saobracaj
TRANSCRIPT
Yasmin Levy →La alegría
PRVENSTVO PROLAZA
Utvrđivanje prioriteta znakova u saobraćaju pri određivanju
prvenstva prolaza na raskrsnici
Prioritet znakova u saobraćaju je sledeći, od najnižeg ka najvišem :
1. 1.saobraćajni znak – horizontalni
2. 2.saobraćajni znak – vertikalni
3. 3.semafor
4. 4.saobraćajac
Znak višeg prioriteta uvek „poništava“ značenje odnosno važnost onog sa nižim prioritetom.
Tek ako nema nijednog od gore navedenih znakova primenjuju se sledeća pravila saobraćaja
:
pravilo desne strane – na raskrsnici ili u susretu sa drugim vozilom, vozač je dužan da
propusti vozilo koje dolazi sa njegove desne strane
pravilo prvenstva prolaza vozila koje zadržava pravac kretanja na raskrsnici ili skreće
udesno u odnosu na vozilo koje dolazi iz suprotnog smera i seče njegov pravac
kretanja
Izuzetno od gore navedenih pravila saobraćaja, tramvaj u svim slučajevima ima prvenstvo
prolaza, ako saobraćajnim znakom nije drugačije određeno.
Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju u skladu sa saobraćajnom signalizacijom(znaci,
semafori, saobraćajac) i kada time odstupaju od propisa o pravilima saobraćaja.
Međusobno prvenstvo prolaza učesnika u saobraćaju, koji na raskrsnici regulisanoj
znakovima,semaforima ili od strane saobraćajca, istovremeno dobijaju pravo prolaza,
reguliše se pravilima saobraćaja.
Postoje izuzeci od pravila kad su u pitanju šinska vozila, vozila sa prvenstvom prolaza i vozila
pod pratnjom.
Raskrsnica regulisana znakovima
Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju po saobraćajnim znakovima i kada time
odstupaju od propisa o pravilima saobraćaja.
Međusobno prvenstvo prolaza učesnika u saobraćaju, koji na raskrsnici regulisanoj
znakovima istovremeno dobijaju pravo prolaza, reguliše se pravilima saobraćaja.
U situaciji prikazanoj na slici, crveni automobil ima pravo prvenstva prolaza u odnosu na žuti
jer se nalazi na putu sa pravom prvenstva prolaza što je određeno saobraćajnim znakom.
VERTIKALNA I HORIZONTALNA SIGNALIZACIJA
Učesnici u saobraćaju su dužni da postupaju po saobraćajnim znakovima(vertikalna
signalizacija) i kada se njihovo značenje razlikuje od značenja oznaka na kolovozu i
trotoaru(horizontalna signalizacija).
U situaciji prikazanoj na slici, vertikalni saobraćajni znak razlikuje se od horizontalnog –
oznake na kolovozu.
Crveni automobil pravi prekršaj jer vertikalni znak „dozvoljeni smerovi“ zabranjuje skretanje
ulevo !
Ovakve situacije, sa postavljenim znakovima sa suprotnim značenjem, ne bi smele da se
dogode, ali su moguće.
Raskrsnica regulisana semaforima.
Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju u skladu sa svetlosnim saobraćajnim znakom –
semaforom i kad se značenje tog znaka razlikuje od značenja ostalih saobraćajnih znakova ili
pravila saobraćaja.
Međusobno prvenstvo prolaza učesnika u saobraćaju, koji na raskrsnici regulisanoj
svetlosnim saobraćajnim znakovima – semaforima istovremeno dobijaju pravo prolaza,
reguliše se pravilima saobraćaja.
U situaciji prikazanoj na slici, vozač žutog automobila ima upaljeno zeleno svetlo na
semaforu i time je dobio slobodan prolaz. Crveni automobil ima crveno svetlo na semaforu i
ima obavezu da čeka dok se za njega ne upali zeleno svetlo.
Raskrsnica regulisana od strane policijskog službenika –
saobraćajca.
Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju prema znacima, odnosno naredbama koja daju
ovlašćenja lica (policijski službenici - saobraćajci) i kad time odstupaju od svetlosnog
saobraćajnog znaka(semafora), ili drugog saobraćajnog znaka ili pravila saobraćaja.
U situaciji prikazanoj na slici slobodan prolaz na raskrsnici ima crveni automobil jer dolazi sa
bočne strane saobraćajca, dok žuti automobil ima obavezu da čeka, jer dolazi iz pravca u
kome su okrenute grudi saobraćajca.
PRVENSTVO PROLAZA
Prvenstvo prolaza na neregulisanoj raskrsnici - postupanje po
pravilima saobraćajaPrvenstvo prolaza na neregulisanoj raskrsnici (nema saobraćajca, semafora niti znakova) i na regulisanoj raskrsnici na kojoj učesnici iz različitih smerova ili pravaca kretanja, znakovima istovremeno dobijaju pravo prolaza zahteva od vozača postupanje po pravilima saobraćaja.
PRAVILO PRVENSTVA PROLAZA VOZILA KOJE DOLAZI SA DESNE STRANE – PRAVILO DESNE
STRANE
Na raskrsnici ili u susretu sa drugim vozilom, vozač je dužan da propusti vozilo koje dolazi sa
njegove desne strane – pravilo desne strane.
Izuzetno od ovog pravila, tramvaj u svim slučajevima ima prvenstvo prolaza, ako
saobraćajnim znakom nije drugačije određeno.
Takođe, vozila sa pravom prvenstva prolaza odnosno vozila pod pratnjom, sa uključenim
rotacionim svetlima, imaju u svim slučajevima najveći prioritet i pravo prvenstva prolaza,
čak i u odnosu na tramvaj.
U situaciji prikazanoj na slici, na neregulisanoj raskrsnici(nema saobraćajca, semafora niti
znakova), žuti automobil ima pravo prvenstva prolaza u odnosu na crveni, jer dolazi sa
njegove desne strane.
PRVENSTVO PROLAZA VOZILA KOJE NE MENJA PRAVAC KRETANJA ILI SKREĆE UDESNO U ODNOSU
NA VOZILO KOJE DOLAZI IZ SUPROTNOG SMERA I SEČE NJEGOV PRAVAC KRETANJA
Vozač vozila koji na raskrsnici skreće ulevo, dužan je da propusti vozilo koje, dolazeći iz
suprotnog smera na raskrsnici zadržava pravac kretanja ili skreće udesno, ako saobraćajnim
znakom nije drukčije određeno.
Izuzetno od ovoga, tramvaj u svim slučajevima ima prvenstvo prolaza, ako saobraćajnim
znakom nije drukčije određeno.
Takođe, vozila sa pravom prvenstva prolaza odnosno vozila pod pratnjom, sa uključenim
rotacionim svetlima, imaju u svim slučajevima najveći prioritet i pravo prvenstva prolaza,
čak i u odnosu na tramvaj.
U situaciji prikazanoj na slici, na neregulisanoj raskrsnici (nema saobraćajca, semafora niti
znakova), prvenstvo prolaza ima plavi automobil, jer zadržava pravac kretanja, odnosno
skreće udesno, u skladu sa gore navedenim pravilom saobraćaja.
IZUZECI OD PRAVILA SAOBRAĆAJA KAD POSTOJI TRAMVAJSKA PRUGA
Izuzetno od gore navedenih pravila saobraćaja, na neregulisanoj raskrsnici, tramvaj u svim
slučajevima ima prvenstvo prolaza.
U situaciji prikazanoj na slici, iako žuti automobil dolazi sa desne strane u odnosu na
tramvaj, tramvaj ima prednost.
IZUZECI OD PRAVILA SAOBRAĆAJA ZA VOZILA POD PRATNJOM I VOZILA SA PRVENSTVOM
PROLAZA
Izuzetno od gore navedenih pravila saobraćaja, na neregulisanoj raskrsnici, vozila sa pravom
prvenstva prolaza i vozila pod pratnjom sa uključenim rotacionim svetlima imaju pravo
prvenstva prolaza u svim slučajevima.
U situaciji prikazanoj na slici, iako crveno vozilo dolazi sa desne strane u odnosu na vozilo
policije, vozilo policije na dužnosti, sa uključenom rotacijom, ima prednost.
PRVENSTVO PROLAZA
Prvenstvo prolaza na regulisanoj raskrsnici
Regulisana raskrsnica je ona na kojoj je saobraćaj regulisan saobraćajnim
znakovima, svetlosnim saobraćajnim znakovima ili od strane policijskog službenika.
RASKRSNICA REGULISANA SAOBRAĆAJNIM ZNAKOVIMA
Vozač koji svojim vozilom ulazi na put, koji je znakom označen kao put sa prvenstvom
prolaza, dužan je da propusti sva vozila koja se kreću tim putem.
U situaciji prikazanoj na slici vozač žutog automobila dolazi sa sporednog puta i dužan je da
propusti plavi i crveni automobil, koji se nalaze na putu sa pravom prvenstva prolaza, pre
nego što svojim vozilom uđe u raskrsnicu.
Gore navedeno pravilo važi i za šinsko vozilo, odnosno tramvaj.
U situaciji prikazanoj na slici, na raskrsnici regulisanoj saobraćajnim znacima, tramvaj mora
da postupi prema znaku i da prepusti pravo prolaza vozilu koje se nalazi na putu sa
prvenstvom prolaza (za razliku od situacije kad nema saobraćajnih znakova i gde tramvaj
uvek ima prednost).
Vozila sa pravom prvenstva prolaza(policija,vatrogasci,vojska) i vozila pod
pratnjom na dužnosti (sa upaljenom rotacijom) uvek imaju prvenstvo prolaza u odnosu
na druga vozila na raskrsnici regulisanoj saobraćajnim znakovima, pa i u odnosu na šinska
vozila.
U situaciji prikazanoj na slici, vozilo policije na dužnosti, sa upaljenim rotacionim svetlom,
ima pravo prvenstva prolaza u odnosu na tramvaj i žuti automobil iako dolazi sa sporednog
puta.
