SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET

Anaiza prometne linije u prijevozu putnika Linija 32

Kolegij: Tehnolgija prijevoza kopnom Mentor: mr.sc. Sinia Vilke Smijer: Logistika i menadment

14.12.2009.

SADRAJ:1. Uvod 3-4

2. Karakteristike javnog prijevoza putnika. 53. Schema tarifnih i mree linija KD Autotrolej d.o.o. ..6

4. Mrea gradski linija KD Autotrolej d.o.o...7 5. Mrea gradske none linije KD Autotrolej d.o.o..86. Cijenik putnih karata..9-10 7. Linija broj 3211-12 8. Vozni red linije broj 3213

9. Analiza broja putnika.1410. Smjer: zapad-istok ( Rijeka-Lovran ).15 11. Smjer: istok-zapad ( Lovran-Rijeka ).16 12. Izraun num. pokazatelja ekspolatacije..17

13. Zakljuak.1814. Literatura.19

2

1. UVODOd prvih oblika ljudske zajednice javlja se potreba za kretanjem u cilju opstanka i naina ivota. I danas s vsokim stupnjem civilizacije I razvitka ivota, ta potreba za kretanjem je od neprocjenive vanosti, pa se u modernism urbanism sredinama javlja organizirani gradski prijevoz koje obavlja ovlateno gradsko poduzee. Takav nain kretanja mogu koristiti svi graani, odnosno sve osobe koje ispnjavaju uvijete koritenja JGPP, koje prpisuje dotino poduzee koje obavlja takvu vrstu djelatnosti. Kako se gradovi ire sa svojih rubnih dijelova javlja se potreba za irenje linijske gradske mree odnosno povrine pokrivanja gledavi od centra grada. Tako nastaje i prigradski prijevoz putnika. Inae pod pojam gradski prijevoz putnika spadaju i prigradske ili upanijske linije koje su ukljuene u taj grad. Prigradski prijevoz putnika predstavlja nadgradnju na postojeu gradsku mreu prijevoza. Znai, linijski prijevoz u gradovima je organizirani oblik prijevoza putnika u gradu i njegovoj iroj okolici od strane poduzea registriranu za tu vrstu djelanosti, a putem adekvatnih prijevoznih sredstava. Iako se zbog nedovoljnih prometnih povrina, neadekvatnog rasporeda ulica, naglog razvoja indvidulane motorizacije i drugih imbenika javlja usporeno kretanje i zaguenje u prometu, cilj je svakog javnog poduzea za prijevoz putnika u linijskom sustavu tei za boljim i kvalitetnijim prijevozom kojeg neprestano usavrava.

3

Kao ciljevi za unaprijeenje i kvalitetniji prijevoz putnika u gradu javljaju se razni oblici prijevoza, a samim tim i razna prijevozna srestva: cestovna srestva, vozila na eljezniki pogon, tramvaj, metro, uspinjaa. Iako imamo dosta raznih izbora prijevoznih srestva i dalje su cestovna srestva dominantnija jer imaju vie prednosti, a odabir vrsta prijevoznih sredstava ovise o konfiguraciji terena grada.

4

2. KARAKTERISTIKE JAVNOG LINIJSKOG PRIJEVOZA PUTNIKA U GRADU RIJECI I OKOLICIKD Autotrolej d.o.o. Rijeka zajedniko je Drutvo Grada Rijeke, kao veinskog vlasnika, i osam susjednih gradova i opina i to: Grad Rijeka 83,44%, Grad Bakar 2,75%, Opina avle 3,27%, Opina Jelenje 1,80%, Grad Kastav 1,68 % Opina Klana 1,28%, Opina Vikovo 2,27%, Opina Kostrena 2,67% i Grad Kraljevica 0,84%. Mrea linija KD Autotrolej protee se i na podruje Opine Matulji i Opine Lovran, te Grada Opatije s kojima su meusobni odnosi regulirani Ugovorom o ureivanju meusobnih prava i obveza u obavljanju gradskog i prigradskog prometa. Svoja prava vlasnici ostvaruju preko organa Drutva, a to su Skuptina, Nadzorni odbor i direktor. Skuptinu drutva ine po jedan predstavnik osnivaa, a predsjednik Skuptine predstavnik je Grada Rijeke, koji posjeduje veinski vlasniki udio u kapitalu Drutva. U Nadzorni odbor, koji je sastavljen od pet lanova, Gradsko vijee Grada Rijeke, kao veinski vlasnik, predlae tri lana, od kojih je jedan lan iz redova radnika u Drutvu, a po jednog lana predlae Opina Klana, zastupajui Opinu Vikovo i Grad Kastav, te jednog lana Opina Kostrena zastupajui gradove Bakar i Kraljevicu, te opina avle i Jelenje. KD Autotrolej d.o.o. Rijeka ima 709 radnika, od toga 378 vozaa. KD Autotrolej d.o.o. Rijeka organiziran je na principu funkcijske organizacijske strukture. Zadaci su rasporeeni oko kljunih funkcija i aktivnosti. Broj funkcijskih jedinica jednak je broju poslovnih funkcija etiri radne jedinice sa etrnaest pripadajuih slubi.

