JU Srednja tehnika kola Teanj

kolska 2014/2015godinaGraevinsko-tehnika kola

Predmet: SaobraajniceMATURSKI RAD

Tema: Znaaj putne mree za jedno podrujeUenik:

Mentor:

Bonjak Almina

Nuhanovi Enisa, dip.ing.gra

Sadraj:21. Uvod

22. Putna mrea u BiH

32.1. Historijski razvoj putne mree u BiH

42.2. Stanje putne mree u BiH

62.3. Budunost putne mree u BiH

102.3. Rekonstrukcija dravnih puteva

112.4. Odravanje i zatita dravnih puteva

113. Znaaj putne mree

113.1. Znaaj putne mree za razvoj privrede

123.2. Znaaj putne mree za razvoj turizma

123.3. Znaaj putne mree za odbranu

123.4. Znaaj putne mree u vanrednim situacijama

133.5. Znaaj lokalne putne mree

134. Zakljuak

145. Literatura:

1. Uvod

Jedan od glavnih preduslova za bri ukupni razvoj Bosne i Hercegovine je svakako razvoj saobraajne infrastrukture. Zbog toga se nastavak i poveanje ulaganja u izgradnju mree cesta namee kao logian i neophodan prioritet Federacije Bosne i Hercegovine. Putni sistem mora razvojno i privredno svrhovito povezati sva podruja FBiH radi uravnoteenog privrednog, demografskog i drutvenog razvoja. U isto vrijeme, kroz razradu programa, moraju se potivati i preuzete obaveze o nastavku gradnje dionica koje su dio glavnih evropskih cestovnih pravaca,da bi se novoizgraenim saobraajnicama FBiH spojila na meunarodne tranzitne koridore. Kreiranje modernog operativnog sistema koji e sa visokom efikasnou pruati usluge u robnom i putnikom saobraaju kao kapitalne pretpostavke intenzivnijeg ekonomskog razvoja FBiH, koji e doprinijeti zaposlenosti i ivotnom standardu. Pod tim se podrazumijeva da putni sistem u svim svojim sferama (cestovni saobraaj, eljezniki, zrani, vodeni, i drugi) ima takve karakteristike da prua uslove za efikasan i siguran prevoz ljudi, roba i raznih dobara. Strategija razvoja putnog sistema u FBiH treba da pokae sliku ciljanog budueg stanja koje se eli ostvariti. Strategija treba da sadri kljune ideje o buduem razvoju putne mree u FBiH koje bi se primjenom odgovarajue politike trebalo postii u predvienom razdoblju.

2. Putna mrea u BiH

Putna mrea u Bosni i Hercegovini spada meu slabo razvijene u Evropi. Nepovoljnoj saobraajnoj funkcionalnosti putne mree BiH doprinosi nepostojanje saobraajnica vieg nivoa usluga, kao i slaba povezanost sa susjednim zemljama.Potrebno je naglasiti da mi u Bosni i Hercegovini, ako elimo da ne zaostanemo za susjednim zemljama, moramo pratiti savremene trendove u prometu. Pri tome je vano iskoristiti iskustva zemalja koje takoer prolaze kroz tranzicijski period, a uspjele su uiniti velike pomake u sektoru cestovnog saobraaja. Tu se na prvome mjestu podrazumijevaju iskustva Hrvatske i Slovenije. Ove dvije zemlje su uspjele u kratkom periodu da izgrade savremenu mreu cesta i autoputeva. Zahvaljujui tome dogodio se i porast ekonomskog rasta, poveali su im se prihodi od turizma, smanjio se broj saobraajnih nesrea, postale su lanice EU i drugi pozitivni uinci. To bi trebao biti dovoljan dokaz svima u Bosni i Hercegovini da je razvoj cestovne infrastrukture zajedniki cilj i tu ne bi trebalo biti politike i sitnih privatnih interesa. Nikako ne bi bilo dobro da vrijeme proe, a da se u Bosni i Hercegovini ne dogodi znaajniji razvoj cestovne infrastrukture, ne samo zbog nas samih ve i zbog buduih generacija. Predvieni porast saobraajnih optereenja (porast broja putnika, vozila i roba) neizbjeno postavlja kao prioritet razvoj cestovne infrastrukture. Meutim, to je u naim uslovima dosta sloen proces, u koji je ukljueno vie strana. Naime, s jedne strane su potrebe stanovnitva za kvalitetnijim cestama na terenu, s druge strane je federalna i lokalni nivo vlasti, te neizbjeni problem financiranja izgradnje ili odravanja cesta.