RASKRSNICA REGULISANA SEMAFOROM
Na raskrsnici i drugim mestima gde je saobraćaj regulisan svetlosnim saobraćajnim
znakovima – semaforima, vozači su dužni da postupe prema svetlosnom saobraćajnom
znaku, a ne po pravilima saobraćaja ili saobraćajnim znakovima.
U situaciji prikazanoj na slici, beli i žuti automobil imaju na semaforu pun zeleni signal
(zeleno svetlo) i time pravo prvenstva prolaza na raskrsnici. Iznad svakog semafora je
postavljen i saobraćajni znak, koji ima važnost samo ako semafor ne radi!
Vozilo policije na semaforu
U situaciji prikazanoj na slici, vozilo sa pravom prvenstva prolaza na zadatku tj. vozilo
policije sa uključenim rotacionim svetlom dužno je da poštuje signal na semaforu, da se
zaustavi, jer je na semaforu crveno svetlo.
Da li policajac može iz vozila da zaustavi saobraćaj ? Da.
Semafor sa zelenom strelicom
U situaciji prikazanoj na slici, svetleća zelena strelica na semaforu na kome je upaljeno
glavno crveno svetlo daje pravo belom automobilu da skrene desno, ali tek pošto propusti
pešake na pešačkom prelazu i automobile koji dolaze sa njegove leve strane, koji imaju pun
zeleni signal.
NE blokiraj raskrsnicu!
Vozač kome je zelenim svetlom na semaforu dozvoljen ulaz u raskrsnicu, ne sme svojim
vozilom ulaziti u raskrsnicu ako proceni da zbog gustine saobraćaja i kolone vozila
zaustavljene na izlazu iz raskrsnice, pri promeni signala na semaforu, može da „zatvori“
raskrsnicu i tako onemogući normalno odvijanje saobraćaja u rasrksnici.
Vozač koji ima zeleno svetlo na semaforu, u situaciji prikazanoj na slici, ne sme da uđe u
raskrsnicu, ako proceni da može da je blokira pri promeni svetla na semaforu.
Novi znak „ne blokiraj raskrsnicu“, vertikalni i horizontalni, koji dodatno upozorava
vozače da ne smeju da blokiraju raskrsnicu.
RASKRSNICA NA KOJOJ SAOBRAĆAJ REGULIŠE POLICIJSKI SLUŽBENIK - SAOBRAĆAJAC
Saobraćajac je neprikosnoven. On ima veći prioritet i od semafora. U situaciji prikazanoj na
slici iako je zeleno svetlo na semaforu čak i policijski automobil sa uključenom rotacijom
mora da čeka! Ovo je malo verovatna situacija (da će kolega policajac da zaustavi vozilo sa
upaljenom rotacijom koje je na zadatku), ali je postavljena samo radi demonstracije
prioriteta znakova.
U situaciji prikazanoj na slici pravo prvenstva prolaza imaju žuti i plavi automobil jer dolaze
sa bočnih strana saobraćajca, dok vozilo policije mora da čeka jer dolazi iz pravca u kome su
okrenute grudi policajca.
Više o znakovima koje daje saobraćajac.
Prvenstvo prolaza na raskrsnici sa kružnim tokom
U situaciji na slici prikazana je raskrsnica sa kružnim tokom, gde se na svakom ulaznom
kraku u raskrsnicu nalazi znak ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza, a na samom
centralnom ostrvu se nalaze znaci kružni tok saobraćaja, po jedan za svaki ulazni krak u
raskrsnicu.
U ovoj situaciji to znači da vozila označena brojevima 3 i 4 moraju da prepuste pravo
prvenstva prolaza vozilima označenim sa brojevima 1 i 2, jer se ta vozila već nalaze u
raskrsnici.
Da nema znakova ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza važilo bi pravilo saobraćaja
koje nalaže vozaču da u raskrsnici, pri susretu sa drugim vozilima, propusti vozila koja
dolaze sa njegove desne strane – pravilo desne strane.
Prikaz situacije na raskrsnici sa kružnim tokom kada se na jednom ulaznom kraku u kružni
tok ne nalazi znak ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza(trougao).
U situaciji prikazanoj na gornjoj slici prvenstvo prolaza ima auto obeležen brojem 3, u
odnosu na auto obeležen brojem 1, koji se već nalazi u kružnom toku, zato što auto broj
3 na ulazu u raskrsnicu nema znak ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza i dolazi sa
desne strane automobila broj 1. U ovom slučaju primenjuje se pravilo desne strane, koje
nalaže vozaču da pri susretu sa drugim vozilom u raskrsnici propusti vozilo koje dolazi
sa njegove desne strane.
Vozilo broj 2 ima prednost u odnosu na vozilo broj 4, zato što vozilo broj 4 dolazi sa
sporednog puta, označenog znakom ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza.
Na raskrsnici sa kružnim tokom, auto koji se već nalazi u kružnom toku nailaskom
na bilo koji ulazni krak u raskrsnici, nailazi praktično na jednu malu raskrsnicu, na
kojoj se primenjuju pravila saobraćaja kao i na svim drugim raskrsnicama,
odnosno uvažava se redosled prioriteta koji važi pri poštovanju prava prvenstva prolaza
na raskrsnici, a to je : saobraćajac, semafor, saobraćajni znak, pravila
saobraćaja(pravilo desne strane).
Sledeće dve slike imaju za cilj da predstave odnos, u pogledu prava prvenstva prolaza,
između vozila koje se već nalazi u kružnom toku(žuti automobil) i drugih vozila koja se
nalaze na ulaznim krakovima u kružni tok. Znakovi na slici su namerno uvećani i okrenuti ka
posmatraču, a svaki krak je obeležen brojevima od 1 do 5.
Na gornjoj slici prikazan je kružni tok sa pet krakova. Pretpostavka je da vozila na ulaznim
krakovima u kružni tok ostaju na svojim pozicijama dok žuti automobil ne obiđe pun krug. Na
prvom, drugom i petom kraku je znakukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza, na trećem
kraku nema znaka, a na četvrom je znak put sa prvenstvom prolaza.
Praktično u kružnom toku imamo pet malih raskrsnica. Žuti auto je ušao u kružni tok na
kraku broj 1 i obilazi ceo kružni tok. Tamo gde žuti auto ima prednost, traka je zelene boje, a
tamo gde bi žuti auto trebao, pri susretu sa drugim vozilom, da propusti to drugo vozilo, koje
dolazi iz ulaznog kraka u kružni tok, traka je crvene boje.
Pri susretu sa vozilom na kraku broj 2 žuti auto ima prednost jer auto na ulaznom kraku
ima znak ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza.
Pri susretu sa vozilom na kraku broj 3 žuti auto nema prednost, zbog pravila desne strane.
Pri susretu sa vozilom na kraku broj 4 žuti auto nema prednost jer auto na ulaznom kraku
ima znak put sa prvenstvom prolaza.
Pri susretu sa vozilom na kraku broj 5 žuti auto ima prednost jer auto na ulaznom kraku
ima znak ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza.
Da bi se još bolje objasnio gornji prikaz i predstavio odnos između žutog automobila i
automobila koji se nalaze na ulaznim kracima kružnog toka, razvićemo kružni tok i
predstaviti ga kao pojedinačne raskrsnice. Tamo gde je traka zelena, žuti auto ima prednost
pri susretu sa drugim automobilom na raskrsnici, a tamo gde je traka crvena, prednost
ima automobil sa kojim se žuti automobil susreće.
Još primera.
U situaciji prikazanoj na slici niže dole ni na jednom ulaznom kraku u raskrsnicu nema
saobraćajnih znakova. Znakovi obaveze – kružni tok saobraćaja, nalaze se na samom
centralnom ostrvu kružnog toka.
U ovoj situaciji, kad nema saobraćajca ni znakova, važi pravilo desne strane pri svakom
susretu vozila koje se nalazi u kružnom toku sa vozilom koje tek ulazi u raskrsnicu. Vozilo
sa brojem 1 mora da sačeka i prepusti pravo prvenstva prolaza vozilima sa brojem 3 i 2, pri
susretu sa njima u raskrsnici.
Sledeće dve saobraćajne situacije prikazane slikama imaju za cilj da predstave pravo
prvenstva prolaza kad je u pitanju raskrsnica sa kružnim tokom i obična raskrsnica. Oba
automobila, iz smera iz koga dolaze, na ulazu u raskrsnicu imaju znak ukrštanje sa putem sa
prvenstvom prolaza -trougao.
U prvoj situaciji, prikazana je raskrsnica sa kružnim tokom, gde se na svakom ulaznom
kraku u raskrsnicu nalazi znak ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza. U ovoj situaciji
vozilo sa brojem 2 je dužno da propusti vozilo sa brojem 1 koje se već nalazi u kružnom
toku, jer je ispred automobila sa brojem 2 postavljen znak ukrštanje sa putem sa
prvenstvom prolaza.
U drugoj situaciji, u pitanju je obična raskrsnica(nema kružnog toka), gde su iz pravca
odakle dolaze automobili 1 i 2 , postavljeni znakovi ukrštanje sa putem sa prvenstvom
prolaza. Zato što automobili 1 i 2 dolaze sa puteva jednake važnosti(oba automobila
imaju trougao), pri njihovom međusobnom susretu, primenjuje se pravilo saobraćaja koje
nalaže da pri susretu dva vozila na raskrsnici, vozilo koje zadržava svoj pravac kretanja ima
pravo prvenstva prolaza, što znači da kroz raskrsnicu prvo prolazi automobil sa brojem 2, a
tek posle njega automobil sa brojem 1.
Više o raskrsnicama sa kružnim tokom i toku saobraćaja u njima, prikazanim u vidu
animacije.
Rešavanje prvenstva prolaza na neregulisanoj raskrsnici – primeri
PRIMER 1
U situaciji prikazanoj na slici primenjuje se pravilo desne strane, jer nema saobraćajca,
semafora ni znakova. Takođe, nema tramvaja ni vozila sa pravom prvenstva prolaza. Iz tog
razloga, prvo kroz raskrsnicu prolaze vozila obeležena brojevima 1 i 2 jer nemaju nikog sa
svoje desne strane, zatim vozila sa brojem 3 i 4 i na kraju vozilo sa brojem 5.
