seminar- pretraga
DESCRIPTION
PretragaTRANSCRIPT
1. UVOD
Tema ovog seminarskog rada je Pretraga. Prvenstveno ju možemo definirati kao istraživanje
predmeta pretrage uporabom osjetila i njihovih pomagala pod uvjetima koji su opisani u Zakonu
o kaznenom postupku.
U radu je naglasak stavljen na pretragu kao kriminalističku cjelinu, tj. tema je sagledana kroz
prizmu kriminalističke taktike.
Razrađena je kroz nekoliko cjelina. Pravo je obrađen pojam i vrste pretrage, gdje je sama
pretraga i definirana, kojim je pozitivnim propisima uređena, tko je vodi te koje su vrste pretrage
s obzirom na različite kriterije.
U drugom dijelu se govori o pripremanju pretrage i općim taktičkim pravilima pretrage gdje je
dana i objašnjena razlika između oba pojma. Postavljeno je pitanje vremena provođenja pretrage,
odnosno vremenskog okvira u kojemu je najbolje započeti pretragu, što sve spada u opća
taktička pravila pretrage.
Treći je dio detaljnije je posvećen vrstama pretrage. U to ulaze pretraga osoba, pretraga doma i
drugih prostora te pretraga pokretne stvari koja uključuje pretragu računala i nekoliko vrsta
prijevoznih sredstava.
1
2. POJAM I VRSTE PRETRAGE
Pretraga je jedna od radnji i mjera procesne prisile koja se poduzima radi pronalaženja
počinitelja kaznenog djela, tragova ili predmeta važnih za kazneni postupak, a vjerojatno je da se
oni nalaze u određenom prostoru, kod određene osobe ili na njezinome tijelu. Zakon o kaznenom
postupku je definira kao „istraživanje predmeta pretrage uporabom osjetila i njihovih pomagala,
pod uvjetima i na način propisan Zakonom o kaznenom postupku i drugim propisima.“1 Može se
poistovjetiti sa pregledom, no razlika je u pravnom uređenju. Za pretragu je nužno da se izvodi
prema storgim zakonskim pravilima jer se u protivnom slučaju dobiveni rezultati ne mogu
upotrijebiti kao dokaz. Takvi bi se rezultati sveli na opće spoznaje do kojih se dolazi pregledom.
Prije svega, pretragu uređuju različiti pravni propisi, Ustav, Zakon o kaznenom postupku, propisi
o policiji, o graničnoj i carinskoj službi, kao opći propisi, ali također pretrage mogu biti
uključene i u neke posebne porpise (npr. ovlast za pretragu zapovjednika hrvatskog broda).
Pretrage se, one koje uređuju opći propisi, mogu podijeliti prema nekoliko kriterija: prema
postupovnom cilju (poduzimaju se radi pronalaska i uhićenja počinitelja, pronalaska i
privremenog oduzimanja predmeta, tragova i drugih nositelja dokaza-dokazne pretrage,
osiguranja tijeka postupka ili s drugim posebnim ciljem), s obzirom na predmet (pretraga osoba,
pretraga stana, pretraga prirodnog prostora-primjenjuju se pravila o očevidu, pretraga pokretne
stvari, pretraga prijevoznog sredstva, pretraga opasne stvari, pretraga računala), prema
postupanju pri pretrazi (redovita, izvanredna i hitna), te s obzirom na stadij u kojemu se
poduzima (prije početka kaznenog postupka, tijekom kaznenog postupka, kao radnja nepravog
kaznenog postupka-npr. pružanje međunarodne pravne pomoći).
Pretragu nalogom određuje sudac istrage na zahtjev državnog odvjetnika, ako nije drugačije
određeno u Zakonu o kazenom postupku. „Nalog o pretrazi mora sadržavati: oznaku predmeta
pretrage (osobe, doma, drugih prostora ili pokretnih stvari), svrhu pretrage, tijelo koje će provesti
pretragu“2. O zahtjevu o pretrazi sudac istrage će odlučiti odmah, najkasnije u roku od četiri sata
od primitka zahtjeva, a izvršava se u roku od tri dana od njegova izdavanja. U pravilu, osim ako
Zakon o kaznenom postupku ne predviđa nešto drugo, nalog o pretrazi će se prije početka
1 Zakon o kaznenom postupku (pročišćeni tekst, Narodne novine- br.121/11).2 Ibid., čl. 224.
2
pretrage predati osobi kod koje će se provesti pretraga, koja raspolaže predmetom pretrage ili
osobi koja se pretražuje. Provest će je državni odvjetnik, istražitelj ili policija. Iznimno se
pretrazi može pristupiti i bez prethodne predaje naloga ako: „se pretpostavlja oružani otpor, je
nužno da se kod sumnje na kaznena djela koja je počinila grupa ili zločinačka organizacija ili čiji
su počinitelji povezani s inozemstvom, pretraga obavi iznenada, se pretraga ima obaviti u javnim
prostorijama, postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja omogućilo sakrivanje, uništenje
ili oštećenje predmeta ili tragova koji se trebaju oduzeti, postoji sumnja da bi prethodno davanje
upozorenja ugrozilo sigurnost osobe koja poduzima pretragu, je vlasnik ili posjednik doma ili
pokretne stvari nedostupan.“3 Sudac istrage će o pretrazi odlučiti rješenjem protiv kojega državni
odvjetnik ima pravo žalbe u slučaju da je sudac istrage odbio ovjeriti nalog o pretrazi ili zapisnik
o provedenoj pretrazi.