Kao rezultat posljeratne obnove i odravanja uslovi na cestama i mostovima na magistralnim cestama izgledaju sasvim zadovoljavajue. Asfaltirane povrine i veze mostova su omoguili pristojan nivo cestovnog transporta. Solidni uslovi povrine meutim ne moraju znaiti da je kolovozna konstrukcija dovoljno dobra da izdri ak i u bliskoj budunosti teki promet. Poto je svrha rehabiltacije cesta po prirodi bila hitna rekonstrukcija vei fokus je imalo presvlaenje cesta, dok se strukturna poboljanja nisu dobro izvodila. Zbog toga se oekuje da e mnogi dijelovi cesta, a naroito oni sa vie ruta tekog saobraaja biti izloeni strukturnim defektima u skoroj budunosti. To je jo ozbiljnije i opasnije za mostove koji su ispod standarda na magistralnim cestama jer propusti na mostovima mogu uzrokovati ozbiljne nesree i prekid saobraaja. Ovo znai da je prijeko potrebno da se nastavi rehabilitacija i poboljanje cestovne mree, a naroito po pitanju izdrljivosti cesta, mostova i tunela. Pored toga, odgoeno odravanje za cestovnu sigurnost znai poveanje saobraajnih nesrea. Trokovi ovih radova su dosta vei nego radovi na normalnom odravanju cesta, ali su neophodni zbog sigurnosti i efikasnog odvijanja saobraaja. Gubici u saobraajnim nesreama su ogromni: smrt, povrede i tete na imovini svake godine osiromauju nae drutvo. Pored humanog aspekta tenje za smanjenje broja nesrea, mogu se dodati i jaki ekonomski razlozi, jer ove nezgode crpe ogromne resurse nae drave koja jedva sebi moe to da priuti. Sveobuhvatni i sortirani podaci o nesreama nedostaju, jer se one esto niti ne evidentiraju kod policije. Prosjean godinji broj smrtnih sluajeva u saobraajnim nesreama je 454, dok je nesrea ukupno oko 0,67 na 1000,00 registriranih vozila.

2.1. Historijski razvoj putne mree u BiH

Razvoj cestovne mree u BiH nije bio jednolik, jer je bio uslovljen drutveno-politikim prilikama u kojima se nalazila BiH. Ceste su bile graene prema potrebama i interesima zemalja koje su imale pod svojom vlau pojedine nae krajeve. Tako da imamo periode u kojima se razvija putna mrea nae zemlje. To su periodi:

do dolaska Osmanskog carstva

period Osmanskog carstva

period aneksije BiH od strane Austro-Ugarske

period Kraljevine Jugoslavije

period nakon Drugog svjetskog rata do 1992. godine

period agresije na BiH (1992.-1995.)

poslijeratni period

Na podruju bive Jugoslavije ceste su u ranijim periodima, sve do 1945. godine graene prvenstveno prema potrebama drugih zemalja koje su due ili krae vrijeme vladale pojedinim njezinim teritorijima.

Cestovni saobraaj je veoma star na teritoriji BiH. Jo su Rimljani na njenoj teritoriji izgradili cestovnu mreu koja je povezivala kolonije i municipije sa gradskim naseljima na obali Jadrana. Na gotovo istim pravcima se razvijala i kasnija cestovna mrea, srednjovjekovna, osmansko-turska, austrijska i kasnije od prvog svjetskog rata do danas. Na ovom podruju se razvijala cestovna mrea prema regionalnim i lokalnim centrima.

