155 eZM (PN , NS , sv. 30 (1991) : 1-360

UDK : S91.5.5c)S.2 (497.J5) Original scientific paper

PRILOG POZNAVANJU AVIFAUNE BUŠKOG JEZERA (BOSNA) I UŽEG PRIOBALNOG PODRUČJA

SVJETOSLAV OBRATIL Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, V. Putnika 7

YU - 71000 Sarajevo

SYNOPSIS - A contribution to the knowledge of Avifauna of the Busko lake (Bosnia) and its doser laca ted banks

The Bl!~ko lake is a man-made storage area whose water i:, Llsed for the requiremenls ut the "ORLOVAC« Hydro Power Plant. lt \Vas created in 1972 bv fIoodif!Q. of the Busko Blato basin.

T"he paper~ presents the resu lts oC th e first investigations of the avi­fauna conducted during the period be lween 1984 and ]987 in tl[ls newl~' ­-created antbropogenou5 ecosystem anel the ,ccosysLems ot the surroundin~ banks.

UVOD

Degradacija i uništavanje prirodnih ekosiskma ozbiljno je ugrozilo opstanak velikog broja vrsta ptica, Naročito su ugrožene ptice ekološki ve­zane za vodene i močvarne ekosisteme gdje u doba gniježđenja stvaraju ,potomstvo, a u vrijeme migracije i zimovanja nalaze uslove za odmor i prehranu.

Vještačke vodene akumulacije h.idroelektrana, ribnjaka i druge pred ­stavljaju novostvorene - antropogene ekosisteme, koji u različitom stepelIu nadoknađuju autohtona staništa vodenih i močvarnih ptica koja j e čovjek različitim znhvatima degradirao ili potpuno uništio (!llelioracije, zagađivanje voda, palenje trščaka , sječa poplavnih š uma, lov i dr.),

Buško jezero je vještačka akumulacija čije vode koriste za potrebe HE "Orlovac«. Nastala je 1972. godine potapanjem bazena Buškog blat;), čije su najveće površine bile obrasle periodično potopljenim livadama i pašnjacima.

Treba naglasiti, da prije formiranja akumulacije Buško jezero nije registrovano »Nulto stanje« faune ptica, a postojeći literaturni podaci u av:ifauni Buškog blata su veoma skromni (R e i s e r, 1939).

156 GZM (PN)' S\', 30/l99 l: 155-t('8 S, Obrali!: Avifauna Buš kog jcz~ra

U o kviru proj e kta »Istr aživanj e vode nog ekosistema Buškog jezera usmj ere no na ribarsku eksploataciju« čiji je nosilac bio Biološki ins titut Univerziteta u Sarajevu, vršena su u toku 1984. i 1985. godine istraž ivanj Fl faune ptica kao jedne od biotskih komponenti ekosistema. U 1987 . godi;li obavljeno je i jedno dopunsko istraživanje.

METODIKA RADA

Ptice (A \ e s) predstavljaju veoma dinamičnu biotsku komponentu ekosistema sa veoma izraženom vremen skom i prostornom disperzijoll1 (distribucijom) .

Terenskoistraž ivački rad na pros toru užeg područja Buškog jeze;'", odvijao se u sva če tiri sezonska aspekta: proljetni , lj e tni, jesenski i zimski. Obrađena su na selja ptica najkarakter isti čn ijih l':kosisLema : otvorenih VOllt: ­

nih površ ina akumulacije, te močvarnih - poplavnih li vada i pašnjaka, s uvih t ravnjaka i kamenjara, šumskih za jednica bjelograba u priobalnom području .

Pregled terenskih isrraživanja

Godina Prolj etna seoba

Sezonsk i aspek ti Gniježđe­

nje

- periodi Jesenska

seoba Zimova nje

III-IV V-VIII IX-Xl XII-U 30.V-2.VI 8-lO. X

23-24. XI 1985 . 18-21. III 29-31. V 28-31. I

8-11. IV 1987. 3-1L VUI

Determinac ija ptica na terenu vršena je m etodom neposrednog osma­lranja pomoću dvogleda 8 x 30 i 10 .'(. 50.

Rezultati istraživanja iskaza ni su tabela rna (Tabela 1-4, Prilog l i 2). Opšti redosljed tak so na izlože n je prema djelu Vau r i e »The Birrj s

01' the Palea rctic Fauna« (P ass eri fo rme s 1959, Non Passeri .­formes 1965) iS. D. Matvej e v-V. F. Va si ć »Catalogus faunae Jugos laviae« (A v e s 1973).