5

Shema tarifnih zona i mree linija KD Autotrolej d.o.o. Rijeka

6

Mrea gradskih linija KD Autotrolej d.o.o. Rijeka

7

Mrea gradske none linije KD Autotrolej d.o.o. Rijeka

8

CJENIKKOMUNALNE USLUGE PRIJEVOZA PUTNIKA U JAVNOM PROMETU Komunalno drutvo AUTOTROLEJ naplauje putne karte od 01.09.2009. godine po slijedeim cijenama: VRSTA KARTE JEDINICNA MJERA CIJENA ZA KORISNIKA (kn) RADNIKA KARTA mjesecni kupon: 1 zona 276,00 2 zone 377,00 3 zone 475,00 4 zone 572,00 5 zona 670,00

SREDNJOKOLSKA I STUDENTSKA mjesecni kupon: 1 zona 134,00 2 zone 180,00 3 zone 229,00 4 zone 274,00 5 zona 320,00

AKA OSNOVNA KOLA mjesecni kupon: 1. zona 92,00 2. 5. zone 111,00 1. 5. zone 120,00

MIROVINSKA I SOCIJALNA mjesecni kupon: 1. zona 112,00 2. 5. zone 179,00 1. 5. zone 190,00

9

POJEDINANA - kupljena u vozilu karta 1 ponitavanje: 1 zona 10,00 2 zone 13,00 3 zone 16,00 4 zone 21,00 5 zona 24,00

POJEDINANA - kupljena izvan vozila karta 2 ponitavanja: 1 zona 15,50 2 zone 21,00 3 zone 26,00 4 zone 30,00 5 zona 35,00

GODINJA KARTA - RADNIKA godinja karta: 1 zona 2.794,00 2 zone 3.765,00 3 zone 4.749,00 4 zone 5.710,00 5 zona 6.703,00

POVLATENA KARTA mjeseni kupon: 1. 5. zone 54,00

Cijena karte, pored osnovnog dijela i PDV, sadri i 10% na osnovnu cijenu za nabavku opreme, koji je temeljem cl.20 ZKG-a i cl.8 Zakona o PDV osloboden PDV-a, a primjenjuje se od 01.09.2009. godine.

10

3. LINIJA BROJ 32Linija broj 32 je jedna od 25 prigradskih gradskih linija. Takoer moemo rei i da je jedna od frekventnijih meu spomenuti upravo zato jer spaja dva grada, s jedne strane je Rijeka, a s druge grad Opatija. Uloga ove linije je vrlo bitna znajui da u gradu Rijeci sve bitne ustanove kao to su poslovne zgrade, kole, fakulteti, zdravstvene ustanove, kulturne smijetene u centru grada. Upravo zato postoj pojam koji nazivamo vrki sat u kojem su gotovo svi gradski autobusi takore prepuni. Ti vrki satovi zbivaju se izmeu 7:00-8:00h,13:00-14:00h,i 15:00-17:00h.

11

Linija broj 32 uglavnom koristi stare utobuse marke MAN, ali smo vidjeti i pokoji autobus MERCEDES novijeg modela. Poznato je da grad Rijeka nije ba na ravnom terenu zato se koriste znai autobusi koji mogu prevladati teke prepreke odnosno velike uspone prema Lovranu a na suprotnoj strani prema Gradu Rijeci. Radno vrijeme ove linije je u 5:00 iz smjera Pehlina, a zadnji 24:00 kada bus ide u smjeru garae, a u 05:15 kree sa Gornje Veice i zadnji ide takodjer u 24:00 u smjeru garae. Subotom ide u 05:15 iz smjera Pehlina, a zadnji u 23:00, 05:00 prvi sa Gornje Veice a zadnji u 23:15. Nedjeljom i blagdanima je raspored vonje isti ako i subotom odnosno kreu 10 minuta kasnije.

12

13

4. ANALIZA BROJA PUTNIKASljedee dvije tablice pokazuju nam izmijenu putnika na autobusnim starnicama gradske linije broj 32, odnosno broj putnika koji su uli ili koji su izali na odreenim stanicama.Nadalje, tablice sadre broj putnika u autobusu, i dva numerika pokazatelja eksploatacije prmetne linije (vozila). Prvi je koeficijent popunjenosti, odnosno odnos izmeu broja putnika koji se nalaze autobusu i njegovog kapaciteta na svakoj pojedinoj postaji. Drugi je koeficijent izmjenjivosti, odnosno zbroj putnika koje izlaze ili ulaze u autobus, u omjeru sa zbrojem onih koji ostaju u autobusu na tim stanicama i nastavljaju putovanje. Kapacitet putnika promatranog vozila iznosi 78 mjesta (od toga su 28 sjedeih i 50 stajaih mjesta

14

Br.

