đđ usobno nezavisnih faktora, iusobno nezavisnih faktora, ičč etvrta teorija (kompenzatorni model) po kojoj postoje relacijeetvrta teorija (kompenzatorni model) po kojoj postoje relacijememe đđ u facetama, ali su inverzne ( npr. nizak akademski a visoku facetama, ali su inverzne ( npr. nizak akademski a visokfizifiziččki self konceptki self koncept ))MultifacetiMultifaceti čč ni hijerarhijski model Shavelsona i sar. (1976)ni hijerarhijski model Shavelsona i sar. (1976)Taj je model utemeljen na shvatanjima autora da se selfTaj je model utemeljen na shvatanjima autora da se selfformira preko iskustva sa okolinom i kroz subjektoveformira preko iskustva sa okolinom i kroz subjektoveinterpretacije te okoline, uz vainterpretacije te okoline, uz va žž nost uticaja znanost uticaja zna ččajnih drugih iajnih drugih ipotkrepljivanja pojedinpotkrepljivanja pojedin ččevog ponaevog pona šš anja.anja.Po njihovim shvatanjima self jePo njihovim shvatanjima self je organiziran, multifacetiorganiziran, multifaceti čč an,an,hijerarhijski ustrojen i stabilanhijerarhijski ustrojen i stabilan konstrukt.konstrukt.

Self se razvija tokom cijelogSelf se razvija tokom cijelog žž ivota, imaivota, ima deskriptivnudeskriptivnu iievaluativnuevaluativnu dimenziju i modimenziju i mo žž e se dobro diferencirati ode se dobro diferencirati oddrugih konstrukata.drugih konstrukata.


11/17


12/17

Komponente samopoimanjaKomponente samopoimanjaSavremena su istraživanja pojma o sebi prije svegausmjerena na njegovu posredničku i regulatornu funkciju priponašanju, prvenstveno na njegovu ulogu pri interpretaciji iorganizaciji relevantnih akcija i iskustva, njegovu motivacijskui poticajnu funkciju, te načine organizacije standarda, planova,pravila i skripti za ponašanje i prilagođavanje promjenama usocijalnoj okolini.Također, ta su istraživanja usmjerena na načine procesiranjaznanja o sebi, te na ulogu i značaj kognicija o vlastitimsposobnostima, samoefikasnosti i očekivanoj kompetenciji.

Prevladava mišljenje da je njegova struktura složena imultidimenzionalna, a reprezentacija njegovog sadržajahijerarhijska.

Tri komponente samopoimanja: deskriptivna, evaluativna(samopoštovanje) i socijalni identitet (samopoimanjakojeg pokazujemo drugim osobama) (Larsen i Buss, 2002).


13/17

SamopoSamopo šš tovanjetovanje

Samopoštovanje je opća evaluacija samoga sebe nadimenziji dobro-loše, odnosno skup svih negativnih ipozitivnih reakcija na sve aspekte našegsamopoimanja (Larsen i Buss, 2002).

Uz prosječnan nivo postoji i varijabilitetsamopoštovanja. Izvori varijabiliteta (Kernis i sar.,1991):povećana osjetljivost na događaje koji uključujusocijalnu evaluaciju,povećana usmjerenost na sebe,pretjerano oslanjanje na socijalne izvore evaluacije,reagiranje na evaluaciju s ljutnjom i hostilnošću.


14/17

SamopoSamopo šš tovanjetovanje

Samopoštovanje ima dva centralna izvora. Jedan suevaluativne povratne informacije koje osoba dobiva oddrugih, bez obzira kako one bile pristrane. Drugi je izvordirektan doživljaj efikasnosti i uspjeha (odnosno

neuspjeha).

Najveći broj istraživanja izveden sa samopoštovanjemusmjeren je na to kako ljudi različitog samopoštovanjareagiraju na evaluacije, pogotovo na neuspjeh.