3 Ibid., čl. 244.3
3. PRIPREMANJE PRETRAGE I OPĆA TAKTIČKA PRAVILA PRETRAGE
Pripremanje pretrage razlikuje se od općih taktičkih pravila, odnosno od planiranja same
pretrage. “U pripremanje pretrage obično ulaze sljedeće radnje i postupci: prikupljanje
informacija o mjestu gdje će se obaviti pretraga, prikupljanje informacija o vremenu kada obaviti
pretragu. Nadalje, potrebno je obaviti izbor službenika i odrediti potrebnu opremu.”4 Svakako je
potrebno da se u okviru operativnog plana pretrage odgovori na određena pitanja kao što su: što
ili koga tražiti, gdje tražiti, kad tražiti, kako tražiti, s kakvom opremom, s kojim brojem osoba
treba pretraživati?
Pri pretrazi je izuzetno važna primjena načela razmjernosti, bez prekidanja kako bi se izbjegla
nepotrebna šteta. Vrlo je važno vrijeme započinjanja pretrage. Ono ne smije biti niti prerano niti
prekasno jer bi se na taj način mogli otkriti ciljevi istrage ili bi moglo doći do uništenja, skrivanja
ili uklanjanja dokaza, bjega ili skrivanja osoba. Svakako prilikom tog određenja valja voditi
računa o težini tj. o karakteru počinjenog kaznenog djela.
Treba se čuvati taktički neutemeljene pretrage te kao pravilo uvijek treba služiti kriterij: “ako se
s obzirom na raspoložive podatke prije očekuju negativni nego pozitivni rezultati, provođenje
pretrage treba odložiti.”5 Dakako, nije pravilno, sa taktičkog stajališta, od pretrage odustati zbog
proteka određenog vremena ili poduzimanja neke druge postupovne radnje. Budući da pretraga
uvijek predstavlja svojevrstan rizik, prilikom započinjanja u obzir je potrebno uzeti karakter
kaznenog djela te sve podatke o kriminalnoj djelatnosti okrivljenika.
Kako je već ranije istaknuto, od pripremanja treba razlikovati opća taktička pravila pretrage, te
tako u potonje spadaju: planiranje, zakonito postupanje, tajnost priprema, iznenadno postupanje.
“Planiranje pretrage je planiranje radne cjeline međusobno povezanih raznorodnih zadaća
usmjerenih određenom cilju.”6 Uvijek se mora izvoditi planski, bez obzira radi li se o redovitoj,
izvanrednoj ili hitnoj pretrazi. Dakle, predmet i vrsta pretrage su konstante, dok su ostali
čimbenici varijabilni i ovise o konkretnim sadržajima istraživanja. Osnovne zadaće planiranja su
određivanje ciljeva koje treba postići, razrada taktičkog načina pretrage i određivanja elemenata
4 Pavišić, Modly, Veić, Kriminalistika. Knjiga 1., Goldenmarketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006., str. 321.5 Ibid., str. 322.6 Ibid., str. 318.
4
istražne situacije. Kada govorimo o elementima istražne situacije, u prvom se redu misli na
postojeća saznanja i očekivane spoznaje. Važan element je i prostor u kojemu se pretraga planira
(vrsta prostora, stanje, okolina i dr.) ili osoba kao objekt pretrage (osobna svojstva, stanje u
kojemu se nalazi, posebni rizici i dr.).
„Taktički način polazno uvjetuju elementi istražne situacije, pravila postupanja koja se imaju
primijeniti i konkretni modaliteti pretrage. Pravila postupanja određuju vrstu, okvire, sadržaj i
doseg zahvata.“7 Voditelj pretrage mora točno znati što traži, način na koji traži, svojstva objekta
u kojemu pretražuje kako ne bi došlo do improviziranog ili spontanog pretraživanja. Posebno je
važno, osim određenja objekta pretrage, uzeti u obzir značajke prostora pretrage, osobito
prilikom pretraživanja računala, prijevoznih sredstava, telekomunikacijskih sustava...
Od redovite i izvanredne pretrage znatno se razlikuje hitna pretraga kod koje je karakteristična
izrada općeg plana hitne pretrage. Također službenici koji poduzimaju hitnu pretragu moraju
detaljno poznavati opći plan hitne pretrage i način na koji će ga provesti, što uključuje i
praktičnu uvježbanost.
Policijski službenik uvijek ide za tim da rezultati pretrage budu uvjerljivi i pouzdani te svakako
provjerljivi kroz postupovna pravila. Pretraga će svoju punu svrhu postići tek ako izdrže
postupovnu provjeru.
Što se tiče zakonitosti postupanja, pretraga se uvijek mora pridržavati stogih jamstvenih pravila
jer nepridržavanjem istih se čini kazneno djelo, dolazi do neuspješnog kaznenog progona, a u
krajnjoj liniji i do pogrešne sudske odluke.
Pripreme za pretragu moraju biti tajne. „Objava planirane pretrage nužno dovodi do
nemogućnosti postizanja ciljeva i trebala bi i posljedično dovesti do kaznenog progona
službenika koji su odali tajnu.“8 Od ovoga se načela može odstupiti jedino iz taktičkih razloga.