Naziv staniceTurkovo Pehlin II Pehlin kola Pehlin I Rujevica epika Podmurvice Vukovarska tranga Potok .kolodvor Brajda abica Riva Trnica Fiumara Piramida Kumiieva Teta Roa KBC Suak Z.Kuia III Z.Kuia II Z.Kuia I Z.Kuia G.Veica

Ulaz

Izlaz

Trenutni Koeficijent Koeficijent broj putnika popunjeno izmjenjivost u autobusu sti i7 14 17 19 28 38 39 41 41 39 41 43 44 49 38 42 41 42 34 30 23 17 12 9 4 0,14 0,26 0,34 0,38 0,56 0,76 0,78 0,82 0,82 0,78 0,82 0,86 0,88 0,98 0,76 0,84 0,82 0,84 0,68 0,60 0,46 0,34 0,24 0,18 0,08 0,35 0,5 0,14 0,10 0,35 0,15 0,034 0,036 0,024 0,012 0,073 0,031 0,028 0,034 0.007 0,047 0,012 0,035 0,005 0,014 0,0054 0,02 0,01 0,027 0,092

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

5 7 5 4 10 12 4 6 1 2 3 8 5 12 4 8 1 3 2 3 1 0 0 1 3

2 1 2 2 1 2 3 4 1 4 1 6 4 7 15 4 2 2 10 7 8 6 5 4 8

Tablica 3. Analiza broja putnika Izvor: Samostalan rad na terenu

Br.

Naziv staniceG.Veica F.Belulovia KBC Suak

Ulaz

Izlaz

Trenutni broj putnika u autobusu4 8 10

Koeficijent popunjenosti0,08 0,10 0,13

Koeficijent izmjenjivosti0,092 0,25 0,60 15

1 2 3

3 8 5

8 4 2

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22

Teta Roa Kumiieva Piramida Fiumara Pallazo Modelle Trg RH Rijeki neboder Brajda N.Tesla Potok tranga Vukovarska Podmurvice epika Rujevica Pehlin I Pehlin kola Pehlin II Turkovo

7 5 6 4 1 5 1 4 7 6 3 11 5 2 2 3 1 6 6

2 0 4 3 6 3 0 7 10 6 8 14 4 4 5 3 3 3 4

15 20 22 23 18 20 21 18 15 15 10 7 8 6 3 3 1 4 6

0,19 0,26 0,28 0,29 0,23 0,26 0,27 0,23 0,19 0,19 0,13 0,09 0,10 0,08 0,04 0,04 0,01 0,05 0,08

0,60 0,25 0,45 0,30 0,39 0,40 0,05 0,61 1,31 0,80 1,10 3,57 1,13 1,00 2,33 2,00 4,00 2,25 0,25

Tablica 4. Analiza broja putnika Izvor: Samostalan rad na terenu

4.1. IZRAUN NUMERIKIH POKAZATELJA EKSPLOATACIJE Broj mjesta u autobusu = 78 ( 28 sjedeih + 50 stajaih )

Koef. popunjenosti = putnika po stanici / kapacitet Koef. izmjenjivosti = putnika koji ulaze/ izlaze/ broj putnika u busu16

svih putnika = 192

Srednji broj putnika = svih putnika / brojem postaja Srednji broj putnika = 192/40 = 4.8 Srednji koef.popunjenosti : o u smjeru Turkovo centar G.Veica: 0.19 o u smjeru Turkovo centar Turkovo: 0.15 o u oba smjera: 0.17

5. ZAKLJUAKU ovoj radnji smo vidjeli da su u gradu Rijeci poeli autobusi voziti i none linije . to je veliki korak prema naprijed.Uz takvu ulugu mogui je noni izlazak bez auta u grad, koje moe biti leerno i oputeno bez brige ako se popije aica vie.Ali tu je I dalje taxi sluba koju grad Rijeka subvencionira.17

Kao to smo spomenuli ova gradska linije je izrazito frekventivna i odlino je posloena.Stoga teko bi mogli prigovoriti na neki nedostatak ili bolji prijedlog osim toga da se stariji dotrajali autobusi maknu iz upotrebe i zamjene novima, mada je to teko u ovom dobu krize i recesijeali nadamo se da e doi bolji dani i linije autobusi biti kvalitetniji. Ima i jo jedan mali problem koji u gradu Rijeci treutano Autotrolej dri monopol. Osim njij ne postoji niti jedan javni gradski prijevoznik. To je izrazito loe jer moramo znati da je monopol lo. Monopol daje pravo vlasniku da mijenja cijene bez granica, zapravo da radi sve za svoju dobiti u korist zarade. Ne kaemo da je to sluaj ovdje ali mnistarstvo subvencionira studente i srednjokolce jer danas za neke 134 kn je previe. Zato bih bilo logino da bi Grad trebao podrati jo jednu tvrtku u javni gradski prijevoz, konkurencija u veini suajeva donosi samo bolje stvari.

6. LITERATURAKnjige: 1.Barievi Hrvoje: Tehnologija kopnenog prometa, Pomorski fakultet u Rijeci, 2.Peratovi Vlasta: Prometna tehnika, kolski centar za cestovni promet

18

Internet:1. www.rijekapromet.hr 2. www.autotrolej.hr

19

20

21

22