PRIMER 2
U situaciji prikazanoj na slici nema saobraćajca, semafora, ni znakova što znači da
primenjujemo pravila saobraćaja. Takođe, nema ni vozila sa pravom prvenstva prolaza,
odnosno vozila pod pratnjom, na dužnosti. Međutim, pošto se u ovom slučaju na raskrsnici
nalazi i tramvaj, pravila nalažu da pravo prvenstva prolaza na neregulisanoj raskrsnici u
odnosu na sva vozila, bez obzira iz kog pravca dolaze, ima šinsko vozilo, zatim ide vozilo sa
brojem 2 jer važi pravilo desne strane i ono ima pravo prvenstva prolaza u odnosu na vozilo
sa brojem 3.
PRIMER 3
U situaciji prikazanoj na slici, vozilo policije tj. vozilo sa pravom prvenstva prolaza na
zadatku, sa upaljenom rotacijom, na neregulisanoj raskrsnici ima pravo prvenstva prolaza u
odnosu na sva ostala vozila pa i u odnosu na tramvaj. Posle njega pravila nalažu da pravo
prvenstva prolaza ima šinsko vozilo, a tek zatim putnički automobil sa brojem 3.
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Raskrsnice sa kružnim tokom saobraćaja
Kružni tok saobraćaja je raskrsnica u kojoj se saobraćaj odvija kružno, u smeru suprotnom
od smera kretanja kazaljke na satu. Ovaj tip raskrsnice može imati jednu ili više saobraćajnih
traka i obeležava se saobraćajnim znakom izričite naredbe koji označava obavezu: kružni tok
saobraćaja.
Raskrsnica sa kružnim tokom se smatra bezbednijom od „klasične“ raskrsnice, jer je
smanjen broj konfliktnih tačaka(pešak-vozilo, vozilo-vozilo) kao i brzina kretanja vozila, kako
na prilazu raskrsnici tako i u samoj raskrsnici.
Ponašanje vozača u kružnom toku
Slika prikazuje koju saobraćajnu traku treba zauzeti pre uključenja vozilom u
kružni tok saobraćaja sa više saobraćajnih traka, da bi se izvršilo isključenje iz
kružnog toka na određenom izlaznom kraku.
Na svakom ulaznom kraku u kružni tok postavlja se znak obaveze kružni tok saobraćaja i
najčešće znak nailazak na put sa prvenstvom prolaza.
Ako je na ulaznom kraku u kružni tok postavljen znak nailazak na put sa prvenstvom
prolaza, to predstavlja naredbu vozaču, koji se uključuje vozilom u kružni tok, da ustupi
prvenstvo prolaza vozilima koja se već nalaze u kružnom toku.
Ako na ulaznom kraku u kružni tok ne postoji znak nailazak na put sa prvenstvom
prolaza važe uobičajena pravila saobraćaja kao i na svakoj drugoj raskrsnici, koja nije
regulisana semaforom ili znacima saobraćajca(važi pravilo desne strane).Vidi
tekst Prvenstvo prolaza na raskrsnici sa kružnim tokom.
Vozač koji svojim vozilom ulazi u kružni tok mora da smanji brzinu kretanja, a po potrebi i da
se zaustavi i da fazu uključivanja izvede bez izazivanja opasnosti ili smetnji drugim
vozačima. Prilikom uključivanja vozila u kružni tok vozač nema obavezu uključivanja
pokazivača pravca - migavca.
VOŽNJA U KRUŽNOM TOKU SA JEDNOM TRAKOM
Dok se približavate kružnom toku uočićete saobraćajni znak obavezan kružni tok, usporite i
pazite na pešake na pešačkom prelazu. Pre ulaska u raskrsnicu pogledajte na levu stranu i
ako ima vozila propustite ih. Kad se ukaže prva prilika, pojavi se praznina u toku saobraćaja
kroz raskrsnicu, uključite se u kružni tok saobraćaja i nastavite ka željenom izlaznom kraku.
Pre izlaska iz kružnog toka dajte migavac za isključenje.
VOŽNJA U KRUŽNOM TOKU SA VIŠE TRAKA
Animacija prikazuje isključenje vozila iz kružnog toka sa više saobraćajnih traka
kada se vrši skretanje udesno u odnosu na ulaz vozila u kružni tok i koju traku
treba zauzeti pre ulaska u kružni tok.
Pre ulaska u raskrsnicu sa kružnim tokom sa više traka treba da izaberete traku, slično
tradicionalnoj raskrsnici sa više traka. Da idete pravo ili desno, prestrojte se u desnu traku,
pre ulaska u kružni tok. Da idete pravo ili levo ili da napravite „U“ zaokret, prestrojte se u
levu traku pre ulaska u kružni tok.
Kada odaberete traku za ulazak u kružni tok, pazite na pešake koji se nalaze na pešačkom
prelazu dok se približavate kružnom toku. Na samom ulazu u kružni tok, na isprekidanoj
liniji, pogledajte na levu stranu i prepustite prvenstvo prolaza vozilima koja se već nalaze u
kružnom toku.
Animacija prikazuje isključenje vozila iz kružnog toka sa više saobraćajnih traka
kada se ne menja pravac kretanja u odnosu na ulaz vozila u kružni tok i koju traku
treba zauzeti pre ulaska u kružni tok.
Zapamtite, u kružnom toku sa više traka, morate prepustiti prvenstvo prolaza vozilima koja
se nalaze u obe trake kružnog toka. Kada se pojavi prazan prostor u saobraćajnom toku,
uključite se u kružni tok i nastavite ka vašem izlazu. Pazite na pešake i koristite migavac pre
isključenja iz kružnog toka.
Zato što velikim vozilima treba dodatni prostor za manevrisanje u kružnom toku, vozači ne
bi trebali da voze neposredno pored takvih vozila.
Animacija prikazuje isključenje vozila iz kružnog toka sa više saobraćajnih traka
kada se vrši skretanje ulevo u odnosu na ulaz vozila u kružni tok ili kada se
vrši U zaokret i koju traku treba zauzeti pre ulaska u kružni tok.
Elementi savremenih raskrsnica sa kružnim tokom
Centralno ostrvo predstavlja izdignutu površinu u centru raskrsnice oko koga se
odvija saobraćaj.
Razdelno ostrvo predstavlja izdignutu ili farbanu površinu na kracima raskrsnice
koja služi za razdvajanje ulaznih i izlaznih tokova. Oblikuje se tako da uspori prilazni
saobraćaj, a služi i kao zaštita za pešake kojima je omogućen prelazak u dve faze.
Kružni tok je saobraćajna površina po kojoj se odvija saobraćaj obrnuto od smera
kazaljke na satu.
Bezbednost raskrsnica sa kružnim tokom
Povećana bezbednost savremenih raskrsnica sa kružnim tokom javlja se kao posledica
smanjenja broja konfliktnih tačaka u odnosu na klasične raskrsnice, kao i smanjenja brzine
vozila kako pri ulasku, tako i tokom vožnje kroz raskrsnicu, koje je uslovljeno geometrijskim
oblikom raskrsnice. Smanjenje broja konfliktnih tačaka odnosi se kako na konfliktne tačke
između vozila, tako i na konfliktne tačke izmešu vozila i pešaka.
Kod raskrsnica sa kružnim tokom sa jednom saobraćajnom trakom izbegnute su konfliktne
tačke presecanja tokova, koje uzrokuju najveći broj nesreća sa povređenima i poginulima.
Kod raskrsnica sa kružnim tokom sa dve saobraćajne trake javljaju se konflikti usled
nepravilnog korišćenja saobraćajne trake, kao i usled nepravilnih manevara.
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Uključivanje vozila u saobraćaj
Vozač sme da se uključi vozilom u saobraćaj na putu sa površine na kojoj se ne vrši
saobraćaj(parking, garaža i sl.) ili sa mesta na kome je vozilo bilo zaustavljeno ili
parkirano(na putu) samo ako se uverio da time neće ometati ostale učesnike u saobraćaju
(uticati na njiihovo kretanje, promenu brzine ili pravca kretanja) i ako je obavestio druge
učesnike u saobraćaju o svojoj nameri davanjem pokazivača pravca - migavca.
Uključenje na javni put sa parkinga.
Vozač belog automobila je obavezan da propusti sva vozila koja se kreću putem na koji on
namerava da se uključi.
Uključenje na javni put iz garaže.
Vozač zelenog automobila je obavezan da propusti sva vozila koja se kreću putem na koji on
namerava da se uključi kao i pešake koji se kreću trotoarom.
Kada se vozač uključuje u saobraćaj iz dvorišta, garaže ili druge površine, u uslovima
nedovoljne preglednosti ili vidljivosti, dužan je da bezbedno uključenje izvede uz pomoć lica
koje se nalazi na pogodnom mestu van vozila i koje mu daje odgovarajuće znakove.
Uključivanje vozilom na auto-put.
Prilikom uključenja na auto-put vozač koristi saobraćajnu traku za uključivanje i tek pošto
propusti sva vozila koja se već kreću auto-putem, trakom u koju treba da se uključi, može
bezbedno da se uključi na auto-put.
Kretanje vozila po putu
Za kretanje vozila vozač mora da koristi površinu namenjenu za saobraćaj one vrste vozila
kojim upravlja(npr. bicikl koristi biciklističku stazu, automobil motoput), osim u slučajevima
predviđenim zakonom o bezbednosti saobraćaja (zakon dozvoljava voznju bicikla na javnom
putu uz odgovarajuća ograničenja), pri čemu je obavezan da upravlja vozilom sa naročitom
pažnjom.
Vozilo se kreće desnom stranom kolovoza, u smeru kretanja, što bliže desnoj
ivici kolovoza.
Slika puta sa dve saobraćajne trake i biciklističkom trakom. Auto se kreće što
bliže desnoj ivici kolovoza.
Na putu u naselju sa najmanje dve saobraćajne trake za isti smer, vozač može da se kreće
vozilom saobraćajnom trakom koja se ne nalazi uz desnu ivicu kolovoza, ako time ne ometa
vozila (usporava saobraćaj) koja se kreću iza njegovog vozila.