Pretraga mora biti iznenadna. Postoje određene iznimke gdje se odstupa od ovoga pravila kao što
su: pretraga u nepristupačnim prostorima, kada je objekt uočen, ali se ona provodi tek po
7 Ibid., str. 319.8 Ibid., str. 320.
5
osiguranju tehničkih mogućnosti, zatim kod rekonstruktivnih koje se u dokazne svrhe provode
tijekom rasprave ili u kasnijoj fazi.
6
4. VRSTE PRETRAGE
4.1. Pretraga osoba
„Pretraga osobe predstavlja jednu od vrsta pretrage koja se obavlja sa svrhom da se kod
pretraživane osobe pronađu tragovi kaznenog djela, predmeti važni za kazneni postupak ili drugi
predmeti.“9 Zakon o kaznenom postupku pretragu osoba regulira u članku 251. gdje u stavku 1.
navodi da „Pretraga osobe obuhvaća pretraživanje odjeće, obuće, površine tijela, pokretnih stvari
koje osoba nosi ili su u njezinom posjedu, prostor u kojem je osoba zatečena u vrijeme
poduzimanja pretrage i sredstvo prijevoza kojim se koristi u vrijeme pretrage.“10 Pretraga
uključuje i dijelove prostora u kojima se osoba nalazi za vrijeme pretrage, što osobito vrijedi za
slučajeve hitne i iznenadne pretrage. U suprotnom bi to značilo da stvar koja nije u fizičkom
doticaju izlazi iz okvira pretrage.
Vrlo je važno za pretragu osoba odrediti granice, način i jakost posizanja u osobu koju se
pretražuje. Potrebno je napraviti razliku između pretrage sa jedne strane, i očevida i tjelesnog
pregleda, kao vještačenja, sa druge strane jer je pretraga radnja na čijoj se osnovi drugim
radnjama utvrđuju činjenice.
Pretraga osobe obuhvaća samo površinu tijela (u to ulaze šupljine tjelesnih nabora, kosa, prostori
na tijelu obrasli dlakama, prostori između nožnih prstiju, pod pazusima). Razlog ovomu krije se
u ustavnoj zaštiti osobnosti, odnosno tjelesne nepovredivosti. Zakon o kaznenom postupku
također je unio odredbu kojom se štiti tjelesna nepovredivnost osobe. „Pri pretrazi osobe ne
smije se ulaziti u tijelo osobe koja se pretražuje, niti se od tijela smiju odvajati nadomjesci
dijelova tijela ili pomagala tjelesnih organa pričvršćena uz tijelo (proteze i slično).“11 Sve više od
toga više od toga nije pretraga nego tjelesni pregled koji koji se obavlja sukladno odredbama o
vještačenju.
Osoba koja se pretražuje nije dužna surađivati u pretrazi, te je stoga vrlo važno pitanje vezano uz
svladavanje osobe koja se pretražuje. Organi pretrage pozivaju osobu koju se pretražuje da
9 Ibid., str. 324.10 Zakon o kaznenom postupku, op.cit. (bilj. 1)11 Ibid.
7
dobrovoljno izruči tu osobu, tj. predmet pretrage. Kako je tijelo objekt pretrage, slučaj
nepostupanja prema zahtjevu tijela koje obavlja pretragu predstavlja oblik otpora pretrazi.
U određenim situacijama kao što su sprječavanje bijega osobe, sprječavanje uništenja predmeta
koji se imaju oduzeti, sprječavanje samoozljeđivanja dozvoljava se uporaba sredstava prisile, tj.
dozvoljava se izdavanje određenih zapovijedi (da nasloni ruke na okolne čvrste predmete, da
raširi noge, stavi ruke iza potiljka...) pri čemu se treba rukovoditi načelom razmjernosti.
Kao što je ranije navedeno, pri pretrazi Zakon izričito zabranjuje odvajanje nadomjestaka
tjelesnih organa. U slučaju potrebe provodi se vještačenje, a ne pretraga. „Ako pri pretrazi treba
ući u tjelesne šupljine, odvojiti od tijela nadomjeske tjelesnih organa ili ako se pojavi sumnja da
pretraga izravno ozbiljno ugrožava zdravlje osobe koja se pretražuje, tijelo koje provodi pretragu
zastat će s njezinim provođenjem i u roku od tri sata postupiti prema članku 326. stavku 2. ovog
Zakona. Ako se u navedenom roku ne može nastaviti pretragu, izvijestit će se o tome državnog
odvjetnika i obustaviti pretraga.“12
Također, pretragu osobe obavlja osoba istog spola, osim ako to nije moguće što se unosi u
zapisnik o pretrazi. Kod pretrage maloljetnika prisutni moraju biti roditelji ili skrbnik, odnosno
socijalni radnik ako roditelja ili skrbnika nema ili odbiju prisustvovati pretrazi.
