UNIVERZITET U ZENICIEKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MENADMENT PREDUZEA

PREDUZEE: ''387''

Mentor: Kandidati:Doc. dr. Dijana Husakovi elikovi NedimV. ass. mr. Denan Kulovi Hadi Sabina Marjanovi Denis Nali Darija Neziri Nedad

Zenica, maj 2013. godineS A D R A J

Uvod3Vjeba 1: Pokretanje mikrobiznisa4Vjeba 2: Izrada statuta preduzea5Vjeba 3: Formulisanje misije, vizije i ciljeva15Vjeba 3a: Formulisanje misije15Vjeba 3b: Formulisanje vizije15Vjeba 3c: Formulisanje ciljeva15Vjeba 4: SWOT i PEST analiza16Vjeba 4a: SWOT analiza17Vjeba 4b: PEST analiza18Vjeba 5: Donoenje investicionih odluka19Vjeba 6: Izbor odluke brainstorimingom33Vjeba 7: Analiza take pokria35Vjeba 8: Utvrivanje stilova voenja37Vjeba 9: Ocjenjivanje kompetencija38Vjeba 10: Primjer ugovora40Zakljuak42Literatura43PRILOG44

Uvod

U ovom seminarskom radu je predstavljena firma Mushroom , kao mikrobiznis. Sjedite firme Mushroom je u epu, Ulica Prva 63 i proizvod ove djelatnosti je gljiva ampinjon. Takoe je i predstavljeno drutvo sa ogranienom odgovornou 387 koje se bavi uslunom djelatnou koja obuhvata prodaju roba iroke potronje proizvedene u Bosni i Hercegovini. Sjedite 387 D. O. O. je u Zenici, ulica Dervia Imamovia 1.Cilj ovog seminarskog rada je ispunjavanje obaveza iz predmeta Menadment preduzea, te upoznavanje sa osnovnim procedurama vezanim za osnivanje preduzea, poslovanja i mikrobiznisa. U ovom seminarskom radu su obraena podruja vezana za pokretanje mikrobiznisa, gdje se moglo nauiti koja su dokumenta potrebna za osnivanje i koji su dijelovi najbitniji za mikrobiznis. U dijelu Vjeba 2 prikazan je statut preduzea koje se osnivalo i potrebni elementi za pisanje statuta. Dio Vjebe 3 se odnosi na misiju, viziju i ciljeve, gdje je pored definicija naueno i kako treba formulisati misiju, viziju i ciljeve za preduzee koje se osniva. U Vjebama 5 su prikazani SWOT i PEST analiza i kroz njihove elemente je prikazano koje su to prilike, prijetnje, slabosti i prednosti preduzea. Kroz Vjebe 5 su preeni najbitniji elementi koji se odnose na donoenje investicionih odluka za preduzee, gdje je na osnovu toga doneena odluka koja je maina najbolja za preduzee. U Vjebama 6 je na osnovu Brainstorming analize odabrane dvije maine koje su najbolje za preduzee. Vjebe 7 prikazuju analizu take pokria za preduzee 387. U Vjebama 8 je na osnovu Likert-ovih stilova vodstva prikazan stil voenja preduzea koje se osnivalo. U Vjebi 9 je prikazano ocjenjivanje kompetencija, gdje je ocjenjivan jedan menader. Vjebe 10 prikazuju primjer ugovora izmeu firme Mushroom i 387 D. O. O.

Vjeba 1: Pokretanje mikrobiznisa

Na osnovu podneenog zahtjeva za izdavanje odobrenja o obavljanju djelatnosti proizvodnje ampinjona, dobijeno je odobrenje nadlenog organa za pokretanje mikrobiznisa. Firma ''Mushroom'' sastavljena od 5 lanova, na elu sa Hadi Sabinom, koja je i osniva, sa sjeditem u epu, ulica Ulica Prva 63. Proizvod ove djelatnosti je gljiva ampinjon. Za osnivanje ovog mikrobiznisa bilo je potrebno prikupiti slijedee dokumente:

zahtjev za obavljanje Trgovake djelatnosti, uvjerenje o nekanjavanju, rjeenje o opremljenosti poslovnog prostora, sanitarno zdravstveni uvjeti i drugi zakonom propisani uvjeti za rad drutva, uvjerenje sa Biro-a, zahtjev za izdavanje uvjerenja o poslovnoj sposobnosti, izvod iz matine knjige roenih, diploma o zavrenoj srednjoj koli, kopija line karte.

Vjeba 2: Izrada statuta preduzea

Drutvo sa ogranienom odgovornou 387 se bavi uslunom djelatnou koja obuhvata prodaju roba iroke potronje proizvedene u Bosni i Hercegovini. Sjedite preduzea je u Zenici, ulica Dervia Imamovia br. 1. Osnivai preduzea su: Nali Darija, Hadi Sabina, elikovi Nedim, Marjanovi Denis, Neziri Nedad. Osnivaki kapital iznosi 400.000,00 KM (etiristotine hiljada KM), koji je podjeljen na pet jednakih dijelova. Preduzee raspolae sa sljedeom imovinom: 130 metara skladinog prostora, te 170 metara kvadratnih prodajnog - prostora. Poslovni prostor je opremljen prateim sadrajima (mokrim vorovima, telefonski prikljuak, elektro prikljuak, slobodan pristup skladinom prostoru, parking prostor).Poslovni prostor je u 100 % vlasnitvu ortake grupe sa jednakim udjelima 1/5, a kupljen je na tenderu po cijeni od 300.000,00 KM.

BOSNA I HERCEGOVINA387 D.O.O.Zenica, Federacija BiH

S T A T U T

Zenica, 22.02.2013.

2

Na osnovu lana 6. Zakona o javnim preduzeima u Federaciji Bosne i Hercegovine, osnivai preduzea 387 donose:

S T A T U T

Drutva sa ogranienom odgovornou 387 D.O.O. , Zenica, Federacija BiH

IOPTE ODREDBElan 1.Nali Darija, Hadi Sabina, elikovi Nedim, Marjanovi Denis, Neziri Nedad kao osnivai Drutva sa ogranienom odgovornou "387" D.O.O. iz Zenice, donosi STATUT drutva saglasno Ugovoru o osnivanju drutva radi upisa kod Centralnog registra privrednog suda Bosne i Hercegovine u Sarajevu, te radi obavljanja djelatnosti drutva iji je osnovni kapital utvren i uplaen

IIFIRMA I SJEDITE lan 2. Drutvo posluje pod firmom: 387, trgovina za prodaju roba iroke potronje, d.o.o, Zenica, Federacija BiH.Skraeni naziv drutva je: 387 D.O.O U svome poslovanju preduzee koristi firmu u punom ili skraenom obliku, kako je i upisana u sudskom registru.lan 3.Sjedite drutva je u ulici, Dervia Imamovia br.1

Poslovni prostor se sastoji od 130 metara skladinog prostora, te 170 metara kvadratnih prodajnog prostora.

Poslovni prostor je opremljen prateim sadrajima (mokrim vorovima,telefonski prikljuak,elektro prikljuak,slobodan pristup skladinom prostoru,parking prostor).

Poslovni prostor je u 100 % vlasnitvu ortake grupe sa jednakim udjelima 1/5, a kupljen je na tenderu po cijeni od 300.000,00 KM.

lan 4.Drutvo ima svoj peat.Peat Drutva je okruglog oblika, prenika 3 cm, sa tekstom po obodu:387, trgovina za prodaju roba iroke potronje, d.o.o, Zenica.

IIIDJELATNOSTI PREDUZEAlan 5.

Osnovna djelatnost Drutva je:Trgovinska djelatnostBlie opisana ifrom:Trgovina za prodaju robe iroke potronjeOsnovna djelatnost preduzea 387 jeste prodaja roba iroke potronje krajnjim potroaima, a koji su proizvedeni u Bosni i Hercegovini.