Međutim, to se ne odnosi na vozača teretnog vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od
3.500 kg, vozača vozila koje na ravnom putu ne može razviti brzinu veću od 40 km/h i na
vozača vozila koje nije motorno vozilo, osim na delu puta ispred raskrsnice ili drugog mesta
na kome vozilo skreće ulevo, odnosno kada vrši preticanje ili obilaženje.
Slika puta sa po dve saobraćajne trake u svakom smeru. Teretni automobil čija je
masa veća od 3,5t mora se kretati krajnjom desnom trakom. Ispravno ponašanje
učesnika u saobraćaju je obeleženo zelenom štiklicom, a pogrešno crvenim
krstićem.
Pravilo Rajsfešlusa - Ukoliko je na putu sa više saobraćajnih traka za kretanje u istom smeru
onemogućen saobraćaj na jednoj od traka ili se traka završava, vozač koji se kreće u istom
smeru, u saobraćajnoj traci pored, dužan je da omogući uključivanje jednog vozila u traku
kojom se on kreće.
Za vožnju bicikla, gde ne postoji posebna staza, odnosno traka, sme da se koristi kolovoz u
širini od najviše jedan metar od desne ivice kolovoza.
Šta se ne sme?
Na putu za saobraćaj vozila u oba smera na kome postoje najmanje četiri saobraćajne trake,
vozač ne sme vozilom da se kreće, odnosno prelazi na kolovoznu traku namenjenu za
saobraćaj vozila iz suprotnog smera.
Na putu za saobraćaj vozila u oba smera na kome postoje tri saobraćajne trake, vozač ne
sme vozilom da se kreće saobraćajnom trakom koja se nalazi uz levu ivicu puta u pravcu
kretanja vozila.
Slika puta sa tri saobraćajne trake. Srednja saobraćajna traka služi samo za
preticanje, za vozila iz oba smera. Ispravno ponašanje učesnika u saobraćaju je
obeleženo zelenom štiklicom, a pogrešno crvenim krstićem.
Na putu na kome su kolovozne trake fizički odvojene jedna od druge, vozač ne sme vozilom
da se kreće kolovoznom trakom namenjenom za saobraćaj vozila iz suprotnog smera.
Na putu za saobraćaj vozila u jednom smeru (jednosmerna ulica), vozač ne sme vozilom da
se kreće u zabranjenom smeru.
Vozač ne sme naglo da uspori vozilo, osim u slučaju izbegavanja neposredne opasnosti.
Vozač koji znatno usporava vozilo dužan je da to učini na način kojim neće ugroziti, odnosno
ometati vozače koji se kreću iza njega.
Vozač se ne sme kretati tramvajskom bašticom, odnosno saobraćajnom trakom
namenjenom za kretanje vozila za javni prevoz putnika (žuta traka). Tu je saobraćaj
dozvoljen, osim vozilima javnog prevoza putnika, još samo vozilima sa prvenstvom prolaza i
vozilima pod pratnjom.
Vozila sa prvenstvom prolaza i vozila pod pratnjom mogu se kretati žutom trakom.
Ispravno ponašanje učesnika u saobraćaju je obeleženo zelenom štiklicom, a
pogrešno crvenim krstićem.
Vožnja unazad
Vozač ne sme da se kreće vozilom unazad.
Kretanje vozilom unazad dozvoljeno je isključivo na kratkom delu puta, onom stranom
kolovoza kojom se do tada vozilo kretalo unapred ako se time ne ugrožavaju niti ometaju
drugi učesnici u saobraćaju.
Kretanje vozila unazad nije dozvoljeno na nepreglednom delu puta, pri smanjenoj vidljivosti,
u tunelima, na delu puta gde je zabranjeno zaustavljanje i na prelazima preko železničke
pruge.
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Saobraćaj na raskrsnici
Vozač koji se približava raskrsnici dužan je da prilagodi vožnju uslovima saobraćaja na
raskrsnici, a naročito da vozi brzinom pri kojoj može da se zaustavi i propusti vozila koja na
raskrsnici imaju prvenstvo prolaza.
Vozač je dužan da, na dovoljnom odstojanju pred raskrsnicom, vozilom izvrši prestrojavanje i
zauzme položaj na saobraćajnoj traci predviđenoj za prolazak kroz raskrsnicu u smeru u
kojem želi nastaviti kretanje.
Vozač ne sme vozilom da uđe u raskrsnicu, iako ima prvenstvo prolaza ili mu je semaforom
to dozvoljeno, ako će se zbog gustine saobraćaja zaustaviti na raskrsnici ili pešačkom
prelazu, i time ometati ili onemogućiti saobraćaj vozila, odnosno pešaka.
GOOGLE OGLASI
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Brzina
Vozač je dužan da brzinu kretanja vozila prilagodi osobinama i stanju puta, vidljivosti,
preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraćaja i drugim
saobraćajnim uslovima, tako da vozilo može blagovremeno da zaustavi pred svakom
preprekom koju pod datim okolnostima može da vidi ili ima razloga da predvidi, odnosno da
vozilom upravlja na način kojim ne ugrožava bezbednost saobraćaja.
Ako vozač vozi sporo u meri u kojoj ometa normalan saobraćaj, dužan je da na prvom
odgovarajućem mestu omogući da ga drugo vozilo bezbedno pretekne, obiđe ili prođe.
Sve odredbe Zakona o bezbednosti u saobracaju(ZOBS) koje se odnose na brzinu primenjuju
se na trenutno izmerenu brzinu i srednju (prosečnu) brzinu.
Na putu u naselju, vozač ne sme vozilom da se kreće brzinom većom od 50 km/h (stari
zakon: 60km/h), odnosno brzinom većom od brzine dozvoljene postavljenim saobraćajnim
znakom za celo naselje ili njegov deo.
Izuzetno, na putu u naselju, čiji saobraćajno-tehnički elementi to omogućavaju, može da se
saobraćajnim znakom dozvoli kretanje vozilom brzinom i do 80 km/h (stari zakon: brzinom
većom od 60 km/h).
Na putu van naselja vozač ne sme vozilom da se kreće brzinom većom od:
1) 120 km/h na auto-putu,
2) 100 km/h na motoputu,
3) 80 km/h na ostalim putevima.
Na putu van naselja vozač ne sme vozilom da se kreće brzinom većom od brzine dozvoljene
saobraćajnim znakom.
Znak sa ograničenjima brzine na putevima u Srbiji.
Brzina kretanja vozila na putevima prema vrsti vozila ograničava se na:
1) 80 km/h - za autobuse i autobuse sa priključnim vozilom za prevoz tereta kao i za teretna
motorna vozila čija najveća dozvoljena masa nije veća od 7.500 kg, osim na autoputu gde je
najveća dozvoljena brzina 100 km/h,
2) 80 km/h - za motorna vozila koja vuku priključno vozilo za stanovanje (karavan),
3) 70 km/h - za autobuse kada se vrši organizovani prevoz dece, za zglobne autobuse bez
mesta za stajanje, za teretna motorna vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od 7.500
kg i za teretna motorna vozila sa priključnim vozilom, osim na autoputu gde je najveća
dozvoljena brzina 90 km/h,
4) 50 km/h - za autobuse sa priključnim vozilom za prevoz lica, za gradske autobuse,
autobuse koji, pored ugrađenih sedišta imaju i određena mesta za stajanje,
5) 40 km/h - za traktore, odnosno 30 km/h kada se u priključnom vozilu koje vuče traktor
prevozi najmanje jedno lice,
6) 20 km/h - za turistički voz i radnu mašinu na kojoj se prevoze lica.
Autobusi i teretna vozila najveće dozvoljene mase preko 7.500 kg, koja su proizvedena,
odnosno prvi put registrovana u Republici Srbiji nakon stupanja na snagu ovog zakona,
moraju imati uređaj za ograničavanje brzine kretanja koji ne dozvoljava kretanje brzinom
većom od 10 km/h od ograničenja predviđenog za tu vrstu vozila.
Vozilo ovog tipa dužno ja da ima ugrađen ispravan graničnik brzine i da ga koristi shodno
njegovoj nameni.
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Skretanje
Vozač vozila koji skreće udesno dužan je da skretanje izvrši krećući se krajnjom
saobraćajnom trakom koja se proteže uz desnu ivicu kolovoza, ako saobraćajnim znakom
nije drugačije određeno.
U SITUACIJI PRIKAZANOJ NA SLICI, PRE SKRETANJA NA RASKRSNICI, CRVENI I PLAVI AUTOMOBIL SU ISPRAVNO ZAUZELI
ODGOVARAJUĆE SAOBRAĆAJNE TRAKE, ZAVISNO OD TOGA DA LI SKREĆU LEVO ILI DESNO. OZNAKE NA KOLOVOZU –
STRELICE - OBAVEŠTAVAJU VOZAČE KOJU SAOBRAĆAJNU TRAKU TREBA DA ZAUZMU PRE SKRETANJA.
Vozač vozila koji skreće ulevo dužan je da skretanje izvrši krećući se krajnjom levom
saobraćajnom trakom koja se proteže uz razdelnu liniju, odnosno saobraćajnom trakom koja
se proteže uz levu ivicu puta sa jednosmernim saobraćajem, ako saobraćajnim znakom nije
drukčije određeno.
U SITUACIJI PRIKAZANOJ NA SLICI, ŽUTI I BELI AUTOMOBIL NALAZE SE U ULICI SA JEDNOSMERNIM SAOBRAĆAJEM I PRE NEGO
ŠTO IZVRŠE SKRETANJE, SVAKI OD AUTOMOBILA MORA DA ZAUZME ODGOVARAJUĆU SAOBRAĆAJNU TRAKU ZAVISNO OD
TOGA DA LI SKREĆE LEVO(ŽUTI AUTO LEVU SAOBRAĆAJNU TRAKU) ILI DESNO(BELI AUTO DESNU SAOBRAĆAJNU TRAKU).
Vozač vozila koji skreće udesno dužan je da propusti vozilo koje se kreće sa njegove desne
strane, saobraćajnom trakom za vozila javnog prevoza putnika.