4.2. Pretraga doma i drugih prostora
Cilj pretrage doma i drugih prostorija okrivljenika je prikupljanje dokaza i tragova ili pronalazak
i hvatanje osobe za kojom se traga. „Njome se prikupljaju dokazi za kazneni postupak koji se u
većini slučajeva na drugi način ne bi mogli prikupiti, ali istovremeno se zadire u područje
ljudskih prava, pa tu ranju možemo predstaviti kao klasičan primjer poznatog problema
uravnoteženja dviju suprotnih tendencija u kaznenon postupku: tendencije za efikasnošću i
tendencije za zaštitom prava građana.“13 Prije svega ljudska prava u Republici Hrvatskoj su
zajamčena Ustavom Republike Hrvatske koji sadrži odredbe o nepovredivosti doma.
12 Ibid.13 Gluščić, Stjepan, Pretraga stana i drugih prostorija u kaznenom postupku, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, god. 4.-br. 1., Zagreb, str. 197.
8
Pojam stana se vrlo široko odrđuje, te se tako pri pretrazi doma pretražuje „jedna ili više
prostorno povezanih prostorija koje osoba koristi kao svoj dom, te prostori koje su s domom
povezani prostorno i istom svrhom korištenja.“14 Stoga stan može biti imanje, samostojeća kuća,
brodska kabina, hotelska soba itd. Također pretraga doma obuhvaća i pretragu osoba koje su
zatečene u domu i drugim prostorima u vrijeme pretrage. Zakon o kaznenom postupku u čl. 252.
st. 2. i 3. navodi: „Pretraga drugih prostora odnosi se na prostore različite od doma koji su
označeni u nalogu za pretragu, u kojima se ne može provesti pretraga bez naloga; Pretraga doma
i drugih prostora obuhvaća i pretragu pokretnih stvari i svih osoba zatečenih u domu i drugim
prostorima, kad je to navedeno u nalogu o pretrazi ili kad u odnosu na zatečene osobe postoje
uvjeti za pretragu bez naloga.“15
Pri pretrazi, tj. pri izvršavanju naredbe suda o pretrazi važno je držati se propisanog redosljeda
radnji. Potrebno je pribaviti nacrt objekta i okoline, zatim se izvršava blokada kako bi se
izbjegao bijeg osoba, bacanje predmeta kroz prozor, a tek nakon toga službenici pristupaju
pretrazi.
Nalog o pretrazi predaje se osobi kod koje se pretraga obavlja u slučaju da se ne očekuje otpor.
Također o tome nalogu ona ima pravo obavijestiti branitelja po svom izboru. Zakon o kaznenom
postupku to pitanje je regulirao čl. 253.: „Prije pretrage doma, osoba na koju se odnosi nalog o
pretrazi poučit će se da ima pravo izvijestiti branitelja koji može biti prisutan pretrazi. Tijelo koje
provodi pretragu omogućit će toj osobi da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati
s pretragom do dolaska branitelja, a najkasnije do tri sata od kad je osoba izjavila da želi uzeti
branitelja.“16 Nadležno tijelo može poduzeti pretragu ukoliko osoba kod koje se pretraga obavlja
ne uzme branitelja ili se on ne pojavi u propisanom roku od tri sata od kada je izjavila da želi
uzeti branitelja.
Zakon o kaznenom postupku također propisuje određivanje svjedoka pretrage. To su najmanje
dvije punoljetne osobe koje su jamci pravilnosti postupka. „Pri odabiru svejdoka moguće je
poštivati prijedloge osoba kod koje se pretraga obavlja, što nije obavezno jer mogu postojati
14 Zakon o kaznenom postupku, op. cit. (bilj. 1)15 Ibid.16 Ibid.
9
razlozi protiv takvog odabira.“17 Uvijek se mora voditi računa da nalaz predmeta pretrage bude u
neposrednoj nazočnosti svjedoka. Od njih se traži pomno i stalno praćenje tijeka pretrage kako bi
njihova nazočnost imala stvarni smisao.
Pretraga mora imati sustavan redosljed. Može se krenuti sa najnižim ili najvišim prostorima
zgrade, iznimno simultano. Ponekada ju treba ponoviti jer postoji mogućnost da počinitelj
tražene predmete nakon pretrage stavi na vidljivo i dostupno mjesto.
Vlasnik stana ili korisnik stana ima pravo biti nazočan pretrazi, no ona se može provesti i bez
njegovog prisustva kao što je pretragu moguće i provesti i bez njegove volje, kada se postupa po
pravilima procesne prisile. Pri pretrazi se mogu koristiti i posebne policijske jedinice, čija je
uloga svladavanje eventualnog opora u prostorima predviđenim za pretragu.
Pretraga stana uključuje i pretragu stvari koje su u stanu, znači pretragu zasebno odvojenih i
zaključanih stvari koje su dio stana ili pokretnih stvari u stanu. Osim toga, pretražuju se i prostori
koji su u neposrednoj uporabi, ali i oni koji nisu (odvodi vode, kutije roleta, razvodne kutije
elektroinstalacija...).
4.3. Pretraga pokretne stvari
4.3.1. Pretraga računala
Danas je gotovo nezamislivo raditi nešto bez računalnih podataka koji su pohranjeni na nekom
mediju, te su upravo zbog te činjenice elektornički dokazi svuda oko nas, kao i zbog činjenice da
tehnologija svakodnevno napreduje.
Pretraga računala postaje vrlo važna nakon prihvaćanja Konvencije o kibernetičkom kriminalu.
Uvodi niz postupaka kako bi pružila zaštitu podataka koji su pohranjeni u računalnim bazama.