EKOLOSKE KARAKTERISTIKE ISTRAZI VANOG PODR ĆJA

Osno vn i podaci ekološ ki značajni za kval itativni i kvantitativni sasta\ ta une ptica istraž ivanog područja kori š teni su iz elaborata projekta "Ist r~·

živanje vodenog ekosistema Buš kog jezera usmjere no na ribarsku eksplo:J· taciju«, dijela - "Sav remeni (recentni) fizi čko geograf9ki proces,i na pocl· ručju Buškog blata« (D. Zubče vi ć, !\tl. Spahić 1985).

1. Geografski položaj , geološke, geomorfološke, klimatske i hidrografske karakteristike.

Akumulacij a Buško jezero zauzima kranji jugoistočni dio pro­stranog Livanj skog polja. Bez manjih zaliva prema Podhumu i dijela doline Ričina jezero ima gotovo kružni oblik. OVll krašku depresiju sa

157 eZM (PN) , sV . 30/ 1991: 155-1 68 S. Obrnti!: Avifauna Buškog .ieze ra

sjevera uokviruje Tušnica (1700 m), sa sjeverozapada Kamešnica (1.849 ml , sa zapada - jugozapada Tovarnica (1.265 m) i jugoisloka prostrano uzvi­šenje Midena (907 m).

Sa biološkog - ekološkog stanovišta značajno je da šire područje akumulacije predstavlja privredno nerazvijen i slabo i1aseljen kraj, te su antropogena zagađenja prostora i vode neznatna.

Najveći dio neposrednog i posrednog sliva Buškog jezera pripada ter­cijernom flišu. Sjeveroistočna okolina predstavlja blage padine Tušnice pod­ložne ispiranju i jaruženju. ProIuvijaIni nanosi bivaju povremeno zahvaćeni jezerskim talasima i dinamikom vode prenose i talože -po dnu Jezera. Ta ko su u zoni Prisoje - Golinjevo stvorene pješčane plaže široke 30 - 50 metar a, a uz obalu stvoreno je više ostrva povezanih pješčanim gredama koje kod ni skog vodostaja izranj a ju na površinu.

Ostali dijelovi neposrednog sliva izgrađeni su u karbonatnim stijenama, te se odlikuju prisus tvom vrtača, škrapa, jama, pećina i dr.

Osnovni morfometrijski podaci akumulacije Buško jezero:

Površina jezera 57,7 km2

Dužina 13 ,5 km Maksimalna širina 6,0 km Dužina obalske linije 43,0 km Maksimalna dubina 20,82 m Nadmorska visina 716 m

Buško jezero pripada umjereno - konlinentalnom klimatu sa umjereno toplim ljetnim i umjereno hladnim zimama (srednja godišnja temperatura Livna 8,8u , Duvna 9,l u C). Snažan uticaj blizine Jadranskog mora (27,5 km vazdušne linije) naročito je izražen u pluviometrijskom režimu. Godišnja količina padavina uglavnom je ravnomjerno raspoređena.

Akumulacija vode vrši se iz gornjih horizonata iz zone jugozapadile Bosanske dinar9ke strukture. Najveći značaj ima rijeka Ričina koja izvire u naselju Vrilo i uljeva se direktno u Buško jezero (inače predstavlja pro­dužetak rijeke Suice iz Duvanjskog polja). Ostale rijeke: Sturba , zabljak, Bistrica , Jaruga i Plovuča ulijevaju sc 'Ll kompenzacioni bazen Upa, koji je reverzibilan i povezan je kanalom sa Buškim jezerom. Važnost za Jezero imaju i vode iz podgorine Tušnice pl. (vodeni tokovi i vrela: Golinjevski potok, Agino vrelo , Kuželj, Babino vrelo, Mukišnica i dr.). .

REZULTATI ISTRAzIVANJA

Prikaz avi faune Buškog jezera obuhvata slj edeće:

Obradu literaturnih podataka ranijih istraživanja na Buškom blatu. Rezultate novijih istraživanja na Buškom jezeru.