U SITUACIJI PRIKAZANOJ NA SLICI, VOZAČ PLAVOG AUTOMOBILA MORA DA PROPUSTI AUTOBUS KOJI SE KREĆE ŽUTOM
TRAKOM.
GOOGLE OGLASI
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Polukružno okretanje
U SITUACIJI NA SLICI PRIKAZANO JE POLUKRUZNO OKRETANJE NA T RASKRSNICI.
Vozač koji namerava da izvrši polukružno okretanje, bilo na putu bilo na raskrsnici, sme da
otpočne takvu radnju samo ako se predhodno uverio da to može učiniti bez opasnosti za
druge učesnike u saobraćaju i ako mu to nije zabranjeno pravilima saobraćaja, oznakama na
kolovozu ili saobraćajnim znakom.
Pre vršenja ove radnje, vozač je dužan da na vreme obavesti druge učesnike u saobraćaju o
svojoj nameri dajući znak pokazivačem pravca – migavcem.
U SITUACIJI PRIKAZANOJ NA SLICI VOZAČ MOŽE DA IZVRŠI POLUKRUZNO OKRETANJE JER JE NA NJEGOVOJ STRANI KOLOVOZA
ISPREKIDANA LINIJA.
Vozač ne sme da vrši polukružno okretanje vozila u tunelu, na mostu, vijaduktu,
podvožnjaku, nadvožnjaku, kao i u uslovima smanjene vidljivosti, odnosno na mestu gde je
nedovoljna preglednost, kao i na delu puta koji nema dovoljnu širinu za polukružno okretanje
tog vozila.
Mesta na kojima je zabranjeno polukružno okretanje.
U SITUACIJI PRIKAZANOJ NA SLICI SAOBRACAJNIM ZNAKOM JE IZRIČITO ZABRANJENO POLUKRUŽNO OKRETANJE.
U SITUACIJI PRIKAZANOJ NA SLICI NIJE DOZVOLJENO POLUKRUZNO OKRETANJE, JER VOZAČ SVOJIM VOZILOM SEČE PUNU
LINIJU.
U JEDNOSMERNOJ ULICI NIJE DOZVOLJENO POLUKRUŽNO OKRETANJE.
NA MOTOPUTU NIJE DOZVOLJENO POLUKRUŽNO OKRETANJE.
NA AUTO-PUTU NIJE DOZVOLJENO POLUKRUŽNO OKRETANJE.
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Mimoilaženje
Prilikom mimoilaženja vozač je dužan da sa svoje leve strane ostavi dovoljno rastojanja
između svog vozila i vozila sa kojim se mimoilazi, po potrebi i da vozilo pomeri ka desnoj
ivici kolovoza.
Pri mimoilaženju sa pešakom, vozač je dužan da drži bezbedno rastojanje između vozila i
pešaka.
Ukoliko zbog prepreke na putu ili drugih učesnika u saobraćaju vozač ne može da izvrši
bezbedno mimoilaženje, dužan je da uspori kretanje svog vozila i da ga, po potrebi, zaustavi
da bi propustio vozilo iz suprotnog smera.
Ukoliko je zbog nedovoljne širine puta ili prepreke mimoilaženje onemogućeno, vozač kojem
je to, s obzirom na karakteristike i stanje puta i okolnosti saobraćaja, lakše da izvede, dužan
je da se prvi zaustavi i po potrebi, kretanjem unazad ili na drugi način, pomeri svoje vozilo i
zauzme na putu položaj koji omogućava mimoilaženje.
U SITUACIJI PRIKAZANOJ NA SLICI SA JEDNE STRANE JE KOLONA VOZILA I BELI AUTOMOBIL NE MOŽE UNAZAD, ZATO ŽUTI
AUTOMOBIL U KONKRETNOJ SITUACIJI, MORA UNAZAD.
Kada na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smerova i skreću u levo, vozač mimoilazi vozilo
iz suprotnog smera tako što ga propušta sa svoje desne strane.
Mimoilaženje vozila na usponu odnosno nizbrdici – pravila o
prvenstvu prolaza
Važi pravilo da na delu puta koji je saobraćajnim znakom označen kao opasan uspon,
odnosno kao opasna nizbrdica, na kome je mimoilaženje vozila nemoguće ili je veoma
otežano, vozač vozila koje se kreće niz nagib dužan je da zaustavi svoje vozilo na pogodnom
mestu (bez obzira na kategoriju vozila !) ako primeti da mu drugo vozilo ide u susret uz
nagib.
Izuzetno od gornjeg pravila saobraćaja, vozač koji se kreće uz nagib dužan je da zaustavi
svoje vozilo ako ispred sebe ima pogodno mesto za zaustavljanje, koje omogućava
bezbedno mimoilaženje i ako bi, u slučaju da tako ne postupi, mimoilaženje zahtevalo
kretanje unazad jednog od vozila.
U SITUACIJI PRIKAZANOJ NA SLICI OBA VOZILA SU PREBLIZU PREPRECI NA PUTU I TAKVO STANJE ZAHTEVA KRETANJE JEDNOG
VOZILA UNAZAD DA BI SE BEZBEDNO MIMOIŠLI. U OVOM SLUČAJU, POŠTO POSTOJI ISPUST NA PUTU, VOZAČ AUTOBUSA JE
DUŽAN DA SVOJE VOZILO POMERI NA ISPUST TAKO DA VOZILO IZ SUPROTNOG SMERA MOŽE BEZBEDNO DA PROĐE.
Pravila saobraćaja koja važe kad jedno od vozila na usponu odnosno
nizbrdici mora da se kreće unazad
Na delu puta koji je saobraćajnim znakom označen kao opasan uspon, odnosno kao opasna
nizbrdica kada jedno od vozila koja se mimoilaze mora da se kreće unazad (suviše su
blizu prepreci), kretaće se unazad:
1) svako vozilo koje se susrelo sa vozilom koje vuče priključno vozilo,
2) teretno vozilo koje se susrelo sa autobusom,
3) vozilo koje se susrelo sa vozilom više vrste,
4) ako se mimoilaze vozila iste vrste - vozilo koje se kreće niz nagib, osim ako je, s obzirom
na uslove i položaj vozila na putu, lakše da to učini vozač vozila koje se kreće uz nagib. (ima
ispust)
Dole niže su slike gde je predstavljena svaka od gore navedenih situacija.
U smislu tačaka 3) i 4) , vozila se klasifikuju od niže ka višoj vrsti na sledeći način: motocikli
kao i mopedi, tricikli i četvorocikli, putničko vozilo, traktor, radna mašina, teretno vozilo,
autobus i skup vozila.
KLASIFIKACIJA VOZILA OD VIŠE KA NIŽOJ VRSTI, U SMISLU PRVENSTVA PROLAZA NA USPONU ODNOSNO NIZBRDICI, KAD
JEDNO OD VOZILA MORA DA SE KREĆE UNAZAD.
NA DELU PUTA KOJI JE SAOBRAĆAJNIM ZNAKOM OZNAČEN KAO OPASAN USPON, ODNOSNO KAO OPASNA NIZBRDICA KADA
JEDNO OD VOZILA KOJA SE MIMOILAZE MORA DA SE KREĆE UNAZAD (SUVIŠE SU BLIZU PREPRECI), KRETACE SE UNAZAD
SVAKO VOZILO KOJE SE SUSRELO SA VOZILOM KOJE VUČE PRIKLJUČNO VOZILO (SKUP VOZILA ).
NA DELU PUTA KOJI JE SAOBRAĆAJNIM ZNAKOM OZNAČEN KAO OPASAN USPON, ODNOSNO KAO OPASNA NIZBRDICA KADA
JEDNO OD VOZILA KOJA SE MIMOILAZE MORA DA SE KREĆE UNAZAD (SUVIŠE SU BLIZU PREPRECI), KRETAĆE SE UNAZAD
TERETNO VOZILO KOJE SE SUSRELO SA AUTOBUSOM.
NA DELU PUTA KOJI JE SAOBRAĆAJNIM ZNAKOM OZNAČEN KAO OPASAN USPON, ODNOSNO KAO OPASNA NIZBRDICA KADA
JEDNO OD VOZILA KOJA SE MIMOILAZE MORA DA SE KREĆE UNAZAD (SUVIŠE SU BLIZU PREPRECI), KRETACE SE UNAZAD
VOZILO KOJE SE SUSRELO SA VOZILOM VIŠE VRSTE.
AKO SE MIMOILAZE VOZILA ISTE VRSTE NA DELU PUTA KOJI JE SAOBRAĆAJNIM ZNAKOM OZNAČEN KAO OPASAN USPON,
ODNOSNO KAO OPASNA NIZBRDICA KADA JEDNO OD VOZILA KOJA SE MIMOILAZE MORA DA SE KREĆE UNAZAD (SUVIŠE SU
BLIZU PREPRECI), KRETAĆE SE UNAZAD VOZILO KOJE SE KREĆE NIZ NAGIB, OSIM AKO JE, S OBZIROM NA USLOVE I POLOŽAJ
VOZILA NA PUTU, LAKŠE DA TO UČINI VOZAČ VOZILA KOJE SE KREĆE UZ NAGIB. (IMA ISPUST)
Mimoilaženje regulisano saobraćajnim znacima
Ako se na nekom delu puta prvenstvo prolaza reguliše saobraćajnim znacimaonda se
postavljaju dva znaka :
saobraćajni znak zabrane i ograničenja, prvenstvo prolaza za vozila iz suprotnog
smera, koji označava zabranu stupanja vozila na uski deo puta pre nego što tim
delom pređu vozila iz suprotnog smera.
saobraćajni znak obaveštenja, prvenstvo prolaza u odnosu na vozila iz suprotnog
smera, koji obaveštava vozača da na uskom prolazu ima pravo prvenstva prolaza u
odnosu na vozila koja dolaze iz suprotnog smera.
Regulisanje saobraćaja na delu puta na kome se izvode radovi ili gde je nastala prepreka
koja se ne može odmah otkloniti vrši se zastavicama zelene i crvene boje, dimenzija
najmanje 40cm x 40cm. Kada radnik određen od strane izvođača radova, drži podignutu
zelenu zastavicu, prolaz je slobodan, a kada je podignuta crvena zastavica, prolaz je
zabranjen.
