sanacija oŠteĆenja korita rijeke pakre na ......2017/07/25 · vodotoka pakra od km 21+930 do km...

ZOP: -

T.D: 03/16

INVESTITOR: Hrvatske vode Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb,

OIB:28921383001

GRAĐEVINA: SANACIJA OŠTEĆENJA KORITA RIJEKE PAKRE NA DIONICI

21+930-24+700 U K.O. JANJA LIPA I K.O. BREZINE

PROJEKT SANACIJE

MAPA 1 od 1

PROJEKTANT: DIREKTOR:

Draţen Santo, dipl. ing. graĊ. Velimir Kudelić, dipl. ing. geod.

Metida d.o.o.

za inţenjering i posredovanje

Grubišno Polje, Trg bana Josipa Jelaĉića 7 Tel: 043 440 286, fax: 043 440 287

[email protected] OIB: 36699107016 HR2923400091110666973

Grubišno Polje: sijeĉanj 2016.

mailto:[email protected]

Metida d.o.o. za inţenjering i posredovanje Grubišno Polje, sijeĉanj 2016. ZOP: -, TD: 03/16

SANACIJA OŠTEĆENJA KORITA RIJEKE PAKRE NA DIONICI 21+930-24+700 U K.O. JANJA LIPA I K.O. BREZINE 2

1 OPĆI DIO

1-1 SADRŢAJ

1 OPĆI DIO 2

1-1 Sadrţaj mape 1 od 1 2

1-2 Registracija poduzeća 4

1-3 Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inţenjera graĊevinarstva 8

1-4 Projektni zadatak 10

2 TEHNIĈKI DIO 15

2-1 Tehniĉki opis 15

2-2 Tehnologija i tehniĉki uvjeti izvoĊenja radova 23

2-3 Hidrauliĉki proraĉun 37

2-4 Koordinate iskolĉenja profila 39

3 NACRTNI DIO 42

3-1 Pregledna karta 43

3-2 Normalni profil sanacije 44

3-3-1 Situacija sanacije na geodetskoj podlozi OŠTEĆENJE 0 45

3-3-2 Situacija sanacije na geodetskoj podlozi OŠTEĆENJA 1 i 2 46







3-4-1 Popreĉni profili sanacije 0-1, 0-2 53


3-4-3 Popreĉni profili sanacije 1-3, 2,1 55









3-4-12 Popreĉni profili sanacije 5-2 , 5-3 64


















3-4-28 Popreĉni profili sanacije 10-5, 10,6 80


4 PREDMJER RADOVA I TROŠKOVNICI 82

4-1 Predmjer radova 82

4-2 Troškovnik bez cijena 85



1-2 REGISTRACIJA PODUZEĆA



1-3 RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŢENJERA GRAĐEVINARSTVA



1-4 PROJEKTNI ZADATAK



1 OPĆI DIO

Projektantski ured: Metida d.o.o. za inţenjering i posredovanje

Grubišno Polje, Trg bana Josipa Jelaĉića 7, tel: 043 440 286,

fax: 043 440 287, mail: [email protected],

mob: 098 711 077, OIB: 36699107016

Broj TD-a: 03/16

Zahvat u prostoru: SANACIJA OŠTEĆENJA KORITA RIJEKE PAKRE NA DIONICI


Mjesto i datum izrade: Grubišno Polje, sijeĉanj 2016.

Projektant: Draţen Santo, dipl. ing. graĊ.



2 TEHNIĈKI DIO

2-1 TEHNIĈKI OPIS

Uvod

Slivno podruĉje vodotoka Pakra obiljeţavaju brzi nastanci velikih vodnih valova sa znatnim ali i razmjerno

kratkotrajnim oscilacijama vodostaja koji uzrokuju ĉesta plavljenja okolnih podruĉja uz predmetnu dionicu.

Poplavama je pogodovao i mali protjecajni kapacitet korita Pakre, koja je regulirana davnih 1970-tih godina a kroz tijek

godina korito je i obraslo stablima. U proteklih 45 godina regulirane su parcijalno dionice koje su bile najkritiĉnije u

svrhu obrane od poplava, te izvedeni i obrambeni nasipi.

Tijekom 2012. i 2013.godine izvršena je regulacija rijeke Pakre prema glavnom projektu „Regulacija korita

vodotoka Pakra od km 21+930 do km 24+700“ iz 2009.godine VPB d.d. Zagreb. Dimenzioniranje je izvedeno na 5-

godišnju visoku vodu (Q= 56,9 m³/s), projektiran je simetriĉni trapezni popreĉni presjek korita, širine dna b= 4.00m sa

nagibima pokosa 1: 2.5, uzduţni nagib nivelete vodotoka iznosi 0,67 ‰. Izvedene su tri tipizirane armirano betonske

stepenice visine po 0,90 m.

Projekt je predvidio i novi most (u km 23+900 ) s otvorom većeg protjecajnog kapaciteta kao i većom korisnom

(prometnom) širinom –most nije izveden, investitor ŢUC , Sisaĉko-moslavaĉka ţupanija.

Nakon višekratnih velikih voda u 2014. i 2015.godini došlo je do oštećenja novoreguliranog korita rijeke Pakre u

smislu erozije i odrona pokosa korita vodotoka.

Za izradu projekta sanacije definirana su i grupirana oštećenja korita i pokosa, napravljena je fotodokumentacija i

geodetska snimka oštećenja. Dionica na kojoj je predviĊena sanacija oštećenja relativno je stacionirana tako da je

0+000 u projektu sanacije 21+930 prema prethodno spomenutom projektu. Oštećenja su numerirana i obiljeţena na

slijedeći naĉin:

0. 1+250.00 – 1+255.58

1. 1+413.03 – 1+445.97

2. 1+483 .5 8 – 1+511.06

3. 1+614.05 – 1+656.35

4. 1+723.73 – 1+813.77

5. 1+858.01 – 1+873.49

6. 1+897.34 – 1+949.50

7. 1+949.50 – 1+979.50

8. 1+979.50 – 2+093.75

9. 2+308.83 – 2+391.13

10. 2+490.02 – 2+545.71

U nastavku je fotodokumentacija stanja oštećenja iz prosinca 2015.



OŠTEĆENJE 1

OŠTEĆENJE 2



OŠTEĆENJE 3

OŠTEĆENJE 4



OŠTEĆENJE 5

OŠTEĆENJE 6, 7, 8



OŠTEĆENJE 8 ,7, 6

OŠTEĆENJE 8



OŠTEĆENJE 9

OŠTEĆENJE 10



Projektnim zadatkom predviĊena je sanacija odrona i oštećenja u obimu i na naĉin koji je tijekom

komunikacije sa predstavnicima investitora usuglašen i dogovoren. Tijekom izrade projekta sanacije usvojene su i

izmjene i dopune prethodno navedenog projekta koje su nastale tijekom izvoĊenja.

Kao podloga za izradu projekta sanacije koristilo se:

geodetska snimka oštećenja vodotoka Pakra na predmetnoj dionici (prosinac 2015. izraĊena u sklopu ovog

projekta)

snimka izvedenog stanja vodotoka Pakra na predmetnoj dionici sa evidentiranim izmjenama i dopunama

(dostavljena od strane naruĉitelja)

osnovni projekt za predmetnu dionicu „Regulacija korita vodotoka Pakra od km 21+930 do km 24+700“ iz

2009. godine, VPB d.d. Zagreb, VPB-TGP-09-0002

Isto tako, projektnim zadatkom definirano je da sanacijom odrona treba uspostaviti prvotnu (projektiranu)

geometriju profila korita vodotoka ĉime će se normalizirati reţim teĉenja r. Pakre na predmetnoj dionici. Uz to je

potrebno provesti mjere kojima će se sprijeĉiti daljnja erozija dna i pokosa korita.

Projektom sanacije oštećenja na predmetnoj dionici predviĊena su i obraĊena slijedeća tehniĉka rješenja:

kao osnova, na geodetsku snimku preklopljena je projektirana os vodotoka

dno korita izdignuto je na projektiranu niveletu uvaţavajući raspoloţive izmjene i dopune te izvedeni raspored

tri hidrotehniĉke stepenice

proveden je hidrauliĉki proraĉun za korito širine dna 4m, nagiba pokosa 1:2.5 i uzduţnog pada 0.67‰ što

odgovara karakteristikama korita definiranog prethodnom projektnom dokumentacijom, kako bi se dobila

srednja visina 5-godišnjeg stupca vode (Q=56,9m3/sec) i na taj naĉin visinski podesila niveleta kako bi

zahtjevana visoka voda ostala u koritu

kao popreĉni profil je postavljen normalni profil iz prethodne projektne dokumentacije, uz zaštitu lomljenim

kamenom na podlozi od geotekstila na mjestima oštećenja

na poĉetku i nakraju svake oštećene dionice postavljen je slijepi prag od lomljenog kamenog materijala

obloţen geotekstilom

ostale nepravilnosti, oštećenja i obala nedostatne visine iznad kamene obloge popunjavaju se zemljanim

nasipom projektirane geometrije

kako bi se smanjili troškovi sanacije, na mjestima gdje je tok vode svojim djelovanjem napravio oštećenja

izvan gabarita projektiranog normalnog profila ili gdje je sadašnja os izmaknuta u odnosu na projektiranu,

izvršena je prilagodba u dogovoru s naruĉiteljem na naĉin da se proširilo dno korita ili da se poloţaj prilagodio

postojećem stanju pokosa po principu minimuma iskopa ili nasipa.