Naim kupcima nudimo irok asortiman od preko 30.000 proizvoda(prehrambeni artikli, odjea i obua, voe i povre, hemija i ostalo).Vise od 17.000 proizvoda posjeduju halal certifikat

IVOSNOVNI KAPITAL I VISINA UDJELA

lan 6

Osnivaki ulog Drutva ini ulog Osnivaa u novcu. Vrijednost osnivakog uloga Drutva iznosi: 400.000,00 KM, u 5 (pet) jednakih dijelova od po 80.000,00 KM.

Ulaganja u osnovna sredstva:

Preduzee je izvrilo nabavku 2 motorna vozila (hladnjaa i furgon),blagajnike kase 3 komada sa prateom opremom kao i rashladne vitrine i friidere, te police za smjetaj robe po ukupnoj cijeni od 50.000,00 KM.

Ulaganja u tehnike elemente:

Preduzee je izvrilo nabavku i ugradnju tehnike zatite (8 kamera) po cijeni od 10.000,00 KM, te uspostava bezgotovinskog plaanja putem kartica (pos terminali).

lan 7

Svi osnivai drutva uestvuju sa jednikim ulozima.VFOND REZERVIlan 8.Preduzee formira obavezne rezerve.U obavezne rezerve se svake finansijske godine od dobiti koju preduzee ostvari unosi najmanje 5%, dok rezerve ne dostignu 20% od ukupnog osnovnog kapitala preduzea.

VIVOENJE POSLOVANJA I ZASTUPANJE PREDUZEAlan 9.Preduzee zastupa Uprava. Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja Preduzee i odgovara za zakonitost poslovanja. Lica ovlatena za zastupanje upisuju se u registar drutava i mogu poduzimati sve radnje i obavljati poslove u ime i za raun Preduzea, u okviru datih ovlatenja.

VIIPRAVA I OBAVEZE OSNIVAA

lan 10.Drutvo u pravnom prometu moe da zakljuuje ugovore i vri druge poslove i radnje u okviru pravnih poslova i sposobnosti i u prometu istupa u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime i za tui raun i u tue ime i za tui raun.

lan 11.

Drutvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Osnivai odgovaraju za obaveze Drutva u sluajevima i pod uslovima propisanim Zakonom

VIIIORGANIZACIJA PREDUZEAlan 12.

Zavisno od karaktera procesa rada i uslova rada, osnovai odluuju o svom organizovanju u skladu sa ovim Statutom i drugim optim aktima.

lan 13.

Radi ostvarivanja to boljih rezultata u izvravanju poslova i radnih zadataka, osnivai organizuju rad po poslovnim funkcijama Drutva.Poslovne funkcije Drutva mogu biti:1. Nabavka2. Prodaje3. Sekreterijat4. Knjigovodatvi i raunovodstvo5. MarketingPoslovne funkcije Drutva osnivaju se odlukom osnivaa.

lan 14.

Dio Drutva nema svojstvo pravnog lica, ali moe imati poseban podraun i poseban obraun rezultata rada i poslovanja u skladu sa Zakonom.

lan 15.

Organizacija dijelova Drutva posebno se ureuje posebnim optim aktima koje donosi osniva Drutva, po predlogu menadera.

IXORGANI PREDUZEA, NJIHOV IZBOR, OPOZIV I NADLENOSTI

lan 16.

Ortaku grupu sainjava 5 ljudi, od ega su dvoje zavrili Ekonomski fakultet, smijer Menadment, jedno Pravni fakultet, jedno Ekonomski fakultet, smijer Raunovodstvo i jedno komercijalista.

Naprijed navedeni imaju radno iskustvo od 1 do 3 godine u struciMenaderske funkcije preduzea obnaaju osnivai preduzea. Dok se generalni menader mijenja svake 4 godine.

Na tu poziciju se izabire jedan od osnivaa preduzea.Organi Drutva su:1. Nadzorni odbor 2. Upravni odbor3. Menader kao voa preduzea

lan 17.

Osniva Drutva: Donose statut Drutva, program rada i razvoja Drutva Postavljaju i razreavaju Menadera. Odluuju o promjeni firme i sjedita Drutva Odluuju o statusnim promjenama Drutva Prestanku rada Drutva Vre i druge poslove

lan 18.

Nadzorni/Upravi odbor: Daju uputstva i smjernice za rad menderu Staraju se o urednoj i blagovremenoj izradi godinjih finansijskih obrauna i isti donose Vre i druge poslove X STRUKTURA I DINAMIKA PREDUZEA

Dodatnu strukturu preduzea pored ortakog drutva ine sljedei uposlenici:U preduzeu su zaposlena 15 radnika sa sljedeim radnim angamanom:- poslovoa - 1 izvrioca-trgovci - 4 izvrilaca-radnici za kasom - 2 izvrioca -vozai - 2 izvrioca-radnici na obezbjeenju - 1 izvrioca

Pored pomenutih radnih mjesta imamo i sljedee sektore: Sektor nabavke -1 izvrilac Sektor prodaje -1 izvrilac Sekreterijat -1 izvrilac Knjigovodatvi i raunovodstvo -1 izvrilac Marketing -1 izvrilac

Dinamika zaposlenih:

Svi uposlenici su obavili probni rad u trajanju od tri mjeseca, kao i seminare edukativnog karaktera za mjesta na kojima su uposleni.

XI MENADER PREDUZEA

lan 19.

Menader preduzea organizuje i rukovodi procesom rada i poslovanja Drutva, pojedinano zastupa Drutvo pred treim licima i odgovoran je za zakonitost rada Drutva.

lan 20.

Menader preduzea ima ovlaenja i obaveze: Organizuje, usklauje, rukovodi procesom rada i poslovanjem Drutva Odgovoran je za zakonitost rada Drutva Potpisuje finansijska dokumenta

XII IZBOR MENADERA PREDUZEA

lan 21.

Ugovorom o osnivanju imenuje se menader ____________________________Menader preduzea moe biti razrijeen funkcije i prije isteka vremena na koje je postavljen u sledeim sluajevima Ako postoje gubici u poslovanju Drutva krivicom menader preduzea, Kada svojim nesavjesnim radom ili prekoraenjem ovlaenja nanese drutvu tetu, Kada Drutvo ne izvrava svoje zakonske obaveze, Ako nastupe zakonom predviene okolnosti nespojive sa funkcijom menader preduzea.

lan 22.

U Drutvu se moe imenovati i odbor menadera kao izvrni organ Drutva.lanove odbora menadera postavlja i imenuje Osniva

XIIIPLANIRANJE POSLOVANJA I POSLOVNE KNJIGE PREDUZEA

lan 23.Preduzee planira svoje poslovanje i razvoj i odluuje o vrenju, vrsti i sadrini planova poslovanja i razvoja preduzea.Preduzee planiranjem poslovanja i razvoja prilagoava ciljevima radi kojih je osnovano i uslovima djelovanja zakonitosti trita.lan 24.Uprava preduzea, koristei se dobrom poslovnom praksom, a u skladu sa Zakonom o javnim preduzeima e planirati razvoj javnog preduzea pripremom trogodinjeg plana poslovanja. Preduzee e usaglaavati trogodinji plan poslovanja sa kretanjima uslova poslovanja, odnosno vriti revidiranje trogodinjeg plana na godinjem nivou.

lan 25.Plan poslovanja preduzea e obavezno sadravati: predvianje prihoda i rashoda, kapitalne izdatke predviene za period obuhvaen planom, izvor finansija za previene kapitalne izdatke, sve zajmove i kredite ije uzimanje planirano u periodu koji plan poslovanja obuhvata, garnacije ije uzimanje predloeno za osiguranje zajmova, odnosno kredita, prijedloge za osnivanje ili kupovinu drugih preduzea, ukljuujui i kadrovske potrebe u sluaju osnivanja, odnosno kupovine preduzea, prijedloge za koritenje dobiti, prihoda u periodu obuhvaenom planom, predviene finansijske i druge izvjetaje, zapoljavanje i kao i predviene trokove za to.lan 26.O radu i poslovanju preduzea vode se poslovne knjige u skladu sa Zakonom. Preduzee je duno za svaku poslovnu godinu, u skladu sa vaeim zakonskim propisima sastaviti periodini obraun i zavrni raun

XIVZATITA IVOTNE SREDINElan 27.Prilikom obavljanja poslova u okviru djelatnosti preduzea potrebno je poduzimati sve mjere zatite i unapreenja ivotne sredine u skladu sa vaeim propisima.