1. OBRADA LITERATURNIH PODATAKA

Literaturni podaci odnose se na ranija istraživanja obavljena na Buš­kom blatu, čije su najveće površ ine do potapanja 1972. godine bile obrasle periodično potopljenim livadama. Poplave su trajale do jula mjeseca i oko 80% površine stalno je bilo zamočvareno.

158 eZM (P ). sv. 30/1991: 155-168 S. Ob ra [il : ~\' irauna Bu~koz iezt: ra

Podaci obuhvataju vremensko razdobl je od 1886 do 1920. godine kada jc ovo područje posjećivao poznati ornitolog O. Rei ser u okviru sistemat­skih istraživanja faune pti ca Bosne i Hercegovine (O. R e i s er, 1939, S. Obratil, 1967,1968,1972,1975,1976 i 1977).

Postoje kompletni podaci o sljed ećim regisIrovanim vrstams ptiC.l: Al1ser faba/is (zupanj ae - Buško blato , 2. XII 1393) Anas pel1elupe (Livanj ska polje - Buško blato, 2. XII 1893) Anas (Jcllta (Livanjsko polje - Buško blalo, februar 1886) lvJergus merganser (Livno - Buško blato, 2. XII 1893) Accipiler gelHilis (Buško blato, Grabovica 2. '!oII 1893) Falco peregrillus (Buško blato, Grabovica 2. xn ltl 93) Coturnix coturnix (Livno - Buško blato, 1. VII 1892) Riparia riparia (Livno - Buško blato, 21. V 1901 ) /'vIulacilla flava (zupanjac - Buško b la to, 2. VII 18<)2) LWlius minor (Buško blato - Hijelo polj e, 2. VI 1892) Emb eriza ca/andra (zupanjae - Buško blato, ll. XI 1887) Emberiza hOriuluna (zupanjac - Buško blato, 28. IV 1892)

II. REZULTATI NOVIJIH ISTRAzIVANJ A

Istraživaja a\'ifaune obavljena u periodu 1984-1987. godine obuhva lila s u osam terensk ih :izlazaka, u trajanju od 31 dan.

Predmet istraži\'a nja bila su naselja ptica naj,kara kte ris tičnijih e·ko­sistema područja vještačke vodene akumulacije Bu~ko jezero. Obrađene su: otvorene vod ene površine koj e uglavnom zauzimaju centralni položaj, a u priobalnom pojasu močva rne poplavne livade i pašnjaci, mezofilne livade , s uhi tramjaci i kamenjar, termofilne šume bijelog graba.

1. Naselje ptica otvorenih vedenih površina

Vodene površine dominiraju u iSlraž i\'ano m podrućju svojim pros·trai1­stvom. U rubnim dijelovi ma Buškog jezera (Mukišnica, kod Karlo vog hana, ispred se la Golinje\·o. Bičuljevine i d.r.) dominira makrofitska vegetacija s latkih voda Ass . Poll'gona u11lphibii-nuta17tis Lk š-ić et co\. (Ms.), sa veoma gustim populacijama flctanlne vrste Po[vgunu l11 ol1lphibi1ll1l.

Vegetaciju s latkih \'oda u svom prirodnom staništu nalazimo izvan brane Kazaginac. na potezu o:' mjesta gdj e vocla istiće do ,ponora Stara 'nlinica .

U ovom tipu stanišl;c zabilježeno .i e prisuslvO s l.i ed ećih vrsta ptica:

Tabela l.

P e riod

Prolj eć. Gnij ež­ J cscn. Zimo­V r s t a seoba (tenje seoba vanje

III-IV V-VIII IX-XI XII-JI

l. Gav ia arctica 2. Pod icejJs rll fico]] is + 3. Pocliceps nigricollis +

eZM (PN), sV . 30/ 1991 : J55-1 68 S. Obratil: Avifa una Buškog .iezera

4. Pod i ceps cristatus 5. Phalacrocorax carbo 6. Egretta alba 7. Egretta garze tta

8. Ardea cinerea

9. An.lea pu rp urea lO. Plalalea leuco rodia ll. Anas platyrhynchos

12. Anas crecca

13. Anas pe nelope 14. Anas acuta 15. Anas querquedula 16. Anas clypeata 17. Netla rufin a 18. Aythya re rina 19. Aythya nyroca 20. Aythya fuligula 21. Aythya marila 22. Fulica atra 23. Tringa totanus 24. Tringa nebularia 25. Tringa glareola 26. Tringa hypole ucos 27. Recurvirostra avose tla 28. Larus r·idibunclus 29. Larus argentatu s 30. Alcedo a tthis 31. Hirunclo rustica 32. Delichon urbica 33. Corvus cornix