Pretraživanju računala se pristupa „radi pribavljanja materijalnih dokaza da je baš tim
sredstvaom počinjeno kazneno djelo, odnosno da se na/u njemu kriju dokazi koji su proizvod
kaznenog djela. Potrebno je učiniti uvid u sadržaj podataka koji se nalaze na tvrdom disku
računala.“18 17 Pavišić, Modly, Veić, Kriminalistika, op. cit. (bilj. 4), str. 327.18 Protrka, Nikola, Računalni podaci kao elektronički (digitalni) dokazi, Policija i sigurnost, god. 20 (2011.), br. 1, Zagreb, str. 9.
10
Objekti na kojima se nalaze dokazi prema svojim svojstvima mogu biti aktivni i pasivni. Aktivni
su oni koji imaju sposobnost izmjene sadržaja, dok su pasivni objekti mediji koji sadrže podatke
(diskete, ZIP i Jazz diskovi, CD/DVD diskovi za jednokratan i višekratan upis, USB memorije,
memorijske kartice, vanjski HDD itd.).
Pretraga računala podrazumijeva pretragu sadržaja samog računala kao i pretragu sadržaja svih
pripadajućih medija i uređaja. Prepoznavanje samih dokaza se odvija u dva stadija: u prvome
istražitelji prepoznaju hardver koji sadrži informacije, te nakon toga istražitelji moraju biti u
mogućnosti razlikovati nevažne informacije i podatke koji su u vezi sa počinjenim djelom ili
pružaju vezu između djela i žrtve ili počinitelja.
„Računalna tehnologija omogućava brzo i nepovratno izvršavanje operacija kojima je moguće
obrisati ili uništiti neki sadržaj odnosno trag.“19 Upravo zbog toga se treba dati odgovor na vrlo
važno pitanje, na koji na treba isključiti računalo u pogonu? Najmanji gubitak tragova se očekuje
ako se nasilno isključi struja za pogon računala, te je sve to potrebo zabilježiti videokamerom i
opisati detalje.
Udaljavanju svih osoba koje nisu potrebne sa mjesta događaja odvija se nakon uspostve
elementarnih sigurnosnih uvjeta. Idući je korak vizualno utvrđivanje mjesta i procjenjivanje
eventualnih lako pokvarljivih tragova. Nakon toga prelazi se na planiranje provedbe prikupljanja
tragova, te se paralelno s tim može provoditi i ispitivanje sudionika i svjedoka kojima je poželjno
osim klasičnh policijski pitanja postaviti i ona vezana uz računalno područje.
Osim dokaza pohranjenih na računalu, elektronički uređaji nerijetko sadržavaju i klasične
tragove kao što su otisci prstiju, te je pritome potrebo imati u vidu osjetljivost računalne opreme i
primjenjivati provjerene metode i sredstva. „Tijekom pripreme računala za prijenos u laboratorij
mora se izraditi određena dokumentacija i opis istraživanog mjesta: sve uređaje, kabele i
međusobne veze treba označiti i popisati, sve uređaje popisati po nazivu i serijskom broju,
skenere je potrebno posebno zaštititi od dodira kako bi se očuvali tragovi na staklenoj ploči
uređaja, precizno dokumentirati sve detalje, pokupiti sav zatečeni software, pokupiti zatečene
19Pavišić, Modly, Veić, Kriminalistika, op. cit. (bilj. 4), str. 351. 11
računalne medije...“20 Prikupljeni se materijali osiguravaju od namjernog ili nenamjernog
poremećaja sadržaja.
Nakon završene prethodne faze pristupa se tehničkoj obradi prikupljenih podataka. U prvom
redu potrebni je načiniti kopije svih sadržaja, kopira se u dva primjerka, te se za pregled
sadražaja koristi jedna od kopija.
Zbog mogućeg sakrivanja sadržaja potrebno je služiti se različitim programskim sredstvima pa
uspoređivati njihove nalaze i rezultate. Kako bi pretraga dala što bolje rezultate potrebno je
uključiti i stručnjake za tumačenje značenja podataka, ekonomisti, pravnici, matematičari...
Ukoliko se pri pretrazi stana ne može istovremeno pretražiti i računalo (nema naloga), a dođe se
do saznanja da se materijalni dokazi počinjenja kaznenog djela nalaze na računalu ili nekoj dr.
računalnoj komponenti pribjegava se njegovom pečaćenju. Tim se činom sprječava mogućnost
uporabe do početka pretrage. Pri pečaćenju je potrebno voditi računa o tome da ga „nije moguće
staviti u pogon, odnosno da ga nije moguće uključiti, a da se službeni pečat ne ošeti. Nadalje,
potrebno je osigurati da se s osobnog računala ili na osobno računalo bez povrede pečata ne
može staviti ili skinuti neka komponenta koja je instalirana u osobnom računalu. Poglavito se to
odnosi na nositelje elektroničkih dokaza (diskove).“21
Vrlo je važno biti upoznat sa tehnologijom koja se istražuje, te promišljen u dobro organiziran jer
u suprotnom može doći do uništenja dokaza.
4.3.2. Pretraga prijevoznog sredstva
„Pretraga prometnih sredstava obuhvaća pretragu prometnog sredstva u prometu kopnom,
vodom ili zrakom, bez obzira na posebne značajke pojedinog sredstva.“22 Takvu vrstu pretrage
moguće je obaviti i u sklopu pretrage zgrade kada se ono nalazi uz zgradu, u samoj zgradi ili
samostalno.