XVIIIPROMJENA OBLIKA I PRESTANAK PREDUZEAlan 28.Preduzee moe promijeniti oblik u dioniko drutvo samo na osnovu Odluke osnivaa, a u skladu sa Zakonom o privrednim drutvimalan 29.Preduzee moe prestati postojati Odlukom osnivaa U sluajevima predvienim Zakonom o privrednim drutvima

XVPOSTUPAK IZMJENA I DOPUNA STATUTA lan 30.Izmjene i dopune ovog Statuta predlae Uprava kada takva obaveza nastaje po Zakonu ili je opravdana radi utvrivanja odnosa u preduzeu.lan 31.Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom donoenja.XVIPRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElan 32.Preduzee ima obavezu najkasnije 30 dana od donoenja Statuta da uskladi ostale akte preduzea sa Statutom.Na pitanja koja nisu regulirana ovim Statutom primjenjivae se odredbe Zakona o javnim preduzeima u Federaciji BiH, Zakona o privrednim drutvima i Zakona o radu te drugi vaei propisi iz oblasti koju reguliu.lan 33.Ovaj Statut stupa na snagu odmah nakon upisa Drutva u Registar preduzea, Federacije BiH.PotpisiOsnivai:________________________ Hadi Sabina ___________________________Nali Darija_______________________elikovi Nedim______________________Marjanovi Denis_________________________Neziri Nedad Vjeba 3: Formulisanje misije, vizije i ciljeva

Misija je fundamentalna po kojoj se razlikuje dotino preduzee od drugih preduzea. Misija daje indentitet preduzeu.Osnovna uloga dobro definisane misije je da se usmjeravaju odluke o strategijskoj viziji, ciljevima i strategiji. (ogi, 2007, str. 207)

Visija je stav o eljenoj budunosti preduza u okviru podruja poslovanja preduzea koje je definisano misijom. Visija je ono to omoguava da se preduzee mentalno pomjera iz sadanjosti u budue eljeno stanje. (ogi, 2007, str. 205)

Ciljevi su namjeravana stanja ili situacije prema kojma se stremi na osnovu preduzete poslovne akcije. Jerdnom kada su formulisani ciljevi oni postaju kriterijum racionalnosti poslovnih odluka pri izboru alternativnih pravaca akcija , a ujedno i standard kontrole efikasnosti i efektivnosti poslovanja. (ogi, 2007, str. 210)Vjeba 3a: Formulisanje misije

Misija naeg preduzea je prodaja domaih proizvoda te jaanje domae privrede uz zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba kupaca. Naom aktivnou elimo probuditi svijest o konzumiranju domaih proizvoda!

Vjeba 3b: Formulisanje vizije

Naa vizija je biti vodei trgovaki lanac iskljuivo domaih proizvoda u BiH.

Vjeba 3c: Formulisanje ciljeva prodaja i promocija domaih proizvoda zauzimanje primata na tritu domaih proizvoda stalno uvodjenje novih asortimana proizvoda stalno edukovanje novih zaposlenih poveanje prodaje u 2013 za 10%

Vjeba 4: SWOT i PEST analiza

Pojam SWOT analize

Oito je da je situacijska analiza vrlo sloena zadaa. Sve to treba menaderu posluiti za brzo reagovanje, a time i poveanje ansi za uspjenu implementaciju odluke i na koncu rjeavanju problema. Zbog toga je potrebo da analiza: Otkrije strateke faktore i njihove pritiske na proces donoenja odluke koji treba da pomognu efektivnosti njene implementacije, ili da identificira one faktore koji mogu potpuno onemoguiti ostvarenje njene efektivnosti implementacije, Utvrditi one pozitivne unutarnje sposobnosti (snage) kao i unutarnje nesposobnosti koje znatno ometaju ili potpuno onemoguuju donoenje i implementaciju efektivne odluke Osigura podlogu za donoenje stratekih odluka koje e preduzee voditi kako bi uspjeno iskoristivi prilike, koristei se svojim snagama i elimiranjem slabosti donijelo i implementiralo efektivne odluke.

Matrica ansi i mogunosti je akronim za: Threats, Opportunities, Weaknesses, Stregths (prijetnje, prilike, slabosti, jake strane). SWOT matricu kao metodu poslovne analize razvio je Albert Humphrey, koji je 1960-tih i 1970-tih na Stanfordskom univerzitetu vodio projekte dugoronog planiranja za tadanje vodee trine kompanije. Matrica je izuzetno popularna zbog toga to je usmjerena na to da utvrdi poziciju preduzea u odgovarajuem ambijentalnom kontekstu uz odgovarajui respekt intenziteta ansi i opasnosti. Humphrey je, ustvari, originalno zamislio i kreirao timski metod planiranja, originalno nazvan kao SOFT (Satisfactory, Opportunity, Fault, Threat). Meutim, nakon Seminara o dugoronom planiranju (Cirih, 1964.) SOFT model je bio preoblikovan u SWOT model.Svrha SWOT analize nije samo u sagledavanju snaga, slabosti, ansi i opasnosti ve i u utvrivanju i analiziranju njihove meusobne povezanosti i uslovljenosti. To je i razlog da SWOT analizu treba da obavlja multidisciplinaran tim relevantnih eksperata, sa top menaderima na elu.

Vjeba 4a: SWOT analiza

SNAGESLABOSTI

1. Percepcija proizvoda, promjena stavova prema domaim proizvodima2. Bolja marketing strategija od konkurenata3. Jasna strateka vizija4. Kvalitet i prepoznatljivost proizvoda koje nudimo5. Adekvatno poznavanje okoline/trita6. Poznavanje stranog jezika od strane zaposlenih

1. Slaba distributivna mrea2. Via cijena proizvoda od konkurentskih3. Nia profitabilnost/ gubici nastali iz razliitih razloga4. Nedostatak sposobnosti rukovoenja5. Nema dovoljno poticaja

PRILIKEPRIJETNJE

1. Osvajanje novih trita2. Promjena preferencija kupaca3. Nepostojanje ovakvog vida konkurencije 4. Pozitivni tokovi i trendovi u okruenju5. Proirenje prodajnog portfolia sklapanjem ugovora sa veim brojem malih proizvoaa6. Politiko okruenje koje se odraava i reklamira kupujmo domae

1. Rastua pregovaraka mo potroaa ili dobavljaa2. Promjene u zakonskoj i drugoj regulativi3. Pojava konkurencije4. Prirodne i ostale nepogode (direktno nisu vezane za nas, ali za nae proizvoae jesu), samim time rezultiraju vee cijene. 5. Promjena potreba i ukusa kupaca6. Slaba podrka poduzetnicima

Iz SWOT analize vidimo da su nam snage i prednosti odnosno ono to nam ide u prilog to to je trite na kojem elimo konkurirati jo nedovoljno popunjeno i naa jedina prilika da uspijemo bi bila da uveliko promijenimo preferencije kupaca. Dok slabosti i snage koje nam ne idu u prilog su te koje dolaze od konkurenata koji su ve dugo prisutni na tritu, te od nezainteresovanosti vlade da podri ovakve i sline projekte kroz zakonske olakice.

Vjeba 4b: PEST analiza

POLITIKOEKONOMSKO

1. Politiko okruenje u BiH nije povoljno za preduzea u nastanku tj. mala preduzea.2. Zakon o fiskalizaciji ide na tetu malih preduzea .

1. Ekonomsko okruenje u BiH je veoma nepovoljno iz razloga to je velik broj nezaposlenih. 2. Mala je kupovna mo stanovnitva,.3. Infrastruktura je dosta nerazvijena4. Malo stranih investitora u BiH.