Normalni profil sanacije oštećenja sastoji se od:

trapeznog korita širine dna 4.0m, nagiba pokosa 1:2.5, minimalne dubine 3.4m, uzduţnog pada dna 0.67‰

na oštećenoj strani radi se obloga (zaštita) od lomljenog kamena veliĉine 30-80cm na podlozi od geotekstila

TIP-500. Obloga je duţine (po pokosu) 8.0m, u vrhu je debljine 30cm, u dnu 80cm. Temelji se na uzduţnoj

pasici iste konstrukcije, širine 1.5m, dubine 1.0m ispod kote nivelete



oblogom (zaštitom) iste konstrukcije popunjavaju se eventualno veća oštećenja i odroni koje gore navedeni

profil obloge ne zatvara

na oštećenjima 6, 7 i 8. spajaju se lijeva i desna obloga zaštitnom oblogom dna iste konstrukcije kao i na

pokosima, debljine 1.0m ispod kote nivelete

slijepi pragovi na poĉetku i na kraju saniranih dionica izvode de kao popreĉne pasice od lomljenog kamena

30-80cm u oblozi od geotekstila TIP-500, po dnu i pokosima u duljini 8.0m. Popreĉni presjek slijepog praga je

1.0x1.0m

prije izrade zaštitne obloge oštećeni profili se iskopom uz ureĊenje pokosa formira prema popreĉnim

profilima, a nakon izrade obloge zemljom iz iskopa profili se ureĊuju na projektiranu geometriju (nasip,

izdizanje obale, popunjavanje depresija)

Za potrebe gradilišnih transporta tijekom izvoĊenja radova, kao i za odrţavanje, u dogovoru sa naruĉiteljem,

predviĊen je i paralelni servisni put u pojasu vodotoka. Put je duţine 1300m, širine 2.5m. Izvodi se skidanjem

humusa u debljini 25cm, ureĊenjem posteljice, polaganjem geotekstila TIP-300 i izradom nosivog sloja tucanikom

0-63mm debljine 25cm.



2-2 TEHNOLOGIJA I TEHNIĈKI UVJETI IZVOĐENJA RADOVA

OPĆE NAPOMENE:

Tehnologiju izvoĊenja radova, kontrolu kvalitete i obraĉun predmetnih radova provesti sukladno OPĆIM

TEHNIĈKIM UVJETIMA ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU, KNJIGA I, Gradnja i odrţavanje

regulacijskih i zaštitnih vodnih graĊevina i vodnih graĊevina za melioracije, Hrvatske vode Zagreb, oţujak

2011.

SNIMANJE I ISKOLĈENJE POPREĈNIH PROFILA LINIJSKIH GRAĐEVINA

Opis radova

Prije nasipavanja brane ili nasipa, odnosno iskopa kanala, rovova i ostalih linijskih graĊevina, izvoĊaĉ

geodetskih radova duţan je iskolĉiti popreĉne profile graĊevine prema podatcima iz projekta. Elementi

iskolĉanja toĉaka u kojima pokosi nasipa, odnosno usjeka sijeku teren, odreĊuju se raĉunskim putem. U tim

toĉkama izvoĊaĉ geodetskih radova mora postaviti pokosne letve kojima se odreĊuje nagib pokosa nasipa ili

usjeka. Pokosne letve trebaju imati mjere popreĉnog presjeka 2,5 x 5 cm. Priĉvršćuju se na uspravne letve

popreĉnog presjeka mjera 5 x 5 cm, zabijene u zemlju. U ovisnosti o uvjetima terena, odnosno osobitostima

graĊevine i naĉinu rada, popreĉni profili se iskolĉavaju na razmacima od 5 do 50 m. IzvoĊaĉ geodetskih

radova moţe po svom nahoĊenju, dodatnim geodetskim mjerenjima, provjeriti izvedbu pokosa na popreĉnim

profilima. Ako se tom prilikom utvrde razlike u odnosu na projekt, izvoĊaĉ geodetskih radova će o tome

pismenim putem upoznati nadzornog geodetskog inţenjera. Izmjene popreĉnih profila u odnosu na izvedbeni

projekt će pismeno potvrditi nadzorni geodetski inţenjer odnosno nadzorni inţenjer, što će biti osnova za

priznavanje koliĉina izvedenih radova. Nadzorni geodetski inţenjer moţe traţiti postavljanje dodatnih

meĊuprofila. Kod nagnutih terena iskolĉava se profil bez humusnog sloja i bez uspravnog zaobljenja kod

vrha pokosa usjeka ili pri noţici nasipa. Snimanje popreĉnih profila kanala, nasipa, vodotoka ima za cilj dobiti

elemente za izraĉunavanje obujma (kubature) zemljanih radova. Razmaci na kojima se profili snimaju ovise

o terenu. Jako razveden teren u morfološkom smislu, treba snimati s gušćim razmakom profila.

Utvrdi li se, dodatnim geodetskim mjerenjima, da morfologija terena izmeĊu popreĉnih profila znatnije

odstupa od podataka iz izvedbenog projekta, a što bi imalo većeg utjecaja na koliĉine radova, izvoĊaĉ

geodetskih radova ima pravo zahtijevati dodatna geodetska snimanja meĊuprofila. UtvrĊene razlike u

koliĉinama mora pismeno potvrditi nadzorni geodetski inţenjer. Na sve razlike izmeĊu profila iz glavnog

projekta i novosnimljenih profila, izvoĊaĉ je geodetskih radova duţan o tome izvijestiti nadzornog geodetskog

inţenjera. Bez pisane potvrde nadzornog geodetskog inţenjera ne mogu se priznati nikakve izmjene u stanju

profila u odnosu na glavni projekt.



Obraĉun radova

Iskolĉenje popreĉnih profila nasipa i kanala obraĉunava se po duţnom metru (m).

STROJNI ISKOP KANALA

c) Strojni iskop zemlje "C" kategorije s odlaganjem u dohvatu stroja

Opis radova

Ovaj rad se primjenjuje kod kanala koji se grade po novim trasama i trasama postojećih kanala ili kod

rekonstrukcija postojećih kanala u poluĉvrstom tlu "C" kategorije. Izvodi se bagerom ĉeono ili sa strana, a

iskopani materijal se privremeno odlaţe na bankini kanala. Dio iskopnog volumena, koji nije moguće otkopati

direktno bagerom, najprije se podvrgne razrivanju miniranjem uz strojno bušenje rupa. Nakon toga se

izminirani materijal bagerom iskapa i privremeno odlaţe.

Materijal

Strojni iskop s odlaganjem vrši se u zemljanom materijalu "C" kategorije.

Opis izvoĊenja radova

Strojni iskop s odlaganjem kod kanala u zemljanom materijalu obavlja se bagerom. ĉelni iskop se primjenjuje

kod kanala po novim trasama. Iskop napreduje u smjeru uspona nivelete uz upotrebu profilne ţlice

minimalne širine 0.6 m i odgovarajuće kosine. Kod kanala na staroj trasi iskop profila kanala se obavlja

boĉno obiĉnom ţlicom s obje strane kanala. Prvo se s niţe bankine iskopa gotovo cijeli presjek, i uredi pokos

na toj strani, a zatim se uredi pokos s druge strane. U jednom prijelazu bagera moţe se postići dubina iskopa

od 1.7 - 3 m. Iskopani materijal se privremeno odlaţe na bankine glavnog odvodnog kanala u izgradnji da bi

kasnije bio ugraĊen ili odloţen na licu mjesta, odnosno transportiran dalje. No kasniji postupak s privremeno

odloţenim materijalom nije predmet razmatranog strojnog iskopa s odlaganjem.