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Obaveze vozača prema pešacima
Ukoliko je saobraćaj na pešačkom prelazu regulisan svetlosnim saobraćajnim znacima
ili znakovima policijskog službenika, vozač je dužan da svoje vozilo zaustavi ispred
pešačkog prelaza kada mu je datim znakom zabranjen prolaz, a ako mu je na takvom
prelazu datim znakom dozvoljen prolaz, vozač je dužan da propusti pešaka koji je već
stupio na pešački prelaz ili pokazuje nameru da će stupiti na pešački prelaz dok
mu je svetlosnim saobraćajnim znakom ili znakom policijskog službenika prelaz
bio dozvoljen.
Ukoliko se pešački prelaz, regulisan svetlosnim saobraćajnim znakovima iliznacima
policijskog službenika , nalazi na ulazu na bočni put, vozač koji skreće na taj put dužan je
da skretanje izvrši na bezbedan način i da propusti pešaka koji je već stupio ili stupa na
pešački prelaz ili pokazuje nameru da će stupiti na pešački prelaz, a po potrebi, zaustavi
svoje vozilo.
Ukoliko na pešačkom prelazu saobraćaj nije regulisan uređajima za davanje svetlosnih
saobraćajnih znakova niti znacima policijskih službenika, vozač je dužan da prilagodi brzinu
vozila tako da u svakoj situaciji može bezbedno da zaustavi vozilo ispred pešačkog prelaza i
propusti pešaka koji je već stupio ili stupa na pešački prelaz ili pokazuje nameru da će stupiti
na pešački prelaz.
Vozač koji skreće na bočni put na čijem ulazu ne postoji pešački prelazdužan je da
propusti pešake koji su već stupili ili stupaju na kolovoz !
Ukoliko su u bilo kojem, od gore navedenih slučajeva, pešaci deca, nemoćna lica,slepe
osobe koje se kreću uz upotrebu belog štapa i/ili psa vodiča, osobe sa invaliditetom koje se
kreću u invalidskim kolicima, ili za kretanje koriste druga ortopedska pomagala, vozač je
obavezan da zaustavi vozilo i da ih propusti.
Vozač ne sme vozilom da preseca organizovanu kolonu pešaka koja se kreće po kolovozu.
Vozač ne sme vozilom da započne preticanje ili obilaženje vozila koje se zaustavilo ili
zaustavlja radi propuštanja pešaka na pešačkom prelazu !
GOOGLE OGLASI
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Saobracaj na autoputu i motoputu
Autoputem i motoputem dozvoljeno je kretanje samo motocikla, putničkih vozila, teretnih
vozila i autobusa, sa ili bez priključnih vozila, čija je najveća konstruktivna brzina veća od
50km/h (bicikli, pešaci i zaprezna vozila ne smeju se kretati po autoputu i motoputu). Ova
odredba se ne odnosi na policijska i vojna vozila.
Uključenje i isključenje sa autoputa ili motoputa
Na autoput, odnosno motoput, vozač može da se uključi, odnosno isključi samo prilaznim
putem namenjenim za uključenje na taj put, odnosno isključenje sa puta.
Vozač koji se motornim vozilom uključuje u saobraćaj na autoputu ili motoputu dužan je
da:
1) koristi saobraćajnu traku za uključivanje, kada takva traka postoji u produženju
priključnog puta i da se u saobraćaj na taj put uključi dajući znak pokazivačem pravca, na
način kojim ne ugrožava saobraćaj vozila koja se kreću po tom putu,
2) propusti vozila koja se kreću po tom putu, ako na mestu na kome se uključuje u saobraćaj
na autoputu ne postoji posebna traka za uključivanje.
Vozač koji se vozilom isključuje iz saobraćaja sa autoputa ili motoputa, dužan je da svojim
vozilom blagovremeno zauzme položaj na krajnjoj desnoj saobraćajnoj traci i da što pre
pređe na saobraćajnu traku za isključivanje, ako takva traka postoji na ulazu u priključni put.
Kretanje na autoputu ili motoputu
Na autoputu i motoputu sa više saobraćajnih traka namenjenih kretanju vozila u jednom
smeru, vozač motornog vozila mora se kretati krajnjom desnom saobraćajnom
trakom, osim u slučaju kad je desna saobraćajna traka zauzeta vozilima koja se kreću u
koloni, kao i prilikom preticanja (tada se može koristiti leva saobraćajna traka).
Zaustavnom trakom zabranjeno je kretanje vozila. Izuzetak su vozila pod pratnjom i
vozila sa pravom prvenstva prolaza, koja se mogu kretati zaustavnom trakom kada su ostale
saobraćajne trake zauzete vozilima.
Na autoputu i motoputu sa tri ili više saobraćajnih traka, namenjenih za saobraćaj vozila
u jednom smeru, vozači teretnih vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od
3.500 kg i skupova vozila čija je dužina veća od sedam metara, smeju da
koriste samo dve saobraćajne trake koje se prostiru uz desnu ivicu kolovoza. Na
autoputu i motoputu sa dve saobraćajne trake namenjenih za kretanje vozila u jednom
smeru, vozači ovih vozila moraju se kretati krajnjom desnom saobraćajnom takom, osim
prilikom preticanja.
U slučaju zastoja saobraćaja na autoputu, gde ne postoji zaustavna traka, vozači
su dužni da ostave slobodan prostor za prolaz vozila pod pratnjom i vozila sa
pravom prvenstva prolaza, na taj način što će vozači koji se nalaze u desnoj saobraćajnoj
traci zauzeti položaj uz desnu ivicu saobraćajne trake, a vozači koji se nalaze u levoj
saobraćajnoj traci zauzeti položaj uz levu ivicu saobraćajne trake, tako da ostavljen
prostor mora biti dovoljan za nesmetani prolaz ovih vozila.
Na autoputu i motoputu vozač ne sme da zaustavlja i parkira motorno vozilo , osim
na mestima koja su za to posebno uređena i obeležena.
Na autoputu i motoputu vozač ne sme da vrši polukružno okretanje vozilom niti da
se kreće vozilom nazad.
Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu ili iz drugih razloga prinuđen da zaustavi vozilo na
kolovozu autoputa ili motoputa, dužan je da ga zaustavi na zaustavnoj traci i da
preduzme potrebne mere da vozilo što pre ukloni sa kolovoza.
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Vozila sa prvenstvom prolaza
U vozila sa prvenstvom prolaza spadaju vozila Policije, Bezbednosno-informativne agencije,
Vojske Srbije, Vojno-bezbednosne agencije, Hitne medicinske pomoći, Vatrogasne
službe, kada daju posebne zvučne i svetlosne znake.
Vozilo sa prvenstvom prolaza sme davati samo posebne svetlosne znake bez sirene,
ako je omogućena dovoljna vidljivost tog vozila i bezbednost učesnika u saobraćaju, osim
kada se vozilo sa prvenstvom prolaza kreće brzinom većom od dozvoljene na tom delu puta i
ako bi upotreba sirene onemogućila ili omela uspešno izvršenje službenog zadatka.
Posebni svetlosni i zvučni znaci vozila sa prvenstvom prolaza su najmanje jedno
plavo trepćuće ili rotaciono svetlo (u daljem tekstu: plavo svetlo) i zvučni znak promenljive
frekvencije (u daljem tekstu: sirena).
Uređaji za davanje posebnih zvučnih i svetlosnih znakova smeju se
ugrađivati(postavljati) samo na vozilima gore navedenih službi, a smeju se
upotrebljavati samo kada je to neophodno za efikasno i bezbedno izvršenje službene
radnje koja ne trpi odlaganje.
Vozila sa prvenstvom prolaza imaju prvenstvo prolaza u odnosu na sva druga vozila,
osim u odnosu na vozila pod pratnjom i vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je
saobraćaj regulisan svetlosnim saobraćajnim znacima ili znacima policijskog službenika,
kada im je tim znacima zabranjen prolaz.
PRVENSTVO PROLAZA VOZILA NA RASKRSNICI OZNAČENO JE BROJEVIMA.
POLICIJSKI AUTOMOBIL SA UKLJUČENOM ROTACIJOM STOJI NA SEMAFORU, JER JE ZA NJEGA CRVENO SVETLO NA SEMAFORU.
Na vozila sa prvenstvom prolaza se ne primenjuju odredbe ZOBS-a(Zakon o
bezbednosti saobraćaja) o ograničenju brzine, o propuštanju pešaka, o zabrani
presecanja kolone pešaka i o zabrani preticanja i obilaženja vozila, pod uslovom
da ne ugrožavaju bezbednost drugih učesnika u saobraćaju.
Vozač koji na putu susretne ili ga sustigne vozilo, odnosno vozila sa prvenstvom
prolaza, dužan je da propusti ta vozila, da im omogući mimoilaženje i preticanje,
odnosno obilaženje, i po potrebi da ukloni vozilo sa kolovoza ili se zaustavi, kao i
da se pridržava naredbi koje mu daju lica iz pratnje, odnosno da kretanje nastavi
tek pošto ova vozila prođu.
Kada vozilo sa prvenstvom prolaza obezbeđuje prolaz vozilima koja se kreću iza njega, ostali
učesnici u saobraćaju imaju obavezu postupanja prema tim vozilima kao prema vozilima sa
prvenstvom prolaza.
Pešaci ne smeju da stupe na kolovoz, odnosno dužni su da se sklone sa kolovoza
da bi omogućili nesmetan prolaz vozilima sa prvenstvom prolaza.
U pogledu međusobnog prava prvenstva prolaza vozila sa pravom prvenstva prolaza važe
opšte odredbe ZOBS-a o prvenstvu prolaza.
Kada policijsko vozilo sa prvenstvom prolaza pored zvučnog dajeistovremeno i svetlosni
znak upozorenja(naizmenično paljenje i gašenje dugog svetla) vozač vozila koje se
kreće neposredno ispred policijskog vozila koje daje te znake, mora odmah
bezbedno da zaustavi svoje vozilo uz desnu ivicu kolovoza, a po mogućnosti van
kolovoza.