U k u p n o:

-j+ + +

+ + + +

+ +

+ + -I­

+

+ +

-I­

-I- -I­

-I­

+ -I­

+ -I- -I­

+ + -I­

+ -I­

+ -!- -I­

19 16

Distribucija registrovane ornitotaune u vremenu ovog vodenog ekos istema za migraciju ptica Evrope, vrsta ptica zabilj ežen LI \Tijemc proljetne i jesenske

2. Naselje ptica močvarnih - poplavnih livada i

159

-I- + ,

T

+ + + +

j­ + +

+ + + +

+ + + +

+ 1- +

+ +

19 7

ukazuje na značaj jer je najveći broj migracij e.

pašnjaka

Zajednica nizinskih močvarnih, OdllO~il10 poplavnih livada i paš'njaka pripadaju vegetacijskoI1l redu Desclwmpsielalia H-ić (56) 58 psion caespitosae H"ić 30), a razv ijene su na zaravnjenom ,ezera i sela Miši i Golinjevo.

U ekosistemu plavnih li va da i ,pa šnjaka ustano vljeno sljedećih ptica:

(S veza S eschw'7­te re nu izm eđu

je za država n je

160 GZM (PN), sv. 30/1991 155-168 S. Obrali!: lIvifauna Buškog: jezera

V r s cl

1. Egretta alba 2. Egretta garzetta 3. Ardea cinerea 4. Ardea purpurea 5. Platalea leucorodia 6. Anas platyrhynchos 7. Anas querquedula 8. Buteo buteo 9. Falco subbuteo

10. Coturnix coturnix ll. Grus grus 12. Charadrius dubius 13. Vanellus vanellus J4. Tringa totanus 15. Tringa nebularia 16. Tringa glareola 17. Tringa hypoleucos 18. Numenius arquata 19. Gallinago gallinago 20. Larus ridibundus 21. Larus argentatus 22. Hirundo rustica 23. Delichon urb ica 24. Alauda an'ensis 25. Anthus pratensis 26. Anthus spinoletta 27. MotaciIla flava 28. Motacilla alba 29. Lanius collurio 30. Sturnus vulgaris 31. Pica pica 32. Coloeus moneclula 33. Corvus corn ix 34. Fringilla coelebs 35. Acanthis cannabina 36. Emberiza calandra

U k u p n o:

Tabela 2.

P e rl o d

Proljeć. Gnijež­ Jesen. Zimo­seoba III-IV

c1enje -VIII

seoba IX-XI

\'an je XII~lI

+ +

+ + -I­ + + +

+ --I + + + +

+ + + +

+ +

+ + + + t + +

+

+ + + + + + + + +

+ + ,

T

1­+ + + + + + +

+ + + + + -t + + + + + + -I­

+ + + +

24 26 17 6

Povoljni ekološki faktori omogućavaju zadržavanje relativno velikog broja vrsta ptica tokom cijele godine.

Veliki broj vrsta ptica čije je prisustvo tvedeno LI vrijeme gniježđenja (maj i juni) pt.ice su susjednih biocenoza. O\'dje se zadržavaju zbog ishrane.

GZM (PN), sV. 30/1991: 155-168 161S. Obratil: Avifauna Buškog .iezera

Druge vrste čiji je cenzus često značajan, pripadaju ,pticama srednje i sjevernijih dijelova Evrope koje za vrijeme migracije prelijeću ovo pod­ručje, a u zajednicama plavnih livada se zadržavaj'll zbog odmora i 'Prehrane.

Sig:urno gnijezde ove vrste: prepelica puapura (Coturnix coturnix), vivak (Vanellus vanellus), ,poljska ševa (Alauda arvensis), pliska ~uta (Mota­ciIla tava) i stmadica vel~ka (Emberiza calandra).

3. Naselje ptica suvih travnjaka i kamenjara

Zajednica suvih travnjaka i kamenjara vegetacijskog reda Seorzonero ­- Chrysopogonetalia H-iš et H-at 56 (58) nalaze se u n~posrednoj ,ili bližoj okolini akumulacije Buš,kog jezera (desna obala nukavca Riči.ne i potez: Renići - brana Kazaginac - BUikova gora - Mukišnica - Grabovica -­Karlov han - izvorišni dio Ričine).