SOCIJALNOTEHNOLOKO

1. Demografska struktura u BiH je nepovoljna iz razloga to imamo vei mortalitet od nataliteta. 2. Kulturne vrijednosti u BiH su nerazvijene, a u nekim krajevima skoro pa da i ne postoje. 3. Svijest stanovnitva je poraavajua, jer prlikom kupovine proizvoda vode se injenicom da je bolje kupiti strani prozvod nego domai.

1. Dostupnost kupovine maina, hladnjaa i drugih tehnolokih elemenata je na visokom nivou.2. Dostupnost kupovine potrebnih kompjutera je izuzetno visoka.

Iz PEST analize moemo vidjeti da ekonomsko politiko i socijalno okruenje naem preduzeu ne ide u prilog to radi neosvijetenosti potroaa ili nekih drugih uzroka, ali tehnoloko okruenje u potpunosti ide nama u prilog, jer sav potrebni tehnoloki materijal nam je dostupan.

Vjeba 5: Donoenje investicionih odluka

Preduzee Mini market 387 d.o.o. osim uslune djelatnosti proizvodi i irok asortiman artikala mesnih proizvoda. Preduzee je nedavno razvilo novu ambalau za proizvode. Preduzet je projekt istraivanja trita koji je kotao 20.000 KM. Donesena je odluka da se ubrza proizvodnja kako bi se bilo spremno za predvienu tranju za novim proizvodom. Glavni kapitalni izdatak koji e nastati jeste kupovina moderne maine za oblikovanje ambalae. Na temelju istraivanja podataka o postojeim mainama odlueno je da se izbor svede na dvije alternative: maina A i maina B. Informacije o te dvije maine date su na sljedei nain:

Maina A (KM)Maina B (KM)

Kapitalni troak120.000160.000

Rezidualna vrijednost nakon 5 godina24.00032.000

Pravolinijska amortizacija po godini19.20025.600

Broj sati rada maine po godini160.000240.000

Za proizvodnju svake ambalae potrebna su dva sata rada maine; stoga je maksimalni proizvodni kapacitet:- maina A = 20.000 jedinica godinje, - maina B = 30.000 jedinica godinje.

Procjenjuje se da e tranja biti najvea u prvih nekoliko godina. Nakon toga, kako konkurenti budu uvodili sline proizvode na trite, prodaja e vjerovatno postepeno opadati. Nakon pet godina, proizvod e vjerovatno stii do kraja svog komercijalnog vijeka i bie odbaen iz proizvodnje. Tada bi maina mogla da se proda za iznos svoje preostale vrijednosti ili, moda, da se prenese kao neto knjigovodstvena vrijednost u neku drugu liniju proizvodnje.Za petogodinji proizvodni ciklus, procijenjena tranja je izraena u sljedeim brojkama:

GodinaTranja (KM)

130.000

225.000

320.000

415.000

515.000

Maina A ne bi mogla da proizvede dovoljno jedinica da zadovolji tranju u prve tri godine. Meutim, bez obzira na to, potrebno je razmotriti i kupovinu maine A jer su za nju potrebne samo tri etvrtine kapitalnih izdataka koji su potrebni za nabavku maine B. Uvid u obraun trokova pokazuju da bi se od saksija za cvijee koje proizvodi maina A oekivalo da ostvare profit po jedinici (prije amortizacije) u iznosu od 3,50 KM. Maina B efikasnije koristi sirovine, tako da bi se od nje oekivalo da donosi profit po jedinici (prije amortizacije) u iznosu od 4,00 KM.

Kapitalna investicija bi ostvarivala trokove i prihode u budunosti tokom nekog zadatog perioda, to je u ovom primjeru period od pet godina.

Prvo, bie od pomoi da se utvrdi raspored procijenjene proizvodnje i prodaje za svaku od dvije maine. Pretpostavlja se da su prihodi i rashodi priblino jednaki novanim tokovima.

Maina AMaina B

GodinaTranja ()Proizvodnja i prodaja ()Proizvodnja i prodaja ()

130.00020.00030.000

225.00020.00025.000

320.00020.00020.000

415.00010.00015.000

515.00010.00015.000

Poto maina A ima maksimalan proizvodni kapacitet od 20.000 jedinica godinje, ona ne moe da zadovolji tranju. Proizvodie svojim punim proizvodnim kapacitetom u prve tri godine (60.000 jedinica, prema tranji od 75.000).

Pretpostavlja se da nezadovoljni kupci nee ekati na ovaj proizvod (ljudi sigurno nee upisivati svoje ime na listu ekanja za taj tip proizvoda) i da e jednostavno kupiti drugi proizvod.

Sada kada smo utvrdili brojke prodaje i proizvodnje, moemo da procijenimo profit prije amortizacije za svaku od pet godina pojedinano, kako slijedi:

GodinaMaina A ()Maina B ()

170.000x3,50=245.000 120.000x4,00=480.000

270.000x3,50=245.000 100.000x4,00=400.000

370.000x3,50=245.000 80.000x4,00=320.000

435.000x3,50=122.500 60.000x4,00=240.000

535.000x3,50=122.500 60.000x4,00=240.000

Ukupan profit 980.000 1.680.000

Kriterij raunovodstvene stope prinosa (Acounting Rate of Return ARR) rauna se na sljedei nain:

Raunovodstveni profit uzima u obzir amortizaciju. Dakle, moramo oduzeti amortizaciju od svakog iznosa godinjih profita koje smo izraunali u prethodnom dijelu teksta, prije nego to izraunamo prosjean profit u toku pet godina:

GodinaMaina A ()Maina B ()

1245.000 19.200 = 225.800 480.000 - 25.600 = 454.400

2245.000 19.200 = 225.800 400.000 - 25.600 = 374.400

3245.000 19.200 = 225.800 320.000 - 25.600 = 294.400

4122.500 19.200 = 103.300 240.000 - 25.600 = 214.400

5122.500 19.200 = 103.300 240.000 - 25.600 = 214.400

884.000 1.552.000

Prosjean godinji profit koji donosi maina A je:

Prosjean godinji profit koji donosi maina B je:

Iznos prosjenog angairanog kapitala koji treba uzeti u obzir jeste kapital angairan za projekt ili investiciju (ne kapital angairan u cjelokupnom poslovanju). Poto je usvojen linearni metod amortizacije, pretpostavlja se da se kapitalna investicija umanjuje za isti iznos svake godine (19.200 za mainu A i 25.600 za mainu B). Dakle, uzimamo poetni angairani kapital (u vremenu 0) i kapital angairan do kraja posljednje godine poslovanja (vrijeme 5) i izraunamo prosjek ta dva iznosa kako slijedi:

VrijemeMaina A ()Maina B ()

0120.000160.000

524.00032.000

Prosjek

Sada imamo oba elementa (prosjean raunovodstveni profit i prosjean angairan kapital) koji su potrebni za izraun raunovodstvene stope prinosa (ARR).

Za mainu A:

Za mainu B:

Izraun ARR pokazuje da je maina B bolja od dvije raspoloive opcije. Iako je procijenjeno da maina A stvara vei profit, prosjena investicija je znatno via. Ako bi menaderi koristili samo ovaj kriterij za ocjenjivanje investicije, mogli bi se odluiti za mainu B. Imajte na umu da uporeivanje ARR ignorira injenicu da maina A zapravo stvara vei apsolutni profit nego maina B.

Kriterijem perioda povrata investicija projekt se ocjenjuje imajui u vidu prilive i odlive novanih sredstava. Poto amortizacija nije ni priliv ni odliv sredstava (sjetite se: amortizacija je raunovodstveno obraunat iznos), ona se ne uzima u obzir.Period povrata je relativno lako izraunati:Vrijeme u godinamaMaina A ()Maina B ()

Inicijalni odliv

0 - 120.000- 160.000

Prihodi

1+ 70.000+ 120.000

2+ 70.000+ 100.000

3+ 70.000+ 80.000

4+ 350.000+ 60.000

5+ 350.000+ 60.000

5+ 24.000+ 30.000

Period povrata se rauna tako to se u obzir uzimaju kumulativni novani tokovi i utvruje se taka u kojoj neto kumulativni novani tok dostie nulu.