Prema podacima iz 1990. godine bilo je 11 436 km asfaltnih, betonskih i pokockanih puteva, 8 145 km tucanikih, a 1 586 km zemljanih. U razdoblju od 1968.-1980. godine kada je izgraeno 5 272 km savremenih cesta. U BiH je izgraeno puteva u periodu:

1966.-1970. godine, 722 km, prosjeno 144 km

1971.-1975. godine, 2 174 km, prosjeno 435 km

1976.-1980. godine, 3595 km, prosjeno godinje 717 km

I u BiH, tempo izgradnje i modernizacije puteva u periodu 1980.-1983. godine je znatno ublaen u odnosu na prethodni petogodinji razvojni period, to je uslovilo da se 1983. godine oformi mrea kategorizovanih puteva ukupne duine 20 729 km i slijedeeg kvantitativnog, kvalitativnog i srukturnog sastava:

putevi sa savremenim kolovozom 8 875 km ili 42,8%

putevi sa tucankim kolovozom 9 909 km ili 47,8%

putevi sa zemljanim kolovozom 1945 km ili 9,4%

Prema privrednom znaaju od ukupne duine kategorisanih puteva na pojedine vrste otpada:

magistralni, 3 592 km ili 17,3%

regionalni, 5 806 km ili 18,4%

lokalni, 13 331 ili 64,3%

2.2. Stanje putne mree u BiH

U BiH na magistralne ceste otpada 3.825 km, a na regionalne ceste 4.821 km, dok u FBiH na magistralne ceste 2.045 km, regionalne 2.639 km i autoputeve 42,1 km.Magistralne ceste su javne ceste koje povezuju prostor drave BiH i integriraju ga u evropsku mreu cesta. Na teritoriji FBiH ima 2.045 km magistralnih cesta, na kojim su 453 mosta ukupne duine 24.018 m i 50 tunela ukupne duine 10.754 m. Ukupna vrijednost ove cestovne infrastrukture se procjenjuje na 1,7 milijardi KM. Preko 96% ovih cesta je sa asfaltnim kolovozom.

Mrea magistralnih cesta u BiH ima 3.825 kilometara. Lokalne ceste, iji je kvalitet esto daleko ispod kvalitete magistralnih i regionalnih cesta, nude dodatno nekih 14.000 kilometara, tako da BiH cestovna mrea obuhvata skoro 22.600 kilometara, svih kategorija cesta.

est europskih (E) cesta prolazi kroz BiH nastavljajui ka Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Ove ceste (E-59, E-65, E-73, E-661, E-761, E-762) se pruaju na 995 kilometara i dodate su, a u skladu su projektnim standardima, mrei magistralnih cesta.

Danas se putna mrea unutar FBiH prostire na 2.024 kilometara. Regionalna mrea BiH ima ukupno 4.821 kilometar, od kojih je 2.639 kilometara u FBiH.

Od ukupno 3.825 kilometara magistralne ceste, 97 procenata je asfaltirano, ali kvalitet se razlikuje u zavisnosti od obima odgoenog odravanja zaostalog prije rata, zbog uticaja rata, tipa poslijeratne rehabilitacije i jedinstvenih uticaja kao to je saobraaj tekih vozila (vojna i slina) na cestama. Priblino 95 procenata mree magistralnih cesta se sastoji od cesta sa dvije trake koje ine est ili sedam metara kolovoza sa bankinama. Radi poreenja, presjek koji je kod veine regionalnih cesta je kolovoz sa dvije trake irine pet metara i 0.5 metara za bankine sa otprilike jednom treinom mree koja nije asfaltirana i/ili je projektovana ispod standarda. Nekih 25 kilometara magistralne mree se sastoji od objekata koji su trenutno u klasi autoputa, a izgraeni su u posljednjih nekoliko godina. Slobodnije reeno, mrea magistralnih cesta se prostire na tekom terenu. Priblino jedna polovina sistema je u brdovitom terenu, a jedna etvrtina je u planinskom terenu. Obim prometa je generalno skroman sa manje od 10 procenata magistralne mree koja ima obim preko 10.000 vozila na dan. Gustina ukupne cestovne mree u BiH iznosi oko 45 km na 100 km2, dok gustina magistralnih cesta iznosi 7,6 km na 100 km2.U FBiH gustina magistralnih cesta iznosi 7,84 km na 100 km2.