Unutar zajednica travnjaka i kamenjara prisutne su manje obradive površine, žive ograde i skupine grmova (Crataegus spec., Rosa spec., Prunus spec. i dr.),

Registrovano je prisustvo ovih vrsta ptica:

Tabela 3.

P e r li o d

Proljeć. Gnijež- Jesen, Zimo-V r s t a seoba đenje seoba vanje

III-IV V-VIII IX-XI XII-II - '

1. Anser fabalis + 2. Accipiter gentilis + 3. Accipiter nisus + + 4. Buteo buteo + + 5. Falco subbuteo + 6. Grus grus + 7. Columba palumbus + + + 8. Columba livia + -I + 9. Streptopelia turtur +

10. Cuculus canorus + ll. Upupa epops + + 12. Jynx torquilla + + 13. Hirundo rus tica + + 14. Delichon urbica + 15. Alauda arvensis + + + 16. Anthus spinoletta + + 17. MotacilIa cinerea + + 18. MotaciIla alba + + + 19. La:nius collurio + 20. Sturnus vulgaris + 21. Pica pica + + + + 22. Pyrrhocorax graculus + 23. Coloeus monedula + 24. Corvus cornix + + + 25. Corvus corax + +

----- -- --

---

eZM (PN), sv. 30/ 1991: 155-168162 S. ObraIii: Avifauna Buškog jezera

26. Sylvia atricapilla + 27. Saxicola rube tra + 28. Luscinia megarhynchos + 29. Turdus pilaris + + 30. Turdus merula + + 31. Passer domesticus + + + + 32. Passer montanus + + + + 33. Fringilla coelebs + + + 34. Serinus serinus + + 35. Carduelis chloris + + 36. Carduelis cat-dueiis + + + 37. Acanthis cannabina + + + 38. Emberiza calandra + + -+

U k u p n o: 29 24 17 9

Najveći broj prezentnih Vf'sta predstavljaju gnjezdarice susjednih bio· topa ili ptice koje se u vrijeme seobe zbog ishrane i zaklona zadržavaju u ovim livadskim ,biocenozama.

pos·tojanje grmolike vegetacije unutar livadskih zajednica ekološki u s· lovIjava ,prisustvo ·niza vrsta ·koje u njima gnijezde, a prehranjuju se n ii livadama ili skromnim Obradivim pov.rši.nama (Cuculu s cano rus, Upupa epops, Jynx torquilla, LanillS col/urio, Sylvia alricapilia, Luscinia megarhynchos J

dr.). ~igurne gnijezdarice ovih livadskih zajednica .su poljska ševa (Alaude

arvensis) i travaIlka obična (Saxicola rubeira).

4. Naselje ptica šumske zajednice bjelograba

Šumska vegetacija predstavljena je uglavnom termof·ilnom zajednicom bjelograba (As. Carpine1um orientalis adrialicunl (H-ić 39) H-at et al. 73) sa više subasocijacija i facijesa. Najčešći facijesi su sa meduncem (Quercus pubescens) i sa cerom (Quercu s cerris).

Zajednica gusto obrasta st·rme padine Kamešnice od KraJjičtnog nas-ipa do Rašelj,ke, a dalje preko BU!kove gore, Grabov.ice, Karlovog hana do izvo­rišnog ·dijela Ričine predstavljena je u obliku manjih šuma i Šumamka.

U biocenozama šuma bjelograba ustanovljeno je zadržavanje ovih vrsta ptica:

Tabela 4.