Za mainu A:Vrijeme u godinamaNovani tok ()Kumulativni novani tok

0- 120.000- 120.000

1+ 70.000- 50.000

2+ 70.000- 20.000

3+ 70.000+ 90.000

4+ 35.000+ 125.000

5+ 35.000 + 24.000+ 184.000

Kumulativni novani tok dostine nultu poziciju za vrijeme tree godine.

Moemo procijeniti koliki je period povrata izraen u godinama i mjesecima, i to:

PI = 1 godina + = 1 godina i 8 mjeseci (zaokrueno na najblii cijeli mjesec).

Za mainu B:Vrijeme/godinaNovani tok ()Kumulativni novani tok

0- 160.000- 160.000

1+ 120.000- 40.000

2+ 100.000- 60.000

3+ 80.000+ 140.000

4+ 60.000+ 200.000

5+ 60.000 + 30.000+ 290.000

Kumulativni novani tok dostine nultu poziciju za vrijeme tree godine (kao i za mainu A).

Procjena koliki je period povrata izraen u godinama i mjesecima:

period povrata = 1 godina + = 1 godina i 5 mjeseci (zaokrueno na najblii cijeli mjesec).

Ako je izraunati rok povrata manji od maksimalnog prihvatljivog roka povrata, projekt se prihvata; ako ne, prijedlog se odbacuje. Uporeivanjem perioda povrata za dva projekta, moemo vidjeti da se maina B samo neznatno bre isplauje od maine A. Dakle, nije vjerovatno da e period povrata igrati veliku ulogu u ovoj investicijskoj odluci.

Diskontovanje je metoda obrnuta ukamaivanju, odnosno metoda pomou koje se budui novani tijekovi svode na sadanju vrijednost. Time se zapravo budui novani iznosi "transformiraju" na novane iznose koji im odgovaraju u sadanjosti. Pritom se sadanja vrijednost novca dobije mnoenjem budue nominalne vrijednosti novca s vrijednosti odgovarajueg diskontnog faktora. Izraunavanje sadanje vrijednosti buduih novanih tokova buduih novanih tokova omoguava nam da sve novane tokove prilagodimo poreenjem sa dananjom vrijednou. Formula za diskontni faktor je:[footnoteRef:1] [1: Buble, M., (1996), Organometrijski pristup organizaciji, Ekonomski fakultet, Split, str. 87.]

gdje je:DF diskontni faktori diskontna stopa, a n broj godina za koje vrimo diskontovanje

Potrebno je zatim proraunati sadanju vrijednost neto toka gotovine rezidualne godine, to se obavlja koritenjem diskontnih faktora iz tabele diskontnih faktora koju smo prethodno naveli. Zvanine institucije su na osnovu odluke propisale elemente za utvrivanje cijene kapitala i to na osnovu elemenata koje sainjavaju komponente od kljune vanosti za procjenu vrijednosti kapitala:1. Stopu prinosa na bezrizina ulaganja od 2%2. Stopu rizika ulaganja u zemlju Bosnu i Hercegovinu od 3%3. Premija rizika ulaganja u preduzee: Veliina poduzea1%Kvalitet organizacije, kadrova i rukovodstva1%Financijski poloaj1%Prodajni potencijal1%Mogunost pouzdanog predvianja potencijala1%SVEGA10%

Saglasno naprijed navedenom (diskontna stopa) cijena kapitala je: 2% + 3% + 4% = 10%

Da bismo jednobrazno mogli da izrazimo sve novane tokove (tj. u smislu sadanje vrijednosti buduih novanih tokova u eurima u vremenu 0), uzimamo svaki predvieni novani tok za svaku mainu i raunamo sadanju vrijednost koritenjem adekvatnog diskontnog faktora.

Maina A

Pretpostavlja se da e prvi novani tok nastati u vremenu 0, tj. prilikom inicijalne investicije od 120.000 . Poto se to dogaa u vremenu 0, efektivni diskontni faktor je 1.

120.000 1 = odliv novanih sredstava u iznosu od 120.000 u vremenu 0.

Sljedei dogaaj novanih tokova deava se na kraju prve godine. Iz prethodne tabele moemo da vidimo da je diskontni faktor po stopi od 10% za jednu godinu 0,909. Primjenom diskontnog faktora na novane tokove u prvoj godini (sjetite se da se pretpostavlja da e se novani tokovi dogoditi na kraju prve godine) dobijamo:

70.000 0,909 = 63.630

Nastavljamo da diskontujemo novane tokove koritenjem diskontnih faktora koji se smanjuju kako dogaaji novanih tokova odmiu u budunost. Iznose emo pregledno prikazati u sljedeoj tabeli:

Vrijeme u godinamaNovani tok ()Diskontni faktor (DF)Diskontovani novani tok ()

0- 120.0001(120.000)

1+ 70.0000,90963.630

2+ 70.0000,82657.820

3+ 70.0000,75152.570

4+ 35.0000,68323.905

5+ 59.000 0,62136.639

Saldo114.564

Saldo od 114.564 poznat je kao neto sadanja vrijednost ili NPV; to je ukupan iznos novanih priliva i odliva koji su povezani sa investicijom (odatle ''neto"), koji su svi diskontovani i izraeni u eurima u vremenu 0 odatle sadanja vrijednost, odnosno ''present value''.

Maina B

Adekvatno prethodnom, diskontovane novane tokove za mainu B moemo predstaviti sljedeom tabelom:

Vrijemeu godinamaNovani tok ()Diskontni faktor (DF)Diskontovani novani tok ()

0- 150.0001(160.000)

1+ 160.0000,909109.080

2+ 152.0000,82682.600

3+ 128.0000,75160.080

4+ 80.0000,68340.980

5+ 110.0000,62155.890

Saldo188.630

Neto sadanja vrijednost investicije u mainu B procjenjuje se na 188.630 eura.

Ako je neto sadanja vrijednost projekta jednaka ili vea od nule, projekt se prihvata; ako ne, on se odbacuje. Drugi nain izraavanja kriterija prihvatanja jeste da e projekt biti prihvaen ako je sadanja vrijednost novanih primanja vea od sadanje vrijednosti novanih izdataka. Ako je zahtijevana stopa prinosa onaj prinos koji investitori oekuju da e preduzee ostvariti na investicijski projekt pa preduzee prihvati projekt sa neto sadanjom vrijednou koja je vea od nule, trina vrijednost akcija bi trebalo da raste. Zapravo, ako je zahtijevana stopa prinosa ili diskontna stopa pravilno izabrana, ukupna trina cijena akcija preduzea trebalo bi da se promijeni za iznos koji je jednak neto sadanjoj vrijednosti projekta. Na taj nain, izborom projekta ija je sadanja vrijednost jednaka nuli, trina cijena dionica preduzea trebalo bi da ostane nepromijenjena.

Ovo je lake razumjeti pomou grafikog prikaza. Koristei primjer maine A, moemo da vidimo da se pri diskontnoj stopi od 10% dobija NPV od 114.564 . ta bi se dogodilo kada bismo raunali NPV koristei stopu od, recimo, 10%, 20%, 30%, 40%, 50% i 60%? Za svaku od tih stopa izraunate su sljedee NPV:

Kamatna stopaNPV ()

10%114.564

20%66.118

30%35.241

40%11.234

50%-6.792

60%- 20.840

Moemo da vidimo da se, kako se diskontna stopa koja se koristi u proraunima poveava, ukupna NPV projekta smanjuje do take u kojoj postaje negativna. Interna stopa prinosa se nalazi izmeu 40% i 50%.

Ucrtavanjem tih taaka na grafikonu proizvodi rezultat koji je prikazan na sljedeoj slici. Take ucrtane na grafikonu pokazuju blago zakrvivljenje. Taka u kojoj zakrivljena linija prolazi kroz osu X (diskontna stopa u %) jeste taka interne stope prinosa (IRR). Grafikon potvruje zapaanje koje smo ve izrazili ciframa: IRR za mainu A nalazi se tek nesto ispod 60%.