20 Ibid., str. 352.21 Protrka, Nikola, Računalni podaci kao elektronički (digitalni) dokazi, op.cit. (bilj. 18), str. 11.22 Pavišić, Modly, Veić, Kriminalistika, op. cit. (bilj. 4), str. 332.
12
Prije pretrage prostor osobnog automobila potrebno je podijeliti na četiri cjeline: „prostor motora
automobila, putnički prostor, prtljažni prostor i podvozje, gume i rezervoar automobila.“23 Kod
krijumčarenja opojnih droga, dragog kamenja i sličnih predmeta treba se posebna pozornost
posvetiti pretrazi prostora motora. Upravo su ti dijelovni pogodni, s obzirom na oblik i svojstva,
za sakrivanje takvih predmeta.
Kao potencijalna skrovišta u putničkoj kabiti javljaju se rasvjeta, štitnici za sunce, razni ugrađeni
pretinci, prostor komandne ploče (pri pretrazi komandne ploče često je potrebna pomoć
mehaničara), prostor sirene u kolu upravljača, ventilacijski otvori, prostor u kojemu su ugrađeni
zvučnici, vrata automobila (međuprostor između lima i zaštitne dekoracijske oplate),
unutrašnjost sjedišta (češće naslon sjedišta nego sjedeće površine), prostor poda. Pri pretrazi
ovog dijela automobila treba krenuti od krova prema podu.
Prtljažni prostor preporučljivo je u potpunosti isprazniti i pomno pretražiti rezervnu gumu,
opremu za prvu pomoć, trokut, žarulje, rezervi alat i sl. Iz ovog dijela automobila lako su
dostupna stražnja svjetla koja također mogu poslužiti kao mjesto skrivanja raznih predmeta pa
prema tome i njih treba pretražiti.
Rezervoar se može javiti kao skrovište i to na taj način da se pregradi, bilo okomito ili
vodoravno. Isto tako treba pripaziti i na spremink za gorivo, gume na kotačima, ispušni sustav.
U pretraživanju kamionski prikolica potrebno je usredotočiti se na zidove, krovove, stropove,
podove, teret, stajni trap prikolica, zračni tankovi i gume. Pretražujući prikolicu najprije se
pretražuju vanjski dijelovi, a posebna se pozornost obraća na stanje matalnih dijelova i zakovica
koje drže krov. Vrlo često se kao skrovište koriste i dovodi zraka iz tankova do zračnog
kočionog sustava, zatim gume (premalo napumpane, ogrebotine na nosaču matice...).
„Iduće potencijalno mjesto za skrivanje predmeta nastaje produženjem platforme koja služi da bi
se prikolica mogla zakačiti na vučno vozilo. Mnoge prikolice imaju panele od različitih
materijala koji prekrivaju unutarnje stijenke, a služe za zaštitu unutarnjih stijenki od oštećenja
prilikom podizanja tereta. Isto tako panel pločama može biti prekriven i strop prikolice. Lažne
stijenke predstavljaju idealno mjesto za skrivanje predmeta.“24
23 Ibid.24 Ibid., str. 335.
13
Predmeti u željezničkim vozilima se mogu sakriti na svim dostupnim vanjskim i unutarnjim
mjestima putničkih i teretnih vagona, kao i u područjima koja su prvenstvano dostupna uslužnom
i tehničkom osoblju vlaka (kihinja, lokomotiva, dijelovi nagona restorana...). Prostor koji se
nalazi iza ulazno/izlaznih rukohvata pogodan je za skrivanje pa je tako prilikom pretrage
poželjno krenuti od ulaza. Osim rukohvata u tom dijelu vlaka pogodna su mjesta još i vitrine u
kojima su izložene rute vlaka i zemljovidi, te prostor ormarića u kojemu je ručna kočnica.
Pri pretrazi zahoda treba obratiti pozornost na prostor iza ogledala, koševi za smeće, prosotor wc
školjke i umivaonika.
Prosotor kupea treba pretražiti na način da se krene od stropa prema podu, s osvrtom na
mehanizam kliznih vrata koji može poslužiti kao skrovište, zvučnike, rasvjetna tijela, sjedišta,
koševe za smeće, panele kojima su zatvoreni otvori na stropovima, garderobe, stalci za
kišobrane.
„Kod vanjskog pregleda vlaka potrebno je pregledati sanduke sa pijeskom za kočenje koji se
nalaze s vanjske strane kotača i lako su dostupni, kao i prostore gdje su smješteni kontrolni
instrumenti kočionog uređaja.“25 Tijekom pretrage vlaka preporuča se koristiti stručnu pomoć
željezničkih djelatnika, te je poželjno da pri pretrazi restorana bude nazočno osoblje.