Zahtjevi kakvoće

Normalni popreĉni profil kanala se odreĊuje na bazi geomehaniĉkih istraţnih radova sondiranjem po trasi

kanala s min 5 sondi po kilometru, uz vizualnu AC klasifikaciju. Trasa, pad dna i dubina iskopa kanala

geodetski se iskolĉavaju s osiguranih poligonskih toĉaka vezanih na stalne repere. Tolerancija širine dna

kanala i lokalne tolerancije iskopa su ±5 cm, dozvoljeno odstupanje nivelete dna ±0.01 % (10 cm na 1000

m), a dozvoljeno odstupanje od pokosa ±10 %. Iskop se mora konstantno kontrolirati i registrirati geodetskim

snimanjem uzduţnog i popreĉnih profila na istim pozicijama gdje se vršilo i iskolĉenje. Podaci mjerenja se

ucrtavaju na projektirane profile. Nadzorni inţenjer ovjerava dokumentaciju izvedenog stanja.

Naĉin preuzimanja izvedenih radova

Prije poĉetka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku. Nakon izvedenih radova potrebno je

izraditi završnu geodetsku snimku. Prije poĉetka radova i tokom radova nadzorni inţenjer kontrolira radove o



ĉemu vodi evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inţenjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih

radova, te usklaĊenost s projektom.

Obraĉun radova

Rad se obraĉunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Koliĉina iskopa se odreĊuje iz dokumentacije

izvedenog stanja, a nadzorni inţenjer kontrolira, registrira i odobrava razliku iskopane koliĉine u odnosu na

ugovorenu prema projektu.

RAZASTIRANJE I PLANIRANJE MATERIJALA

Razastiranje materijala

Opis radova

Ovaj rad obuhvaća razastiranje materijala iz iskopa ĉije karakteristike nisu dostatne za zasipavanje

prethodno iskopanih jama, rovova ili kanala.


Razastiranje materijala se obavlja dozerima. Materijal se razastire na odreĊenoj zadanoj površini, odreĊene

debljine sloja i odreĊenoj udaljenosti u skladu sa projektom ili odluci nadzornog inţenjera.


Prije poĉetka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku zemljišta predviĊenog za razastiranje

materijala. Nakon izvedenih radova potrebno je izraditi završnu geodetsku snimku. Prije poĉetka radova i

tokom radova nadzorni inţenjer kontrolira radove o ĉemu vodi evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni

inţenjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova, te usklaĊenost s projektom.

Obraĉun radova

Rad se obraĉunava u m3 razastrtog materijala u odreĊenom sloju.

ZAŠTITA DNA I POKOSA KORITA

Zaštita korita kamenim blokvima

Opis radova

Rad obuhvaća dobavu i dopremu kamenih blokova, te njegovu strojnu pojedinaĉnu ugradbu na dno i pokos

korita. Ovaj oblik zaštite se primjenjuje u sluĉaju povoljnih hidroloških uvjeta (malih voda) i za sanaciju

erodiranih (oštećenih) korita sa stalnom vodom. Krupnoća i kakvoća kamena za oblogu treba biti projektom

predviĊena u zavisnosti od erozijske sile tekuće vode. Kameni blokovi ugraĊuju se samo na dijelovima korita

najizloţenijim fluvijalnom djelovanju, obiĉno na pokosima korita na konkavnim stranama zavoja, što se

odreĊuje projektom.



Materijali

Materijal za izradu zaštite treba biti zdravi, jedar lomljeni (neobraĊeni) kamen, ĉija krupnoća ovisi i veliĉini

erozijske sile toka vode u koritu.


Prije poĉetkqa radova potrebno je porvesti ureĊenje korita ili izraditi podloţni sloj (posteljicu za polaganje

kamenih blokova.

Kameni blokovi za oblaganje dna i pokosa korita dopremaju se kamionima ili drugom prijevoznom

mehanizacijom. Iz prijevozne mehanizacije kamen se istovaruje (istresa) na obali korita, što bliţe mjestu

ugradbe, u koliĉinama koje se prema projektu zahtijevaju do duţinskom metru kamene zaštite.

Mehanizaciju za ugradnju potrebno je odabrati ovisno o veliĉini kamenih blokova. Ugradnja je pojedinaĉna,

što znaĉi da se svaki kameni blok ugraĊuje zasebno. Bagerskom košarom, „grajferom“ ili u sluĉaju većih

blokova vezanjem ĉeliĉnom uţadi, zahvaća se kameni blok, prenosi do mjesta ugradbe, i polaţe na

odreĊeno mjesto ugradbe. Kameni blok se polaţe uz stalnu asistenciju radnika koji vodi dizaliĉara

(bageristu). Uobiĉajeno se kameni blokovi ugraĊuju u dva sloja (moguće i u jednom) što je potrebno definirati

projektom. Kamene blokove je moguće slagati na više naĉina: sluĉajno slaganje, standardno slaganje, gusto

slaganje i posebno slaganje. Naĉin slaganja mora biti definiran projektom. Kod sluĉajnog slaganja ne treba

se voditi raĉuna o orijentaciji blokova, već se oni ugraĊuju bez njihove rotacije s time da se svaki blok mora

dodirivati sa susjednim u sloju barem u tri toĉke. Traţena poroznost kod takovog naĉina slaganja je manja

(cca. 35%). Ukoliko se radi o standardnom slaganju, prilikom ugradnje, blokove je potrebno rotirati i ugraditi u

sloj kako bi ostalo što manje slobodnog prostora. I kod toga naĉina slaganja, svaki blok se mora dodirivati sa

susjednim u sloju barem u tri toĉke. Ako se radi o gustom slaganju, blokovi se moraju rotirati tako da kada se

ugrade moraju ostvariti što je više kontakata sa susjednim blokovima u sloju (više od tri). Kod gustog naĉina

slaganja potrebno je premještanje već ugraĊenih blokova radi postizanje što većeg uklještenja. Posebno

slaganje blokova podrazumijeva upotrebu posebnih tipova kamenih blokova (na primjer izduţenog ili

ploĉastog oblika), koji se mogu naći u prirodi. U takvom sluĉaju je potrebno projektom odrediti naĉin slaganja

i postizanja uklještenja. Za sluĉaj da je projektiranom tehnologijom izvedbe obloge predviĊena ugradba

kamenih blokova u vodi, potrebno je radi što lakšeg rada mehanizacijom oblaganje izvoditi u vrijeme malih

voda, što treba biti predviĊeno projektom. U sluĉaju ugradnje u vodi oblogu je potrebno izvoditi u uzvodnom

smjeru, od dna prema vrhu pokosa. Po završetku radova potrebno je organizirati stalno praćenje i

odrţavanje obloge odnosno uĉinkovita sanacija mogućih oštećenja zaštitne obloge.

Projektirani nagib zaštite od kamenih blokova na pokosu korita postiţe se na naĉin da se na svakih 5 m

pokosa prethodno postave šablone koje oznaĉavaju nagib pokosa i završnu površinu obloge, npr. drvene

šablone od pobijenog kolja i na njih priĉvršćenih letava ili dasaka u projektiranom nagibu pokosa. Izvedeno

stanje obloge od kamenih blokova završno se kontrolira geodetskim premjeravanjem. Ako izvedena obloga



prekomjerno odstupa od projektirane, nadzorni inţenjer moţe zatraţiti otklanjanje (sanaciju) pogreške na

trošak izvoditelja, a izvoditelj je duţan pogrešku otkloniti.

Zahtjevi kakvoće

Lomljeni kamen za oblaganje dna i pokosa kanala treba biti zdrav, tvrd, ţilav, otporan na drobljenje i

habanje, otporan na djelovanje mraza (nehigroskopiĉan), i s specifiĉnom masom jednakom ili većom od 2,65

kg/dm3. Krupnoća kamenih blokova za oblaganje kanala, odreĊena srednjim promjerom zrna D50, treba biti

predviĊena projektom, tj. proraĉunana u zavisnosti od erozijske sile vodnog toka i proraĉuna geomehaniĉke

stabilnosti. Osim krupnoće, projektom je potrebno odrediti i tolerancije u veliĉini blokova (podruĉje krivulje

unutar koje se mora naći granulometrija blokova).

Projektirani oblik obloţenog (dijela) kanala treba biti dostignut s toĉnošću od 0.20 promjera mjerodavnog

zrna kamenog bloka kojim se obloga izvodi. To znaĉi da odstupanje u izvedbi kanala koji se oblaţe kamenim

blokovima ne smije (obzirom na projektiranu geometriju) biti veće od 20% promjera mjerodavnog zrna

kamena.

Volumenska poroznost nv odreĊena temeljem odnosa volumena pora u odnosu na ukupni volumen (volumen

pora + volumen kamenih blokova) treba biti u granici od 30-32%. Kod sluĉajnog slaganja blokova poroznost

moţe biti veća (do 35%).

U sluĉaju većeg odstupanja, nadzorni inţenjer zahtijevat će da se pogreška otkloni.


Prije poĉetka radova potrebno je izraditi prethodni geodetsku snimku postojećeg stanja. Nakon izvedenih

radova potrebno je izraditi završnu geodetsku snimku.