Vozač vozila koje se kreće neposredno iza policijskog vozila koje daje posebne
zvučne i svetlosne znake, dužan je da postupi po znacima i naredbama policajca, odnosno
da prati policijsko vozilo do pogodnog mesta i da se bezbedno zaustavi iza policijskog vozila.
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Vozila pod pratnjom
Vozilo pod pratnjom je vozilo kome je dodeljena pratnja vozila Policije,
Bezbednosno-informativne agencije, Vojske Srbije, odnosno Vojno-bezbednosne
agencije, kada daju posebne zvučne i svetlosne znake. Kao vozilo pod
pratnjom smatra se i samo vozilo policije, Vojske Srbije, Bezbednosno-informativne
agencije i Vojno-bezbednosne agencije, kada daje posebne zvučne i svetlosne znake.
Izuzetno od predhodno navedenog, vozilo pod pratnjom sme davati samo posebne svetlosne
znake bez sirene, ako je omogućena dovoljna vidljivost tog vozila i bezbednost učesnika u
saobraćaju, osim kada se vozilo pod pratnjom kreće brzinom većom od dozvoljene na tom
delu puta.
Posebni svetlosni i zvučni znaci vozila pod pratnjom su crveno i plavo trepćuće
svetlo koja se naizmenično pale i zvučni znak promenljive frekvencije(sirena).
Radi bolje vidljivosti, vozilo pod pratnjom može, pored trepćućih svetala, davati i svetlosni
znak upozorenja (naizmenično paljenje i gašenje dugog svetla).
Uređaji za davanje posebnih zvučnih i svetlosnih znakova smeju se ugrađivati i
postavljati samo na vozilima namenjenim da vrše pratnju, asmeju se
upotrebljavati samo kada ta vozila vrše pratnju.
Vozila pod pratnjom imaju prvenstvo prolaza u odnosu na sva druga vozila, osim u odnosu
na vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj regulisan svetlosnim saobraćajnim
znakovima ili znakovima policijskog službenika kada im je tim znakovima zabranjen prolaz
i na njih se ne primenjuju odredbe zakona o ograničenju brzine, o propuštanju
pešaka, o zabrani presecanja kolone pešaka, o zabrani preticanja i obilaženja
vozila, pod uslovom da ne ugrožavaju bezbednost drugih učesnika u saobraćaju.
KOLONA VOZILA POD PRATNJOM PRESECA KOLONU PEŠAKA.
Vozač koji na putu susretne ili ga sustigne vozilo, odnosno vozila pod pratnjom, dužan je da
propusti ta vozila, da im omogući mimoilaženje i preticanje, odnosno obilaženje i,
po potrebi, da ukloni vozilo sa kolovoza ili da se zaustavi, kao i da se pridržava
naredbi koje mu daju lica iz pratnje, odnosno da kretanje nastavi tek pošto prođu sva
vozila pod pratnjom.
Pešaci ne smeju da stupe na kolovoz, odnosno dužni su da se sklone sa kolovoza
da bi omogućili nesmetan prolaz vozilima pod pratnjom.
U pogledu međusobnog prava prvenstva prolaza vozila pod pratnjom važe opšte odredbe
ovog zakona o prvenstvu prolaza.
OSTALA PRAVILA SAOBRAĆAJA
Uključivanje autobusa u saobraćaj sa stajališta
Član 27. Zakona o Bezbednosti u Saobraćaju kaže :
Vozač je dužan da, u naselju, omogući uključivanje u saobraćaj autobusu koji se propisno
uključuje (prim. dao je levi migavac) u saobraćaj sastajališta.
Pri tome je nebitno da li se autobusko stajalište nalazi na kolovozu ili vankolovoza.
VOZAČ PUTNIČKOG AUTOMOBILA DUŽAN JE DA OMOGUĆI UKLJUČIVANJE AUTOBUSA U SAOBRAĆAJ KADA ON POLAZI SA
STAJALIŠTA(DAO JE LEVI MIGAVAC) KOJE SE NALAZI NA KOLOVOZU.
U Članu 2. Zakona o Putevima piše za stajalište :
Autobusko stajalište je posebno izgrađena i označena saobraćajna površinauz
kolovoz javnog puta ili priključena na kolovoz javnog puta, namenjena za zaustavljanje
vozila.
U Članu 70. Zakona o Putevima piše:
Saobraćajna površina autobuskog stajališta na javnom putu, osim ulice(prim. javni
put u naselju), mora se izgraditi van kolovoza javnog puta.
VOZAČ PUTNIČKOG AUTOMOBILA DUŽAN JE DA OMOGUĆI UKLJUČIVANJE AUTOBUSU U SAOBRAĆAJ KADA ON POLAZI SA
STAJALIŠTA(DAO JE LEVI MIGAVAC) KOJE SE NALAZI VAN KOLOVOZA.
Iz navedenih članova Zakona o putevima sledi da autobusko stajalište može biti i na
kolovozu i van kolovoza.
Na osnovu navedenog člana 27. Zakona o bezbednosti u saobraćaju i navedenih članova iz
Zakona o putevima, koji definišu autobusko stajalište, sledi da je vozač automobila u
naselju dužan da omogući uključivanje vozilu javnog gradskog prevoza u saobraćaj kada to
vozilo polazi sa stajališta, koje može biti i na kolovozu i van kolovoza. To pravilo ne važi
za teritoriju van naselja.
Tu je razlika u odnosu na predhodni Zakon o saobraćaju, koji je glasio :
Član 33. stari ZOBS – Zakon o bezbednosti u saobraćaju:
Za vreme vožnje u naselju, vozač je dužan da vozilu javnog gradskog prevoza putnika ili
posebno obeleženom vozilu kojim se vrši organizovani prevoz dece omogući uključivanje u
saobraćaj kad ta vozila izlaze sa stajališta koja se nalaze van kolovoza, odnosno sa
proširenja saobraćajne trake koja služi za stajalište.
Stari zakon je pravio razliku, kad se vozilo javnog gradskog prevoza(JGP) uključuje sa
stajališta koje se nalazi van kolovoza i sa stajališta koje se nalazi na kolovozu.
U novom zakonu nema te razlike. Vozač automobila dužan je da pusti vozilo JGP-a da se
uključi u saobraćaj kad polazi sa stajališta bez obzira da li je stajalište na kolovozu ili
van kolovoza.
Autor : D.I. Ltablice.com
ZNACI SAOBRAĆAJCA
Znaci koje policajac daje telom i rukama pri regulisanju saobraćaja
Indeks članka
Znaci koje policajac daje telom i rukama pri regulisanju
saobraćaja
Svetlosni znaci
Sve strane
Strana 1 od 2
Učesnici u saobraćaju na putevima moraju da postupaju po znacima koje im daju policijski
službenici kad regulišu saobraćaj. Oni te znakove mogu davati rukama, položajem tela,
tablicom za kontrolu i regulisanje saobraćaja („stop tablica“), posebnim uređajima za
emitovanje zvučnih odnosno svetlosnih znakova.
Znaci koje daju policijski službenici rukama i položajem tela za učesnike u saobraćaju imaju
sledeća značenja:
desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake usmerenim prema levo –
znači zabranu prolaza za sve vozače, osim za one vozače čija se vozila, u času kad
policajac podigne ruku, ne mogu na bezbedan način zaustaviti (kao žuto svetlo na
semaforu), a za pešake – znači zabranu da prelaze kolovoz. Koristi se samo na
raskrsnici.
desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake usmerenim prema napred
– znači obavezno zaustavljanje za sve vozače prema kojima je okrenut dlan i prsa
policajca. Prilikom davanja ovog znaka, policajac može dodatnim znakom rukom
pokazati određenom vozaču gde da pomeri i zaustavi svoje vozilo radi bezbedne
kontrole. Koristi se van raskrsnice.
desna ruka horizontalno predručena sa dlanom otvorene šake usmerenim prema levo
– znači zabranu prolaza za sve učesnike u saobraćaju čiji smer kretanja seče smer
predručene ruke.
lagano mahanje horizontalno odručenom rukom gore-dole, sa dlanom otvorene šake
okrenutim na dole – znači da vozač u čijem smeru se daje taj znak treba da smanji
brzinu kretanja vozila.
horizontalno predručena ruka savijena u laktu, sa otvorenom šakom, i kružno
kretanje podlaktice i šake (u smeru okretanja točkova vozila na koje se znak odnosi) –
znači da vozač u čijem smeru se daje ovaj znak, treba da ubrza kretanje vozila.
horizontalno odručena ruka sa dlanom otvorene šake usmerenim prema određenom
vozilu – znači da je vozač tog vozila obavezan da zaustavi vozilo.
horizontalno odručena ruka sa dlanom otvorene šake okrenutim na gore i lagano
mahanje podlaktice i šake savijanjem u laktu – znači da vozač u čijem smeru se daje
znak treba da pomeri svoje vozilo bliže raskrsnici, odnosno ovlašćenom licu koje daje
znak.
telo u normalnom stojećem stavu ili telo u istom stavu sa rukama horizontalno
odručenim – znači da vozači koji vozilima dolaze iz pravca u kome su okrenuta leđa,
odnosno prsa policajca, moraju zaustaviti svoja vozila, a da vozači koji vozilima
dolaze sa njegovih bočnih strana imaju pravo prolaza.
Znak iz tačke 1. koristi se samo pri regulisanju saobraćaja na raskrsnici, a iz tačke 2. samo
pri regulisanju saobraćaja na otvorenom putu (van raskrsnice), dok se ostali znaci mogu
davati i na raskrsnici i na otvorenom putu.
Propisane znake kojima se naređuje smanjenje brzine kretanja, ubrzanje kretanja i
zaustavljanje vozila, policajci mogu davati i iz vozila, odnosno sa motocikla.
Saobraćajac sa rukama horizontalno odručenim.
Saobraćajac sa desnom rukom podignutom vertikalno sa dlanom otvorene šake
usmerenim prema levo – znači zabranu prolaza za sve vozače.
Saobraćajac sa desnom rukom horizontalno predručenom sa dlanom otvorene
šake usmerenim prema levo.
Znaci i naredbe mogu se davati i usmeno ili pomoću tehničkih sredstava za pojačanje zvuka,
odnosno pisanim naredbama na odgovarajućem displeju.