Pri pretrazi zrakoplova koriste se podsjetnici o prostorima podobnim za smještaj stvari
(podsjetnici su namjenjeni protueksplozijskom pregledu zrakoplova). Pretraga se provodi u
sljedećim stadijima: „pretraga vanjskih dijelova zrakoplova, pretraga prostora zrakoplova u
području ulaza, pretraga piotske kabine, pretraga toaleta, pretraga jedinica za posluživanje
putnika.“26 Vanjskom pretragom, za koju nema potrebe ulaziti u unutrašnjost zrakoplova,
pretražuju se odjeljci, otovreni prostori koji su dostupni zemaljskom osoblju. Preporučljivo ju je
provesti od nosa prema repu zrakoplova. Pri pretrazi pilotske kabine poželjno je da se obavlja uz
nazočnost člana posade, te je također poželjno da se obavlja uz stručnu pomoć. Osobitu
pozornost treba obratiti na upravljačke ručice i prekidače u pilotskoj kabini.
Pretraga broda je jedna od najsloženijih operativno-taktičkih mjera koje poduzima policija.
Složenost i opseg pretrage određena je veličinom, konstrukcijom, namjenom broda, vrstom i 25 Ibid., str. 336.26 Ibid., str. 348.
14
količinom tereta, brojem putnika i posade, ako se radi o putničkom brodu. Provodi se u luci,
sidrištu, ovisno o cilju i svrdi provođenja pretrage.
Najjednostavnije rečeno, brod/plovilo se po vertikali može podijeliti na pramačni i krmeni dio
broda te trup, a po horizontali na nadgrađe, palubu, potpalublje (strojarnica, tankovi, i dr. radni
prostori), dno i dvodno.
Kod provođenja pretrage na velikim putničkim i teretnim brodovima je potrebno formirannje
više grupa za pretragu, dok je kod manjih plovila dostatno maksimalno desetak osoba.
Za pretragu putničkog broda potrebno je osigurati mjesto provođenja pretrage. Potrebno je
minimalno dva broda koja vrše nadzor nad plovilom koje je objekt pretrage, a u idealnim
okolnostima su to četiri broda (nadzirali bi bokove, pramac i krmu broda). „Organizacijsku
strukturu za pretragu trebao bi činiti: rukovoditelj, pomoćnici rukovoditelja, inspektori sigurnosti
plovidbe, grupe za pretrage pojedinih dijelova broda.“27 Prethodno je potrebno nabaviti nacrt
broda na kojem su ucrtani svi prostori broda, kanali i instalacije.
Rukovoditelj će zapovjedniku broda uručiti nalog o pretrazi, pretražiti ga i izvršiti uvid i pretragu
brodskih dokumenata. Zakon o kaznenom postupku regulira ovo pitanje u čl. 258.: „Ako se
pretraga mora poduzeti na brodu ili zrakoplovu, nalog o pretrazi će se dostaviti zapovjedniku
broda ili zrakoplova koji će biti prisutan pretrazi.“28
Pri pretraživanju kabina vrijede taktička pravila koja vrijede i za pretragu zatvorenih prostora,
doma. Osobama koje se zateknu u kabini potrebno je provjeriti identitet i usporediti ga sa listom
putnika. Idealan prostor za skrivanje u kabinama nalazi se između pregradnih zidova i osnovne
konstrukcije broda. Posebna se pozornost mora obratiti na krevete, šupljine, podove, stropove,
rasvjetna tijela, wc školjke, odvodne cijevi, kanalizaciju.
Pomoćni čamci, namotani konopi, ulaz u dizalice, jarbole, stepeništa su mjesta na koja se treba
obratiti pozornost prilikom pretrage palube.
27 Ibid., str. 341.28 Zakon o kaznenom postupku, op. cit. (bilj. 1)
15
U pretragu trupa putničkih brodova ulaze međuprostori između tankova smješteni smješteni
iznad dvodna, sami tankovi, kotlovi, cijevi, cjevovodi, kablovi i prostor u sredini broda u
dvodnu.
Pretraga strojarnice je najteža, te kao prikladno mjesto za skrivanje predmeta mogu poslužiti
motori, agregati, tankovi, radionice, bačve, skladišta, posude i dr. Pri pretrazi ovog dijela broda
svakako bi bilo poželjno koristiti stručnu pomoć. Osim skladišta u sklopu storjarnice za
sakrivanje predmeta pogodno je i skladište za hranu i piće, skladište za rezervne dijelove,
carinjenu i necarinjenu robu...
Ako se radi o pretrazi trajekta tada se pretraga provodi i u prostoru garaže, po potrebi i u
vozilima koji su smješteni u garaži.
Potpuno je drugačiji, u odnosu na putnički brod, teretni brod za prijevoz rasutih tereta.
Prvenstveno zbog namjene i oblikovanja jer mu je osnovana namjena prijevoz rasutih tereta.
„Pretraga nadgrađa, strojarnice pramca i palube vrši se u načelu na isti način kao i kod pretrage
putničkog broda. Razlika je jedino u tome što se kao dodatni element kod ove vrste brodova
javlja veći broj dizalica koje služe za utovar i istovar roba, a koje kao takve predstavljaju
dodatno potencijalno skrovište koje, kao i prostor oko njih skupina za pretragu palube moraju
detaljno pretražiti.“29 Prije započinjanja pretrage potrebno se upoznati sa vrstom i svojstiva tereta
koji se prevozi zbog izbjegavanja raznih mogućih opasnosti, što vrlo često zahtjeva upotrebu
raznih tehničkih naprava poput sondi ili raznih mjerača.
Pretragu stiva i tankova otežava upravo rasuti teret u koji se vro lako skrivaju traženi predmeti.
