ANALIZA RIJEČNOG KORIDORARIJEKE DRAVE

SEE RIVER PROJECT

HAND IN HANDFOR RIVERS

WWW.SEE-RIVER.NET

VODNO GOSPODARSTVO

mr.sc. Marina Barbalić dipl.ing.građ.Hrvatske vode

Hlebine, 6.ožujak 2014.

Zadaci Izvješća:� Analiza resursa

� Analiza rizika

� Prostorna analiza

� Analiza institucionalnog ustroja

� Analiza projekata

� Analiza dionika

� Karta „problemskih“ područja

RESURS

HOT-SPOT

RIZIK

DIONICI

SLIV – RIJEČNI KORIDOR

Rijeka Drava jedna je od najvećih pritoka rijeke Dunav. Izvore u Južnom Tirolu u Italiji pa do ušća u Dunav , protječe kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku. Ukupne je duljine 749 km, i površine sliva od oko 41 000 km2. Površina sliva Drave u Hrvatskoj iznosi 7 000 km2, a ukupna duljina toka iznosi 323 km.

Značajnije pritoke Drave u Hrvatskoj:Mura, Plitvica, Bednja, Bistra, Rog-Strug, Županijski kanal i Karašica.

Vodeni režim Drave je kišno-ledenjački (mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovini proljeća i ljeti)

- srednji protoci kreću se od 326 m3/s pa sve do 556 m3/s

Stanje površinskih voda

VODNO TIJELO EKOLOŠKO STANJEHIDROMORFOLOŠKO

STANJE

FIZIKALNO-

KEMIJSKO

STANJE

DDRN020001 loše loše dobro

DDRN020002 umjereno umjereno dobro

DDRI020003 umjereno umjereno dobro

DDRI020004 umjereno umjereno dobro

DDRI020005 loše loše vrlo dobro

DDRI020007 umjereno umjereno dobro

187%

5723%

6325%

7429%

4016% vrlo dobro

dobro

umjereno

loše

vrlo loše

- Zalihe „obnovljivih“ podzemnih voda iznose oko 1 054x106 m3 godišnje (Plan upravljanja vodnim područjima)

- Vodonosnik međuzrnske poroznosti

- Kategorija visoke i vrlo visokeprirodne ranjivosti vodonosnika

- Utvrđeno je 6 grupiranih vodnih tijelapodzemne vode

- Površine vodnih tijela: 100 do 5 000 km2

- Relativno je dobro

- Prekogranični karakter

- Tip ekosustava: vodeni i kopneni

Stanje podzemnih voda

Morfološke promjene – degradacija korita

Glavni uzroci promjena su: - presijecanje meandara tijekom 19. stoljeća, što je rezultiralo skraćivanjem nizvodnog

dijela rijeke Drave za polovicu svoje prethodne duljine, - izgradnja hidroelektrana u 20. stoljeću - eksploatacija šljunka i pijeska iz korita – kod Botova i Donjeg Miholjca je zabilježeno

značajno smanjenje ukupnih godišnjih količina suspendiranog nanosa (nakon 1981)

Stanovništvo

Na području dravskog sliva ima oko 970 naselja, u kojima živi oko 830 000 stanovnika.

Uglavnom prevladavaju manja naselja, a od većih gradova se izdvaja Osijek (108 000 stan.) i Varaždin (47 000 stan.)

Gospodarska aktivnost

• oko 63% sliva su poljoprivredne površine sa znatno manjim udjelom šuma (25%)

• tekstilna, drvna i prehrambena industrija

Registar zaštićenih područja Zaštićena područja su:

- područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju (zone sanitarne zaštite),

- područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama,

- područja za kupanje i rekreaciju,

- područja podložna eutrofikaciji (osjetljiva područja) i područjaranjiva na nitrate iz polj. izvora,

- područja namijenjena zaštitistaništa ili vrsta krajobraza, gdje je održavanje ili poboljšanjestanja voda bitan element njihove zaštite prema propisima o zaštiti prirode,

Koncepcija zaštite od poplava zasnovana je na obrambenim nasipima i širokim inundacijskim pojasovima uz vodotoke. Najveće poplave rijeke Drave zabilježene su 1964., 1965., 1966. i 1972.2012. godine prilikom prolaska vodenog vala rijekom Dravom, došlo je do prelijevanja nasipa te do oštećenja i rušenja dijela nasipa, a što je za posljedicu imalo plavljenje okolnih naselja i znatne materijalne štete na području Slovenije i Hrvatske.

Upravljanje poplavnim rizicima

Hidrotehničke građevine

• povoljan utjecaj (obrane od poplava, osiguranje vode za vodoopskrbu, proizvodnja električne energije, osiguranje vode za navodnjavanje, regulacija režima malih voda, sport, rekreacija, plovidba)

• negativan utjecaj na prirodu i okoliš

Upravljački okvir - Planski dokumenti

VODNO GOSPODARSTVOZAŠTITA

PRIRODE

PROSTORNO

PLANIRANJE

SUDJELOVANJE DIONIKA NA RAZLIČITIM NIVOIMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

PLAN UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA PLAN UPRAVLJANJA

RIZICIMA OD POPLAVA

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE I UPRAVNO VIJEĆE HRVATSKIH VODA

VIŠEGODIŠNJI PLANOVI GRADNJE

PLAN UPRAVLJANJA

VODAMA....

VODNO GOSPODARSTVOZAŠTITA

PRIRODE

PROSTORNO

PLANIRANJE

PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU

PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (PUO)

STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (SPUO)

STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA

PROSTORNI PLANOVI:- ŽUPANIJE I GRADOVI

- POSEBNA PODRUČJA

- OPĆINE I GRADOVI

- URBANISTIČKO

PLANIRANJE

- DETALJNO PLANIRANJE

Hvala na pažnji!

WWW.SEE-RIVER.NET