Za davanje znakova kojima se naređuje zaustavljanje, zabrana prolaza i smanjenje odnosno
ubrzanje kretanja vozila policajac koji reguliše saobraćaj može upotrebiti STOP tablicu.
STOP tablica je presvučena reflektujućom folijom, ima oblik kruga prečnika najmanje 12 cm i
pričvršćena je na odgovarajuću dršku. Osnova tablice je žute boje, sa crvenom ivicom širine
najmanje 2 cm. Postoje i STOP tablice sa sopstvenim izvorom svetlosti, postojanim ili
trepćućim svetlom crvene boje. Na osnovi STOP tablice ispisan je tekst „STOP POLICIJA“.
Zvučni znaci daju se pištaljkom, odnosno posebnim uređajem za davanje zvučnih znakova
na motornom vozilu (sirena).
Zvučni znaci pištaljkom daju se samo u kombinaciji sa znacima koji se daju rukama i to samo
kada se policajac nalazi van vozila. Zvućni znaci koji se daju pištaljkom imaju sledeća
značenja:
jedan duži zvižduk znači poziv učesnicima u saobraćaju koji ga čuju da obrate pažnju
na policijskog službenika koji će dati odgovarajući znak (daje se samo pri regulisanju
saobraćaja na raskrsnici i to kad saobraćajac daje znak vertikalno podignutom rukom
– zabrana prolaza za sve učesnike u saobraćaju);
više uzastopnih zvižduka znači da je neko od učesnika u saobraćaju postupio protivno
datom znaku, pravilima saobraćaja ili postavljenim saobraćajnim znakovima. Zato su
svi učesnici u saobraćaju dužni da, na ovaj znak, pogledaju u saobraćajca i da se na
taj način informišu da li se taj zvižduk odnosi na njih. Uporedo sa davanjem ovog
znaka saobraćajac je dužan da pokaže rukom učesnika u saobraćaju na kog se taj
znak odnosi i šta je on obavezan da učini.
Prethodna - Sledeća >>
Uzdužne oznake na kolovozu
Uzdužne oznake na kolovozu su :
razdelne linije
ivične linije i
linije upozorenja.
Ukratko za nestrpljive:
Razdelna linija može biti:
neisprekidana - ne sme se gaziti. Može biti:o obična - razdvaja kolovozne trake(dva suprotna smera kretanja vozila),
o udvojena - razdvaja kolovozne trake kad ima više saobraćajnih traka u jednom
smeru(po jednoj kolovoznoj traci), i u tunelima, na mostovima (vidi: pojam
kolovoza, kolovozne trake i saobraćajne trake).
isprekidana - sme se gaziti. Može biti:o obična - razdvaja kolovozne trake(dva suprotna smera kretanja) ili
saobraćajne trake u istoj kolovoznoj traci (istom smeru kretanja),o kratka - linija vodilja na raskrsnicama. Usmerava vozila pri promeni pravca
kretanja (skretanje levo ili desno),o udvojena - traka sa promenljivim smerom kretanja vozila, koje je regulisano
semaforom (vidi: semafor koji reguliše kretanje u ovoj saobraćajnoj traci).
kombinovana – (isprekidana i neisprekidana linija, jedna do druge) - samo sa jedne
strane kombinovane linije je dozvoljeno preticanje (sa one gde je isprekidana linija).
Ivična linija – označava ivicu vozne površine kolovoza.
Linija upozorenja – isprekidana duža linija, nagoveštava pojavu neisprekidane linije.
Opširnije ispod:
Razdelna linija razdvaja kolovoz na kolovozne trake odnosno na saobraćajne trake.
Razdelne linije se izvode kao :
neisprekidane,
isprekidane ili
kombinovane.
Isprekidane i neisprekidane razdelne linije izvode sa kao, obične ili udvojene.
Neisprekidana razdelna linija označava zabranu prelaženja preko te linije i zabranu
kretanja po toj liniji.
Udvojena neisprekidana razdelna linija izvodi se na kolovozima sa dvosmernim
saobraćajem :
sa dve ili više saobraćajnih traka po smeru;
sa neparnim brojem saobraćajnih traka ako je u oba smera zabranjeno preticanje;
u tunelima i na prilazima tunelima u dužini od 150m do 250m;
na putnim objektima(mostovi, tuneli,..) i
ako to zahtevaju saobraćajni uslovi ili uslovi bezbednosti na putu.
Isprekidana razdelna linija može biti obična i kratka isprekidana linija.
Razdelna isprekidana obična linija koristi se za:
razdvajanje kolovozne trake na putu sa samo po jednom saobraćajnom trakom za
svaki smer;
razdvajanje kolovozne trake na saobraćajne trake.
Razdelna isprekidana kratka linija koristi se:
na prilaznim kracima raskrsnici - za obeležavanje posebnih traka za skretanje levo ili
desno na raskrsnici;
kao razdelna linija na dvosmernim biciklističkim stazama, i
kao linija vodilja za kretanje vozila kroz raskrsnicu.
Razdelna udvojena isprekidana linija koristi se za obeležavanje saobraćajnih traka sa
promenljivim smerom kretanja na kojima je saobraćaj regulisan uređajima za davanje
svetlosnih saobraćajnih zakova – semaforima.
Dvostruka isprekidana razdelna linija. Srednja traka menja smer kretanja vozila u
zavisnosti od znaka na semaforu postavljenog iznad te trake. Vidi semafor
na : semafor koji reguliše kretanje u ovoj saobraćajnoj traci
Razdelna udvojena kombinovana linija koristi se za razdvajanje kolovoznih traka na
mestima gde uslovi preglednosti dopuštaju preticanje samo u jednom smeru, tako da se za
preticanje koristi saobraćajna traka namenjena za kretanje vozila iz suprotnog smera.
Ivična linija služi da označi ivicu vozne površine kolovoza. Može biti neisprekidana i
isprekidana, normalna i široka. Široka ivična linija koristi se na autoputu i motoputu na
raskrsnicama u više nivoa.
Linija upozorenja(duža isprekidana linija) koristi se za najavljivanje blizine
neisprekidane linije.
GOOGLE OGLASI
OSTALE OZNAKE
Ostale oznake na kolovozu i trotoaru
U ostale oznake spadaju:
strelice;
polja za usmeravanje saobraćaja;
linije usmeravanja;
natpisi;
oznake za označavanje saobraćajnih površina za posebne namene;
obeležavanje mesta za parkiranje, i
vertikalne oznake (oznake na predmetima uz ivicu kolovoza).
Strelica na kolovozu služi za obeležavanje obaveznog smera kretanja vozila ako je
ubeležena u saobraćajnoj traci oivičenoj neisprekidanim linijama i za obaveštavanje vozača
o nameni saobraćajnih traka(za prestrojavanje), ako je obeležena u traci oivičenoj
isprekidanom linijom.
Strelicama se može označiti: jedan smer, dva smera (kombinovane), prestrojavanje na dve
bliske raskrsnice gde prestrojavanje mora da se izvede pre prve raskrsnice, smer kretanja u
garažama i skretanje saobraćaja.
Strelice na slici (oivičene punim linijama) označavaju obavezan smer kretanja
vozila.
Polja za usmeravanja saobraćaja označavaju površinu na kojoj je zabranjen saobraćaj i
na kojoj nije dozvoljeno zaustavljanje i parkiranje.
Polja za usmeravanje saobraćaja izvode se: između dve trake sa suprotnim smerovima,
između dve trake sa istim smerovima, na mestu otvaranja posebne trake za skretanje,
ispred ostrva za razdvajanje saobraćajnih tokova, na ulivnom i izlivnom kraku na autoputu.
Slika prikazuje polja za usmeravanje saobraćaja: između dve trake sa suprotnim
smerom i između dve trake sa istim smerom kretanja vozila.
Polja za usmeravanje na kolovozu - otvaranje trake za skretanje.
Polje za usmeravanje na ulivnom kraku na autoputu.
Linija usmeravanja označava mesto promene slobodne površine kolovoza ispred fiksnih
prepreka koje se nalaze na putu ili na njegovim ivicama. Linije usmeravanja mogu da budu
ispred ostrva za prestrojavanje vozila javnog prevoza putnika, za oblikovanje prepreke na
ivici puta i za označavanje promene korisne površine kolovoza (vidi slike gore).
Natpisi na kolovozu pružaju učesnicima u saobraćaju dodatna obaveštenja, i to mogu biti:
„STOP“, „ŠKOLA“, „BUS“, „TAXI“, saobraćajni znakovi, simbol bicikla ili simbol kolica za lica
sa invaliditetom, kao i nazivi mesta i brojevi puteva.
Natpis „BUS“ označava saobraćajnu traku za vozila javnog prevoza putnika. Postavlja se na
početku saobraćajne trake za vozila javnog prevoza putnika i ponavlja se nakon svake
raskrsnice.
Natpis „saobraćajni znakovi“ (slike saobraćajnih znakova iscrtane na kolovozu), se postavlja
na kolovozu, na mestima gde je ovakvom oznakom potrebno dodatno upozoriti vozača na
opasnost, odnosno ograničenje koje mu je propisano saobraćajnim znakom.
Natpis – slika bicikla na kolovozu, označava biciklističku stazu odnosno traku. Postavlja se na
početku biciklističke staze i posle svake raskrsnice.
Natpis – slika kolica za lica sa invaliditetom, označava da je parking mesto obeleženo ovim
znakom namenjeno isključivo za parkiranje vozila lica sa invaliditetom.
Označavanje saobraćajnih površina za posebne namene služi za obeležavanje mesta
gde je zabranjeno zaustavljanje – parkiranje na trotoaru i kolovozu, obeležavanje mesta
rezervisanih za autobuska stajališta, obeležavanje mesta rezervisanih za taksi vozila ili
druga vozila, obeležavanje zona pešačkih prelaza u zoni škola.
Oznaka „parking mesto“ označava mesto i način parkiranja vozila. Parkiranje može da bude
podužno, koso i uspravno.
Parkiranje : podužno, koso i uspravno.
GOOGLE OGLASI