seminar ski rad botanika
TRANSCRIPT
Univerzitet Crne Gore
Farmaceutski fakultet Podgorica
LAVANDA
Seminarski rad
Student: Predmetni nastavnik:Doc.dr Danijela Stešević
Crnogorac Nevena 175/11 Predmet:Botanika
Podgorica, 2012.
SADRŽAJ
1.UVOD…………………………………………………………………………….
2
1.UVOD
Lavanda (Lavandula angustifolia Mill.) je biljka sa područja sunčanih
kamenjara Mediterana poznata pod narodnim imenima:lavandula,lafendel,levanda,mirisni
despik,trmino cveće, despikovo cveće.Pripada familiji usnatica(Lamiaceae).Već više od 2000
godina lavanda ukrašava mnoge vrtove svijeta. Od rimskih vremena pa do danas lavanda je
donijela razna bogatstva;od cvijeta i parfema do poznatih ljekovitih svojstava i aromaterapije.
Već u srednjem vijeku bile su poznate vrste koje se i danas koriste. Prvi zapis o biljci
Lavandula angustifolia Mill. potiče iz XIII.vijeka pa se to vrijeme smatra početkom širenja te
vrste u Srednjoj Evropi. Danas postoji oko 48 podvrsta i hibrida ove biljke sa raznim bojama
cvjetova.Lavanda ima raznovrsnu primjenu. Najviše se upotrebljava u parfimerijskoj i
kozmetičkoj industriji, zatim u dekorativne svrhe i u kulinarstvu i za liječenje ili ublažavanje
raznih oboljenja.Etarsko ulje lavande je glavni sastojak biljnih kupki, a ima
antimikrobna,antiseptička,antivirusna i protivupalna dejstva, pa mu se u farmaciji pripisuju
mnoga ljekovita svojstva(liječenje paralize i moždanog udara).
Cilj ovog rada je da se ukaže na osnovne morfološke i ljekovite osobine lavande,
hemijski sastav njenog etarskog ulja ,rasprostranjenost, raznolikost vrsta,gajenje, kao i njenu
široku primjenu kako u dekorativne i kozmetičke svrhe, tako i u liječenju.
3
2.MATERIJALI I METODE
4
3.REZULTATI I DISKUSIJA
3.1.Istorija i osnovne karakteristike lavande
Lavanda je od davnina bila jedna od najomiljenijih aromatičnih biljaka.Još su stari Grci i Rimljani poznavali njeno ljekovito dejstvo, a koristili su je i za mirisne kupke i za osvježavanje.(Stojčevski,2011). Najstariji pisani dokumenti u kojima se pominje datiraju iz doba prije Hrista.Lavanda se pod imenom Nard,koje su prvi uveli Grci prema istoimenom gradu u Siriji, spominje u Bibliji.U Starom zavjetu nabrajaju je sa drugim skupocjenim začinima.Lavanda je,navodno, jedna od biljaka koje su Adam i Eva ponijeli sa sobom pri izlasku iz raja.Prema drevnoj legendi miomiris koji se širio od malog Isusa dolazio je od biljke na čijem je grmu Djevica Marija sušila njegovu odjeću, a vjeruje se da je to bila upravo lavanda.(http://lavanda.mokricki.info/povijest-lavande.html). Rimljani su lavandom davali ugodan miris javnim kupatilima,pa odatle i njeno ime, koje potiče od latinskog korijena lavare,što znači prati, kupati se.U antici je lavanda, osim mirisa,bila cijenjena i zbog svog umirujućeg i dezinfikujućeg djelovanja.U srednjem vijeku i renesansi lavanda se posipala po kući i crkvama kako bi spriječila kugu.Poznati italijanski travar Mattioli iz XVI vijeka naročito ju je preporučivao kod bolesti mozga, kao što su epilepsija, apopleksija,spazma i paraliza.(http://www.pyrus.hr). I stari Grci su mnogo poštovali lavandu, ali više su je koristili u medicinske svrhe.Grčki ljekar i botaničar Dioscorides uvidio je i njene prednosti kao laskativa i stimulansa kod problema sa disanjem. Tokom londonske kuge u XVIII vijeku korištena je kao zaštita od infekcije tako što su je ljudi stavljali na nos i na taj način disali.Lavandino ulje je bilo u širokoj upotrebi i tokom oba svjetska rata u XX vijeku. U nedostatku ostalih lijekova i opreme korištena je u previjanju rana i ublažavanju bola.(http://www.lavander.hr/O%20lavandi.htm)
TAKSONOMIJARegnum PlantaeDivisio MagnoliophytaClassis MagnoliopsidaOrdo LamialesFamilia LamiaceaeGenus Lavandula
Tabela 1. Taksonomija lavande
3.1.1.Botaničke osobine