Preuzimanje rada se vrši na osnovu vizualnog pregleda i odobrenja od strane nadzornog inţenjera.

Obraĉun radova

Rad se obraĉunava po m3 stvarno ugraĊenih kamenih blokova u zaštitnu oblogu korita, po jediniĉnoj cijeni

koja obuhvaća nabavu, dopremu i ugradbu kamenih blokova, kao i sve opisane poslove potrebne za potpuno

izvršenje posla.

Koliĉina kamena se odraĊuje iz dokumentacije izvedenog stanja koju kontrolira i ovjerava nadzorni inţenjer.

Nadzorni inţenjer provjerava, temeljem geodetske izmjere, stvarno stanje izgraĊenog kanala, prije izvedbe

zaštitne obloge i nakon završenog oblaganja i takvo stanje upisuje u dokumentaciju izvedenog stanja.

Kontrola ugradnje obavlja se na istim profilima na kojima je izvršena izmjera profila korita prije ugradnje

obloge.

Nadzorni inţenjer ujedno provjerava, uoĉava i odobrava moguću razliku koliĉina u odnosu na ugovorenu

temelje podataka iz projekta, ako je ta razlika nastala zbog odstupanja stavrnog stanja u odnosu na

projektno rješenja.



IZRADA PODLOGE

Geosintetici koji se koristi pri izradi podloge elementima kojima se štite pokosi i dno kanala ili pri izradi

obaloutvrda mogu djelovati kao samostalna podloga u kombinaciji sa šljunkom ili šljunkom i betonom. Pri

izradi podloga iskljuĉivo se koriste geotekstili.

Izrada podloge od geotekstila

Prilikom zaštita dna i pokosa kanala ţiĉanim ili plastiĉnim gabionskim madracima od lomljenog kamena,

odnosno kao podloga elementima za zaštitu pokosa i drugih površina izloţenih eroziji, geotekstil se koristi

kao samostalna podloga. Cijela površina kontakta prirodnog tla i gabiona, odnosno gabionskih madraca na

kojoj se povremeno ili stalno pojavljuje voda, mora se osigurati protiv iznošenja materijala iz tla. Geotekstil se

postavlja na, prema odredbama projekta ili nadzornog inţenjera, ureĊene površine, odnosno ureĊeno

temeljno tlo te po potrebi izveden temeljni iskop do dubine odreĊene projektom. Geotekstil se dovozi na

gradilište u rolama (balama) i nakon istovara iz prijevoznih sredstava se raznosi na mjesta ugradbe te se

rasprostire po dijelu korita koji se oblaţe. Po pokosu se geotekstil rasprostire tako da se rola razmotava niz

pokos kanala, a na gornjem se rubu projektirane zaštite pokosa geotekstil priĉvrsti drvenim kolĉićima ili

ĉeliĉnim klinovima na razmaku od 50 cm. Iduća se rola geotekstila razmotava po pokosu kanala tako da

preklapa prethodnu traku u širini od 10 cm. Redoslijed polaganja geotekstila treba biti od nizvodnog prema

uzvodnom dijelu korita, tako da preklopi budu usmjereni nizvodno. Po dnu kanala geotekstil se rasprostire na

naĉin da se jednostavno nastavi razmotavati s pokosa po dnu kanala.

PRIJEVOZ MATERIJALA

Prijevoz kamionima

Opis radova

Rad obuhvaća prijevoz iskopanog materijala kategorije "A", "B", ili "C" od mjesta iskopa, koje moţe biti u

usjeku, rovu, kanalu ili pozajmištu, do mjesta istovara, obiĉno u nasip ili odlagalište. Pored navedenog,

prijevozom su obuhvaćeni i lomljeni kamen, kameni agregati i prijevoz svjeţeg betona. Rad mora biti

obavljen u skladu s projektom, vaţećim zakonima i propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće

(PKOK), projektom organizacije graĊenja (POG), zahtjevima nadzornog inţenjera i ovim OTU.


Vrsta vozila za prijevoz kao i naĉini prijevoza odreĊeni su POG-om, a mogu biti razliĉiti s obzirom na:

kategoriju i koliĉinu iskopanih materijala, vrstu ostalih materijala, naĉin iskopa, utovara, te duţine prijevoza.

Kapacitet prijevoza treba biti usklaĊen s kapacitetom iskopa ali i s kapacitetom strojeva za zbijanje pri izradi

nasipa. Kod prijevoza mora se raĉunati s masom materijala u rastresitom stanju zbog ograniĉene veliĉine

sanduka prijevoznog sredstva, pa prema tome treba planirati broj prijevoznih sredstava.

Prijevoz treba biti brz i ekonomiĉan. Da bi se tome udovoljilo, treba:



•primjenjivati prijevozna sredstva većeg kapaciteta,

•primjenjivati prijevozna sredstva koja mogu obavljati više radnji.

•primjenjivati prijevozna sredstva za gradilišne prijevoze pod teţim gradilišnim uvjetima, u smislu uzduţnih

nagiba, oštrih krivina i makadamskog kolnika - uglavnom vozila koja se koriste izvan javnih prometnica.

Za prijevoz sipkih i iskopanih materijala dolaze uglavnom u obzir kamioni kiperi, a za svjeţi beton

automješalice. Vozila za prijevoz materijala koja se kreću izvan javnih cesta i vozila za prijevoz materijala na

veće daljine po javnim cestama, moraju biti uredno registrirane za javni prijevoz, u skladu sa zakonom.

Prijevozne duţine, po prethodno izraĊenom putu ili cestama javnog prometa prema ovim tehniĉkim uvjetima,

dijele se u ove grupe:

•prijevoz na duţinu 100-300 m





•prijevoz u cestovnom prijevozu na duţinu 3-100 km.

javnim prometnim površinama.

To osiguranje izvoĊaĉ će postići:

a)na gradilištu;

•pravilnim postavljanjem i redovitim odrţavanjem gradilišnih prometnica,

•izradom i redovitim odrţavanjem privremenih objekata,

•opremanjem odgovarajućim oznakama, prekopa, dijelova graĊevine u izgradnji.

b)na javnim prometnicama;

•postavljanjem odgovarajuće vertikalne, horizontalne i svjetlosne signalizacije,

•uporabom vozila potpune tehniĉke ispravnosti, propisanog gabarita i dopuštene nosivosti (osovinsko

opterećenje),

•spreĉavanjem nanošenja blata na kolnik javne prometnice, a ako do toga doĊe, ĉišćenjem kolnika,

•pravilnim i ne prekomjernim utovarom vozila, da se izbjegne ispadanje prijevoznog materijala na kolnik, ili

ako je prezasićen vodom, njegovo curenje.

Za sve posljedice do kojih doĊe zbog toga što se ne postupi u skladu s vaţećim zakonima i propisima te

navedenim zahtjevima u ovim OTU, bit će odgovoran iskljuĉivo izvoĊaĉ.


Nadzorni inţenjer vodi evidenciju prevezenog materijala u skladu s zakonom.



Obraĉun radova

Koliĉina prevezenog materijala mjeri se i obraĉunava u kubiĉnim metrima (m3) iskopa u sraslom stanju

prema projektu ili zahtjevu nadzornog inţenjera, na odreĊenu udaljenost. Ako se prijevoz izvodi iz

pozajmišta, prijevoz se mjeri i obraĉunava po kubiĉnom metru (m3) izraĊenog nasipa. Plaća se prema

ugovorenim jediniĉnim cijenama za pojedine duţine prijevoza i za kubiĉni metar prevezenog materijala, bez

obzira na kategoriju tla.

Prenošenje kamenog agregata graĊevinskim strojevima

Opis radova

Rad obuhvaća prijenos sipkog šljunka ili sipkih drobljenih kamenih agregata, ili ostale sipke kamene sitneţi

promjera zrna do najviše 64 mm, prijevozom samohodnim graĊevinskim strojevima.


Prijenos obuhvaća samostalni (po stroju) utovar agregata u sanduk ili korpu stroja, prijevoz strojem do

mjesta odlaganja te istovar agregata neposrednim istresanjem iz sanduka ili korpe stroja.

Obraĉun radova

Rad se obraĉunava po m3 strojem prenesenog kamenog agregata.

ISKOP HUMUSA

Opis radova

Rad obuhvaća površinski iskop humusa i njegov prijevoz na mjesto stalnog ili privremenog odlagališta. Rad

mora biti obavljen u skladu s projektom, vaţećim propisima, ovim OTU i zahtjevima nadzornog inţenjera.


Zbog svojih nepovoljnih svojstava u pogledu nosivosti, humus nije podoban kao graĊevni materijal, te ga se

mora odstraniti s površine tla, obiĉno privremeno izvan tijela usjeka i nasipa, a potom nakon izrade istih

njime se humuziraju njihovi pokosi. Humus se iskopava strojno u debljini prema projektu i zahtjevu nadzora.