Slika 1 i 2 Karta inteziteta saobraaja na magistralnim cestama i mrea magistralnih cesta2.3. Budunost putne mree u BiH

Putna mrea u BiH je odraz cijelokupne loe situacije u bosanskohercegovakoj privredi, prouzrokovano dugogodinjim neulaganjima. Uzroke moemo traiti i u agresiji na nau zemlju koja je dovela opte stagnacije i unitavanja nae privrede pa tako i putne mree. Izgradnja autocesta je od stratekog znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine jer se njima predvia postii:

uticaj na razvoj zemlje i pojedinih podruja, razvoj prioritetnih privrednih

grana (graevinarstvo, turizam, poljoprivreda, saobraaj i industrija);

ravnomjerni regionalni razvoj, s posebnim uticajem na nerazvijene dijelove

FBiH (brdska podruja, slabo naseljena podruja);

porast zaposlenosti i pozitivan uticaj na demografski razvoj;

povezivanje FBiH u evropski saobraajni sistem i tranzitna uloga BiH

(povezanost sa velikim prometnim voritima Evropi);

uklanjanje uskih grla u prometnoj infrastrukturi, bolji protok ljudi i roba;

sigurnost saobraaja, udobnost i uteda vremena putovanja;

poveanje mobilnosti stanovnitva;

revitalizacija morskog dijela BiH (Neum)

I pored loe situacije i skromnih finansijskih mognosti nae zemlje povoljan geografski poloaj i znaaj prolazaka kroz nau zemlju bi trebao usloviti izgradnju nekih znaajnih putnih pravaca. Tako se na tom planu uz meusobnu interakciju zemalja regiona i nae zemlje trebalo rijeiti u prvom redu ekonomski aspekti izgradnje pojedinih pravaca. Najznaajniji, a ujedno i najskuplji projekat bio je izgradnja Koridora Vc. Do sada je u potpunosti izgraeno i nalazi se u upotrebi 92 km autoceste, koji se odnose na poddionice: Kakanj Zenica jug, Sarajevo sjever Sarajevo zapad , dionica Sarajevo zapad Tarin, kao i dionica Zvirovii Bijaa (od petlje Meugorje do graninog prijelaza Bijaa.) Trenutno se radi i na pripremi izgradnje dodatnih 80 kilometara autoceste iji bi poetak izgradnje bio 2014. i 2015. godine. Rije je o dionicama Poitelj Zvirovii, Drivua-Donja Graanica, Tarin-Konjic, gdje je u toku ili izrada glavnog projekta ili se zavrava otkup zemljita i u toku je osiguravanje novih sredstava putem meunarodnih finansijskih institucija. Zbog konfiguracije terena koja je izuzetno zahtjevna, Koridor Vc odlino je mjesto za primjenu najsavremenijih graevinskih tehnologija i ve sada se zna da se na njemu grade izuzetno zahtjevni objekti, koji e sluiti na ast i ponos i naim graevinarima i naoj zemlji. Na poddionici Zvirovii - Kravica posebno se izdvaja most Studenica ukupne duine preko 500 metara i visine preko 90 metara.Tunel 1. mart odnosno poddionicu Gorica Biljeevo izvele su domae kompanije koje su izgradnjom ovog tunela po prvi put stekle reference za izgradnju tunela na autocesti.Tunel Vijenac, duine skoro tri kilometra najdui je tunel u Bosni i Hercegovini i jedan je od najmodernijih i najopremljenijih tunela u regionu, a ujedno predstavlja jedan od trenutno najzahtjevnijih objekata na Koridoru Vc. Ovim tunelom spajaju se dva privredna subjekta Sarajevo i Zenica.