P e r Li o d

ProJjeć . Gnijež- Jesen. Zimo-V r s t a seoba đenje seoba vanje

lU-lV V-VIII IX-XI XII-II

1. Accipi ter gentilis + 2. Acoipi-ter nisus + + 3. Buteo buteo + + 4. Falco subbuteo + 5. Columba palumbus + + +

-- ---

--- --

GZM (PN), sv, 30/ 1991: 155-168 s, Obratil : Avifauna Buškog jezera 163

6. Columba oenas + + 7. Columba livia + 8, Cuculus canorus + 9, Upupa epops + +

la, Jynx torquilla + + ll. Picus viridi s + + 12, Dendrocopos major + 13. Hirundo rustica + + 14. LulIula arborea + 15, An Lnus trivialis + + 16, Lanius coliurio + 17. Lanius minor + 18, Oriolus oriolus + 19. Sturnus vulgaris + -l- + 20. Garrulus giandarius + + + + 4,1. Pica pica + + + + ti. Corvus cornix + + + + 23. Troglodytes troglody tes + 24, Sylvia atricapilla + + 25. Sylvia communis + 26, Sylvia curruca + 27, Phylloscopus collybita .;­ + 28 , Phylloscopus sibilatrix + 29. Saxicola rube tra + + 30. Saxicola torqLlata + 31. Oenanthe oenanthe + + 32, Phoenicurus ochruros + + 33. Eri thacus rubecula + + + 34, Luscinia megarhynchos T+ 35 , Turdus pilaris + 36, Turdus merula + + + + 37 , Turdus viscivorus + 38. Aegithalos caudatus' + 39, Parus lugubri s + 40, Parus coeruleus + 41. Parus major + + + + 42, Passer domesticus + + 43, Passer montanus + + + + 44, Fringilla coelebs + + + + 45, Serinus serinus -'­+ + 46. Carduelis chloris + + + 47. Carduelis carduelis + + + + 48. Acanthis cannabina + + + + 49, Emberiza citrineJIa + + 50, Emberiza cia + Sl. Emberiza cirlus ++

U k LI P n o: 33 38 18 17

164 GZM (PN), sv. 30/1991: 155-168 S. Obrali! : Avifauna Buskog jeze ra

Najveći broj vrsta 'konstatovan je u doba gniježđenja ptica. Domi n i­raju dendrofilne vrste iz porodice muharica (Muscicapidae) i vrste vezane za s'prat grmova (swačak - Lanius spec" grmuš~ - Sylvia spec, i dr.),

U 'degrad,iranim zajednicama koje imaju fizionomiju kamenjara Sa pri ­sunnim 'travnatim čis.tinama, česte su petrofilne vrste, kamenjar obični

(Oenanthe oenanthe) i plani-nska orvenorepka (Phuel1icurus ochruros). Prisus tvo trS tenjaka velilkog (Acrocephalus arul1l)inaceus) us tanovljeno

je u močvarnoj vegetaciji biljne zajednice trslika (sveza Phragmitiol1) koju nalazimo u fragmen tamom obliku na rubovim8 staj8ćih i tekućih voda izvan brane Kazaginac.

ZAKLJUčCI

Analiza rezultata (Tabela 1-4, Prilog 1-2) prvih ornitoloških istr3­živanja obavljenih u razdoblju 1984 - 1987. godine na vještačkoj akumu­laciji Buško jezero i priobalnom području, omogućava donošenje s ljedeci h zaključaka:

l. Na istraživanom području registrovano je prisustvo 102 vrste ptica iz 33 porodice.

2. Disperzija avifaune u vremenu ukazuje na sljedeću prezentnost vrsla u sezonskim aspektima:

Proljetni aspekt (period proljetne seobe plic8) 63 vrste Ljetni aspekt (period gniježđenja plica ) 73 vrSte Jesenski aspekt (period jesenske seobe ptica) 46 vrsta Zimski aspekt (period zimovanja ptica) 25 vrsta

3, Disperzija ptica u prostoru ukazuj e na sljedeću prezen tnost vrsta u najkarakterislič nijim ekosistemima:

Ekosistemi šu ma bjelograba 51 vrsta - Suvi 'travnjaci ikamenjare 38 vrsta - Močvarne - poplavne livade l pasnjaci 36 vrsta - Otvorene vodene površine 33 vrste

4. Buško jezero kao antropogeni ekosis tem ima progradaciono dejstvo na 'papulacije ptica srednje i sjevernijih dijelova Evrope, jer pro­stranstvom vodenih površina i ekosistem8 u priobalnom području u vrijeme migracije ptice nal8ze povoljne uslove za odmor i prehranu,

LITERATURA

M a t v e j e v, S.D. - Vasić, V.F. (1973 ): CATALOGUS FAUNAE JUGOSLAVIAE , IV / 3 (A ves), Ljubljana.

R e i s er, O. (1939): ORNIS BALCANICA 1. (Bosnien und Herzegowina), Wien. ~ j l i Ć, Č , et A b a d ž i Ć, S a b a h e t a (1989): PRIKAZ IvIAKROFlTSKE VEG;2­

TACIJE BU~.K.OG J EZERA (BOSNA) I UŽEG PRIOBALNOG PODRUČJA, GZM (PN), NS, sv. 28: 129-141 , Sarajevo.