Debljina humusa utvrĊena je geotehniĉkim elaboratom na osnovi sondaţnih bušotina na trasi. Identifikacija

humusnog sloja kod izvedbe obavlja se na osnovi mirisa, boje, sastojaka biljnih i ţivotinjskih ostataka koji

podlijeţu procesu razlaganja kao i koliĉine ukupnih organskih tvari. Ako humusni sloj i tlo pogodno za

ureĊenje u temeljno tlo, nije moguće jasno odijeliti vizualnim naĉinom, debljina humusa odreĊuje se

laboratorijskim ispitivanjima sadrţaja organskih tvari prema HRN U.B1.024 ili drugoj vaţećoj normi. Humus

se smatra površinsko tlo sa sadrţajem organskih tvari većim od 10%. Humusni sloj se skida u skladu s

terminskim planom usklaĊenim s mogućnostima ureĊenja temeljnog tla i izrade prvog sloja nasipa prema

ovim OTU, tako da ne ostane otvoreno i izloţeno isušivanju ili prekomjernom vlaţenju od padalina.

Kod iskopa humusa treba biti omogućena stalna uzduţna i popreĉna odvodnja. Vodu treba odvesti izvan

trupa nasipa u neki odvodni jarak, potok ili prirodnu depresiju. Višak humusa treba prevesti u odlagalište



odreĊeno prema projektu ili zahtjevu nadzornoga inţenjera i urediti kako se zahtjeva navedenim ili posebnim

zahtjevima vaţećih propisa o zaštiti okoliša. Nakon skinutog humusa tlo se mora geodetski snimiti u svakom

profilu i nakon provedbe geodetskog nadzora, izvoĊaĉ geodetske snimke unosi u digitalne popreĉne profile i

izraĉunava koliĉine za obraĉun rada.


Prije poĉetka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku. Nakon izvedenih radova potrebno je

izraditi završnu geodetsku snimku. Prije poĉetka radova i tokom radova nadzorni inţenjer kontrolira radove o

ĉemu vodi evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inţenjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih

radova, te usklaĊenost s projektom.

Obraĉun radova

Rad se obraĉunava u kubiĉnim metrima (m3) stvarno iskopanog humusa u sraslom stanju, prema dokaznici,

a plaća se po ugovorenoj jediniĉnoj cijeni u koju je ukljuĉen iskop, prijevoz u odlagalište sa razastiranjem i

planiranjem deponije.

IZRADA POSTELJICE – TEMELJNO TLO PUTNE MREŢE

Opis radova

Ovaj rad obuhvaća sve radove koji se moraju obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da bez štetnih

posljedica preuzme opterećenje od putne mreţe. Dubina do koje se ureĊuje temeljno tlo odreĊena je

projektom a iznosi do 30 cm, ovisno o vrsti tla. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima,

programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), zahtjevima nadzornog inţenjera i ovim OTU.


Kod vezanih tala temeljno se tlo ureĊuje tek pošto je uklonjen sav humus prema projektu, odnosno odredbi

nadzornog inţenjera. Tlo s kojeg je skinut humus treba prije svega dovesti u stanje vlaţnosti koje omogućuje

optimalni utrošak energije zbijanja. To se postiţe vlaţenjem ili rahljenjem i sušenjem tla. Tek kada materijal

postigne optimalnu vlaţnost po standardnom Proctorovu postupku, pristupa se zbijanju. Kod materijala

osjetljivih na vodu, veliku paţnju treba posvetiti oĉuvanju temeljnog tla od prekomjernog vlaţenja.

Tehnologiju i dinamiku rada (u smislu koordiniranja radova na skidanju humusa i ureĊenju temeljnog tla)

treba podesiti tako da se, ako vlaţnost dopusti, temeljno tlo zbije odmah nakon skidanja humusa. Za vrijeme

graĊenja mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla. Prije zbijanja površinu tla treba izravnati. Zbijanje

temeljnog tla obavlja se prema odabranoj tehnologiji, odgovarajućim sredstvima za zbijanje, ovisno o vrsti

vezanog tla. Postupak ureĊenja temeljnog tla isti je i kod nevezanih materijala, samo što ono nije toliko

osjetljivo na promjene vlaţnosti, a zbijanje se obavlja preteţno vibracijskim sredstvima za zbijanje.



U stjenovitom terenu ne zbija se tlo na kojem je predviĊena izrada putne mreţe, nego mu se samo ĉisti

površina i osigurava dobro nalijeganje nasipnog sloja, posebno ako je teren nagnut i ako se izraĊuju

stepenice.

Zahtjevi kakvoće

U smislu osiguranja kvalitete trebaju se od strane ovlaštenog tijela provoditi slijedeća ispitivanja:

•uzimanje uzoraka tla prema HRN U.B1.010/79,

•odreĊivanje sadrţaja vode prema CEN ISO/TS 17892-1,

•odreĊivanje prostorne mase sitnozrnatih tla prema CEN ISO/TS 17892-2,

•odreĊivanje gustoće ĉestica – Piknometrijskom metodom prema CEN ISO/TS 17892-3,

•odreĊivanje granulometrijskog sastava prema CEN ISO/TS 17892-4,

•odreĊivanje Atterbergovih granica prema CEN ISO/TS 17892-12,

•odreĊivanje sadrţaja sagorljivih i organskih materija tla prema HRN U.B1.024/68,

•zbijanje po Proctoru HRN EN 13286-2,

•odreĊivanje modula stišljivosti metodom kruţne ploĉe prema HRN U.B1.046/68,

•zemljani radovi na izgradnji putova prema HRN U.E1.010/81.

Tekuća ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju odreĊivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz) ili

odreĊivanje modula stišljivosti (Ms) kruţnom ploĉom ∅30 cm (ovisno o vrsti materijala). Radi se najmanje

jedno ispitivanje na svakih 500 m2 ureĊenog temeljnog tla prema kriterijima za ocjenu kvalitete temeljnog tla

iz toĉke 2-08 ovih OTU, odnosno prema uvjetima iz projekta.

Kontrolna ispitivanja

Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima, stanju vlaţnosti tla i

sliĉno. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000 m2 ureĊenog temeljnog tla, odnosno

prema uvjetima iz projekta.

Kriteriji za ocjenu kvalitete ugraĊivanja

Oĉišćeno, izravnano i ureĊeno temeljno tlo treba zbiti u skladu s zahtjevima propisanim u toĉki 2-08.

Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do kote krune nasipa.

Ako se sastav temeljnog tla ĉesto mijenja (vrtaĉe, škrape, manji ponori itd.) potrebno je da se prije gradnje

nasipa temeljno tlo pripremi, odnosno sanira, kako je to dano u projektu. Kada se uvjeti zbijenosti iz toĉke 2-

08 ne mogu postići treba, ovisno o uzrocima koji su do toga doveli, poduzeti ove mjere:

•poboljšati površinsku odvodnju sustavom drenaţa i jaraka,

•zamijeniti slabi materijal i nadomjestiti ga boljim,

•poboljšati materijal dodavanjem vapna, cementa ili nekog drugog hidrauliĉnog veziva,

•primijeniti ojaĉanje tla pomoću geotekstila ili polimernih geomreţa.



Kako bi se postigli traţeni uvjeti, naĉin sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi potrebnih

laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kvalitete materijala u temeljnom tlu. Naĉin sanacije

predlaţe izvoĊaĉ, a odobrava ga nadzorni inţenjer.


Prije poĉetka radova i tokom radova nadzorni inţenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o ĉemu vodi

evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inţenjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova.

Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaĊenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoća

upotrijebljenog materijala i graĊevnih proizvoda. Prije poĉetka radova potrebno je izraditi prethodnu

geodetsku snimku, a nakon izvedenih radova potrebno je izraditi završnu geodetsku snimku.

Obraĉun radova

Rad se mjeri i obraĉunava po kvadratnom metru (m2) stvarno ureĊenog temeljnog tla sukladno zahtjevima

projekta.

IZRADA NOSIVIH SLOJEVA OD NEVEZANIH MJEŠAVINA

Nosivi sloj od nevezanih mješavina jeste nosivi sloj u kolniĉkoj konstrukciji putne mreţe koja ima osobine

gradilišne prometnice i KOJA NIJE PREDVIĐENA ZA JAVNI PROMET.

IzraĊuje se od mješavine kamenog materijala do najveće nominalne veliĉine zrna 63 mm.

Nosivi sloj se ugraĊuje, u pravilu kao završni sloj putne mreţe, bez kolniĉkog zastora (asfalta) u skladu s

projektom, programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), zahtjevima nadzornog inţenjera i ovim OTU.