Slika 3 - Tunel 1. martNajvaniji elementi razvoja putne mree u FBiH su: Interno povezivanje prostora FBiH (to je preduslov drutvenog i ekonomskog

razvoja FBiH. Putna mrea treba biti tako prostorno razgranata i tehniki

struktuirana da meusobno dobro povee glavna makroregionalna sredita

(Sarajevo,Tuzla,Mostar, Zenica,Biha,Livno), i time da bude u funkciji razvoja

cijelog drutva);

Povezivanje BiH sa susjednim dravama i ukljuivanje BiH putnog sistema u

evropski putni sistem;

Razvojem putnog sistema stvoriti uslove za ekonomski i drutveni razvoj cijele

FBiH (realizacija razvojnih projekata znai aktiviranje mnogih industrijskih

grana: graevinska industrija, ugostiteljska, proizvodna, prijevoznika i druge.

Uposlili bi se radnici raznih struka ime bi se smanjila nezaposlenost i bolje

punili dravni budet, kao i porezni, zdravstveni i penzijski fondovi.);

Zatiti prirodni okoli od nepovoljnih utjecaja (trokove zatite okolia treba

ukljuiti u ukupne trokove realizacije programa i projekata, ravnopravno s

svim ostalim trokovima izgradnje, rekonstrukcije, sanacije ili odravanja);- Stvoriti sistem jedinstvenog i cjelovitog pristupa putnoj mrei u FBiH

(potrebno je prilikom planiranja razvojnih projekata raspolagati podacima o

cjelokupnoj putnoj mrei, kako bi se raspoloiva sredstva mogla ravnomjerno i

prema prioritetima investirati);- Kroz realizaciju konkretnih projekata rekonstrukcije i izgradnje savremene

cestovne infrastrukture stvoriti uslove za sigurniji i efikasniji saobraaj, te

generirati ekonomski razvoj cijelog drutva;

Stvoriti zakonsku i institucionalnu osnovu u FBiH, kompatibilnu sa EU

regulativom.

Zavriti rekonstrukciju i zapoeti modernizaciju eljeznike infrastrukture,

ime e se omoguiti podizanje nivoa sigurnosti i komercijalne brzine, te

urednosti redovnog prometa;

Poboljati sigurnost i efikasnost rada aerodroma;

Razvojem rijenog saobraaja u narednom periodu osigurati bolje valoriziranje

raspoloivih prirodno-geografskih pogodnosti;

Izgraditi telekomunikacionu i informatiku infrastrukturu koja e omoguiti

pruanje kvalitetnih i savremenih usluga za razvoj BiH;

Poveati broj korisnika fiksne i mobilne telefonije, kao i korisnika drugih

savremenih tehnologija (Internet,mobilni ureaji i slino);

Proiriti postojee kapacitete za potrebe novih javnih emitera;

Prijei sa analognih na digitalne sisteme i prijenos RTV signala;

Osigurati finansijsku samoodrivost medija.

Slika 4. Prikaz brzih cesta i autoputeva

Slika 5. Koridor Vc2.3. Rekonstrukcija dravnih puteva

Prema definiciji Zakona o putevima pod rekonstrukcijom dravnih puteva podrazumijevaju se radovi na postojeem putu, u zoni zatitnog pojasa, kojima se moe mijenjati osa i niveleta puta, konstruktivni elementi, irina i nosivost kolovozne konstrukcije, poveati stabilnost putnih objekata, kao i gradnja galerija, zatita nestabilnih kosina, izgradnja novih zaustavnih traka, dogradnja sistema za odvodnju i zatitu voda i izgradnja objekata za zatitu od buke. Takoe, rekonstrukcija obuhvata i presvlaenje tucanikih kolovoza asfaltom, zamjenu provizornih i dotrajalih mostova i izvoenje radova na ukrtanju postojeih puteva van nivoa.