Slika 1. Neto sadanja vrijednost novanih tokova maine A pri razliitim diskontnim stopama

Do tanijeg iznosa za IRR moemo doi tehnikom linearne interpolacije. Izraunavanje interne stope prinosa, IRR, ponekad ukljuuje i postupak pokuaja i greke upotrebom tabela sadanje vrijednosti. Sreom, postoje kompjuterski programi i programirani kalkulatori za izraunavanje interne stope prinosa. Ta pomagala eliminiraju teka izraunavanja koja se javljaju pri postupku pokuaja i greaka. Ipak, postoje periodi kada se neophodno mora vratiti na tu metodu. elimo da odredimo diskontnu stopu koja odreuje sadanju vrijednost buduih neto tokova novca koja je jednaka poetnom izdatku novca.

Maina A

Uzimamo dva iznosa iz serije iz prethodne tabele koji su najpribliniji nuli:

Koritenjem diskontne stope od 40% NPV = 11.234 Koritenjem diskontne stope od 50% NPV = - 6.792

Ukupno rastojanje izmeu ova dva iznosa je 11.234 + 6.792 = 18.026 .

Ukupni iznos od 18.026 predstavlja cio niz koji je mogu izmeu 40% i 50%. Izraeno dijagramom:

11.2346.79250%IRR

40%

Rastojanje izmeu 40% i IRR je:

Rastojanje izmeu 50% i IRR je:

IRR je 40% + 0,06% = 0,4% (ili alternativno: IRR je 50% - 0,04% = 0,4 %: dobija se isti iznos).

Maina B

Ponoviemo sve prethodno objanjene korake sa mainom B. NVP koje e uslijediti izraunate su prema istim diskontnim stopama kao i za mainu A, tj. 10%, 20%, 30%, 40%, 50% i 60%? Za svaku od tih stopa izraunate su sljedee NPV:

Kamatna stopaNPV ()

10%188.630

20%117.540

30%73.090

40%38.140

50%11.880

60%-8.650

Moemo zakljuiti da se IRR nalazi negdje izmeu 50% i 60%.

Uzimamo dva iznosa iz serije koji su najblii nuli:

Slika 2. Neto sadanja vrijednost novanih tokova maine A pri razliitim diskontnim stopama

Koritenjem diskontne stope od 50% NPV = 11.880 Koritenjem diskontne stope od 60% NPV = -8.650

Ukupno rastojanje izmeu ove dvije cifre je 11.880 + 8.650 = 20.530 . Ovaj ukupan iznos od 20.530 predstavlja itav niz mogunosti izmeu 50% i 60%.Izraeno dijagramom:

11.880865050%60%IRR

Rastojanje izmeu 50% i IRR je:

Rastojanje izmeu 60% i IRR je:

IRR je 50% + 0,058% = 0,5% (ili alternativno: IRR je 60% - 0,042% = 0,5%: dobija se isti iznos).

Ako je u naem primjeru zahtijevana stopa prinosa 10% i primjenjuje se kriterij interne stope prinosa, investicijski projekt e biti prihvaen.

U primjeru naeg preduzea, projekt maine B daje neto viu IRR koja iznosi 0,5%, dok projekt maine A daje IRR od 0,4%. Oba projekta ne prevazilaze stopu od 10% . Meutim, maina B ostvaruje bolju IRR, te je stoga poeljnija. S obzirom da mora da se napravi izbor izmeu dva mogua projekta, onaj sa viom IRR je poeljniji.

Indeks profitabilnosti (PI) ili racio koristi raunamo primjenom formule:

Gdje je:PI indeks profitabilnostiCF(1, 2, ..., n) neto novani tokovi generirani realizacijom projektaICO poetni izdatak novca

Prisjetimo se novanih tokova iz naeg primjera:

Vrijeme u godinamaMaina A ()Maina B ()

Inicijalni odliv (ICO)

(0) -120.000-160.000

Prihodi (CF(1,2...-n))

1+ 70.000+ 120.000

2+ 70.000+ 100.000

3+ 70.000+ 80.000

4+ 35.000+ 60.000

5+ 35.000+ 60.000

5*+ 24.000+ 32.000

Ako uvrstimo brojke iz naeg primjera za mainu A imamo:

za mainu B imamo:

= = 2.18To znai da bi za projekt A imali da je indeks profitabilnosti PI= 1,94, a za projekt B - PI= 2,18. Sve dok je indeks profitabilnosti jednak ili vei od jedan, investicijski projekt je prihvatljiv. Kod bilo kojeg projekta metode neto sadanje vrijednosti indeksa profitabilnosti daju iste signale za prihvatanje - odbacivanje. (Kad je indeks profitabilnosti vei od jedan, to znai da je sadanja vrijednost projekta vea od poetnog izdatka novca za projekt, odnosno to znai da je neto sadanja vrijednost vea od nule.) Meutim, ipak se metoda neto sadanje vrijednosti vie preferira od metode indeksa profitabilnosti. Razlog tome je to neto sadanja vrijednost govori treba li projekt prihvatiti ili ne, izraava apsolutni ekonomski doprinos koji projekt stvara za bogatstvo dioniara. Suprotno tome, indeks profitabilnosti izraava samo relativnu profitabilnost.

Odluka o konanom izboru projekta

Odluka o konanom izboru projekta spada u karakter stratekih odluka u preduzeu. Takve odluke donose najvii organi upravljanja i prevashodno su usmjerene na dugorone ciljeve preduzea. Zbog svog karaktera problemi koji su povezani sa ovim odlukama su nestrukturirani u konanici poveava rizik izbora one alternative, izmeu dostupnih, koja e se negativno odraziti na poslovanje preduzea. Da bi ublaili negativne efekte i smanjili rizik izbora loije alternative, menaderima prilikom procesa stratekog odluivanja na raspolaganju stoje razliiti kriteriji koji su usmjereni na iznalaenje one varijante koja je u cjelosti ili barem priblino u saglasnosti sa ciljevima koji bi se trebali realizirati izborom odluke. Kada menaderima stoji na raspolaganju vie varijanti poeljno je provesti detaljnu analizu mogunosti projekta i zahtijevanog prinosa od projekta i zakljuiti koja je varijanta zadovoljavajua.

Primjena pet kriterija procjene investicija, na primjer preduzea 387, daje sljedee rezultate:

KriterijRezultati maine ARezultati maine B Izbor

ARR51,11%60,83%Maina B

Period povrata1 godina i 8 mjeseci1 godina i 5 mjeseciMaina B

NPV114.564 188.630 Maina B

IRR0,4%0,5%Maina B

PI1,942,18Maina B

Pet rezultata ukazuju na to da bi bilo bolje izabrati mainu B (ali imajte na umu da se izbor ne razlikuje drastino u pogledu perioda povrata). NPV je izuzetak, ali su u ovom sluaju rezultati za dvije maine vrlo slini.ini se da bi maina B mogla da bude bolji izbor. Meutim, kao i kod svih poslovnih odluka, pa i ove koja je strateka, rjeenje na koje ukazuju brojke moe da se odbaci kada se i drugi faktori uzmu u razmatranje. Kljuna taka koju menaderi treba da razmotre jeste to da maina B nema dovoljno kapaciteta da zadovolji tranju u prve tri godine projekta. To znai da e veliki dio tranje kupaca ostati nezadovoljen. Mogue posljedice su gubitak renomea kod kupaca, lo publicitet i efekat nepovoljne lanane reakcije koji e se odraziti na prodaju ostalih proizvoda preduzea.S druge strane, ako se pokae da je tranja za ambalaom bila precijenjena, ispostavie se, u retrospektivi, da maina B predstavlja mnogo bolji izbor. Nijedan od kriterija koritenih u ovom primjeru za ocjenu investicija koje smo opisali u poglavlju ne uzima u obzir relativnu rizinost alternativa. To je slabost koju donositelji stratekih odluka treba da imaju na umu.