U koliko se na nosivi sloj izvodi asfaltni zastor tada za cijelu kolniĉku konstrukciju putne mreţe vrijede vaţeći

Tehniĉki uvjeti za radove na cestama, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta.

Tehniĉka svojstva graĊevnih proizvoda

Tehniĉka svojstva agregata

Tehniĉka svojstva agregata za nosive slojeve od nevezanih mješavina specificirana su prema normi HRN EN

13242.

Tehniĉka svojstva mješavina

Tehniĉka svojstva mješavina za nosive slojeve od nevezanih mješavina mora zadovoljavati ove uvjete:

Granulometrijski sastav

Granulometrijska krivulja zrnatog kamenog materijala mora se nalaziti unutar granica koje su definirane

normom HRN EN 13285 (toĉka 4.4.1, tablica 6) i to razreda Ga, Gb ili Gc. Isporuĉitelj se osim odabranog

razreda graniĉnih krivulja mora pridrţavati i dodatnih graniĉnih krivulja definiranih u HRN EN 13285 (toĉka

4.4.1, tablica 6).

Udio organskih tvari i lakih ĉestica



Zrnati materijal ne smije sadrţavati više od 2% organskih tvari i lakih ĉestica, kao što su drveni ostaci,

korijenje, ĉestice ugljena i sl.

Optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa

Uzorak zrnatog kamenog materijala zbija se energijom modificiranog Proctorovog postupka (2,66 MN m/m3).

Rezultat ispitivanja je optimalna vlaga, tj. ona koliĉina vode u uzorku koja omogućuje maksimalnu zbijenost

materijala uz navedenu energiju, pri kojoj se dobiva maksimalna suha prostorna masa. Ugradnja zrnatog

kamenog materijala u nosivi sloj najbolja je pri optimalnoj vlazi.

Maksimalna suha prostorna masa po modificiranom Proctorovu postupku ovisi o mineraloško -

petrografskom sastavu materijala i njegovu granulometrijskom sastavu, a koristi se kao parametar pri

odreĊivanju stupnja zbijenosti ugraĊenog sloja. (HRN EN 13286-2 i HRN EN 13286-50)

Kalifornijski indeks nosivosti - CBR

Nosivost sloja ocjenjuje se na temelju laboratorijski odreĊenog kalifornijskog indeksa nosivosti – CBR prema

normi HRN EN 13286-47. CBR se odreĊuje na pokusnim tijelima zbijenim uz optimalnu vlagu prema normi

HRN EN 13286-2.

Zahtjevi za nosivost zrnatog kamenog materijala, izraţeni kao kalifornijski indeks nosivosti – CBR, jesu:

•za prirodni šljunak ili mješavinu šljunka s manje od 50 % drobljenog kamenog materijala, najmanje 40 %, i

•za drobljeni kameni materijal ili mješavinu prirodnog šljunka s više od 50 % drobljenog kamenog materijala,

najmanje 80 %.

Na materijalima za izradu nosivog sloja od nevezane mješavine potrebno je provesti prethodna ispitivanja

prema projektu i PKOK-u.

Dokaz uporabivosti

Na temelju provedene kontrole kakvoće u ovlaštenom laboratoriju izvoĊaĉu ili proizvoĊaĉu izdaje se izvještaj

o pogodnosti materijala za mješavinu kamenog materijala za izradu nosivog sloja od nevezanih mješavina.

Izvještajem o pogodnosti materijala se potvrĊuje mogućnost proizvoĊaĉa da od sirovine, s postrojenjem koje

posjeduje, proizvede pogodan materijal za izradu nosivog sloja. Izvještaji o pogodnosti materijala takoĊer

potvrĊuje da već proizvedena odreĊena koliĉina materijala odgovara zahtjevima kakvoće. Izvještaj o

pogodnosti materijala vrijedi najviše godinu dana. DoĊe li do bitne promjene granulometrijskog sastava u

smislu odstupanja od graniĉnog podruĉja ili lokacije nalazišta, naruĉitelj mora pribaviti novu dokumentaciju o

kakvoći novog materijala. Ispitivanje materijala provodi se na reprezentativnim uzorcima u ĉijem uzorkovanju

obavezno sudjeluju predstavnici ovlaštenog laboratorija i naruĉitelja. Ako doĊe do bitne promjene svojstava

zrnatog materijala zbog promjene stijenske mase u kamenolomu, ili zbog promjene u tehnologiji proizvodnje

zrnatog kamenog materijala, kao i do bitne promjene granulometrijskog sastava sedimentnog kamenog

materijala ili promjene lokacije nalazišta, naruĉitelj treba pribaviti dokumentaciju o kakvoći novog materijala i

predati ju nadzornom inţenjeru.



Isprava o sukladnosti materijala i izvještaj o pogodnosti materijala se u originalu predaju nadzornom

inţenjeru.

Tehniĉka svojstva izvedenog sloja

Završeni nosivi sloj od nevezane mješavine mora zadovoljavati zahtjeve propisane u projektu. Ako nije

drugaĉije odreĊeno, moraju biti zadovoljeni zahtjevi za modul stišljivosti, stupanj zbijenosti, granulometrijski

sastav, ravnost površine sloja, visinu i debljinu, te poloţaj i nagib sloja iz ovih TU.

Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti

Na ugraĊenom sloju od zrnatog kamenog materijala ispituju se, nakon geodetskog prijama u pogledu visina i

poloţaja, sljedeća svojstva:

•modul stišljivosti metodom kruţne ploĉe prema HRN U.B1.046, i

•stupanj zbijenosti ispitivanjem prostorne mase prema normi HRN U.B1.016.

Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti nosivog sloja bez veziva, moraju zadovoljavati zahtjeve iz projekta.

Moguće je i drugim metodama dokazati da je sloj pravilno ugraĊen i da su postignuti zahtjevi za ugraĊeni

sloj. Druge metode (dinamiĉka ploĉa, suvremena sredstva za zbijanje slojeva cesta) je moguće koristiti samo

ako se dokaţu zadovoljavajuće korelacije sa standardiziranim metodama (HRN U.B1.046 i HRN U.B1.016)

za svaku pojedinu vrstu materijala. Navedene korelacije dokazuje izvoditelj radova kroz tekuću kontrolu, a

odobravaju nadzorni inţenjer i projektant.

Granulometrijski sastav

Granulometrijski sastav materijala mora zadovoljavati zahtjeve iz ovih OTU, uzorkovan na mjestu ugradnje, a

prije zbijanja.

Ravnost površine sloja

Ravnost površine mjeri se prema normi HRN EN 13036-7 kao odstupanje površine sloja od letve duljine 3 m.

Odstupanje od letve smije biti najviše 20 mm.

Visina i poloţaj

Visinski poloţaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod rubova kolnika, te

sredine kolnika, a odstupanja mogu biti najviše ±15 mm.

Iznimno, uz odobrenje nadzornog inţenjera, odstupanja naniţe mogu biti do najviše -30 mm, s time da se za

visinu odstupanja izvede nadomjestak sljedećim slojem na trošak izvoĊaĉa.

Nagib

U pravilu, nagib mora biti jednak popreĉnom i uzduţnom nagibu projektirane površine. Odstupanja ne smiju

biti veća od ±0,4% apsolutno od nagiba zadanog projektom.


Prije poĉetka radova i tokom radova nadzorni inţenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o ĉemu vodi

evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inţenjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova.



Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaĊenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoća

upotrijebljenog materijala i graĊevnih proizvoda. Prije poĉetka radova potrebno je izraditi prethodnu

geodetsku snimku, a nakon izvedenih radova potrebno je izraditi završnu geodetsku snimku.

Obraĉun radova

Ovaj rad mjeri se i obraĉunava u kubiĉnim metrima ugraĊenog materijala u zbijenom stanju.

Za obraĉun se uzimaju obiĉno dimenzije iz projekta, ako odredbom nadzornog inţenjera nije došlo do nekih

izmjena. Plaća se po ugovorenoj jediniĉnoj cijeni za kubiĉni metar ugraĊenog sloja u zbijenom stanju, u koju

su uraĉunani svi troškovi nabave materijala, njegova prijevoza, ugradnje i svega što je potrebno za potpuno

dovršenje rada.