Potrebno je istaknuti da i pored znaajno postignutih rezultata u poboljanju strukture mree magistralnih i regionalnih puteva, jo uvijek postoji potreba da se rekonstrukcijom pojedinih dionica puteva (posebno onih ranije izgraenih) pobolja njihovo stanje, sigurnost saobraaja i podigne nivo saobraajnih usluga. Posebno je potrebno imati u vidu zbog starosti pojedinih puteva kao i iz razloga to su isti po svim parametrima projektovani za manje saobraajno optereenje i po ukupnoj teini saobraajnih jedinica. Takoe, injenino je stanje da najvei broj regionalnih puteva karakteriu jo uvijek skromni elementi puteva, otre krivine,veliki usponi, nedovoljna irina, te da e njihovom rekonstrukcijom u narednom periodu iste biti potrebno proiriti, ojaati kolovoznu konstrukciju i opremiti savremenom putnom opremom i saobraajnom signalizacijom.

Nikako se ne smije prihvatiti stajalite kako je dovoljno samo obnoviti i odravati prijeratnu mreu cesta. Postoje brojni razlozi koji govore u prilog da je potrebno ulagati u izgradnju novih cesta, od toga da je naglo povean broj vozila, zatim da je dobra prometna povezanost jedan od uslova integracije u Evropu, da je za rast ekonomije neophodna moderna mrea prometnica i dr.

2.4. Odravanje i zatita dravnih puteva

Odravanje i zatita dravnih puteva jedno je od kljunih pitanja politike upravljanja putevima. Kvalitet odravanja puteva ima veliki uticaj na ekonominost prevoza i sigurnost

saobraanja. Dravni putevi se moraju odravati u takvom stanju da se na njima moe vriti

nesmetan i bezbjedan saobraaj za koji su namijenjeni, na nain i pod uslovima koji su propisani Zakonom o putevima, Zakonom o bezbjednosti saobraaja, kao i propisima donesenim na osnovu njih. Odravanje i zatita puteva predstavlja skup aktivnosti koji se preduzimaju na putnoj mrei, ili na pojedinim dionicama puteva sa ciljem da se ouva, obnovi i pobolja tehniko stanje puteva, putnih objekata, saobraajne i druge signalizacije i opreme puteva. Redovno odravanje ini skup mjera i radnji koje se obavljaju tokom cijele godine na

putevima ukljuujui i sve objekte, opremu i signalizaciju, sa ciljem odravanja prohodnosti i

tehnike ispravnosti puteva i sigurnosti odvijanja saobraaja na njima. Redovno odravanje puteva obuhvata slijedee radove: popravku kolovoza, trupa puta , potpornih i oblonih zidova,obloga i objekata na putu, zatitu kosina, nasipa, usjeka i zasjeka ienje osutog i drugog materijala sa puta, ienje objekata za odvodnjavanje, koenje trave, odravanje zelenih povrina i zasada na putnom zemljitu, ienje snijega sa kolovoza, posipanje kolovoza u krivinama i veim nagibima puta kao i na mostovima u sluaju poledica, postavljanje, zamjenu i opravku vertikalne i horizontalne signalizacije, odbojnih greda, mostovskih konstrukcija i ograda, zatitne mree kao i ostale opremne na putu, kontrolu putnog pojasa i obnavljanje putnih biljega, preduzimanje mjera za spreavanje uzurpacija putnog zemljita, kao i bespravne izgradnje raznih objekata u putnom i zatitnom pojasu, kontrola osovinskog optereenja tekih teretnih vozila, brojanje saobraaja i druge sline radove na odravnju u ispravnom stanju puteva i objekata na njima. Obim i vrsta radova na redovnom odravanju i zatiti tokom godine mogu trpjeti odreene promjene zbog uticaja koji se ne mogu predvidjeti, a zavisno od situacije na terenu.