Osim toga pažnju treba usmjeriti i na unutrašnjost balastnih tankova, tankova za otpadna ulja,
naftu i dr. U svaki tank (pod pretpostavkom da je prazan) je potrebno ući i izvršiti pretragu, a
ukoliko nije prazan pretraga se obavlja pomoći sondi i raznih mjerača. Za pretragu kabina vrijede
jednaka pravila kao i kod pretrage putničkog broda.
Pretraga broda za prijevoz kontejnera je vrlo slična pretrazi broda za prijevoz rasutih tereta.
Najpovoljnije mjesti za skrivanje predmeta su upravo kontejneri. Da bi se to izbjeglo slažu se
tako da se vrata kontejnera okreću jedna prema drugima te se zaključavaju i pečate. Kao najčešće
29 Pavišić, Modly, Veić, Kriminalistika, op. cit. (bilj. 4), str. 343.16
metode skivanja javljaju se lažne prednje stijenke, lažni ili ugrađeni dvostruki podovi, lažni
stropovi, ograđena vanjska dna... U prilog postojanja lažnih stropova i podova govore varijacije
u visini, neravne površine, dodatni aterijal kao zakrpe i sl.
Tankeri su brodovi za prijevoz tekućina i ukapljenih plinova. Pretraga ovih brodova, tj.
nadgrađa, strojarnice, dvodna i pramačnog dijela odvija se na isti način kao i kod prethodno
opisanih brodova. Posebna se pozornost kod ove pretrage prijeda tankovima. Prije započinjanja
pretrage nužno je utvrditi sadržaj koji se prevozi ili koji se prevozio u tankovima. Prilikom
pretrage koriste se razne sonde, mjerači te dr. dostupna sredstva za detekciju. Pozornost prilikom
pretrage pridaje se (kao potencijalno mjesto skrivanja predmeta) rashladni sustavi koji se sastoje
od niza cjevovoda i ventila... Predmet pretrage mogu biti i brodske isprave koje se nalaze kod
kapetana broda na komandnom mostu. Pretragu i uvid u brodske isprave u pravilu će izvršiti
rukovoditelj tima i njegovi pomoćnici, djelatnici carine te lučke kapetanije. Svakako se pretrazi
ove vrste broda preporuča, odnosno uvjetuje prisutnost stručnog djelatnika poduzeća koje se bavi
utovarom i transportom tereta koji se prevozi.
5. ZAKLJUČAK
17
Jedna od glavnih karakteristika pretrage je njeno provođenje prema strogim zakonskim pravilima
jer u suprotnom njeni rezultati neće biti korišteni kao dokaz u kaznenom postupku. Upravo iz tog
razloga, kako je rečeno u izlaganju, regulirana je prvenstveno Zakonom o kaznenom postupku
(kao općim zakonom), Ustavom Republike Hrvatske (gdje se štiti nepovredivost doma kao jedno
od osobnih prava koje može biti povrijeđeno prilikom nezakonito obavljene pretrage), Zakonom
o policiji te drugim podzakonskim i posebnim propisima.
Polazišna točka svake pretrage je određivanje cilja i predmeta pretrage. Prilikom njezina
provođenja osobito se pridaje pažnja planiranju, postupanju u skladu sa zakonom, tajnom i
iznenadnom djelovanju, što su ujedno i opća taktička pravila pretrage. Iznimna važnost leži u
ostvarenju cilja pretrage, tj. dolaženja do što kvalitetnijih rezultata pretrage.
Veoma osjetljivo pitanje je pretraga osoba. Zakonom su strogo određene granice do kojih osobe
koje pretragu provode mogu ići kako ne bi došlo do povrede ljudskih prava, ali i kako sama
pretraga ne bi postala vještačenje.
Po meni, izuzetno je važno pitanje pretraga računala, stoga jer tehnologija svakim danom sve
više napreduje, te na taj način dolazi do nastanka mnoštva potencijalnih i novih načina skrivanja
određenih predmeta pomoću računalne tehnologije. Upravo je iz tih razloga potrebno raditi na
razvitku ovoga područja. Također, podaci u elektroničkom obliku su vrlo lako promjenjivi te je s
njima potrebno oprezno rukovati jer postoji opasnost od njihova lakog uništenja.
Dakle, najizraženija karakteristika pretrage je organiziranost, pomno planiranje i izrada plana
pretrage, znanje koje stručni kadar treba imati o predmetu pretrage te promišljenost. Ni pod
kojim uvjetima nije dopuštena ishitrenost zbog mogućeg neuspjeha pretrage i dovođenja do
krivih, odnosno, neželjenih rezultata.
6. POPIS LITERATURE
18
1. Glušćić, Stjepan: Pretrga stana i drugih prostorija u kaznenom postupku, Hrvatski ljetopis
za kazneno pravo i praksu, god. 4.-br.1., str. 197-222.
2. Krapac, Davor: Kazneno procesno pravo, Informator, Zagreb, 2000.
3. Pavišić B., Modly D., Veić P.: Kriminalistika 1., Goldenmarketing-Tehnička knjiga,
Zagreb, 2006.
4. Protrka, Nikola: Računalni podaci kao elektronički (digitalni) dokazi, Policija i sigurnost,
god. 20. (2011.)- br. 1., Zagreb, str. 1-13.
5. Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, br. 121/11 (pročišćeni tekst).
19