2-3 HIDRAULIĈKI PRORAĈUN

DIONICA: 21+930-24+00

MJERODAVNA PROTOKA: 56.9 m3/s

ŠIRINA DNA KORITA: 4 m

NAGIB POKOSA 1:m= 2.5

MANNINGOV KOEF. HRAPAVOSTI 0.03 m-1/3

s

PAD DNA: 0.00067

h A O R Q V

0.50 2.63 6.69 0.39 1.21 0.46

0.60 3.30 7.23 0.46 1.69 0.51

0.70 4.03 7.77 0.52 2.24 0.56

0.80 4.80 8.31 0.58 2.87 0.60

0.90 5.63 8.85 0.64 3.59 0.64

1.00 6.50 9.39 0.69 4.39 0.68

1.10 7.43 9.92 0.75 5.28 0.71

1.20 8.40 10.46 0.80 6.26 0.75

1.30 9.43 11.00 0.86 7.34 0.78

1.40 10.50 11.54 0.91 8.51 0.81

1.50 11.63 12.08 0.96 9.78 0.84

1.60 12.80 12.62 1.01 11.15 0.87

1.70 14.03 13.15 1.07 12.63 0.90

1.80 15.30 13.69 1.12 14.21 0.93

1.90 16.63 14.23 1.17 15.91 0.96

2.00 18.00 14.77 1.22 17.72 0.98

2.10 19.43 15.31 1.27 19.64 1.01

2.20 20.90 15.85 1.32 21.69 1.04

2.30 22.43 16.39 1.37 23.85 1.06

2.40 24.00 16.92 1.42 26.14 1.09

2.50 25.63 17.46 1.47 28.55 1.11

2.60 27.30 18.00 1.52 31.09 1.14

2.70 29.03 18.54 1.57 33.76 1.16

2.80 30.80 19.08 1.61 36.57 1.19

2.90 32.63 19.62 1.66 39.51 1.21

3.00 34.50 20.16 1.71 42.59 1.23

3.10 36.43 20.69 1.76 45.82 1.26

3.20 38.40 21.23 1.81 49.18 1.28

3.30 40.43 21.77 1.86 52.69 1.30

3.40 42.50 22.31 1.91 56.35 1.33

h A O R Q V

IZABRANO 3.42 42.92 22.42 1.91 57.10 1.33

VODOTOK PAKRA



0.00

0.50

1.00

1.50

2.00

2.50

3.00

3.50

4.00

0.0

0

10.0

0

20.0

0

30.0

0

40.0

0

50.0

0

60.0

0V

isin

a s

tupca v

ode (m

)

Protok (m3/s)

Krivulja protoka

0.00

0.50

1.00

1.50

2.00

2.50

3.00

3.50

4.00

0.00 0.20 0.40 0.60 0.80 1.00 1.20 1.40

Vis

ina s

tupca v

ode (

m)

Brzina vode (m/s)

Krivulja brzine



2-4 KOORDINATE ISKOLĈENJA PROFILA

OZNAKA PROFILA Position X Position Y STACIONAŽA

0-1 539685.80 5034831.67 1+250.00 0-2 539690.32 5034828.40 1+255.58 1-1 539812.21 5034737.26 1+413.03 1-2 539819.19 5034720.82 1+430.89 1-3 539825.08 5034706.94 1+445.97 2-1 539839.77 5034672.32 1+483.58 2-2 539842.19 5034666.63 1+489.75 2-3 539846.99 5034655.31 1+502.06 2-4 539850.51 5034647.02 1+511.06 3-1 539890.74 5034552.22 1+614.05 3-2 539897.12 5034539.70 1+628.11 3-3 539908.59 5034524.24 1+647.39 3-4 539914.85 5034517.83 1+656.35 4-1 539969.13 5034464.10 1+723.73 4-2 539975.54 5034456.29 1+742.84 4-3 539977.94 5034452.66 1+747.19 4-4 539980.90 5034447.35 1+753.27 4-5 539989.26 5034428.28 1+774.09 4-6 539997.58 5034413.71 1+790.92 4-7 540006.00 5034403.94 1+803.82 4-8 540012.68 5034396.56 1+813.77 5-1 540042.39 5034363.77 1+858.01 5-2 540047.73 5034357.88 1+865.96 5-3 540052.76 5034352.33 1+873.46 6-1 540068.15 5034334.11 1+897.34 6-2 540077.03 5034318.52 1+915.29 6-3 540081.81 5034306.20 1+928.52 6-4 540085.31 5034296.36 1+938.96 7-1 540088.85 5034286.44 1+949.50 7-2 540093.89 5034272.31 1+964.50 7-3 540098.92 5034258.18 1+979.50 8-1 540103.00 5034246.73 1+991.65 8-2 540107.98 5034233.88 2+005.44 8-3 540114.30 5034222.21 2+018.71 8-4 540123.91 5034209.38 2+034.76 8-5 540128.57 5034204.44 2+041.56 8-6 540134.81 5034198.76 2+050.00 8-7 540142.07 5034193.24 2+059.12 8-8 540153.98 5034186.19 2+079.97 8-9 540162.12 5034182.54 2+091.90

8-10 540173.28 5034178.54 2+093.75 9-1 540348.09 5034059.37 2+308.83 9-2 540351.52 5034056.03 2+313.62 9-3 540356.64 5034051.03 2+320.78



OZNAKA PROFILA Position X Position Y STACIONAŽA

9-4 540363.45 5034044.38 2+330.29 9-5 540373.52 5034034.56 2+344.36 9-6 540377.56 5034030.62 2+350.00 9-7 540384.89 5034023.47 2+360.24 9-8 540396.57 5034012.07 2+376.57 9-9 540406.99 5034001.90 2+391.13

10-1 540480.98 5033936.54 2+490.02 10-2 540483.58 5033934.82 2+493.14 10-3 540491.66 5033929.68 2+502.72 10-4 540496.55 5033926.75 2+508.41 10-5 540516.06 5033915.98 2+530.70 10-6 540520.51 5033913.58 2+535.76 10-7 540524.86 5033911.22 2+540.70 10-8 540529.09 5033908.93 2+545.71