3. Znaaj putne mreeIz same podjele saobraajnica proizilazi njihov znaaj na evropskom, regionalnom, dravnom i niim nivoima. U eri globalizacije teko je praviti strogu granicu koja saobraajnica je znaajnija za neku sredinu jer je danas mobilnost stanovnitva takva da razvoj globalne putne mree ima uticaj i na razvoj lokalnih zajednica. Tema ovog rada je znaaj putne mree na neku sredinu pa e se panja posvetiti uticaju razvoja putne mree na razvoj privrede, turizma, znaaj za odbranu i vanredne situacije te openito na znaaj lokalne putne mree.3.1. Znaaj putne mree za razvoj privredePribliavanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj Uniji neminovno je otvaranje trita i ulazak kapitala i u nau dravu. Dolaskom investitora grade se novi proizvodni kapaciteti, zapoljava se stanovnitvo, stvara nova vrijednost, pune se budeti na lokalnom i dravnom nivou i generalno poboljavaju se uslovi ivljenja. Investitori koji dolaze u nau zemlju paljivo biraju lokaciju na kojoj e da grade nove tvornice, a jedan od osnovnih uvjeta na osnovu kojih donose odluku je razvijenost putne mree. Razvijena putna mrea omoguava bri i jednostavniji transport opreme i sirovina nunih za proizvodnju, bre i jeftinije distribuiranje gotovih proizvoda, kretanje radne snage, poslovne kontakte i sl. Stoga, ona sredina koja ima razvijeniju putnu mreu ima vee anse da privue vie ulagaa, zaposli vei broj graana i openito bre se razvija.3.2. Znaaj putne mree za razvoj turizma

Razvojem sredstava prevoza, porastom standarda stanovnitva posebno u zemljama EU, u porastu je broj turista koji osobnim automobilima odlaze na razne turistike destinacije. Izgradnjom koridora Vc i naa zemlja postat e dostupna za tranzitni turizam. Interes svake lokalne zajednice je da postane destinacija za posjetu turista. Pored turistikih sadraja koje neka sredina moe da ponudi turistima jedan od osnovnih preduslova da se turisti zainteresuju za dolazak je kvalitetna putna mrea.Meuzavisnost saobraaja i turizma nije jednostrana i ne odnosi se samo na uticaj saobraaja na razvoj turizma. Isto tako turizam ima veliki uticaj na razvoj saobraaja. To se vidi kroz prilagodjavanje saobraajne mree i njene izgradnje u skladu sa potrebama turistikog saobraaja, upotrebu transportnih sredstava prema zahtevima turista i prilagoavanju reda vonje i tarifa.Razvoj turizma neminovno prati i razvoj ugostiteljstva, trgovine, zanatskih djelatnosti to je svakako znaajno za svaku sredinu.3.3. Znaaj putne mree za odbranu

Znaaj putne mree za odbranu zemlje je posebna tema i ovdje se nee posebno obraivati. Naglasak ovog rada je znaaj putne mree na lokalnu sredinu te se naglaava iskustvo iz prethodnog rata. Poznato je da su u toku rata izgraene mnoge saobraajnice jer se za njima ukazala potreba kako za potrebe odbrane tako i pukog preivljavanja stanovnitva. Mnogi putevi u Bosni i Hercegovini mogu da ponesu epitet "put spasa" jer su bile presudne za odbranu i opstanak, a prije rata su bile gotovo beznaajne.

3.4. Znaaj putne mree u vanrednim situacijama

Pod vanrednim situacijama u ovom radu podrazumijevaju se prirodne katastrofe, saobraajne nesree, poari i sline situacije.Katastrofalne poplave u maju 2014. godine pokazale su sve slabosti putne mree u Bosni i Hercegovini. Od kljunog znaaja za spaavanje ivota i imovine u sluaju nesree je brzina inervencije specijalnih slubi, hitne pomoi i sl. U poplavama prole godine desilo se da specijalne jedinice, zbog klizita na saobraajnicama, ne mogu pomoi same sebi a pogotovo ugroenom stanovnitvu. Slabost putne mree ogleda se u nedovoljnoj razvijenosti, ne postojanju alternativnih pravaca, ugroenosti saobraajnica od klizita, poplava i sl. Sve navedeno upuuje na potrebu podizanja standarda gradnje, pravilno trasiranje, gradnju zatitnih objekata i openito podizanje sigurnosti putne mree.