Rod Lavandula L. Ima oko 48.vrsta.Veći ekonomski značaj imaju samo tri vrste ovog roda.Najpoznatija i najduže gajena je prava lavanda(medicinska, mirišljava, uskolisna, francuska), Lavandula angustifolia Mill.(Lavandula spica L=Lavandula officinalis Chaix=Lavandula vera DC.) Druga je širokolisna lavanda(muška) Lavandula latifolia (L.F.)Medic.Veliki značaj ima i hibridna lavanda (engleska,lavandin) Lavandula intermedia Emeric ap.Lois (L.burnati Briq) koja je spontani hibrid navedene dvije vrste.Sve tri vrste su porijeklom iz Sredozemlja i Južne Evrope.Prava lavanda se prostire do 1700m nadmorske visine, dok širokolisna lavanda raste na nižim položajoma-između 200 i 700m.Hibridna lavanda je česta na nadmorskoj visini od 700 do 1000m(Kišgeci,2008 ; Stojčevski,2011)
5
Opis biljke:Lavandula angustifolia je višegodišnja,kserofitna, polužbunasta biljka iz porodice usnatica (Lamiaceae). Kao biljka aridnih predjela razvija snažan korjenov sistem sa velikim brojem žila koje prodiru i do 4m u dubinu.(Stepanović et al.,2001).Stabljika je uspravna, pepeljasto sive boje, od osnove jako razgranata, sa tankim granama i brojnim sterilnim izdancima.Listovi su linearni, sjedeći,naspramno raspoređeni,dugački 3-5cm, na vrhu suženi i cijelog oboda koji je savijen.Donji listovi na stabljici su sive boje, s lica i naličja su gusto pokriveni razgranatim zvjezdastim dlakama;gornji su sivozelene boje, manje dlakavi,a kasnije ogole.(Pavlović et Živanović,1981) Cvjetovi su ljubičastomodri,sakupljeni u klasoliku cvast sa dugačkim dlakavim vretenom.(15-20cm)(Jančić,2001; Domac 1984; ).,
Slika 1.Nadzemni dio lavande
Cvjetovi su dvopolni monosimetrični,4-6 cvjetova je složeno u dihazijum.Čašica je cjevasta,sa 5 zubaca,od kojih je jedan duži i sa 13-15 paralelnih nerava,pokrivenih dlakama i žlijezdastim ljuspama.Krunični listići su srasli u dvousnatu kruničnu cijev,pokriveni dlakama i žlijezdastim ljuspama; gornja usna krunice dvorežnjevita, donja trorežnjevita.Prašnika 4, dva duža i dva kraća, kraći su od krunice.Stubić sa dvorežnjevitim žigom(Sarić, 1989)Plod je merikarpijum,raspada se na 4 jajaste orašice, glatke i sjajne površine,dužine oko 2mm(Jančić,2004;Sarić;1989) (Slika 1.)
Lavanda je dugovječna biljka, živi 20-30 godina.Sjeme prave lavande ima dug period nicanja i zadržava klijavost 3-4 godine.Početni razvoj klijanaca je spor.Vegetacija vušegodišnjih biljaka počinje krajem marta.Cvjetanje počinje sredinom juna, a završava se u drugoj polovini jula.Puno cvjetanje traje 6-8 dana, i u tom periodu su najveća količina i najbolji kvalitet etarskog ulja.Plodovi sazrijevaju postepeno, sredinom avgusta(Kišgeci,2008)
Stanište: Raste na livadama, na suvim, toplim i krševitim padinama Mediterana.Inače se gaji kao ukrasno bilje u vrtovima i parkovima.
Rasprostranjenost:Mediteran
Upotrebljivi dijelovi biljke:Za ljekovite potrebe beru se listovi i cvjetovi prije nego što se otvore.Koristi se cvijet i etarsko ulje. (http://www.herbalia.org/index.php?id=lavandula-officinalis)
6
3.1.2.Raznolikost vrsta
Danas postoji više od 30 podvrsta i hibrida ove plemenite biljke sa raznim bojama cvjetova, i ljudi povovo uviđaju njeno značenje, te se zbog trendova zdravog života i povratka prirodi sve više komercijalno koristi u zapadnim zemljama
Lavanda (Lavandula angustifolia) originalna je biljka iz koje su vijekovima ljudi stvarali
razne hibride i podvrste. Ona je ljubičaste boje te je vrlo prepoznatljiva i intenzivnog mirisa,
najčešće je viđamo na Mediteranu kako raste na svom
prirodnom staništu, no raširena je i u unutrašnjosti
Francuske i Engleske. Varijacije u mirisu, boji, veličini,
teksturama podvrsta lavande čine tu biljku vrlo
zanimljivom i raznovrsnom. (Slika 2.)
Slika 2. Lavandula angustifolia
''Vunasta'' lavanda najbolje prihvata suvo tlo, a njeni tamno ljubičasti cvjetovi rastu u kasno
ljeto kada ostale lavande već venu.