2 TEHNIĈKI DIO




mob: 098 711 077, OIB: 36699107016

Broj TD-a: 03/16







3 NACRTNI DIO



4 PREDMJER RADOVA I TROŠKOVNICI

4-1 PREDMJER RADOVA B

RO

J P

RO

FIL

A

ST

AC

ION

AŢ

A

ISK

OP

NA

SIP

ZA

ŠT

ITN

A O

BLO

GA

PO

DLO

GA

GE

OT

EK

ST

IL

RA

ZM

AK

PR

OF

ILA

VO

LUM

EN

ISK

OP

A

VO

LUM

EN

NA

SIP

A

VO

LUM

EN

ZA

ŠT

ITN

E O

BLO

GE

PO

VR

ŠIN

A G

EO

TE

KS

TIL

A

m' m2 m2 m2 m m' m3 m3 m3 m2

548.19 6 510.40 598.80 9 545.21 15 361.40

0-1 1+250.0 18.56 0.65 21.07 23.61

5.58 92.01 9.40 123.51 159.36

0-2 1+255.6 14.42 2.72 23.2 23.99

1-1 1+413.0 19.76 1.24 21.05 23.61

17.86 250.13 22.15 298.44 480.51

1-2 1+430.9 8.25 1.24 12.37 21.23

15.08 207.27 18.62 252.14 405.71

1-3 1+446.0 19.24 1.23 21.07 23.61

2-1 1+483.6 16.57 1.37 21.07 23.61

6.17 70.99 8.08 97.33 163.78

2-2 1+489.8 6.44 1.25 10.48 20.63

12.31 65.80 19.94 128.76 304.75

2-3 1+502.1 4.25 1.99 10.44 20.63

9.00 90.86 14.63 141.80 238.90

2-4 1+511.1 15.94 1.26 21.07 23.61

3-1 1+614.1 16.7 0.01 21.07 23.61

14.06 173.36 0.07 227.35 374.47

3-2 1+628.1 7.96 0 11.27 20.78

19.28 128.69 6.07 223.17 481.34

3-3 1+647.4 5.39 0.63 11.88 20.83

8.96 105.28 4.35 147.62 238.91

3-4 1+656.4 18.11 0.34 21.07 23.61

4-1 1+723.7 18.98 1.1 21.07 23.61

19.11 249.48 19.78 305.95 507.83

4-2 1+742.8 7.13 0.97 10.95 20.68

4.35 30.93 4.28 47.74 107.95

4-3 1+747.2 7.09 1 11 20.68

6.08 44.66 9.27 68.34 153.58

4-4 1+753.3 7.6 2.05 11.48 21.42

20.82 122.63 43.62 270.76 534.41

4-5 1+774.1 4.18 2.14 14.53 21.36

16.83 82.30 38.62 238.57 431.89

4-6 1+790.9 5.6 2.45 13.82 21.41

12.90 79.46 26.90 174.73 328.56

4-7 1+803.8 6.72 1.72 13.27 21.04



BR

OJ

PR

OF

ILA

ST

AC

ION

AŢ

A

ISK

OP

NA

SIP

ZA

ŠT

ITN

A O

BLO

GA

PO

DLO

GA

GE

OT

EK

ST

IL

RA

ZM

AK

PR

OF

ILA

VO

LUM

EN

ISK

OP

A

VO

LUM

EN

NA

SIP

A

VO

LUM

EN

ZA

ŠT

ITN

E O

BLO

GE

PO

VR

ŠIN

A G

EO

TE

KS

TIL

A

m' m2 m2 m2 m m' m3 m3 m3 m2

9.95 118.55 14.78 170.84 266.56

4-8 1+813.8 17.11 1.25 21.07 23.61

5-1 1+858.0 20.4 0.85 21.07 23.61

7.95 102.44 9.98 125.41 211.07

5-2 1+866.0 5.37 1.66 10.48 20.64

7.50 89.70 9.94 118.31 199.13

5-3 1+873.5 18.55 0.99 21.07 23.61

6-1 1+897.3 12.7 1.46 21.07 23.61

17.95 248.34 16.42 349.04 533.44

6-2 1+915.3 14.97 0.37 17.82 25.92

13.23 229.94 3.84 248.06 426.59

6-3 1+928.5 19.79 0.21 19.68 27.82

10.44 219.76 1.46 213.29 357.92

6-4 1+939.0 22.31 0.07 21.18 29.32

10.54 243.47 1.00 230.09 379.06

7-1 1+949.5 23.89 0.12 22.48 30.62

15.00 321.23 5.18 327.15 534.69

7-2 1+964.5 18.94 0.57 21.14 28.79

15.00 217.95 4.58 290.03 468.45

7-3 1+979.5 10.12 0.04 17.53 23.26

12.15 114.64 1.03 231.52 340.08

8-1 1+991.7 8.75 0.13 20.58 23.39

13.79 137.83 11.58 311.31 408.32

8-2 2+005.4 11.24 1.55 24.57 25.96

13.27 166.07 17.58 329.10 427.88

8-3 2+018.7 13.79 1.1 25.03 27.78

16.05 204.48 14.45 410.96 539.38

8-4 2+034.8 11.69 0.7 26.18 28.23

6.80 73.95 10.78 195.16 231.66

8-5 2+041.6 10.06 2.47 31.22 28.55

8.44 62.79 37.73 280.00 283.43

8-6 2+050.0 4.82 6.47 35.13 27.42

9.12 49.38 56.36 308.89 297.40

8-7 2+059.1 6.01 5.89 32.61 26.93

20.85 116.76 85.69 637.49 648.89

8-8 2+080.0 5.19 2.33 28.54 24.94

11.93 108.50 15.27 266.70 341.72

8-9 2+091.9 13 0.23 16.17 22.8

1.85 36.89 0.21 34.45 51.52

8-10 2+093.8 26.88 0 21.07 23.61

9-1 2+308.8 30.95 0 21.07 23.61



BR

OJ

PR

OF

ILA

ST

AC

ION

AŢ

A

ISK

OP

NA

SIP

ZA

ŠT

ITN

A O

BLO

GA

PO

DLO

GA

GE

OT

EK

ST

IL

RA

ZM

AK

PR

OF

ILA

VO

LUM

EN

ISK

OP

A

VO

LUM

EN

NA

SIP

A

VO

LUM

EN

ZA

ŠT

ITN

E O

BLO

GE

PO

VR

ŠIN

A G

EO

TE

KS

TIL

A

m' m2 m2 m2 m m' m3 m3 m3 m2

11.95 286.86 0.00 188.51 317.13

9-2 2+320.8 17.06 0 10.48 20.62

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

9-3 2+320.8 17.08 0 10.48 20.62

9.51 157.44 0.00 99.66 235.32

9-4 2+330.3 16.03 0 10.48 20.62

14.07 226.18 0.00 147.59 348.15

9-5 2+344.4 16.12 0 10.5 20.62

5.64 77.16 0.00 59.98 139.83

9-6 2+350.0 11.24 0 10.77 20.7

10.24 115.40 0.20 108.90 253.87

9-7 2+360.2 11.3 0.04 10.5 20.62

16.33 172.04 0.57 171.79 404.56

9-8 2+376.6 9.77 0.03 10.54 20.67

14.56 198.67 1.16 230.12 386.83

9-9 2+391.1 17.52 0.13 21.07 23.61

10-1 2+490.0 19.37 0.28 21.07 23.61

3.12 38.73 1.22 50.50 83.27

10-2 2+493.1 5.46 0.5 11.3 20.87

9.58 70.51 5.41 122.19 241.70

10-3 2+502.7 9.26 0.63 14.21 21.18

5.69 55.65 4.67 76.25 144.86

10-4 2+508.4 10.3 1.01 12.59 21.25

22.29 247.53 18.17 269.49 562.24

10-5 2+530.7 11.91 0.62 11.59 20.79

5.06 62.87 2.13 59.76 127.03

10-6 2+535.8 12.94 0.22 12.03 21.05

4.94 59.55 1.09 56.51 124.01

10-7 2+540.7 11.17 0.22 10.85 20.79

5.01 85.30 0.55 79.96 133.47

10-8 2+545.7 22.88 0 21.07 23.61



4-2 TROŠKOVNIK BEZ CIJENA

SANACIJA OŠTEĆENJA KORITA RIJEKE PAKRE NA DIONICI 21+930-24+700 U K.O. JANJA LIPA I K.O. BREZINE TROŠKOVNIK

R. b

r.

Opis rada Jedinica mjere

Koliĉina Jediniĉna cijena

Ukupno

1 Iskolĉenje popreĉnih profila kanala m 1 239.00

59x21

2 Strojni iskop-obnova kanala u materijalu "C" kategorije, s ureĊenjem profila iskopa, dubina 3-6 m, sa odlaganjem na dohvat krana

m3 6 510.40

dokaznica

3 Strojno razastiranje zemlje iz iskopa na udaljenost do 30 m m3 5 911.60

dokaznica

4 Strojna sanacija obale (sanacija odrona na obali i pokosu) od zemljanog materijala “C” kat. u slojevima

m3 598.80

dokaznica

5 Strojno planiranje zemlje ± 10 cm m2 16 500.00

550x30

6 Strojno planiranje pokosa kanala bagerom m2 12 650.00

550x23

7 Nabava materijala, prijevoz na gradilište i postava netkanog geotekstila tip 500. Koliĉina uvećana za 20% zbog sidrenja i preklopa.

m2 15 361.40

dokaznica

8 Strojna izrada zaštite lomljenim kamenom - kameni nabaĉaj; d = 30-80 cm. Stavka obuhvaća nabavu materijala i ugradnju (izradu zaštitne obloge i sanaciju odrona). Obraĉun u ugraĊenom, zbijenom stanju.

m3 9 545.21

dokaznica

9 Prijevoz kam. mat. promjera zrna 30-80cm s deponije dobavljaĉa na gradilište, udaljenost od 40 km. Rastresitost uraĉunati u jediniĉnu cijenu. m3 9 545.21

dokaznica

10 Prinašanje strojevima lomljenog kamena ; na udaljenost do 50 m. Rastresitost uraĉunati u jediniĉnu cijenu.

m3 4 772.61

50%količine

11 Prijevoz strojeva niskopodnom prikolicom na 40 km kom 3.00

12 Strojni iskop humusa debljine 25cm s guranjem na prosjeĉnu udaljenost od 20 m, pristupni put

m3 812.50

1300mx2.5x0.25

13 Izrada posteljice u zemljanom materijalu "C" kategorije. Pristupni put. m2 3 250.00

1300x2.5

14 Nabava materijala, prijevoz na gradilište i postava netkanog geotekstila tip 300. Koliĉina uvećana za 10% zbog sidrenja i preklopa. Pristupni put. m2 3 575.00

1300x2.5

15 Strojna izrada tamponskog sloja od nasipnog kamenog materijala 0-63m. Obraĉun u ugraĊenom, zbijenom stanju. Pristupni put.

m3 812.50



SANACIJA OŠTEĆENJA KORITA RIJEKE PAKRE NA DIONICI 21+930-24+700 U K.O. JANJA LIPA I K.O. BREZINE TROŠKOVNIK

R. b

r.

Opis rada Jedinica mjere

Koliĉina Jediniĉna cijena

Ukupno

1300mx2.5x0.25

16 Prijevoz kam. mat. promjera zrna 0-63mm s deponije dobavljaĉa na gradilište, udaljenost od 40 km. Rastresitost uraĉunati u jediniĉnu cijenu. m3 812.50

1300mx2.5x0.25 17 Crpljenje vode pri izvoĊenju radova. h 250.00

UKUPNO:



4 PREDMJER RADOVA I TROŠKOVNICI




mob: 098 711 077, OIB: 36699107016

Broj TD-a: 03/16





sanacija oŠteĆenja korita rijeke pakre na ......2017/07/25 · vodotoka pakra od km 21+930 do km...

Documents