15/17

Ispitivanje samopoIspitivanje samopo šš tovanjatovanjaRosenbergova skala samopoRosenbergova skala samopo šš tovanja, RSStovanja, RSS (Rosenberg(Rosenberg1965). Prema autoru predstavlja homogenu i1965). Prema autoru predstavlja homogenu i čč istu mjeruistu mjerusamoposamopo šš tovanja,tovanja, zatozato šš toto mjeri globalnu vrijednosnumjeri globalnu vrijednosnuorijentaciju prema sebi, a ne neke specifiorijentaciju prema sebi, a ne neke specifi čč ne aspektene aspektesamopoimanja.samopoimanja.Sastoji od deset tvrdnji, pet u pozitivnom i pet u negativnomSastoji od deset tvrdnji, pet u pozitivnom i pet u negativnomsmjeru. Skup tvrdnji se primjenjuje kao linearna kombinacija,smjeru. Skup tvrdnji se primjenjuje kao linearna kombinacija,

pripri čč emu se ukupan rezultat odreemu se ukupan rezultat odre đđ uje sabiranjem procjena nauje sabiranjem procjena naskali Likertovog tipa od pet stupnjeva ( 0skali Likertovog tipa od pet stupnjeva ( 0 --uopuop ćće se ne odnosie se ne odnosina mene do 4na mene do 4 -- upotpunosti se odnosi na mene).upotpunosti se odnosi na mene).Tvrdnje pod brojem 2,3,4,6,9, boduju se reciproTvrdnje pod brojem 2,3,4,6,9, boduju se recipro ččno. Rezultatno. Rezultatmanji od 23 ukazuje na nisko samopomanji od 23 ukazuje na nisko samopo šš tovanje, od 23tovanje, od 23 --3434ukazuje na prosjeukazuje na prosje ččno, a rezultat veno, a rezultat ve ćć i od 34 visokoi od 34 visokosamoposamopo šš tovanje. Interntovanje. Intern alna konzistencija koja npr.naalna konzistencija koja npr.na

uzorcima mlauzorcima mla đđ ih odraslih osoba i studenata iznosi 0,74 doih odraslih osoba i studenata iznosi 0,74 do0,89 (podaci dobiveni u vi0,89 (podaci dobiveni u vi šš e ispitivanja Bezinovie ispitivanja Bezinovi ćć a i Lackovia i Lackovi ćć --Grgin sa sur.)Grgin sa sur.)


16/17

Ispitivanje samopoIspitivanje samopo šš tovanjatovanja

Skala za mjerenje percepcije liSkala za mjerenje percepcije li čč ne/osobnene/osobne(ne)kompetentnosti(ne)kompetentnosti (SPON).(SPON). Autor ove skale je Petar Autor ove skale je PetarBezinoviBezinovi ćć . Skala mjeri percepciju osobne. Skala mjeri percepciju osobne(ne)kompetentnosti. Sastoji od deset tvrdnji pri(ne)kompetentnosti. Sastoji od deset tvrdnji pri čč emu seemu seukupan rezultat odreukupan rezultat odre đđ uje sumiranjem procjena na skaliuje sumiranjem procjena na skaliLikertovog tipa odLikertovog tipa od čč etiri stupnja (0etiri stupnja (0 -- uopuop šš te ne, 1te ne, 1 -- malo,malo,22 -- ponepone šš to, 3to, 3 -- dovoljno, 4dovoljno, 4 -- prilipriličč no mnogo).no mnogo).Maksimalni rezultat na ovoj skali je 40 , najmanji rezultatMaksimalni rezultat na ovoj skali je 40 , najmanji rezultat

je 0. Nizak rezultat upu je 0. Nizak rezultat upu ćć uje na visoku kompetentnost, auje na visoku kompetentnost, avisok rezultat ukazuje na (ne)kompetentnosti.visok rezultat ukazuje na (ne)kompetentnosti.


17/17

Socijalni identitetSocijalni identitet

• Socijalni identitet je dio selfa koji pokazujemo drugimljudima. To je onaj dio nas koji koristimo da bi kreiraliimpresiju, dali drugima na znanje tko smo i što od nasmogu očekivati.

• Socijalni identitet identitet sadrži elemente koji se mogusocijalno opažati, koji su na raspolaganju drugima jer suvanjski izraz našega samopoimanja. Npr. spol, etničko irasno porijeklo neki su elementi socijalnog identiteta.

samopoimanje-predavanje

Documents