Vjeba 6: Izbor odluke brainstorimingom

Brainstorming metoda je jedna od najstarijih i najee koritenih intuitivnih, kreativnih metoda grupnog odluivanja. U poreenju s brojnim drugim metodama rjeavanja problema ova metoda je naila na najveu podrku upravo zbog lakoe njene primjene. Toliko je korisna da se da se u modernim kompanijama svakodnevni zadaci i problemi najee rjeavaju upravo njenom upotrebom.

U osnovi se brainstorming metoda sastoji od tri osnovne faze ili koraka: (1) formulisanje problema, (2) generisanje ideja i (3) evaluacija ideja.

1. FAZA - formulisanje problema

Nakon postignute oputajue atmosfere meu su uesnicima, moderator prezentuje problem (problemski zadatak) svim lanovima grupe te ih upoznaje s osnovnim odrednicama ove metode posebno naglaavajui kriterije koji se moraju uvaavati u svim fazama ove metode. Treba napomenuti kako je praksa pokazala da je korisno uesnike sastanka i puno ranije upoznati s temeljnim problemom koji e se na sastanku rjeavati. Bez obzira kada se problem prezentuje lanovima koji uestvuju u procesu njegova rjeavanja, vano je da su ga svi ispravno razumjeli.

2. FAZA generisanje ideja

Ova faza predstavlja sutinu brainstorming sastanka. Svaki uesnik na svoj list papira zapisuje sve ideje koje e prezentovati cijeloj grupi. Kreativnost uesnika tijekom ove faze odreuje uspjeh ili neuspjeh primjene ove metode. Ova faza traje ovisno o teini problema, ali u prosjeku je rije o 30 minuta razmiljanja i smiljanja te zapisivanja ideja. esto se nakon ove faze, a prije prezentovanja ideja, radi kratka pauza s obzirom da je proces generisanja ideja iscrpna aktivnost. Napokon, zapoinje proces iznoenja ideja. Svaki lan grupe prezentuje i objanjava svoje ideje, a moderator ih u kratkim crtama zapisuje na svima vidljivo mjesto (najee se pri tom koristi veliki list papira, prezentacijska tabla ili se ideje mogu snimati na video zidu). esto se savjetuje da svaki uesnik iznosi po 1 do 2 ideje i tako u krug dok se ne iscrpe njihove individualne liste. Tokom izlaganja ideja trebaju se potivati navedeni kriteriji o zabrani kritiziranja, potrebi nadograivanja, te stvaranja poveznica izmeu neozbiljnih i korisnih praktinih ideja. Ni jedna zapisana ideja ne smije se zadrati za sebe, a ideje se prezentuju na nain da budu poticajne za druge u smislu kreiranja novih ideja ili poboljanja ve postojeih. Prilikom zapisivanja ideja treba paziti da se ve prezentovane ne ponavljaju. Bitno je da svi sudionici vide sve izneene ideje kako bi ih mogli kombinovati i poboljavati. Na samom kraju ove faze moderator moe jo jednom proitati izneena rjeenje problema jer je mogue da e i nakon toga nekome sinuti misao iz koje e se roditi nova i drukija ideja.

3. FAZA evaluacija ideja

U posljednjoj fazi sve ideje je potrebno procijeniti, odnosno evaluirati. Ova faza najee se provodi ocjenjivanjem ideja to u konanici omoguuje njihovo rangiranje. Naime, svaki uesnik sastanka ocjenjuje svaku od prezentovanih ideja (moe se izraditi formular u koji se unose ocjene svake izneene ideje ili se ocjene idejama mogu pisati direktno na papir ili prezentacijsku tablu). Ocjene (bodovi) ocjenjenih ideja se sabiraju te se ideje rangiraju po bodovnim vrijednostima od najvee do najmanje.

BRAINSTORMING

lanovi Uprave u preduzeu 387 uoen je problem nedostatka jedne maine za proizvodnju ambalae. Dakle bilo je neophodno utvrditi koje marke e biti nabavljena maina.

Kako bi rijeio opisani problem lanovi Uprave, odluili sadrati brainstorming sastanak na kojem e uestvovati svi lanovi Uprave. Po kriteriju broja lanova moe se ocijeniti kako je ova grupa imala optimalan broj. Voditelj, odnosno moderator sastanka bio je generalni direktor preduzea.

Uspjena realizacija prve faze podrazumijevala je upoznavanje svih lanova sastanka s problemom. Svi uesnici su s problemom upoznati i prije njegova odravanja. Naime, pozivajui lanove Uprave na sastanak, direktor je objasnio problem o kojemu e na sastanku raspravljati. No, ipak je na samom poetku sastanka u pismenoj formi, a potom i usmeno, jasno, precizno i nedvosmisleno predstavio problem svim lanovima. Zajedniki su jo jednom sagledali sve njegove dimenzije kako bi se uvjerili da su uklonjene sve nejasnoe. Dodatno, moderator sastanka je ispisao problem i na tabli kako bi svim lanovima sastanka tokom njegova trajanja bio i vizuelno prikazan. Sa dosada navedenim generealni direktor je osigurao da svi uesnici tretiraju problem. Time je stvorio preduslove efektivnog sastanka.

U vremenskom periodu od 15 minuta generirali su sljedee ideje:

1. Maina A: Europack 2. Maina B: Comiz

Nakon generisanja ideja, uraeno je rangiranje ideje. Rangiranje je vreno na osnovu cijene maine, pristupanosti dijelova, koliini izbaenih proizvoda u roku od jednog sata i potronji elektrine energije. Pet lanova uprave su glasali i odabrali su sljedeu ideju kao najbolju.

2. Maina B: Comiz

Vjeba 7: Analiza take pokria

Menadment preduzea 387 eli izraunati koliko je potrebno da proda proizvoda u jednoj godini da bi poela zaraivati i da bi pokrili vlastite trokove. Ukupni varijabilni trokovi za jednu godinu iznose 60.000 KM. Ukupni fiksni trokovi za jednu godinu iznose 510.000 KM.

1.Koji je broj, prodatih proizvoda potreban, da bi preduzee pokrilo vlastite trokove? 2.Koliko proizvoda treba prodati da bi Mini market 387 ostvario profit? 3.Rjeenje predstaviti grafiki.

Fiksni trokoviIznos u KM

Poslovni prostor300.000

Oprema i sredstva60.000

Plae radnika60.000

Plae osnivaa90.000

Ukupni fiksni trokovi510.000

Varijabilni trokovi: Godinji varijabilni troak- 60.000 KM.

Prodajna prosjena cijena po komadu proizvoda- 3 KM.

Izraun take pokria:

FT= 510.000pc = 3VT= 60.000

Q=?

UP=UTpcxQ=FT+VT

Q

Q=190.000

Da bi ostvarili taku pokria nae preduzee treba prodati 190.000 proizvoda po prosjenoj cijeni od 3 KM. Svaki sljedei prodani proizvod nakon ove brojke, preduzeu donosi profit.

Dijagram Take pokria za preduzee ''387''.510.000FTUTUP190.000570.000

Analizom take pokria utvreno je da preduzee ''387'' ima velike fiksne trokove, a male varijabilne trokove. Takom pokria je takoer utvreno da je preduzeu ''387'' potrebno 190.000 prodanih jedinica proizvoda po prosjenoj cijeni od 3KM da bi preduzee pokrilo fiksne i varijabilne trokove i poslovalo na nuli.