Lavanda Budrovka (Lavandula hybrida) je najpoznatiji hibrid, tzv. lavandini, koja vrlo
dobro može rasti i u kontinentalnim dijelovima. Intenzivnog su mirisa, s više cvjetova, rastu
brže i veće, te se kao takvi lavandini sve više koriste.
Allardi Lavender je oblik francuske lavande dobijena ukrštanjem sa Lavandulom latifoliom.
Španska lavanda ima tamno ljubičasti cvijet u obliku ananasa i tamnozeleno lišće. Raste
nisko i široko te se brzo širi. Često se pogrešno naziva i francuska lavanda budući da raste i u
Francuskoj.
Francuska lavanda ima sivkaste listove s oštrim ivicama.
Cvjetovi su joj veliki i grubog oblika.(Slika 3.)
Slika 3. Francuska lavanda
Žuta lavanda ima vrhove cvjetova izrazito žute boje. Listovi su joj takođe žućkasto-zelene
boje, a raste više u visinu.
Slatka lavanda je specifična. Ima najzelenije listove, najveća je, najbrže raste, ima duge
cvjetove. Najčešće se koristi za ukrašavanje vrtova.
7
Goodwin Creek siva lavanda je hibrid Francuske lavande sa nižim rastom i tamnijim
ljubičastim cvijetom koji se nalazi na dužoj stabljici. Dobar je u vrtu za granične ili ivične
redove.(Slika4.)
Slika 4. Goodwin Creek siva lavanda
Engleske lavande
Engleske lavande (Lavandula angustifolias) uključuju Englesku, Munstead, Hidcote,
Hidcote Pink, Jean Davis, Sarah i Vera koje cvatu sredinom ili krajem proljeća. Prestaju
cvati početkom ljeta i izgledaju odlično u cvatu. Poslije šišanja ostaju kao kompaktna lopta sa
egzotično mirisnim listovima tokom ostatka godine. Kao i sve ostale Lavande, ne podnosi
lošu odvodnju vode ili visoku vlažnost.
Engleska lavanda ima velike listove i visoka je. Robusno raste i ima odličnu boju i miris.Ova
biljka cvijeta u isto vrijeme kao i Lavandula angustifolia.
Munstead lavanda dobila je ime po domu poznate dizajnerke vrtova Gertrude Jekyll.
Najbolje podnosi vrućine od svih engleskih lavandi.
Hidcote lavanda je poznata po svojoj tamno ljubičastoj boji.
Manja je od Munsted sorte i voli hladniju klimu i lako može
odumrijeti tokom vrućih ljetnih mjeseci. Kao i većina engleskih
lavandi, nije toliko otporna na sušu ili vrućinu kao lavandini.
(slika 5.)
Slika 5. Hidcote lavanda
Hidcote Pink lavanda ima pastelno ružičast cvijet koji izgleda najbolje kad je sađen u većoj
grupi i gledan sa udaljenosti.
Jean Davis lavanda takođe ima pastelno ružičasti cvijet. Teško je
razlikovati Hidcote pink i Jean Davis. Ipak, razlika je u ukusu.
Cvijet sa aromom voća
Slika 6.Jean Davis lavanda
8
razlikuje Jean Davis od ostalih lavandi.(slika 6)
Sarah lavanda je jedna od manje poznatih Lavandula angustifolia. Vrlo malena biljka sa
kratkim cvjetnim vrhovima i malim, ali primjetno tamno plavim ljubičastim cvjetovima.
Vera lavanda je ona za koju se drži da je prava engleska lavanda. Još je zovi i Prava lavanda
ili Fina lavanda. Najkvalitetnija ulja dolaze od biljaka uzgojenih na visinama između 800 i
1500 metara na obroncima planina u središnjoj Europi. Tvrdi se da je ona najbolja lavanda za
medicinske i aromaterapijske svrhe.
Grosso lavandin se uzgaja za dobijanje ulja koje se koristi najviše u kozmetičkoj industriji.
Njegovi listovi su lagano ljubičaste boje što ga čini i pogodnim za ukras.
Abriali lavandin, je najstariji hibrid, manjeg rasta nego grasso.
Holandski lavandin ima cvjetove boje grejpa, kojima pogoduje više sunca.
Fred Boutin lavandin, izrazitog mirisa, srebrnkastog lišća i ljubičastog cvijeta, dugo raste i
cvate, takođe se više koristi za ukrašavanje vrtova.
Grappenhall lavandin je visokog i brzog rasta, pa se isto tako brzo i širi.
Veliki Hidecote lavandin ima tamnoljubičaste grupe cvjetova.
Provence lavandin sa svojim dugim i mekim cvjetovima, koji se lagano otkidaju sa stabljike i
najviše se koriste sušeni, vrlo čest u komercijalnoj proizvodnji. (http://www.lavander.hr/O
%20lavandi.htm)
3.1.3
9
10