Gradnjom koridora Vc znaano e se popraviti stanje i poboljati uslovi za brzu intervenciju u sluaju potrebe. Naime, standardi po kojima se vri gradnja autoputa osiguravaju da saobraajnica bude bezbjednija i zatienija od moguih oteenja u situacijama prirodnih katastrofa.Treba napomenuti da veliki znaaj imaju i lokalne saobraajnice u nekoj sredini u vanrednim situacijama. Razvijenost lokalne putne mree osigurava mogunosti brze intervencije policije, vatrogasaca, hitne pomoi, civilne zatite i drugih u vanrednim situacijama.

3.5. Znaaj lokalne putne mree

Pod lokalnom putnom mreom, u ovom radu, podrazumijevaju se saobraajnice na podruju lokalne zajednice odnosno opine. Svjedoci smo ubrzanog rasta broja putnikih automobila. Pored sredstava javnog prevoza za prevoz do radnog mjesta, vrtia, kole i dr. sve vie se koriste putniki automobili. Velikom brzinom raste i broj drugih sredstava za prevoz roba i putnika.

Razvijenost putne mree znaajno utie na potronju goriva, oteenja na vozilima, trajnost vozila, brzinu saobraaja, sigurnost saobraaja i sl. Razvijena i kvalitetna putna mrea osigurava znaajne utede po ve pobrojanim elementima, zatitu ivota i zdravlja ljudi.4. Zakljuak

Kao to je poznato putna mrea se uzima kao jedan od bitnih faktora razvijenosti svake drave pa tako i nae. Gledajui na to naa drava se ne nalazi ba u nezavidnoj poziciji. Na to su utjecali mnogobrojni faktori kao to su nedovoljna ulaganja u putnu mreu BiH, zatim rat koji je poeo 1992. godine i koji je unitio veinu infrastrukture, pa dananja teka ekonomska situacija zbog koje nije u stanju da ulae potrebne koliine novca u putnu mreu. Teko je danas kad je putna mrea tako bitan faktor, a Bosna i Hercegovina ima izgraenih samo stotinjak kilometara autoputa. Meutim, izgradnjom Koridora Vc zemlja je napredovala bar u privrednom smislu. Ulaganjem i izgradnjom novih objekata i cesta ne bi se samo poboljao kvalitet pruanja saobraajnih usluga i poveao stepen razvijenosti, nego bi se zaposlio veliki broj ljudi. Takoer bi se poboljala povezanost pojedinih dijelova unutar nae zemlje ali bi se i bolje povezali sa drugim dravama. Na kraju, BiH nije ostrvo da bi se mogli izolirati od ostatka svijeta, a posebno od zemalja okruenja i EU-a. Koritenje savremene mree cesta i autocesta predstavlja takoer i poboljanje kvalitete ivota stanovnitva BiH. Izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojeih cesta osim saobraajnog i ekonomskog uinka, postie se i odreeni psiholoki efekt. alje se poruka da se u Bosni i Hercegovini dogaaju pozitivne i napredne stvari a ne samo problemi, a posebno je vano da se postigne jedan pozitivan emotivni impuls kod stanovnita, tj. da ljudi uvide brigu vlasti o opem dobru i napretku.

5. Literatura:

Dr. efkija eki,BOSNA RASKRSNICA EVROPE

Dr. Josip Boievi,INFRASTRUKTURA CESTOVNOG SAOBRAAJA

Dr. Milan Adamovi,UVOD U SAOBRAAJ 1 i 2

Federalno Ministarstvo Prometa i Komunikacija

Federalno zavod za programiranje razvoja Ekonomski institut d.d. Tuzla

Ministarstvo saobraaja,pomorstva i telekomunikacija 2008.

Sektor za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj

www.radiosarajevo.ba