Vau r i e, Ch, (1959): The Birds of the Palearctic Fauna - P a s s e r j for ID e s, London.

Vaurie, Ch. (1965): The Birds of th e PalearClic Fauna - . Non Passerifor­m e s, London .

Z u b č e v i Ć, O. et S p a h i Ć, M, (1985 ): Savremen i (recen Lni) filič kogeografski procesi na području Buškog blata , dio elabora ta projekla ISTRAžIVANJi\ VODENOG EKOSISTEMA BU~KOG JEZERA USMJERENO NA RIBARSKU EKSPLOATACIJU, Biološki institut Univerz iteta u Sarajevu, Sarajevo.

165 elM (PN), sV . 30/1991: 155-168 S. Obrati!: Avifauna BlI ~ kog .iezera

Prilog j.

SISTEMATSKI PREGLED registrovanih vrsta ptica i njihova distribucija u vremenu oa Buškom jezeru

i užem priobalnom područj u 1984 - 1987. godine .

P e r -J o d

PORODICA - v r s l a Proljeć. seoba III-IV

Gnijež­denje V-VIII

Jese.n. seoba IX-XI

Zimo­vanje XII-Il

GAVIIDAE J. Gavia arc tica +

PODICIPEDIDAE 2. Podiceps rufico lli s + 3. Podiceps ngricolli s + 4. Podiceps cristatus + + + +

PHALACROCORACIDAE 5. Pha lacrocorax carbo + 'T +

ARDEIDAE 6. Egretta alba + 7. Egretta garze tLa + + 8. Ardea cinerea + + + + 9. Ardea purpurea +

THRESKIORNITHIDA E 10. Platalea ieucorodia +

ANATIDAE 11. Anser fabalis + 12. Anas platyrhynci10s + + + 13. Anas crecca + 14. Anas penelope + 15. Anas acuta + 16. Anas querquedu la + + 17. Anas clypeata + 18. Netta rufina + 19. Ayrhya ferina + + + 20. Aythya nyroca + + 21. Aythya fuligula + 22. Aythya marila +

ACCIPITRIDAE 23. Accipiter gentilis + 24. Accipiter nisus + + 25. Buteo buteo + + +

FALCONIDAE 26. Falco subbuteo +

PHASIANIDAE 27. Coturnix coturnix +

GRUIDAE 28. Grus grus +

166 GZM (PN). sv , 30/ 1991: 155-168

S, Obrali! : Avifauna Buškog jezera

RALLIDAE 29, Fulica atra

CHARADRIIDAE 30, Charadrius dubius 31. Vanellus vaneIlus 32, Tringa totanus 33, Tringa nebularia 34, Tringa glareola 35, Tringa hypoleucos 36, Numenius arquata 37, Gallinago gallinago 38, Recurvirostra avosetta

LARIDAE 39, Larus ridibundus 40, Larus argentatus

COLUMBIDAE 41. Columba palumbus 42, Columba oenas 43, Columba livia 44, StreptopeJia turlur

CUCULIDAE 45, Cuculus cano rus

APODIDAE 46, Apus apus

ALCEDINIDAE 47, Alcedo a tthis

UPUPIDAE 48, Upupa epops

PICIDAE 49, Jynx orquilla S0, Picus vi ridis Sl. Dendrocopos major

HIRUNDINIDAE 52, Hirundo rustica 53, Delichon urbica

ALAUDIDAE 54, LuIlula arborea SS, Alauda arvensis

MOTACILLIDAE 56, Anthus lrivialis 57 , Anthus pratens is 58, Anthus spinoietta 59, Motaciila flava 60, MotacilIa cinerea 6L MotaciIla alba

LANIIDAE 62, Lanius co1Jurio 63, Lanius minor

ORIOLIDAE 64 , Oriolus oriol us

+

+ + +

+ + +

+ +

+ + +

+

+

+

+

+

-f

+

+ +

+ + +

-I­

+

+

+ + + + +

+ + + + T + +

+

+

+ +

+

+ +

+

+ +

+ + +

+ +

+ + T

+ + +

T

-+­

T

- -- -- -167 eZM (PN), S I'. 30/1991: 155-168

S . Obra iii : Avifauna Buš kog .ieze ra

STURNIDAE 65 . Sturnus vulgaris

CORVIDAE 66. Garrulus glandarius 67 . Pica pica 68. Pyrrhocorax graculus 69. Coloeus monedula 70. Corvus cornix 71. Corvus corax