Vjeba 8: Utvrivanje stilova voenja

Likert-ovi sistemi voenja Na temelju empirijskih istraivanja R. Likert je 1961.g. razradio bihevioralni model sa vodstva etiri stila, koje on jo naziva sistemima:1. Eksploatatorskoautoritativan (sistem 1) stil vodstva koji se temelji na strahu, kaznama, nepovjerenju prema podreenima, koncentraciji odluka i kontrole na vrhu.2. Benevolentnoautoritativan (sistem 2) poneto povjerenja prema podreenima je prisutno, kontrola i rutinske odluke se u maloj mjeri delegiraju na nie razine.3. Konzultativan (sistem 3) prisutno poprilino povjerenje u podreene, delegiranje manje vanih odluka podreenima, prisutne pored kazni i nagrade kao sredstvo motivacije, komunikacija sada ide u oba vertikalna smjera.4. Participativan (sistem 4) potpuno povjerenje u podreene, donoenje odluka na svim razinama, komunikacija u svim smjerovima, motivacija putem participacije zaposlenih.Likertov instrumentarij za analizu stila voenja temelji se na prikupljanju stavova menadera preko upitnika o osnovnim karakteristikama voenja, koji se nalazi u Prilogu 1. ovog prirunika. Pitanja 1.19. se odnose na individualne karakteristike menadera, te su u upitnik ukljuena zbog eventualne analize meuzavisnosti individualnih osobina i stila voenja. Pitanja 20.39. se odnose na pojedine varijable, prema kojima je Likert definisao svoja 4 stila voenja. Te se varijable odnose na nain kako menader radi s drugim ljudima, te s obzirom na svoju vrijednost, ukazuju na stil voenja koji menader primjenjuje. Pojednostavnjenu shema podruja rada s drugim ljudima i varijabli po podrujima rada, ukljuenih u upitnik o stilu voenja, prikazuje slika 5.8.

Slika 5.8. Likertov instrumentarij za utvrivanje prevladavajueg stila voenja ispitanih menaderaVjeba 9: Ocjenjivanje kompetencija

Multisource Assesment (MSA) je ocjenjivanje kompetencija menadera koje dolazi iz razliitih izvora: neposrednog nadreenog, direktnog kolege, indirektnog kolege i neposrednog podreenog. Kako bi se izbjegli nedostaci koji nastaju upotrebom pojedinanih rjeenja, posljednjih godina se pojavljuje novija tendencija u praksi mnogih preduzea. Usmjerena je na prikupljanje ocjena iz vie izvora primijenom multisource assesmenta.

Prema ovom nainu ocjenjivanja kompetencija menadera, jedan menader dobija ocjene svojih kompetencija iz etiri izvora. Osnovna svrha jeste da se obezbjedi prikupljanje ocjena o kompetencija menadera od strane svih onih koji imaju uvid u posao menadera. Multisource assesment prvenstveno je bio usmjeren na razvoj kompetencija menadera. Na ovaj nain su se obezbjeivale menaderima informacije o tome kako ih vide njihovi neposredni nadreeni, direktne kolege, indirektne kolege i neposredni podreeni.

Uporeivanjem ocjene kompetencija menadera dobijene samoocjenjivanjem i drugih ocjenjivaa, menaderi su u situaciji da dobiju jasniju sliku o svojim jakim i slabim stranama kompetencija, sa ciljem da elminiu ili umanje loe kompetencije.

Na osnovu date analize kompetencija rezultati koji su dobijeni govore da je dolo do odstupanja u sljedeim kompetencijama: pridravanje procedura, koordiniranje i komuniciranje, gdje je menader bolje ocjenjen od strane kolega, dok je manje ocjene dobio iz kompetencija: pridravanje procedura, rjeavanje problema, preuzimanja inicijativa i delegiranja.

Vjeba 10: Primjer ugovora

Ugovor o prodaji gljiva

Zakljuen dana 28.02.2013. u Zenici izmeu privrednog drutva ''Mushroom'' sa sjeditem u epu ulica Ulica Prva broj 63 , kao prodavca (u daljem tekstu: prodavac) koga zastupa Sabina Hadi i privrednog drutva 387 sa sjeditem u Zenici ulica Dervia Imamovia broj 1, kao kupca (u daljem tekstu kupac), koga zastupa Nedim elikovi.

lan 1.

Prodavac prodaje, a kupac kupuje raznu prehrambene robe. U prilogu ovog ugovora nalazi se specifikacija predmetne robe po artiklima, dimenzijama, bojama i pojedinanim cijenama.

lan 2.

Kupoprodajna cijena prehrambene robe iz lana 1. ovog ugovora iznosi ukupno 1KM po jedinici proizvoda.Cijena se podrazumijeva franko skladite kupca.

lan 3.

Prodavac se obavezuje da e robu iz lana 1. ovog ugovora predati kupcu u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora. Predaja robe izvrit e se u skladitu 387 u Zenici ulici Dervia Imamovia broj 1.

lan 4.

Kupac se obavezuje da e cijenu iz lana 2. ovog ugovora platiti prodavcu u roku 10 dana od dana potpisivanja ugovora i prijema robe. Predaja robe izvrit e se u skladitu 387 u Zenici ulica Dervia Imamovia broj 1.

lan 5.

Kupac se obavezuje da e preuzimanje robe u 387 skladitu obaviti zapisniki u roku propisanom lanom 3. ovog ugovora.

lan 6.

Eventualno sporna pitanja iz ovog ugovora prodavac i kupac se obavezuje da sporazumno rijee, a u sluaju da se sporazum ne postigne nadlean je Kantonlni sud u Zenici.

lan 7.

Izmjene ugovora obje strane mogu vriti saglasno putme aneksa ili razmjenom pisama.

lan 8.

Ovaj ugovor je sainjen u 3 istovjetna primjerka i oni se nalaze kod kupca, prodavca i sudu.

Za prodavca Za kupca

____________ _________

Zakljuak

Pisanjem ovog seminarskog rada je naueno sve o osnivanju preduzea i mikrobiznisa. O mikrobiznisu je naueno koji su elementi i dokumenti bitni za osnivanje. to se tie preduzea 387 D. O. O. , naueno je sve o statutu, kako pisati statut i koji su elementi statuta. Kako odrediti misiju, viziju i ciljeve i ono to je najbitnije za misiju, viziju i ciljeve je da moraju biti kratki, ali da sare sve bitne elemente da bi se privukla panja investitora. Potom kako izraunati kapitalne investicije preduzea i ta je sve potrebno za donoenje investicionih odluka. Na osnovu ovog je naueno da skuplja maina nije uvijek i najbolji izbor, jer u nekim sluajevima prozvodi manje proizvoda ili troi vie struje, to i nije najbolje za preduzee. Naueni su elementi SWOT i PEST analize i kako pomou SWOT i PEST analize odrediti prednosti, slabosti, prijetnje i prilike, kao i odreivanje politikog, ekonomskog, socijalnog i tehnolokog poslovnog okruenja. Koritenjem Brainstorming analize moe se vidjeti kako je najlake donijeti odluke koje se tiu preduzea i iz ega se moe donijeti zakljuak da je to jedna od najboljih metoda za odabir maina i gdje svi lanovi mogu uestvovati i iznijeti svoje miljenje koje je jako bitno za preduzee, te kako odrediti stil voenje pomou Likert-ovih sistema voenja. Kod ocjenjivanja kompetencija moe se vidjeti da se miljenja razlikuju prilikom ocjenjivanja kompetencija, ali da je svako miljenje bitno za preduzee, jer se tako moe imati najbolji uvid u stanje u preduzeu.

Prilikom pisanja seminarskog rada koritena je struna literatura koja je pomogla oko bitnih elemenata seminarskog rada.

Svi dijelovi seminarskog rada su jako bitni i korisni za dalji rad nakon zavretka fakulteta, gdje su nauene mnoge metode i naini za donoenje bitnih odluka za preduzee. I najbitnije naueno je kako raditi u timu i kako treba saraivati sa lanovima tima.

Literatura

ogi, R. (2007). Osnovi savremenog menadmenta. Sarajevo.

PRILOG

zahtjev za obavljanje Trgovake djelatnosti, uvjerenje o nekanjavanju, rjeenje o opremljenosti poslovnog prostora, sanitarno zdravstveni uvjeti i drugi zakonom propisani uvjeti za rad drutva, uvjerenje sa Biro-a, zahtjev za izdavanje uvjerenja o poslovnoj sposobnosti, izvod iz matine knjige roenih, diploma o zavrenoj srednjoj koli, kopija line karte.