TROGLODYTIDAE 72. Troglodytes troglodytes

MUSCICAPIDAE 73. Acrocephalus arundinaceus 74. Sylv,ia atricapilla 75. Sylvia communis 76. Sylvia curruca 77. Phylloscopus collybita 78. PhyJloscopus s ibilatrix 79. Saxicola rubetra 8r.. Saxicola torquata 81. Oenanthe oenanthe 82. Phoenicurus ochruros 83 . Eri thacus rubecula 84 . Luscinia megarhynchos 8" J. Turdus pilaris 86. Turdus merula 87. Turdus viscivorus

AEGITHALIDAE 88. Aegithalos caudatus

PARIDAE 89. Parus lugubris 90. Parus coeruleus 91. Parus maj or

PLOCEIDAE 92. Passer domes ticus 93 . Passer montanus

FRINGILLIDAE 94. Fringilla coelebs 96. Carduelis chloris 97. Carduelis carduelis 98 . Acanthi s cannabina

EMBERIZIDAE 99. Ember,iza calandra

100. Emberiza ci trineIla 101. Emberiza cia 102. Emberiza cirius

U k Ll P n o:

+ + +

+ I- + + + + -I- +

+ + + + + + + + +

+

+ + +

+ + + + +

+ + +

+ + + + + + + + + + + + + + + +

+ +

+

+ +

+ + + +

+ + + + + + + +

+ + + + + + + + +- + + + + + +

+ + + + +

+ + + 63 73 46 25

168 GZtv! (PN) , sv . 30/ 199): 15.1-168 S. Obrati!: Avifauna Buškog jezera

Prilog 2. PREGLED

distribucije regisLrovanih vrsta ptica u prostoru i \Temel1U na Buškom jezeru i užem priobalnom POdl-UČjU 1984 - 1987, godine

Naselje ptica u ekosistemima Ukupno reg istr. vrsta

P e

Proljeć, seoba

r i o

Gnijež­đenje

d

Jesen, seoba

Zimo­vanje

l. Otvorenih vodenih površina 33

III-IV

19

V--VIII

16

IX-XI

19

XII-II

7 \

2. Močvarnih - poplavnih livada i pašnjaka 36 24 20 17 6

3, Suvih tra\'l1jaka i kameniara 38 29 24 J7 9

4, ~umskih zajednica bjelograba SJ 33 38 18 17

SUMMARY

A CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF THE BUSKO LAKE AVIFAUNA (BOSNIA) AND THE BANKS IN ITS NEAR VICINITY

The Busko l<lke is cl man-made stora~>·e basin whose water is used for the requirements or the >,ORLOVAC" HydlO 'Power Plant. It was created in 1972 by rlooding al te Busko H!ato basin whose largest surface areas had been over· gro\l'n by periodically flooded meadows and pa-stures. The lake is locClted at th~ furthest south-east section of the Livanjsko Polje,

An analysis of the results (Table 1-4, Enclosures 1- 2) obtained from tile first ornythologieal investigations conducted during Lhe period between 1984 anJ 1987 in this new:y-c;-ealed anthropogenous ·,vater ecosystcm and its surrounding ecosystems provide lbe following conclusions:

L Presence of 102 bird species belonging to .'33 families was registered in the investigated region (Enc!osllre 1).

2. The avifallJlr\ dispersion during that time (Enclosure 1) indicates the follo wing presence o~ '<lrious ~:pecies Clccording ~o the seClsonal aspect:

- Sr..-ing - the Jlcriod of Spring bird emmigration - 63 species _ . Summer - the nesting period - 73 specie';

Autumn - the perioe! of ;lUtumnal emmigration - .+6 species - Winter - the period of winterillg - 25 species

j, Bird di~pers ion in space (Table 1-4, EncJo5ure 2) indicates the following presence of bird sj1ecies within the most chancteri"ric ecosystems:

- oren 'va tCI suri ace areilS - 33 species m8rshy flooded rreado\\'s and paslures - .16 specie~ dry grassy and rocky ground - 38 species white lIornbeam forest communities - 51 species